Sei sulla pagina 1di 1158

KNJIGA JE KOMPLETNA

U TOKU JE LEKTURA I KOREKTURA TEKSTA


Poslednja izmena izvrena dana 21.10.2013.
Osho-Patanali
Izreke o jogi
Deset knjiga predavanja Oshoa o Patanjalijevim Joga sutrama,
odranih od 25.12.1973. do 10.5.1976. godine,
izdatih pod nazivom: Yoga, The Alpha and the Omega
Prevod:
Ivan Anti
Ivana Beker
Lektura, korektura i napomene:
Ivan Anti
2
PREDGOVOR
Kao da je posle vie hiljada godina sam Patanjali ponovo doao i progovorio o
svojim uvenim Joga sutrama, ali sada sve to nije prvi put rekao, sve to treba rei tako da
nita ne preostane, tako da i savremenom oveku budu savreno jasne. Takav se utisak stie
dok itamo ove Oshoove komentare.
Patanjalijeve Izreke o jogi ili Joga sutre su "Biblija za meditante", apsolutno
neophodne svakome ko namerava da medititra, ko ve medititra i onome ko misli da je ve
savladao meditaciju. Samo ovde moe saznati sutinu i svrhu prave meditacije i duhovnosti.
Joga sutre su najznaajnije delo na svetu koje iznosi ljudsku sutinu i praksu za
njenu aktuelizaciju ili konano ostvarenje. Nigde nije tako objektivno i precizno u rei
pretoena sutina ljudskog duha i svrha ljudske egzistencije kao u teorijskim postavkama
Sankhye, i nigde nije tako precizno dato reenje za ostvarenje smisla egzistencije u samom
oveku, korak po korak, usavravanjem oveka da on sam bude olienje ishoda stvarnosti,
praktinom primenom postavki Sankhye u jogi, kao to je to sainio Patanjali u ovom delu,
Joga sutre.
Ovo je jedini tekst u kome je sutina duhovnosti izneta potpuno objektivno, kao
nauka. Patanjali je sutinu duhovnosti i religioznosti - i praksu njenog ostvarenja u oveku -
izrazio na nauno precizan i izvodljiv nain. Savremena nauka tek danas otkriva neke istine o
oveku i svesti koje je on opisao tako davno. Zapravo, u tim vremenima, pre oko pet hiljada
godina, duhovnost je i bila samo nauka i praksa: joga. Tek kasnije je degradirana u religijske
kultove, mitove i rituale sa dolaskom Veda na indijski potkontinent. Vede predstavljaju
degradaciju i propast duhovne prakse probuenja koja se razvijala pre toga kod starosedelaca
u dolini Inda, a ostala je delimino ouvana i specifino prikazana samo u tradiciji sufija,
aina, jogina i budista, kao doktrina probuenja, ili ovekove pobede nad nesvesnim
uslovljavanjem. Ta degradacija je zatrla tu istu praksu ovekovog probuenja, i donela
procvat religija i teologija, od hinduizma do judeo-hrianstva i masovne kontrole uma koju
danas imamo na delu u mnogim oblicima.
Zahvaljujui Osho-vim prosvetljenim uvidima Patanjalijeve Izreke o jogi su u ovoj
knjzi postale najvea riznica svih znanja i uvida u sva iskustva bivstvovanja koja ljudsko bie
mora da proe da bi dolo do konanog uvida, osloboenja ili probuenja. Onom oveku koji
je dozreo do takvog uvida i osea neodoljivu tenju za meditacijom i duhovnom
posveenou, ova e knjiga pruiti konanu podrku i nepogreive, detaljne zavrne smernice
na tom putu osloboenja. Onima koji jo nisu stigli do kraja tog puta, ali napreduju na njemu,
koji jo uvek imaju neke sumnje i iskustva koja moraju da proive, ali ih istinska duhovnost
sve jae privlai, ova e knjiga pruiti neophodan pregled i kontekst celog tog procesa i
snano e ubrzati njihovo sazrevanje i buenje.
Daleko bolje od svih drugih komentatora Patanjalijevih Joga sutri, Osho je ovde
pokazao da o iskonskom putu ovekovog probuenja moe da svedoi samo onaj koji ga je
proao. Samo takav ovek moe snano da povue i druge da ostvare sopstveno probuenje.
Moda vie nego u ijednoj drugoj knjizi svojih govora, Osho je ovde dokazao da je najvei,
boanski propovednik. Jedinstvenost Oshoa je u tome, u ovoj knjzi snano izraena kao i u
celokupnom njegovom delu, to sve druge tradicije duhovnost nameu u principima i
okvirima svoje tradicije, dok Osho stalno i na sve naine beskompromisno naglaava da se
jedina prava duhovnost nikako ne moe prenositi i nametati tradicijom i verom, da je ona
samo rezultat linog probuenja kroz proces individuacije ili samospoznaje.
I kao da nije sluajno to se ovakav savreni svetionik od knjige javlja danas, kada je
opte buenje oveanstva u pogledu svih verskih, ideolokih i politikih manipulacija, i
prirode samog sveta u kome ivimo, vee i jae nego ikada.
Ivan Anti
Swami Anand Kapila
3
Osho
JOGA: ALFA I OMEGA
Knjiga prva
Poglavlje 1
UVOENJE NA STAZU JOGE
25. decembar 1973.
1
I, l: atha yognuasanam.
[Neka bi se upravo ovo to] sada [sledi uzelo za] jogistiko uenje.
I, 2: yogacittavrttinirodhah.
Yoga je u obustavljenosti [zamuujuih partikularnih] obrta u s-vesti
(cittavrtti).
I, 3: tada dratuh svarupe vasthanam.
[Samo] tada [u toj obustavljenosti partikularnih obrta] onaj koji vidi (dratr)
biva u skladu sa svojom pravom prirodom (svarupa).
I, 4: vrttisarupyamitaratra.
Inae se [ovek] poistoveuje sa [partikularnim] obrtima (vrtti) [vlastite
svesti].
2
Mi ivimo u dubokoj iluziji - iluziji o nadi, budunosti, sutranjici. ovek, ovakav
kakav jeste, ne moe da ivi bez samoobmane. Nie je negde rekao da ovek ne moe iveti
sa istinom; njemu trebaju snovi, trebaju mu obmane, potrebne su mu lai da bi postojao. Nie
je u pravu. ovek kakav je sada ne moe postojati sa istinom.
3
Ovo treba shvatiti vrlo duboko,
jer bez razumevanja toga, ne moe biti ulaska u istraivanje koje se zove joga.
Um treba duboko razumeti - um kome trebaju lai, um kome trebaju iluzije, um koji
ne moe postojati sa realnim, um kome trebaju snovi. Vi ne sanjate samo nou. ak i dok ste
budni, sanjate neprekidno. Moda gledate u mene, moda me sluate, ali struja sna tee unutra
u vama. Neprekidno um stvara snove, slike, fantazije.
Sada naunici kau da ovek moe iveti bez spavanja, ali ne moe iveti bez snova.
Odavno je shvaeno da je spavanje potrebno, ali sada moderno istraivanje kae da spavanje
nije zaista nuno. Spavanje je potrebno samo da biste mogli sanjati. Ako vam nije dozvoljeno
da sanjate a dozvoljeno da spavate, neete se ujutru oseati sveim, bodrim. Oseaete umor,
kao da uopte niste spavali.
U noi ima perioda - perioda za duboko spavanje i perioda za sanjanje. Postoji ritam -
upravo kao dan i no, postoji ritam. U poetku padate u dubok san oko 40-45 minuta. Onda
dolazi faza sanjanja, tada sanjate. Posle toga opet spavanje bez snova, pa onda opet sanjanje.
1
Predavanja su drana usmeno, snimljena i naknadno zapisana, stoga treba imati u vidu da ovaj prevod tih
predavanja, iako veran originalu, u nekim delovima nije jeziki ispravan sa duhom pisanog knjievnog jezika.
2
Ovde, i na poetku svakog poglavlja, dajemo najbolji prevod Joga sutri na srpski jezik sa sanskrita od Zorana
Zeca (Patanjali: Izreke o Jogi, Beograd, 1977) Ceo prevod te knjige dat je na kraju ove knjige. Oshov prevod sa
engleskog jezika nalazi se u tekstu njegovih komentara gde se esto ponavlja, tako da su oba prevoda sauvana i
mogu da se dopunjuju radi boljeg razumevanja sutri. Poneki komentari iz prevoda Zorana Zeca obeleeni su u
napomeni kao: Komentar Z.Z.
3
Ako je ovek nesvestan, neprobuen, onda je njegova potreba za iluzijama prirodan odraz njegovog stanja.
4
itave noi se to odvija. Ako je vae spavanje ometano za vreme dok spavate duboko bez
snova, ujutru neete oseati da vam je ita nedostajalo. Ali dok sanjate, ako je va san ometen,
onda ete se ujutru oseati sasvim umorni i iscrpljeni.
Sada se ovo moe znati spolja. Ako neko spava, vi moete oceniti da li sanja ili spava.
Ako sanja, njegove oi e se neprestano kretati - kao da gleda neto sa zatvorenim oima.
Kada on duboko spava, oi se nee kretati; one e ostati smirene. Dakle, dok se vae oi
pokreu, ako je vae spavanje tada ometano, ujutru ete oseati umor. Onda kada se vae oi
ne kreu, spavanje moe biti ometano, i ujutru neete oseati da vam ita nedostaje.
Mnogi istraivai su dokazali da se ljudski um hrani za vreme snova, san je nuan, a
san je totalna samoobmana. A to nije samo tokom noi; dok ste budni takoe isti obrazac
sledi; danju to ak moete primetiti. Ponekad e u umu ploviti san, ponekad nee biti snova.
Kada ima snova vi ete initi neto, ali ete biti odsutni. Unutra ete biti okupirani. Na
primer, vi ste ovde. Ako va um prolazi kroz stanje sanjanja, vi ete sluati mene a da me
uopte ne ujete, jer va um e biti okupiran unutra. Ako niste u stanju sanjanja, samo me
onda moete uti.
Danju, nou, um se stalno kree od nesanjanja do sna, onda od sna do nesanjanja. To
je jedan unutranji ritam. Ne samo da mi svesno sanjamo, u ivotu mi takoe projektujemo
nade u budunost.
Dananjica je gotovo uvek pakao. Moete produavati to samo zbog nade koju ste
projektovali u budunosti. Moete iveti danas zbog sutra. Nadate se da e se neto sutra
dogoditi - neka vrata raja e se sutra otvoriti. Ona se nikada ne otvaraju danas, a kada sutra
doe ono nee doi kao sutra, ono e doi kao danas, ali dotle va um se ponovo pomerio. Vi
se stalno kreete ispred sebe; to je ono ta znai sanjanje. Vi niste jedno sa realnim, onim to
je u blizini, onim to je ovde i sada, vi ste negde drugde - kreete se unapred, skaete napred.
A to sutra, tu budunost, vi ste imenovali na tako mnogo naina. Ljudi to nazivaju
nebom, neki ljudi to zovu moka (osloboenje), ali to je uvek u budunosti. Neko misli u
terminima bogatstva, ali to bogatstvo e biti u budunosti. Neko misli u terminima raja, a taj
raj e biti posle vae smrti - daleko u budunosti. Vi gubite svoju sadanjost za ono to nije; to
je ono ta sanjanje znai. Vi ne moete biti ovde i sada. To izgleda da je teko, da se bude
upravo u sadanjem trenutku.
Moete biti u prolosti zato to je opet to sanjanje - seanja, pamenje stvari kojih
nema vie, ili moete biti u budunosti, koja je projekcija, koja je opet kreiranje neega iz
prolosti. Budunost nije nita do opet projektovana prolost - mnogo ivopisnija, mnogo
lepa, ali to je profinjena prolost.
Ne moete misliti ni o emu drugom nego o prolosti. Budunost nije nita drugo do
ponovo projektovana prolost, a obe nisu. Sadanjost jeste, ali vi nikada niste u dananjici. To
je ono ta znai sanjanje. Nie je u pravu kada kae da ovek ne moe iveti sa istinom.
Njemu su potrebne lai, on ivi kroz njih. Nie kae da mi stalno govorimo da elimo istinu,
ali je niko ne eli. Nae takozvane istine nisu nita do lai, lepe lai. Niko nije spreman da
vidi golu stvarnost.
Takav um ne moe ui na stazu joge, jer joga oznaava metodologiju za otkrivanje
istine. Joga je metod da se doe do nesanjajueg uma. Joga je nauka da se bude u ovde i sada.
Joga znai da ste sada spremni da se ne kreete u budunost. Joga znai da ste sada spremni
da se ne nadate, da ne iskaete napred iz vaeg bia. Joga znai sresti se s realnou kakva
jeste.
Prema tome ovek moe ui u jogu, ili na stazu joge, samo kada je totalno izigran i
frustriran od svog vlastitog uma kakav on jeste. Ako se jo nadate da moete dobiti neto
kroz svoj um, joga nije za vas. Potrebna je totalna frustracija - otkrie da ovaj um koji
projektuje jeste beskoristan, um koji se nada jeste besmislica, on ne vodi nigde. On
jednostavno zatvara vae oi; on vas opija; on nikada ne dozvoljava realnosti da vam bude
otkrivena. On vas titi od realnosti.
Va um je opojno sredstvo, droga. On je protiv onoga to jeste. Stoga dok ne budete
totalno frustrirani sa svojim umom, sa svojim nainom postojanja, nainom na koji ste
postojali do sada, ako ga moete ostaviti bezuslovno, onda moete ui na stazu.
5
Mnogi su postali zainteresovani, ali vrlo mali broj ulazi jer vae interesovanje moe
biti samo radi vaeg uma. Vi se moda sada nadate, kroz jogu, da moete dobiti neto, ako
motiv postizanja postoji - da moete postati savreni kroz jogu, da moete postii blaeno
stanje savrenog postojanja, da moete postati jedno s brahmanom, da moete postii sat chit
anandu.
4
Ovo moe da bude uzrok zato se interesujete za jogu. Ako je to sluaj onda ne
moe biti susreta izmeu vas i staze koja je joga. Onda ste vi sasvim protiv nje, kreete se u
potpuno suprotnoj dimenziji.
Joga znai da sada ne postoji nada, da sada ne postoji budunost, da nema vie elja.
ovek je spreman da zna ta jeste. ovek nije zainteresovan za ono ta moe biti, ta treba da
bude, da bi ita trebao da bude. ovek nije zainteresovan! ovek je zainteresovan samo za
ono to jeste, jer samo realno moe da vas oslobodi, samo realnost moe da postane
osloboenje.
Potrebna je potpuna beznadenost. Buda (Buddha)
5
je oajanje nazvao dukha. Ako ste
zaista u patnji, ne nadajte se, jer vaa nada e samo prolongirati jad. Vaa nada je opojno
sredstvo. Moe vam pomoi samo da stignete do smrti i nigde vie. Sve vae nade mogu vas
dovesti samo do smrti. One tamo vode.
Postanite potpuno beznadeni - nema budunosti, nema nade. Teko razumljivo.
Potrebna je odvanost da se hrabro podnese realnost. Meutim, takav trenutak dolazi
svakome, pre ili kasnije. Svakom ljudskom biu doe trenutak kada se osea potpuno
beznadeno. Dogodi mu se apsolutna besmislenost. Kada on postane svestan da je beskorisno
ta god da ini, gde god da ide, to ne vodi nikuda, itav ivot je bez znaaja - iznenada nade
ga ostavljaju, budunost naputa, i po prvi put vi ste usaglaeni sa sadanjim, po prvi put ste
licem u lice sa realnou.
Dok taj trenutak ne doe vi moete nastaviti da radite asane, poloaje; ali to nije
joga. Joga je okretanje unutra. To je totalan zaokret. Kada se ne kreete u budunost, ne
kreete se prema prolosti, onda zapoinjete da se kreete ka sebi - jer vae bivanje je ovde i
sada, ono nije u budunosti. Vi ste prisutni ovde i sada, vi moete ui u ovu realnost. Ali onda
um mora biti ovde.
Ovaj momenat je oznaen prvom Patanjalijevom sutrom. Pre nego to zaponemo
govoriti o prvoj sutri, nekoliko stvari treba razumeti. Prvo, joga nije religija - zapamtite to.
Joga nije hinduistika ili muslimanska. Joga je ista nauka, ba kao matematika, fizika ili
hemija. Fizika nije hrianska, fizika nije budistika. Ako su hriani otkrili zakone fizike,
onda nije zato fizika hrianska. Samo su sluajno hriani otkrili zakone fizike. Ali fizika
ostaje samo nauka. Joga je nauka - samo ju je sluajno otkrio hindus.
6
Ona nije hinduistika.
To je ista matematika o unutranjem bivanju. Tako musliman moe biti jogi, ain moe biti
jogi, hrianin moe biti jogi, budista moe biti jogi.
Joga je ista nauka, a Patanjali je najvee ime to se tie sveta joge. Taj ovek je
izuzetan. Niko se ne moe uporediti sa njim. Po prvi put u istoriji oveanstva ovaj ovek je
doveo religiju do stanja nauke; on je nainio religiju naukom, oevidnim zakonima; nikakva
vera nije potrebna.
Takozvane religije trebaju verovanje. Ne postoje druge razlike izmeu jedne religije i
druge; razlika je samo u verovanju. Musliman ima odreena verovanja, hindu neka druga, a
hrianih neka trea. Razlika je u verovanjima. Joga nema niega to se tie verovanja; joga
4
Sat - bitak, chit - svest, ananda - blaenstvo. To je klasian opis stvarnosti ili budnosti u vedanti po kojoj je
ovekova sutina jedno sa brahmanom - apsolutom.
5
Buddha je ispravan nain pisanja imena osnivaa budizma Sidarte Gautame. Izgovara se sa dva sloga: 'bud' i
'dha', i znai 'probueni'. Ipak ovde emo se drati ve prihvaenog pisanja i izgovora: Buda.
6
Ovde je potrebna mala ispravka: joga je mnogo starija od pojave hinduizma. Ona potie iz kulture Mohendo
Daro civilizacije u dolini Inda, koja nema nieg zajednikog sa hinduizmom i vie hiljada godina je starija od
naseljavanja indijskog potkontinenta. Zapravo, kada su arijevci sa iranske visoravni naseljavali indijski
potkontinent, i nosili sa sobom osnove hinduizma, Vede, sukobili su se sa kulturom u dolini Inda i porazili je. To
je opisano u epu Mahabharata, tanije u delu tog epa koji je poznat kao Bhagavad Gita. Sutina duhovnosti u
Bhagavad Giti potie od starosedelaca, a to je uenje o sankhyi i yogi. To je uenje ateistika praksa duhovnog
probuenje ovekovog. Arijevci su je samo preuzeli i pomeali sa svojim vedskim uenjima posveenim raznim
bogovima i rtvovanjima. Iz te meavine nastao je hinduizam kakvog danas znamo.
6
ne kae da veruje ni u ta. Joga iskazuje iskustvo. Upravo kao to nauka kazuje
eksperimentom; joga govori iskustvom. Eksperiment i iskustvo su oboje isti, njihova podruja
su razliita. Eksperiment znai neto to vi moete vriti spolja; a iskustvo oznaava neto to
vi moete initi unutra. Iskustvo je jedan unutranji eksperiment.
Nauka kae: ne verujte, sumnjajte onoliko koliko moete. I takoe, nemojte da ne
verujete, jer neverovanje je opet vrsta verovanja. Vi moete verovati u Boga, vi moete
verovati u koncept ne-Boga. Moete rei Bog postoji, sa fanatinim gleditem, moete rei
sasvim suprotno, da Bog ne postoji s istim fanatizmom. Ateisti, teisti, svi su vernici, a vera
nije oblast za nauku. Nauka znai iskusiti neto, ono to jeste; nije potrebna vera. Dakle,
druga stvar koju treba zapamtiti: joga je egzistencijalna isksutvena i eksperimentalna.
Nikakva vera se ne zahteva, nikakva vera nije potrebna - samo odvanost da se iskusi. A to je
ono to nedostaje. Vi moete verovati lako jer u verovanju neete biti preobraeni. Vera je
neto vama dodato, neto povrno. Vae bie se ne menja; vi ne prolazite kroz neku promenu.
Moete biti hindu, moete postati hrianin sledeeg dana. Jednostavno promenite: promenite
Gitu za Bibliju. Moete da je promenite za Kuran, meutim ovek koji je drao Gitu a sada
dri Bibliju, ostaje isti. On je promenio svoja verovanja.
Verovanja su kao odea. Nita bitno se ne preobraava; vi ostajete isti. Analizirajte
hindusa, ispitajte muslimana, unutra su oni isti. On odlazi u hram, musliman mrzi hram.
Musliman ide u damiju, a hindus mrzi damiju, ali iznutra oni su ista ljudska bia.
Vera je laka jer se od vas ne zahteva zapravo da inite nita - samo povrinsko
doterivanje, dekorisanje, neto to moete odloiti na stranu svakog momenta kada hoete.
Joga nije verovanje. Zbog toga je teka, naporna, ponekad izgleda nemogua. To je jedan
egzistencijalni pristup. Vi ete doi do istine, ali ne kroz veru, nego kroz svoje vlastito
iskustvo, kroz vae vlastito ostvarenje. To znai da ete morati potpuno da se promenite. Vaa
gledita, va nain ivota, va um, vaa psiha kakva jeste mora potpuno da se razbije. Neto
novo mora da se stvori. Samo s tim novim vi ete doi u kontakt s realnou.
Dakle, joga je oboje, i smrt i novi ivot. Ovakvi kakvi jeste vi ete morati umreti, a
dok ne umrete novo se ne moe roditi. Novo je skriveno u vama. Vi ste samo seme za to, a
seme mora pasti dole, apsorbovano od zemlje. Seme mora da umre; samo onda novo e se
pojaviti iz vas. Vaa smrt e vam doneti novi ivot. Joga je oboje: smrt i novo roenje. Dok
niste spremni da umrete, ne moete biti preporoeni. Dakle to nije pitanje promene verovanja.
Joga nije filozofija. Ja tvrdim da nije religija, kaem i da nije filozofija. To nije neto
o emu moete razmiljati. To je neto to morate biti; razmiljanje nee biti dovoljno.
Miljenje se odvija u vaoj glavi. Ono ne zadire duboko do korena vaeg bia; ono nije vaa
celokupnost. Ono je samo deo, funkcionalni deo; ono se moe uvebati. I vi moete da
rasuujete logino, moete misliti racionalno, ali vae srce e ostati isto. Vae srce je va
najdublji centar, va glava je samo grana. Moete biti bez glave, ali ne moete biti bez srca.
Vaa glava nije osnovna.
Joga se odnosi na vae celokupno bie, s vaim korenom. To nije filozofiranje. Dakle,
sa Patanjalijem neemo postati mislioci, spekulativci. Sa Patanjalijem pokuaemo da
saznamo najvie zakone bivanja; zakone transformacije bia, zakone kako umreti i kako se
ponovo roditi, zakone novog poretka postojanja. Zbog toga ja jogu nazivam naukom.
Patanjali je izuzetan. On je prosvetljena osoba, kao Buda, kao Krina, kao Hrist, kao
Mahavira, Muhamed, Zaratustra, ali je razliit na jedan nain. Niko od Bude, Krine,
Mahavire, Zaratustre, Muhameda nema nauno gledite. Oni su veliki osnivai religija. Oni su
izmenili ceo obrazac ljudskog uma i njegovu strukturu, ali njihov pristup nije nauan.
Patanjali je kao Ajntajn u svetu Buda. On je fenomen. On bi lako dobio Nobelovu
nagradu kao Ajntajn, ili Bor, Maks Plank ili Hajzenberg. On ima isto gledite, isti pristup
strogog naunog uma. On nije pesnik; Krina je pesnik. On nije moralista; Mahavira je
moralista. On je u osnovi naunik, koji razmilja u terminima zakona. On je doao da izvede
apsolutne zakone ljudskog postojanja, najviu radnu strukturu ljudskog uma i realnosti.
I ako sledite Patanjalija, saznaete da je on tako taan kao matematika formula.
Jednostavno inite ono ta on kae i rezultat e se postii. Rezultat se garantovano postie; to
je upravo kao dva plus dva, oni postaju etiri. To je ba kao kada zagrevate vodu do 100
7
stepeni celzijusovih i ona isparava. Vera nije potrebna; jednostavno inite to i znate. To je
neto to treba uraditi i znati. Zbog toga ja kaem ne postoji poreenje. Na ovoj planeti nikada
nije postojao ovek kao Patanjali.
Vi moete nai u Budinim govorima, poeziju - garantovano da je tamo. Mnogo puta
dok je Buda izraavao sebe, on je postajao pesnik. Kraljevstvo ekstaze, podruje najvieg
saznavanja, takoe je lepo, iskuenje je tako veliko da se postane poetian, lepota je takva,
blagoslov je takav, blaenstvo je takvo da ovek zapoinje da misli poetskim jezikom.
Meutim, Patanjali se odupreo tome. On je sasvim razliit. Niko nije mogao da se
odupre. Isus, Krina, Buda, svi su postali pesnici. Sjaj, lepota, kada to bukne u vama, poeete
da pleete, poeete da pevate. U tom stanju vi ste kao ljubavnik koji se zaljubio u itav
univerzum.
Patanjali se odupreo tome. On nje koristio poeziju; nikada nije upotrebio nijedan
pesniki simbol. Nije se bavio poezijom; nije govorio u terminima lepote. On je govorio samo
u matematikim terminima. On je bio egzaktan, i dao vam je maksime (mudre izreke). Ove
izreke su samo naznake ta treba da se uradi. On nije buknuo u ekstazi; nije rekao stvari koje
se ne mogu rei; nije istraivao nemogue. On je samo poloio temelj, a ako sledite temelj
dospeete do vrha koji je iznad. On je strog matematiar - zapamtite to.
Prva sutra:
A sada, disciplina joge
Atha joganushasanam
A sada disciplina joge. Svaku pojedinu re treba shvatiti jer Patanjali nije koristio
nijednu suvinu re.
A sada, disciplina joge.
Prvo pokuajte da razumete re sada. Ovo sada pokazuje stanje uma o kome vam
upravo govorim.
Ako ste se oslobodili iluzija, ako ste bez nade, ako ste potpuno postali svesni
nitavnosti svih elja, ako vidite svoj ivot kao besmislen - bilo ta da ste radili do sada
jednostavno je umrlo, nita nee ostati u budunosti, vi ste u apsolutnoj beznadenosti - to
Kjerkegor zove agonijom. Ako ste u agoniji, patnji, neznajui ta da inite, neznajui gde da
idete, neznajui u koga da gledate, upravo na ivici ludila, samoubistva ili smrti, ceo va
obrazac ivota iznenada je postao nitavan. Ako takav trenutak nastupi, Patanjali kae: "Sada
disciplina joge." Samo tada moete razumeti nauku o jogi, disciplinu joge.
Ako taj trenutak ne doe, moete nastaviti da izuavate jogu, moete postati veliki
uenjak, ali neete biti jogi. Moete napisati rasprave o jogi, moete drati predavanja o njoj,
ali neete biti jogi. Nije doao taj trenutak za vas. Intelektualno moete postati zainteresovani,
kroz va um moete biti povezani s jogom, ali joga nije nita ako nije disciplina. Joga nije
shastra; to nije spis. To je disciplina. To je neto to morate da uinite. To nije neobinost, to
nije filozosko mozganje. Ona je dublja od toga. To je pitanje ivota i smrti.
Ako je doao trenutak kada oseate da su svi pravci ometeni, svi putevi su iezli;
budunost je mrana, a svaka elja je postala gorka, i kroz svaku elju ste upoznali samo
razoarenje; svi pokreti u nade i snove su obustavljeni:
A sada, disciplina joge.
Ovo sada moda nije dolo. Onda ja mogu govoriti o jogi, ali vi neete sluati. Vi
moete sluati samo ako je taj trenutak prisutan u vama.
Jeste li zaista nezadovoljni? Svako e rei: "Da", ali to nezadovoljstvo nije stvarno. Vi
ste nezadovoljni sa ovim, moete biti nezadovoljni sa onim, ali niste totalno nezadovoljni. Vi
se jo nadate. Nezadovoljni ste zbog svojih prolih nadanja, ali za budunost se jo nadate.
Vae nezadovoljstvo nije potpuno. Jo uvek prieljkujete neko zadovoljstvo negde, neku
nagradu negde.
Ponekad se oseate beznadeno, ali ta beznadenost nije istinita. Oseate
beznadenost jer odreena nada nije ostvarena, odreena nada je propala. Ali nadanje je jo
uvek prisutno; nadanje nije propalo. Vi ete se jo nadati. Nezadovoljni ste s ovom nadom,
8
onom nadom, ali niste nezadovoljni sa nadom kao takvom. Ako ste s nadom kao takvom
razoarani, doao je trenutak kada moete ui u jogu. Onda ovaj ulazak nee biti samo
mentalna, spekulativna pojava. Ovaj ulazak e biti ulazak u disciplinu.
ta je disciplina? Disciplina oznaava kreiranje reda u vama. Kakvi jeste, vi ste haos.
Kakvi jeste, vi ste neuredni. Gurijev je imao obiaj da kae - a Gurijev je na mnogo naina
slian Patanjaliju: on je opet pokuao da naini sr religije naukom - Gurijev kae da vi
niste jedan, vi ste gomila, ak i kada kaete: "Ja", ne postoji neko ja. U vama ima mnogo
ja, ali nikada ne postajete svesni ovog nereda jer ko e postati svestan toga? Ne postoji
centar koji moe postati svestan.
"Joga je disciplina" znai joga eli da stvori kristalisani centar u vama. Takvi kakvi
jeste, vi ste gomila, a gomila ima mnogo pojava. Jedna je da ne moete verovati gomili.
Gurijev bi obino rekao da ovek ne moe obeati. Ko e obeati? Vi niste prisutni. Ako
obeate, ko e ispuniti obeanje? Sledeeg jutra onog koji je obeao vie nema.
Ljudi dou kod mene i kau: "Sada u poloiti zavet. Obeavam da u uiniti ovo." Ja
im kaem: "Razmislite dva puta pre nego to obeate neto. Jeste li sigurni da e sledeeg
jutra biti tu onaj ko je obeao?" Vi odluite da ustajete rano ujutru od sutra - u etiri sata. A u
etiri sata neko u vama kae: "Ne sekiraj se. Tako je hladno napolju. Zato se toliko uri? Mi
to moemo uraditi ujutru." I ponovo zaspite.
Kada ustanete vi se kajete. Mislite, "Ovo nije dobro, trebao sam to da uradim."
Odluujete ponovo "Sutra u to uraditi", a isto e se desiti i sutra jer u etiri ujutru onaj koji je
obeao nije vie tu, neko drugi je u krevetu. Vi ste Rotary Club: predsedavajui se stalno
menja. Svaki lan postaje rotirajui predsedavajui. Postoji kruenje. Svakog momenta neko
drugi je glavni.
Gurijev je obino govorio: "Ovo je glavna karakteristika oveka, da on ne moe
obeati." Vi ne moete ispuniti obeanje. Nastavljate da dajete obeanja, a dobro znate da ih
ne moete ispuniti, jer vi niste jedan: vi ste nered, haos. Otuda, Patanjali kae: "A sada
disciplina joge." Ako je va ivot postao apsolutna patnja, ako ste shvatili da ta god uinite
stvara pakao, onda je trenutak doao. Ovaj trenutak moe promeniti vau dimenziju, pravac
vaeg postojanja.
Do sada ste iveli kao haos, gomila. Joga znai, sada ete morati biti harmonija,
moraete da postanete jedan. Nuna je kristalizacija; potrebno je usreditavanje. Dok ne
dostignete centar, sve to inite jeste beskorisno. To je traenje ivota i vremena. Centriranje
je prvo potrebno, a jedino moe biti blaen onaj ko je zadobio sredite. Svako trai to, ali vi
ne moete zahtevati. Vi treba to da zasluite! Svako ezne za blaenim stanjem postojanja, ali
samo centar moe biti blaen. Mnotvo ne moe biti blaeno, gomila nema Sopstvo, nema
atmana koji e biti blaen.
Blaenstvo podrazumeva apsolutnu tiinu, a tiina je mogua samo kada postoji
harmonija - kada su svi neskladni fragmenti postali jedno, kada ne postoji mnotvo, ve
jedno. Kada ste vi sami u kui i niko drugi nije tu, biete blaeni. Upravo sada svako drugi je
u vaoj kui, samo vi niste tamo. Samo gosti su tamo, domain je uvek odsutan. A samo
domain moe biti blaen.
Usreditavanje Patanjali naziva disciplinom - anushasanam. Re disciplina je lepa.
Ona dolazi iz istog korena odakle i re disciple dolazi. Disciplina znai sposobnost da se
ui, kapacitet da se zna. Inae vi ne moete znati, vi ne moete uiti, dok niste dostigli
sposobnost da budete ili postojite.
Jednom je jedan ovek doao kod Bude i rekao Mora da je bio drutveni reformator,
revolucionar. Rekao je Budi: "Svet je u patnji. Slaem se s vama". Buda nikada nije rekao da
je svet u patnji. Buda kae: "Vi ste patnja", ne svet. "ivot je patnja", ne svet. "ovek je
patnja", ne svet. "Um je patnja", ne svet. Ali taj revolucionar je rekao: "Svet je u patnji. Ja se
slaem s vama. Kaite mi sada ta mogu uiniti? Imam duboko saoseanje, i elim da sluim
oveanstvu."
Sluenje mora da je njegov moto. Buda ga je pogledao i ostao nem. Budin uenik
Ananda je rekao: "Taj ovek izgleda da je iskren. Uputite ga. Zato utite?" Onda je Buda
rekao buntovniku: "Vi elite da sluite svetu, ali gde ste vi? Ja ne vidim nikoga unutra.
9
Gledam u vas, tamo nema nikoga."
"Vi nemate nikakvo sredite, a dok ne budete usrediteni ta god da inite stvarae
vie smutnje." Svi vai drutveni reformatori, vai revolucionari, vai lideri, oni su veliki
stvaraoci smutnje, trgovci smutnjom. Svet bi bio bolji da nije bilo lidera. Inae oni ne mogu
pomoi. Oni moraju uiniti neto zato to je svet u patnji. A oni nisu usrediteni, tako da ta
god uine stvaraju vie patnje. Samo saoseanje nee pomoi, samo sluenje nee pomoi.
Saoseanje kroz usrediteno postojanje je neto sasvim razliito. Saoseanje kroz mnotvo je
propast. Takva samilost je otrov.
A sada, disciplina Joge.
Disciplina oznaava sposobnost da se postoji, sposobnost da se zna, kapacitet da se
ui. Moramo nauiti ove tri stvari.
Sposobnost da se bude. Svi joga poloaji ne bave se stvarno s telom, bave se
sposobnou da se postoji. Patanjali kae da ako moete sedeti tiho bez kretanja vaeg tela
za nekoliko sati, raste vaa sposobnosti da postojite. Zato se kreete? Ne moete sedeti bez
kretanja ak ni za nekoliko sekundi. Vae telo zapoinje da se kree. Negde oseate svrab,
noge postaju umrtvljene; mnoge stvari zapoinju da se dogaaju. Ovo su samo izgovori za vas
da se pokreete.
Vi niste gospodar. Ne moete rei telu: "Sada za jedan sat se neu pokretati." Telo e
se odmah pobuniti. Odmah e vas prisiliti da se pokrenete, da uradite neto, a ono e dati
razloge: "Morate se pokrenuti jer vas komarac ujeda." Moda neete nai komarca kada
pogledate. Vi niste bie, vi ste strepnja - neprekidna grozniava aktivnost. Patanjalijeve
asane, poloaji, se ne bave ni sa kojom vrstom fiziolokog treninga, ve unutranjim
treningom bia, samo da se bude - bez injenja iega, bez ikakvih pokreta, bez ikakve
aktivnosti, samo da se postoji. Samo to ostajanje u postojanju pomoi e u usreditenju.
Ako moete ostati u jednom poloaju, telo e postati rob; sledie vas. A to vas vie
telo sledi, imaete vee postojanje unutar sebe, jae postojanje unutar vas. I zapamtite, ako se
telo ne pokree, va um ne moe da se kree, jer um i telo nisu dve stvari. Oni su dva pola iste
pojave. Vi niste telo i um, vi ste telo-um. Vaa linost je psiho-somatska - psiho-fizika. Um
je najsuptilniji deo tela. Ili moete rei obrnuto, da je telo najgrublji deo uma.
Tako ta god da se desi u telu deava se i u umu. I obrnuto: to god se desi u umu
deava se i telu. Ako se telo ne pokree i vi moete ostati u jednom poloaju, ako moete rei
telu: "Budi mirno", um e ostati miran. Zaista, um zapoinje kretanje i pokuava da pokrene
telo, jer ako se telo kree onda i um moe da se kree. U nepokretnom telu, um se ne moe
pokretati; njemu je potrebno pokretno telo.
Ako se telo ne kree, um se ne kree, vi ste usrediteni. Ovaj nepokretan poloaj nije
samo fizioloko treniranje. On samo stvara situaciju u kojoj usreditenje moe da se dogodi, u
kojoj moete postati disciplinovani. Kada vi jeste, kada ste postali usrediteni, kada saznate
ta znai postojati, onda moete uiti, jer ete biti ponizni, skromni. Onda se moete predati.
Onda nikakav lani ego nee prianjati uz vas jer kada ste jednom usrediteni vi znate da su svi
egoi lani. Onda se moete pokloniti. Onda se raa disciplina.
Disciplina je veliko postignue. Samo kroz disciplinu moete postati uenik. Samo
bivajui usrediteni vi moete postati ponizni, prijemivi, postati prazni, i guru, uitelj, moe
sebe izliti u vas. U vaoj praznini, ako ste tihi, on moe doi i dopreti do vas. Komunikacija
postaje mogua.
Uenik je onaj ko je usrediten, ponizan, prijemiv, otvoren, spreman, budan, usluan,
poboan. U jogi, uitelj je vrlo, vrlo vaan, apsolutno vaan, jer samo kada ste u neposrednoj
blizini bia koje je usrediteno vae vlastito usreditenje e se desiti.
To je znaenje satsanga. Jeste li uli re satsang? Ona je sasvim pogreno koriena.
Satsang oznaava neposrednu blizinu istine; ona znai blizu istine, znai blizu uitelja koji je
postao jedno s istinom - samo biti blizu njega, otvoren, prijemiv i ekati. Ako je to u vama
postalo duboko i jako, duboka prisnost e se dogoditi.
Uitelj nee initi nita. On je jednostavno tu, na raspolaganju. Ako ste vi otvoreni, on
e strujati unutar vas. Ovo strujanje se naziva satsang. S uiteljem vi ne treba da uite nita
drugo. Ako moete nauiti satsang, to je dovoljno - ako samo moete biti pokraj njega bez
10
pitanja, bez razmiljanja, bez raspravljanja; samo prisutni tu, na raspolaganju, tako da bie
uitelja moe da se izlije u vas. A bie moe da tee. Ono ve tee. Kad god osoba postigne
integritet, njeno bie postaje zraee.
Ono nadolazi. Bilo da ste vi prisutni da primate ili ne, to nije vano. Ono tee kao
reka. Ako ste vi prazni kao posuda, spremni, otvoreni, ono e se uliti u vas.
Uenik oznaava nekoga ko je spreman da prima, ko je postao materica - uitelj moe
da prodre u njega. Ovo je znaenje rei satsang. To u osnovi nije propoved, predavanje;
satsang nije rasprava. Rasprava moe biti prisutna, ali raspravljanje je samo jedan izgovor. Vi
ste ovde, a ja u govoriti o Patanjalijevim sutrama. To je samo jedan izgovor. Ako ste vi
zbilja ovde, onda rasprava, razgovor, postaje samo jedan izgovor za vas da budete ovde. To je
samo jedan izgovor. A ako ste vi zaista ovde, satsang poinje. Ja mogu tei a to strujanje je
snanije od bilo kog govora, svake komunikacije kroz jezik, od svakog intelektualnog susreta
s vama.
Dok je va um angaovan, ako ste uenik, ako ste disciplinovano bie, va um je
uposlen u sluanju mene, vae bie moe biti u satsangu. Onda je vaa glava zauzeta, vae
srce je otvoreno. Onda na dubljem nivou, susret se deava. Taj susret je satsang, a sve drugo
je samo jedno opravdanje, samo da se nau putevi da se bude blizu uitelja.
Bliskost je sve, ali samo uenik moe biti blizak. Bilo ko i svako ne moe biti blizak.
Bliskost znai odano poverenje. Zato nismo bliski? Jer ima straha. Prevelika blizina moe
biti opasna, prevelika otvorenost moe biti opasna, jer vi postajete ranjivi, a onda e biti teko
odbraniti se. Stoga samo radi sigurnosne mere mi drimo svakog na ostojanju, nikada ne
dozvoljavamo da pree dozvoljeno rastojanje.
Svako ima teritoriju oko sebe. Kad god neko ue u vau teritoriju vi postanete
uplaeni. Svako ima prostor za zatitu. Vi sedite sami u svojoj sobi. Stranac ue u sobu. Samo
posmatrajte kako postajete zaista uplaeni. Postoji jedna taka, a ako on pree tu taku, iza te
take vi ete biti preplaeni. Osetie se iznenadno drhtanje. Izvan odreene teritorije on se
moe kretati.
Biti blizak znai da sada nema vae vlastite teritorije. Biti blizak znai biti ranjiv, biti
blizak znai da ta god da se dogodi vi ne razmiljate u terminima sigurnosti.
Uenik moe biti blizak iz dva razloga. Jedan je da je on usrediten, on pokuava da
bude usredsreen. Osoba koja pokuava da bude usreditena postaje neuplaena, ona postaje
neustraiva. Ona ima neto to se ne moe ubiti. Vi nemate nita, otuda strah. Vi ste gomila,
mnotvo. Mnotvo moe biti rasuto svakog momenta. Vi nemate neto kao stena to e biti tu
ta god da se dogodi. Bez stene, bez temelja vi postojite kao kua od karata, obavezna da bude
uvek u strahu. Bilo kakav vetar, ak svaki povetarac, moe da je uniti, tako da morate da
zatitite sebe.
Zbog ove konstantne bezbednosti, vi ne moete voleti, ne moete verovati, vi ne
moete biti prijatelj. Moete imati mnogo prijatelja ali tu ne postoji prijateljstvo, jer
prijateljstvu je potrebna bliskost. Moete imati ene i mueve i takozvane ljubavnike, ali tu
nema ljubavi, jer ljubav trai bliskost, ljubavi treba poverenje. Moete imati gurue, uitelje,
ali nema uenitva, jer vi ne moete dozvoliti sebi da budete totalno odani neijem biu, u
blizini njegovog bia, bliski njegovom biu, tako da on ne moe da vas nadvlada, da vas
preplavi.
Uenik oznaava tragaoca koji nije mnotvo, koji pokuava da bude usrediten i
kristalizovan, barem pokuavajui, inei napor, iskreni napor da postane individua, da osea
svoje bie, da postane svoj vlastiti gospodar. Sva disciplina joge je jedan napor da vas naini
gospodarem vas samih. Takvi kakvi jeste vi ste samo rob mnogih, mnogih bolesti. Mnogi,
mnogi gospodari postoje, a vi ste samo rob - i razvueni ste u mnogim pravcima.
A sada, disciplina joge.
Joga je disciplina. To je jedan napor s vae strane da promenite sebe. Mnoge druge
stvari moraju se razumeti. Joga nije terapija. Na zapadu mnogi psiholoke terapije su
rasprostranjene danas, i mnogi zapadni psiholozi misle da je joga takoe terapija. Ona to nije!
Ona je disciplina. A kakva je razlika? Ovo je razlika: terapija je potrebna ako ste bolesni,
terapija je potrebna ako ste oboleli, terapija je potrebna ako ste u patolokom stanju.
11
Disciplina je potrebna ak i kada ste zdravi. Zaista, kada ste zdravi samo disciplina moe
pomoi onda.
To nije za patoloke sluajeve. Joga je za one koji su potpuno zdravi, ukoliko je
medicinska nauka u pitanju, normalni. Oni nisu izofrenini; oni nisu ludi, oni nisu neurotini.
Oni su normalni ljudi, zdravi ljudi bez odreene patologije. Pri svemu tome oni su svesni da
ta god da se naziva normalnou jeste beskorisno, ma ta da se naziva zdravljem nije od
koristi. Neto vie je potrebno, neto vee je potrebno, neto svetije i celovitije je potrebno.
Terapije su za bolesne ljude. Terapije vam mogu pomoi da doete do joge, ali joga
nije za terapiju. Joga je za vii red zdravlja, razliit od sree - razliitog tipa bitisanja i
celovitosti. Terapija moe, uglavnom, da vas uini prilagoenim. Frojd kae da mi ne
moemo uiniti vie. Mi vas moemo uiniti prilagoenim, normalnim lanom drutva - ali
ako je drutvo samo patoloko, ta onda? A to i jeste! Samo drutvo je bolesno. Terapija vas
moe uiniti normalnim u smislu da ste prilagoeni drutvu, ali samo drutvo je bolesno!
Tako ponekad se deava da se u jednom bolesnom drutvu za zdravu osobu misli da je
bolesna. Mislilo se da je Isus bolestan, i svi napori su uloeni da se on dovede u red. A kada
se nalo da je on beznadean sluaj, onda je razapet na krst. Kada se nalo da se nita ne moe
uiniti, da je taj ovek neizleiv, onda je raspet. Drutvo je samo bolesno jer nije nita drugo
nego vaa zajednica. Ako su svi lanovi bolesni, drutvo je bolesno, a svaki lan mora biti
podeen prema njemu.
Joga nije terapija; joga nije ni na koji nain pokuaj da vas uini prilagoenim
drutvu. Ako elite da definiete jogu u terminima prilagoavanja, onda to nije podeavanje sa
drutvom, ve je to izmirenje sa samom egzistencijom. To je usklaivanje sa boanskim!
Dakle, moe se dogoditi da vama savreni jogi izgleda lud. Moe izgledati da je van
svoje ulnosti, izvan svog uma, jer je on sada u dodiru sa monijim, s viim umom, viim
redom stvari. On je u dodiru sa univerzalnim umom. Uvek se deavalo tako: Buda, Isus,
Krina, oni su uvek izgledali nekako ekscentrini. Oni ne pripadaju nama; izgledaju kao
strana lica.
Zbog toga mi njih nazivamo avatarima, stranim licima. Oni kao da su doli s druge
planete; oni ne pripadaju nama. Oni mogu biti vii, mogu biti ispravni, mogu biti boanski, ali
oni ne pripadaju nama. Oni su doli odnekuda drugde. Oni nisu deo i paket naeg postojanja,
oveanstva. Ostalo je oseanje da su oni strana lica; a oni to nisu. Oni su stvarni insajderi jer
su dotakli najskriveniju sr egzistencije. Ali nama oni tako izgledaju.
A sada, disciplina joge.
Ako je va um shvatio da ta god ste radili do sada je bilo potpuno besmisleno, da je
bilo nona mora u najgorem, a lep san u najboljem sluaju, onda se staza discipline otvorila
pred vama. Kakva je ta staza?
Osnovna definicija je,
Joga je obustava aktivnosti uma -
Chitta vritti nirodha.
Rekao sam vam da je Patanjali samo matematiar. U jednoj jedinoj reenici, a sada
disciplina joge, on je zavrio sa vama. Ovo je jedina reenica koja je koriena za vas. Sad on
uzima zdravo za gotovo da ste vi zainteresovani za jogu, ne kao nadu, ve kao disciplinu, kao
preobraaj upravo ovde i sada. On nastavlja da objanjava:
Joga je obustava aktivnosti uma.
Ovo je definicija joge, najbolja. Na mnogo naina je opisana joga, ima mnogo
definicija. Neki kau joga je susret uma sa boanskim; otuda, ona je nazvana joga - joga znai
spoj, spajanje zajedno. Neki kau da joga znai odbacivanje ega; ego je prepreka; onog
momenta kada napustite ego vi ste spojeni sa boanskim. Vi ste ve povezani, samo zbog
vaeg ega vama izgleda da ste bili rastavljeni. Ima ih mnogo, ali Patanjalijeva je najnaunija.
On kae:
Joga je obustava aktivnosti uma.
Joga je stanje u kome nema uma. Re 'um' pokriva sve - va ego, vae elje, vae
nade, vae filozofije, vae religije, vae spise. 'Um' pokriva sve. ta god vi moete zamisliti
12
jeste um. Sve to je znano, sve to moe da se zna, sve to je saznajno, jeste unutar uma.
Prestajanje uma oznaava obustavu znanog, prekid saznajnog. To je skok u nepoznato. Kada
nema uma, vi ste u nepoznatom. Joga je skok u nepoznato. Nee biti ispravno rei
nepoznato, pravilnije je, nesaznajno.
ta je um? ta um radi ovde? ta je to? Obino mi mislimo da je um neto
supstancijalno tamo u glavi. Patanjali se ne slae - i niko ko je ikada saznao unutranjost
uma se nee sloiti. Savremeni naunici se takoe ne slau sa tim. Um nije neto
supstancijalno unutar glave. Um je upravo delovanje, samo aktivnost.
Vi hodate i kaete da etate. ta je hodanje? Ako stanete, gde je hodanje? Ako
sednete, gde je hodanje otilo? Hodanje nije nita supstancijalno; to je jedna aktivnost. Tako
dok vi sedite, niko ne moe da pita, "Gde ste metnuli svoje hodanje? Upravo sada ste bili
hodali, dakle gde je hodanje otilo?" Vi ete se smejati. Rei ete: "Hodanje nije neto
supstancijalno, to je samo aktivnost. Ja mogu etati. Mogu opet hodati i mogu se zaustaviti.
To je aktivnost."
Um je takoe aktivnost, ali usred rei um, izgleda kao da je neto supstancijalno tu.
Bolje je nazvati to "umovanje" - upravo kao hodanje. Um znai "umovanje", um znai
razmiljanje. To je jedna aktivnost.
Citiram ponovo Bodhidharmu.
On je otiao u Kinu, i kineski car je doao da ga vidi. Car je rekao: "Moj um je vrlo
uznemiren, smeten. Vi ste veliki mudrac, i ja sam vas oekivao. Kaite mi ta treba da inim
da bih smirio svoj um."
Bodhidharma je rekao: "Ne inite nita. Prvo donesite svoj um meni." Car ga nije
mogao shvatiti pa je rekao: "ta mislite pod tim?" On je rekao: "Doite ujutru u etiri sata
kada niko nije ovde. Doite sami, i setite se da ponesete svoj um sa vama."
Car nije mogao da spava cele noi. Mnogo puta je odbacivao celu zamisao: "Ovaj
ovek izgleda da je lud. ta je on mislio kada je rekao, "Doi sa svojim umom, ne zaboravi
ga?" ovek je bio tako zanosan, tako harizmatian da nije mogao da otkae sastanak.
Privlaio ga je kao magnet, u etiri sata je iskoio iz kreveta i rekao: "ta god da se dogodi,
moram ii. Ovaj ovek moda ima neto, njegove oi govore da ima neto. Izgleda pomalo
luckasto, ali ipak moram otii da vidim ta e se dogoditi."
Tako je stigao kod njega, a Bodhidharma je sedeo sa svojim velikim tapom. Rekao je:
"Dakle doli ste? Gde je va um? Jeste li ga doneli ili ne?"
Car je rekao: "Vi govorite besmislicu. Kada sam ja ovde moj um je ovde, i to nije
neto to ja mogu zaboraviti negde. To je u meni". Stoga je Bodhidharma rekao: "U redu.
Dakle prva stvar je jasna - da je um u vama." Car je rekao: "U redu, um je u meni."
Bodhidharma je rekao: "Sada zatvorite svoje oi i naite gde je on. Ako ga moete nai gde
je, odmah ga pokaite meni. Ja u ga umiriti."
Tako je car zatvorio svoje oi, pokuavao i pokuavao, traio i traio. to je vie
traio, vie je postao svestan da nema uma, um je samo jedna aktivnost. To nije neto tamo
to vi moete pokazati. Onog momenta kada je on shvatio da to nije neto, onda je apsurdnost
njegovog traganja njemu bila jasna. Ako to nije neto, nita se oko toga ne moe uraditi. Ako
je to samo jedna aktivnost, onda ne vrite tu aktivnost; to je sve. Ako je to kao hodanje;
nemojte hodati.
On je otvorio svoje oi. Poklonio se Bodhidharmi i rekao: "Ne postoji um koji bi se
naao." Bodhidharma je rekao: "Onda sam ga ja umirio. I kad god osetite da ste uznemireni,
samo pogledajte unutra, gde je ta neprijatnost." Samo gledanje je ne-um, jer gledanje nije
miljenje. I ako gledate duboko cela vaa energija postaje gledanje, a ista energija postaje
kretanje i miljenje.
Joga je obustava aktivnosti uma.
Ovo je Patanjalijeva definicija. Kada ne postoji um, vi ste u jogi; kada je um tu, vi
niste u jogi. Dakle, vi moete raditi sve poloaje, ali ako um nastavi da deluje, ako vi nastavite
sa miljenjem, vi niste u jogi. Joga je stanje nemanja uma. Ako moete biti bez uma bez
izvoenja ikakvih poloaja, vi ste postali savreni jogi. To se dogodilo mnogima bez
izvoenja ikakvih poloaja, asana, a to se nije dogodilo mnogima koji su radili poloaje
13
(asane) tokom mnogo ivota.
Budui da osnovna stvar koju treba razumeti jeste da, kada aktivnost miljenja nije
prisutna, vi ste tu; kada aktivnost uma nije prisutna, kada misli ieznu, kada su samo kao
oblaci, kada i oni ieznu, vae postojanje, upravo kao nebo, je otkriveno. Ono je uvek tu -
samo prekriveno oblacima, pokriveno mislima.
Joga je obustava aktivnosti uma.
Na Zapadu sada, postoji veliko zanimanje za Zen - japansku metodu joge. Re zen
dolazi od rei dhyana. Bodhidharma je uveo ovu re u Kinu. U Kini re dhyana postaje
jhan, onda chan, a onda je re prela u Japan i postala zen.
Koren je dhyana. Dhyana znai nemanje uma, tako ceo trening zena u Japanu nije
nita do kako zaustaviti umovanje, kako da ne bude uma, kako da se bude jednostavno bez
miljenja. Pokuajte to! Kada ja kaem pokuajte to, to e izgledati kontradiktorno, jer ne
postoji drugi nain da se to kae. Jer ako vi pokuate, sam pokuaj, napor dolazi od uma.
Moete sedeti u poloaju i pokuati neko apa pevanje, mantru - ili moete samo pokuati da
sedite smireno, da ne mislite. Ali onda ne misliti postaje miljenje. Onda vi nastavljate da
govorite: "Ja ne mislim; nemoj razmiljati; prestani razmiljati." Ali to je sve razmiljanje.
Pokuajte da razumete. Kada Patanjali kae, nemanje uma, obustava uma, on
podrazumeva potpunu obustavu. On vam nee dozvoliti da vrite apu, "Ram-Ram-Ram." On
e rei da to nije obustava; vi koristite um. On e rei: "Jednostavno prestanite!" ali vi ete
pitati: "Kako? Kako jednostavno prekinuti?" Um nastavlja. ak i ako sedite, um nastavlja.
ak i ako ne radite, to nastavlja da se radi.
Patanjali kae samo posmatrajte. Pustite da um ide, pustite da um ini ta god da on
ini. Vi samo posmatrajte. Ne meajte se. Vi samo budite svedok, samo budite jedan
nezainteresovani posmatra, kao da um ne pripada vama, kao da to nije va posao, nije vaa
stvar. Ne budite zainteresovani! Samo posmatrajte i pustite um da tee. To je kretanje usled
prolog impulsa,
7
jer ste uvek pomagali to da tee. Aktivnost je preuzela svoj vlastiti impuls,
tako ona tee. Vi samo nemojte saraivati. Posmatrajte i pustite um da se kree.
Tokom mnogo, mnogo ivota, moda milion ivota, vi ste saraivali sa umom, vi ste
ga pomagali, vi ste mu davali svoju energiju. Reka e tei za neko vreme. Ako ne saraujete,
ako samo posmatrate nezainteresovano - Budina re je ravnodunost, upekha: gledajui bez
ikakvog zanimanja, samo posmatrajui, ne inei nita ni na koji nain - um e tei za kratko i
zaustavie se sam od sebe. Kada je impuls izgubljen, kada je energija istekla, um e se
zaustaviti. Kada se um zaustavi, vi ste u jogi; vi ste postigli disciplinu. To je definicija: Joga
je obustava aktivnosti uma.
8
Onda je svedok utvren u sebi.
Kada se um obustavi, svedok je utvren u sebi.
Kada moete jednostavno posmatrati unutra ne bivajui identifikovani sa umom, bez
rasuivanja, bez ocenjivanja, bez osuivanja, bez odabiranja - vi jednostavno posmatrate i um
7
Podsvesnih utisaka (vasana) i na njima zasnovanih predispozicija (samskara).
8
Joga je disciplina meditacije s kojom nadilazimo iluziju o sebi kao posebnom biu. Sutina meditacije je u
smirenju aktivnosti uma koji odrava sve iluzije. Um ne moe sam sebe da smiri, jer on nije razliit od nas, on je
naa aktivnost, kao hodanje. Jedini nain da smirimo um je da prestanemo da ulaemo energiju u umnu
aktivnost, da se odvratimo od toga. Da bismo se odvratili od stalnog ulaganja energije u umnu aktivnost moramo
najpre da prestanemo da verujemo da to moramo da radimo, da nam je zamiljanje i razmiljanje potrebno, da
prestanemo da verujemo u svoje snove. Da se bar za trenutak uverimo u to. Ovakvi kakvi smo prirodno dati,
nemamo iskustvo takve odvraenosti jer smo s umnom aktivnou i svojim snovima, dnevnim i nonim,
identifikovani od najranijeg detinjstva. Potrebno nam je kratko direktno iskustvo potpune odvraenosti od umne
aktivnosti kako bismo se uverili u njega i prepoznali. To kratko iskustvo ne-uma je disciplina meditativnog
smirenja. Smirujui sebe smirujemo um, iskljuujemo mu utika, dovod energije. To je jedini nain. Tada se on
sam smiruje, jer mi smo ga i pokretali. U tom kratkotrajnom iskustvu uviamo da nismo um, da moemo da
postojimo kao isto bie koje nadilazi sve umne predstave, da smo neto mnogo vie od malog uma i njegovih
iluzija da smo izdvojeno, malo bie sa neurotinim sadrajima koje je dotle nosilo. To je iskustvo nae
autentinosti, naeg jedinstva sa apsolutnim biem koje sve omoguava. Takvo iskustvo nas jaa da tu svesnost u
meditaciji proirimo na stalnu prisutnost danju i nou, u svim aktivnostima, a ne samo za vreme meditativnog
zadubljenja. Ostali tekst Joga sutri opisuje detalje prakse proirivanja takve svesti sve do trajne nezavisnosti i
autentinosti koja se naziva Kaivalya.
14
tee, vreme dolazi kada se sam od sebe, iz sebe, um zaustavlja.
Kada nema uma, vi ste utvreni u vaem svedoenju. Onda ste postali svedok - samo
videlac - dratra, sakin. Onda niste inilac, onda niste mislilac. Onda ste jednostavno isto
bie, najistije od bia. Onda je svedok utvren u sebi samom.
U svim drugim stanjima postoji identifikacija sa modifikacijama uma.
Izuzev svedoenja, u svim stanjima, vi ste identifikovani s umom. Vi postajete jedno
sa tokom misli, postajete jedno sa oblacima; ponekad sa belim oblakom, ponekad sa tamnim
oblakom, ponekad sa kiom ispunjenim oblakom, ponekad sa praznim oblakom, ma kako
bilo, vi postajete jedno s miljenjem, vi postajete jedno s oblakom, i ne primeujete vau
istotu neba, istotu prostora. Vi postajete naoblaeni, a to naoblaenje se deava jer vi
postajete identifikovani, postajete jedno s tim.
Misao doe. Vi ste gladni, i misao projuri u umu. Misao je samo to, da postoji glad, da
stomak osea glad. Odmah postajete identifikovani; kaete: "Ja sam gladan." Um je bio
potpuno ispunjen milju da je glad prisutna; vi postajete identifikovani i kaete: "Ja sam
gladan." Ovo je identifikacija.
Buda takoe osea glad, Patanjali takoe osea glad, ali on nikada nee rei: "Ja sam
gladan." On e rei: "Telo je gladno"; on e rei: "Moj stomak osea glad"; on e rei;
"Postoji glad. Ja sam svedok. Ja sam doao da svedoim ovoj misli, koja je iznenadno iz
stomaka sevnula u mozgu, da sam gladan." Stomak je gladan; Patanjali e ostati svedok. Vi
postajete identifikovani, vi postajete jedno s miljenjem.
Onda je svedok utvren u sebi samom.
U svim drugim stanjima, postoji identifikacija sa modifikacijama uma.
Ovo je definicija:
Joga je obustava aktivnosti uma.
Kada um prestane, vi ste utvreni u vaem svedoeem Sopstvu. U svim drugim
stanjima, izuzev ovog, vi ste identifikovani. A sve identifikacije obrazuju samsaru; one su
svet. Ako ste identifikovani, vi ste u svetu, u patnji. Ako ste transcendirali identifikacije, vi ste
osloboeni. Vi ste postali siddha, vi ste u nirvani. Vi ste transcendirali ovaj svet patnje i uli
ste u svet blaenstva.
A taj svet je ovde i sada - upravo sada, ba ovog trenutka! Nije potrebno ekati ga ak
nijedan trenutak. Samo postanite svedok uma, i biete uneti u taj svet. Postanite identifikovani
sa umom, i vi ete ga izgubiti. Ovo je osnovna definicija.
Zapamtite sve, jer docnije, u drugim sutrama, ui emo u detalje ta treba da se uradi,
kako treba da se uradi - ali uvek imajte na umu da je ovo temelj.
ovek treba da postigne stanje bez uma: to je cilj.
15
Poglavlje 2
JOGA, STAZA BEZ ELJA
26. decembar 1973, posle podne.
Prvo pitanje:
Rekli ste prole noi da su potpuno oajanje, frustracija i beznadenost poetne
osnove za jogu. Ovo daje jogi pesimistiki izgled. Da li je to pesimistiko stanje zaista
potrebno da zapone staza joge? Da li optimista takoe moe poi stazom joge?
Nije ni jedno ni drugo. To nije pesimistino, to nije optimistino, jer pesimizam i
optimizam su dva aspekta istog novia. Pesimista oznaava oveka koji je bio optimista u
prolosti; a optimista oznaava onoga ko e biti pesimista u budunosti. Svaki optimizam vodi
do pesimizma, jer svaka nada vodi do beznadenosti.
Ako se jo nadate, onda joga nije za vas. Postoji elja, ima nade; samsara je tu, svet je
tu. Vaa elja je svet, vaa nada je ropstvo, jer nada vam nee dozvoliti da ivite u sadanjosti.
Nastavljae da vas prisiljava ka budunosti; nee vam dozvoliti da budete usrediteni. Ona e
potezati i potiskivati, ali vam nee dozvoliti da ostanete mirni u sadanjem trenutku, u tiini.
To vam nee dozvoliti.
Tako kada kaem totalna beznadenost, ja mislim da je nada oslabila, a i beznadenost
je takoe postala uzaludna. Onda je to totalna beznadenost. Totalna beznadenost znai da ni
sama beznadenost nije prisutna, jer kada oseate beznadenost, suptilna nada je prisutna.
Inae, zato biste oseali beznadenost? Nada postoji, vi jo prianjate uz nju; otuda
beznadenost.
Totalna beznadenost znai da sada nema nade. A kada ne postoji nada ne moe biti
beznadenosti. Vi ste jednostavno odbacili celu pojavu. Obe strane su odbaene, ceo novi je
baen. U ovom stanju uma vi moete ui na stazu joge; nikada pre. Pre toga nije mogue.
Nada je protiv joge.
Joga nije pesimistika. Vi moete biti optimista ili pesimista; joga nije ni jedno ni
drugo. Ako ste pesimista, ne moete ui na stazu joge jer pesimista se vezuje uz svoje nevolje.
On nee dozvoliti svojim nevoljama da ieznu. Optimista se lepi uz svoje nade, a pesimista
se lepi za svoju patnju, za svoju beznadenost. Ta beznadenost mu je postala pratilac. Joga je
za nekoga ko nije ni jedno ni drugo, ko je postao tako potpuno beznadean da je ak
nekorisno da osea beznadenost.
Suprotno moe da se oseti samo ako nastavite da prianjate negde duboko dole uz
pozitivno. Ako prianjate uz nadu moete se oseati beznadeno. Ako prionete uz oekivanje
vi moete oseati frustraciju. Ako jednostavno shvatite da nema mogunosti da oekujete
nita, onda gde je frustracija? Onda je priroda egzistencije da nema mogunosti bilo ta de se
oekuje, ne postoji mogunost za nadu. Kada ovo postane sigurna injenica, kako moete
oseati beznadenost? Onda oboje ieznu.
Patanjali kae, a sada, disciplina joge. To 'sada' e se dogoditi kada niste nijedno.
Pesimistika gledita ili optimistika gledita, oba su bolesna, ali postoje uitelji koji stalno
govore u terminima optimizma - naroito ameriki hrianski misionari. Oni stalno govore u
terminima nade, optimizma, budunosti, raja. U oima Patanjalija to su samo prie za malu
decu, jer vam jednostavno daju novu bolest. Zamenjujete novu bolest za staru. Vi ste nesreni
i traite na neki nain sreu. Stoga ko god vam da uverenje da je to staza koja e vas voditi do
sree, vi ete slediti to. On vam daje nadu. Ali vi oseate tako veliku patnju zbog vaih prolih
nada. On vam opet stvara budui pakao.
Joga oekuje od vas da budete vie odrasli, vie zreli. Joga kae da ne postoji
mogunost da se oekuje ita, ne postoji mogunost ma kakvog ispunjenja u budunosti. Ne
postoji nebo u budunosti i nema Boga koji vas eka sa boinim darovima. Nema nikog da
vas oekuje, stoga ne udite vie za budunou.
16
A kada postanete svesni da nema niega to e se dogoditi negde u budunosti, vi ete
postati spremni za sve ovde i sada jer nema nikuda da se krene. Onda ne postoji mogunost za
strepnju. Onda vam se deava smirenost. Iznenada ste duboko oputeni. Ne moete ii nikuda,
vi ste kod kue. Kretanje prestaje; uznemirenost iezava. Sada je vreme da se ue u jogu.
Patanjali vam nee dati nikakvu nadu. On potuje vas vie nego to vi potujete sebe.
On misli da ste zreli i da vam igrake nee pomoi. Bolje je biti spreman za ono to se deava.
Inae odmah im ja kaem: "Potpuna beznadenost" va um e rei: "Ovo izgleda
pesimistino", jer va um ivi kroz nadu, jer va um se lepi uz elje, nadanja.
Vi ste tako nesreni upravo sada da ete poiniti samoubistvo ako nema nade. Ako je
stvarno Patanjali u pravu, ta e vam se dogoditi? Ako nema nade, nema budunosti, i vi ste
baeni natrag u vau sadanjost, vi ete poiniti samoubistvo. Nema niega zata bi se onda
ivelo. Vi ivite za neto to e se dogoditi negde, nekada. To se nee dogoditi, ali oseanje
da se to moe dogoditi pomae vam da budete ivi.
Zbog toga kaem da kada doete do take gde je samoubistvo postalo najznaajnije
pitanje, gde je ivot izgubio svako svoje znaenje, gde moete ubiti sebe, u tom trenutku joga
postaje mogua, jer neete biti spremni da preobrazite sebe dok vam se ova silna nitavnost
ivota dogaa. Biete spremni da preobrazite sebe samo kada oseate da ne postoji drugi put -
ili samoubistvo ili sadhana (duhovna praksa, meditacija), ili da poinite samoubistvo ili da
preobrazite svoje bie. Kada preostanu samo ove dve alternative, samo onda se bira joga,
nikada pre. Meutim, joga nije pesimistina. Vi ste optimistini, zato vam joga izgleda kao
pesimistina. To je zbog vas.
Buda je uzet na Zapadu kao vrhunac pesimizma, jer Buda kae: "ivot je dukkha,
patnja". Tako su zapadni filozofi tumaili da je Buda pesimista. ak i osoba poput Alberta
vajcera (A. Schweitzer), osoba od koje moemo oekivati da zna izvesne stvari, ak i on je u
zabuni. On misli da je itav Istok pesimistian. A ovo je velika kritika od njega. itav Istok -
Buda, Patanjali, Mahavira, Lao Ce, za njega su svi pesimisti. Oni samo tako izgledaju jer su
uvideli da je va ivot besmislen. Ne kau da je sam ivot besmislica - nego ivot koji vi
znate. A dok va ivot ne postane sasvim besmislen, vi ga ne moete transcendirati. Vi ete se
lepiti uz njega.
I dok ne transcendirate takav ivot, ovaj oblik egzistencije, neete znati ta je
blaenstvo. Ali Buda, Patanjali, oni nee govoriti mnogo o blaenstvu jer imaju duboko
saoseanje prema vama. Ako zaponu da govore o blaenstvu, vi opet stvarate nadu. Vi ste
neizleivi: vi opet kreirate nadu. Kaete: "U redu! Onda moemo ostaviti ovaj ivot. Ako je
bolji i bogatiji ivot mogu, onda moemo ostaviti elje. Ako je kroz ostavljanje elja mogue
ostvariti najdublju elju dostizanja krajnjeg vrhunca blaenstva, onda moemo napustiti elje.
Ali ih moemo samo napustiti radi vee elje."
Onda gde je vae naputanje? Nita ne ostavljate. Vi jednostavno zamenjujete
drugaiju elju za stare elje. A nova elja e biti mnogo opasnija nego stara jer ste sa starom
ve prevareni. Da biste postali izigrani sa novom, moete proi puno ivota da biste doli do
take gde moete rei 'Bog je beskoristan', gde moete rei 'raj je besmislen', gde moete rei
'sva budunost je bezumnost'.
Nije to pitanje samo svetovnih elja, to je pitanje elje kao takve. eljenje mora
prestati. Samo onda postajete spremni, samo onda skupite hrabrost, samo onda se vrata
otvaraju i vi moete ui u nepoznato. Otuda je Patanjalijeva prva sutra: "A sada, disciplina
joge".
Drugo pitanje:
Reeno je da je joga ateistiki sistem. Da li se vi slaete s tim?
Jo jednom, joga nije ni jedno ni drugo. Ona je jednostavno nauka. Nije ni teistika
niti ateistika. Patanjali je zaista velianstven, udesan ovek. On nikada ne govori o Bogu.
A ak i ako pominje jednom, onda takoe kae da je to samo jedna od metoda da se dostigne
ono najvie, vera u Boga je samo metoda da se dostigne krajnje; Bog kao objekat ne postoji.
Verovanje u Boga jeste samo tehnika, jer kroz verovanje u Boga molitva postaje mogua,
17
kroz verovanje u Boga predanost postaje mogua. Znaaj je u predanosti i molitvi, ne u Bogu
kao njihovom objektu.
Patanjali je zaista neverovatan! On je rekao Bog - vera u Boga, koncept Boga -
takoe je jedna od metoda, meu mnogim metodama, da bi se postigla istina. Ivara
pranidhan - verovanje u Boga samo je staza. Ali to nije nuno. Moete odabrati i neto drugo.
Buda je dospeo do te krajnje realnosti bez verovanja u Boga. On je odabrao drugaiju stazu
gde Bog nije potreban.
Vi ste doli u moju kuu. Proli ste kroz odreenu ulicu. Ta ulica nije bila cilj; ona je
samo bila pomono sredstvo. Mogli ste doi do iste kue kroz neku drugu ulicu; drugi su
stigli do nje kroz druge ulice. U vaoj ulici moda postoji zelena trava, veliko drvee; u
drugim ulicama ih nema. Dakle Bog je samo jedna staza. Zapamtite tu razliku. Bog nije cilj.
Bog je samo jedna od staza.
Patanjali nita ne porie; on nita ne namee. On je apsolutno nauan. Hrianima je
teko da zamisle kako je Buda mogao da dostigne krajnju istinu, jer nikada nije verovao u
Boga. Teko je hindusu da veruje kako je Mahavira postigao osloboenje; on nikada nije
verovao u Boga.
Pre nego to su zapadni mislioci postali upoznati sa istonim religijama, oni su uvek
definisali religiju kao usmerenost ka Bogu. Kada su doli do istonjakog miljenja, i onda su
postali svesni da tamo postoji tradicionalni put prema istini na kome nema Boga, oni su bili
okirani; to je nemogue.
H. G. Wells je pisao o Budi da je Buda najbezboniji ovek, a ipak najpoboniji. On
nikada nije verovao i nikada nije rekao nikome da veruje u Boga, ali je on sam najvii
fenomen deavanja boanskog postojanja. Mahavira je takoe iao stazom gde Bog nije bio
nuan.
Patanjali je potpuno nauan. On kae da mi nismo povezani sa sredstvima; postoji
hiljadu i jedno sredstvo. Cilj je istina. Neki su je postigli kroz Boga, dakle to je u redu -
verujte u Boga i postignite cilj, jer kada se cilj postigne vi ete odbaciti svoju veru. Dakle,
vera je samo instrument. Ako ne verujete, to je u redu; nemojte verovati, idite stazom
bezvernosti, i dostignite cilj.
On nije ni teista niti ateista. On ne kreira religiju, on vam jednostavno pokazuje sve
staze koje su mogue i sve zakone koji dejstvuju u vaoj transformaciji. Bog je jedna od tih
staza; tu nema prisile. Ako ste ateista, nije potrebno da budete i nereligiozni. Patanjali kae
da vi takoe moete dostii - budite ateista, ne brinite o Bogu. Ovo su zakoni, ovo su
eksperimenti; to je meditacija - proite kroz to.
On nije insistirao ni na jednom konceptu. To je bilo vrlo teko. Zbog toga su joga
sutre od Patanjalija izuzetne, jedinstvene. Takva knjiga se nikada nije dogodila ranije i ne
postoji mogunost ponovo da se dogodi, jer sve to moe biti napisano o jogi napisano je; on
nita nije izostavio. Niko ne moe dodati nita tome. Nikada u budunosti nee postojati
mogunost stvaranja drugog dela kao to su Patanjalijeve Joga sutre. On je kompletno
zavrio posao, a on je to mogao da uradi tako kompletno jer nije bio jednostran. Da je bio
jednostran, to ne bi mogao da uradi tako celovito.
Buda je delimian, Mahavira je nepotpun, Muhamed je jednostran, Isus je nepotpun -
oni imaju odreenu stazu. Njihova nepotpunost moe biti zbog vas - zbog dubokog
razumevanja za vas, dubokog saoseanja za vas. Oni insistiraju na odreenoj stazi; stalno su
insistirali itavog njihovog ivota. Oni su govorili: "Sve drugo je pogreno; ovo je ispravna
staza" samo da bi stvorili veru u vama. Vi ste tako bezverni, tako ste ispunjeni sumnjom, da
ako oni kau da ova staza predvodi, a druge staze takoe vode, vi neete slediti ni jednu. Zato
su insistirali da jednino njihova staza vodi do cilja.
To nije tano. To je pomono sredstvo za vas - jer ako oseate neku nesigurnost u
njima, ako oni kau: "Ovo vodi do cilja, i ono takoe vodi; ovo je istina, i ono je takoe
istina", vi ete postati nesigurni. Vi ste ve nesigurni, potreban vam je neko ko je apsolutno
pouzdan. Samo da bi izgledali pouzdani vama, oni su nainili sebe jednostranim.
Inae ako ste jednostrani, ne moete obuhvatiti itavu osnovu. Patanjali nije
jednostran. On je manje zainteresovan za vas, vie se brine o projektovanju dobre staze. On
18
nee koristiti neistinu; on nee koristiti pomona sredstva, on se nee nagaati s vama.
Nijedan naunik ne prihvata kompromis.
Buda je bio sposoban za kompromis; on ima saoseanje. On vas ne tretira nauno.
Vrlo duboko ljudsko oseanje ima prema vama; moe ak i lagati da bi vam pomogao. Ako vi
ne moete razumeti istinu, on ini nagodbu s vama. Patanjali nee imati kompromis s vama.
Ma kakva da je istina, on e govoriti o injenici. Nee se spustiti nijedan korak da udovolji
vama; on je apsolutno beskompromisan. Nauka mora biti takva. Nauka ne moe praviti
kompromise; inae ona bi postala samo religija.
On nije ni ateista ni teista. On nije ni hinduista, niti musliman, ni hrianin niti ain, a
takoe ni budista. On je apsolutno nauni istraiva koji samo otkriva kakav sve to jeste -
otkriva bez ikakvog izmiljanja mitova. On nee koristiti nijednu alegoriju. Isus je stalno
govorio u priama jer vi ste deca i moete razumeti samo prie. On je govorio u alegorijama.
Buda koristi tako mnogo pria samo da bi vam pomogao da ostvarite letimian uvid.
itao sam o hasidu, jevrejskom uitelju, Bal emu. On je bio rabin u malom selu, a
kad god bi tamo bila neka nevolja, neka bolest, neka nesrea u selu, on bi krenuo u umu.
Otiao bi do odreenog mesta, ispod odreenog drveta, tamo bi obavio neki ritual i onda bi se
molio Bogu. I uvek bi se deavalo da je nesrea naputala selo, bolesti bi iezavale iz sela,
nevolje bi prestajale.
Onda je Bal em umro. Postavljen je njegov naslednik Problem je nastupio ponovo.
Selo je bilo u nevolji. Nastupila je neka nevolja, i seljani su zatraili od naslednika, novog
rabina, da ode u umu i da se moli Bogu. Novi rabin je bio jako uznemiren jer nije znao
mesto, tano odreeno drvo. Bio je neiskusan, ali je ipak otiao - pod neko drvo. Zapalio je
vatru, izveo je ritual, molio se i rekao Bogu: "Vidi, ja ne znam tano mesto na koje je moj
uitelj imao obiaj da dolazi, ali ti zna. Ti si svemoan, sveprisutan, dakle ti zna - stoga
nema potrebe za tano odreenim mestom. Moje selo je u nevolji, prema tome sluaj i uini
neto." Nesrea je prola!
Onda kada je ovaj rabin umro i doao njegov naslednik, opet je nastupio problem. Selo
je bilo u izvesnoj krizi, i seljani su doli. Rabin je bio uznemiren; zaboravio je ak i molitvu.
Tako je otiao u umu, odabrao izvesno mesto. Nije znao ni da zapali ritualnu vatru, ali
nekako je uspeo da zapali vatru i rekao je Bogu: "Sluaj, ja ne znam kako da zapalim ritualnu
vatru, ja ne znam tano mesto, i zaboravio sam molitvu, ali ti si sveznajui, tako da zna ve,
nema potrebe. Zato uini ta treba." Vratio se natrag i selo je prebrodilo krizu.
Onda je on takoe umro, a njegov naslednik Njegovo selo je opet bilo u nevolji,
tako su doli kod njega. Sedeo je u fotelji. Rekao je Bogu: "Ja ne elim da idem nikuda. uj,
ti si svuda. Ja ne znam molitvu, ne znam nikakav ritual. Ali to nije vano; moje znanje nije
glavna stvar. Ti zna sve. Kakva je korist moliti se, kakva je korist vriti ritual, i kakva korist
od posebnog svetog mesta? Ja znam samo priu o mojim prethodnicima. Ispriau ti priu, da
se to dogodilo u Bal emovo vreme, onda u vreme njegovog naslednika, onda njegovog
naslednika; to je pria. Sada uini ta treba, i to je dovoljno." I nevolja je iezla - zato to je
Bog mnogo voleo prie.
Ljudi vole njihove prie i boiji ljudi takoe, kroz prie moete imati odreena
delimina sagledavanja. Meutim, Patanjali nee koristiti nijednu alegoriju. Rekao sam vam
da je on kao Ajntajn plus Buda - vrlo retka kombinacija. On je imao unutranje svedoenje
Bude i mehanizam uma jednog Ajntajna.
On nije ni jedno ni drugo. Teizam je pria; ateizam je antipria. Prie su samo mitovi,
od ljudi stvorene parabole. Nekima se jedna dopada, a nekima druga. Patanjali nije
zainteresovan za prie, nije zainteresovan za mitove. On je zainteresovan za golu istinu. On je
nee ak ni zaodenuti, nee je ak ni doterati, nee je ukraavati. To nije njegov nain.
Zapamtite ovo.
Kretaemo se po vrlo suvoj zemlji, zemlji nalik pustinji. Ali pustinja ima svoju
vlastitu lepotu. Ona nema drvee, ona nema reke, ali ima svo svoje prostranstvo. Nijedna
uma se ne moe uporediti s njom. ume imaju svoje sopstvene lepote, brda svoje vlastite
19
lepote, reke svoje vlastite divote. Pustinja ima svoju sopstvenu neizmernu beskrajnost.
Kretaemo se kroz pustu zemlju. Hrabrost je nuna. Nee vam dati nijedno drvo da se
odmorite ispod njega, nee vam dati nijednu priu - samo gole injenice. Nee koristiti ak
nijednu suvinu re. Otuda je re sutre. Sutre oznaavaju osnovni minimum, aforizme u
kratkim izrekama. Sutra nije ak ni potpuna reenica. Ona je samo sutina - kao kada aljete
telegram, kreete suvine rei. Onda to postaje sutra jer samo deset ili devet rei mogu biti
stavljene u poruci. Ako biste pisali pismo, ispunili biste deset stranica, a ak ni u deset
stranica poruka nee biti potpuna. Ali u telegramu, u deset rei, ne samo da je kompletna, ona
je vie nego potpuna. Ona pogaa srce; sama sr je u njoj.
To su telegrami - Patanjalijeve sutre. On je tvrdica; nije koristio nijednu suvinu re.
Prema tome kako on moe priati prie? Ne moe, i ne oekujte to. Stoga ne pitajte da li je on
teista ili ateista; to su sve prie.
Filozofi su stvorili mnogo pria, i to je igra. Ako elite igru ateizma, budite ateista.
Ako elite igru teizma, budite teista. Ali to su igre, nisu realnost. Realnost je neto drugo.
Realnost se bavi s vama, ne s onim u ta verujete. Realnost ste vi, ne ono ta verujete.
Realnost je iza uma, ne u sadrajima uma, jer teizam je sadraj uma, ateizam je sadraj uma -
neto u umu. Hinduizam je sadraj uma, i hrianstvo je sadraj uma.
Patanjali je zainteresovan za ono to je izvan, ne za sadraj. On kae: "Odbaci ceo
ovaj um. ta god da sadri, to je beskorisno." Vi moda nosite divne filozofije, Patanjali je
rekao: "Odbacite ih, sve je besmislica." To je teko. Ako neko kae: "Vaa Biblija je triarija,
vaa Gita je besmislica, vai spisi su bezvredni, budalatina, odbacite ih", vi ete biti okirani.
Ali to je ono to e se dogoditi. Patanjali vam nee uiniti nikakav ustupak. On je
beskompromisan. A to je lepota, i to je njegova jedinstvenost.
Tree pitanje:
Vi ste govorili o znaaju uenitva na stazi joge, ali kako jedan ateista moe biti
uenik?
Ni teista ni ateista ne mogu biti uenici. Oni su ve zauzeli gledite, oni su ve
odluili, stoga gde je svrha da budu uenici? Ako ve znate, kako moete biti uenik?
Uenitvo znai spoznaju da ja ne znam. Ateisti, teisti - ne, oni ne mogu biti uenici.
Ako verujete u neto, vi ete propustiti lepotu uenitva. Ako neto ve znate, to
saznanje e vam dati ego. Ono vas nee uiniti poniznim. Zbog toga panditi i uenjaci
proputaju. Ponekad grenici dostiu uenitvo, ali naunici nikada. Oni znaju previe; oni su
tako pametni. Njihova darovitost je njihova bolest; ona postaje samoubistvo. Oni nee sluati
jer nee biti spremni da ue.
Uenitvo jednostavno oznaava jedno stanovite prema uenju - iz trena u tren
ostajati svestan da ne znam. Ovo saznanje da ne znam, ova svesnost Ja sam neznalica,
daje vam otvorenost; onda niste zatvoreni. Onog momenta kada kaete: "znam", vi ste
zatvoreni u krugu; vrata vie nisu otvorena.
Ako ste ve dostigli, zakljuili, ne moete biti uenik. ovek mora da bude u
prijemljivom raspoloenju. ovek mora neprekidno da bude svestan da stvarnost je nepoznata
i ma ta da znam to je beznaajno. ta vi znate? Vi ste moda skupili mnogo informacija, ali
to nije spoznaja. Moda ste pokupili mnogo praine kroz univerzitete; to nije spoznaja. Moda
znate o Budi, moda znate o Isusu, ali to nije spoznaja. Dok ne postanete Buda, nema
spoznaje. Dok niste Isus, nema spoznaje.
Spoznaja dolazi kroz bie, ne kroz pamenje. Moete imati uvebano pamenje;
pamenje je samo mehanizam. Ono vam nee dati bogatije postojanje. Moe vam dati strane
snove, ali vam ne moe dati bogatije postojanje. Ostaete isto pokriveni s mnogo praine.
Znanje, a naroito ego koji dolazi kroz znanje - oseanje ja znam zatvara vas. Jo ne moete
biti uenik. A ako ne moete biti uenik, ne moete ui u disciplinu joge. Stoga doite do
vrata joge neupueni, svesni da ne znate. A ja u vam rei: To je jedino znanje koje e vam
pomoi, znanje da ne znate.
Ovo vas ini poniznim i skromnim. Suptilna poniznost e vam doi. Uskoro e ego
20
splasnuti. Znajui da ne znate, kako moete biti egoistini? Znanje je najsuptilnija hrana za
ego: vi oseate da ste neto. Vi znate; vi postajete neko.
Ba pre dva dana, inicirao sam devojku sa Zapada u sannyas
9
i dao sam joj ime Joga
sambodhi i pitao sam je: "Da li e ti biti lako da ga izgovara? Ona je rekla: "Da. Lii na
englesku re 'somebody'
10
." Meutim, sambodhi je sasvim suprotno. Kada postanete niko,
onda se sambodhi deava. Sambodhi znai prosvetljenje. Ako ste vi neko, sambodhi se nikada
nee dogoditi. Ta "nekost"
11
je prepreka.
Kada oseate da ste niko, kada oseate da ste nita, iznenada ste pristupani mnogim
misterijama da vam se dogode. Vaa vrata su otvorena. Sunce moe da se uzdigne; sunevi
zraci mogu da prodru u vas. Vaa turobnost, vaa tama e ieznuti. Ali vi ste zatvoreni.
Sunce moda kuca na vrata, ali niko ne otvara; ni prozor ak nije otvoren.
Ateisti ili teisti, hindusi ili muslimani, hriani ili budisti, oni ne mogu stupiti na stazu
joge. Oni veruju. Oni su ve dosegli bez pruanja ruke ma gde. Oni su zakljuili bez ikakve
realizacije. Oni imaju rei u umovima - koncepte, teorije, spise. A to je vee breme, oni su
vie mrtvi.
etvrto pitanje:
Vi ste rekli da joga ne trai nikakvu veru. Ali ako je ueniku potrebna vera,
predanost i poverenje u uitelja kao osnovni uslov, onda kako je prva tvrdnja opravdana?
Ne. Nikada nisam rekao da joga ne trai veru. Ja sam rekao da joga ne trai neko
uverenje. Vera je potpuno razliita, poverenje je potpuno razliito. Uverenje je intelektualna
stvar, ali vera je vrlo duboko poverenje. Ona nije intelektualna. Vi volite uitelja, onda imate
poverenje i postoji vera. Meutim, ova vera nije nikakav koncept, ona je u samoj osobi. A to
nije uslov; to nije zahtevano - zapamtite ovu razliku. Ne trai se da vi morate verovati u
uitelja; to nije preduslov. Sve to je reeno je ovo: ako se to dogodi izmeu vas i uitelja,
onda e biti mogu satsang. To je samo situacija, a ne uslov. Nita se ne zahteva.
Samo ljubav... Ako se ljubav dogodi onda brak moe uslediti, ali vi ne moete uiniti
ljubav uslovom, da prvo morate voleti a onda e brak uslediti. Inae onda ete pitati: "Kako
ovek moe voleti?" Ako se to dogodi, dogodi se; ako se to ne dogaa, ne dogaa se. Vi ne
moete uiniti nita. Stoga ne moete prisiliti poverenje.
U davnim vremenima tragaoci bi lutali svuda po svetu. Lutali bi od jednog uitelja do
drugog, samo oekujui pojavu da se dogodi. Vi to ne moete prisiliti. Moete promeniti
mnogo uitelja, upravo u potrazi ne bi li negde neto kljocnulo. Onda se stvar dogodi; to nije
okolnost. Vi ne moete otii kod uitelja i pokuati da mu verujete. Kako moete pokuati da
verujete? Sam pokuaj, sam napor, pokazuje da ne verujete. Kako moete pokuati da volite
nekoga? Moete li? Ako pokuate, cela stvar e postati lana. To se smo dogaa.
Inae dok se to ne dogodi, satsang nee biti mogu. Tada vam uitelj ne moe dati
svoju milost. Nee on odvratiti sebe od davanja; vi niste dostupni. On ne moe uiniti nita.
Vi niste otvoreni.
Sunce moda eka ispred prozora, ali ako je on zatvoren, ta sunce moe uiniti? Zraci
e se reflektovati natrag. Oni e doi, kucati na vrata i vratiti se natrag. Zapamtite, to nije
uslov da vi otvorite vrata da bi sunce izalo na horizontu; to nije uslov! Sunce moda nee biti
tu, moda je no. Samo otvaranjem vrata vi ne moete stvoriti sunce. Vae otvaranje vrata je
samo vae bivanje dostupnim. Ako je sunce tu, ono moe ui.
Tako e se tragaoci kretati, morae da se kreu od jednog uitelja do drugog. Jedina
stvar koju treba zapamtiti je da oni moraju biti otvoreni i da ne treba da sude. Ako doete
blizu uitelja, i ne oseate nikakav rad unutar njega, kretanje - ali ne sudite. Jer vae
prosuivanje e biti pogreno. Vi nikada niste bili u kontaktu. Dok ne volite, vi ne znate,
9
Sannyas je red monaha, svetenika koji su posveeni duhovnoj praksi, mogu da budu beskunici ili da ive u
nekom aramu. Nose crvene ogrtae. Njihova osnovna praksa je meditacija. Osho je osnovao novu meunarodnu
zajednicu sanjasina (Neo-Sannyas Commune International), po ugledu na staru ali ne i po ugledu na tradiciju ija
uslovljavanja i ogranienja Osho na sve naine nadilazi.
10
Neko, vana linost, vana osoba.
11
Eng.: Somebodiness.
21
stoga ne sudite. Jednostavno kaite: "Ovaj uitelj nije za mene; ja nisam za ovog uitelja.
Stvar se nije dogodila." Jednostavno idite dalje.
Ako zaponete da sudite, onda zatvarate sebe za druge uitelje takoe. Moda ete
morati da proete kroz mnoge, mnoge situacije, ali zapamtite ovo: ne sudite. Kad god oseate
da je neto pogreno sa uiteljem, idite dalje. To znai da ne moete imati poverenje. Neto je
krenulo pogreno, ne moete verovati. Ali ne kaite da je uitelj pogrean; ne znate.
Jednostavno se maknite; to je dovoljno. Traite negde drugde.
Ako ponete da prosuujete, osuujete, zakljuujete, onda ete biti zatvoreni. A one
oi koje sude nikada nee moi da veruju. Jednom kada postanete rtva suenja nikada neete
biti sposobni da verujete jer ete nai neto to e vam pomoi da ne verujete, to e vam
pomoi da se zatvorite.
Dakle, nemojte verovati, nemojte suditi, kreite se. Jednog dana, ako nastavite da se
kreete, stvar e se sigurno dogoditi; jednog dana, negde, u nekom momentu, jer ima
trenutaka - ne moete uiniti nita s njima kada ste osetljivi, i kada uitelj tee. Vi ste
osetljivi, vi ga susreete. U odreenim takama vremena i prostora, susret se dogaa. Onda
satsang postaje mogu.
Satsang znai intimna blizina sa uiteljem, sa ovekom koji je spoznao. Jer onda on
moe da tee. On ve tee. Sufi kau da je to dovoljno. Samo da se bude u intimnoj blizini
uitelja, to je dovoljno, samo da se sedi pokraj njega, samo da se hoda uz njega, samo da se
sedi u blizini njegove sobe, samo da se bdi u noi sedei iza njegovog zida, samo ga se stalno
seati, to je dovoljno.
Ali to trai godine, godine ekanja. A on nee postupati s vama dobro, zapamtite, on
e vam stvarati svaku vrstu prepreka. Dae vam mnogo prilika da sudite. irie glasine o sebi
tako da moete pomisliti da je on pogrean ovek, da biste pobegli. Pomoi e vam na svaki
nain da pobegnete. Dok ne proete sve prepone... A one su nune, jer jeftino poverenje je
neupotrebljivo. Pravo poverenje, zrelo poverenje, koje se ekalo dugo, postalo je jaka stena...
Samo onda se moe prodreti u najdublje slojeve.
Patanjali ne kae da morate da imate uverenja. Uverenje je intelektualno. Vi verujete
u hinduizam, to nije vae poverenje. Vi ste samo sluajno u hinduistikoj porodici, i tako ste
sluali; od samog detinjstva ste bili proeti. Na vas su ostavile utisak teorije, koncepti,
filozofije, sistemi. Oni su postali deo vae krvi. Oni su samo zapali u vau svest; vi verujete u
njih. Ali to verovanje nije od koristi jer vas nije preobrazilo. To je mrtva stvar, pozajmljena.
Poverenje nikada nije mrtva stvar. Vi ne moete pozajmiti poverenje od vae porodice.
To je lina pojava. Moraete da doete do njega. Hinduizam je tradicionalan, islam je
tradicionalan.
Prva grupa oko Muhameda - bili su pravi muslimani - jer je to bilo poverenje u njega;
oni su doli lino do uitelja. Oni su iveli sa uiteljem u intimnoj blizini; imali su satsang.
Oni su verovali u Muhameda, a Muhamed nije bio ovek kome se lako moglo verovati.
Teko. Da ste vi bili kod Muhameda, vi biste pobegli - on je imao devet ena. Nemogue je
verovati takvom oveku. Drao je ma u svojoj ruci, a na mau je pisalo: "Mir"; re "Islam"
znai mir. Kako moete verovati takvom oveku?
Moete poverovati Mahaviru kada kae: "Nenasilje"; on je nenasilan. Oigledno
moete verovati Mahaviru. Kako moete verovati Muhamedu s maem? A on kae: "Ljubav
je poruka i mir je moto." Ne moete verovati. Ovaj ovek stvara ograde.
On je bio sufi; on je bio uitelj. On je kreirao svakojake tekoe. Dakle, ako va um
jo funkcionie, jo sumnjate, jo ste skeptini, pobei ete. Inae ako ostanete, ekate, ako
imate strpljenje - a beskonano strpljenje e biti potrebno - jednog dana ete upoznati
Muhameda, vi ete postati musliman. Samo znajui njega, vi ete postati musliman.
Prva grupa njegovih uenika je bila sasvim razliita stvar. Prva grupa Budinih uenika
je bila sasvim razliita stvar. Sada su budisti mrtvi. Muslimani su mrtvi. Oni su samo po
tradiciji muslimani.
Istina ne moe biti prenesena kao imovina. Vai roditelji vam ne mogu dati istinu. Oni
vam mogu dati imovinu jer imovina pripada svetu. Istina ne pripada svetu; oni vam je ne
mogu dati, oni je ne mogu imati u riznici. Ne mogu je imati u banci tako da vam se ona ne
22
moe preneti. Vi ete morati da je traite sami. Moraete da patite, da postanete uenik i
moraete da proete kroz strogu disciplinu. To e biti lini dogaaj. Istina je uvek lina. Ona
se deava osobi. Poverenje je razliito od verovanja. Vera vam je data od drugih, a poverenje
vi stiete sami.
Patanjali ne zahteva nikakvu veru, ali bez poverenja nita ne moe da se uini, bez
poverenja nita nije mogue. Ali vi to ne moete prisiliti - zapamtite. Vi ne moete prisiliti
svoje poverenje; to nije u vaim rukama da ga prisilite. Ako prisiljavate, ono e biti lano. A
nepoverenje je bolje od lanog poverenja, jer troite sebe. Bolje je preseliti se negde drugde
gde realno moe da se dogodi.
Nemojte suditi, nastavite da se kreete. Jednog dana, negde, va uitelj vas oekuje. A
uitelj vam se ne moe pokazati: "Idite tamo i taj e biti va uitelj". Moraete da traite,
moraete da patite, jer kroz patnju i traganje ete moi da ga vidite. Vae oi e postati vedre;
suze e ieznuti. Vae oi e postati bistre i vi ete spoznati da taj jeste va uitelj.
Pria se da je jedan od sufija, po imenu Junaid, doao kod starog fakira i zapitao ga:
"uo sam da vi znate. Pokaite mi put." Starac mu je rekao: "Ti si uo da ja znam. Ti ne zna.
Pogledaj u mene i oseti." ovek je rekao: "Ne mogu osetiti nita. Samo uradite jednu stvar:
pokaite mi put gde mogu nai svog uitelja." Tada je stari ovek rekao: "Prvo idi u Meku.
Naini hodoae i trai takvog i takvog oveka. On e sedeti ispod drveta. Njegove oi e
biti takve da e bacati svetlost, a ti e oseati odreen miris slian mousu oko njega. Idi i
trai."
I Junaid je putovao i putovao dvadeset godina. Gde god je uo za uitelja, on bi otiao.
Ali niti je bilo drveta, niti mirisa, mousa, niti onih oiju koje je opisao starac. Takva linost
nije postojala. A on je imao gotovu formulu, tako da je odmah sudio: "Ovo nije moj uitelj" i
kretao bi dalje. Posle dvadeset godina doao je do drveta. Uitelj je bio tamo. Mous je lebdeo
u vazduhu, ba kao izmaglica okolo oveka. Oi su bile vatrene, zraile su crvenim svetlom.
Pao je pred nogama tog oveka i rekao: "Uitelju, traio sam vas dvadeset godina."
Uitelj je rekao: "Ja takoe ekam tebe dvadeset godina. Pogledaj ponovo." On je
pogledao. To je bio isti ovek koji mu je pre dvadeset godina pokazao put da nae uitelja.
Junaid je zapoeo da plae: "ta, vi se alite sa mnom? Dvadeset godina sam potroio. Zato
mi niste rekli da ste moj uitelj?"
Starac je rekao: "To ti ne bi pomoglo; to nije bilo od velike koristi - jer dok ti nisi
imao oi da vidi... Ovih dvadeset godina su ti pomogle da me vidi; ja sam isti ovek.
Meutim pre dvadeset godina si mi rekao: "Ja ne oseam nita." Ja sam isti, ali ti si sada
postao sposoban da osea. Ti si se promenio. Ovih dvadeset godina su te dobro izglancale.
Sva praina je otpala; tvoj um je ist. Ovaj miris mousa je i u to vreme takoe bio prisutan,
ali ti nisi bio sposoban da ga omirie. Tvoj nos je bio zatvoren; tvoje oi nisu funkcionisale;
tvoje srce nije stvarno kucalo. Tako, kontakt nije bio mogu."
Vi ne znate nikoga koji bi rekao kada e se poverenje dogoditi. Ja ne kaem veruj
uitelju, jednostavno kaem nai osobu gde se poverenje stvara - ta osoba je va uitelj. Vi
nita ne moete uiniti oko toga. Moraete da lutate. Stvar e se sigurno dogoditi, ali traganje
je nuno jer vas ono priprema. Ne vodi vas traganje do uitelja, traganje vas priprema da ga
moete videti. On moe biti sve vreme pokraj vas.
Peto pitanje:
Prole noi ste govorili o satsangu i vanosti uenikove blizine guruu, da li to
podrazumeva fiziku blizinu? Da li je uenik koji ivi na velikoj fizikoj udaljenosti od gurua
na gubitku?
Da i ne. Da, fizika blizina je nuna u poetku jer takvi kakvi jeste ne moete
razumeti nita odmah. Moete razumeti telo; moete razumeti jezik fizikog. Vi postojite u
fizikom, tako da fizika blizina jeste nuna - u poetku.
A ja kaem 'ne' takoe jer kako rastete, kako poinjete da uite drugaiji jezik koji je
nefiziki, onda fizika blizina nije nuna. Onda moete ii svuda. Onda prostor ne ini
nikakvu razliku. Vi ostajete u kontaktu. Ne samo prostor, nego i vreme takoe ne ini nikakvu
23
razliku. Uitelj moe biti mrtav, vi ostajete u kontaktu. On je moda odbacio fiziko telo, vi
ostajete u kontaktu. Ako se poverenje dogodi, onda se oboje, i vreme i prostor transcendiraju.
Poverenje je udo. Vi moete biti u blizini Muhameda, Isusa ili Bude ba sada ako
postoji poverenje. Ali, to je teko! To je teko jer vi ne znate kako. Vi ne moete verovati
ivoj osobi, kako moete verovati mrtvoj. Ako se dogodi poverenje, onda ste upravo sada
blizu Bude. A za osobe koje imaju veru, Buda je iv. Nijedan uitelj nikada ne umire za
onoga ko moe verovati. On nastavlja da pomae, on je uvek tu. Ali za vas, ak i da je Buda
tu fiziki, da stoji iza vas ili ispred vas, da upravo sedi pored vas, vi neete biti bliski s njim.
Moe postojati irok prostor izmeu vas. Ljubav, vera, oni unitavaju prostor, vreme, oboje.
U poetku, poto ne moete razumeti nijedan drugi jezik, moete razumeti samo jezik
fizikog, fizika blizina je nuna - ali samo u poetku. Doi e trenutak kada e vas sam
uitelj poslati daleko. On e vas prisiliti da se udaljite jer je to takoe potrebno - moete
poeti da se lepite uz fiziki jezik.
Gurijev je gotovo uvek, celog svog ivota, slao svoje uenike daleko. On je stvarao
tako jadnu situaciju za njih, da su oni morali da odlaze. Nije bilo mogue iveti s njim. Posle
odreene take, on bi im pomogao da odu daleko. Zaista ih je prisiljavao da odu daleko, jer ne
treba da postanete previe zavisni od fizikog. Drugi, vii jezik, mora da se razvije. Morate
zapoeti da oseate bliskost s njim gde god da ste, jer telo mora biti transcendirano. Ne samo
vae, uiteljevo telo takoe mora biti transcendirano.
Ali u poetku je to velika pomo. Kada je seme zasaeno, kada je pruilo koren, onda
ste dovoljno jaki. Onda moete otii daleko, i tada moete da osetite. Ako odete daleko
kontakt se nee izgubiti - onda kontakt nije od velike vanosti. Poverenje e rasti, to dalje
odete. Poverenje e rasti vie, jer kad god ste na zemlji vi ete konstantno oseati uiteljevo
prisustvo. Poverenje e rasti. Sada e vam on pomagati kroz skrivene ruke, nevidljive ruke.
On e delovati na vas kroz vae snove, i vi ete konstantno oseati da vas on sledi kao senka.
Ali to je vrlo razvijen jezik. Nemojte ga probati od samog poetka jer onda moete biti
obmanuti. Stoga u rei, kreite se korak po korak. Kad god se poverenje dogodi, onda
zatvorite svoje oi i sledite naslepo. Zaista, onog trenutka kada se poverenje dogodi morate
zatvoriti svoje oi. Onda, kakva je korist od miljenja, prosuivanja? Poverenje se dogodilo i
verovanje nee sada sluati nita.
Onda sledite i ostanite blizu dok vas sam uitelj ne poalje daleko. A kada vas poalje
daleko onda se ne vezujte. Onda sledite. Sledite njegove instrukcije i otidite daleko, jer on zna
bolje, i ta je korisno, on zna.
Ponekad, ba pored uitelja, moe vam postati teko da rastete - kao to ispod velikog
drveta nova mladica ima potekoe da izraste. Ispod velikog drveta, novo drvo e postati
obogaljeno. ak i drvee se brine da baci svoje seme daleko tako da moe proklijati. Drvee
koristi mnoge trikove da poalje seme daleko; inae ono bi umrlo, ako padne ba ispod
velikog drveta. Tamo je previe senke. Sunce nikako tamo ne dopire, malo sunevih zraka
tamo dosee.
Dakle, uitelj zna bolje. Ako on osea da vi treba da odete daleko, onda se ne opirite.
Onda jednostavno sledite i otidite daleko. Ovo odlaenje daleko e biti dolaenje blie njemu.
Ako moete slediti, ako moete tiho slediti bez ikakvog otpora, ovo odlaenje daleko e biti
dolaenje blizu. Vi ete postii novu bliskost.
esto pitanje:
Kada traite od nas da razumemo neto jasno, kome se vi obraate da razume? Um
treba da se obustavi. Zbog toga nije od koristi uiniti da um razume sve. Ko onda treba da
razume?
Da, um treba da prestane, ali on nije jo prestao. Na umu treba da se radi; jedno
razumevanje treba da se stvori u umu. Kroz ovo razumevanje ovaj um e umreti. To
razumevanje je ba slino otrovu. Vi uzmete otrov i otrov vas ubije. Tako i um razume, ali
samo razumevanje je otrov za um. Zbog toga se um opire tako mnogo. On stalno pokuava da
ne razume. On stvara sumnju, bori se na svaki nain, titi sebe jer razumevanje je otrov za um.
24
On je eliksir za vas, ali za um je otrov.
Dakle, kada kaem razumite jasno, mislim na va um, ne na vas, jer vama ne treba
nikakvo razumevanje. Vi ve razumete. Vi ste sama mudrost - pranya.
Vama nije potrebna nikakva pomo od mene ili od nekoga drugog. Va um treba da
bude promenjen. A ako se razumevanje dogodi umu, um e umreti, a sa umom razumevanje
e ieznuti. Onda ete biti u vaoj iskonskoj istoti. Onda e vae bie reflektovati istotu
slino ogledalu - nema sadraja, besadrajno. Inae to unutranje bie ne treba razumevanje.
Ono je ve sama sr razumevanja. Njemu ne treba razumevanje - samo oblaci uma zahtevaju
uveravanja.
Dakle, ta je razumevanje zaista? Samo nagovaranje uma da ode. Zapamtite, ja ne
kaem borba, ja kaem nagovaranje. Ako se borite, um nikada nee otii, jer kroz borbu vi
pokazujete svoj strah. Ako se borite, vi pokazujete da je um neto od ega se bojite. Samo
uveravajte. Sva ova uenja, sve meditacije su duboko uveravanje uma da doe do take gde
e poiniti samoubistvo, gde on jednostavno otpada, gde um sam po sebi postaje takva
apsurdnost da ga ne moete vie nositi - vi ga jednostavno ispustite. Bolje je rei, um otpada
sam od sebe.
Dakle, kada ja neto objanjavam radi jasnog razumevanja, ja se obraam vaem umu.
Ne postoji drugi nain. Samo vaem umu se moe pristupiti jer ste vi nedostupni. Vi ste tako
skriveni duboko unutra, a samo um je na vratima. Um treba ubediti da napusti vrata i da
ostavi vrata otvorena. Onda ete vi postati dostupni.
Ja se obraam umu - vaem umu, ne vama. Ako se um odbaci, nije potrebno obraati
se - mogu sedeti u tiini i vi ete razumeti; nije potrebno obraati se. Umu su potrebne rei;
umu trebaju misli; umu je potrebno neto mentalno to ga moe nagovoriti. Buda, Patanjali
ili Krina govorei vama, obraaju se vaem umu.
Doe momenat kada um jednostavno postane svestan cele apsurdnosti. To je ba kao
ovo: ako vas vidim da vuete vae pertle za cipele, i pokuavate da povuete sebe navie
pomou njih, i ako vam kaem: "Kakvu besmislicu inite; to je nemogue." Pomou vaih
pertli za cipele, ne moete podii sebe navie. To je jednostavno nemogue; to se ne moe
dogoditi. Tako vas ja nagovaram da mislite vie o celoj stvari: "To je apsurd. ta to radite?" A
onda se oseate jadno jer to se ne dogaa, tako ja nastavljam da vam govorim, insistirajui,
udarajui ekiem. Jednog dana moete postati svesni: "Da, ovo je apsurd. ta to radim?"
Isto kao podizanje sebe uz pomo pertli za cipele, jeste sav va napor uma. Sve to
radite je apsurd. Ne moe vas odvesti nigde do u pakao, u nevolju. To vas je uvek vodilo u
bedu, ali vi jo niste toga bili svesni. Sva ova komunikacija od mene je samo da uini va um
svesnim da je sav njegov napor apsurdan. Jednom kada doete do oseanja da je itav napor
apsurd, napor iezava. Ne samo da ete morati da ostavite svoje pertle za cipele, ve i da ete
morati da inite ikakav napor, i to e biti apsurdno, vi ete jednostavno uvideti injenicu,
ostaviete i smejaete se. Postali ste prosvetljeni ako ostavite svoje pertle za cipele,
jednostavno ustanete i smejete se. To e se tako dogoditi.
Kroz razumevanje um otpada. Iznenada vi postajete svesni da niko nije bio odgovoran
za vau nevolju, vi ste je stvarali neprekidno; iz trenutka u trenutak vi ste bili tvorac. Vi ste
stvarali bedu, a onda ste traili kako da odete izvan nje, kako da ne budete jadni, kako da
postignete blaenstvo, kako da dostignete samadhi. I dok ste o tome pitali vi ste je stvarali.
ak i ovo pitanje. "Kako dostii samadhi?" je stvaranje patnje jer onda vi kaete: "Ja sam
uinio tako mnogo napora, a samadhi jo nije postignut. Uradio sam sve to je trebalo uraditi,
a samadhi jo nije postignut. Kada u postati prosvetljen?"
Sada vi stvarate novu nevolju kada ste nainili prosvetljenje takoe predmetom elje,
to je apsurdno. Nijedna elja nee doi do ispunjenja. Kada shvatite ovo, elje otpadaju - vi
ste prosvetljeni. Bez elja, vi ste prosvetljeni. Sa eljama vi se kreete u krugu patnje.
Poslednje, sedmo pitanje:
Rekli ste da je joga nauka, metodologija za unutarnje buenje. Ali napor da se bude
blie ne-umu, sadri motivaciju i nadu. ak i podvrgavanje procesu unutranje
transformacije sadri motivaciju. Kako onda ovek moe da se kree na stazi joge sa nadom i
25
motivacijom? Zar i samo ekanje ne sadri motivaciju?
Da, ne moete da se kreete na stazi joge s motivacijom, sa eljom, sa nadom. Zaista,
tako nema kretanja na stazi joge. Kada doete do shvatanja da su sve elje apsurdne, da su sve
elje patnja, nema ta da se ini, jer svako injenje e biti nova elja. Nema ta da se ini!
Jednostavno ne moete initi nita jer ta god vi inili vodie vas u novu patnju. Onda ne
inite. elje su naputene, um je prestao, i to je joga; uli ste u jogu. To nije kretanje, to je
smirenost. Zbog jezika se javlja problem. Ja sam rekao da ste uli, pa izgleda kao da ste se
kretali. Kada elje prestanu, svo kretanje prestaje. Vi ste u jogi: "a sada disciplina joge".
Sa motivacijom, u ime joge, stvoriete opet druge nevolje. Ja viam svakog dana
takve ljude. Oni dolaze i govore: "Ja sam praktikovao jogu trideset godina, nita se nije
dogodilo." Ali ko vam je rekao da e se neto dogoditi? On mora da je oekivao neto da se
dogodi; zbog toga se nita nije dogodilo. Joga kae da ne ekamo na budunost. Vi
meditirate, ali meditirate s motivom da ete kroz meditaciju doi negde do nekog cilja. Vi
proputate svrhu. Meditirajte i uivajte u tome. Ne postoji cilj. Ne postoji budunost, nema
dalje; ne postoji nita ispred. Meditirajte, uivajte u tome - bez ikakve motivacije.
I iznenada, cilj je tu. Iznenada oblaci iezavaju jer su oni stvoreni od vaih elja.
Vaa motivacija je dim koji stvara oblake; oni su iezli. Dakle, igrajte se meditacijom;
uivajte u tome. Ne inite je sredstvom za neto. Ona je kraj svega. Ovo je sva sutina koju
treba razumeti.
Ne stvarajte nove elje. Shvatite pravu prirodu elje, da je patnja. Samo pokuajte da
razumete prirodu elje, i doi ete do saznanja da je ona patnja. ta onda treba uraditi? Nita
ne treba raditi! Postajui svesni da je elja patnja, elja iezava. A sada, disciplina joge. Uli
ste na stazu.
A to zavisi od vae snage. Ako je vaa spoznaja da je elja patnja tako duboka da je
totalna, ne samo da ete ui u jogu, vi ete postati siddha. Vi ste postigli cilj.
To e zavisiti od vae snage. Ako je snaga totalna, onda ste postigli cilj. Ako vaa
snaga nije totalna, vi ste samo uli na stazu.
26
Poglavlje 3
PET MODIFIKACIJA UMA
27. decembar 1973.
I, 5: vrttayah pancatayyah klitaklitah.
Obrta ima pet vrsta. [Neki od njih] su ometajui (klita) [po proces
samoprepoznavanja subjekta] neki to nisu (aklita).
I, 6: pramanaviparyayavikalpanidrasmrtayah.
Istinosna spoznaja, zabluda, afektivno uivljavanje u imaginativnom
(vikalpa), spavanje i seanje [ine tih pet obrta].
Um moe biti ili izvor ropstva ili izvor slobode. Um postaje kapija za ovaj svet, ulaz;
on takoe moe postati i izlaz. Um vas vodi do pakla; um moe da vas odvede i do raja. Dakle
to zavisi od toga kako se um koristi. Ispravna upotreba uma postaje meditacija, neispravna
upotreba uma postaje ludilo.
Um je prisutan kod svakog. Mogunosti tame i svetla prisutne su u njemu. Sam um
nije ni neprijatelj ni prijatelj. Vi ga moete uiniti prijateljem, a moete ga uiniti i
neprijateljem. To zavisi od vas - od vas koji ste skriveni iza uma. Ako moete uiniti um
svojim instrumentom, svojim robom, um postaje prolaz kroz koji moete dostii krajnje,
maksimum. Ako postanete rob i umu dozvolite da bude gospodar, onda e vas ovaj um koji je
postao gospodar voditi do krajnjeg bola i tame.
Sve tehnike, sve metode, svi delovi joge, bave se zaista duboko samo s jednim
problemom: kako koristiti um. Ispravno korien um dolazi do take gde on postaje ne-um
(gde nema uma). Pogreno korien, um dolazi do take gde je on samo haos, mnogi glasovi
suprotstavljeni jedni drugima - kontradiktorni, zbunjujui, umobolni.
Ludak u ludnici i Buda ispod bodhi drveta - obojica su koristili um; obojica su
prolazili kroz um. Buda je doao do take gde je um iezao. Pravilno korien on nastavlja
da iezava; i doe momenat kada on vie nije. Ludak je takoe koristio um. Pogreno
korien, um postaje podeljen; nepravilno i krivo korien um postaje mnotvo. I, konano,
ludi um je tu, vi ste sasvim odsutni.
Budin um je iezao, a Buda je prisutan u svojoj celosti. Ludakov um je postao
celovit, a on sam je iezao sasvim. Ovo su dva pola. Vi i va um, ako postojite zajedno, onda
ete biti u patnji. Ili ete vi morati da nestanete, ili e um morati da nestane. Ako um nestane,
onda vi postiete istinu; ako vi nestanete, postiete ludilo. A to je borba: ko e nestati? Vi ete
nestati ili um? To je protivrenost, koren svake borbe.
12
Ove Patanjalijeve sutre e vas voditi korak po korak prema ovom razumevanju uma -
ta je on, koje sve oblike on uzima, koje vrste modifikacija dolaze iz njega, kako ga moete
koristiti i dopreti izvan njega. I zapamtite, vi nemate nita drugo upravo sada - samo um.
Morate ga koristiti.
12
U knjizi Newton Michael: "Putovanje dua" detaljno je opisano stanje due izmeu ivota i kako se due
raaju u novom telu. Do tih informacija autor je doao zahvaljujui hipnotikoj regresiji svojih pacijenata. Tu se
svedoi da dua ulazi u telo pri poroaju ili malo pre toga, ali ne boravi stalno u telu do starosti deteta do 6 ili 7
godina. Dotle esto izlazi dok spava ili na javi. Tek od toga doba dua stalno boravi u telu. Takoe je dokazano
da telo moe da deluje vrlo sloeno i bez uma, kao u somnabulnom stanju (mesearenju) ili u hipnozi. Tako se i
ovde moe razumeti da je duevni bolesnik onaj ovek, ili tanije, ono telo koje je dua napustila iz nekog
razloga, a telo je ostalo energizovano i delatno u izvesnoj meri. Prisustvo due daje svest i razumevanje. Bez nje
se ovek ponaa nerazumno i mehaniki, animalno, bez ikakve savesti. Takoe postoje "organski portali",
ljudska tela koja nemaju ljudsku duu ve su nastanjena drugim svesnim entitetima. O knjizi Putovanje dua
videti na http://www.ivantic.net/ostale_knjiige.htm
27
Ako ga pogreno koristite vi ete nastaviti da padate u sve veu i veu patnju. Vi jeste
u patnji. To je zato to ste tokom mnogo ivota koristili svoj um pogreno. I um je postao
gospodar; vi ste samo rob, senka koja sledi um. Ne moete rei umu: "Stani", ne moete
narediti svom vlastitom umu; va um stalno nareuje vama i vi ga morate slediti. Vae bie je
postalo senka i rob, jedno orue.
Um nije nita drugo ve orue, upravo kao to su vae ruke ili vae noge. Vi naredite
svojim stopalima - svojim nogama, one se kreu. Kada kaete: "Stanite", one se zaustavljaju.
Vi ste gospodar. Ako elim da pokrenem svoju ruku, ja je pokreem. Ako ne elim da je
pomerim, ja je ne pomeram. Ruka ne moe da mi kae: "Sada elim da budem pomerena."
Ruka ne moe rei meni: "Sada u se ja pomeriti ta god ti da ini. Ja te neu sluati." A ako
moja ruka zapone da se kree u inat meni, onda e nastupiti haos u mom telu. To se dogodilo
sa umom.
Vi ne elite misliti, a um nastavlja da misli. Vi elite da spavate. Leite na svom
krevetu, okreui se as na jednu as na drugu stranu elite da se uspavate, a um nastavlja, um
govori: "Ne, ja u razmiljati o neemu." Vi stalno govorite "Stani" a on vas nikada ne slua. I
ne moete uiniti nita. Um je takoe jedno orue, ali ste mu dali previe moi. On je postao
diktator, i borie se jako ako pokuate da ga postavite na njegovo pravo mesto.
Buda je takoe koristio um, ali je njegov um samo kao vae noge. Ljudi i dalje dolaze
kod mene i pitaju me: "ta se deava s umom prosvetljenog oveka? Da li on jednostavno
iezava? On ne moe da ga koristi?"
On iezava kao gospodar, a ostaje kao rob. On ostaje kao pasivno orue. Kada Buda
eli da ga koristi, on moe da ga koristi. Kada Buda govori vama on e morati da ga koristi,
jer ne postoji mogunost govora bez uma. Um treba da se koristi. Ako odete kod Bude i on
vas prepozna, da ste bili takoe ranije, on mora da koristi um. Bez uma ne moe biti
prepoznavanja; bez uma ne moe biti pamenja. Meutim zapamtite da on koristi um - a vi ste
korieni od uma, u tome je razlika. Kad god eli da ga koristi, on ga koristi. Kad god ne eli
da ga koristi, on ga ne koristi. On je pasivno orue; on se ne hvata za njega.
Dakle, Buda ostaje kao ogledalo. Ako doete ispred ogledala, ogledalo vas reflektuje.
Kada se uklonite, odraavanje nestaje; ogledalo je prazno. Vi niste kao ogledalo. Vidite
nekoga, on ode, ali miljenje se nastavlja, refleksija se nastavlja. Vi nastavljate da mislite o
njemu. ak i ako biste eleli da prestanete, um ne bi posluao.
Gospodarenje nad umom je joga. A kada Patanjali kae "obustavljanje uma", ovim se
misli na prestajanje u svojstvu gospodara. Um prestaje da biva gospodar. Onda on nije
aktivan. Onda je on pasivno orue. Vi naredite, on radi; vi ne naredite, on ostaje smiren. On
samo eka. On ne moe da se dokazuje i gura napred sam od sebe. Njegovo nametljivo
dokazivanje se gubi; nasilje se gubi. On nee pokuavati da vas kontrolie.
Sada je upravo obrnut sluaj. Kako da se postane gospodar? Kako da se stavi um na
njegovo mesto, gde moete da ga koristite; gde, ako ne elite da ga koristite, moete ga
ostaviti po strani i ostati smireni. Mora se razumeti ceo mehanizam uma. Sada bi trebalo ui u
sutru.
Prvo:
Modifikacija uma ima pet. One mogu biti ili izvor bola ili nepostojanja bola.
Prva stvar koju treba razumeti je da um nije neto razliito od tela, zapamtite. Um je
deo tela. On je telo, ali jako suptilno stanje tela, vrlo delikatno, vrlo profinjeno. Ne moete ga
uhvatiti, ali kroz telo moete uticati na njega. Ako uzmete drogu, ako uzmete LSD, marihuanu
ili neto drugo, ili alkohol, odjednom je um obuzet njihovim uticajem. Alkohol ulazi u telo, ne
u um, ali je um pod uticajem. Um je najsuptilniji deo tela.
Obrnuto je takoe istina. Dejstvom uma i telo biva pod njegovim uticajem. To se
deava u hipnozi. Osoba koja ne moe hodati, koja kae da ima paralizu, moe hodati pod
hipnozom. Vi nemate paralizu, ali ako vam se pod hipnozom kae: "Sada je vae telo
paralisano; vi ne moete hodati", neete moi da hodate. Paralizovan ovek moe hodati pod
hipnozom. ta se dogaa? Hipnoza dopire u um, sugestija odlazi u um. Onda telo to sledi.
Prva stvar koju treba razumeti: um i telo nisu dvoje. Ovo je jedno od najdubljih
Patanjalijevih otkria. Moderna nauka je to tek nedavno priznala na Zapadu. Sada oni kau:
28
telo-um, potpuno su srodni, podela nije ispravna. Dakle, oni kau to je psihosoma: to je um-
telo. Ova dva izraza su samo dve funkcije jednog fenomena. Jedan pol je um, a drugi pol je
telo, stoga se to naziva psihosomatskom pojavom.
Telo ima pet organa aktivnosti - pet indriyani, pet orua aktivnosti. Um ima pet
modifikacija, pet naina delovanja. Um i telo su jedno. Telo je podeljeno u pet funkcija; um je
takoe podeljen u pet funkcija. Detaljno emo ui u svaku funkciju.
Drugi deo ove sutre je:
One mogu biti ili izvor bola ili nepostojanja bola.
Ovih pet modifikacija uma, ova celovitost uma, moe vas voditi u duboki bol, u
dukkhu, ili patnju. Ili ako ispravno koristite um, njegovo delovanje, moe vas odvesti do
nepostojanja bola ili patnje. Moe vas odvesti u potpuno osloboenje od patnje.
Re "nemanje patnje" je vrlo znaajna. Patanjali ne kae da e vas to voditi u
anandu, u blaenstvo, ne. Um moe da vas vodi u patnju ako ga nepravilno koristite, ako
postanete njegov rob. Ako postanete gospodar, um vas moe voditi do nemanja patnje - ne u
blaenstvo, jer blaenstvo je vaa priroda; um vas ne moe voditi do nje. Ali ako ste u
"nemanju patnje", unutranje blaenstvo zapoinje da tee.
Blaenstvo uvek postoji unutra, u vaoj sutinskoj unutranjoj prirodi. To nije neto
to treba da se ostvari ili zaradi; to nije neto to treba da se negde postigne. Vi ste roeni s
tim; ve to imate; to je ve sluaj. Zbog toga Patanjali ne kae da vas um moe voditi u
patnju, a moe vas voditi i u blaenstvo - ne! On je vrlo nauan, vrlo precizan. On nee
koristiti ak nijednu re koja moe dati vama bilo koju neistinitu informaciju. On jednostavno
kae, ili patnja ili nepostojanje patnje.
Buda takoe kae mnogo puta, kad god tragaoci dou kod njega, a tragaju za
blaenstvom, tako da e pitati Budu: "Kako moemo dostii blaenstvo, krajnje blaenstvo?"
On e rei: "Ne znam. Mogu vam pokazati put koji vodi do nemanja patnje, samo odsustvo
patnje. Ja ne kaem nita o pozitivnom blaenstvu, samo negativnom. Mogu vam pokazati
kako da se kreete u svetu nemanja patnje."
To je sve to metode mogu uiniti. Jednom kada ste u stanju nemanja bede, unutranje
blaenstvo poinje da tee. Ali to ne dolazi iz uma, to dolazi iz vaeg unutranjeg bivstva,
Sopstva. Dakle um nema nita da ini s tim; um ne moe stvoriti to. Ako je um u patnji, onda
um postaje prepreka. Ako je um u nemanju patnje, onda um postaje jedan otvoren prolaz. Ali
on nije kreativan; on ne ini nita.
Vi otvorite prozore i sunevi zraci ulaze. Otvaranjem prozora vi ne stvarate sunce.
Sunce je ve bilo tu. Da ono nije bilo tu, onda samo otvaranjem prozora, zraci ne bi uli. Va
prozor moe biti prepreka - sunevi zraci mogu biti spolja a prozor je zatvoren. Prozor ih
moe spreiti ili im otvoriti put. On moe da postane prolaz, ali on ne moe biti kreativan. On
ne moe kreirati zrake; zraci su tu.
Va um, ako je u nevolji, postaje zatvoren. Zapatite, jedna od karakteristika patnje je
zatvorenost. Kad god ste u patnji, vi postajete zatvoreni. Obratite panju - kad god oseate
neku muku, vi ste zatvoreni za svet. ak i za vaeg najdraeg prijatelja vi ste zatvoreni. ak i
za svoju enu, vau decu, vaeg voljenog, vi ste zatvoreni kada ste u patnji, jer patnja vam
daje povlaenje unutra. Vi se povlaite. Sa svih strana vi ste zatvorili vrata.
Zbog toga u patnji ljudi zapoinju da misle na samoubistvo. Samoubistvo znai
totalno zatvaranje - nema mogunosti ni za kakvu komunikaciju, nema mogunosti ikakvih
vrata. ak i zatvorena vrata su opasna. Neko moe da ih otvori, tako da srui vrata, uniti sve
mogunosti. Samoubistvo znai: "Sada u unititi sve mogunosti nekog otvaranja. Tako u
biti zatvoren u sebe potpuno."
Kad god ste u nevolji vi zapoinjete da mislite o samoubistvu. Kad god ste sreni ne
moete misliti o samoubistvu; to ne moete zamisliti. Ne moete ak ni zamisliti: "Zato ljudi
izvravaju samoubistvo? ivot je takva radost, ivot je tako snana muzika, zato ljudi
unitavaju ivot." To izgleda nemogue.
Zato, kada ste sreni, to izgleda nemogue? Jer ste otvoreni; ivot tee u vama. Kada
ste sreni vi imate veu duu, proirenu. Kada ste nesreni vi imate manju duu, stegnutu.
Kada je neko nesrean, dodirnite ga, uzmite njegovu ruku u svoju ruku. Osetiete da je
29
njegova ruka mrtva. Nita ne tee kroz nju - nema ljubavi, nema topline. Ona je ba hladna,
kao da pripada leu. Kada je neko srean, dodirni njegovu ruku, postoji komunikacija,
energija tee. Njegova ruka nije samo mrtva ruka, njegova ruka je postala most. Kroz njegovu
ruku neto dolazi do vas, prenosi se, dovodi u vezu. Toplota klizi. On dosee do vas. On ini
svaki napor da se izlije u vas i dozvoljava vama takoe da se izlijete u njega.
Kada su dve osobe srene, one postaju jedno. Zbog toga u ljubavi jedinstvo se dogaa
i ljubavnici zapoinju da oseaju da oni nisu dvoje. Oni su dvoje, a poinju oseati da nisu
dvoje jer su u ljubavi tako sreni da se deava stapanje.
Oni se stapaju jedno u drugo; oni se ulivaju jedno u drugo. Granice se rastvaraju,
odrednice su nejasne, i oni ne znaju ko je ko. U tom momentu oni postaju jedno.
Kada ste sreni, vi se moete izliti u druge i moete dopustiti drugima da se izliju u
vas; to je ono to slavljenje znai. Kada dozvoljavate svakome da tee u vama, a vi se izlivate
u svakoga, vi slavite ivot. Slavljenje je najvea molitva, najvii vrhunac meditacije.
U patnji vi poinjete misliti da izvrite samoubistvo; u nevolji, poinjete da mislite o
destrukciji. U patnji, vi ste samo na suprotnom polu slavljenja. Vi osuujete. Ne moete
slaviti. Vi ste kivni na svakoga. Sve je pogreno i vi ste negativni, i ne moete se izliti, vi se
ne moete dovesti u vezu, i ne moete dozvoliti nikome da se izlije u vas. Vi ste postali ostrvo
- potpuno zatvoreni. Ovo je iva smrt. ivot je samo kada ste otvoreni i teete, onda ste
neuplaeni, neustraivi, otvoreni, osetljivi, slavite.
Patanjali kae da um moe initi dve stvari. On moe stvoriti patnju. Moete ga
koristiti na takav nain da moete postati jadni, i koristili ste ga. Nije potrebno mnogo
govoriti o tome; vi to ve znate. Vi znate umetnost kako da stvorite patnju, nevolju. Moda
niste svesni, ali to je ono ta vi inite, neprekidno. ta god da dodirnete postaje izvor patnje.
Kaem: bilo ta!
Vidim siromane ljude. Oni su u patnji, oevidno. Oni su siromani; osnovne potrebe
ivota nisu im ispunjene. A onda vidim bogate ljude, oni su takoe u patnji. A oni misle, ovi
bogati ljudi, da bogatstvo ne vodi nikuda. To nije ispravno. Bogatstvo moe voditi do slavlja,
ali vi nemate um da slavite. Tako ako ste siromani vi ste u patnji; ako postanete bogati vi ste
vie u patnji. Onog momenta kada dodirnete bogatstvo, vi ste ga unitili.
Jeste li uli grku priu o kralju Midasu? Sve to bi dodirnuo pretvorilo bi se u zlato.
Vi dotaknete zlato, odmah ono postane blato. Ono se pretvori u prainu, a onda vi mislite da
ne postoji nita u svetu, ak i bogatstvo je beskorisno. Ono nije beskorisno. Ali va um ne
moe slaviti, va um ne moe uestvovati ni u jednom nemanju patnje. Ako ste pozvani u raj,
tamo neete nai raj, stvoriete pakao. Gde god bili, ta god inili vi ete nositi svoj pakao sa
sobom.
Postoji arapska poslovica, da pakao i raj nisu geografska mesta, ona su gledita,
stanovita. Niko ne ulazi u pakao ili raj, svako ulazi sa rajem ili paklom. Gde god idete vi
imate svoju projekciju pakla ili projekciju, predstavu raja sa vama. Vi imate unutra projektor.
Odmah projektujete.
Meutim, Patanjali je paljiv. On kae: "Patnja ili nemanje patnje" - pozitivna patnja
ili negativna patnja - ali ne blaenstvo. Um vam ne moe dati blaenstvo; niko vam ga ne
moe dati. Ono je skriveno u vama, i kada je um u stanju nemanja patnje to blaenstvo
zapoinje da tee. Ono ne dolazi od uma, ono dolazi iza uma. Zbog toga on kae da stanja
uma mogu biti bilo izvor jada ili nemanja jada. Modifikacija uma ima pet.
Druga sutra:
One su ispravno znanje, pogreno znanje, imaginacija (mata), spavanje i pamenje.
(I, 6)
Prvo je pramana, ispravno znanje. Sanskritska re pramana je vrlo duboka i zaista ne
moe biti prevedena. Ispravno znanje je upravo senka, nije tano znaenje, jer ne postoji re
kojom moe da se prevede pramana. Pramana dolazi od korena prama. Mnoge stvari treba
shvatiti u vezi toga.
Patanjali kae da um ima sposobnost. Ako je ta sposobnost usmerena pravilno, onda
sve to se zna jeste istinito; to je samo-oevidno istinito. Mi nismo svesni o tome jer nikada to
nismo koristili. Ta sposobnost je ostala neiskoriena. To je kao Soba je mrana, vi uete
30
unutra, imate baklju, ali je ne koristite - tako da soba ostaje mrana. Stalno se spotiete na
stvarima, na stolu, na stolici, a imate baklju, ali baklja mora da se upali. Kada jednom upalite
baklju, odmah tama iezava. I gde god je baklja okrenuta vi znate. Barem to mesto postaje
oigledno i jasno.
Um ima sposobnost za pramanu, za ispravno znanje, za mudrost. Jednom kada znate
kako da ga upalite, onda gde god da usmerite to svetlo, samo pravo znanje se otkriva. Bez
takvog znanja, ta god da znate bie pogreno.
Um ima sposobnost za pogreno znanje, takoe. To pogreno znanje se naziva na
sanskritu viparyaya - lano, mithya. I vi imate tu sposobnost takoe. Uzmete alkohol. ta se
deava? Ceo svet postaje viparyaya; ceo svet postaje laan. Poinjete da vidite stvari koje ne
postoje.
ta se dogodilo? Alkohol ne moe stvoriti stvari. Alkohol ini neto unutar vaeg tela i
mozga. Alkohol zapoinje da deluje na centar koji Patanjali zove viparyaya. Um ima centar
koji moe izokrenuti sve. Jednom kada taj centar zapone da funkcionie, sve je izokrenuto.
Podsetio sam se na Jednom se dogodilo da su Mula Nasrudin i njegov prijatelj pili u
krmi. Izali su sasvim pijani, a Nasrudin je bio stari, iskusni pijanac. Drugi je bio nov, tako
da je bio vie obuzet pijanstvom. Pitao je: "Sada ne mogu videti, ne mogu uti, ne mogu ak
ni hodati valjano. Kako u stii do kue? Kai mi Nasrudine, molim te pokai mi put. Kako
mogu stii do moje kue?"
Nasrudin je rekao: "Prvo kreni. Posle mnogo koraka doi e do mesta gde postoje dva
puta: jedan ide desno, drugi ide levo. Ti idi na levo jer onaj koji vodi na desno ne postoji. Ja
sam bio mnogo puta na tom desnom takoe, ali sam sada iskusan ovek. Videe dve staze.
Odaberi levu, nemoj izabrati desnu stazu. Ta desna ne postoji. Mnogo puta sam iao njom, a
onda nikada da stigne, nikada ne stigne svojoj kui."
Jednom je Nasrudin uio svog sina prvoj lekciji iz pijanstva. Rekao mu je Sin je
pitao, on je bio radoznao. Pitao je: "Kada ovek treba da prestane?" Nasrudin je odgovorio:
"Pogledaj na onaj sto. etiri osobe sede tamo. Kada pone da vidi osam, prestani!" Mladi
je rekao: "Ali oe, tamo samo dve osobe sede!"
Um ima dar. Taj dar funkcionie kada ste pod bilo kojim uticajem droge, bilo kakvog
opojnog sredstva. Tu sposobnost Patanjali zove viparyaya, pogreno znanje, centar
izopaavanja.
Tano nasuprot njemu postoji centar koji ne znate. Tano naspram njega postoji
centar. Ako meditirate duboko, smireno, drugi centar e poeti da funkcionie. Taj centar se
naziva pramana, ispravno znanje. Kroz funkcionisanje tog centra, sve to znate jeste ispravno.
Nije pitanje ta znate, nego je pitanje odakle znate.
Zbog toga su sve religije bile protiv alkohola. To nije na nekoj moralnoj osnovi, ne!
To je zato to alkohol utie na centar izopaavanja. A svaka religija je za meditaciju, jer
meditacija znai stvaranje sve vie i vie smirenosti, vie i vie postajete tihi.
Alkohol uvek ini sasvim suprotno, ini vas sve vie i vie potresenim, uzbuenim,
smetenim. Drhtanje ulazi u vas. Pijanica ne moe ak ni hodati kako valja. Njegova ravnotea
je izgubljena. Ne samo u telu, ve je i u umu.
Meditacija znai sticanje unutarnje ravnotee. Kada steknete unutarnju ravnoteu i
nema drhtanja, celo telo i um postaju smireni, onda centar ispravnog znanja poinje da
funkcionie. Kroz taj centar sve to se saznaje jeste istinito.
Gde ste vi? Vi niste alkoholiari, niste meditanti, morate biti negde izmeu njih. Vi
niste ni u jednom centru. Vi ste izmeu ova dva centra, pogrenog znanja i ispravnog znanja.
Zbog toga ste zbunjeni.
Ponekad imate letimino sagledavanje. Naginjete malo prema centru ispravnog znanja,
onda odreena letimina sagledavanja vam dolaze. Naginjete se prema centru koji je
izopaavanje, onda izopaenost ulazi u vas. I sve je pomeano, vi ste u haosu. Zbog toga, ili
ete morati da postanete meditanti ili ete morati da postanete alkoholiari, jer pometnje je
previe. I to su ta dva puta.
Ako izgubite sebe u opijenosti, onda ste u spokojstvu. Barem ste zadobili centar -
moda onaj sa pogrenim znanjem, ali ste usrediteni. itav svet moe rei da niste u pravu.
31
Vi ne mislite tako, vi mislite da itav svet nije u pravu. Barem u tim momentima nesvesnosti
vi ste usrediteni, usrediteni u pogrenom centru. Ali vi ste sreni, jer ak i pogreno
usreditenje vam daje odreenu sreu. Vi uivate u tome, otuda tako velika privlanost
alkohola.
Vlade su se borile vekovima. Zakon je donesen, zabrana i sve, ali nita ne pomae.
Dok oveanstvo ne postane meditativno, nita ne moe pomoi. Ljudi e nastaviti, oni e
nai nove naine i nova sredstva da postanu opijeni. Ne mogu se spreiti, a to vie
pokuavate da ih spreite, s vie zakona zabrane, vie ih to privlai.
Amerika je uradila to i morala je da se povue. Pokuali najbolje to su mogli, ali kada
je alkohol bio zabranjen vie se koristio. Oni su pokuali; nisu uspeli. Indija je pokuavala
nakon sticanja nezavisnosti. Nije uspela, i mnoge drave su to pokrenule ponovo. To se ini
beskorisno.
Dok se ovek ne promeni u sebi, ne moete ga prisiliti ni na kakvu zabranu.
Nemogue je, jer e onda ovek poludeti. To je njegov nain da ostane normalan. Za nekoliko
sati on postane drogiran, "okamenjen", onda je u redu. Onda nema patnje; onda nema jada.
Patnja e doi, jad e doi, ali je to barem odloeno. Sutra ujutru patnja e biti tu, jad e biti tu
- on e morati da se suoi s tim. Meutim, do veeri se moe opet nadati - uzee pie i bie
spokojan.
Postoje dve alternative. Ako niste meditativni, pre ili kasnije moraete nai neku
drogu. Postoje suptilne droge. Alkohol nije suptilan, on je vrlo grub. Postoje suptilne droge.
Seks moe postati za vas droga. Kroz seks moete upravo gubiti svoju svesnost. Sve moete
koristiti kao drogu. Samo meditacija moe pomoi. Zato? Meditacija vam daje usreditenost
na centar koji Patanjali zove praman.
Zato svaka religija toliko istie meditaciju? Meditacija mora da ini neko unutranje
udo. Ovo je to udo: meditacija vam pomae da osvetlite ispravno znanje. Onda gde god se
kreete, na ta god da se usmerite, ta god da spoznate - jeste istinito.
Budi su postavljali hiljade i hiljade pitanja. Neko ga je pitao jednom kada su doli k
njemu s novim pitanjima: "Nismo ak ni postavili pitanje, a vi ste poeli da odgovarate.
Nikada ne razmiljate o tome. Kako se to deava?"
Na to je Buda odgovorio: "To nije pitanje razmiljanja. Vi postavite pitanje i
jednostavno, ja posmatram to. I ta god je istina to se otkriva. To nije pitanje zamiljanja i
razmiljanja oko njega. Odgovor ne dolazi kao logini zakljuak. To je samo usredsreivanje
na pravi centar."
Buda je kao baklja. Gde god se baklja pokrene, ona otkriva. Kakvo god da je pitanje,
to nije poenta. Buda ima svetlost, kad god ta svetlost padne na neko pitanje, odgovor e biti
otkriven. Odgovor e doi iz te svetlosti. To je jednostavan fenomen, otkrovenje.
Kada vas neko pita, treba da razmislite o tome. Ali kako moete razmiljati ako ne
znate? Ako znate, nije potrebno razmiljati. Ako ne znate, ta ete uraditi? Traiete u
pamenju, nai ete mnogo reenja. Samo ete nainiti krpe. Vi zapravo ne znate; inae
odgovor bi doao odmah.
Sluao sam o uiteljici, uiteljici iz osnovne kole. Pitala je decu: "Imate li neka
pitanja?" Jedan mali deak je ustao i rekao: "Ja imam jedno pitanje i ekao sam da li ete
pitati da postavimo pitanja. Koliko je teka cela zemlja?"
Bila je zateena i uznemirena, jer nikada nije mislila o tome, nikada nije itala o tome.
Koja je teina cele zemlje? Stoga je izvela trik koji uitelji znaju. Oni su morali da izvode
trikove. Rekla je: "Da, pitanje je znaajno. Dakle sutra, svako treba da nae odgovor."
Trebalo joj vreme. "Dakle, sutra u vam postaviti to pitanje. Ko god da pravilan odgovor
dobie poklon."
Sva deca su istraivala i istraivala, ali nisu mogla da nau odgovor. Uiteljica je
odjurila u biblioteku. Cele noi je istraivala, i upravo pred jutro nala je teinu zemlje. Bila je
vrlo srena. vratila se natrag u kolu, a deca su bila tu. Ona su bila iscrpljena. Rekli su da nisu
mogli otkriti. "Pitali smo majku i oca, svakoga smo pitali. Niko ne zna. Ovo pitanje izgleda
tako teko."
Uiteljica se smejala i rekla: "To nije teko. Ja znam odgovor, ali sam pokuala da
32
saznam da li vi to moete otkriti ili ne. Ovo je teina zemlje" Onaj mali deak koji je
postavio pitanje, ustao je i rekao: "Sa ljudima ili bez ljudi?" Dakle ista situacija.
Vi ne moete staviti Budu u takvu situaciju. Nije u pitanju nalaenje odgovora negde;
nije zaista pitanje da odgovorite. Vae pitanje je upravo jedno opravdanje. Kada postavite
pitanje, on jednostavno pokree svoju svetlost prema pitanju i ta god je otkriveno jeste
otkriveno. On vam daje odgovor; to je duboki odgovor njegovog istinskog centra - praman.
Patanjali kae da postoje pet modifikacija uma. Ispravno znanje. Ako centar
ispravnog znanja zapone da funkcionie u vama, vi ete postati mudrac, svetac. Postaete
religiozni. Pre toga ne moete postati religiozni.
Zbog toga su Isus ili Muhamed izgledali ludi - jer oni se nisu raspravljali niti
dokazivali; nisu postavljali svoj sluaj logiki, oni su jednostavno tvrdili. Ako biste pitali
Isusa: "Jesi li ti zaista sin Boiji?" On e rei: "Da." A ako traite od njega, "Dokai to," on e
se smejati. On e rei: "Nema potrebe dokazivati. Ja znam. Takav je sluaj; to je samo
oevidno." Za nas to izgleda nelogino. Taj ovek izgleda da je neurotian, tvrdi neto bez
ikakvog dokaza.
Ako ovaj praman, ovaj centar prame, ovaj centar ispravnog znanja pone da
funkcionie, vi ete biti isti: tvrdiete, ali neete moi da dokaete. Kako moete dokazati?
Ako ste u ljubavi, kako moete dokazati da ste u ljubavi? Ne moete jednostavno dokazati.
Imate bol u svojoj nozi; kako moete dokazati da imate bol? Vi jednostavno tvrdite to: "Ja
imam bol." Vi znate negde unutra. To saznanje je dovoljno.
Ramakrinu su pitali: "Ima li Boga?" On je rekao: "Da." Pitali su ga: "Onda dokai
to." On je odgovorio: "Nije potrebno. Ja znam. Za mene, nije potrebno. Za tebe postoji
potreba, stoga ti trai dokaz. Niko ne moe to dokazati meni, a ja ne mogu to dokazati tebi. Ja
sam morao da traim; morao sam da naem. I ja sam naao. Boga ima!"
Tako funkcionie ispravni centar. Zato Ramakrina ili Isus izgledaju apsurdno. Oni
tvrde odreene stvari bez davanja ikakvih dokaza. Oni ne prigovaraju, ne polau pravo ni na
ta. Odreene stvari su im otkrivene jer imaju delovanje novog centra koji vi nemate. Zato to
ga nemate vi morate imati dokaz.
Zapamtite, dokazivanje dokazuje da vi nemate unutranje oseanje niega - sve mora
da bude dokazano, ak i ljubav mora biti dokazana. A ljudi to stalno rade. Ja znam mnogo
parova. Mu stalno dokazuje da voli, a nije ubedio enu u to; i ena stalno dokazuje da ga ona
voli, a da nije ubedila supruga. Oni ostaju neubeeni a to ostaje kao konflikt. Stalno oseaju
da drugi nije dokazao.
Ljubavnici stalno tragaju. Oni kreiraju situacije u kojima morate dokazati da volite. I
postepeno oboje ponu da se dosauju od ovog besplodnog napora da dokau, a nita se ne
moe dokazati. Kako moete dokazati ljubav? Moete dati poklone, ali nita se time ne
dokazuje. Moete ljubiti, grliti i pevati, moete plesati, ali nita se ne dokazuje. Moda se
samo pretvarate.
Prva modifikacija uma je ispravno znanje. Meditacija vodi do ove modifikacije. A
kada moete ispravno znati i ne postoji potreba za dokazom, tada sam um moe biti obaen,
ne pre toga. Kada nije potrebno dokazivati, um nije potreban, jer um je orue logike.
Potreban vam je svakog momenta. Treba vam da razmislite, otkrijte ta je pogreno a
ta je ispravno. Svakog trenutka postoji izbor i alternativa. Vi imate izbor. Samo kada praman
deluje, kada ispravno znanje deluje, moete odbaciti um, jer sada biranje nema znaaj. Vi se
kreete bez izbora. Sve to je ispravno otkriva vam se.
Definicija mudraca je onaj koji nikada ne bira. On nikada ne bira dobro protiv loeg.
On se jednostavno kree u pravcu onoga to je dobro. On je kao suncokret. Kada je sunce na
istoku, cvet se okree prema istoku. Nikada ne bira. Kada se sunce kree prema zapadu, cvet
se okree na zapad. On se jednostavno kree sa suncem. On ne bira kretanje, on ne odluuje.
Ne donosi odluku: "Sada u se kretati jer se sunce kree prema zapadu."
Mudrac je ba kao suncokret. Gde god je dobro, on se kree jednostavno. Dakle, ta
god da on uini jeste dobro. Upaniade kau: "Ne sudi o mudracu. Vaa obina merila nee
delovati." Vi morate da inite dobro protiv zla, on nema nita da bira. On se jednostavno
33
kree, gde god je dobro. Vi ga ne moete promeniti jer to nije pitanje izbora. Ako kaete: "To
je zlo", on e rei: "U redu, to je moda loe, ali tako se ja kreem, na taj nain se moje bie
kree."
Oni koji znaju - a ljudi u danima Upaniada su znali - oni su odluili tako: "Mi
neemo suditi o mudracima." Jednom kada je osoba postala usreditena u sebi, kada je osoba
postigla meditaciju, jednom kada je osoba postala smirena i um je odbaen, ona je izvan nae
moralnosti, izvan tradicije. Ona je izvan naih ogranienja. Ako moemo slediti, moemo
slediti njega, a ako ne moemo slediti, mi smo bespomoni. Inae nita se ne moe uiniti, i
ne treba da sudimo.
Ako ispravno znanje funkcionie, ako je va um preuzeo modifikaciju ispravnog
znanja, vi ete postati religiozni. Pogledajte, to je potpuno razliito. Patanjali ne kae ako
idete u damiju, u gurudvar, u hram, izvodite neke rituale, molite se Ne, to nije religija.
Morate uiniti da proradi va centar ispravnog znanja. Tada bilo da idete u hram ili ne, to je
beznaajno; to nije vano. Ako va centar ispravnog znanja deluje, ta god da inite je
molitva, i gde god idete - jeste hram.
Kabir je rekao: "Gde god krenem ja nalazim tebe, Boe moj. Gde god se kreem ja se
kreem u tebi, naiem na tebe. ta god da inim, samo hodajui, jedui, to je molitva." Kabir
kae: "Spontanost je moj samadhi. Samo da budem spontan moja je meditacija."
Druga modifikacija uma je pogreno znanje. Ako deluje va centar pogrenog znanja,
onda sve to inite bie pogreno, i ta god odaberete bie pogreno odabrano. ta god
odluite bie pogreno jer vi ne odluujete, to pogrean centar deluje.
Postoje ljudi koji se oseaju vrlo nesreni, jer sve to ine ispadne pogreno. Oni
pokuavaju da opet ne ine pogreno, ali to ne pomae jer centar mora da bude promenjen.
Njihovi umovi funkcioniu na pogrean nain. Oni moda misle da ine dobro, ali uinie zlo.
Sve njihove dobre elje ne mogu pomoi; oni su bespomoni.
Mula Nasrudin je obino poseivao jednog sveca. Poseivao ga je za mnogo, mnogo
dana. Svetac je bio utljiv, nije govorio nita. Onda je Mula Nasrudin morao da kae:
"Dolazio sam mnogo puta, oekujui da ete neto rei, a vi niste rekli nita. Dok ne kaete, ja
ne mogu razumeti, stoga dajte mi poruku za moj ivot, pravac tako da se mogu kretati u tom
smeru."
Na to je taj sufi mudrac rekao: "Neki kar kuyen may dal; ini dobro i baci to u bunar."
To je jedna od najstarijih sufi izreka; "ini dobro i baci to u bunar." To znai ini dobro i
odmah to zaboravi; ne nosi to kao "Ja sam uinio dobro."
Onda je sledeeg dana Mula Nasrudin pomogao jednoj staroj eni da pree ulicu, a
onda je gurnuo u bunar.
"Neki kar kuyen may dal; ini dobro i baci to u bunar."
Ako funkcionie va pogrean centar, sve to uinite Moete itati Kuran, moete
itati Gitu, i nai ete znaenja - Krina e biti okiran, Muhamed e biti okiran da vidi da
moete nai takva znaenja.
Mahatma Gandi je napisao autobiografiju s namerom da ona pomogne ljudima. Onda
je primio mnoga pisma jer je opisao svoj seksualni ivot. Bio je iskren, jedan od najiskrenijih
ljudi, stoga je napisao sve - sve to se dogodilo u njegovoj prolosti - kako se previe
preputao onog dana kada mu je otac umirao; nije mogao da sedi pokraj njega. ak i tog dana
je otiao sa svojom enom u krevet.
Doktor je rekao: "Ovo je zadnja no. Va otac ne moe preiveti jutro. Umree do
jutra." Ba oko dvanaest, jedan, te noi, poeo je da osea elju, seksualnu elju. Otac je
spavao, pa je on otiao kod svoje ene, prepustio se seksu. A ena je bila trudna. U devetom
mesecu. Otac je umirao, a dete je takoe umrlo onog momenta kada se rodilo. Otac je umro te
noi, tako da se celog ivota Gandi duboko kajao to nije mogao biti sa svojim umiruim
ocem. Seks je bio opsesivan.
Dakle, on je napisao sve, bio je iskren i poten da bi pomogao drugima. Ali mnoga
34
pisma su poela da mu dolaze, i bila su takva da su ga okirala. Mnogi ljudi su mu pisali:
"Vaa autobiografija je takva da smo postali seksualniji nego to smo bili pre. Samo itajui
vau autobiografiju mi smo postali seksualniji i podatni. Ona je erotska."
Ako pogrean centar funkcionie, onda nita ne moe da se uradi. ta god da inite,
itate, kako god da se ponaate, bie pogreno. Kretaete se prema pogrenom. Imate centar
koji vas prisiljava da se kreete prema pogrenom. Moete otii kod Bude, ali neto pogreno
ete videti u njemu. Odmah! Vi se ne moete sastati s Budom, neto pogreno ete videti
odmah. Imate usredsreenost na pogreno, imate dubok podsticaj da naete svuda pogreno,
svuda.
Ovu modifikaciju Patanjali zove viparyaya. Viparyaya znai izopaenost. Izokreete
sve. Interpretirate sve na takav nain da to postane izopaenost.
Omar Khayam pie: "uo sam da je Bog milostiv." To je lepo. Muslimani stalno
ponavljaju, "Bog je rehman, samislost; rahim, saoseanje." Oni to stalno ponavljaju,
neprekidno. Stoga Omar Khayam kae: "Ako je on zaista milostiv, ako je zaista saoseajan,
onda nije nuno da se bude uplaen. Ja mogu nastaviti da inim greh. Ako je on milostiv,
onda emu strah? Mogu uiniti sve to elim i on je milostiv - dakle, kad god stanem ispred
njega, rei u, rahim, rehman; Bog je milostiv, greio sam, ali ti si milostiv. Ako si ti zaista
milostiv, onda imaj saoseanja za mene." Tako je on nastavio da pije, nastavio je da ini sve
to je mislio da je greh. On je interpretirao to na vrlo izopaen nain.
Svuda u svetu su ljudi to inili. U Indiji mi kaemo: "Ako ode Ganeu, ako se kupa
u Gangu, tvoji gresi se rastvaraju." To je sam po sebi lep koncept. To pokazuje mnoge stvari.
To pokazuje da greh nije neto mnogo duboko, on je samo kao praina na vama. Stoga ne
budite previe opsednuti s njim; ne oseajte se krivim, on je samo kao praina, a vi ostajete
unutra isti. ak i kupanje u Gangu moe pomoi.
Ovako se kae samo zato da ne postanete mnogo opsednuti sa grehom, kao to su
hriani postali. Krivica je postala samo toliko tegobna, da e ak i kupanje u Gangu pomoi.
Nemojte se toliko bojati. Ali sada smo mi interpretirali to. Mi kaemo: "Onda je u redu
nastaviti da ini greh." Uskoro kada osetite kako ste ih poinili dovoljno, dajete priliku
Gangu da vas proisti; onda se vratite natrag i inite ih opet. Ovo je centar izopaenosti.
Tree je imaginacija. Um ima sposobnost da mata. To je dobro, to je lepo. Sve to je
lepo dolo je kroz matu. Slike, umetnost, ples, muzika, sve to je lepo dolo je kroz
imaginaciju. Ali, i sve to je runo takoe je dolo kroz matu. Hitler, Mao, Musolini, svi su
oni doli kroz matu.
Hitler je matao o svetu natoveka. Verovao je u Fridriha Niea koji je rekao: "Uniti
sve one koji su slabi. Uniti sve one koji nisu super. Ostavi samo natoveka na zemlji."
13
Tako da ih je on unitio. Upravo mata, ba utopijska mata - da unitavanjem slabih,
unitavanjem runih, samo unitavanjem fiziki obogaljenih imaete lep svet. Ali samo
unitavanje je najrunija mogua stvar u svetu - pravo unitenje.
Inae on je delovao kroz matu. On je imao matu, utopijsku imaginaciju - bio je
najmatovitiji ovek! Hitler je jedan od najmatovitijih. Njegova mata je postala tako
fantastina i tako luda, da je za njegov zamiljeni svet pokuao potpuno da uniti ovaj svet.
Njegova mata je poludela.
Imaginacija vam moe dati poeziju, slikanje i umetnost, ali imaginacija vam takoe
moe dati ludilo. Zavisi kako je koristite. Sva velika nauna otkria dola su kroz imaginaciju
ljudi koji su mogli matati, koji su mogli zamisliti nemogue, kako moemo leteti u vazduhu,
kako moemo otii na Mesec.
Ovo su nedokuiva matanja. ovek je matao vekovima, milenijumima, kako da leti,
kako da ode na Mesec. Svako dete je roeno s eljom da ode na Mesec, da dohvati Mesec. Ali
mi smo dosegli. Kroz imaginaciju kreativnost dolazi, ali kroz imaginaciju i unitenje dolazi.
Patanjali kae da je mata trei oblik uma. Moete ga koristiti na pogrean nain, i
onda e vas on unititi. Moete ga koristiti na ispravan nain, i onda su to imaginativne
13
Ovo Nie nije rekao niti je Hitler sledio Niea. Mala Osho-va zabluda.
35
meditacije. One zapoinju sa matom, ali ubrzo imaginacija postaje suptilnija i suptilnija.
Onda se imaginacija na kraju odbacuje, i vi ste licem u lice sa istinom.
Sve hrianske i muslimanske meditacije su zasnovane na imaginaciji. Prvo morate
zamiljati neto. I kada stalno neto zamiljate, onda kroz imaginaciju stvarate atmosferu oko
sebe. Probajte to, ta je sve mogue kroz imaginaciju. Mogue je ak i nemogue.
Ako mislite da ste lepi, ako zamiljate da ste lepi, odreena lepota e poeti da se
deava u vaem telu. Stoga kad god ovek kae eni "Ti si lepa", ena se odmah promeni.
Ona moda nije bila lepa. Upravo pre tog trenutka ona moda nije bila lepa - samo domaica,
jednostavna. Ali ovaj ovek joj je dao matu.
Zato svaka ena koja je voljena postaje lepa, svaki ovek koji je voljen postaje lepi.
Osoba koja nije voljena - moe biti lepa - postaje runa jer ona ne moe zamiljati, ne moe
matati. Ako imaginacija nije prisutna, vi se steete.
Emil Kue, jedan od psihologa sa Zapada, pomogao je milionima ljudi da samo kroz
matu budu izleeni od mnogih, mnogih bolesti. Njegova formula je bila vrlo jednostavna. On
bi rekao: "Samo zaponite da oseate da ste u redu. Upravo nastavite da ponavljate unutar
uma, meni postaje bolje i bolje. Svakog dana sam bolje." Nou dok spavate nastavite da
mislite da ste zdravi, postajete zdraviji svakog momenta, i do jutra ete biti najzdravija osoba
u svetu. Nastavite da zamiljate."
On je pomogao milionima ljudi. ak i neizleive bolesti su bile izleene. To je
izgledalo kao udo; a to nije nita. To je samo osnovni zakon: va um sledi imaginaciju. Sada
psiholozi kau da ako kaete deci "Vi ste glupi, glupaci" ona postaju glupa. Vi ih prisiljavate
da budu glupi. Vi im dajete imaginaciju, sugestiju da oni jesu glupi.
Sprovedeni su mnogi eksperimenti. Kaite detetu: "Ti si glup. Ne moe uraditi nita;
ne moe reiti ovaj matematiki problem." Zadajte mu problem i kaite mu: "Sada probaj",
ono nee moi da ga rei. Vi ste zatvorili vrata. Kaite detetu: "Ti si inteligentan, nisam video
nijednog inteligentnog deaka kao to si ti; za tvoj uzrast, za tvoje godine ti si natproseno
inteligentan. Pokazuje mnogo potencijala; moe reiti svaki problem; sada pokuaj ovo", i
on e biti sposoban da rei to. Vi ste mu dali imaginaciju.
Sada ima naunih dokaza, novih naunih otkria, da ta god imaginacija uhvati, to
postaje seme. Cela generacija se menja, itavo doba, cele zemlje su se menjale, upravo kroz
imaginaciju.
Idite u Pendab. Jednom sam putovao iz Delhija u Manali. Moj voza je bio sikh,
sardar. Put je bio opasan, a kola su bila vrlo velika. Voza se mnogo puta preplaio. Mnogo
puta bi rekao: "Sada ne mogu ii dalje. Moraemo se vratiti natrag." Pokuali smo na svaki
nain da ga nagovorimo. Na jednom mestu se toliko uplaio da je zaustavio kola, izaao iz
kola i rekao: "Ne, odavde se ne mogu pomeriti. Opasno je "To moda nije opasno za vas; vi
ste moda spremni da umrete. Ali ja nisam i elim da se vratim natrag."
Sluajno jedan od mojih prijatelja koji je takoe bio sardar i veliki policijski
slubenik, takoe je putovao, sledei mene, da poseti kamp u Manaliu. Prispela su njegova
kola, pa sam mu rekao: "Uini neto! ovek je izaao iz kola." Taj policijski zvaninik je
doao i rekao: "Ti kao sardar, i sikh - kako moe biti kukavica? Ulazi u kola." ovek je
odmah uao u kola i krenuo. Pitao sam ga: "U emu je stvar?" Rekao je: "Sada je on dotakao
moj ego. Rekao je, ti si sardar?" Sardar znai voa ljudi. "Jedan sikh? A kukavica? On je
dodirnuo moju imaginaciju. Dirnuo je u moj ponos. Sada moemo krenuti. Mrtvi ili ivi, ali
emo stii u Manali."
A ovo se nije desilo jednom oveku. Ako odete u Pendab, videete da se to dogaa
milionima. Pogledajte hinduse iz Pendaba i sikhe iz Pendaba. Njihova krv je ista; oni
pripadaju istoj rasi. Pre pet stotina godina svi su bili hindusi. A onda je nastao razliit tip rase,
vojnika rasa je bila roena. Samo putanjem brade, promenom vaeg lica, vi ne moete
postati hrabri. Ali moete! Imaginacijom.
Guru Nanak je dao tu imaginaciju: "Vi ste drugaiji tip rase. Vi ste nepobedivi."
Jednom kada su poverovali, jednom kada je ta zamisao poela da deluje, u Pendabu, tokom
pet stotina godina, nova rasa, potpuno razliita od Pendabskih hindusa je nastala. Nita nije
drugaije. Ali u Indiji, niko nije hrabriji od njih. Ova dva svetska rata su dokazala da se na
36
celoj zemlji niko ne moe uporediti sa sikhima. Oni se mogu boriti neustraivo.
ta se dogodilo? Sama njihova mata je stvorila atmosferu oko njih. Oni oseaju da
time to su sikhi su razliiti. Mata radi. Moe od vas da naini hrabrog oveka, moe da
naini i kukavicu.
uo sam da je Mula Nasrudin sedeo u krmi pijui. On nije bio hrabar ovek, jedan je
od najveih kukavica. Ali alkohol mu je dao hrabrost. A onda je ovek, div od oveka, uao u
krmu, izgledao je divlje, opasno, kao ubica. U svako drugo vreme, po svojoj prirodi, Mula
Nasrudin bi se uplaio. Ali sada je bio pijan, tako da ga nije uopte nije bilo strah.
Taj ovek divljeg izgleda je priao Muli, i videvi da se on uopte ne plai, nagazio je
njegova stopala. Mula se naljutio, pobesneo, i rekao: "ta to radite? inite li ovo sa nekom
namerom ili je samo neka vrsta ale?" Ali tada, ustavii, Mula se povratio od alkohola.
Otreznio se, vratio se svojoj pameti. Ali ve je rekao: "ta to radite? inite li ovo sa nekom
namerom ili je samo neka vrsta ale?"
Ludi ovek je rekao: "Sa namerom." Mula Nasrudin je rekao: "Onda hvala vam, to je
u redu, jer ja ne volim ovakvu vrstu ala."
Patanjali kae: imaginacija je trea sposobnost. Vi stalno zamiljate. Ako pogreno
zamiljate, moete kreirati obmanu oko sebe, iluzije, snove - moete biti izgubljeni u njma.
LSD i druge droge pomau rad na ovom centru. Dakle, koju god unutra mogunost imate, va
LSD trip e vam pomoi da razvijete to. Dakle, nita nije sigurno. Ako imate srene
imaginacije, trip sa drogom e biti sreno poigravanje, uzvieno. Ako imate jadne
imaginacije, none more, trip e biti lo.
Zbog toga mnogi ljudi izvetavaju kontradiktorno. Haksli kae da to moe postati
klju za vrata raja, a Rajner kae da je to najvei pakao. To zavisi od vas; LSD ne moe
uraditi nita. On jednostavno skoi na va centar imaginacije i tamo poinje da deluje
hemijski. Ako imate imaginaciju tipa komara, onda ete razviti to i proi ete kroz pakao. A
ako ste skloni lepim snovima, moete dostii raj.
Mata moe da funkcionie bilo kao pakao ili kao raj. Vi moete koristiti to da
potpuno poludite. ta se dogodilo ludacima u ludnicama? Oni su koristili svoju matu, a
koristili su je na takav nain da su obuzeti njome. Ludak moe da sedi sam i da govori
nekome na glas. Ne samo da govori, on odgovara takoe. On pita, on odgovara, on govori i za
drugog koji je odsutan. Moete misliti da je on lud, ali on govori stvarnoj osobi. U njegovoj
mati osoba je stvarna, a on ne moe prosuditi ta je mata a ta je istinito.
Deca to ne mogu prosuditi. Toliko puta deca mogu izgubiti svoju igraku u snu, a
onda e ujutru plakati, "Gde je moja igraka?" Ona ne mogu suditi da san je san, a realnost je
realnost. Da nisu izgubila nita, samo su sanjala. Granice su zamagljene. Ona ne znaju gde se
san zavrava, a gde realnost poinje.
Lud ovek je takoe smuen. On ne zna ta je realno, ta je nerealno. Ako se mata
koristi ispravno, onda ete znati da je to mata i ostaete svesni da je to mata. Moete uivati
u tome, ali to nije realno.
Dakle, kada ljudi meditiraju mnogo stvari se deava kroz njihovu imaginaciju.
Zapoinju da vide svetla, boje, vizije, razgovaraju sa samim Bogom, ili se sreu sa Isusom, ili
pleu sa Krinom. Ovo su matovite stvari, a meditant treba da zapamti da su to funkcije
mate. Moete uivati u tome; nita nije pogreno u njima - one su zabava. Nemojte misliti da
su one stvarne.
Zapamtite, samo je svedoea svest stvarna; nita drugo nije stvarno. ta god da se
dogodi moe biti lepo, vredno uivanja - uivajte u tome. Lepo je plesati sa Krinom, nita
nije pogreno u tome. Plei! Ali neprekidno se seajte da je to mata, divan san. Ne budite
izgubljeni u tome. Ako ste izgubljeni, onda je mata postala opasna. Mnogi religiozni ljudi su
to samo u mati. Oni se kreu u mati i troe svoje ivote.
etvrto je spavanje u dubokom snu. Spavanje znai nesvesnost u odnosu na spoljanje
kretanje svesti. Ona je otila duboko u sebe. Aktivnost se zaustavila; svesna aktivnost se
37
zaustavila. Um ne funkcionie. Dubok san bez snova je nefunkcionisanje uma. Ako sanjate,
onda to nije dubok san. Dok sanjate vi ste upravo u sredini, izmeu budnosti na javi i
dubokog sna bez snova. Ostavili ste budnost, a jo niste uli u dubok san. Vi ste upravo u
sredini.
Dubok san oznaava potpuno besadrajno stanje, nema aktivnosti, nema kretanja u
umu. Um je potpuno apsorbovan, oputen. Dubok san je lep; on daje ivot. Moete ga
koristiti. I ako znate da ga koristite, moe postati samadhi. Jer samadhi i dubok san nisu
mnogo razliiti. Samo jedna razlika postoji, a to je da ete u samadhiju biti budni. Sve drugo
e biti isto.
U dubokom snu sve je isto, samo onda vi niste budni. Vi ste u istom blaenstvu u koje
je Buda uao, u kome je Ramakrina iveo, u kome je Isus nainio svoj dom. U dubokom snu
vi ste u istom blaenom stanju, ali niste budni. Ujutru ete oseati da je no bila dobra, ujutru
ete se oseati osveeni, vitalni, podmlaeni, ujutru ete oseati da je no bila lepa - ali to je
samo jedan odsjaj. Vi ne znate ta se dogodilo, ta se stvarno dogodilo. Niste bili budni.
Dubok san moe biti korien na dva naina. Samo kao prirodan odmor - vi ste ak i
to izgubili. Ljudi stvarno ne odlaze na spavanje. Oni neprekidno nastavljaju da sanjaju.
Ponekad, za nekoliko sekundi, oni dodirnu dubok san, i opet ponu da sanjaju. Tiina
dubokog sna, blaena muzika spavanja, postala je nepoznata. Vi ste je unitili. ak i prirodno
spavanje je uniteno. Vi ste tako uznemireni i uzbueni da um ne moe pasti potpuno u
zaborav.
Inae Patanjali kae da je prirodno spavanje dobro za telesno zdravlje, a ako moete
postati budni u dubokom snu to moe postati samadhi, to moe postati duhovna pojava. Stoga
postoje tehnike - docnije emo raspravljati o njima - kako spavanje moe postati budno. Gita
kae da jogin ne spava ak ni u dubokom snu. On ostaje budan. Neto unutra nastavlja da biva
svesno. Celo telo je zaspalo, um zapada u spavanje, ali svedoenje ostaje. Neko posmatra -
uvar na kuli ostaje. Onda spavanje postaje samadhi. To postaje krajnja ekstaza.
I poslednje je pamenje. Pamenje je peta modifikacija uma. To takoe moe biti
korieno i zloupotrebljeno. Ako je pamenje zloupotrebljeno, ono kreira zabunu. Zaista,
moete se seati neega, ali ne moete biti sigurni da li se to dogodilo na taj nain ili nije.
Vae pamenje nije pouzdano. Moete dodati mnoge stvari u njega; mata moe ui u njega.
Moete izbrisati mnoge stvari iz njega, moete uraditi mnoge stvari za njega. A kada kaete:
"Ovo je moje pamenje", to je vrlo profinjena i izmenjena stvar. To nije realno.
Svako kae: "Moje detinjstvo je bilo kao u raju", a pogledajte decu. Ova deca e
takoe rei kasnije da je njihovo detinjstvo bilo raj, a ona pate. I svako dete arko eli da
poraste uskoro, da postane odraslo. Svako dete misli da odrasli uivaju, sve to je vredno
uivanja oni uivaju. Oni su snani; oni mogu initi sve, a ono je bespomono. Deca misle da
pate, ali ona e odrasti kao to ste vi porasli, a onda e docnije rei da je detinjstvo bilo
najlepe, kao raj.
Vae pamenje nije pouzdano. Vi zamiljate, upravo kreirate svoju prolost. I niste
istiniti prema njoj. Odbacujete mnoge stvari iz nje - sve to je runo, sve to je tuno, sve to
je bilo bolno vi odbacujete; sve to je bilo lepo vi zadravate. Sve to je bilo podrka vaem
egu vi pamtite, a sve to nije bilo podrka vi odbacujete, zaboravljate to.
Tako svako ima veliko skladite odbaenih seanja. I ta god da kaete o njima nije
istina, vi se ne moete istinski seati. Svi vai centri su pobrkani, oni ulaze jedan u drugi i
ometaju se meusobno.
Ispravno pamenje. Buda je koristio rei ispravno pamenje za meditaciju. Patanjali
kae da ako je pamenje ispravno, to znai da je ovek totalno iskren prema sebi. Onda, samo
onda, moe pamenje biti ispravno. ta god da se dogodilo, loe ili dobro, ne menjajte to.
Znajte to kakvo jeste. To je vrlo teko! To je naporno! Vi birate i menjate. Znanje svoje
prolosti kakva jeste promenie ceo va ivot. Ako ispravno znate svoju prolost kakva jeste,
neete eleti da je ponavljate u budunosti. Upravo sada svako razmilja kako da ponovi to u
modifikovanom obliku, ali ako znate svoju prolost tano kakva jeste bila, neete eleti da je
ponovite.
38
Ispravno pamenje e vam dati podsticaj kako da budete slobodni od svih ivota. Ako
je pamenje ispravno, onda moete ii ak i u prole ivote. Ako ste iskreni, onda moete ii u
prole ivote. Onda imate samo jednu elju: kako da transcendirate sve te besmislice. Inae vi
mislite da je prolost lepa, i mislite da e budunost biti lepa, samo ova sadanjost je
pogrena. Ali ta prolost je bila prisutna pre nekoliko dana, a budunost e postati prisutna
nekoliko dana posle. I u svako vreme svaka sadanjost je pogrena, a sva prolost je lepa i sva
budunost je lepa. Ovo je pogreno pamenje. Gledajte direktno. Ne menjate. Gledajte u
prolost kakva je bila. Ali mi smo nepoteni.
Svaki ovek mrzi svog oca, ali ako nekoga pitate rei e: "Ja volim mog oca. Potujem
svog oca." Svaka ena mrzi svoju majku, ali pitajte i svaka ena e rei: "Moja majka, ona je
boanstvena." Ovo je pogreno pamenje.
Gibran ima priu. On kae, jedne noi jedna majka i erka su bile probuene usled
strane buke. Obe su bile meseari, a u vreme kada se dogodila iznenadna buka u susedstvu
one su obe hodale u bati, u snu. Bile su meseari.
Mora da je to bio ok, jer u snu je stara dama, majka, rekla erki: "Zbog tebe, kurvo,
zbog tebe, moja mladost je izgubljena. Ti si me unitila. I svako ko doe u kuu gleda tebe.
Niko ne gleda u mene." Velika je ljubomora koja dolazi svakoj majci kada erka postane
mlada i lepa. To se dogaa svakoj majci, ali to je unutra.
A erka je rekla: "Ti matora gaduro Zbog tebe ne mogu da uivam u ivotu. Ti si
prepreka. Svuda si ti prepreka, smetnja. Ne mogu da volim; ne mogu da uivam."
Iznenada usled buke, obe su se probudile. I stara ena je rekla: "Dete moje, ta radi
ovde? Moe da nazebe. Doi unutra." A erka je rekla: "A ta ti radi ovde? Nisi se oseala
dobro, a no je hladna. Doi, majko. Doi u krevet."
Prva stvar koja se dogodila dolazila je od nesvesnog. Sada se obe pretvaraju; probudile
su se. Nesvesno je otilo natrag, svesno je nastupilo. Sada su one licemeri. Vaa svesnost je
licemerna.
Da bi bio istinski iskren sa svojim vlastitim pamenjima ovek e morati zaista da
proe kroz veliki napor. A vi morate biti istiniti, o svemu. Morate biti ogoljeno istiniti, morate
znati ta zaista mislite o svom ocu, o svojoj majci, o svom bratu, o svojoj sestri - zaista. A ono
to imate u prolosti, ne meajte, ne menjajte, ne ulepavajte; pustite to da bude kakvo jeste.
Ako se to dogodi, onda, Patanjali kae, to e biti sloboda. Vi ete odbaciti to. Cela stvar je
besmislena, i vi neete eleti da projektujete to opet u budunosti.
14
Onda neete biti licemer. Biete realni, istiniti, iskreni - postaete autentini. A kada
postanete autentini, vi ete postati kao stena. Nita ne moe da vas promeni; nita ne moe
da vam stvori zabunu.
Postaete kao ma. Uvek ete sei sve to je pogreno; moete odeliti sve to je
ispravno od pogrenog. Onda se postie jasnoa uma. Ta jasnoa moe vas voditi prema
meditaciji; ta jasnoa moe da postane osnovni temelj za rast - za rast s one strane.
14
Sav teret prolosti i sva oekivanja u budunosti mi nosimo samo u iskrivljenom obliku. Sama prolost kakva
jeste nikada se ne bi lepila za nas i optereivala nas. Mi je sami drimo i to uvek u iskrivljenom obliku.
39
Poglavlje 4
S ONE STRANE UMA, PREMA SVESTI
28. decembar 1873.
Prvo pitanje:
Vi ste rekli da za ljude postoje samo dve alternative, ili ludilo ili meditacija, meutim
milioni ljudi na zemlji nisu dostigli ni jedno od ta dva. Da li mislite da hoe?
Oni su dostigli! Nisu dosegli do meditacije, ali su stigli do ludosti! Razlika izmeu
ludaka koji su u ludnici i ludaka koji su izvan je samo u stepenima. Nema kvalitativne razlike,
razlika je samo u kvantitetu. Vi moete biti manje ludi, oni mogu biti vie ludi, ali ovek
kakav jeste, je lud.
Zato ja nazivam oveka, kakav jeste, ludim? Ludost znai mnogo stvari. Jedna, vi
niste usrediteni. Ako niste usrediteni vi ste umobolni. Neusrediteni, mnogi su glasovi u
vama - vi ste mnogi, vi ste mnotvo. Niko nije gospodar u kui, a svaki sluga iz kue tvrdi da
je gospodar. Postoji konfuzija, konflikt, i neprekidna borba. Vi ste u neprekidnom
graanskom ratu. Ako se graanski rat ne odvija, onda ete biti u meditaciji. To se nastavlja
danju i nou, dvadeset etiri sata. Zabeleite sve to prolazi u vaem umu za nekoliko minuta,
i budite iskreni. Zapiite tano sve to se odvija, i sami ete osetiti da je to ludilo.
Ja imam posebnu tehniku koju koristim s mnogo osoba. Traim od njih da sede u
zatvorenoj sobi i da zaponu govoriti glasno, sve to im doe u um. Izgovarajte glasno svoje
misli tako da ih moete uti. Samo petnaest minuta govora, i vi ete osetiti da sluate ludog
oveka. Apsurdni, bezvezni, nepovezani fragmenti plove u umu. I to je va um! Dakle, vi
moete biti devedeset devet posto ludi, a neko je preao granicu, on je otiao izvan sto posto.
One koji su otili izvan sto posto mi stavljamo u ludnicu. Ne moemo staviti sve vas u ludnicu
jer nema tako mnogo ludnica. I ne moe ih biti - onda bi cela zemlja postala ludnica.
Halil Dubran je napisao malu anegdotu. On kae da je jedan od njegovih prijatelja
postao lud, pa je stavljen u ludnicu. Onda je samo iz ljubavi, saoseanja, on otiao da ga vidi,
da ga poseti. Sedeo je ispod drveta u bati ludnice, okruene velikim zidom. Halil Dubran je
otiao tamo, seo pored prijatelja na klupi i pitao ga: "Da li ikada razmilja zato si ovde?"
Ludi ovek se nasmejao i rekao: "Ja sam ovde jer sam eleo da napustim onu veliku ludnicu
spolja. Ovde sam miran. U ovoj ludnici - koju ti naziva ludnicom - niko nije lud."
Ludi ljudi ne mogu misliti da su oni ludi; to je jedna od osnovnih karakteristika
ludosti. Ako ste ludi, vi ne moete misliti da ste ludi. Ako moete misliti da ste ludi, postoji
mogunost. Ako moete misliti i shvatiti da ste ludi, vi ste jo uvek malo razboriti. Ludost se
nije pojavila u svojoj totalnosti. Dakle, ovo je paradoks: oni koji su stvarno normalni, oni
znaju da su ludi, a oni koji su potpuno ludi, oni ne mogu misliti da su ludi.
Vi nikada ne mislite da ste ludi. To je deo ludosti. Niste usrediteni, ne moete biti
razboriti. Vaa razboritost je samo povrna, prilagoena. Samo na povrini izgleda da ste
razboriti. Zbog toga, neprekidno, morate da obmanjujete svet oko sebe. Morate mnogo da
skrivate, morate da spreavate mnogo. Ne dozvoljavate sve da izae van. Vi potiskujete.
Moda mislite jedno, ali ete govoriti neto drugo. Vi se pretvarate, i zbog tog pretvaranja
moete imati minimum povrne razboritosti oko sebe; a unutra vi kljuate.
Ponekad se dogodi erupcija. U ljutnji vi eksplodirate i ludilo koje ste skrivali izlazi
napolje. Ono slomi sva vaa usaglaavanja. Tako psiholozi kau da je ljutnja privremena
ludost. Vi ete opet zadobiti ravnoteu; opet ete skrivati svoju realnost; opet ete doterivati
svoju povrinu; vi ete opet postati razboriti. I rei ete: "To je bilo pogreno. Uinio sam to u
ljutnji. Nikada to nisam mislio, zato oprostite mi." Ali ste mislili to! To je bilo najrealnije.
Pitanje za oprotaj je samo pretvaranje. Opet vi odravate svoju povrinu, svoju masku.
Razborit ovek nema masku. Njegovo lice je izvorno; ta god da on jeste, on jeste.
Ludak mora svesno da promeni svoje lice. Svakog momenta on mora da koristi razliitu
40
masku za razliitu situaciju, za razliite odnose. Samo posmatrajte sebe kako menjate svoja
lica. Kada doete kod svoje ene imate jedno lice; kada odete svojoj voljenoj, svojoj
ljubavnici, imate sasvim razliito lice.
Kada govorite svome slugi imate jednu masku, a kada govorite svom gazdi, sasvim
drugaije lice. Moe biti da va sluga stoji desno od vas, a ef levo, onda imate dva lica
istovremeno. Na levo imate jedno lice, na desno imate drugo lice, jer slugi ne moete pokazati
isto lice. Ne trebate. Vi ste ef tamo, tako da e ta strana lica biti ef. To lice ne moete
pokazati svom efu, jer ste tamo vi sluga; vaa druga strana e pokazati ponizno dranje.
Ovo se neprekidno odvija. Vi ne posmatrate, zbog toga niste svesni. Ako posmatrate
postaete svesni da ste ludi. Vi nemate nikakvo lice. Izvorno lice je izgubljeno. Meditacija
oznaava ponovno zadobijanje izvornog lica.
Zato zen majstor kae: "Idite i naite svoje izvorno lice - lice koje ste imali pre nego
to ste bili roeni, to lice ete imati kada budete umrli." Izmeu roenja i smrti vi imate lana
lica. Vi neprekidno nastavljate da obmanjujete - ne samo druge: kada stojite ispred ogledala vi
varate sebe. Nikada u ogledalu ne vidite svoje pravo lice. Nemate dovoljno hrabrosti da se
suoite sa sobom. To lice u ogledalu je takoe lano. Vi ga stvarate, uivate u njemu, ono je
naslikana maska.
Mi ne varamo samo druge; obmanjujemo sebe takoe. Zaista mi ne moemo obmanuti
druge, ako ve nismo obmanuli sebe. Tako moramo verovati u svoje vlastite lai, samo tada
moemo uiniti da drugi veruju. Ako ne verujete u svoje lai, niko drugi nee biti obmanut.
I ova munina koju nazivate svojim ivotom ne vodi nigde. To je luda spletka. Radite
previe. Preoptereujete se i trite. I celog ivota se borite, a ne stiete nigde. Ne znate odakle
dolazite, ne znate gde lutate, ne znate kuda idete. Ako sretnete oveka na putu i pitate ga:
"Odakle dolazite gospodine?" a on kae: "Ne znam", a vi ga pitate: "Kuda idete" a on kae:
"Ne znam", i jo kae: "Ne odvraajte me, u urbi sam", zaista ta ete misliti o njemu?
Misliete da je lud.
Ako ne znate odakle dolazite i kuda idete, onda emu urba? Ali to je situacija sa
svakim, svako je na putu. ivot je put, vi ste uvek u sredini. I vi ne znate odakle ste doli, ne
znate kuda idete. Nemate znanje o izvoru, nemate znanje o cilju, ali u velikoj ste urbi,
ulaete veliki napor da ne stignete nigde.
Kakva je ovo vrsta razumnosti? A iz itave ove borbe, ne dolaze vam ak ni bljeskovi
sree - ak ni nagovetaji. Vi se jednostavno nadate da jednog dana, sutra, prekosutra, ili posle
smrti, u nekom buduem ivotu - srea vas oekuje. Ovo je samo trik, samo odgaanje, samo
da se ne oseate previe jadno upravo sada.
Nemate nikakav bljesak blaenstva. Kakva je ovo vrsta razumnosti? Neprekidna
patnja - i, povrh toga, ta patnja nije stvorena ni od koga drugog. Vi stvarate svoju patnju. Koja
je ovo vrsta razumnosti? Vi stvarate svoju patnju neprekidno! Ja to zovem ludou.
Razumnost e biti ovo: postaete svesni da niste usrediteni. Dakle, prva stvar koju
treba uraditi je da se bude centriran, da doete do sredita, da imate sredite unutar sebe
odakle moete voditi svoj ivot, moete disciplinovati svoj ivot, da imate vlast unutar sebe
odakle moete usmeravati, moete se kretati. To je prva stvar koja treba da bude
iskristalisana, a onda druga stvar je da se ne stvara patnja za samog sebe. Odbacite sve to
stvara patnju - sve motive, elje, nade koje stvaraju patnju.
Ali vi niste svesni. Vi jednostavno nastavljate da je stvarate; ne vidite da to sebi
stvarate. ta god da radite, vi sejete neko seme. Onda plodovi e uslediti, a ta god da ste
posejali, vi ete ponjeti to. A kad god anjete neto, postoji patnja, ali nikada ne vidite da ste
vi posejali seme. Kad god vam se dogodi patnja, mislite da ona dolazi od neega drugog,
mislite da je to neki nesretan sluaj ili neke zle sile deluju protiv vas.
Tako ste izmislili avola. avo je samo rtveni jarac - vi ste avo. Vi stvarate svoju
patnju. Jer kad god patite, vi jednostavno bacate to na avola, avo je neto uradio. Onda ste
spokojni. Onda nikada ne postajete svesni svog vlastitog porenog naina ivota, glupog
naina ivota.
Ili vi to nazivate sudbinom, ili kaete: "Bog me iskuava." Ali nastavljate da
izbegavate osnovnu injenicu da ste vi iskljuivi uzrok svega ta god da vam se deava. I nita
41
nije sluajno. Sve ima uzronu vezu, a vi ste uzrok.
Na primer, vi se zaljubite. Ljubav vam da oseanje, oseanje da blaenstvo je negde u
blizini. Oseate po prvi put da ste nekome dobrodoli, barem vam jedna osoba eli
dobrodolicu. Vi zapoinjete da cvetate. Jedna osoba vam eli dobrodolicu, eka vas, voli
vas, brine za vas i vi zapoinjete da cvetate. Samo u poetku, a onda odmah va pogrean
obrazac uma poinje da deluje - vi odmah elite da posedujete to drago, voljeno bie. A
posedovanje ubija. Onog momenta kada posedujete ljubavnika, vi ste ga ubili. Zato i patite.
Onda plaete i zapomaete, a zatim mislite da ljubavnik je pogrean, da je sudbina loa,
"Sudbina mi nije naklonjena." Ali vi ne znate da ste otrovali ljubav kroz posedovanje, kroz
posesivnost.
Ali svaki ljubavnik ini to i svaki ljubavnik pati. Ljubav koja vam moe dati najdublje
blagoslove postaje najdublja patnja. Tako su stare kulture, naroito u Indiji u drevnim danima,
potpuno unitile pojavu ljubavi. Oni su ugovarali brakove za decu - nema mogunosti
zaljubljivanja, jer ljubav dovodi do patnje. Ovo je bio tako poznat fenomen - da ako dopustite
ljubav, onda ljubav vodi do patnje - tako je bolje nemati tu mogunost. Neka deca, mala deca,
budu venana. Pre nego to mogu da se zaljube, neka se venaju. Oni nikada nee znati ta je
ljubav, i tako nee biti u patnji.
Ali ljubav nikada ne stvara patnju. Vi je otrujete. Ljubav je uvek radost, ljubav je uvek
proslava. Ljubav je najdublja ekstaza koju vam priroda doputa. Ali vi je unitavate. Tako da
se ne bi palo u nevolju, u Indiji i drugim starim, drevnim zemljama, mogunost ljubavi je
potpuno zatvorena. Tako neete zapasti u patnju, ali onda ete takoe propustiti jedinu
ekstazu koju priroda dozvoljava. Tako ete imati osrednji ivot. Nema patnje, nema sree,
samo nekakvo guranje napred. Takav je brak bio u prolosti.
Sada Amerika pokuava, Zapad pokuava da oivi ljubav. Ali mnogo patnje dolazi
kroz to, i pre ili kasnije zapadne zemlje e se ponovo odluiti za deje brakove. Nekoliko
psihologa su ve predloili da deji brakovi treba da se vrate natrag jer ljubav stvara tako
mnogo bede. Ali ja opet kaem, ljubav nije uzrok tome. Ljubav ne moe da stvara patnju. To
ste vi, va obrazac ludila je ono to stvara patnju. Ne samo u ljubavi, svuda. Svuda ste
prisiljeni da u to unesete svoj um.
Mnogi ljudi dolaze kod mene. Na primer, oni zaponu da meditiraju. U poetku
postoje iznenadni bljeskovi, ali samo u poetku. Jednom kada su upoznali odreena iskustva,
kada su upoznali odreene bljeskove, sve staje. I oni dolaze plaui i jadikujui mi, pitajui:
"ta se dogodilo? Neto se deavalo, a sada je sve prestalo. Mi pokuavamo najbolje to
moemo, ali nita, nita iz toga ne dolazi."
Ja im odgovaram: "U poetku se to dogodilo jer to niste oekivali. Sada oekujete,
tako da se itava situacija promenila. Kada ste po prvi put imali to besteinsko oseanje
lakoe, oseanje da ste ispunjeni neim nepoznatim, oseanje da ste bili preneti iz svog
mrtvog ivota, oseanje ekstatinih trenutaka, vi to niste oekivali, nikada niste znali takve
trenutke. Po prvi put oni su pali na vas. Nesvesni ste bili, ne oekujui nita. Takva je bila
situacija.
Sada ste promenili situaciju. Sada svakog dana sedite da meditirate oekujui. Sada ste
lukavi, pametni, proraunati. Kada ste po prvi put imali kratak uvid, bili ste nevini, ba kao
dete. Vi ste se igrali s meditacijom, ali nije bilo oekivanja. Onda se to dogodilo. Dogodie se
to opet, ali onda ete morati opet da budete nevini.
Sada vam va um donosi nevolju, i ako nastavite da insistirate 'Moram imati iskustvo
ponovo i ponovo' izgubiete ga zauvek. Dok ga sasvim ne zaboravite, moe potrajati
godinama. Dok ne postanete potpuno ravnoduni da je takav dogaaj nekada u prolosti
postojao, onda e vam mogunost ponovo biti otvorena."
Ovo ja nazivam ludou. Vi unitavate sve. ta god doe u vae ruke, vi to odmah
unitavate. I zapamtite, ivot vam daje mnoge darove, netraene. Vi niste nikada zatraili od
ivota, a ivot vam je dao mnoge darove. Ali vi unitavate svaki dar, a svaki dar moe postati
vei i vei. To moe rasti jer ivot vam nikada ne daje nita mrtvo. Ako vam je ljubav data,
ona moe da raste. Ona moe da raste do nepoznatih dimenzija, ali na samom poetku vi je
unitavate.
42
Ako vam se meditacija dogodi, samo oseajte zahvalnost boanskom i zaboravite to.
Samo oseajte zahvalnost, i zapamtite dobro da vi nemate nikakvu sposobnost da je imate,
niste ni na koji nain autorizovani da je imate; ona je bila dar. Ona je bila jedno bujanje
boanskog. Zaboravite je. Ne oekujte je; ne zahtevajte je. Doi e sledeeg dana opet -
dublja, via, monija. Ona nastavlja da se iri, ali svakog dana ispustite je iz uma.
Nema kraja njenim mogunostima. Ona e postati beskonana; itav kosmos e postati
ekstatian za vas. Ali va um mora da bude isputen. Va um je ludost. Dakle, kada kaem da
postoje samo dve alternative, ludost i meditacija, ja mislim um i meditacija. Ako ostanete
ogranieni u umu, vi ete ostati ludi. Dok ne transcendirate um, ne moete transcendirati
ludost.
Najvie to moete biti je funkcionalni lan drutva, to je sve. I moete biti
funkcionalni lan drutva, jer celo drutvo je isto kao i vi. Svako je lud, tako da je ludost
pravilo.
Postanite svesni, i ne mislite da su drugi ludi. Oseajte duboko da ste vi ludi i neto
treba da se uradi. Odmah! To je hitno! Ne odlaite to jer e doi momenat kada neete moi
uiniti nita. Moete postati tako mnogo ludi da ne moete nita initi.
Upravo sada moete uiniti neto. Jo ste unutar granica. Neto moe da se uradi; neki
napor moe da se uini; obrazac moe da se promeni. Inae moe doi momenat kada ne
moete uiniti nita, kada postanete potpuno poremeeni i izgubite ak i svesnost.
Ako moete oseati da ste ludi, to je pravi znak koji daje nadu. To pokazuje da moete
biti svesni svoje vlastitoj realnosti. Vrata postoje; vi moete postati zaista normalni. Barem
toliko razboritosti postoji - da moete razumeti.
Drugo pitanje:
Kapacitet ispravnog znanja je jedna od pet sposobnosti uma, ali to nije stanje uma.
Kako je onda mogue da ta god ovek vidi kroz ovaj centar jeste istinito? Da li ovaj centar
ispravnog znanja deluje posle prosvetljenja, ili moe ak meditant, sadhaka biti u tom centru?
Da, sredite ispravnog znanja, praman, jo je unutar uma. Neznanje je od uma;
znanje je takoe od uma. Kada odete s one strane uma, nema ni jednog ni drugog; niti ima
neznanja, niti znanja. Znanje je takoe bolest. To je dobra bolest, zlatna bolest, ali je bolest!
Tako, zapravo, za Budu se ne moe rei da on zna, ne moe se rei ni da on ne zna. On je
otiao izvan. Nita se ne moe dokazati o tome, bilo da on zna ili da li je neznalica.
Kada nema uma, kako moete znati ili ne znati? Znanje je kroz um, neznanje je takoe
kroz um. Kroz um moete znati pogreno, kroz um moete znati ispravno. Kada nema uma,
znanje i neznanje oboje prestaju. Ovo e biti teko razumeti, ali je lako ako sledite: um zna,
stoga moe biti neznalica; kada nema uma, kako moete biti neznalica i kako moete biti
upueni da znate. Vi jeste, ali znanje i neznanje oboje su prestali.
Um ima dva centra; jedan, ispravnog znanja. Ako taj centar funkcionie on zapoinje
da deluje kroz usredsreenost, meditaciju, kontemplaciju, molitvu - onda bilo ta to znate
jeste istina. Postoji pogrean centar; on funkcionie ako ste pospani, ivite u stanju slinom
hipnozi, opijeni s neim, sa seksom, muzikom, drogama ili bilo ime.
Moete se odati looj navici s hranom; onda to postaje jedan opijat. Moete jesti
previe. Vi ste ludi, opsednuti hranom. Onda hrana postaje alkohol. Sve to zaposedne va
um, sve bez ega ne moete da ivite, to postaje opijanje. Dakle, ako ivite kroz opijate onda
va centar pogrenog znanja funkcionie, i ta god da znate jeste lano, neistinito. ivite u
svetu lai.
Ali oba ova centra pripadaju umu. Kada um otpadne i meditacija doe u svojoj
potpunosti Na sanskritu mi imamo dva izraza: jedan izraz je dhyana; dhyana znai
meditacija; drugi izraz je samadhi. Samadhi znai savrena meditacija gde ak i meditacija
postaje nepotrebna, gde ak i da se vri meditacija postaje besmisleno. Ne moete to da radite,
vi ste postali to - onda je to samadhi.
U ovom stanju samadhija ne postoji um. Nema ni znanja niti neznanja, postoji samo
43
isto postojanje.
15
Ovo isto bivanje je potpuno razliita dimenzija. To nije dimenzija
saznavanja, to je dimenzija bivanja.
ak i ako takav ovek, Buda ili Isus, eli da komunicira s vama, on e morati da
koristi um. Za komunkaciju e morati da koristi um. Ako vi postavite odreena pitanja, on e
morati da koristi svoj centar uma za ispravno znanje. Um je orue za komunikaciju, za
razmiljanje, za saznavanje.
Ali ako vi ne pitate nita, a Buda sedi ispod svog bo drveta, on nije ni neznalica ni
znalac. On je tu. Zaista, ne postoji razlika izmeu drveta i Bude. Ne postoji razlika. Postoji
razlika, ali na nain da nema odvajanja. On je postao kao drvo; on samo postoji. Nema
kretanja, ak ni znanja. Sunce e se podii, ali on nee znati da se sunce podiglo. Ne znai da
e on ostati neznalica - ne, jednostavno to nije sada njegovo kretanje. On je postao smiren,
tako tih, da se nita ne pokree. On je ba kao drvo. Drvo je potpuna neznalica. Ili moete rei
da je drvo samo ispod uma. Um jo nije poeo da funkcionie. Drvo e postati ovek u nekom
ivotu, drvo e postati ludo kao vi u nekom ivotu, i drvo e pokuati da meditira u nekom
ivotu, i drvo e jednog dana postati Buda. Drvo je ispod uma, a Buda sedei pod drvetom je
iznad uma. Oni su oboje bez uma. Jedan e tek postii um, a drugi je postigao i preao iznad
njega.
Dakle, kada se um transcendira, kada se postigne nemanje uma, vi ste isto bivanje,
sat-it-ananda. Nema dogaanja u vama. Niti delovanje postoji niti saznavanje postoji. Ali to
je teko za nas. Spisi stalno kazuju da je svaka dualnost transcendirana.
Znanje je takoe deo dualnosti neznanje - znanje. Ali takozvani mudraci nastavljaju da
govore da je Buda postao "znalac". Onda mi prianjamo uz dualnost. Zbog toga Buda nikada
ne odgovara. Mnogo puta, milionima puta pitali su ga: "ta se deava kada osoba postane
Buda?" On je ostao nem. Samo je rekao: "Postani i znaj." Nita se ne moe rei o tome ta se
deava, jer ta god moe biti reeno bie reeno vaim jezikom, a va jezik je u osnovi
dualistiki. Dakle ta god da se kae bie neistinito.
Ako se kae da on zna, to e biti neistinito, ako bi se reklo da je on postao besmrtan, to
e biti neistinito, ako bi se reklo da je on postigao blaenstvo, to bi bilo neistinito - jer sva
dualnost iezava. Patnja iezava, srea iezava. Neznanje iezava, znanje iezava. Tama
iezava, svetlost iezava. Smrt iezava, ivot iezava. Nita se ne moe rei. Ili, samo
ovoliko se moe rei - da ta god moete zamisliti nee biti to, bilo ta moete shvatiti nee
biti to. I jedini nain je da se postane to. Samo onda znate.
Tree pitanje:
Rekli ste da ako vidimo vizije Boga ili da pleemo sa Krinom, da zapamtimo da je to
samo mata. Meutim, druge veeri ste rekli da ako smo prijemivi moemo komunicirati sa
Hristom, Budom, ili Krinom odmah sada. Da li je ta komunikacija takoe imaginacija koja
se dogaa, ili postoje meditativna stanja u kojima su Hrist ili Buda zaista tu? Malo je teko
da se razume.
Prva stvar: od sto sluajeva, devedeset devet sluajeva e biti od mate. Vi zamiljate
- zbog toga se hrianinu Krina nikada ne pojavljuje u viziji, hindusu se Muhamed nikada ne
javlja u njegovim vizijama. Ostavite Muhameda i Isusa; oni su daleko. Inae ainu se nikada
Rama ne javlja u viziji, ne moe se pojaviti. Hindusima se Mahavira nikada ne pojavljuje.
Zato? Nemate nikakvu imaginaciju za Mahaviru.
Ako ste roeni kao hindu, vi ste hranjeni konceptom Rame i Krine. Ako ste roeni
kao hrianin vi ste hranjeni - va kompjuter, va um, je hranjen - s likom Isusa. Kad god
ponete da meditirate, pohranjena slika dolazi u um; bljesne u umu.
Isus se pojavljuje vama; Isus se nikada ne pojavljuje Jevrejima. A on je bio Jevrejin.
Roen je kao Jevrejin, umro je kao Jevrejin, ali on se nikada ne javlja Jevrejima, jer oni
nikada nisu verovali u njega. Oni su mislili da je on samo vagabund, raspeli su ga kao
kriminalca. Isus se nikada ne javlja Jevrejima, iako je pripadao Jevrejima - imao je jevrejske
15
Bivanje, Bitak, Jastvo, Sopstvo.
44
krvi i kosti.
uo sam priu da su u nacistikoj nemakoj vojnici iz Hitlerove vojske ubijali Jevreje
u gradu. Mnogi su ubijeni. Nekoliko Jevreja je pobeglo. Bilo je to nedeljno jutro. Pobegli su;
doli su do hrianske crkve jer su mislili da e to biti najbolje mesto da se sakriju. Crkva je
bila puna hriana, jer to bilo u nedelju ujutro. Tako se tamo sakrilo desetak Jevreja.
Meutim, vojnici su saznali da su neki Jevreji pobegli u crkvu i da se tamo kriju, pa su
otili u crkvu. Rekli su sveteniku: "Zastavi slubu!" Predvodnik vojnika je uao i rekao: "Ne
moete nas obmanuti. Ima nekoliko Jevreja koji se kriju ovde. Dakle, svako ko je Jevrejin
treba da izae i stane u red. Ako sledite nae naredbe moete spasiti sebe. Ako neko pokua
da obmane, odmah e biti ubijen."
Ubrzo su Jevreji izali iz crkve i stali u red. Onda je iznenada cela gomila postala
svesna da je Isus iezao, Isusova statua. On je takoe bio Jevrejin, tako da je stao napolju u
redu.
Isus se nikada nije javljao Jevrejima. On nije bio ni hrianin. On nikada nije pripadao
nijednoj hrianskoj crkvi, da se sada vrati ne bi ni prepoznao hriansku crkvu, on je iao u
sinagogu, odlazio bi u jevrejsko drutvo. Iao bi da vidi rabina, ne bi mogao otii da vidi
katolikog ili protestantskog svetenika. On ih ne zna. Ali se nikada ne pojavljuje Jevrejima
jer nikada nije bio posejan u njihovoj mati. Oni su ga odbacili, tako da seme nije tu.
Dakle, ta god da se dogodi, devedeset devet mogunosti ima da ste upravo nahranjeni
znanjem, konceptima, slikama. One bljesnu pred vaim umom, i kada ponete da meditirate vi
postajete osetljivi. Postajete senzitivni tako da moete postati rtva svoje vlastite mate. A
mata e izgledati tako realno da ne postoji nain da se prosudi da li je stvarna ili nestvarna.
Samo jedan procenat sluajeva nee biti izmiljen, ali kako da se zna? U tom jednom
procentu sluaja zaista nee biti nita izmiljeno. Neete oseati da Isus stoji pred vama
raspet, neete oseati da Krina stoji pred vama niti ete plesati s njim, vi ete samo oseati
prisustvo, ali tu nee biti lika, vizije, zapamtite to. Osetiete sputanje boanskog prisustva.
Biete ispunjeni s neim nepoznatim, ali bez ikakvog oblika. Nee biti plesa Krine i nee biti
raspetog Isusa i nee biti Bude koji sedi u sidhasani, ne! Jednostavno e biti samo prisustva,
ivog prisustva koje tee unutar vas, unutra i van. I vi ste preplavljeni, vi ste u okeanu tog
prisustva.
Isusa nee biti u vama, vi ete biti u Isusu. To e biti razlika. Krina nee biti u vaem
umu, kao slika, vi ete biti u Krini. Ali onda Krina e biti bezoblian. To e biti jedno
iskustvo, ali ne i jedna slika.
Onda zato ga nazivati Krinom? Nee biti forme. Zato to nazivati Isusom? Oni su
jednostavno simboli, jeziki simboli. Vi ste upoznati s reju "Isus", tako kada to prisustvo
ispuni vas i vi postanete deo toga, vibrirajui deo toga; kada postanete kap u tom okeanu,
kako to da izrazite? Vi znate da najlepa re za vas moe biti "Isus" ili najlepa re moe biti
"Buda" ili "Krina" - ovim reima je hranjen um, tako da vi birate te odreene rei da iskau
to prisustvo.
Ali to prisustvo nije jedna zamisao; to nije san, to uopte nije vizija. Vi moete
koristiti Isusa, moete koristiti Krinu, moete koristiti Hrista, bilo ta, bilo koje ime koje vam
se svia, koje ima ljubavnu privlanost za vas. To zavisi od vas. Ta re i to ime, i ta slika e
doi iz vaeg uma, ali smo iskustvo je nezamislivo. To nije samo jedna imaginacija.
Jedan katoliki svetenik je posetio zen majstora, Nan-ina. Nan-in nikada nije uo za
Isusa, pa je taj katoliki svetenik mislio: "To e biti dobro. Ja u proitati neke delove iz
Propovedi na gori, i videu kako Nan-in reaguje. A ljudi kau da je on prosvetljen."
Tako je katoliki svetenik otiao kod Nai-ina i rekao: "Uitelju, ja sam hrianin, ja
imam knjigu i volim je. eleo bih da vam proitam neto iz nje samo da vidim kako vi
reagujete." Onda je proitao nekoliko redova iz Propovedi na gori - iz Novog Zaveta. Preveo
je to na japanski, jer Nan-in je razumeo samo japanski.
Kada je poeo da prevodi, itavo lice Nan-ina se potpuno promenilo. Suze su poele
da teku iz njegovih oiju, rekao je: "To su rei Bude." Hrianski svetenik je rekao: "Ne, ne,
ovo su rei Isusove." Meutim Nam-in je rekao: "Dajte mu koje god hoete ime, ali ja oseam
ovo su rei Bude jer ja znam Budu, a ove rei mogu doi samo kroz Budu. Ako vi kaete da
45
su dole kroz Isusa, onda je Isus bio Buda; to ne ini nikakvu razliku. Onda u rei mojim
uenicima da je Isus bio budista."
Takvo e biti oseanje. Ako vi oseate prisustvo boanskog, onda su imena
beznaajna. Imena su obavezna da budu razliita za svakoga jer imena dolaze iz obrazovanja,
imena dolaze iz kulture, imena dolaze iz naroda kome pripadate. Meutim, ovakvo iskustvo
ne pripada nijednom drutvu, ovakvo iskustvo ne pripada nijednoj kulturi, ovakvo iskustvo ne
pripada vaem umu, kompjuteru - ono pripada vama.
Stoga zapamtite, ako vidite vizije, one su mata. Ako ponete da oseate prisustva -
bezoblina, egzistencijalna iskustva - obavijeni ste njima, stopljeni s njima, rastvoreni u
njima, onda ste stvarno u kontaktu.
Moete nazvati to prisustvo Isusom, moete zvati to prisustvo Budom, to zavisi od
vas, nema razlike. Isus je Buda, a Buda je Hristos. Oni koji su otili izvan uma, oni su takoe
otili izvan linosti. Oni su takoe otili van formi. Ako Isus i Buda stoje zajedno, tu e biti
dva tela, ali samo jedna dua. Bie dva tela, ali ne dva prisustva, jedno prisustvo.
To je isto kao kada stavite dve lampe u sobu. Lampe su dve, samo po svom obliku, ali
svetlo postaje jedno. Ne moete razgraniiti da ovo svetlo pripada ovoj lampi, a ono svetlo
pripada onoj lampi. Svetla su sjedinjena. Samo materijalni deo lampe je ostao odvojen,
meutim nematerijalni deo postaje jedan.
Ako Buda i Isus dou blizu, ako stanu zajedno, videete dve lampe, odvojene, ali
njihova svetla su se ve sjedinila. Oni su postali jedno. Svi oni koji su spoznali istinu, postali
su jedno. Njihova imena su razliita za njihove sledbenike; za njih, sada nema imena.
etvrto pitanje:
Molimo objasnite da li je svest takoe jedna od modifikacija uma.
Ne, svest nije deo uma. Ona tee kroz um, ali ona nije deo uma. To je ba kao ova
sijalica - elektricitet tee kroz nju, ali elektricitet nije deo sijalice. Ako razbijete sijalicu, vi
niste slomili elektricitet. Izraaj e biti spreen, ali potencijal ostaje skriven. Stavite drugu
sijalicu, i elektricitet poinje da tee.
Um je samo jedan instrument. Svest nije deo njega, ali svest tee kroz njega. Kada je
um transcendiran, svest ostaje u sebi. Zbog toga kaem da e ak i Buda morati da koristi um
ako vam govori, ako ima veze s vama, jer onda trebae mu tok kojim e tei njegov unutarnji
izvor. On e morati da koristi instrumente, medijume, i onda e um funkcionisati. Inae um je
samo vozilo.
Vi se kreete u vozilu, ali niste vozilo. Vi idete u kolima, ili letite u avionu, ali vi niste
ta vozila. Um je samo vozilo. I vi ne koristite um u njegovom totalnom kapacitetu. Ako
koristite um u njegovom potpunom kapacitetu, to e postati ispravno znanje.
Mi koristimo na um kao neko to koristi avion kao autobus. Moete isei krila avionu
i koristiti ga kao autobus na putu. To e delovati; on e raditi kao autobus. Ali vi ste budalasti.
Taj autobus moe leteti! Ne koristite ga u njegovom pravom kapacitetu!
Vi koristite svoj um za snove, matanja, ludosti. Vi ga niste iskoristili, isekli ste mu
krila. Ako ga koristite s krilima, to moe postati ispravno znanje; to moe postati mudrost. Ali
to je takoe deo uma; to je takoe vozilo. Korisnik ostaje u pozadini; korisnik ne moe biti
korien. Vi koristite to, vi ste svest. I svi napori meditacije jesu sredstvo za upoznavanje ove
svesti u njenoj istoti, bez ikakvog medijuma. Jednom kada znate nju bez ikakvog
instrumenta, vi je moete znati! A ovo se moe saznati samo kada je um prestao da
funkcionie. A kada um prestane da funkcionie - vi ete postati svesni da je ta svest tu, vi ste
ispunjeni s njom. Um je bio samo vozilo, prolaz. Sada, ako elite, moete koristiti um; ako ne
elite, ne treba da ga koristite.
Telo i um, oboje su vozila. Vi niste vozilo, vi ste gospodar skriven iza ovih vozila. Ali
ste zaboravljeni potpuno. I postali ste dvokolica; vi ste postali vozilo. To je ono to Gurijev
naziva identifikacijom. To je ono to su, u Indiji, jogini nazvali tadatyma, postajanje jedno sa
neim to vi niste.
46
Peto pitanje:
Molimo objasnite kako je mogue da samo pomou posmatranja, pomou svedoenja
zapisa u modanim elijama, izvori procesa miljenja mogu prestati da postoje.
Oni nikada ne prestaju da postoje, ali samim svedoenjem je identifikacija prekinuta.
Buda je iveo u svom telu etrdeset godina posle svog prosvetljenja; telo nije prestalo
postojati. Neprekidno etrdeset godina on je govorio, objanjavao, inio da ljudi razumeju ta
mu se dogodilo i kako isto moe da se dogodi njima. On je koristio um; um nije prestao. Kada
je doao posle dvanaest godina u svoj rodni grad, prepoznao je svog oca, prepoznao je svoju
enu, prepoznao je svog sina. Um je bio tu, pamenje je bilo tu; inae prepoznavanje nije
mogue.
Um zaista nije prestao da postoji. Kada mi kaemo um prestaje, mislimo vaa
identifikacija je prekinuta. Sada vi znate: ovo je um, a ovo je "Ja sam". Most je sruen. Sada
um nije gospodar. On je postao samo jedno orue; on je pao na svoje pravo mesto. Dakle kad
god vam je on potreban, moete ga koristiti. To je isto kao ventilator. Ako elite da ga
koristite, ukljuite ga, onda ventilator pone da funkcionie. Sada mi ne koristimo ventilator,
tako da je on neaktivan. Ali je on ovde, on nije prestao da postoji. Svakog momenta moete
da ga koristite. On nije iezao.
Samo pomou svedoenja, identifikacija iezava, ne um. Ako identifikacija iezne,
vi ste totalno novo bie. Po prvi put vi ste saznali svoju pravu pojavu, vau pravu realnost. Po
prvi put vi ste upoznali ko ste. Sada je um samo deo mehanizma oko vas.
To je isto kao da ste pilot i letite u avionu. Koristite mnogo instrumenata; vae oi
rade na mnogim instrumentima, neprekidno svesni ovoga i onoga. Ali vi niste ti instrumenti.
Ovaj um, ovo telo i mnoge psihofizike funkcije samo su oko vas, mehanizam. U
ovom mehanizmu vi moete postojati na dva naina. Jedan nain egzistencije je da zaboravite
sebe i oseate kao da ste mehanizam. To je ropstvo, to je patnja; to je svet, samsara.
Drugi nain funkcionisanja je ovaj: postajui svesni da ste odvojeni, vi ste razliiti.
Onda nastavljate da ga upotrebljavate, ali sada to stvara veliku razliku. Sada mehanizam niste
vi. Ako neto krene pogreno u mehanizmu, moete pokuati da to ispravite, vi neete biti
uznemireni. ak i ako itav mehanizam iezne, vi neete biti uznemireni.
Budino umiranje i vae umiranje su dve razliite pojave. Buda umirui zna da samo
mehanizam umire. On je bio korien, i sada nije potreban. Teret je uklonjen; on postaje
slobodan. On e se kretati sada bez oblika. Ali vae umiranje je neto sasvim razliito. Vi
patite, vi plaete, jer oseate da vi umirete, ne mehanizam. To je vaa smrt. Onda to postaje
jedna silna patnja.
Samo uz pomo svedoenja, um ne prestaje i modane elije nee prestati. Pre e
postati ivlji jer e biti manje konflikta, vie energije. Oni e postati sveiji. I moete ih
koristiti mnogo ispravnije, mnogo preciznije, neete biti optereeni njima i nee vas prisiliti
da inite neto. Nee vas gurati i vui ovde i onde. Vi ete biti gospodar.
Inae kako se to deava samo uz pomo svedoenja? Zato to se to tako dogodilo,
ropstvo se dogodilo uz pomo nesvedoenja. Ropstvo se dogodilo zato to niste bili svesni,
stoga ropstvo e ieznuti ako postanete svesni. Ropstvo je samo nesvesnost. Nita drugo nije
potrebno: postanite vie svesni, ta god da radite.
Vi sedite ovde i sluate me. Moete sluati sa svesnou, moete sluati bez svesnosti.
Bez svesnosti takoe e sluanje biti tu, ali e to biti razliita stvar, kvalitet e se razlikovati.
Onda vae ui sluaju, a va um deluje negde drugde.
Onda nekako, nekoliko rei e ui u vas. Ali one e biti pomeane i va um e ih
interpretirati na svoj vlastiti nain. On e staviti svoje vlastite ideje u njih. Sve e biti smutnja
i nered. Vi ste sluali, ali mnoge stvari e biti proputene, mnoge stvari se nee uti. Vi ete
birati. Onda e cela stvar biti izobliena.
Ako ste svesni, onog momenta kada postanete svesni, miljenje prestaje. Sa panjom
vi ne moete misliti. itava energija postaje svesna, nije vie preostalo energije da se preseli u
miljenje. Kada ste svesni makar za jedan trenutak, vi jednostavno sluate. Nema prepreke.
Vae rei nisu tu da bi mogle biti pomeane. Vama nije potrebno tumaenje. Uticaj je
47
direktan.
Ako sluate sa budnou, onda ono to ja kaem moe biti znaajno ili moe biti bez
znaenja, ali vae sluanje s budnou uvek e biti upueno u smisao. Sama budnost stvorie
vrhunac vae svesnosti. Prolost e se rastvoriti, budunost e nestati. Neete biti nigde
drugde, vi ete biti samo ovde i sada. A u tom momentu tiine kada miljenja nema, biete
duboko u kontaktu sa svojim vlastitim izvorom. A taj izvor je blaenstvo, taj izvor je
boanski. Dakle, jedina stvar koju treba uraditi je da se sve radi sa budnou.
Poslednje, esto pitanje:
Dok ste govorili o Lao Ce-u vi ste postali taoistiki mudrac, dok ste govorili o tantri
vi ste postali tantrista, dok ste govorili o bhakti vi ste postali prosvetljeni bhakta, a dok
govorite o jogi vi postajete savreni jogin. Molim vas hoete li nam objasniti kako je taj
fenomen postao mogu?
Kada vi niste, samo onda to moe biti mogue. Ako vi jeste, onda to ne moe postati
mogue. Ako vi niste, ako je domain potpuno iezao, onda gost postaje gazda. Dakle gost
moe biti Lao Ce, gost moe biti Patanjali. Gazda nije tu, tako da gost zauzima njegovo
mesto potpuno, on postaje domain. Ako vi niste onda moete postati Patanjali; ne postoji
tekoa. Moete postati Krina, moete postati Hrist. Ako ste vi tu, onda je to vrlo teko. Ako
ste vi tu, ta god da kaete bie pogreno.
Zbog toga kaem da ovo nisu komentari. Ja ne komentariem Patanjalija. Ja sam
jednostavno odsutan, doputajui to Patanjaliju. Stoga ovo nisu komentari. Komentarisati
znailo bi da je Patanjali neto odovojeno. I da sam ja odvojen i da ja komentariem
Patanjalija. To e sigurno biti izoblieno, jer kako mogu da komentariem Patanjalija? Ma
ta da kaem bie to moje rei, i ma ta da kaem bie to moje tumaenje. Ja ne mogu biti
sam Patanjali. I to sve nee biti dobro. Bie destruktivno. Stoga ja ne komentariem uopte.
Ja jednostavno doputam da se to izrazi kroz mene, a ovo doputanje je mogue samo ako ja
nisam tu.
Ako postanete svedok, ego iezava. A kada ego iezne, vi postajete vozilo, postajete
prolaz, postajete flauta. A flauta moe biti stavljena na Patanjalijeve usne, flauta moe biti
poloena na Krinine usne, i flauta moe biti stavljena na Budine usne - flauta ostaje ista. Ali
kada je na Budinim usnama, Buda tee.
Dakle, ovo nije komentar. Teko je ovo razumeti jer ne moete dopustiti. Vi ste toliko
mnogo unutar sebe da ne moete dozvoliti nikome. A oni nisu osobe. Patanjali nije osoba;
Patanjali je prisustvo. Ako ste vi odsutni, njegovo prisustvo moe da deluje.
Ako pitate Patanjalija, on e isto rei. Ako pitate Patanjalija, on nee rei da je ove
sutre stvorio on. On e rei: "One su vrlo drevne - sanatan." On e rei: "Milioni i milioni
mudraca su ih videli. Ja sam samo vozilo. Ja sam odsutan, a one govore." Ako pitate Krinu
on e rei: "Ja ne govorim. Ovo je najvea drevna poruka. To je uvek bilo tako. Ako pitate
Isusa, on e rei: "Ja nisam vie, ja nisam tu."
emu ovo insistiranje? Svako ko postane odsutan, ko postane bez ega, zapoinje da
funkcionie kao vozilo, kao prolaz - prolaz za sve to je istina, prolaz za sve to je skriveno u
egzistenciji, to moe da tee. Vi ete moi da razumete ta god da ja govorim samo kada
barem za trenutak budete odsutni.
Ako ste previe ovde, va ego je ovde, onda ma ta ja da kaem ne moe tei u vas. To
nije samo intelektualna komunikacija. To je neto dublje.
Ako ste makar za trenutak bez ega, osetiete prodor razumevanja. Tada e neto
nepoznato ui u vas, i u tim trenucima ete razumeti. I nema drugog naina da razumete.
48
Poglavlje 5
ISTINITO I NEISTINITO ZNANJE
29. decembar 1973.
I, 7: pratyakanumanagamah pramanani.
Neposredno zrenje (pratyaka), logino zakljuivanje (anumana) i predanje
zasnovano na proverenim tradicijama (agama) su [iskljuivi izvori] istinostnih
spoznavanja (pramana).
I, 8: viparyaya mithyajnanatadrupapratitham.
Zabluda (viparyaya) je [ona vrsta] pogrenog saznanja koje proizilazi iz formi
razliitih od ovih [napred navedenih].
I, 9: abdajnananupati vastuunyo vikalpah.
Afektivno uivljavanje u imaginativnom(vikalpa) je [onaj obrt] koji proizilazi
kao rezultat verbalnog saznanja (sabdajnana) a kojem nedostaje realna potpora.
I, 10: abhavapratyayalambana vrttirnidra.
Spavanje (nidra) je onaj obrt koji kao potporu poticaju energija (pratyaya)
ima odsutnost.
I, 11: anubhutaviayasampramoah smrtih.
Neisputanje (asampramoa) onog [jednom ve] iskuenog jeste seanje
(smrti).
Prva sutra:
Ispravno znanje ima tri izvora: direktno saznanje, zakljuivanje i rei probuenih
ljudi.
Pratyaka, direktno saznanje, je prvi izvor istinitog znanja. Direktno saznanje
oznaava susret licem-u-lice, bez ikakvog sredstva, bez ikakvog posrednika. Kada vi znate
neto direktno, saznavalac gleda u znano odmah. Nema nikoga da to povezuje, nema
premoavanja. Onda je to ispravno znanje. Ali onda se javljaju mnogi problemi.
Obino, pratyaka, direktno saznanje, je prevoeno, interpretirano, komentarisano, na
vrlo pogrean nain. Sama re pratyaka znai pred oima, neposredno zrenje. Ali same oi
su posredovanje, saznavalac je skriven u pozadini. Oi su sredstva. Vi sluate mene, ali to nije
direktno; to nije neposredno. Vi sluate mene kroz ula, kroz ui. Vidite mene kroz oi.
Vae oi mogu pogreno da vas izveste. Nikome ne treba verovati; nijednom
posredniku ne treba verovati, jer vi se ne moete osloniti na posrednika. Ako su vae oi
bolesne, one e izvestiti razliito; ako su vae oi drogirane, one e izvestiti razliito; ako su
vae oi ispunjene seanjem, one e izvestiti razliito.
Ako ste u ljubavi, onda vidite neto drugo. Ako niste u ljubavi onda to nikada ne
moete videti. Jedna obina ena moe postati najlepa osoba u svetu ako je gledate kroz
ljubav. Kada su vae oi ispunjene ljubavlju, onda one izvetavaju neto drugo. A ista osoba
moe izgledati najrunija ako su vae oi ispunjene s mrnjom. One nisu pouzdane.
Vi ujete kroz ui. Ui su instrumenti, one mogu da funkcioniu pogreno; one mogu
da uju neto to nije bilo reeno; one mogu propustiti neto to je reeno. ula ne mogu biti
pouzdana; ula su samo mehanika sredstva.
Onda ta je pratyaka? ta je direktno saznanje? Direktnog saznanja moe biti samo
kada ne postoji posrednik, ak ni ula. Patanjali kae da je onda to ispravno znanje. To je
49
prvi osnovni izvor istinskog znanja: kada znate neto a ne morate zavisiti ni od ega drugog.
Samo u dubokoj meditaciji vi transcendirate ula. Tada direktno saznanje postaje
mogue. Kada Buda saznaje svoje najunutarnije bie, to najskrivenije bie je pratyaka; to je
direktna spoznaja. Nikakva ula nisu ukljuena; niko nije izvestio to; ne postoji nita slino
posredniku. Saznavalac i saznavano su licem u lice. Ne postoji nita izmeu. To je
neposrednost, a neposrednost samo moe biti istinita.
Dakle, prvo istinito znanje moe samo biti ono od unutarnjeg Sopstva.
16
Moete znati
ceo svet, ali ako niste saznali najdublju sr svoga bia itavo vae znanje je apsurdno, to nije
pravo znanje, ono ne moe biti istinito, jer prvo, osnovno ispravno znanje se nije dogodilo
vama. Cela vaa graevina je lana. Moete znati mnoge stvari. Ako niste spoznali Sebe, sve
vae znanje je zasnovano na izvetajima, izvetajima datim od ula. Ali kako moete biti
sigurni da vas ula izvetavaju pravilno?
Nou vi sanjate. Dok sanjate poinjete verovati u san, da je on istinit. Vaa ula
izvetavaju o snu - vae ui ga uju, vae oi ga vide, moete da to dodirujete. Vaa ula vas
tako izvetavaju; zbog toga padate pod iluziju da je to realno. Vi ste ovde; to moe biti samo
san. Kako moete biti sigurni da vam govorim u realnosti? Da li je mogue da je ovo samo
san, da me sanjate. Svaki san je istinit dok sanjate.
uang Ce je jednom sanjao da je postao leptir. Ujutru je bio tuan. Uenici su ga
pitali: "Zato ste tako alosni?" uang Ce je rekao: "Ja sam u nevolji. U takvoj neprilici u
kakvoj nikada ranije nisam bio. Zagonetka mi izgleda nemogua; ne moe se reiti. Prole
noi videh u snu da sam postao leptir!"
Uenici su se nasmejali. Rekoe: "Kakva je to stvar? To nije zagonetka. San je samo
san." uang Ce je rekao: "Ali ujte, ja sam u nevolji. Ako uang Ce moe sanjati da je postao
leptir, leptir moda sada sanja da je postao uang Ce. Dakle, kako presuditi da li se ja sada
suoavam s realnou ili opet sanjam. Ako je uang Ce mogao postati leptir, zato leptir ne bi
mogao sanjati da je postao uang Ce?"
To nije nemogue, i obrnuto se moe dogoditi. Ne moete se osloniti na ula. U snu
vas ona obmanjuju. Ako uzmete drogu, LSD ili neto, vaa ula poinju da vas obmanjuju;
zapoinjete da vidite stvari koje nisu tu. Ona vas mogu zavesti do takvog stepena da moete
poeti da verujete u stvari tako potpuno, da moete biti u opasnosti.
Jedna devojka je skoila u Njujorku sa esnaestog sprata, jer je pod uticajem LSD
mislila da moe da leti. uang Ce nije pogreio: devojka je zaista izletela kroz prozor.
Naravno, umrla je. Ali ona za to nikada ne bi bila sposobna da nije bila zavedena svojim
ulima pod uticajem droge.
ak i bez droge mi imamo obmane. Prolazite kroz mranu ulicu, i iznenada se
prestravite - zmija je tu. Poinjete da trite, a docnije saznate da to nije bila zmija, tamo je
samo lealo ue. Ali kada ste osetili da je tamo bila zmija, bila je zmija. Oi su vas obavestile
da je tamo zmija i vi ste se ponaali saglasno tome - pobegli ste s tog mesta.
ulima se ne moe verovati. Onda ta je direktno saznanje? Direktno saznanje je neto
to se zna bez ula. Dakle, prvo istinito znanje moe biti samo od unutranjeg Sopstva, jer
samo tamo ula nee biti potrebna. Svuda drugde ula e biti potrebna. Ako elite da vidite
mene moraete da me vidite kroz oi, ali ako elite da vidite sebe, oi nisu potrebne. ak i
slep ovek moe videti sebe. Ako elite da vidite mene svetlo e biti potrebno, ali ako elite
da vidite sebe tama je u redu, svetlo nije potrebno.
ak i u najmranijoj peini vi moete znati sebe. Nikakav medijum - svetlost, oi, bilo
ta - nije potreban. Unutarnje iskustvo je neposredno, trenutno, a neposredno iskustvo je
osnova sveg istinitog znanja.
Jednom kada ste ukorenjeni u tom unutranjem iskustvu onda e mnoge stvari
zapoeti da vam se dogaaju. Nee biti mogue razumeti ih odmah. Ukorenjeni u svom
centru, u svom unutarnjem biu, vi oseate to kao direktno iskustvo, onda vas ula ne mogu
obmanuti. Vi ste probueni. Onda vas oi ne mogu zavesti, onda vas ui ne mogu obmanuti,
onda vas nita ne moe obmanuti. Prevara je izostala.
16
Od Jastva, Atmana, unutarnjeg bia, ili Bitka.
50
Moete biti zavedeni jer ivite u samoobmani, ali ne moete biti obmanuti jednom
kada postanete pravi znalac. Ne moete biti zavedeni! Onda sve ubrzo uzima oblik istinitog
znanja. Jednom kada znate sebe, ta god da znate postae automatski istinito jer ste vi sada
istiniti. Ovo je razlika koju treba zapamtiti: ako ste istiniti, onda sve postaje istinito; ako ste
neistiniti, onda sve postaje pogreno. Dakle nije pitanje injenja neega spolja, to je pitanje
injenja neega unutra.
Ne moete obmanuti Budu - to nije mogue. Kako moete varati Budu? On je
ukorenjen u sebi. Vi ste providni za njega; ne moete ga zavesti. Pre nego to znate, on zna
vas. ak i svetlucanje misli u vama on jasno vidi. On prodire u vas do samog vaeg bitka.
Vae prodiranje ide do istog stepena u druge, kao to ide u vas same. Ako moete
prodreti u sebe, do istog stepena moete prodreti u sve. to se dublje kreete unutra, dublje se
moete kretati spolja. A vi se niste pomerili unutra nijedan in, tako da ta god inite spolja je
samo kao san.
Patanjali kae da je prvi izvor ispravnog znanja neposredno, direktno saznanje
pratyaka. On se ne bavi arvakama, starim materijalistima, koji su govorili da pratyaka,
ono to je pred oima, jeste jedina istina.
Zbog ove rei pratyaka, direktno saznanje, mnogo nerazumevanja se dogodilo.
Indijska kola materijalista je arvaka. Izvor indijskog materijalizma je bio Brihaspati - vrlo
pronicljiv mislilac, samo mislilac; vrlo dubok filozof, samo filozof - ne ostvarena dua. On je
rekao da je samo pratyaka istina, a pod pratyakom on podrazumeva da sve to znate kroz
ula jeste istina. I on kae da ne postoji nain znanja iega bez ula, tako je samo ulno znanje
istinito za arvake.
Dakle, on porie da postoji bilo kakav Bog jer niko ga nikada nije video. A ono to se
moe videti jedino je realno; ono to se ne moe videti ne moe biti istinito. Boga nema jer ga
ne moete videti; due nema jer je ne moete videti. I on kae: "Ako postoji Bog, dovedi ga
ispred mene tako da ga mogu videti. Ako ga ja vidim onda on postoji, jer samo je vienje
istinito."
On je takoe koristio re pratyaka, ali njegovo znaenje je potpuno razliito. Kada
Patanjali koristi re pratyaka njegovo znaenje je na sasvim drugom nivou. On kae da
znanje koje nije izvedeno ni iz kakvog instrumenta, nije izvedeno ni iz kakvog posrednika,
neposredno, jeste istinito. A jednom kada se ovo znanje dogodi, vi ste postali istiniti. Tada
nita lano ne moe da se vam desi. Kada ste vi istiniti, autentino ukorenjeni u istini, onda
iluzije postaju nemogue.
Zbog toga je reeno da Bude nikada ne sanjaju, onaj ko je probuen nikada ne sanja.
Jer ak ni san njemu ne moe da se dogodi; on ne moe biti obmanut. On spava, ali ne kao vi.
On spava na potpuno razliit nain, kvalitet je razliit. Samo njegovo telo spava, relaksira se.
Njegovo bie ostaje budno.
A ta budnost ne doputa nikakav san da se dogodi. Moete sanjati samo kada se
budnost izgubi. Kada niste budni, kada ste duboko hipnotisani, onda poinjete da sanjate.
Sanjanje moe da se dogodi samo kada ste potpuno nesvesni. Vie nesvesnosti, vie snova e
biti prisutno. Vie svesnosti, manje snova. Potpuna svesnost, nema snova. ak i dubok san
bez snova postaje nemogu za onoga ko je ukorenjen u samome sebi, koji je neposredno
spoznao unutarnje bivstvo (Sopstvo).
Ovo je prvi izvor ispravog znanja. Drugi izvor je zakljuivanje. To je sekundarno, ali
to je takoe vredno razmatranja jer, takvi kakvi ste sada, vi ne znate da li postoji Sopstvo
unutra ili ne. Nemate direktno znanje svog unutarnjeg bitka. ta da se radi? Postoje dve
mogunosti. Jednostavno moete poricati da ne postoji unutarnja sr vaeg bia, da nema
due, kao to arvake ine, ili su na Zapadu inili, Epikur, Marks, Engels i drugi.
Meutim, Patanjali kae da ako vi znate, nije potrebno zakljuivanje, ali ako ne
znate, onda e biti korisno da se zakljuuje. Na primer, Dekart, jedan on najveih mislilaca
Zapada, zapoeo je svoje filozofsko traganje kroz sumnju. On je zauzeo gledite od samog
poetka da nee verovati ni u ta to nije neosporno i oevidno. U ono u ta se moe sumnjati,
on e sumnjati. I pokuae da otkrije taku s koje se ne moe sumnjati, i samo sa tog mesta e
stvoriti celu graevinu svog miljenja. Lep gest - iskren, teak za dostizanje, opasan.
51
Dakle, on je poricao Boga, jer moete sumnjati. Mnogi su sumnjali, a niko nije mogao
da odgovori na njihove sumnje. On je nastavio da osporava. Sve u ta se moglo sumnjati, to
je shvaeno kao nepouzdano, on je osporavao. Godinama je neprekidno bio u unutranjem
meteu. Onda je pao na taki koja je bila nosporna: nije mogao porei sebe; to je bilo
nemogue. Ne moete rei: "Ja nisam". Ako kaete to, samo vae izgovaranje dokazuje da vi
jeste. Stoga je to bio temelj, to "ne mogu porei sebe samoga; ne mogu rei da nisam. Ko e
rei to? ak i da bih sumnjao u sebe, ja sam neophodan da bih sumnjao".
Ovo je zakljuak. Ovo nije direktno saznanje. Ovo je kroz logiku i dokaz, ali to daje
senku, to daje letimino sagledavanje, to vam daje mogunost, jedno otvaranje. Onda je
Dekart imao stenu, a na ovoj steni veliki hram moe biti izgraen. Jedna neosporna injenica,
i vi moete stii do apsolutne istine. Ako zaponete sa sumnjivom stvari, nikada neete stii
nigde. U samoj osnovi, sumnja ostaje.
Patanjali kae da je zakljuivanje drugi izvor istinitog znanja. Ispravna logika,
ispravna sumnja, ispravan dokaz moe vam dati neto to moe pomoi na putu prema
pravom znanju. To on naziva zakljuivanjem, anumana. Direktno vi niste videli, ali sve
dokazuje to, to mora biti tako. Dokazi su tako postavljeni da to mora biti tako.
Na primer, vi gledate okolo iroki univerzum. Moda neete moi da shvatite da
postoji Bog, ali ne moete osporiti - jer ceo univerzum je ureen sistem, kohernetna celina,
osmiljena. To ne moete porei. Osmiljenost je tako oigledna da ak ni nauka to ne moe
porei. Naprotiv, nauka stalno nalazi sve vie i vie planova, vie i vie zakona.
Ako je svet samo jedna sluajnost, onda nauka nije mogua. Ali ne izgleda da je svet
jedna sluajnost, izgleda da je planiran, i pokree se prema odreenim zakonima, a ovi zakoni
se nikada ne naruavaju.
Patanjali e rei da plan univerzuma ne moe da se porekne, a ako jednom osetite da
postoji plan, planer je uao. Ali to je jedan zakljuak, vi ga niste spoznali direktno - ve samo
plan univerzuma, planiranje, zakone, red. A red je tako velianstven! On je tako detaljan, tako
sjajan, tako beskonaan! Red postoji; sve bruji u jednom poretku, muzika harmonija celog
univerzuma. Neko je izgleda skriven u pozadini, ali to je jedan zakljuak.
Patanjali kae da zakljuivanje takoe moe biti pomo prema ispravnom znanju, ali
to mora da bude ispravno zakljuivanje. Logika je opasna; ona je s dve otrice. Moete
koristiti logiku pogreno; onda ete takoe postii zakljuak.
Na primer, rekao sam vam da plan postoji, model postoji; svet ima izvestan red, lep
red, savren. Ispravan zakljuak e biti da izgleda da postoji neka ruka iza toga. Moda
neemo biti direktno svesni, moda neemo biti u direktnom dodiru s tom rukom, ali ruka
izgleda da je tu, skrivena. Ovo je ispravno zakljuivanje.
Ali iz iste premise vi moete zakljuiti i pogreno. Postojali su mislioci koji su rekli...
Didro je rekao: "Zbog reda ja ne mogu verovati da postoji Bog. Svetom izgleda vlada savren
poredak. Zbog tog reda, ne mogu da verujem da postoji Bog." Koja je njegova logika? On
kae, ako postoji neka osoba u pozadini, onda ne moe biti tako velikog reda. Ako je osoba u
pozadini toga, onda ona mora poiniti ponekad greke. Ponekad on mora biti kapriciozan,
pogubljen, ponekad se mora promeniti. Zakoni ne mogu biti tako savreni ako je neko u
pozadini. Zakon moe biti savren ako nema nikoga iza i oni su jednostavno mehaniki.
To takoe ima privlanost. Ako sve ide savreno, to izgleda mehaniki jer se o oveku
kae, greiti je ljudski. Ako je tu neka osoba, onda ona ponekad mora greiti - dosaivae se s
tako mnogo savrenstva. Ponekad ona mora eleti promenu.
Voda vri na sto stepeni. Ona je kljuala na sto stepeni milenijumima, uvek i svugde.
Bogu mora postati dosadno, ako je on u pozadini, Didro kae, dakle samo radi promene,
jednog dana e on rei: "Od sada na dalje voda e kljuati na devedeset stepeni." Ali se to
nikada nije dogodilo, prema tome izgleda da nema osobe.
Oba argumenta izgledaju savrena. Meutim Patanjali kae da je ispravno
zakljuivanje ono koje vam daje mogunosti za rast i napredak. Nije pitanje da li je logika
savrena ili ne. Pitanje je da va ishod treba da postane jedno otvaranje. Ako nema Boga, on
postaje zatvaranje. Onda ne moete da rastete. Ako zakljuite da postoji neka skrivena ruka,
svet postaje misterija. A onda vi niste ovde samo sluajno. Onda va ivot postaje znaajan.
52
Onda ste deo velike eme. Onda je neto mogue; moete uiniti neto, moete se uzdii u
svesti.
Ispravno zakljuivanje oznaava zakljuivanje koje vam moe dati rast; pogreno
zakljuivanje je ono koje, ma kako savreno da izgleda, zatvara va rast. Zakljuivanje moe
biti takoe izvor istinitog znanja. ak i logika se moe iskoristiti da bude izvor ispravnog
znanja, ali morate biti vrlo svesni ta radite. Ako ste samo logini, moete poiniti
samoubistvo kroz to. Logika moe da postane samoubistvo. To je postala za mnoge.
Ba pre nekoliko dana bio je ovde jedan tragalac iz Kalifornije. On je putovao dugo.
Doao je da se sretne sa mnom. A onda je rekao: "Pre nego to meditiram i pre nego to mi
kaete da meditiram, uo sam da ko god doe kod vas vi ga gurnete u meditaciju, tako da pre
nego to me gurnete, imam pitanja." Imao je listu barem od sto pitanja. Mislim da nije
ispustio nijedno koje je mogue - o Bogu, o dui, o istini, o nebu, paklu - lista je bila puna
pitanja. Rekao je: "Dok ne reite ova pitanja, ne idem da meditiram."
On je logian na nain to kae: "Dok se na moja pitanja ne odgovori, kako mogu
meditirati? Dok ne osetim pouzdano da ste vi ispravni, dok ne odgovorite na moje sumnje,
kako mogu poi u nekom pravcu koji vi izlaete i pokazujete? Vi ste moda neistiniti. Dakle,
moete dokazati vau ispravnost samo ako ieznu moje sumnje."
A njegove sumnje su takve da ne mogu nestati. Ovo je dilema: ako on meditira sumnje
e nestati, ali on kae da e meditirati samo kada ne bude bilo sumnji. ta da se radi? On
kae: "Prvo dokaite da ima Boga." Niko to nije dokazao, niti e ikada neko moi. To ne
znai da Bog ne postoji, nego da ne moe biti dokazan. On nije mala stvar koja se moe
dokazati ili pobiti. To je tako vitalna stvar, morate je iveti da biste je znali. Nikakav dokaz ne
moe da pomogne.
Ali on je logino u pravu. On kae: "Dok ne dokaete kako mogu zapoeti? Ako nema
due, ko e meditirati? Tako prvo dokaite da postoji Sopstvo, onda mogu meditirati."
Ovaj ovek izvrava samoubistvo. Niko nee nikada moi da mu odgovori. On je
stvorio sve prepreke, a kroz te barijere nee moi da raste. Ali on je logian. ta mogu da
uradim s takvom osobom? Ako ponem da odgovaram na njegova pitanja, osoba koja moe
stvoriti stotinu sumnji moe stvoriti milione, jer sumnjanje je nain postojanja uma. Moete
odgovoriti na jedno pitanje, kroz va odgovor on e stvoriti jo deset jer um ostaje isti.
On trai sumnje, ako odgovorim logino ja pomaem njegov logini um da bude
hranjen, da bude vie ojaan. Ja ga hranim. To nee pomoi. On treba da bude izbaen iz
svoje loginosti.
Tako sam mu ja rekao: "Jesi li ti ikada bio zaljubljen?" On je rekao: "Ali zato? Vi
menjate predmet razgovora." Ja sam mu rekao: "Vratiu se natrag na tvoja pitanja, ali mi je
iznenadno postalo vrlo znaajno da te pitam jesi li ikada voleo." On je rekao: "Da!" Lice mu
se promenilo. Pitao sam: "Pre nego to si se zaljubio, jesi li sumnjao u celu tu pojavu?"
Onda je bio uznemiren. Bilo mu je neugodno. Rekao je: "Ne, nikada nisam mislio o
tome. Jednostavno sam se zaljubio, a onda sam postao toga svestan." Onda sam ja rekao:
"Uini suprotno. Prvo misli o ljubavi, da li je ljubav mogua, da li ljubav postoji, da li ljubav
uopte moe postojati. Prvo neka bude dokazana, naini joj uslov da dok ne bude dokazana
nee voleti nikoga."
On je rekao: "ta govorite? Vi ete unititi moj ivot. Ako nainim taj uslov, onda ne
mogu voleti." A ja sam mu rekao: "To je isto to ti ini. Meditacija ja ista kao ljubav. Mora
prvo da je upozna. Bog je upravo kao ljubav. Zbog toga je Isus stalno govorio kako je Bog
ljubav. To je isto kao ljubav. Prvo ovek mora to da iskusi."
Logini um moe biti zatvoren, i to tako logino da nikada nee oseati da je zatvorio
svoja vrata za sve mogunosti rasta. Stoga ispravno zakljuivanje, anumana, znai
razmiljanje na koji nain se taj rast pomae. Onda ono moe postati izvor istinitog znanja.
A tree je najlepe. Nigde drugde to nije uinjeno izvorom ispravnog znanja - rei
probuenih osoba, agama. Vodila se velika polemika oko ovog treeg izvora. Patanjali kae
da moete znati direktno, onda je to u redu. Moete i zakljuiti ispravno, onda ste takoe na
pravoj stazi i dostii ete izvor.
Meutim, postoje neke stvari koje ne moete nikada zakljuiti, niti ih neposredno
53
spoznati. Inae vi niste prvi na ovoj zemlji, niste prvi tragalac. Milioni su traili tokom
miliona godina - i ne samo na ovoj planeti, ve na drugim planetama takoe. Traganje je
veno i mnogi su stigli. Oni su postigli cilj, oni su uli u hram. Njihove rei su takoe izvor
ispravnog znanja.
Agama oznaava rei onih koji su spoznali. Buda je rekao neto, ili je Isus rekao
neto... mi ne znamo ta su oni govorili. Mi nismo iskusili to, tako da nemamo nain da
sudimo o tome. Ne znamo ta i kako da zakljuujemo ispravno kroz njihove rei. A rei su
kontradiktorne, tako da moete zakljuiti sve to elite.
Ima ih nekoliko koji misle da je Isus bio psihotian. Zapadni psihijatri su pokuali da
dokau da je on psihotian, da je bio manijak. Oni tvrde: "Ja sam sin Boiji, jedini sin" - on je
bio lud, ego-manijak, psihotian. Moe se dokazati da je bio psihotian jer ima mnogo
psihotinih ljudi koji tvrde iste takve stvari. Moete to otkriti. U ludnicama ima mnogo takvih
ljudi.
To se jednom dogodilo u Bagdadu. Kalif Omar je bio kralj, a jedan ovek je
objavljivao na ulicama Bagdada: "Ja sam poslanik, ja sam prorok. Sada je Muhamed izbaen
jer sam ja ovde. Ja sam zadnja re, poslednja poruka od boanskog. I sada nema potrebe za
Muhamedom, njegovo vreme je prolo. On je bio izaslanik do sada, ali sada sam ja doao.
Moete zaboraviti Muhameda."
To nije bila hinduistika zemlja. Hindus moe da tolerie sve, niko nije tolerantan kao
hindus. Oni mogu tolerisati sve jer kau: "Dok mi ne znamo tano, ne moemo rei 'da', ne
moemo rei 'ne'. On moe biti izaslanik, ko zna?"
Ali muslimani su razliiti, vrlo dogmatini. Oni ne mogu tolerisati. Tako je Kalif
Omar, uhvativi novog proroka, bacio ga u tamnicu i rekao mu: "Data su ti dvadeset etiri
sata. Ponovo promisli. Ako kae da nisi prorok, Muhamed je prorok, onda e biti
osloboen. Ako vrsto ostaje u svojoj ludosti, onda u posle dvadeset etiri sata doi u
tamnicu i bie ubijen."
ovek se smejao. Rekao je: "Gledaj! Ovo je zapisano u spisima - proroci e uvek biti
tretirani ovako, kao to ti postupa sa mnom." On je bio logian. Sam Muhamed je bio tretiran
tako, tako da to nije nita novo. ovek je rekao Omaru: "Ovo nije nita novo. Ovako e se
stvari prirodno razvijati. A ja nisam u nekom poloaju da ponovo promiljam. Ja nisam vlast.
Ja sam samo poslanik. Samo Bog moe to da promeni. Za dvadeset etiri sata ti moe doi,
nai e da sam isti. Samo moe da promeni onaj ko me je postavio."
Dok se ovaj razgovor odvijao, drugi ludak, koji je bio vezan lancem za stub, poeo je
da se smeje. Omar ga je pitao: "Zato se ti smeje?" Odgovorio je: "Ovaj ovek apsolutno nije
u pravu. Ja ga nikada nisam postavio! Ne bih to dozvolio. Posle Muhameda nisam poslao
nijednog poslanika." U svakoj ludnici ovi ljudi su prisutni, i za Isusa moe se dokazati da je
slian sluaj.
I rei su tako kontradiktorne i nelogine. Svaka osoba koja zna je primorana da govori
kontradiktorno, paradoksalno, jer istina je takva da moe biti izraena samo kroz paradokse.
Njihove tvrdnje nisu jasne; one su misteriozne. I vi moete zakljuiti bilo ta iz njih na
osnovu svojih zakljuaka. Svojih zakljuaka. Va um je tu; zakljuak je postao va zakljuak.
Zato Patanjali kae, trei izvor. Vi ne znate. Ako znate direktno, onda nema pitanja,
onda nema potrebe ni za kakvim drugim izvorom. Ako imate direktno saznanje, onda nema
potrebe za zakljuivanjem ili za reima prosvetljenih ljudi, vi sami ste postali prosvetljeni.
Onda moete odbaciti druga dva izvora. Ali ako se to nije dogodilo, onda moe pomoi
zakljuivanje, ali zakljuivanje e biti vae. Ako ste ludi, onda e va zakljuak biti lud. Onda
je vredno pokuati s treim izvorom - s reima prosvetljenih.
Ne moete ih dokazati, ne moete ih ni opovrgnuti. Samo moete imati poverenje, a to
poverenje je hipotetino; ono je vrlo nauno. U nauci takoe ne moete napredovati bez
hipoteza. Ali hipoteze nisu verovanja. To je samo radna klasifikacija. Hipoteze su samo
usmerenje; moraete da eksperimentiete. Ako se eksperiment pokae ispravnim, onda
hipoteza postaje teorija. Ako eksperiment ispadne pogrean, onda se hipoteza odbacuje. Rei
prosvetljenih ljudi treba da se uzmu na poverenje, kao hipoteze. Onda ih primenite u svom
ivotu. Ako se pokau istinitim, onda su hipoteze postale verodostojne; ako se pokau
54
neistinitim, onda hipoteze treba da budu odbaene.
Odete kod Bude. On e rei: "ekaj! Budi strpljiv, meditiraj, i za dve godine nemoj
postaviti nikakvo pitanje." To morate preduzeti na poverenje; nema drugog puta.
Moete misliti: "Ovaj ovek me moda samo obmanjuje. Onda su dve godine mog
ivota izgubljene. Ako se posle dve godine pokae da je ovaj ovek bio samo hokus-pokus,
samo varalica, ili je u samoobmani - u iluziji da je postao prosvetljen - onda su moje dve
godine izgubljene." Ali ne postoji drugi put. Morate rizikovati. Ako bez poverenja u Budu
ostanete tu, ove dve godine e biti beskorisne - jer dok nemate poverenje ne moete raditi. A
rad je tako naporan da samo ako imate poverenje moete napredovati u njemu u celosti,
potpuno u njemu. Ako nemate poverenje, onda stalno odbijate neto. A to odbijanje nee vam
dopustiti da iskusite ono to Buda nagovetava.
Rizik postoji, ali sam ivot je rizik. Za vii ivot, vii e biti rizik. Vi se kreete
opasnom stazom. Ali zapamtite, postoji samo jedna greka u ivotu, a to je ne pokretati se
uopte, to je samo strah, sedeti, potpuno uplaeni da neto moe krenuti nepovoljno, tako da
je bolje ekati i sedeti. Ovo je jedina greka. Neete biti u opasnosti, ali rast nee biti mogu.
Patanjali kae da postoje stvari koje ne znate, ima stvari koje vaa logika ne moe
zakljuiti. Morate primiti na poverenje. Zbog ovog treeg izvora, guru, uitelj, postaje
neophodan, neko ko zna. Morate preuzeti ovaj rizik, i kaem da je to rizik jer ne postoji
garancija. Cela stvar moe da se pokae samo kao gubitak, ali bolje je prihvatiti rizik, jer ak i
da dokaete da bilo beskorisno, nauili ste mnogo. Sada nijedna druga osoba nee moi da vas
obmane tako lako. Barem ste toliko nauili.
Ako se kreete s poverenjem, ako se kreete sasvim sledei Budu kao senka, stvari
mogu zapoeti da se deavaju, jer su se one deavale ljudima; ovom Gautama Budi, Isusu,
Mahaviru. One su se dogaale i oni znaju stazu; oni su je proli. Ako raspravljate s njima,
biete gubitnik. Oni ne mogu biti gubitnici. Oni e vas jednostavno ostaviti po strani.
U ovom veku to se dogodilo sa Gurijevom. Tako mnogo ljudi bilo je privueno k
njemu, ali on je kreirao takvu situaciju za nove uenike da dok oni nisu verovali potpuno,
morali su da odustanu odmah - dok ne budu verovali ak i u besmislice. A te besmislice su
bile planirane. Gurijev bi stalno lagao. Ujutru bi rekao neto, poslepodne bi rekao neto
drugo. A vi niste stigli ni da pitate! On bi razbio va logiki um potpuno.
Ujutru bi on rekao: "Kopaj rupu. I to se mora. Do veeri ovo mora biti zavreno." I
celog dana biste to kopali. Vi ste se trudili, umorni ste, preznojiete se, niste uzimali hranu, a
predvee on bi doao i rekao: "Vrati ovu zemlju u rupu! To morate zavriti pre nego to odete
u krevet."
Dakle, ak i jedan obian um e rei: "Kako to mislite? Ceo dan sam izgubio. Mislio
sam da je ovo neto vrlo bitno, do uvee je trebalo da bude zavreno, a sada kaete: "Bacaj
zemlju natrag!" Ako biste pitali takvu stvar, Gurijev bi rekao: "Jednostavno odustanite! Idite
odmah! Ja nisam za vas; vi niste za mene."
Nije stvar u rupi ili kopanju. Ono to on isprobava je da li moete imati poverenje u
njega ak i kada je on apsurdan. A jednom kada zna da mu moete verovati, da se moete
kretati s njim gde god on vodi, samo tada e uslediti prave stvari. Onda je ispit zavren, vi ste
isprobani i utemeljeni istinski - kao pravi tragalac koji moe raditi i koji moe imati
poverenje. A onda prave stvari mogu da vam se dogode, nikada ranije.
Patanjali je uitelj, a ovaj trei izvor on zna vrlo dobro kroz svoje vlastito iskustvo sa
hiljadama i hiljadama uenika. Mora da je radio s mnogima, mnogim uenicima i tragaocima,
samo onda je mogue napisati takvu raspravu kao to su Joga Sutre. To nije od mislioca. To je
od onoga ko je eksperimentisao s mnogim tipovima umova i koji je pronikao u mnoge slojeve
umova, svakog tipa osobe sa kojim je radio. Ovo je on nainio treim izvorom: rei
probuenih ljudi.
Druga sutra:
Pogreno znanje je pogreno poimanje koje ne odgovara stvarima kakve jesu.
Jo neke definicije e pomoi razumevanju definicije viparyaye - neispravnog znanja.
Pogreno znanje je netano shvatanje neega to ne odgovara stvari kakva ona jeste. Svi mi
imamo veliko breme pogrenog znanja jer pre nego to se susretnemo s injenicom, mi ve
55
imamo predubeenja.
Ako ste hindus i neko vam je predstavljen, i reeno vam je da je on musliman, odmah
imate pogreno gledite da taj ovek mora biti nepodesan. Ako ste hrianin i neko vam je
predstavljen kao Jevrejin, neete pokuavati da zaista upoznate tog oveka; neete ulaziti u
tog odreenog oveka. Rekavi vam da je "Jevrejin", vaa predrasuda je ula unutra; ve znate
tog oveka. Sada nije potrebno upoznavati ga, znate koji je to tip oveka - Jevrejin.
Imate predubeenja, pristrasan um, a taj pristrasan um vam daje pogreno znanje.
Jevreji nisu loi. Niti su svi hriani dobri, niti su svi muslimani loi. Niti su svi hindusi dobri.
Zaista, dobrota i ravost ne pripadaju nijednoj rasi, to pripada osobama, individuama. Moe
biti loih muslimana, loih hindusa; dobrih muslimana, dobrih hindusa. Dobrota i ravost ne
pripadaju nijednoj naciji, nijednoj rasi, nijednoj kulturi, to pripada pojedincima, linostima.
Ali teko je suoiti se s osobom bez ikakve predrasude. A samo tada ete imati ispravan uvid.
Jednom se to meni dogodilo. Putovao sam. Uao sam u moj kupe. Mnogi ljudi su doli
da me isprate, pa je osoba koja se sedela u kupeu, drugi putnik, odmah dotakla moja stopala i
rekla: "Vi mora da ste veliki svetac. Toliko mnogo ljudi je dolo da vas isprati!"
Onda sam rekao tom oveku: "Ja sam musliman. Moda sam veliki svetac, ali sam
musliman." On je bio okiran! Dodirnuo je muslimanu stopala, a bio je Brahmin! Poeo je da
se znoji, bio je nervozan. Pogledao me je ponovo i rekao: "Ne, vi se alite." Samo da bi uteio
sebe rekao je: "Vi se alite." "Ne alim se. Zato bih se alio? Morali ste da se raspitate pre
nego to ste dotakli moja stopala!"
Onda smo bili zajedno u kupeu. esto me je posmatrao i uzdisao duboko. Razmiljao
je verovatno da ode i da se okupa. Ali nije se sukobljavao sa mnom. Ja sam tu, a on se bavio s
konceptom "muslimana", on je bio Brahmin, postao je neist dodirujui me.
Niko se ne sukobljava sa stvarima, osobama, kakve one jesu. Vi imate predrasude.
Ove predrasude stvaraju viparyayu; ove predrasude stvaraju pogreno znanje. ta god da
mislite, ako niste neposredno doli do injenica to e biti pogreno. Ne unosite svoju prolost,
ne unosite svoje predrasude. Odloite na stranu svoj um i suoite se s injenicom. Samo vidite
ma ta da gledate. Nemojte projektovati svoje zamisli.
Stalno projektujemo zamisli. Na um je potpuno ispunjen i fiksiran od samog
detinjstva. Sve nam je dato na gotovo, a kroz to unapred dato znanje itav na ivot postaje
jedna iluzija. Nikada ne susreete stvarnu osobu, nikada ne vidite pravi cvet. im ujete:
"Ovo je rua" vi mehaniki kaete: "Divno". Niste osetili lepotu; niste saznali lepotu; niste
dodirnuli cvet. Ali, "Rua je lepa" je samo u vaem umu; onog momenta kada ujete "rua",
um projektuje misao na nju i kae: "Lepa je!"
Moete verovati da ste stekli oseanje da je rua lepa, ali to nije tako. To je lano.
Samo pogledajte. Zbog toga deca dolaze do stvari mnogo dublje nego odrasli ljudi - jer ona ne
znaju imena. Ona jo nisu pristrasna. Ako je rua lepa, onda e samo ona biti lepa; sve rue
nisu lepe. Deca prilaze blie stvarima, njihove oi su iste i neiskusne. Ona vide stvari kakve
jesu jer ne znaju kako da projektuju misli.
Ali mi smo uvek u urbi da ih uinimo odraslim, da ih uinimo punoletnim. Punimo
njihov um sa znanjem, informacijama. Ovo je jedno od najveih nedavnih otkria psihologa,
da kada deca krenu u kolu ona su inteligentnija nego kada napuste univerzitet. Poslednja
otkria to dokazuju. U prvi razred, kada deca uu, ona su vie inteligentna. Imae manje i
manje inteligencije kako rastu u znanju.
Vremenom kada postanu diplomci, magistri i doktori, oni su dokrajeni. Kada se vrate
sa doktorskom diplomom, ostavili su svoju inteligenciju negde na univerzitetu. Oni su mrtvi,
ispunjeni znanjem, pretrpani znanjem, ali to znanje je lano - predubeenja o svemu. Sada ne
mogu oseati stvari direktno, ne mogu oseati ive osobe direktno, ne mogu iveti direktno,
sve je postalo verbalno, reito. To sada nije realno; to je postalo mentalno.
Pogreno znanje je lana koncepcija, koja ne odgovara stvarima kakve jesu.
Stavite na stranu svoje predrasude, znanje, koncepcije, preformulisane informacije, i
gledajte istim pogledom, nevino, postanite opet dete. A to treba da se radi svakog trenutka,
jer svakog trenutka vi ih sakupljate.
Jedan od najstarijih joga aforizama je: umiri svakog trenutka tako da moe biti roen
56
svakog trenutka. Umri svakog trena za prolost, odbaci svu prainu koju si sakupio, i
posmatraj iznova. Meutim, ovo treba da se ini neprekidno, jer sledeeg momenta praina se
ponovo nakupila.
Nan-in je bio u potrazi za Zen uiteljem kada je bio tragalac. iveo je sa svojim
uiteljem mnogo godina, a onda je uitelj rekao: "Sve je u redu. Skoro si postigao." Ali je
kazao: "skoro", pa je Nan-in pitao: "ta vam to znai?" uitelj je odgovorio: "Morau da te
poaljem na nekoliko dana kod drugog uitelja. To e ti dati poslednji zavrni in."
Nan-in je bio veoma uzbuen. Rekao je: "Poaljite me odmah!" Dato mu je pismo. A
on je bio tako uzbuen, mislio je da je poslat kod nekoga ko je vei uitelj nego to njegov
sopstveni. Ali kada je stigao do tog oveka, on nije bio niko, samo uvar jedne krme, vratar
jedne gostionice.
Oseao je veliko razoarenje pa je pomislio, "Ovo mora biti neka vrsta ale. Ovaj
ovek e biti moj poslednji uitelj? On e mi dati zavrni dodir?" Ali poto je ve doao,
pomislio je: "Bolje da ostanem ovde nekoliko dana, barem da se odmorim, onda u se vratiti
natrag. Ovo je bilo dugako putovanje." Tako je rekao uvaru: "Moj uitelj mi je dao ovo
pismo."
Onda je uvar krme rekao: "Ali ja ne mogu da itam, tako da moe zadrati tvoje
pismo, ono nije potrebno. A ti moe biti ovde." Nan-in je rekao: "Ali ja sam poslat da
nauim neto od tebe."
uvar krme je rekao: "Ja sam samo jedan uvar, nisam majstor, nisam uitelj. Moda
je dolo do nekog nesporazuma. Moda ste doli kod pogrene osobe. Ja sam uvar, ne mogu
poduavati, ne znam nita. Inae kad si ve doao, moe samo da me posmatra. To moe da
bude korisno. Odmaraj se i posmatraj."
Meutim nije bilo niega da se posmatra. Ujutru bi otvorio vrata krme. Gosti bi doli
a on bi istio njihove stvari - lonce, potreptine i sve - i sluio bi ih. Nou opet, kada bi svi
otili, a gosti otili da spavaju u svojim krevetima, on bi opet istio stvari, lonce, potreptine,
sve. I ujutru opet isto.
Ali treeg dana Nan-inu je bilo dosadno. Rekao je: "Nema ta da se posmatra. Stalno
isti potreptine, stalno obavlja uobiajene poslove, tako da moram otii." uvar se smejao,
ali nije rekao nita.
Nan-in se vratio natrag, mnogo je bio ljut na svog majstora pa je rekao: "Zato, zato
ste me poslali na tako daleko putovanje, bilo je muno, a taj ovek je samo uvar? Nije me
nauio niemu, jednostavno je rekao: 'Posmatraj', a nije imalo ta da se posmatra."
Tada je majstor rekao: "Ipak, bio si tamo tri-etiri dana. ak i ako nije imalo ta da se
posmatra, mora da si posmatrao. ta si radio?" On je odgovorio: "Posmatrao sam. Nou bi
istio upotrebljene lonce, stavljao je sve tamo, a ujutru je ponovo istio."
Majstor je rekao: "To je uenje! To je ono zbog ega si bio poslat! On je istio te lonce
nou, ali ujutru je opet istio te iste lonce. ta to znai? ak i tokom noi, kada se nita nije
dogaalo, oni su postali opet neisti, neto praine je opet palo. Dakle, moe biti ist, sada i
jesi. Moe biti bezazlen, ali svakog trenutka mora nastaviti ienje. Moe da ne radi
nita, a ipak postaje neist samo od prolaenja vremena. Iz trenutka u trenutak, samo
prolaenjem, ne radei nita, samo sedenjem ispod drveta, ti postaje neist. Ta neistoa nije
zato to si ti neto radio loe ili neto pogreno, to se deava samo prolaenjem vremena.
Praina se sakuplja. Stoga mora stalno da se isti, i to je taj poslednji dodir, jer oseam da si
postao ponosan to si ist, i sada se ne brine za konstantan napor ienja."
Iz trenutka u trenutak ovek mora da umire i da se ponovo raa. Samo onda ste
slobodni od pogrenog znanja.
Tree:
Lik, zazivan neprekidno reima bez ikakve sutine u njegovoj pozadini, je vikalpa -
imaginacija.
Imaginacija nastaje samo kroz rei, verbalne strukture. Vi kreirate stvar - ona nije tu,
ona nije realnost. Ali vi je kreirate kroz vae mentalne likove. I moete stvarati to do takvog
opsega da postanete obmanuti od nje i mislite da je realna. Ovo se dogaa u hipnozi.
57
Hipnotiete osobu i kaete ta god hoete; ona priziva taj lik, i on postane realan. Vi to moete
uraditi. To inite na mnogo naina.
Jedna od najuvenijih amerikih glumica, Greta Garbo, napisala je u svojim
memoarima. Bila je jedna obina devojka, ba jednostavna, obina devojka, vrlo siromana i
radila je u berbernici samo za nekoliko novia, stavljala je sapun na lice muterija. Radila je
to tri godine.
Jednog dana jedan ameriki filmski reiser bio je u toj berbernici, i ona je stavila
sapun na njegovo lice, i kao to to amerikanci ine - on moda nije ni mislio o tome -
jednostavno je pogledao u ogledalo, odraz devojke i rekao: "Kako je lepa!" Upravo tog
momenta Greta Garbo je roena!
Ona je pisala: iznenada je postala drugaija; nikada nije mislila o sebi da je lepa; nije
mogla to da pojmi. Nikada nije od nikoga ula da je lepa. Po prvi put ona je takoe pogledala
u ogledalo i lice joj bilo razliito - taj ovek ju je uinio lepom. I itav ivot se promenio.
Sledila je tog oveka i postala je jedna od najuvenijih filmskih glumica.
ta se dogodilo? Samo hipnoza, hipnoza kroz re "lepa" - delovala je. To deluje, to
postaje hemija. Svako veruje neto o sebi. To verovanje postaje stvarnost, jer verovanje
zapoinje delovati na vas.
Imaginacija je sila. Ali to je prizvana, zamiljena sila. Moete je koristiti i moete biti
iskorieni od nje. Ako moete da je koristite, ona e postati korisna, a ako ste korieni od
nje, ona je fatalna, ona je opasna. Mata moe da postane ludilo svakog momenta; imaginacija
moe biti korisna ako kroz nju stvarate situaciju za va unutranji rast i kristalizaciju.
Kroz rei se prizivaju stvari. Za ljudska bia rei, jezik, verbalne konstrukcije postale
su znaajne toliko da sada nita nije znaajnije. Ako iznenada neko kae: 'Vatra', re 'vatra'
odmah e vas promeniti. Moda nema vatre, ali vi ete prestati da me sluate. Nee biti
napora da se stane; iznenada ete prestati da me sluate, poeete da trite tamo-amo. Re
'vatra' obuzela je matu.
Na vas rei utiu na taj nain. Ljudi u poslovima oglaavanja znaju koje rei da koriste
da bi prizvali slike. Kroz ove rei mogu da vas dohvate, mogu zarobiti celo trite. Ima
mnogo takvih rei. Oni ih stalno menjaju sa modom.
Zadnjih nekoliko godina re "novo" je ovladala. Tako sve, ako pogledate oglase, jeste
"novo" - "novi" Lux sapun. "Lux sapun" nee delovati. "Novi" privlai odmah. Svako je za
novo; svako traga za novim, neim novim, jer svakome je dosadno sa starim. Tako sve novo
ima privlanost. To moda nee biti bolje od starog, moe biti gore, ali sama re "novo"
otvara vidike u umu.
Ove rei i njihov uticaj treba duboko razumeti. Jer osoba koja je u potrazi za istinom
mora biti svesna uticaja rei. Politiari, ljudi u oglaavanju, koriste rei i mogu kreirati kroz
rei takvu imaginaciju da moete dati svoj ivot - moete odbaciti svoj ivot samo za rei.
Koje su to rei "Nacija", "nacionalna zastava" - samo rei! "Hinduizam" - moete rei:
"hinduizam je u opasnosti" i iznenada mnogi ljudi su spremni da uine neto ili ak da umru.
Samo nekoliko rei. Naa nacija je uvreena. ta je "naa nacija"? Samo rei. Zastava nije
nita drugo do komad platna, ali cela nacija moe umreti za zastavu jer je neko uvredio
zastavu, ponizio je. Kakve besmislice se deavaju u svetu zbog rei! Rei su opasne. One
imaju duboke izvore uticaja unutar vas. One aktiviraju neto u vama, i moete biti zarobljeni.
Mata mora da se razume kae Patanjali, jer na putu meditacije rei e biti odbaene
tako da uticaj od drugih moe biti odbaen. Zapamtite, rei su nauene od drugih; vi niste
roeni s reima. Njima su vas nauili, a kroz rei i mnogim predrasudama. Kroz rei religija,
kroz rei mitova - sa svim tim ste napunjeni. Re je medijum, vozilo kulture, drutva,
informacija.
Ne moete pobuditi ivotinje da se bore za naciju. Ne moete zato to one ne znaju ta
je "nacija". Zbog toga nema ratova u ivotinjskom carstvu. Ne postoje ratovi, nema zastava,
nema hramova, nema damija. Ako bi ivotinje mogle pogledati u nas bile bi prinuene da
misle da ljudi imaju neku opsesiju s reima, jer ratovi nastaju oko njih, milioni bivaju ubijeni
samo zbog rei.
Neko je Jevrejin, "Ubij ga" - samo zbog rei 'Jevrejin'. Promeni etiketu, on postane
58
hrianin, onda ga ne treba ubiti. Ali on nije spreman da promeni etiketu. On e rei: "Neka
me i ubiju ali neu promeniti svoju etiketu. Ja sam Jevrejin." On je takoe vrst u svom
ubeenju, kao i drugi. Ali to su samo rei.
an Pol Sartr je napisao svoju autobiografiju i dao joj je naslov: "Rei". To je divno
jer to se tie uma itava biografija svakog uma sastoji se samo od rei i niega drugog.
Patanjali kae da ovek treba da bude svestan ovoga, jer na stazi meditacije, rei treba da
budu ostavljene u pozadini. Nacije, religije, spisi, jezici, moraju biti ostavljeni iza i ovek
mora da postane bezazlen, slobodan od rei. Kada ste slobodni od rei nee biti mate, a kada
nema imaginacije vi se moete suoiti sa istinom. Inae, nastaviete da je stvarate.
Ako doete da se sretnete s Bogom, morate ga sresti bez ikakvih rei. Ako imate neke
rei, on moda nee pristajati i odgovarati vaoj ideji. Jer ako hindus misli da on ima hiljadu
ruku, a Bog doe samo sa dve ruke, hindus e ga odbaciti: "Ti nisi uopte Bog. Samo s dve
ruke? Bog ima hiljadu ruku. Pokai mi svoje druge ruke. Samo onda ti mogu verovati."
To se dogodilo. Jedna od najlepih osoba iz prolog stolea bio je Sai Baba iz irdija.
On je imao prijatelje i sledbenike. Sai Baba je bio musliman. Niko nije znao da li je bio
musliman ili hindus, ali je iveo u damiji pa se zato verovalo da je musliman. Sledbenik
hindus je bilo tamo, voleo ga je i potovao, imao mnogo vere u Sai Babu. Svakog dana bi
dolazio za svoj daran, ne bi otiao dok ga ne vidi. Ponekad se dogaalo da bi ekao celog
dana, ali bez vienja on ne bi odlazio, a ne bi uzimao ni hranu dok ne bi video Sai Babu.
Jednom se dogodilo da je ceo dan proao, mnotvo se sakupilo i velika gomila - a on
nije mogao da ue. Kada su svi otili, uvee, on je dodirnuo njegova stopala.
Sai Baba mu je rekao: "Zato nepotrebno eka? Nije nuno da me vidi ovde, ja
mogu doi tamo. Prekini sa tim od sutra. Sada u ja delovati. Pre nego to uzme hranu
videe me svakog dana."
Uenik je bio vrlo srean. Tako da je sledeeg dana ekao i ekao, nita se nije
dogodilo. Mnoge stvari su se dogodile stvarno, ali nita se nije dogodilo prema njegovoj
koncepciji. Do veeri je postao vrlo srdit. Nije uzeo hranu, a Sai Baba se nije pojavio pa je
opet ekao. Rekao je: "Obeao si, a nisi ispunio obeanje?"
Sai Baba je rekao: "Ali ja sam se pojavio tri puta, ne samo jednom. Prvi put kada sam
doao, bi sam prosjak a ti si mi rekao: "Skloni se dalje! Ne dolazi ovamo!" Drugi put kada
sam doao bio sam starica, a ti nisi hteo da me pogleda, zatvorio si oi" - jer sledbenici imaju
naviku da ne gledaju ene; on je praktikovao ne gledanje ene, stoga je zatvorio oi. Sai Baba
je rekao: "Ja sam dolazio, ali ta si ti oekivao? Treba li da uem u tvoje oi, zatvorene oi?
Stajao sam tamo, ali ti si zatvorio oi. Onog momenta kada si me ugledao, zatvorio si oi.
Onda sam trei put doao kao pas, a ti mi nisi dozvolio da uem unutra. Sa tapom si stajao na
vratima."
Te tri stvari su se dogodile. I ove tri stvari se dogaaju celom oveanstvu. Boansko
dolazi u mnogim oblicima, ali vi imate predubeenja; imate unapred stvorene koncepcije; ne
moete videti. Bog mora da se pojavi saglasno s vaim oekivanjima, a on se ne pojavljuje
nikada u saglasnosti s vama. On se nikada nee pojaviti prema vaim oekivanjima. Vi ne
moete postavljati pravila za njega i ne moete postavljati nikakve uslove.
Kada sve zamisli otpadnu, samo tada se istina pojavljuje. Jer zamisli stalno stvaraju
uslove i istina kakva jeste ne moe se pojaviti. Samo u otvorenom umu, samo u golom,
praznom umu, istina se javlja, jer je tada vi ne moete izobliiti.
etvrta sutra:
Modifikacija uma koja je zasnovana na odsustvu ma kakvog sadraja u njemu, jeste
spavanje.
Ovo je definicija spavanja u dubokom snu, etvrte modifikacije uma, kada ne postoji
sadraj. Um je uvek sa sadrajem, izuzev dubokog sna bez snova. Neto je uvek tu. Neka
misao se kree, neka strast se kree, neka elja se kree, neko seanje, neka budua zamisao,
neka re, neto se kree. Neto se nastavlja neprekidno.
17
Samo kada vrsto zaspite, u
17
Svo to kretanje je od prakrti, prirode, to ona samu sebe osmiljava pod privlanim dejstvom Duha u nama. Sve
misli su od prakrti, nisu nae. Mi ih samo koristimo i identifikujemo se sa njima.
59
dubokom snu, sadraji prestaju. Um iezava, a vi ste u sebi bez ikakvog sadraja.
Ovo treba zapamtiti jer e takvo biti takoe stanje samadhija, samo s jednom
razlikom: vi ete biti svesni. U dubokom snu, vi ste nesvesni, um odlazi potpuno u
nepostojanje. Vi ste sami, ostali ste sami - nema misli, samo vae bie. Ali niste svesni. Um
nije tu da vam smeta, ali vi niste svesni, budni.
Inae spavanje moe biti prosvetljenje. Besadrajna svest je tu, ali svesnost nije
aktuelna, budna. Ona je skrivena - ba kao seme. U samadhiju seme je niklo, svest postaje
aktuelna, budna. A kada je svesnost aktuelna i budna a nema sadraja, to je cilj. Spavanje
sa sveu je cilj.
18
Ovo je etvrta modifikacija uma - dubok san. Ali taj cilj, spavanje sa svesnou, nije
modifikacija uma, to je izvan uma. Svest je iza uma. Ako moete spojiti spavanje bez snova i
svesnost zajedno, vi ste postali prosvetljeni. Meutim to je teko, jer i kada smo budni tokom
dana mi nismo svesni. ak i kada smo budni na javi, mi nismo budni. Re je netana. Kada
spavamo, kako moemo biti budni? Kada smo budni mi nismo probueni.
Stoga morate poeti na javi, kada ste budni po danu. Morate biti vie probueni, vie i
vie, jae probueni. Onda treba da pokuate sa snovima, dok sanjate morate biti budni. Samo
ako uspete sa budnim stanjem, na javi, zatim sa stanjem sanjanja, onda ete moi da uspete sa
treim stanjem dubokog sna bez snova.
Pokuajte prvo s budnou na ulici. Probajte da budete budni. Samo ne hodajte uvek
automatski, mehaniki. Budite paljivi, svesni svakog pokreta, svakog daha koji uzmete.
Izdahnite, udahnite - budite budni. Svakog pokreta oiju koji nainite, svake osobe u koju
pogledate, budite svesni. Sve to radite, budite budni i radite to sa svesnou.
A onda tokom noi, dok se uspavljujete, pokuajte da ostanete budni. Poslednja faza
dana e prolaziti, seanja e ploviti. Ostanite budni, i pokuajte da se uspavate sa budnou.
To e biti teko, ali ako pokuate, unutar nekoliko sedmica, imaete kratko iskustvo: vi ste
uspavani i budni. Makar za jedan trenutak, a to je tako lepo, tako ispunjeno blaenstvom, da
nikada neete opet biti isti.
A onda vie neete govoriti da je spavanje samo gubljenje vremena. To moe postati
najdragocenija sadhana, jer kada budno stanje odlazi i spavanje zapone, postoji promena,
promena brzine unutra. To je ba kao promena brzine u autu. Kada menjate brzinu od jedne
do druge, za jedan trenutak, izmeu te dve brzine, postoji neutralan hod, nema zupanika. Taj
trenutak neutralnosti je vrlo znaajan.
Isto se dogaa u umu. Kada se od budnog stanja kreete prema spavanju, postoji
trenutak kada ste niti budni niti uspavani. U tom trenutku ne rade zupanici, mehanizam ne
funkcionie. Vaa automatska linost je ponitena u tom trenutku. U tom trenutku vae stare
navike nee vas prisiljavati na odreene obrasce. U tom trenutku moete pobei i postati
budni.
Ovaj trenutak se u Indiji nazivao sandhya, trenutak izmeu. Postoje dve sandhye, dva
meu-momenta: jedan uvee kada idete od budnosti do spavanja, a drugi ujutru kada se opet
kreete od spavanja do budnosti. Ova dva trenutka hindusi su nazvali trenucima molitve,
sandhyaka - period izmeu jer onda vaa linost nije tu za jedan trenutak. U tom jednom
trenutku vi ste isti, bezazleni. Ako u tom trenutku moete postati svesni, ceo va ivot e se
promeniti. Postavili ste osnovu za preobraaj.
Zatim pokuajte da u stanju sanjanja budete budni. Postoje metode kako da budete
budni u stanju sanjanja. Uradite jednu stvar, ako elite da pokuate... Prvo pokuajte u
budnosti, onda ete moi da uspete u sanjanju. Jer sanjanje je dublje, vei napor e biti
potreban. I teko je takoe, jer ta da se radi u snu i kako to da se radi?
Za sanjanje Gurijev je razvio lepu metodu. To je jedna od tibetanskih metoda, a
18
Drugim reima: budnost za vreme sna koji sainjava ovaj svet. To je svrha inkarnacija dua. Izvan roenja u
telu, izmeu inkarnacija, due su u svom autentinom stanju (svarupa - vidi Joga sutre 1.3). Raaju se u ovaj
svet iluzije individualnosti i odvojenosti da bi se ovde probudile za ono to uvek jesu. Na taj nain Boansko,
ije su due samo emanacije, postaje aktuelno u svim planovima svoga postojanja. Zato je u naem ivotu pojava
lucidnih snova ili vantelesnih iskustava vrlo vana kao obuka na tom putu buenja. Zapravo iskustva buenja u
snu se sama prva pojavljuju kao posledica ispravne meditacije.
60
tibetanski tragaoci su vrlo duboko istraivali svet snova. Metoda je: za vreme padanja u san
pokuavate da zapamtite jednu stvar, bilo koju stvar, samo cvet rue. Samo vizualizujte ruin
cvet. Nastavite da razmiljate da ete videti to u snu. Vizualizujte to i nastavite da mislite o
tome u snu, ta god da sanjate, ruin cvet mora biti prisutan. Vizualizujte njene boje, njen
miris - sve. Oseajte je tako da postane iva u vama. I sa tom ruom, padnite u san, zaspite.
Za nekoliko dana uspeete da unesete cvet u svoj san. Ovo je veliki uspeh jer sada ste
stvorili barem deo sna. Sada ste majstor. Barem je doao jedan deo sna, cvet. Onog momenta
kada vidite cvet, vi ete se odmah setiti da je to san.
Nita drugo nije potrebno. Cvet i "ovo je san" postali su spojeni jer ste stvorili cvet u
snu. I mislili ste neprekidno da se taj cvet pojavi u snu, i cvet se pojavio. Odmah ete
prepoznati da je to san, i itav kvalitet sanjanja e se promeniti, sanjani cvet i sve oko
sanjanja. Postali ste budni.
Onda moete uivati u snu na nov nain, ba kao u filmu, ako elite da zaustavite
sanjanje jednostavno ga moete zaustaviti, odloiti. Ali za to e trebati vie vremena i vie
prakse. Onda moete kreirati svoje vlastite snove. Nije potrebno da budete rtva snova.
Moete stvoriti svoje vlastite snove; moete iveti svoje vlastite snove. Moete imati temu
upravo pre nego to se uspavate; moete reirati svoje snove kao filmski reiser. I moete
kreirati temu iz njih.
Tibetanci su koristili kreirane snove, jer kroz kreiranje sna moete potpuno promeniti
va um, njegovu strukturu. A kada uspete u snovima, onda moete uspeti u dubokom snu bez
snova. Ali za dubok san ne postoji tehnika, jer tamo nema sadraja. Tehnika moe delovati
samo sa sadrajem. Zato ako nema sadraja, nijedna tehnika ne moe pomoi. Ali kroz
sanjanje vi ete nauiti sa budete svesni, a ta svesnost se moe preneti u dubok san bez snova.
Poslednja sutra:
Pamenje je prizivanje prolih iskustava.
Ovo su definicije. On razjanjava stvari tako da ih kasnije ne pobrkate. ta je
pamenje? Prizivanje prolih iskustava. Pamenje se neprekidno deava. Kad god vidite
neto, odmah seanje ue unutra i izoblii to. Videli ste me ranije. Vidite me opet, odmah
seanje ue unutra. Ako ste me videli pre pet godina, onda slika od pre pet godina, prola
slika, dolazi u vae oi i ispunjava ih. I videete me kroz tu sliku.
Zbog toga ako odavno niste videli prijatelja, onog momenta kada ga vidite odmah
kaete: "Izgleda vrlo mrav" ili "Izgleda vrlo nezdravo," ili "Izgleda vrlo debelo." Odmah!
Zato? Jer uporeujete; seanje je ulo unutra. Sam ovek nije svestan da je sakupio salo, ili je
postao mrav, ali postaje svestan tako to odmah uporeuje. Prolost, prola slika ue unutra, i
odmah moete uporediti.
I ovo pamenje koje je neprekidno tu, biva projektovano na sve to vidite. Ova seanja
iz prolosti treba da budu odbaena. Ne treba da bude konstantnog meanja u vaem
saznavanju jer vam to ne dozvoljava da znate novo. Uvek znate novo u obrascu starog. To
vam ne dozvoljava da osetite novo, to ini sve starim i ukorenjenim. Zbog ovog seanja,
svakom je dosadno; celom oveanstvu je dosadno. Pogledajte lice bilo ije, njemu je
dosadno, smrtno dosadno. Nema niega novog, nema ekstaze.
Zato su deca tako ekstatina. I za tako male stvari vi ne moete zamisliti kako se ta
ekstaza deava. Samo zbog nekoliko obojenih kamenia na plai ona poinju da pleu. ta se
njima deava? Zato vi ne moete plesati? Jer vi znate da je to samo kamenje; vae seanje je
tu. Za tu decu nema seanja, ovo kamenje je nova pojava - kao da su stigli sa Meseca.
itao sam kada je prvi ovek doao na Mesec svuda u svetu je vladalo uzbuenje. Svi
su gledali TV, ali kada se sve zavrilo, za petnaest minuta svima je bilo dosadno. ta sad da se
radi? ovek hoda na mesecu. Posle samo petnaest minuta, a san da se stigne tamo trajao je
milionima godina... Niko sada nije zainteresovan ta se dogaa.
Sve postaje staro. im neto postane seanje, to postaje staro. Ako biste mogli da
odbacite svoje pamenje! Odbacivanje ne znai da prestajete da se seate, odbacivanje samo
znai prestanak ovog konstantnog meanja. Kada vam treba, moete seanje povui natrag u
sredite panje. Kada vam ne treba, samo ga pustite da bude tu, tiho, bez neprekidnog
61
nametanja.
Prolost, ako je stalno prisutna, nee dozvoliti sadanjosti da postoji. A ako propustite
sadanjost, vi proputate sve.
Poglavlje 6
ISTOTA JOGE
30. decembar 1973.
Pitanje prvo:
Rekli ste da je Patanjalijeva nauka egzaktna nauka, apsolutno logina, u kojoj je
rezultat izvestan kao to dva plus dva ine etiri. Ako postignue nepoznatog i beskonanog
moe biti svedeno samo na logiku, nije li istinito i u isto vreme apsurdno da je beskonani
fenomen unutar orbite konanog uma?
To izgleda apsurdno, to izgleda nelogino, ali egzistencija je apsurdna i egzistencija je
nelogina. Nebo je beskonano, ali se moe reflektovati u vrlo malenoj barici, beskonano
nebo se moe reflektovati u malom ogledalu. Naravno ono celo se nee reflektovati; ne moe
biti reflektovano. Ali deo je takoe celina i deo takoe pripada nebu.
Ljudski um je samo ogledalo. Ako je ist onda beskonano moe biti reflektovano u
njemu. Refleksija nee biti beskonana, bie samo deo, samo delimian uvid. Ali i taj
delimian uvid postaje prolaz. Onda, postepeno, moete ostaviti ogledalo i kroz taj uvid ui u
beskonano, ostaviti refleksiju i ui u realno.
Izvan vaeg prozora, malog okvira prozora, beskonano nebo je tu. Moete gledati
kroz prozor, neete videti celo nebo, naravno, ali koliko god da vidite jeste nebo. Dakle,
jedina stvar koju treba zapamtiti jeste da ne mislite da to to ste videli jeste beskonano. To
moe biti od beskonanog, to nije beskonano. Dakle ta god ljudski um moe shvatiti moe
biti boansko, ali je samo deo njega, jedan uvid. Ako se stalno seate toga, onda nema greke.
Onda uskoro, razbijete okvir, uskoro unitite um potpuno tako da on kao ogledalo vie nije tu,
osloboeni ste od refleksije i ulazite u samu realnost.
Povrno gledano izgleda apsurdno. Kako, u tako malenom umu, moe biti ikakvog
kontakta sa venim, sa beskonanim, sa beskrajnim? Druga stvar treba takoe da se razume.
Ovaj siuni um nije malen zaista, jer je i deo beskonanog. On izgleda malen zbog vas; on
izgleda konaan zbog vas. Vi ste stvorili te granice. Granice su lane. Va maleni um pripada
beskonanom; on je deo njega.
Ima mnogo stvari koje treba razumeti. Jedna od najparadoksalnijih stvari o
beskonanom je ovo: da je deo uvek jednak celini - jer ne moete deliti beskonano. Sve
podele su lane. Moe biti korisno deliti ga. Ja mogu rei da je nebo nad mojom kuom, nad
mojom terasom, moje nebo kao to Indija kae da je nebo iznad indijskog kontinenta indijsko
nebo. ta pod tim mislite? Ne moete deliti nebo. Ono ne moe biti indijsko ili kinesko, ono
je jedno nedeljivo prostranstvo. Nigde ne poinje i nigde se ne zavrava.
Isto se deava sa umom. Vi to nazivate vaim umom; to "vae" je greka. Um je deo
beskonanog. Upravo kao to je materija deo beskonanog, um je deo beskonanog. Vaa
dua je takoe deo beskonanog.
Kada je "moje" izgubljeno, vi ste beskonani. Dakle, ako vi izgledate ogranieni, to je
jedna iluzija. Ogranienja nisu realna, to su samo koncepcije, iluzije. I zbog vae koncepcije
vi ste ogranieni u tome. Ma ta da mislite, vi to postajete. Buda je rekao - i ponavljao je to
neprekidno etrdeset godina - da ta god vi mislite to postajete. Miljenje ini ma ta da jeste.
Ako ste ogranieni, to je stajalite koje ste uzeli. Odbacite to stajalite i postaete beskonani.
Ceo proces joge je kako da se to odbaci - kako da se odbaci okvir, kako da se uniti
ogledalo, kako da se kreete od refleksije do realnosti, kako da odete izvan granica.
62
Granice ste sami stvorili; one stvarno nisu tu. One su samo misli. Zbog toga, kad god
nema misli u umu, vi niste. Um bez misli je bez ega; nerazmiljajui um je bezgranian um,
nerazmiljajui um je ve beskonaan. ak i za jedan trenutak, ako nema misli, vi ste
beskonani - jer bez misli ne moe biti granice; bez misli vi iezavate i boansko se sputa.
Da se bude u mislima, znai da se bude ovek; da se bude ispod misli je da se bude
ivotinja; a da se bude iznad misli je biti boanski. Meutim, logini um e postavljati pitanja.
Logini um e rei: "Kako deo moe biti jednak celini? Deo mora biti manji nego celina. To
ne moe biti jednako."
Uspenski pie, u jednoj od najboljih, u jednoj od nekoliko najboljih knjiga u svetu,
Tertium organum, da deo ne moe samo biti jednak celini, on moe biti ak vei nego celina.
Inae on to naziva viom matematikom. Matematika pripada Upaniadama. U isha vasyi (Ia
upaniada) je reeno: "Moete izvaditi celo iz celog, a jo celo ostaje celo. Moete staviti celo
u celo, a jo celog staje u celom."
19
To je apsurdno. Ako elite da zovete to apsurdom, moete nazvati apsurdom, ali je
realnost, to je via matematika gde se granice gube i kap postaje okean. A okean nije nita
drugo nego kap.
Logika postavlja pitanja, nastavlja da ih postavlja. To je priroda loginog uma, da
postavlja pitanja. Ako nastavite da sledite ta pitanja, moete ii dalje ad infinitum. Ostavite po
strani um - njegovu logiku, njegovo rezonovanje i za nekoliko trenutaka pokuajte da budete
bez misli. ak i za jedan trenutak ako biste mogli postii to stanje bez misli, vi ete shvatiti da
je deo jednak celini, jer iznenada ete videti da su sve granice iezle. One su bile granice iz
sna. Sve podele su iezle, a vi i celina postali ste jedno.
Ovo moe biti samo iskustvo; to ne moe biti logiko zakljuivanje. Ali kada kaem
da je Patanjali logian, ta mislim? U zakljucima niko ne moe biti logian to se tie
unutarnjeg, duhovnog, najvieg iskustva. Ali dok ste na stazi moete biti logini. to se tie
najviih rezultata joge, Patanjali takoe ne moe biti logian; niko ne moe biti. Ali da bi
postigli taj cilj moete da sledite logian put.
U tom smislu Patanjali je logian i racionalan, matematiki nauan. On ne trai
nikakvu veru. On trai samo hrabrost za eksperiment, hrabrost za kretanje, hrabrost da se
skoi u nepoznato. On ne kae: "Veruj, i onda e iskusiti." On kae: "Iskusi, i onda e
poverovati."
On je napravio strukturu kako da se napreduje korak po korak. Njegova staza nije
nasumina, ona nije kao lavirint, ona je kao odlian autoput. Sve je isto i ide se najkraim
moguim putem. Ali morate ga slediti u svakom detalju, inae kretaete se izvan staze i u
divljini.
Zbog toga kaem da je logian, i videete kako je logian. On zapoinje od tela jer vi
ste ukorenjeni u telu. On zapoinje i radi s vaim disanjem, jer vae disanje je va ivot. Prvo
on radi na telu, onda on radi na prani - na drugom sloju egzistencije - vaem disanju; onda
zapoinje da radi na mislima.
Ima mnogo metoda koje zapoinju direktno sa mislima. One nisu tako logine i
naune jer ovek s kojim radite je ukorenjen u telu. On je soma, telo. Nauni pristup mora
zapoeti sa telom. Vae telo prvo mora biti promenjeno. Kada se vae telo menja, onda vae
disanje moe biti promenjeno. A kada se vae disanje promeni, tada vae misli mogu da se
promene. I kada se vae misli promene, onda vi moete biti promenjeni.
Moda niste primetili da ste vi gusto isprepleten sistem od mnogo slojeva. Ako trite,
onda se vae disanje menja jer je potrebno vie kiseonika. Kada trite vae disanje se menja, a
kada se vae disanje menja i vae misli se odmah menjaju.
Na Tibetu kau da ako ste ljuti, onda samo trite. Napravite dva ili tri kruga oko kue,
a onda se vratite natrag da vidite da li je ljutnja prestala - jer ako trite brzo, vae disanje se
menja; ako se vae disanje menja, obrazac vaih misli ne moe ostati isti, on mora da se
promeni.
Nije potrebno da se tri. Moete jednostavno uzeti pet dubokih udisaja - izdahnite,
19
Drugi prevod: Puno je ono, puno je ovo. Iz punoe puno izvire. Od punoe kad se puno uzme, punoa opet
ostaje.
63
udahnite - i vidite gde je vaa ljutnja otila. Teko je promeniti ljutnju direktno. Lake je
promeniti telo, onda disanje, pa onda ljutnju. Ovo je nauni proces. Zbog toga kaem da je
Patanjali naunik.
Niko nije bio tako nauan. Ako odete kod Bude on e rei: "Odbaci ljutnju."
Patanjali nikada nee to rei. On e rei da ako ste ljuti, to znai da imate obrazac disanja
koji pomae ljutnju, i dok se obrazac disanja ne promeni vi ne moete odbaciti ljutnju. Moete
se boriti, ali to nee pomoi - ili, to moe uzeti vrlo dugo vreme. Nepotrebno. Dakle, on e
posmatrati va obrazac disanja, ritam disanja, ako imate odreen ritam disanja, to znai da
imate odreeni telesni stav za to.
Najgrublje je telo, a najsuptilniji je um. Nemojte zapoinjati od suptilnog, jer e to biti
tee. To je nejasno; ne moete shvatiti to. Zaponite sa telom. Zbog toga Patanjali zapoinje
sa poloajima tela.
Moda niste zapazili, jer smo mi tako nesvesni u ivotu, da kad god imate odreeno
raspoloenje u umu vi imate odreeni poloaj tela spojen s njim. Ako ste ljuti, moete li sedeti
oputeno? Nemogue. Ako ste ljuti poloaj vaeg tela e se menjati; ako ste paljivi onda e
se va poloaj tela promeniti; ako ste pospani poloaj vaeg tela e se promeniti.
Ako ste potpuno smireni sedeete kao Buda, hodaete kao Buda. Ako hodate kao
Buda, osetiete izvesnu tiinu kako se sliva unutar vaeg srca. Izvestan tihi most je stvoren
vaim hodom nalik Budi. Samo sednite ispod drveta kao Buda. Samo sedite, samo telesno.
Iznenada ete videti da se vae disanje menja. Ono je mnogo oputenije; ono je mnogo
harmoninije. Kada je disanje harmonino i oputeno, osetiete da je um manje napet. Misli je
manje, manje oblaka, vie prostora, vie neba. Osetiete kako unutra i spolja tee tiina.
Zato kaem da je Patanjali naunik. Ako elite da promenite poloaj tela, Patanjali
e vam rei da promenite svoje navike hrane, jer svaka navika hrane stvara suptilne poloaje
tela. Ako ste mesoder ne moete sedeti kao Buda. Ako niste vegetarijanac va poloaj e biti
razliit, ako ste vegetarijanac va poloaj e biti drugaiji - jer telo je izgraeno od hrane. To
nije sluajnost. ta god da stavite u telo, telo e to odraavati.
Stoga vegetarijanstvo za Patanjalija nije moralistiki kult, to je nauna metoda. Kada
jedete meso vi ne uzimate samo hranu, vi dozvoljavate odreenoj ivotinji, od koje je meso,
da ue u vas. Meso je bilo deo odreenog tela; meso je bilo deo odreenog obrasca instinkta.
Meso je bilo ivotinja samo pre nekoliko sati, i to meso nosi sve impresije ivotinje, sve
navike ivotinje. Kada jedete meso mnoga vaa stanovita i dranja e biti uslovljena njme.
Ako ste senzitivni moete postati svesni da kad god pojedete odreene stvari, odmah
dolaze izvesne promene. Moete uzeti alkohol i onda niste isti. Odmah nova linost stie
unutra. Alkohol ne moe kreirati linost, ali on menja va obrazac tela. Telo je hemijski
promenjeno. Sa promenom hemije tela, um mora da promeni svoj obrazac; a kada um
promeni obrazac nova linost je stigla unutra.
uo sam jednu od najstarijih kineskih pria, da se desilo da je boca rakije pala sa stola
- sluajno; moda je skoila maka. Boca se razbila i rakija se razlila svuda po podu. Nou su
tri mia pila rakiju, jedan mi je odmah rekao: "Sada, idem kod kralja, u palatu, da ga stavim
na njegovo pravo mesto." Drugi je rekao: "Ja se ne brinem za kraljeve. Ja u sam biti car
celog sveta." A trei je rekao: "Radite vi, drugari, ta god elite. Ja idem na sprat da vodim
ljubav sa makom."
itava linost se promenila - mi razmilja da vodi ljubav sa makom? To se moe
dogoditi; to se deava svakog dana. ta god pojedete menja vas, ta god popijete menja vas,
jer telo je veliki deo vas. Devedeset procenata, vi ste vaa tela.
Patanjali je naunik jer on zapaa sve - hranu, poloaje, nain kako spavate, nain
kako ustajete ujutru, kada ustajete ujutru, kada idete da spavate. On uzima sve u obzir tako da
vae telo postane mesto za neto vie.
Onda on obraa panju na vae disanje. Ako ste tuni, vi imate razliit ritam disanja.
Samo to zabeleite. Probajte, moete imati vrlo lep eksperiment. Kad god ste tuni samo
posmatrajte svoje disanje - koliko dugo udiete, a onda koliko dugo izdiete. Samo to
64
zapazite, beleite. Samo brojte unutra; jedan, dva, tri, etiri, pet Brojite do pet i onda je
udisanje zavreno. Onda brojte izdisanje - brojanje dolazi do deset; izdisanje je zavreno.
Samo posmatrajte to tano tako da moete saznati odnos. Onda, kad god oseate sreu, odmah
probajte da diete po tom obrascu tuge - pet, deset. Sva srea e ieznuti.
Obrnuto je takoe istina. Kad god se osea srenim, primeti kako die. I kad god se
osea tunim, probaj taj obrazac. Tuga e odmah nestati, jer um ne moe postojati u
vakuumu. On postoji u sistemu, a disanje je za um najdublji sistem.
Disanje je misao. Ako prestane disati, misli odmah stanu. Pokuaj na sekundu.
Zaustavi disanje. Odmah nastaje pauza u procesu miljenja; proces je prekinut. Miljenje je
nevidljivi deo vidljivog disanja.
To je ono to mislim kada kaem da je Patanjali nauan. On nije pesnik. Ako kae:
"Ne jedi meso", on to ne kae zato to je jedenje mesa nasilje, ne. Kae zato to je jedenje
mesa samodestruktivno. Ima pesnika koji kau da je biti nenasilan lepo; Patanjali kae da
biti nenasilan znai biti zdrav, da je biti nenasilan dobro za tebe. Ne saosea s nekim drugim,
saosea sa sobom.
On je zaokupljen tobom i transformacijom. A ne moe promeniti stvari samo
razmiljanjem o promeni. Mora stvoriti situaciju. Inae, svuda po svetu ljubav se poduava,
ali ljubav nigde ne postoji, jer ne postoji situacija. Kako moe voleti ako si mesoder? Ako
jede meso, tu je nasilje. A s tako dubokim nasiljem, kako moe voleti? Tvoja e ljubav biti
samo lana. Ili, ona moe biti samo oblik mrnje.
Ima jedna stara indijska pria. Hranski misionar prolazio je umom. Naravno, on je
verovao u ljubav, tako da nije nosio puku. Odjednom je spazio tigra kako se pribliava.
Uplaio se. Poeo je misliti: "Sada Jevanelje ljubavi nee delovati. Bilo bi pametno da sam
uzeo puku."
Ali neto se moralo uiniti, i to hitno. Onda se setio da je neko negde rekao da e,
ako tri, tigar krenuti za tobom, i za as e te uhvatiti i ti si mrtav. Ali ako zuri u tigrove oi,
onda postoji mogunost, moda ga impresionira, hipnotie. Moda promeni miljenje. I
postoje prie da su mnogo puta tigrovi promenili miljenje, odunjali su se dalje.
Dakle, vredelo je pokuati, nije bilo koristi od bega. Misionar je zurio. Tigar je priao
blizu. I on je zurio u misionarove oi. Pet minuta stajali su licem u lice, zurei jedan drugome
u oi. Onda je odjednom misionar ugledao udo. Tigar je odjednom sastavio ape i sagnuo se
preko njih u vrlo moliteljskoj pozi - kao da moli.
To je bilo previe! ak ni misionar nije oekivao tako neto - da bi tigar poeo da se
moli. Bio je srean. Ali onda je pomislio: "ta sad uiniti? ta u sad?" Ali, za to vreme je i
on postao hipnotisan, ne samo tigar - tako pomisli: "Bolje da sledim tigra."
I on se sagnuo, poeo moliti. Prolo je jo pet minuta. Onda je tigar otvorio oi i
rekao: "ovee. ta to radi? Ja izgovaram zahvalnicu, ali ta ti radi?" Tigar je bio
religiozan, poboan - ali samo u mislima. U stvari je bio tigar, i bie opet tigar. Doao je da
ubije oveka; izgovara zahvalnicu.
Takvo je stanje kod svih ljudi, celog oveanstva - pobonost samo u mislima; u
delima, ovek ostaje ivotinja. I uvek e biti tako dok se ne prestanemo vezivati za misli i
ponemo stvarati situacije u kojima se misli menjaju.
Patanjali nee rei da je dobro voleti. On e vam pomoi da stvorite situaciju u kojoj
ljubav moe cvetati. Zbog toga kaem da je on nauan. Ako ga sledite korak po korak
videete u sebi mnoge procvate koji su pre bili neshvatljivi, nezamislivi. Nikada niste mogli
niti sanjati o njima. Ako promenite hranu, ako promenite poloaje tela, ako promenite obrasce
spavanja, ako promenite uobiajene navike, videete da se u vama uzdie nova osoba. A onda
su mogue i drugaije promene. Nakon jedne promene i druga promena postaje mogua.
Korak po korak otvara se vie mogunosti. Zbog toga kaem da je on logian. On nije logini
filozof, on je logian, praktian ovek.
Pitanje drugo.
65
Jue ste govorili o zapadnom misliocu koji je poeo sumnjati u sve u to se moe
posumnjati, ali koji nije mogao sumnjati u sebe. Rekli ste da je to veliko postignue u pravcu
otvaranja prema Boanskom. Kako?
Otvaranje prema vioj svesti podrazumeva da u sebi morate imati neto to je
nesumnjivo; to znai oslonac. Morate imati barem jednu pouzdanu taku, u koju ne moete
posumnjati sve i da hoete. Zato sam rekao da je Dekart doao do te take, svojim logikim
istraivanjem doao je do toga da "Ne moemo sumnjati u sebe. Ne mogu sumnjati da ja
jesam, jer ak i da kaem 'ja sumnjam', ja moram biti tu. Sama tvrdnja 'Ja sumnjam' dokazuje
da ja jesam."
Sigurno ste uli uvenu Dekartovu izjavu: Cogito, ergo sum - "Mislim, dakle jesam".
Sumnjanje je miljenje: sumnjam, dakle jesam. Ali to je samo jedan otvor, a Dekart nije
nikada, nikada otiao dalje od tog otvora. Vratio se nazad. Moete se vratiti i sa samih vrata.
On je bio srean to je naao centar, nesumnjivi centar, a onda je poeo da smilja filozofiju.
Tako je sve ono to je ranije negirao uvukao unutra kroz zadnja vrata: "Zato to jesam, mora
postojati i Tvorac koji me stvorio." I tu je zastranio - onda su nebesa i pakao, Bog i greh, i sva
hrianska teologija uli na zadnja vrata.
On je to uzeo kao filozofsko istraivanje. On nije bio jogin; zapravo nije ni bio u
potrazi za svojim biem, bio je u potrazi za teorijom. Ali vi to moete upotrebiti kao otvor.
Otvor znai da ga morate nadii; morate poi dalje; morate to prevazii; morate proi kroz to.
Ne smete se uhvatiti za to. Ako se uhvatite, svaki otvor e se zatvoriti.
Dobro je spoznati da barem "ne mogu sumnjati u sebe". Onda e ispravan korak biti
ovaj: "Ako ne mogu sumnjati u sebe, ako oseam da jesam, onda moram znati ko sam ja."
Tada to postaje pravo istraivanje. Tada zalazi u religiju, jer kada pita: "Ko sam ja?",
postavio si fundamentalno pitanje. Ne filozofsko ve egzistencijalno. Niko ne moe
odgovoriti ko si ti; niko ti ne moe dati unapred pripremljen odgovor. Mora traiti sam u
sebi; morae to iskopati unutar sebe.
Sama logika izvesnost da "Ja jesam" nije od velike koristi ako ne krene napred i
pita: "Ko sam ja?", a to i nije pitanje, to e postati potraga. Pitanje te moe odvesti filozofiji,
potraga te vodi religiji. Tako, ako osea da ne zna sebe, nemoj nikoga pitati "Ko sam ja?"
Niko ti ne moe odgovoriti. Ti si tamo unutra, skriven. Mora prodreti u tu dimenziju u kojoj
jesi, susresti sebe.
To je drugaija vrsta putovanja, unutarnja. Sva naa putovanja su vanjska: gradimo
mostove da stignemo do neeg ili nekog drugog. Potraga znai da mora sruiti sve mostove
ka drugima. Sve to si uinio izvana mora se odstraniti, i neto novo mora biti zapoeto
unutra. To e biti teko, samo zato to si postao tako fiksiran na vanjsko. Uvek razmilja o
drugima; nikada ne razmilja o sebi.
To je udno, ali niko ne razmilja o sebi - svi razmiljaju o drugima. Ako ponekad
razmilja o sebi, to je takoe u odnosu na druge. To nikada nije isto. Naprosto nije samo o
tebi. Onda kada misli samo o sebi razmiljanje se mora prekinuti, jer ta moe misliti? O
drugima moe misliti, misliti znai "o" neemu. ta moe misliti o sebi? Morae prekinuti
razmiljanje i morae pogledati unutra - ne misliti, ve gledati, promatrati, uoavati,
svedoiti. Celi proces e se promeniti. ovek mora traiti sebe.
Sumnja je dobra. Ako sumnja, i ako trajno sumnja, postoji samo jedan fenomen
koji je kao stena, u koji se ne moe sumnjati, a to je tvoje postojanje. Tada e se pojaviti novo
traganje, i to nee biti pitanje. Morae se zapitati "Ko sam ja?"
Ramana Mahari celog svog ivota svojim je uenicima davao samo jednu tehniku.
On bi rekao: "Samo sedni, zatvori oi, i pitaj se 'Ko sam ja?, Ko sam ja?' Koristi to umesto
mantre." To nije mantra. Ne smete to koristiti kao mrtve rei. To mora postati unutarnji
prodor.
Nastavi se pitati to. Tvoj e um mnogo puta odgovoriti da si dua, da si sopstvo, da si
boanski, ali nemoj sluati te stvari, one su sve pozajmljene, te stvari si uo. Ostavi ih po
strani sve dok ne sazna ko si ti. I ako nastavi ostavljati um po strani, jedan dan doi e do
eksplozije. Um eksplodira, i sve pozajmljeno znanje nestaje iz tebe. I po prvi put ti se nalazi
66
licem u lice sa sobom, gledajui unutar sebe. To je otvaranje. I to je put, to je potraga.
Pitaj se ko si ti i ne kai se za jeftine odgovore. Svi odgovori dati od drugih su
bezvredni. Pravi odgovor moe doi jedino iz tebe. Ba kao to pravi cvet moe doi jedino iz
samog stabla, ne moe ga tamo staviti izvana. Moe, ali to e onda biti mrtav cvijet. To
moe zavarati druge, ali nee zavarati samo stablo. Stablo zna da "to je samo mrtvi cvet koji
visi na mojoj grani. On je samo optereenje. To nije srea, to je samo teret." Stablo ga ne
moe slaviti; ne moe ga prihvatiti.
Stablo moe prihvatiti jedino ono to je stiglo iz samog korenja, iz unutarnjeg bia,
najdublje sri. A kada doe iz najdublje sri, cvet postaje dua stabla. I kroz cvet stablo
izraava svoj ples, svoj pev. Njegov celi ivot postaje smislen. Ba tako e odgovor stii iz
tebe, iz tvog korenja. Tada e plesati. Tada e tvoj celi ivot postati smislen.
Ako je odgovor dat izvana on e biti samo oznaka, mrtvi znak. Ako dolazi iznutra,
nee biti znak, bie znaenje. Zapamti ove dve rei - "znak" i "znaenje". Znak moe biti dat
izvana; znaenje moe procvetati samo iznutra. Filozofija se bavi znakovima, konceptima,
reima. Religija se bavi znaenjem. Ona nije zaokupljena reima, znakovima i simbolima.
Ali to e biti jedno mukotrpno putovanje, jer zapravo niko ne moe pomoi, i svi
pomagai su na neki nain prepreke. Ako se neko ponaa previe pokroviteljski i daje vam
odgovor, on je va neprijatelj. Patanjali vam nee dati odgovor, samo e vam naznaiti stazu,
put na kojem e se pojaviti va vlastiti odgovor, na kojem ete susresti odgovor.
Veliki Uitelji davali su samo metode, nisu davali odgovore. Filozofi su davali
odgovore, ali Patanjali, Isus ili Buda, oni nisu davali odgovore. Vi traite odgovore, a oni
vam daju metode, daju vam tehnike. Morate sami pronai odgovor iz sebe, kroz svoje napore,
kroz svoju patnju, kroz svoj prodor, kroz svoju tapascharyu.
20
Samo tako odgovor moe doi,
i on moe postati znaenje. Tako postiete ispunjenje.
Pitanje tree:
Buda je naposletku preneo Mahakajapi ono to nikome drugome nije mogao preneti
reima. Kojoj kategoriji znanja to pripada: neposrednom, zakljuivanju, ili reima
probuenoga? ta je bila poruka?
Najpre, ti pita "ta je bila poruka?" Ako Buda to nije mogao preneti reima, ne
mogu ni ja. To nije mogue.
Ispriau vam jednu anegdotu. Jedan uenik priao je Muli Nasrudinu i upitao ga:
"uo sam da ti poseduje tajnu, konanu tajnu, klju koji otvara sva vrata misterija." Nasrudin
ree: "Da, imam je. Pa ta s tim? Zato pita za nju?" ovek se baci dole pred njegova stopala
i ree: "Traio sam te, Uitelju. Ako ima klju i tajnu, reci je meni."
Nasrudin ree: "To je takva tajna da mora razumeti kako se ona ne moe lako izrei.
Morae ekati." Uenik upita: "Koliko dugo?" Nasrudin ree: "Ni to nije sigurno. Zavisi od
tvog strpljenja - tri godine ili trideset godina." Uenik je ekao. Nakon tri godine pitao je
ponovo. Nasrudin ree: "Ako opet pita, onda e trebati trideset godina. Samo ekaj. To nije
obina stvar. To je konana tajna."
Trideset je godina prolo i uenik ree: "Uitelju, sada je sav moj ivot proao.
Nisam dobio nita. Sada mi daj tajnu." Nasrudin ree: "Pod jednim uslovom: morae mi
obeati da e uvati tajnu, da nee nikome rei." Onda ovjek ree: "Obeavam ti da u
uvati tajnu do smrti. Nikome je neu spomenuti."
Nasrudin ree: "Hvala ti. To je ono to je moj Uitelj i meni rekao. To sam i ja
obeao mome Uitelju. I ako bi je ti mogao uvati do smrti, ta misli, da ja ne mogu uvati
tajnu?"
Ako je Buda bio tih, onda i ja moram biti tih oko toga. Postoji neto to ne moe biti
reeno. To nije poruka, jer poruke se uvek mogu rei. Ako se ne mogu rei, to ne mogu biti
20
Asketski napor, tapas, doslovno znai ar, gorljivost. Vie ukazuje na energiju uloenog truda, predanost
jednom cilju, nego na asketizam sam po sebi.
67
poruke. Poruka je neto izreeno, neto to se govori, to se moe rei. Poruka je uvijek
verbalna.
Buda nije imao poruku; zato je nije mogao ni izrei. Tamo je bilo deset hiljada
uenika. Samo Mahakajapa je dobio jer je mogao razumeti Budinu tiinu. To je tajna tajne.
Mogao je razumeti tiinu.
Jednog jutra je Buda ostao u tiini pod svojim stablom. A zapravo se spremao odrati
besedu, i svi su ekali. Ostao je u tiini, ostao je tih. Uenici su se uznemirili. To se nikada pre
nije dogodilo. On bi doao, i govorio, i otiao. Ali pola sata je prolo. Sunce je izalo, svima
je bilo vrue. Na povrini je vladala tiina, ali se svako iznutra oseao uznemireno, brbljajui
iznutra i pitajui se "Zato je Buda danas tih?"
A on je sedeo tamo ispod svog stabla sa cvetom u ruci i nadalje promatrao cvet, kao
da ak nije ni svestan tih deset hiljada uenika okupljenih da ga uju. Stigli su iz vrlo, vrlo
udaljenih sela. Sakupili su se iz cele zemlje.
Onda neko rekao, neko je skupio hrabrost i rekao: "Zato ne govori? Mi ekamo."
Reeno je da je Buda odgovorio: "Govorim. Ovih pola sata ja sam govorio."
To je bilo previe paradoksalno. Bilo je vie nego apsurdno - on je ostao tih, nije
rekao nita. Ali rei Budi "Ti govori apsurdnosti" nije bilo mogue. Uenici su opet utihnuli -
sada u jo veoj nevolji.
Odjednom se jedan uenik, Mahakajapa, poeo smejati. Buda ga je pozvao blie,
dao mu cvet i rekao: "Sve to moe biti reeno rekao sam drugima, a ono to se ne moe rei
dajem tebi." On mu je samo dao cvet, ali taj cvet je samo simbol. Sa cvetom mu je takoe dao
i odreeno znaenje. Taj cvet je samo znak, no predao mu je i neto to se ne moe preneti
reima.
I vi poznajete odreene oseaje koji se ne mogu preneti. Kada ste u dubokoj ljubavi,
ta radite? Oseaete da je besmisleno ponavljati "Volim te, volim te". Ako to budete previe
govorili, drugome e dosaditi. Ako nastavite ponavljati, drugi e misliti da ste samo papagaj.
Ako nastavite, drugi e misliti da ne znate ta je ljubav.
Kada oseate ljubav, besmisleno je rei da volite. Morate uiniti neto - neto
znaajno. To moe biti poljubac, to moe biti zagrljaj, moete samo uzeti neiju ruku u svoju,
ne radei nita - ali to je puno znaenja. Prenosite neto to se ne moe preneti reima.
Buda je preneo neto to se ne moe preneti reima. Dao je cvet, to je bio dar.
Darovanje je vidljivo; neto nevidljivo preneseno je tim darom. Kada uzmete ruku svog
prijatelja u svoju, to je vidljivo. Samo uzimanje njegove ruke u svoju nema mnogo smisla, ali
neto drugo se prenosi. To je razmena. Prenosi se neka energija, neto to se osea tako
duboko da se reima ne moe izraziti. To je znak; ruka je samo znak. Znaenje je nevidljivo;
ono se prenosi. To nije poruka, to je dar, milost.
Buda je dao sebe, nije dao nikakvu poruku. On je izlio sebe u Mahakajapu. Iz dva
razloga je Mahakajapa postao sposoban to da primi. Jedan je: ostao je potpuno tih dok je
Buda bio tih. I drugi su bili tihi, ali samo prividno, u sebi nisu bili. Neprestano su mislili:
"Zato je Buda tih?" Gledali su se meusobno, gestikulirajui: "ta se dogodilo Budi?
Poludeo je? Nikada nije bio tako tih."
Niko nije bio tih. Samo Mahakajapa, u tom ogromnom skupu od deset hiljada
monaha, bio je tih. On nije imao problema; on nije razmiljao. Buda je posmatrao cvet, a
Mahakajapa je posmatrao Budu. A ne moete pronai velianstveniji cvet od Bude. On je bio
najvii cvet ljudske svesti. Tako je Buda i dalje posmatrao cvet, a Mahakajapa je i dalje
posmatrao Budu. Samo dve osobe nisu razmiljale. Buda nije razmiljao, posmatrao je. Ni
Mahakajapa nije razmiljao, i on je posmatrao. To je bila jedna stvar koja ga je uinila
sposobnim za primanje.
A druga stvar je bila to to se smejao. Ako tiina ne moe postati slavlje, ako tiina
ne moe postati smeh, ako tiina ne moe postati ples, ako tiina ne moe postati ekstaza,
onda je patoloka. Onda e postati tuga. Onda e se pretvoriti u bolest. Onda tiina nee biti
iva, bie mrtva.
Moete postati tihi naprosto tako da postanete mrtvi, ali onda neete primiti Budinu
milost. Onda se Boansko ne moe spustiti u vas. Boansko treba dve stvari: tiinu i razigranu
68
tiinu, ivu tiinu. A u tom trenutku on je bio oboje. Bio je tih, i kada su svi bili ozbiljni, on se
smejao. Buda je izlio sebe; to nije poruka.
Postigni te dve stvari; onda se ja mogu izliti u tebe. Budi tih, i nemoj uiniti tu tiinu
tunom. Dopusti da bude nasmejana i rasplesana. Tiina mora biti poput deteta, puna energije,
vibrantna, ekstatina. Ne smije biti mrtva. Tada, samo tada, ono to je Buda uinio
Mahakajapi moe biti uinjeno tebi.
Sav moj napor je taj da jednog dana neko postane Mahakajapa. Ali to nije poruka.
Pitanje etvrto:
esto ste govorili da je veina spisa puna onog to se zove interpolacija ili umetanje.
Da li Patanjalijeve joga-sutre takoer pate od tog defekta, i kako ete vi postupiti s tim?
Ne, Patanjalijeve joga-sutre su apsolutno iste. Niko nikada nije nita umetnuo u
njih. Postoje razlozi zato se to ne moe uiniti. Prvo, Patanjalijeve yoga-sutre nisu
popularan spis. To nije kao Gita, to nije kao Ramajana, to nije kao Biblija. iroke mase
nikada se nisu zanimale za njega. Kada se iroke mase zanimaju za neto, uine to neistim.
Neminovno je tako, jer se tada spisi moraju odvui dole, na njihov nivo. Patanjalijeve joga-
sutre ostale su samo za znalce. Za njih e se zainteresovati samo nekolicina odabranih. Nee
se svi zainteresovati. I ako sluajno, nekom zgodom, naie na Patanjalijeve joga-sutre,
moi e proitati samo nekoliko stranica i onda e ih baciti. Nije to za tebe. To nije pria, to
nije alegorija. To je jednostavna, nauna rasprava - samo za nekolicinu.
I nain na koji su napisane takav je da e oni koji nisu spremni za njih automatski
okrenuti lea. Slian se sluaj u ovom veku dogodio sa Gurijevim. Tokom trideset godina
pripremao je jednu knjigu. ovek Gurijevog kalibra takvo delo moe napraviti za tri dana.
ak i tri dana bila bi vie nego dovoljna. Lao Ce uinio je tako: ceo Tao Te ing bio je
napisan u tri dana. Gurijev je to mogao uiniti u tri dana; bez potekoa. Ali je trideset
godina pisao prvu knjigu. I ta je uradio? Napisao bi jedno poglavlje, zatim bi dopustio da se
proita pred njegovim uenicima. Uenici bi sluali poglavlje, a on ih je promatrao. Ako
mogu razumeti, promenio bi ga. To je bio uslov: ako mogu razumeti, on e promeniti. Ako bi
video da prate, onda ne valja. Stalno, tokom trideset godina, svako poglavlje proitano je
hiljadu i jedan put, i on je svaki put promatrao. Dok knjiga nije postala potpuno nemogua,
tako da je niko nije mogao itati i razumeti...
ak i vrlo inteligentna osoba morala bi je proitati barem sedam puta; tada bi poeli
stizati bljeskovi znaenja. A i to bi bili samo bljeskovi. Ako bi elela da prodre dalje, onda bi
morala da praktikuje to god je rekao, i kroz praksu znaenje bi postalo jasno. A potreban je
barem jedan celi ljudski ivot da bi se postiglo potpuno razumevanje onoga to je pisao.
Takva vrsta knjige ne moe se interpolirati. Zaista, za njegovu prvu knjigu reeno je
da ju je celu proitalo tek nekoliko ljudi. To je teko - hiljadu stranica. Tako, kada je
objavljeno prvo izdanje, objavljeno je pod jednim uslovom: samo sto stranica, uvodni deo,
bilo je razrezano. Sve druge stranice nisu bile razrezane, i na knjizi je stajalo obavetenje:
"Ako moete proitati prvih sto stranica i nameravate itati dalje, razreite ostale stranice.
Inae vratite knjigu izdavau i uzmite svoj novac nazad."
Reeno je da ima samo nekoliko ivih ljudi koji su knjigu proitali u celosti. Pisana
je na takav nain da e vas zamoriti. Proitati dvadeset-dvadeset i pet stranica, to je dovoljno;
i taj se ovek ini mahnitim.
Ovo su sutre, Patanjalijeve sutre. Sve je saeto u seme. Neko me upitao: "Patanjali
je saeo sutre...", ba neki dan neko je doao i pitao, "...a ti govori tako puno o tim sutrama".
Moram, jer on je od stabla napravio seme, a ja seme opet moram napraviti stablom.
Svaka sutra je kondenzovana, potpuno saeta. Nita ne moe uiniti s njima, niti to
ikoga zanima. To je bila jedna od metoda kako bi se knjiga sauvala istom. A knjiga nije
napisana mnogo hiljada godina, uenici su je samo pamtili; jedni drugima su je predavali kao
seanje. Nije bila napisana, pa joj niko nije mogao nita uiniti. Ona je bila sveto seanje,
sauvano. Pa i kada je knjiga napisana, napisana je na takav nain da bi se odmah otkrilo ako
bi neto bilo umetnuto u nju.
69
Ukoliko to ne pokua osoba Patanjalijevog kalibra, vi ne moete uiniti nita. Samo
promisli, ako ima jednu Ajntajnovu formulu, ta joj moe napraviti? Ako bilo ta napravi,
to e se odmah primetiti. Ukoliko se um poput Ajntajnovog ne pokuava igrati s njom, vi ne
moete nita. Formula je potpuna - nita se ne moe dodati, nita se ne moe izbrisati. Ona je
celina sama po sebi. ta god napravi, bie uhvaen.
Ovo su savrene formule. Ako dodate ijednu re, svako ko radi na putu joge odmah
e opaziti da je to pogreno.
Ispriau vam anegdotu. Dogodila se ba u ovom veku. Jedan od najveih pesnika
Indije, Rabindranat Tagore, preveo je svoju knjigu, Gitanjali, s bengalskog na engleski jezik.
Sam ju je preveo, a onda se malo pokolebao je li prevod dobar ili ne. Pitao je C. F. Andrewsa,
jednog prijatelja i uenika Mahatme Gandija: "Samo pregledaj to. Kako ti izgleda prevod?" C.
F. Anrews nije bio pesnik, on je bio samo jedan Englez - dobro obrazovan, poznavalac jezika,
gramatike i svega - ali nije bio pesnik.
Rekao je Rabindranatu da na etiri mesta, u etiri take, promeni odreene rei: "One
su negramatike, Englezi ih nee shvatiti." Tako je Rabindranat naprosto promenio sve to mu
je Andrews rekao. Sveukupno je promenio etiri rei. Zatim je otiao u London, po prvi put
na skup pesnika... Jedan engleski pesnik toga vremena, Yeats, organizovao je taj skup. Po prvi
put proitan je taj prevod.
Svi su posluali itanje celog prevoda, i Rabindranat upita: "Imate li kakvih
primedbi? Jer ovo je samo prevod, a engleski nije moj maternji jezik."
A poeziju je vrlo teko prevesti. Yeats, koji je bio pesnik Rabindranatovog kalibra,
rekao je: "Samo u etiri take neto je krivo". I to su bile upravo one etiri rei koje je
predloio Andrews!
Rabindranat nije mogao verovati. On ree: "Kako, kako si otkrio? Jer te etiri rei
nisam ja preveo. Andrews ih je predloio, a ja sam ih uvrstio." Yeats ree: "Cela poezija tee,
samo su ove etiri kao kamenje. Tok je prekinut. Izgleda kao da je neko drugi uradio posao.
Tvoj jezik moda nije gramatiki, tvoj jezik nije sto posto taan. Ne moe biti; to moemo
razumeti. Ali to je stopostotna poezija. Te etiri rei dole su od kolskog uitelja. Gramatika
je postala ispravna, ali je poezija pola ukrivo."
S Patanjalijem ne moe uiniti nita. Svako ko se bavi jogom odmah e primetiti
da je neko ko nita ne zna umetnuo neto. Postoji samo nekoliko knjiga koje su jo uvek iste,
ija je istota sauvana. Ovo je jedna od njih. Nita nije promenjeno, ni jedna jedina re. Nita
nije dodano; ona je onakva kakva je Patanjali hteo da bude.
Ovo je delo objektivne umetnosti. Kada kaem "delo objektivne umetnosti", imam na
umu odreenu stvar. Preduzeta je svaka predostronost. Kada su se ove sutre kondenzovale,
preduzeta je svaka predostronost kako ne bi mogle biti unitene. Konstruisane su na takav
nain da bi bilo to strano, ikakav strani element, postao remetilaki faktor. Ali kaem,
pokua li ovek poput Patanjalija, on to moe uiniti.
Ali, ovek poput Patanjalija nikada ne bi pokuao takvu stvar. Uvek samo nii
umovi pokuavaju interpolirati. A nii umovi mogu pokuati, i stvar se moe nastaviti,
interpolirana, jedino kad to postane masovna stvar. Mase nisu svesne, ne mogu biti svesne.
Samo Yeats je bio svestan da je neto krivo. Skupu su prisustvovali i mnogi drugi; niko nije
bio svestan, samo Yeats.
Ovo je tajni kult, tajno naslee. Knjiga je ipak napisana,
21
ali se knjiga kao forma
nije smatrala pouzdanom. Jo ima ivih ljudi koji su Patanjalijeve sutre dobili neposredno od
svog uitelja, a ne iz knjige. Tradicija se jo odrava ivom, i nastavie se, jer knjiga nije
pouzdana. Ponekad se knjige mogu zagubiti. S knjigama mnoge stvari mogu poi krivo.
Dakle, tajna tradicija postoji. Tradicija se odrava, i oni koji znaju preko rei uitelja
stalno proveravaju je li u knjizi neto pogreno ili je neto menjano.
To se nije sprovodilo za druge spise. Biblija ima previe interpolacija, umetanja i
izmena; ako bi se Isus vratio, ne bi bio u stanju da razume ta se dogodilo, kako su te stvari
dospele tamo. Jer dve stotine godina od Isusove smrti... Nakon dvesta godina Biblija je po
21
Smatra se da je Patanjali samo zapisao joga sutre koje su se dugo prenosile usmenim putem kao tajno uenje.
Taj njegov zapis su ove joga sutre koje imamo.
70
prvi put zabeleena. U tih dvesta godina mnoge stvari su nestale. ak su i njegovi uenici
priali razliite prie.
Buda je umro. Njegove su rei zabeleene petsto godina nakon njegove smrti.
Postoje mnoge kole, mnogi spisi, i niko ne moe rei ta je lano, a ta istinsko. Ali Buda je
govorio masama, tako da on nije saet kao Patanjali. On je govorio masama, obinim,
uobiajenim ljudima. On je stvar obrazloio u detalje. U tim detaljima mogle su se dodati
mnoge stvari, mnoge stvari mogle su se izbrisati, a da niko ne bi primetio da je neto
uinjeno.
Ali Patanjali nije govorio masama. On je govorio samo nekolicini odabranih, grupi
- grupi od samo nekoliko osoba, ba kao Gurijev. Gurijev nikada nije govorio pred
masama. Vrlo probrana grupa njegovih uenika mogla ga je sluati, i to pod mnogim
uslovima. Skup nikada nije bio najavljen unapred. Ako bi govorio te veeri u osam i trideset,
oko osam sati dobili biste naznaku da e Gurijev negde govoriti. I morali ste krenuti odmah,
jer u osam i trideset vrata e se zatvoriti. A tih trideset minuta nikada nije bilo dovoljno. Kada
stignete, moete otkriti da je otkazao. Sledeeg dana, opet...
Jednom je otkazivao sedam dana za redom. Prvi dan je dolo etiri stotine ljudi,
zadnji dan samo etrnaest. Dan za danom su se obeshrabrivali. A onda se inilo nemoguim
da e govoriti. Zadnji dan, samo etrnaest ljudi... kad je video, ree: "Sada je ostao pravi broj
ljudi. Mogli ste ekati sedam dana i niste se obeshrabrili, pa ste sada zasluili to. Sada u
govoriti, i samo ovih etrnaest moi e sluati ovu seriju. Neka niko drugi ne bude obaveten
da sam poeo govoriti."
Ovaj nain rada je drugaiji. Patanjali je radio s vrlo zatvorenim krugom. Zato iz
toga nije proizala nikakva religija, nikakva organizacija. Patanjali nije imao sektu. Takva
ogromna snaga, ali on je ostao zatvoren unutar male grupe. I izveo je to na takav nain da se
istota moe odravati. Ona se odrala do danas.
Pitanje peto:
Da li biste, molim vas, objasnili delovanje te nepoznate sile koja ljudski um dri
vezanim za zemaljske stvari i navike, uprkos tome to smo potpuno svesni da konaan rezultat
nije nita drugo do beda?
Svest nije potpuna, svest je samo intelektualna. Logiki, ti prihvata da "to god
radio, to me vodi u bedu", ali to nije tvoje egzistencijalno iskustvo. Ti razume samo
racionalno. Kada bi ti bio samo razum, onda ne bi bilo problema, ali ti si takoe i "nerazum".
Kada bi imao samo svesni um, onda bi bilo u redu. Ti ima nesvesni um, takoe. Svesni um
zna da ti svakoga dana zapada u bedu svojim vlastitim naporima; stvara svoj vlastiti pakao.
Ali nesvesni nije svestan, a nesvesni je devet puta vei od tvog svesnog uma. I nesvesni
nastavlja istrajavati na vlastitim navikama.
Odluio si da se vie nee ljutiti jer ljutnja nije nita drugo do trovanje tvog vlastitog
sistema. Ona ti donosi bedu. Ali sledei put, kada te neko uvredi, nesvesno e ostaviti po
strani tvoj svesni razum, provalie, i ti e biti ljut. A to nesvesno uopte nije ni znalo za tvoju
odluku, i to nesvesno ostaje aktivna sila.
Svesni um nije aktivan, on samo misli. On je mislilac; nije initelj. Dakle, ta se
mora uiniti? Samo mislei svesno da je neto pogreno nee to zaustaviti. Morae raditi na
disciplini, a kroz disciplinu e to svesno znanje prodreti u nesvesno poput strijele.
Kroz disciplinu, kroz jogu, kroz praksu meditacije, svesna odluka e dopreti do
nesvesnog. A kada dopre do nesvesnog, samo tada e biti od neke koristi. Inae e nastaviti
misliti o neemu, a napravie upravo suprotno.
Sv. Augustin je rekao da "to god znam da je dobro - i uvek mislim da u napraviti
tako - kad se ukae prilika da tako postupim, uvek u napraviti to god je pogreno." To je
ljudska dilema.
A joga je put za premoavanje svesnog i nesvesnog. I kada zaemo dublje u
disciplinu shvatie kako se to moe postii. To se moe postii. Dakle, ne oslanjaj se na
svesno, ono je neaktivno. Nesvesno je aktivno. Promeni nesvesno; samo onda e tvoj ivot
71
imati drugaiji smisao. Inae e biti u jo veoj bedi.
Mislei jedno, a radei neto drugo, stalno e stvarati kaos - i malo-pomalo
izgubie samopouzdanje. Malo-pomalo oseae da si apsolutno nesposoban, impotentan, da
ne moe nita uiniti. Pojavie se samooptuivanje. Oseae krivicu. A krivica je jedini
greh.
Poglavlje 7
STALNA UNUTARNJA PRAKSA
31. decembar 1973.
I, 12: abhyasavayragyabhyam tannirodhah.
Vebanje i [duevna] proienost vode ka toj umirenosti (nirodha) [o kojoj je
prethodno bilo rei u YS, I, 2].
I, 13: tatra sthitau yatno 'bhyasah.
Napor da se tu [u umirenosti ovek] ustali jeste [ono to sutinski odreuje]
vebanje (abhyasa).
I, 14: sa tu dirghakalanairantaryasatkarasevito drdhabhumih.
Ovo [vebanje] pak postaje efikasno ukoliko se kroz dugi period, neprekidno i
sa panjom obavlja.
ovek nije samo njegov svesni um. On ima takoe devet puta vie od svesnog,
nesvesni sloj uma. Ne samo to, ovek ima telo, soma, u kome njegov um prebiva. Telo je
apsolutno nesvesno. Ono deluje preteno nevoljno. Samo povrina tela jeste voljna.
Unutranji izvori su nehotini, ne moete uiniti nita oko njih. Vaa volja nije delotvorna.
22
Ovaj obrazac ljudske egzistencije treba da se razume pre nego to ovek ue u sebe. A
razumevanje ne treba da ostane samo intelektualno. Ono mora ii dublje. Ono mora prodreti u
nesvesne slojeve; ono mora dopreti do celog tela.
Otuda vanost abhyase - konstantne unutranje prakse. Ove dve rei su vrlo znaajne;
abhyasa i vairagya. Abhyasa oznaava neprekidnu unutranju praksu, a vairagya oznaava
nevezanost, beeljnost. Sledee Patanjalijeve sutre bave se s ova dva znaajna koncepta, ali
pre nego to uemo u sutre, onaj obrazac ljudske linosti, koji nije potpuno intelektualan,
treba biti vrsto shvaen.
Da je on samo intelekt, ne bi bilo potrebe za abhyasom - konstantnim, ponavljanjem
napora. Vi moete razumeti odmah sve, ako je to racionalno, kroz um, ali samo to
razumevanje nee delovati. Moete razumeti lako da je ljutnja rava, otrovna, ali ovo
razumevanje nije dovoljno za ljutnju da vas ostavi, da iezne. Uprkos vaem razumevanju
ljutnja e se nastaviti, jer ljutnja opstaje u mnogim slojevima naeg nesvesnog uma - ne samo
u umu, nego i vaem telu takoe.
Telo ne moete razumeti samo pomou verbalne komunikacije. Samo vaa glava moe
razumeti, ali telo ostaje nedirnuto. A dok razumevanje ne dopre do samog korena tela, ne
moete biti preobraeni. Ostaete isti. Vae ideje mogu nastaviti da se menjaju, ali vaa
linost e ostati ista. Onda e se novi konflikt pojaviti. Biete u veem nemiru nego ikada, jer
sada moete znati ta je pogreno a i dalje istrajavate da inite to; nastavljate da radite to.
Stvoren je oseaj krivice i osude sebe samoga. Poinjete da mrzite sebe, poinjete da
mislite o sebi kao greniku. A to vie razumete, vie osuda raste, jer vidite kako je to teko,
gotovo nemogue, da promenite sebe.
Joga ne veruje u intelektualno razumevanje. Ona veruje u telesno razumevanje, u
22
Podela nervnog sistema na autonomni i periferni.
72
totalno razumevanje u kome je vaa celovitost ukljuena. Ne samo da se menjate u svojoj
glavi, ve se duboki izvori vaeg bia takoe menjaju.
Kako oni mogu da se menjaju? Konstantno ponavljanje posebne prakse postaje
nevoljno. Ako sprovodite odreenu praksu konstantno - samo ponavljajui je neprekidno
ubrzo to ispada iz svesti, dosee nesvesno i postaje deo nesvesnog. Jednom kada postane deo
nesvesnog, to zapoinje da funkcionie iz tog dubljeg izvora.
Sve moe postati nesvesno ako nastavljate da ponavljate to neprekidno. Na primer,
vae ime je ponavljano tako neprekidno od vaeg detinjstva. Sada ono nije deo svesnog, ono
je postalo deo nesvesnog. Vi moda spavate sa sto osoba u sobi, a ako neko doe i pozove
"Ram, je li Ram tu?" devedeset devet osoba koje nisu povezane s imenom nastavie da
spavaju. Njima to nee smetati. Ali osoba koja nosi ime "Ram" iznenada e pitati: "Ko me
zove? Zato mi smetate u spavanju?"
ak i u spavanju on zna da je njegovo ime Ram. Kako je to ime doseglo tako duboko?
Samo pomou neprestanog ponavljanja. Svako ponavlja svoje ime, svako poziva sebe,
predstavlja sebe. Neprekidna upotreba. Sada to nije svesno. To je dospelo do nesvesnog.
Jezik, va maternji jezik, postaje deo nesvesnog. Sve to jo nauite kasnije nikada
nee biti tako nesvesno; to e ostati svesno. Zbog toga e va nesvesni jezik neprekidno
uticati da va svesni jezik.
Ako Nemac govori engleski, to je drugaije; ako Francuz govori engleski, to je
razliito; ako Indijac govori engleski, to je razliito. Razlika nije u engleskom, razlika je u
njihovim unutarnjim obrascima. Francuz ima razliit obrazac - nesvesni uzorak. To utie.
Tako, sve to nauite kasnije bie pogoeno vaim maternjim jezikom. Ako padnete u
nesvesno stanje, onda samo va maternji jezik moe prodreti.
Seam se jednog od mojih prijatelja koji je bio maharashtrian.
23
Bio je u Nemakoj
dvadeset godina, ili ak vie. Potpuno je zaboravio svoj vlastiti maternji jezik, marathi. Nije
mogao da ga ita, nije mogao da govori na njemu. Svesno, jezik je bio potpuno zaboravljen
zato to nije korien.
Onda se razboleo. I u toj bolesti on bi postao nesvestan. Kad god bi postao nesvestan,
potpuno razliit tip linosti se ispoljavao. Poeo bi da se ponaa na drugaiji nain. U svom
nesvesnom stanju izgovarao bi rei iz marathia, ne iz nemakog. Kada je bio nesvestan, onda
bi izgovarao rei koje su iz marathi jezika. A posle nesvesti, kada bi se vratio natrag u
svesnost, za nekoliko trenutaka ne bi mogao da razume nemaki.
Konstantno ponavljanje u detinjstvu ide dublje jer dete nema pravu svesnost. Ono ima
vie nesvesnog vrlo blizu povrine; sve ulazi u nesvesno. Kako ono ui, kako postaje vie
obrazovano, svesnost e postati deblji sloj - onda sve manje i manje prodire prema
nesvesnom.
Psiholozi kau da se gotovo pedeset posto vaeg uenja obavlja do sedme godine. U
sedmoj godini vaeg detinjstva, vi ste gotovo upoznali polovinu stvari koje ete ikada znati.
Pola vaeg obrazovanja je zavreno, a ta polovina e postati osnova. Dakle sve drugo e biti
samo nadograeno na tome. I ti dublji obrasci e ostati iz detinjstva.
Zbog toga moderna psihologija, moderna psihoanaliza, psihijatrija, svi pokuavaju da
prodru u vae detinjstvo, jer ako ste mentalno bolesni, seme negde treba da se nae u vaem
detinjstvu - ne u sadanjosti. Obrazac mora biti lociran tamo u detinjstvu. Jednom kada je
duboki obrazac lociran, onda neto moe da se uradi i moete biti preobraeni.
Ali kako prodreti dotle? Joga ima metodu. Metoda se naziva abhyasa. Abhyasa
oznaava konstantnu, ponavljajuu praksu odreene stvari. Zato, kroz ponavljanje, neto
postaje nesvesno? Ima nekoliko razloga za to.
Ako elite da nauite neto, moraete to da ponavljate. Zato? Ako proitate pesmu
samo jednom, zapamtiete nekoliko rei tu i tamo; ali ako je proitate dva puta, tri puta,
mnogo vie puta, onda moete zapamtiti redove, strofe. Ako ponovite sto puta, onda je
moete zapamtiti kao celu. Ako je ponovite ak i vie, onda ona moe da se nastavi, istraje u
vaem pamenju godinama. Neete moi da je zaboravite.
23
Stanovnik Maharatra drave u Indiji.
73
ta se deava? Kada ponavljate odreenu stvar, to je vie ponavljate, vie se urezuje u
modane elije. Neprekidno ponavljanje je kao konstantno udaranje ekiem. Onda se to
urezuje. To postane deo vaih modanih elija. A to vie postane deo vaih modanih elija,
manje svesnosti je potrebno. Vaa svesnost moe da ode; sada ona nije potrebna.
Dakle, ta god nauite duboko, za to ne treba da budete svesni. U poetku, ako uite
vonju, kako da vozite kola, onda je to konstantan napor. Zbog toga ima tako mnogo nevolja,
jer morate biti oprezni neprekidno, a ima tako mnogo stvari da ih se bude svestan - put,
saobraaj, mehanizam, volan, pedala za gas, konice, i sve drugo, kao i saobraajna pravila na
putu. Morate neprekidno biti svesni svega. Dakle tako ste mnogo angaovani u tome da to
postaje teko, to postaje veoma naporno.
Ali ubrzo, vi moi ete kompletno da zaboravite sve. Voziete, a vonja e postati
nesvesna. Nije potrebno da unosite svoj um u to, moete nastaviti da mislite ta god elite,
moete da budete gde god elite, a kola ete voziti nesvesno. Sada je vae telo to nauilo.
Sada itav mehanizam zna to. To je postalo jedno nesvesno uenje.
Kad god neto postane tako duboko da ne treba da budete svesni o tome, to pada u
nesvesno. A jednom kada stvar padne u nesvesno, to e zapoeti da menja vae bie, va
ivot, va karakter. I promena e biti sada nenaporna; ne treba da se brinete o tome.
Jednostavno ete se kretati u pravcu gde vas nesvesno vodi.
Joga je radila vrlo mnogo na abhyasi, na konstantnom ponavljanju. Ovo konstantno
ponavljanje je potrebno samo da bi dovelo vae nesvesno u rad. A kada nesvesno pone da
funkcionie, vi ste spokojni. Nikakav napor nije potreban; stvari postaju prirodne. Kae se u
starim spisima da mudrac nije onaj koji ima dobar karakter, jer ak i ta svesnost pokazuje da
"protiv" jo postoji, suprotnost jo postoji. Mudrac je ovek koji ne moe initi loe, ne moe
misliti o tome. Dobrota je postala nesvesna; postala je kao disanje. ta god da on uradi to e
biti dobro. To je postalo tako duboko u njegovom biu da nikakav napor nije potreban. To je
postalo njegov ivot. Tako da ne moete rei mudracu da je on dobar ovek. On ne zna ta je
dobro, ta je loe. Sada ne postoji konflikt. Dobro je prodrlo tako duboko da ne postoji
potreba da se bude svestan toga.
Ako ste svesni o vaoj dobroti, ravost jo postoji uporedo. I postoji stalna borba. I
svaki put kada morate da se pokrenete u akciju, morate izabrati: "Moram initi dobro; ne
smem initi ravo." I ovaj izbor e biti veliki nemir, konstantno unutranje nasilje, unutranji
rat. Ako konflikt postoji, ne moete se oseati oputeno, kao kod kue.
Sada emo ui u sutru. Prestajanje uma jeste joga, ali kako moe um, i njegove
modifikacije, da prestanu?
Njihov prekid nastaje pomou trajne unutarnje prakse i nevezivanja.
Dve stvari - kako um moe da prestane sa svim svojim modifikacijama: jedna -
abhyasa, istrajna unutarnja praksa, a druga - nevezivanje. Nevezivanje e stvoriti situaciju,
uporna praksa je tehnika koja se koristi u toj situaciji. Pokuajte da razumete oboje.
ta god da radite, vi radite jer imate odreene elje. A ove elje mogu biti ispunjene
samo injenjem odreenih stvari. Dok ove elje ne budu odbaene, vae aktivnosti ne mogu
biti odbaene. Vi imate neko ulaganje u ovim aktivnostima, u ovim akcijama. Ovo je jedna od
nedoumica ljudskog karaktera i uma, da moete eleti da zaustavite odreene akcije jer vas
one vode u nevolju.
Ali zato ih inite? Vi ih inite jer imate odreene elje, a ove elje ne mogu biti
ispunjene bez njihovog izvoenja. Dakle ovo su dve stvari. Jedna, vi morate initi odreene
stvari. Na primer, ljutnja. Zato postajete ljuti? Vi postajete ljuti samo kada negde, na neki
nain, neko stvara prepreku. Nameravate postii neto, a neko stvori prepreku. Vaa elja je
ometena. Vi postajete ljuti.
Moete postati ljuti ak i na stvari. Ako se kreete, i pokuavate da stignete negde
odmah, a stolica vam se nae na putu, vi se naljutite na stolicu. Pokuavate da otkljuate
vrata, a klju ne radi, postanete ljuti na vrata. To je apsurdno, jer ljutiti se na stvar jeste
besmislica. Sve to stvara bilo koju vrstu prepreke stvara ljutnju.
74
Imate elju da dosegnete, da uradite, da postignete neto. Ko god se isprei na putu do
vae elje izgleda da je va neprijatelj. elite da ga unitite. To je ono to znai ljutnja: elite
da unitite prepreke. Inae ljutnja vodi do nevolje; ljutnja postaje jedno oboljenje. Stoga ne
elite da budete ljuti.
Ali kako moete odbaciti ljutnju ako imate eljene ciljeve? Ako imate elje i ciljeve,
onda ljutnja je obavezna da bude tu, jer ivot je sloen, vi niste sami ovde na ovoj zemlji.
Milioni i milioni se bore za svoje vlastite elje, oni se ukrtaju jedni s drugima, dolaze jedni
drugima na stazu. Ako imate elje, onda je nuno da ljutnja bude tu, frustracija e obavezno
biti tu, nasilje e nuno biti tu. I sve to doe na vau stazu, va um e misliti da uniti.
Ovaj odnos prema unitenju prepreka jeste ljutnja. Zato to ljutnja stvara nevolju,
elite da ne budete ljuti. Ali samo eleti da ne budete ljuti nee biti od velike pomoi jer
ljutnja je deo veeg obrasca - od uma koji eli, uma koji ima ciljeve, uma koji eli da stigne
negde. Ne moete odbaciti ljutnju.
Dakle, problem je u elji. S njom je odbaeno pola mogunosti ljutnje; osnova je
odbaena. Ali onda takoe nije nuno da e sva ljutnja da iezne, jer ste bili ljuti milionima
godina. Ona je postala duboko ukorenjena navika.
Moete odbaciti elje, ali ljutnja e jo odoleti. Ona nee biti tako snana, ali e
istrajati jer sada je navika. Postala je nesvesna navika. Tokom mnogo, mnogo ivota vi ste je
nosili. Ona je postala vae nasledstvo. Ona je u vaim elijama; telo ju je preuzelo. Ona je
sada hemijska i fizioloka. Samo vaim odbacivanjem svojih elja vae telo nee promeniti
svoj obrazac. Obrazac je vrlo star. Moraete da promenite i ovaj obrazac.
Za tu promenu bie potrebna ponavljajua praksa. Da se promeni unutranji
mehanizam, ponavljajua praksa e biti potrebna - preuslovljavanje itavog obrasca telo-um.
Ali ovo je mogue samo ako ste odbacili eljenje.
Pogledajte to s druge take gledita. Jedan ovek je doao kod mene i rekao: "Ne
elim da budem alostan, ali sam uvek tuan i snuden. Ponekad ne mogu ak ni da osetim
razlog zato sam tuan, ali jesam tuan. Nema vidljivog uzroka, nita na ta mogu tano
pokazati da je razlog. Izgleda da je da je to postalo moj stil da budem tuan. Ne seam se",
rekao je, "da li sam ikada bio srean. Ne elim da budem tuan, to je teret. Sad sam
najnesrenija osoba. Zaista, kako mogu to odbaciti?"
Tako sam ga pitao: "Jesi li neto uloio u svoju oaloenost?" On je rekao: "Zato bih
imao bilo kakvo ulaganje?" Ali jeste. Znao sam dobro tu osobu. Znao sam ga mnogo godina,
ali on nije bio svestan da postoji neko steeno interesovanje u tome. Tako, eleo je da odbaci
alost, ali nije bio svestan zato tuga postoji. On je smatrao da su to neki drugi razlozi koje
nije mogao da povee.
Njemu treba ljubav, ali da bi bio voljen... Ako vam treba ljubav treba da budete
zaljubljeni. Ako traite ljubav, treba da date ljubav, i treba da date vie nego to moete
traiti. Ali on je tvrdica, on ne moe dati ljubav. Davanje je nemogue, on ne moe dati nita.
Samo od rei "davanje", on e se stegnuti u sebi. On moe samo da uzima; on ne moe da
daje. On je zatvoren kada je davanje u pitanju.
Ali bez ljubavi ne moete cvetati. Bez ljubavi ne moete postii nikakvu radost; ne
moete biti sreni. A on ne moe voleti jer ljubav izgleda kao davanje neega. To je davanje,
davanje svega to imate, i vaeg bia, takoe. On ne moe dati ljubav, on ne moe primiti
ljubav. Onda ta da radi? Inae on arko udi, kao to svako arko udi za ljubavlju. To je
osnovna potreba ba kao hrana. Bez hrane telo e umreti, a bez ljubavi vaa dua e se
stegnuti. To je neminovno.
Onda je on stvorio zamenu, a ta zamena je saoseanje. On ne moe dobiti ljubav jer ne
moe dati ljubav, ali moe dobiti sauee. Sauee je siromana zamena za ljubav. Stoga je
on alostan. Kada je on tuan ljudi mu daju sauee. Ko god mu doe ima saoseanje jer on
uvek plae i zapomae. Njegovo raspoloenje je uvek kao kod vrlo nesrenog oveka. Ali on
uiva! Kada god mu pruite saoseanje on uiva u tome. On postaje vie nesrean, jer to je
vie nesrean, vie moe dobiti saoseanja.
Stoga sam mu ja rekao: "Vi imate odreeno ulaganje u vau alost. Ovaj ceo obrazac,
samo alost ne moe se odbaciti. Ona je ukorenjena negde drugde. Prestanite da traite
75
saoseanje. Moete prestati da traite saoseanje samo kada zaponete da dajete ljubav, jer to
je zamena. A jednom kada zaponete da dajete ljubav, ljubav e vam se dogoditi. Onda ete
biti sreni. Onda je stvoren razliit obrazac."
uo sam: ovek je uao u jedan auto-park. Bio je u vrlo smenom poloaju. Izgledalo
je skoro nemogue kako je hodao, jer se bio pogurio kao da vozi auto. Ruke su mu se na
nekom nevidljivom volanu pokretale, a noga na nevidljivom gasu; a on je hodao. A to je bilo
tako teko, skoro nemogue, kako je on hodao. Gomila se sakupila tu. On je radio neto
nemogue. Oni su pitali pratioca: "ta se deava? ta ovaj ovek radi?"
Taj pratilac je rekao: "Ne pitaj glasno. ovek je u svojim prolim voljenim kolima.
Bio je jedan od najboljih vozaa. On je ak dobio nacionalnu nagradu na auto trkama. Ali
sada, usled nekog mentalnog nedostatka, on se srozao. Nije mu dozvoljeno da vozi kola, to
mu je inae ba stari hobi."
Iz gomile su rekli: "Ako znate to, onda zato mu to ne kaete, kaite mu: "Nemate
auto, ta radite ovde?" ovek je odgovorio: "To je ono zbog ega ja kaem: "Ne govorite
naglas." Ja ne mogu to uiniti, jer mi on daje jedan rupi dnevno da operem kola. Zato mu ne
mogu to rei: "Vi nemate kola". On e parkirati kola, a onda u ih ja oprati."
To ulaganje od jednog rupija, steena korist, postoji. Imate mnogo steenih koristi u
vaoj nevolji takoe, u vaem bolu takoe, u vaoj bolesti takoe. A stalno govorite: "Mi ne
elimo to. Mi ne elimo da budemo ljuti, ne elimo da budemo ovo i ono." Ali dok ne doete
do uvida kako su se sve te stvari dogodile vama, dok ne uvidite ceo obrazac, nita se ne moe
promeniti.
Najdublji obrazac uma je elja. Vi ste ono to jeste jer imate odreene elje, grupu
elja. Patanjali kae: "Prva stvar je nevezivanje." Odbacite sve elje; ne budite vezani. A
onda, abhyasa.
Na primer, neko doe kod mene i kae: "Ne elim da sakupljam vie masti u svom
telu, ali nastavljam da jedem. Ja elim da prestanem, ali nastavljam da jedem."
eljenje je povrinsko. Postoji obrazac unutra, zato on jede vie i vie. ak i ako
prestane za nekoliko dana, onda opet s vie ukusa on jede. I on e sakupiti veu teinu nego
to je izgubio kroz nekoliko dana posta ili dijete. A to se deavalo neprekidno, godinama. To
nije pitanje da se jede manje. Zato on jede vie? Telu to ne treba, onda negde u umu hrana je
postala zamena za neto.
On se moda boji smrti. Ljudi koji se boje smrti jedu vie jer jedenje izgleda da je
osnova ivota. to vie jedete vie ivite. Ovo je aritmetika u njihovom umu. Jer ako ne jedete
vi umirete. Dakle ne jedenje je ekvivalentno smrti, a vie jedenja je ekvivalentno sa vie
ivota. Dakle, ako se bojite smrti vi ete jesti vie, ili ako vas niko ne voli vi ete jesti vie.
Hrana moe postati zamena za ljubav, jer dete u poetku, dolazi do toga da povee
hranu i ljubav. Prva stvar za koju e dete biti svesno jeste majka, hrane od majke i ljubavi od
majke. Ljubav i hrana ulaze u njegovu svest istovremeno. A kad god majka voli, ona daje vie
mleka. Dojka se daje sreno. Ali kad god je majka ljuta, nije milostiva, ona otrgne dojku.
Hrana se uklanja kad god majka ne voli; hrana se daje kad god ona voli. Ljubav i
hrana postaju jedno. U umu, u dejem umu, oni postaju udrueni. Tako, kad god dete dobije
vie ljubavi, ono e smanjiti svoju hranu, jer ljubavi je toliko mnogo da hrana nije nuna. Kad
god nema ljubavi, ono e jesti vie jer ravnotea mora da se odrava. Ako uopte nema
ljubavi, onda e ono samo puniti svoj stomak.
Moete biti iznenaeni - kad god su dve osobe u ljubavi, one izgube debljinu. Zbog
toga devojke postaju deblje onog momenta kada se udaju. Kada je ljubav utvrena brakom,
zapoinju da se debljaju jer ljubav i svet ljubavi je, na neki nain, okonan.
U zemljama gde vie preovlauju razvodi, ene pokazuju bolje figure. U zemljama
gde razvodi nisu rasprostranjeni, ene ne brinu o svojim figurama, jer ako je razvod mogu
onda e ena morati da nae nove ljubavnike i svesno istie svoju figuru. Traganje za
ljubavlju pomae telesnoj pojavi. Kada je ljubav utvrena, ona je dovrena u ivotu. Ne treba
da brinete o telu; ne treba uopte da brinete o njemu.
Dakle, ova osoba se moda boji smrti; moda ona nije u nekoj dubokoj, intimnoj
ljubavi s nekim. A ovo dvoje su opet povezani. Ako ste u dubokoj ljubavi, vi se ne bojite
76
smrti. Ljubav je tako ispunjavajua da ne brinete ta e se dogoditi u budunosti. Ljubav sama
je ispunjenje. ak i ako smrt doe, ona moe biti dobrodola. Ali ako niste u ljubavi, onda
smrt kreira strah; jer vi niste ak ni voleli jo, a smrt se pribliava. Smrt e se desiti i vie nee
biti vremena i nema budunosti posle nje.
Ako ne postoji ljubav, straha od smrti e biti vie. Ako ima ljubavi, manje je straha od
smrti. Ako ima potpune ljubavi, smrt potpuno iezava. Ovo je sve povezano unutra. ak i
vrlo jednostavne stvari su duboko ukorenjene u veim obrascima.
Mula Nasrudin je jednom stajao ispred svog veterinara sa psom i insistirao je: "Isecite
rep mom psu." Doktor je rekao: "Ali zato, Nasrudine? Ako iseem rep vaem psu, ovaj lepi
pas e biti upropaen. Izgledae runo. Zato zahteva to?" Nasrudin je rekao: "Meu nama,
ne kaite to nikome, elim odsei psu rep jer moja tata e uskoro doi a ja ne elim nikakav
znak dobrodolice u mojoj kui. Uklonio sam sve. Samo ovaj pas je ostao, on moe izraziti
dobrodolicu mojoj tati."
ak i psei rep ima vei obrazac od mnogih uzajamnih odnosa. Ako Mula Nasrudin ne
moe da izrazi dobrodolicu svojoj tati ak ni kroz svog pasa, on ne moe biti u ljubavi sa
svojom enom; to je nemogue. Ako ste u ljubavi sa svojom suprugom, iskazaete
dobrodolicu i svojoj tati. Biete ljubazni prema njoj.
Jednostavne stvari na povrini duboko su ukorenjene u kompleksnim stvarima, i sve je
meusobno zavisno. Dakle, samom promenom miljenja, nita se ne menja. Dok vi ne odete
do kompleksnog obrasca, oslobodite ga uslovljavanja, dovedete ga red, stvorite nov obrazac,
samo onda novi ivot moe nastati iz toga. Dakle, ove dve stvari treba da se obave:
nevezivanje, i nevezivanje to se tie svega.
To ne znai da treba da prestanete da uivate. Ovo pogreno razumevanje je postojalo,
a joga je pogreno interpretirana na mnogo naina. U jednom od njih - izgleda da joga kae
da vi umirete za ivot jer nevezivanje znai da vi ne elite nita. Ako ne elite nita, niste
vezani ni uz ta, ako ne volite nita, onda ete biti samo mrtav le. Ne, to nije znaenje.
Nevezivanje znai da ne budete zavisni ni od ega, da ne inite svoj ivot i sreu
zavisnim ni od ega. Davanje prednosti je u redu, vezivanje nije u redu. Kada ja kaem
davanje prednosti je u redu, mislim da moete davati neemu prednost, morate davati
prvenstvo. Ako su mnoge osobe prisutne, moete voleti nekoga, moete odabrati nekog,
moete biti prijatelj s nekim. Dajte prvenstvo nekome, ali ne budite vezani.
Koja je razlika? Ako budete vezani, onda to postaje jedna opsesija. Ako osoba nije tu,
vi ste nesreni. Ako je osoba odsutna, vi ste u patnji. A vezanost je takva bolest da ako osoba
nije tu vi ste u nevolji, a ako je osoba prisutna vi ste ravnoduni. Tada je to u redu, to je
prihvatljivo. Ako je osoba tu, onda je u redu - nita vie od toga. Ako osoba nije tu, onda ste u
patnji. To je vezanost.
Davanje prvenstva je upravo suprotno. Ako osoba nije tu, vi ste u redu; ako je osoba
tu, vi se oseate srenim, zahvalnim. Ako je osoba tu vi ne prihvatate to ravnoduno. Vi ste
sreni, uivate u tome, slavite to. Ako osoba nije tu, vi ste u redu. Vi ne zahtevate, niste
opsednuti. Vi takoe moete biti sami i sreni. Vie biste voleli da je osoba tu, ali to nije
opsesija.
Davanje prednosti je dobro, vezivanje je bolest. ovek koji ivi sa davanjem prednosti
ivi ivot u dubokoj srei. Ne moete ga uiniti nesrenim. Moete ga samo uiniti srenim,
vie srenim. Ali ne moete ga uiniti nesrenim. A osobu koja ivi s vezanou ne moete
uiniti srenom, moete je uiniti samo vie nesrenom. I vi znate ovo, znate ovo vrlo dobro.
Ako je va prijatelj tu, vi mnogo ne uivate; ako prijatelj nije tu, nedostaje vam mnogo.
Upravo je pre nekoliko dana dola kod mene devojka. Videla me pre mesec dana sa
svojim momkom. Stalno su se meusobno tukli, da je to postalo samo jedna bolest, pa sam im
rekao da se razdvoje na nekoliko sedmica. Rekli su mi da im je nemogue da ive zajedno, pa
sam ih poslao daleko odvojeno.
Tako je devojka bila ovde za badnje vee, i ona je rekla: "Ova dva meseca, mnogo mi
je nedostajao moj momak! Stalno mislim na njega. ak i u mojim snovima poeo je da se
javlja. Nikada se to ranije nije dogaalo. Kada smo bili zajedno, nikada ga nisam videla u
snovima. U snovima sam vodila ljubav s drugim mukarcem. Ali sada, stalno mi je u snovima
77
moj momak. Dozvoli nam sada da ivimo zajedno."
Onda sam joj rekao: "to se mene tie, moete iveti opet zajedno. Ali seti se da ste
iveli zajedno upravo pre dva meseca i da nikada niste bili sreni."
Vezanost je bolest. Kada ste zajedno, vi niste sreni. Ako imate bogatstvo vi niste
sreni. Biete nesreni ako ste siromani. Ako ste zdravi, vi nikada ne oseate zahvalnost.
Ako ste zdravi, nikada ne oseate zahvalnost za egzistenciju. Ali ako ste bolesni vi proklinjete
ceo ivot i egzistenciju. Sve je beznaajno, i ne postoji Bog.
ak i obina glavobolja je dovoljna da izbrie sve bogove. Ali kada ste sreni i zdravi,
nikada se ne setite da odete u crkvu ili hram samo da se zahvalite: "Ja sam srean i zdrav, a
nisam to zasluio. Ovo su jednostavno darovi od tebe."
Mula Nasrudin je jednom pao u reku, i skoro da se udavio. On nije bio religiozan
ovek, ali iznenada, na ivici smrti, on je zavapio: "Alahu, Boe, molim te spasi me, i od
danas, moliu se i iniu sve to je zapisano u spisima."
Dok je izgovarao "Boe, pomozi mi," uhvatio se za granu koja je visila iznad reke.
Dok je grabio i iao prema sigurnom, osetio je oputenost i rekao: "Sada je uredu. Sada ne
treba da brine." Opet je rekao Bogu: "Sada ne treba da brine. Sada sam siguran." Iznenada
se grana slomila i on je opet pao. Tako da je rekao: "Ne moe li da prihvati prostu alu?"
Inae, tako se kreu nai umovi. Vezanost e vas uiniti vie i vie jadnim, ono to ste
slobodno izabrali e vas uiniti sve srenijim i srenijim. Patanjali je protiv vezanosti, nije
protiv onog to se vie voli. Ako hrana po vaoj sklonosti nije dostupna, onda ete odabrati
drugu hranu i biete sreni, jer ete znati da prva nije dostupna, ta god je dostupno treba u
tome da se uiva. Neete plakati i zapomagati. Prihvatiete ivot kakav vam se deava.
Ali osoba koja je stalno vezana uz sve, nikada ne uiva ni u emu i nikada ne postie
cilj. itav ivot postaje neprekidna patnja. Ako niste vezani, vi ste slobodni; imate mnogo
energije; ne zavisite ni od ega. Vi ste nezavisni, a ova energija moe da se premesti u
unutranji napor. To moe da postane praksa. To moe postati abhyasa. ta je abhyasa?
Abhyasa je borba sa starim obrascem navike. Svaka religija je razvila mnoge vebe, ali
osnova je ova Patanjalijeva sutra.
Na primer, kad god nastaje ljutnja, nainite stalnom praksom da pre ulaska u ljutnju
uzmete pet dubokih udisaja. Jednostavna praksa, oevidno uopte nije povezana sa ljutnjom.
Svakoga to moe nasmejati, "Kako e to pomoi?" Ali to e pomoi. Kad god osetite da
ljutnja dolazi, pre nego to je izrazite, uzmite pet dubokih udisaja i izdisaja.
ta e to uiniti? To e uiniti mnogo stvari. Ljutnje moe biti samo ako ste nesvesni,
a ovo je svestan napor. Upravo pre nego to se naljutite svesno udahnite i izdahnite pet puta.
Ovo e uiniti va um ivahnim, opreznim, a sa opreznou ljutnja ne moe ui. To nee samo
uiniti va um ivahnim, uinie takoe i vae telo ivahnim, jer sa vie kiseonika u telu, telo
je ivahnije. U ovom ivahnom momentu, iznenada ete osetiti da je ljutnja iezla.
Drugo, va um moe biti samo na jedno usmeren. Um ne moe misliti o dve stvari
istovremeno; to je nemogue za um. On se moe menjati od jedne do druge stvari vrlo brzo,
ali ne moete imati dve stvari zajedno u umu istovremeno. Jedna stvar u jednom trenutku. Um
ima vrlo uzan prozor, samo jedna stvar u jednom vremenu. Tako ako je ljutnja tu, ljutnja je tu.
Ako vi udahnete i izdahnete pet puta, neoekivano um je usmeren na disanje. On se odvratio.
Sada se kree u razliitom pravcu. ak i ako se preselite ponovo na ljutnju, ne moete biti isto
ljuti opet jer vanost je izgubljena.
Gurijev kae: "Kada je moj otac umirao, rekao mi je da zapamtim samo jednu stvar:
"Kad god si ljut, saekaj dvadeset etiri sata, a onda uini ta god eli. ak i ako eli da
ubije, idi i ubij, ali ekaj za dvadeset etiri sata."
Dvadeset etiri sata je previe, dvadeset etiri sekunde e delovati. Samo ekanje vas
promeni. Energija koja je tekla prema ljutnji uzela je novi pravac. To je ista energija. Ona
moe postati ljutnja, ona moe postati saoseanje. Samo joj pruite priliku.
Tako stari spisi kau: "Ako dobra misao doe u tvoj um, nemojte je odgaati; delujte
odmah. A ako rava misao doe u va um, odloite je; nikada ne delujte odmah." Ali mi smo
vrlo lukavi i promuurni, mi mislimo. Kad god dobra misao doe, mi je odgodimo.
Mark Tven je pisao u svojim memoarima da je sluao svetenika u crkvi deset minuta.
78
Predavanje je bilo divno, i on je mislio u svom umu: "Danas u dati donaciju od deset dolara.
Svetenik je divan. Crkva mora da se pomogne!" Odluio se da pokloni deset dolara posle
predavanja. Posle deset minuta je poeo da misli da bi deset dolara bilo previe, pet e biti
dovoljno. Posle jo deset minuta je mislio: "Ovaj ovek ak ne vredi ni pet."
On vie nije sluao. Brinuo je o svojih deset dolara. Nije nikome govorio, ali sada
ubeuje sebe da je ovo previe. Vremenom je rekao: "Predavanje se zavrilo, odluio sam da
ne dam nita. A kada je ovek doao blizu mene da uzme priloge, dok se kretao, pomislio sam
da uzmem nekoliko dolara i pobegnem iz crkve!"
Um se stalno menja. On nikada nije statian, on je tok. Ako je neto ravo tu,
saekajte malo. Ne moete privrstiti um, um je tok. Samo ekajte! Samo saekajte malo, i
neete biti sposobni da uinite zlo. Ako je tu neko dobro i elite da ga uinite, uinite to
odmah jer um se menja, posle nekoliko minuta neete biti sposobni to da uinite. Dakle ako je
to delo ljubavi, ne odlaite ga. Ako je neto nasilno ili destruktivno, odgodite to malo.
Ako ljutnja doe, odloite je makar za nekoliko udisaja, i neete biti sposobni da je
iskaete. Onda ste slobodni da delujete. Nastavite neprekidno. To postaje navika; ne treba da
mislite. Onog momenta kada ljutnja ue, odmah va mehanizam zapoinje da die brzo,
duboko. Za manje od jedne godine postae vam apsolutno nemogue da budete ljuti. Neete
biti sposobni da budete ljuti.
Bilo koja praksa, bilo koji svesni napor, moe promeniti vae stare obrasce. A to nije
posao koji se moe obaviti odmah; to e traiti vreme - jer ste stvorili va obrazac navika u
mnogim, mnogim ivotima. ak ni u jednom ivotu vi ne moete promeniti to - to je previe
rano.
Moji sannyasini mi dolaze i kau: "Kada e se to dogoditi?" a ja kaem: "Ubrzo." A
oni kau: "ta mislite pod vaim "uskoro", jer ste nam godinama govorili "uskoro"?"
ak i u jednom ivotu se to deava - to je ubrzo. Kad god se to dogodi, to se desilo pre
njegovog vremena jer ste vi stvorili ovaj obrazac u tako mnogo ivota. To treba da bude
uniteno, osveeno. Stoga u bilo koje vreme, u bilo kom ivotu, to nije prekasno.
Njihov prekid nastaje uz pomo trajnog unutranjeg napora i nevezivanja.
Od ovo dvoje, abhyasa unutranja praksa je napor da se bude vrsto utvren u sebi
samom.
Sutina abhyase je da se bude usrediten u sebi. ta god da se dogodi, ne treba odmah
da se uzbuujete i reagujete. Prvo treba da budete usrediteni u sebi, iz te usredsreenosti da
posmatrate okolo i onda odluite.
Neko vas uvredi i vi ste povueni njegovom uvredom. Vi ste uzbueni bez
savetovanja sa svojim centrom. ak i bez vraanja do centra ni za jedan trenutak, vi ste
uzbueni.
Abhyasa oznaava unutranju praksu. Svesni napor znai: "Pre nego to se pokrenem
van, moram se pokrenuti unutra. Prvo kretanje mora biti prema mom centru; prvo moram biti
u kontaktu sa svojim centrom. Tamo, usrediten, pogledau situaciju i onda odluiti." A ovo
je tako ogroman, tako preobraavajui fenomen. Jednom kada ste usrediteni unutra, cela
stvar izgleda drugaija; perspektiva se promenila. To moda nee izgledati kao uvreda. ovek
moe samo da izgleda glup. Ili, ako ste stvarno usrediteni, vi ete saznati da je on u pravu.
"To nije uvreda. Nije rekao nita pogreno o meni."
uo sam da se jednom dogodilo - ne znam da li je to istina ili ne, ali sam uo ovu
anegdotu - da je jedan novinar neprekidno pisao protiv Riarda Niksona, neprekino! -
klevetajui ga, osuujui ga. Onda je Riard Nikson otiao kod izdavaa i rekao: "ta inite?
Govorite lai o meni i to dobro znate!" Izdava je rekao: "Da, znamo da govorimo lai o
vama, ali ako ponemo govoriti istinu o vama, biete u veoj nevolji!"
Dakle, ako neko govori neto o vama on moda lae, ali samo pogledajte ponovo. Ako
je on stvarno u pravu, to moe biti gore. Ili, sve to on kae moe da se primeni na vas. Ali
samo kada ste usrediteni, moete posmatrati sebe nepristrasno.
Patanjali kae da od ova dva, abhyasa unutranja praksa - jeste napor da se bude
79
vrsto utvren u sebi. Pre pokretanja u delo, bilo koje vrste delovanja, krenite u sebe. Prvo
budite utvreni tamo - makar samo za jedan jedini trenutak - i vaa akcija e biti totalno
razliita. To ne moe biti neki nesvesni obrazac od ranije. To e biti neto novo, to e biti
jedan ivi odgovor. Samo pokuajte to. Kad god oseate da ete ii da delujete ili uinite
neto, pokrenite se prvo unutra, jer ta god da ste inili do sada postalo je slino robotu,
mehaniko. Vi ste to stalno inili, neprekidno, u ponavljanim ciklusima.
Samo vodite dnevnik trideset dana - od jutra do veeri, trideset dana, i moi ete da
vidite obrazac. Vi se kreete kao maina; vi niste ovek. Vai odgovori su mrtvi. Sve to
inite jeste predvidljivo. A ako izuite svoj dnevnik pronicljivo moda ete moi da
deifrujete obrazac - da ste ponedeljkom, svakog ponedeljka ste ljuti; svake nedelje ulni,
seksualni; svake subote ste borbeni. Ili ujutru ste dobri, posle podne oseate gorinu, a uvee
ste protiv celog sveta. Moete videti obrazac. Jednom kada sagledate obrazac, moete zapaziti
da radite kao robot. A biti robot je ono to je nevolja. Treba da budete svesni, a ne mehanika
stvar.
Gurijev je imao obiaj da kae: "ovek, ovakav kakav jeste, je maina". Vi postajete
ovek samo kada postanete svesni. A ovaj konstantan napor da se bude utvren u sebi uinie
vas svesnim, oslobodie vas mehaninosti, uinie vas nepredvidljivim, uinie vas
slobodnim. Onda neko moe da vas vrea a vi ete se jo smejati; ranije se nikada niste
smejali. Neko moe da vas uvredi, a vi da oseate ljubav prema oveku; ranije to niste oseali.
Neko moe da vas uvredi, a vi moete biti zahvalni prema njemu. Neto novo se rodilo. Sada
vi stvarate svesno bie u sebi.
Prva stvar koju treba uraditi pre kretanja u akciju - jer delovanje znai kretanje spolja -
je kretanje unutra, a onda prema drugima, odlaenje od sebe. Svaki in je odlaenje dalje od
sebe. Pre nego to odete dalje od sebe, pogledajte, imajte kontakt, uronite u unutranje bie.
Prvo budite utvreni.
Pre svakog trenutka, neka bude trenutak meditacije; to je abhyasa. ta god da radite,
pre rada zatvorite svoje oi, ostanite smireni, kreite se unutra. Samo postanite bestrasni,
nevezani, tako da moete gledati na sve kao posmatra, nepristrasno - kao da niste ukljueni,
vi ste samo svedok. A onda se kreite!
24
Jednog dana, ba ujutru, ena Mule Nasrudina je rekla Muli: "Noas dok si ti spavao,
uvredio si me. Govorio si stvari protiv mene. ta si time mislio? Mora mi objasniti." Mula
ree: "Ali ko kae da sam spavao? Ja nisam spavao. Ba stvari koje elim da kaem, ne mogu
rei danju. Ne mogu skupiti tako mnogo hrabrosti."
U vaim snovima, u vaoj budnosti, konstantno inite stvari, a te stvari se svesno ne
ine - kao da ste prisiljeni da ih uinite. ak i u vaim snovima vi niste slobodni. Ovo
konstantno mehaniko ponaanje je ropstvo. Dakle kako da se bude utvren u sebi? Kroz
abhyasu.
Sufiji upotrebljavaju neprekidnost. ta god da kau, uine, sede, stoje, bilo ta Pre
nego to sufi uenik ustane, on e uzeti Alahovo ime. Prvo e uzeti boje ime. Ako sedne, on
e uzeti boje ime. Jedna akcija treba da se izvede - ak i sedenje je akcija - on e rei:
"Alah!" Tako, sedajui, on e rei: "Alah!" Ustajui on e rei; "Alah!" Ako nije mogue rei
glasno, on e rei u sebi. Svaka akcija se izvodi kroz seanje. I ubrzo, ovo seanje postaje
konstantna ograda izmeu njega i akcije - podela, procep.
25
A to vie taj procep raste, vie on moe da gleda na svoje akcije kao da on nije
poinilac. Neprekidnim ponavljanjem Alah, ubrzo, on poinje da vidi da je samo Alah inilac.
24
Ovo je ujedno i opis prakse budistike meditacije vipassana i satipatthana.
25
U pravoslavnom monatvu postoji slina praksa "Stalne molitve u srcu", opisana je u delu "Dobrotoljublje".
Razlike od sufijske, joginske (abhyasa) i budistke stalne prakse negovanja panje (vipasanna) je u tome to se u
pravoslavlju, pod uticajem lane dogme, to ini na magijski nain, naime tu se naglasak i smisao cele prakse ne
stavlja na svest i panju koja se time jaa, nego na Isusa koji se zaziva u toj molitvi reima "Isuse Hriste, sine
Boiji, pomiluj me grenog". Ipak ta praksa ima efekta ako se stalno radi due vremena, Isus ne dolazi nikome,
ali zato dolazi stalno prisustvo svesti "u srcu", odnosno iza promenljivog uma (ukoliko ne prevagne sugestija o
naoj iskonskoj grenosti). Zato je to jedina podvinika praksa u celom hrianstvu koja ima efekta, iako se on
tumai kao prisustvo ili "silazak Duha Svetoga", dakle kao magijska intervencija spoljanje sile, a ne kao stalno
prisutvo svesti. Programiranje uma o ovekovoj grenosti je, naalost, i tu prisutno, kao i u celom hrianstvu.
80
"Ja nisam poinilac. Ja sam samo vozilo ili instrument." A onog momenta kada ovaj procep
raste, sve to je zlo otpada. Vi ne moete biti zli. Moete initi zlo samo kada nema procepa
izmeu poinioca i akcije. Sada dobro tee automatski.
to je vei procep izmeu poinioca i akcije, bolje je. ivot postaje sveta stvar. Vae
telo postaje hram. Sve to vas ini budnim, utvrenim unutar sebe, jeste abhyasa.
Od ovo dvoje, abhyasa unutranja praksa je napor da se bude vrsto utvren u sebi
samom.
To postaje vrsto utemeljeno u neprekidnom postojanju za dugo vreme, bez prekida i
sa smernom predanou.
Dve stvari. "Neprekidna praksa za dugo vreme." Koliko dugo? To e zavisiti. To e
zavisiti od vas, od svake osobe, koliko dugo. Duina e zavisiti od intenziteta. Ako je jaina
totalna, onda se ubrzo to moe dogoditi, ak i odmah. Ako intenzitet nije tako jak, onda e
uzeti dui period.
uo sam da je jednog jutra sufi mistik, Junaid, poao u etnju van svog sela. Jedan
ovek je dotrao i pitao Junaida: "Glavni grad ovog kraljevstva elim da stignem u glavni
grad, jo koliko u morati da putujem? Koliko vremena e trebati?"
Junaid pogleda u oveka, i ne odgovorivi mu, nastavio je da hoda. ovek je takoe
iao u istom pravcu, tako da ga je pratio. ovek je mislio: "Ovaj stari ovek izgleda da je
gluv" pa je po drugi put pitao mnogo glasnije: "elim znati koliko vremena mi treba da
stignem do glavnog grada!"
Meutim, Junaid je nastavio da hoda. Nakon hodanja dve milje s tim ovekom, Junaid
ree: "Moraete da hodate najmanje deset sati." Onda je ovek rekao: "Ali mogli ste mi to rei
ranije!" Junaid je kazao: "Kako sam mogao to rei? Prvo sam morao znati vau brzinu. To
zavisi od vae brzine. Tokom ove dve milje posmatrao sam koja je vaa brzina. Samo onda
sam mogao da odgovorim." To zavisi od vae jaine, vae brzine.
Prva stvar je neprekidna praksa tokom dugog vremenskog perioda bez prekida. Ovo
treba zapamtiti. Ako prekinete, ako radite nekoliko dana, a onda ostavite nekoliko dana,
itav napor je izgubljen. A kada zaponete ponovo, to je opet poetak.
Ako meditirate a onda kaete za nekoliko dana da nema problema, oseate lenjost,
oseate pospanost ujutru i kaete: "Mogu da odgodim, mogu to raditi sutra," - ak i za jedan
proputen dan, vi ste izgubili rad od mnogo dana, zato to ne radite meditaciju danas, ve ete
raditi mnoge druge stvari. Te mnoge druge stvari pripadaju vaem starom mentalnom obrascu,
tako je stvoren sloj. Vae jue i vae sutra je odseeno. Danas je postalo sloj, razliit sloj.
Kontinuitet je izgubljen, a kada sutra ponete ponovo to je opet poetak. Ja vidim mnoge
osobe kako zapoinju, prestaju, opet zapoinju. Rad koji moe biti obavljen za nekoliko
meseci onda traje godinama.
Dakle ovo treba zapamtiti: bez prekidanja. Koju god praksu da ste odabrali, izaberite
je za ceo ivot, i nastavite da kujete po njoj, ne sluajte um. Um e pokuati da vas ubedi, a
um je najvei zavodnik. On moe dati sve vrste razloga da je danas nuno da se ne radi jer se
oseate bolesnim, postoji glavobolja, ne moete spavati nou, toliko ste umorni da danas
moete samo da se odmarate. Meutim to su trikovi uma.
Um eli da sledi svoj stari obrazac. Zato um eli da sledi svoj stari obrazac? Jer
postoji najmanji otpor; to je lake. Svako eli da sledi laki put, laki smer. Umu je lako samo
da sledi staro. Novo je teko.
Dakle um se opire svemu to je novo. Ako ste u praksi, u abhyasi, ne sluajte um,
nastavite da radite. Postepeno e ova nova praksa ui duboko u va um, a um e prestati da se
odupire tome jer e to onda postati lake. Onda e umu biti lake da tee. Dok on ne postane
jedan lagani tok, nemojte prekidati. Moete ponititi dug napor sa malo lenjosti. Dakle, to
mora da bude neprekidno.
I drugo, sa smernom predanou. Moete vriti praksu mehaniki, bez ljubavi, bez
predanosti, bez oseaja svetosti u tome. Onda e trajati jako dugo, jer kroz ljubav stvari
prodiru lako u vas. Kroz predanost vi ste otvoreni, vie otvoreni. Seme pada dublje.
81
Bez predanosti vi moete raditi istu stvar. Pogledajte u hram, moete imati
unajmljenog svetenika. On e raditi molitve neprekidno godinama, bez rezultata, bez
ispunjenja kroz njih. On ih vri kako je propisano, ali to je posao bez predanosti. On moe
pokazivati predanost, ali je samo sluga. Zainteresovan je samo za svoju platu - ne za molitvu,
ne za puu, ne za ritual. To se samo odrauje - to je sluba; to nije ljubav. Stoga e on to
raditi, godinama. ak celog svog ivota on e biti iznajmljeni svetenik, plaenik. Na kraju,
on e umreti kao da se nikada nije molio. Umree u hramu molei - ali e umreti kao da se
nikada nije molio, jer nije bilo predanosti.
Stoga ne vrite abhyasu, praksu, bez predanosti, jer onda nepotrebno rasipate energiju.
Mnogo moe doi iz toga ako predanosti ima. Kakva je razlika? Razlika je u dunosti i
ljubavi. Dunost je neto to morate da uradite, ali ne uivate da radite to. Morate da iznesete
to nekako; morate da zavrite to pre. To je samo povran rad. Ako je takav odnos, kako onda
moe prodreti u vas?
Ljubav nije dunost, vi uivate. Ne postoji granica u njenom uivanju, nema urbe da
se zavri to. to je dua, bolje je. Nje nikada nije dovoljno. Uvek oseate neto vie, neto
vie. Ona je uvek nezavrena. Ako je ovakvo dranje, onda stvari idu duboko u vas. Seme
dosee dublju zemlju. Predanost znai da ste u ljubavi sa posebnomabhyasom, praksom.
Posmatram mnoge ljude, radim s mnogim ljudima. Ovo vidim vrlo jasno. Oni koji
praktikuju meditaciju kao da rade samo tehniku, oni nastavljaju da je rade godinama, ali se
promene ne deavaju. To moe pomoi malo, telesno. Oni mogu biti zdraviji, njihova telesna
graa e dobiti neke dobrobiti iz toga. Ali to je samo jedna veba. A onda oni dolaze kod
mene i kau: "Nita se ne dogaa."
Nita se i nee dogoditi, jer nain na koji oni to rade je neto spoljanje, samo posao -
kao kada idu do kancelarije u devet i odlaze iz nje u pet. Bez uea, oni mogu ii u dvoranu
za meditaciju. Mogu meditirati jedan sat i vratiti se natrag, bez uea. To nije u njihovom
srcu.
Druga kategorija ljudi je ona koja to ini s ljubavlju. To nije pitanje da se ini neto.
To nije kvantitativno, to je kvalitativno - koliko ste ukljueni, koliko duboko volite to, koliko
mnogo uivate u tome - nije cilj, nije kraj, nije rezultat, ve sama praksa.
Sufiji kau da je ponavljanje imena boijega - ponavljanje imena Alaha - samo po sebi
blaenstvo. Oni stalno ponavljaju i uivaju. Ovo postaje njihov ceo ivot, samo ponavljanje
imena.
Nanak
26
kae nam smaram - seanje imena je dovoljno. Vi jedete, odlazite da spavate,
kupate se, a neprekidno vae srce je ispunjeno seanjem. Samo stalno ponavljate "Ram" ili
"Alah" ili bilo ta, ali ne kao re, ve kao predanost, kao ljubav.
Celo vae bie osea se ispunjeno, vibrira s tim, to postaje va najdublji dah. Ne
moete iveti bez toga. To postepeno stvara unutarnju harmoniju, muziku. itavo vae bie
zapoinje da pada u harmoniju. Ekstaza se raa, brujea senzacija, slast vas okruuje. Ubrzo
ova slatkoa postaje vaa priroda. Onda ta god da kaete, to postaje ime Alahovo; ta god
kaete, to postaje seanje na boansko.
Svaka praksa bez prekida i sa smernom predanou... za zapadni um je vrlo teka. Oni
mogu razumeti praksu, ali ne mogu razumeti smernu predanost. Oni su potpuno zaboravili taj
jezik, a bez tog jezika prakse zapadni tragaoci dolaze kod mene i kau: "ta god da kaete mi
emo uraditi," i oni slede tano onako kako im je reeno. Ali oni rade na tome upravo kao to
rade na bilo kakvom drugom znanju, tehnici. Oni nisu u ljubavi s tim; oni nisu postali ludi;
oni nisu izgubljeni u tome. Oni ostaju manipulanti.
Oni su majstori, i oni nastavljaju da manipuliu tehnikom ba kao to e sa svakim
mehanikim izumom manipulisati. Upravo kao kada ukljuite dugme i ventilator startuje -
nema potrebe ni za kakvom smernom predanou za dugme ili za ventilator. A sve u ivotu vi
radite tako, ali abhyasa se ne moe raditi na taj nain. Morate biti duboko povezani sa svojom
abhyasom, svojom praksom, tako da vi postanete sporedni, a praksa da postane primarna, da
vi postanete senka, a praksa da postane dua - kao da to niste vi koji vrite praksu. Tako
26
Guru Nanak, duhovni uitelj Sika.
82
praksa poinje da se odvija sama od sebe, a vi ste samo deo nje, vibrirate s njom. Onda moe
biti da nikakvo vreme ne bude potrebno.
Sa dubokom predanou rezultati mogu uslediti odmah. U jednom trenutku predanosti
moete ponititi, otkopati mnogo ivota iz prolosti. U momentu duboke predanosti moete
postati potpuno slobodni od prolosti.
Inae je teko objasniti to, tu smernu predanost. Postoji prijateljstvo, postoji ljubav, ali
postoji i razliit kvalitet prijateljstva plus ljubav to je nazvano smernom predanou.
Prijateljstvo i ljubav postoje izmeu jednakih. Ljubav izmeu suprotnog pola, prijateljstvo s
istim polom, ali na istom nivou - vi ste jednaki.
Saoseanje je upravo suprotno smernoj predanosti. Saoseanje potie od vieg izvora
prema niem izvoru. Sauee je kao reka koja tee sa Himalaja do okeana. Buda je
saoseanje. Ko god doe kod njega, njegovo saoseanje tee nanie. Potovanje je ba
suprotno, kao da Gang tee od okeana prema Himalajima, od nieg prema viem.
Ljubav je izmeu jednakih, saoseanje je od vieg prema niem; predanost je od nieg
prema viem. Saoseanje i predanost su oboje iezli; samo prijateljstvo je ostalo. A bez
sauea i predanosti prijateljstvo samo visi izmeu. Mrtvo, jer dva pola nedostaju. A ono
moe da postoji, ivi, samo izmeu ova dva pola.
Ako ste u predanosti, onda e pre ili kasnije saoseanje zapoeti da tee prema vama.
Ako ste u predanosti, onda e neki vii vrhunac zapoeti da tee prema vama. Ali ako niste u
predanosti, saoseanje ne moe tei prema vama, vi niste otvoreni prema njemu.
Sva abhyasa, sva praksa, je da se postane smeran, najnii tako da najvie moe da
utie u vas - da postanete smerni. Kao to je Isus rekao: "Samo oni koji stoje poslednji,
postae prvi u mom carstvu Bojem."
27
Postanite najnii... poslednji. Iznenada, kada ste najnii, vi ste sposobni da primate
najvie. A samo prema najnioj dubini najvie je privlaeno, povueno. To postaje magnet.
"Sa predanou" znai vi ste najnii. Zbog toga budisti biraju da budu prosjaci, sufiji su
izabrali da budu prosjaci - ba najnii, prosjaci. I vidimo da se u ovim prosjacima dogodilo
ono najvie.
Ali to je njihov izbor. Oni su stavili sebe u poslednje. Oni su zadnji ljudi - ne u
nadmetanju sa nekim, samo slini dolini, niski, najnii.
Zbog toga se u starim sufi izrekama kae: "Postani rob Boiji" - ba rob, ponavljajui
njegovo ime, stalno zahvaljujui njemu, stalno oseajui zahvalnost, stalno ispunjeni s tako
mnogo blagoslova koje je on izlio na vas.
Sa ovim potovanjem i predanou primenjuje se neprekidna praksa, abhyasa.
Patanjali kae da to dvoje, vairagya i abhyasa, pomau da se um obustavi. A kada se um
obustavi, vi onda Jeste, po prvi put, zaista ste ono to ste namenjeni da budete, ono to je vaa
sudbina.
27
"Blago smernima duhom, jer njihovo je carstvo nebesko" - to je pogreno prevedeno u Bibliji kao "blago
siromanima duhom". Radi se o smernosti, o svoenju sebe na pravu, istinitu meru i usklaenost, biti s pravom
merom u odnosu na boansko, otvoren i predan za boansko, a ne o mentalnom siromatvu i tuposti. Biti otvoren
i predan za boansko mogue je jedino predanim smirenjem. Smernost je smirenje; smirenje ovde nastaje kao
rezultat usaglaenosti sa pravom merom (s-mernost) onoga to jeste, sa boanskim. Stoga Isusova izjava zapravo
znai: "Blago onima koji su smirenog uma, njihovo je carstvo nebesko".
83
Poglavlje 8
STANI, I TO JE TU!
1. januara 1974.
Prvo pitanje:
Patanjali je istakao vanost nevezivanja, a to znai, prestanak elja, da se bude
ukorenjen u sebi samom. Inae da li je nevezivanje zaista na poetku putovanja, ili na samom
kraju?
Poetak i kraj nisu dve stvari. Poetak je kraj, stoga ih ne delite i ne razmiljajte u
terminima dualnosti. Ako elite da budete smireni na kraju, moraete da budete smireni od
samog poetka. U poetku tiina e biti kao seme, na kraju e biti kao drvo. Jer drvo je
skriveno u semenu, zato je poetak kao seme.
Koji god da je krajnji cilj, on mora biti skriven ovde i sada, upravo u vama, na samom
poetku. Ako nije tu u poetku, ne moete ga postii na kraju. Naravno, tu e postojati razlika
- u poetku to moe biti samo seme; na kraju to e biti potpuno cvetanje. Moda ga neete
moi prepoznati kada je seme, ali je prisutan bilo da ga prepoznajete ili ne. Tako kada
Patanjali kae da je nuno nevezivanje na samom poetku putovanja, on ne kae da to nee
biti potrebno i na kraju.
Nevezanost u poetku e biti s naporom; nevezanost na kraju e biti spontana. U
poetku vi ete morati da budete svesni toga, na kraju nee biti potrebno da imate svest o
tome. To e biti samo va prirodan tok.
U poetku morate to da praktikujete. Neprekidna budnost e biti potrebna. Postojae
borba s vaom prolou, sa vaim obrascima vezanosti; borba e biti prisutna. Na kraju nee
biti borbe, nema alternative, nema izbora. Vi ete jednostavno tei u pravcu beeljnosti. To e
morati da postane vaa priroda.
Ali zapamtite, koji god da je cilj, on mora biti praktikovan od samog poetka. Prvi
korak je takoe i poslednji. Dakle ovek mora biti vrlo paljiv oko prvog koraka. Ako je u
prvom ispravan smer, samo onda e zadnji biti ostvarljiv. Ako promaite sa prvim korakom,
vi ste promaili sve.
Ovo e dolaziti esto u va um, stoga shvatite to duboko jer mnoge stvari e Patanjali
rei koje izgledaju kao ciljevi. Nenasilje je cilj - kada osoba postane tako saoseajna, tako
duboko ispunjena ljubavlju, da ne postoji nasilje, nema mogunosti za nasilje. Ljubav ili
nenasilje je cilj. Patanjali e rei da praktikujete to od samog poetka.
Cilj mora biti u vaem vidokrugu od samog poetka. Prvi korak putovanja mora biti
potpuno posveen cilju, usmeren prema cilju, kreui se prema cilju. To ne moe biti potpuno
ostvarena stvar u poetku, niti Patanjali oekuje to. Vi ne moete biti totalno nevezani, ali
moete pokuati. Sam napor e vam pomoi.
Imaete neuspeha mnogo puta; esto ete postajati vezani. A va um je takav da ete
ak biti vezani uz nevezivanje. Va obrazac je toliko nesvestan, ali napor, svesni napor,
uskoro e vas uiniti paljivim i svesnim. Jednom kada ponete oseati bedu vezanosti, manja
e biti potreba za naporom, jer niko ne eli da bude jadan, niko ne eli da bude nesrean.
Mi smo nesreni jer ne znamo ta inimo, ali enja u svakom ljudskom biu je prema
srei. Niko ne ezne za patnjom; svako stvara patnju jer ne znamo ta radimo. Ili se mi moda
kreemo u eljama prema srei, ali obrazac naeg uma je takav da se mi zapravo kreemo
prema patnji.
Od samog poetka, kada je dete je roeno, odgajano, pogreni mehanizmi su uvoeni
u njegov um, pogreno dranje je hranjeno. Niko ne pokuava da ga naini pogrenim, ali
pogreni ljudi su svuda okolo. Ono ne moe biti nita drugo, ono je bespomono.
Dete je roeno bez ikakvog obrasca. Samo duboka enja za sreom je prisutna, ali
84
ono ne zna kako da postigne to; nije poznato kako. Ono zna, sasvim sigurno, da ta srea treba
da bude postignuta. Ono e se boriti celog svog ivota, ali sredstva, metode kako to treba da
se postigne, gde to treba da se postigne, gde treba da ide da nae to, ono ne zna. Drutvo ga
ui kako da postigne sreu, a drutvo je u tome pogreno.
Dete eli sreu, ali mi ne znamo da ga nauimo da bude sreno. emu god da ga
uimo to postaje put prema patnji. Na primer, mi ga uimo da bude dobro. Mi ga uimo da ne
ini odreene stvari, a da ini izvesne stvari ak i bez razmiljanja da li je to prirodno ili
neprirodno. Kaemo: "Radi ovo, nemoj raditi ono." Nae "dobro" moe da bude neprirodno -
ako ga neemu uimo da je dobro, a to je neprirodno, onda mu stvaramo obrazac patnje.
Na primer, dete je ljuto, a mi mu kaemo: "Ljutnja je loa. Ne budi ljuto." Inae ljutnja
je prirodna, i samo govorei: "Ne budi ljuto", mi ne unitavamo ljutnju, mi samo uimo dete
da potisne to. Potiskivanje e postati patnja, jer sve to je potisnuto postaje otrovno. To
pokree same hemikalije tela; to je toksino. A neprekidnim uenjem, "Ne budi ljuto," mi ga
uimo da otruje svoj vlastiti sistem.
Jednoj stvari ga ne uimo: kako da ne bude ljuto. Samo ga uimo da suzbija ljutnju. A
mi ga moemo prisiliti zato to je zavisno od nas. Ono je bespomono, mora da nas sledi. Ako
kaemo: "Ne budi ljuto", onda e se ono nasmejati. Taj osmeh e biti laan. Iznutra ono
kljua, unutra je u meteu, unutra postoji vatra, a spolja se smeje.
Malo dete - mi pravimo licemera od njega. Ono postaje lano i podeljeno. Ono zna da
je njegov osmeh laan, njegova ljutnja je prava, ali realno treba da bude potisnuto, a nerealno
da bude forsirano. Ono e biti podvojeno. Ubrzo, podvojenost e postati tako duboka, da kad
god se ono nasmeje, osmeh e biti laan.
A ako ono ne moe biti stvarno ljuto, onda ono ne moe biti stvarno niuemu jer
realnost je odbaena. Ono ne moe izraziti svoju ljubav, ono ne moe izraziti svoju ekstazu -
ono e postati uplaeno od realnog. Ako odbacite deo realnosti, cela realnost je odbaena, jer
realnost ne moe biti podeljena i dete je ne moe deliti.
Jedna stvar je sigurna: dete je dolo do shvatanja da ono nije prihvaeno. Onakvo
kakvo ono jeste, nije prihvatljivo. Realno je ponekad zlo, dakle ono mora biti lano. Ono
mora da koristi spoljni izgled, maske. Jednom kada ono naui ovo, ceo ivot e se kretati u
lanoj dimenziji. A la moe samo voditi do patnje, la ne moe voditi do sree. Samo istina,
autentina realnost, moe vas voditi prema ekstazi, prema vrhuncu iskustva ivota - ljubavi,
radosti, meditaciji, kako god to nazivate.
Svako je odgajan po ovom obrascu, tako da vi eznete za sreom, ali ta god da inite
kreira bedu. Prva stvar prema srei je da prihvatite sebe, a drutvo vas nikada ne ui da
prihvatite sebe. Ono vas ui da osuujete sebe, da budete krivi u pogledu sebe samog, da
odsecate mnoge delove. Ono vas obogaljuje, a obogaljen ovek ne moe dostii cilj. Svi smo
mi obogaljeni.
Vezanost je patnja, ali od samog poetka dete je ueno za vezanost. Majka bi govorila
detetu: "Voli me, ja sam tvoja majka." Otac bi rekao: "Voli me, ja sam tvoj otac" - kao da, ako
je neko otac ili majka, onda on automatski postaje dostojan ljubavi.
Samo da se bude majka ne znai mnogo ili samo da se bude otac ne znai mnogo. Biti
otac znai prolaziti kroz veliku disciplinu. ovek mora da bude dostojan ljubavi. Biti majka
nije samo u raanju. Biti majka podrazumeva veliki trening, veliku unutranju disciplinu.
ovek mora da bude dostojan ljubavi.
Ako majka jeste dostojna ljubavi, onda e je dete voleti bez ikakvog vezivanja. Kad
god ono otkrije da je neko dostojan ljubavi, ono e ga voleti. Ali majke nisu dostojne ljubavi,
oevi nisu dostojni ljubavi; oni nikada nisu razmiljali u ovim terminima - da je ljubav
kvalitet. Vi morate da ga stvorite; vi to morate postati.
Morate da rastete. Samo onda moete stvoriti ljubav u drugima. To ne moe biti
traeno. Ako traite to, to moe biti jedna vezanost, ali ne ljubav. Tako e dete voleti majku
jer je ona njegova majka. Majka ili otac, oni postaju ciljevi. Ovo su uzajamni odnosi, ne
ljubav. Onda ono postane vezano za porodicu, a porodica je destruktivna sila jer porodica
suseda je razjedinjena. Ona nije dostojna ljubavi, jer vi joj ne pripadate. Onda i vaa
zajednica, vaa nacija... jer susedna nacija je neprijatelj.
85
Ne moete voleti celo oveanstvo. Vaa porodica je izvorni uzrok. Porodica vas nije
vaspitala da budete osoba dostojna ljubavi - i osoba koja voli. Ona vas je prisiljavala na neke
uzajamne odnose. Vezanost je uzajamni odnos, a ljubav - ljubav je stanje uma. Va otac vam
nee rei: "Budi pun ljubavi", jer ako ste puni ljubavi moete voleti bilo koga. ak vam
ponekad i sused moe biti vie dostojan ljubavi nego va otac, ali otac to ne moe da prihvati -
da bilo ko moe biti vie dostojan ljubavi od njega, jer je on va otac. Tako uzajamni odnos
treba da bude nauen, ne ljubav.
Ovo je moja drava; zato moram voleti ovu dravu. Ako je jednostavno samo ljubav
nauena - onda mogu da volim svaku dravu. Ali politiari e biti protiv toga, jer ako volim
svaku dravu, ako volim celu Zemlju, onda ne mogu biti uvuen u rat. Dakle politiari e
uiti: "Voli ovu dravu. Ovo je tvoja domovina. Roen si ovde. Pripada ovoj zemlji; tvoj
ivot, tvoja smrt, pripadaju ovoj zemlji." Tako vas oni rtvuju za nju.
Celo drutvo vas ui uzajamnim odnosima, vezivanjima, ne ljubavi. Ljubav je opasna
jer ona ne zna za granice. Ona moe da se kree; ona je sloboda. Dakle vaa ena e vas uiti:
"Voli me jer ja sam tvoja ena." Mu ui enu: "Voli me jer ja sam tvoj mu." Niko ne ui
ljubavi.
Ako bi se ljubav poduavala, onda bi ena rekla: "Ali druga osoba je dostojnija
ljubavi." Ako je svet zaista slobodan da voli, onda samo biti mu ne moe nositi nikakvo
znaenje, samo biti ena ne bi znailo nita. Onda e ljubav slobodno tei. Ali to je opasno;
drutvo ne moe to dozvoliti, porodica ne moe to dozvoliti, religija ne moe to dozvoliti.
Stoga u ime ljubavi oni ue vezanost, i tako je svako u patnji.
Kada Patanjali kae: "Nevezanost", on nije protiv ljubavi. Zaista, on je za
ljubav. Nevezanost znai biti prirodan, pun ljubavi, tean, ali bez opsednutosti i s opsesijom.
Opsesija je problem. Onda je to kao bolest. Vi ne moete voleti nikoga osim svog deteta - to
je opsesija. Onda ete biti u patnji. Vae dete moe umreti; onda nema mogunosti za vau
ljubav da tee. ak i ako vae dete ne umre, ono e odrasti. A to vie odraste, vie e postati
nezavisno. I zato e biti bola. Svaka majka pati, svaki otac pati.
Dete e postati odraslo, ono e se zaljubiti u neku drugu enu. A onda majka pati;
suparnik je uao. Inae, to je zbog vezanosti. Ako majka zaista voli dete, pomoi e mu da
bude nezavisno. Pomoi e mu da se kree u svetu i naini koliko je mogue vie ljubavnih
kontakata, jer e ona znati da to vie volite vie ste ispunjeni. A kada se njeno dete zaljubi u
neku enu, ona e biti srena; plesae od radosti.
Ljubav vam nikada ne daje patnju, jer ako volite nekoga, vi volite njegovu sreu. Ako
ste vezani za nekoga, vi ne volite njegovu sreu, volite samo svoju sebinost; vi ste
usredsreeni samo na svoje vlastite egoistine potrebe.
Frojd je otkrio mnoge stvari. Jedna od njih je majina ili oeva preterana odanost. On
kae da je najopasnija ona majka koja prisiljava dete da je voli toliko da ono postaje u tome
fiksirano, i nee biti sposobno da voli nikoga drugog. Tako ima miliona ljudi koji pate od
takvih preteranih odanosti.
to se tie mog izuavanja drugih ljudi... Gotovo svi muevi, barem devedeset devet
procenata, pokuavaju da nau svoje majke u svojim enama. Naravno, ne moete nai svoju
majku u vaoj eni; vaa ena nije vaa majka. Ali u dubokoj fiksiranosti na majku, oni su
nezadovoljni sa enom jer ona se ne ponaa materinski s njima. A svaka ena traga za ocem u
muu. Nijedan mu nije va otac. Ako nije zadovoljna sa oinskim ponaanjem, onda je
razoarana.
Ovo su fiksacije. U Patanjalijevom jeziku, on ih naziva vezanostima. Frojd ih naziva
fiksacijama. Re se razlikuje ali znaenje je isto. Nemojte biti fiksirani; budite teni.
Nevezanost znai da niste fiksirani. Ne budite kao ledene kocke, budite kao voda - teni. Ne
budite zaleeni.
Svaka vezanost postaje zaleena stvar, mrtva. Ona ne vibrira ivotom; ona nije stalno
pokretan odgovor. Ona nije iz trenutka u tranutak iva, ona je fiksirana. Vi volite osobu - ako
je to ljubav, onda ne moete predvideti ta e se dogoditi sledeeg trenutka. Nemogue je to
predvideti; raspoloenje se menja kao atmosfersko vreme. Ne moete rei da e sledeeg
trenutka va ljubavnik biti zaljubljen u vas. Sledeeg trenutka moda on nee oseati
86
zaljubljenost. Ne moete to oekivati.
Ako sledeeg trenutka on takoe bude voleo vas, to je dobro, vi ste zahvalni. Ako vas
ne voli sledeeg trenutka, nita se ne moe uraditi, vi ste bespomoni. Morate prihvatiti
injenicu da on nema takvu sklonost. Nikako ne plaite zbog toga, jednostavno ne postoji
naklonost! Prihvatite situaciju. Ne prisiljavajte ljubavnika da se pretvara, jer pretvaranje je
opasno.
Ako oseam zaljubljenost prema vama, kaem: "Ja vas volim," ali sledeeg trenutka
mogu rei: "Ne, ja ne oseam nikakvu ljubav u ovom trenutku." Tako postoje dve mogunosti
- bilo da prihvate moje nezaljubljeno raspoloenje, ili prisiljavate: "Bilo da me volite ili ne,
barem pokaite da me volite." Ako me prisiljavate, onda ja postajem neiskren i uzajamni
odnos postaje pretvaranje, licemerje. Onda nismo iskreni jedno prema drugom. A kada dve
osobe nisu iskrene jedna prema drugoj, kako one mogu biti u ljubavi? Njihov uzajamni odnos
e postati fiksiranost.
ena i mu, oni su fiksirani, mrtvi. Sve je odreeno. Oni se ponaaju jedno prema
drugom kao stvari. Doete kod svoje kue, va nametaj e biti isti jer nametaj je mrtav.
Vaa kua e biti ista jer kua je mrtva. Ali ne moete oekivati od svoje ene da bude ista,
ona je iva, ona je osoba. Ako oekujete od nje da bude ista kao to je bila kada ste ostavili
kuu, onda je prisiljavate da bude samo kuni nametaj, samo stvar.
28
Vezanost prisiljava
povezane osobe da budu stvari, a ljubav pomae osobama da budu vie slobodne, da budu
vie nezavisne, da budu vie istinite. Ali istina moe biti samo u stalnom proticanju, ona
nikada ne moe biti zamrznuta.
Kada Patanjali kae: "Nevezanost" on ne kae da ubijete svoju ljubav. On zapravo
kae: "Ubijte sve to truje vau ljubav, ubijte sve prepreke, unitite sve prepreke koje ubijaju
vau ljubav." Samo jogin moe da voli. Svetovna osoba ne moe biti zaljubljena, ona moe
biti samo vezana.
Zapamtite ovo: vezanost oznaava fiksaciju - i ne moete prihvatiti nita novo u njoj,
samo prolost. Ne dozvoljavate sadanjosti, ne dozvoljavate budunosti da ita promeni. A
ivot je promena. Samo smrt je nepromenljiva.
Ako ste nevezani, onda se iz trenutka u trenutak kreete bez ikakvog fiksiranja.
Svakog trenutka ivot e doneti nove sree, nove nevolje. Bie tamnih noi, a bie i sunanih
dana, ali vi ste otvoreni; nemate fiksiran um. Kada nemate fiksiran um ak i bedne situacije ne
mogu vam dati patnju, jer nemate nita da ih uporedite. Niste oekivali neto protiv toga,
stoga ne moete biti frustrirani.
Postajete frustrirani zbog vaih potreba. Mislili ste da kada se vratite kui, vaa ena
e upravo stajati napolju da vam izrazi dobrodolicu. Ako ona ne stoji napolju da vam iskae
dobrodolicu, vi ne moete to prihvatiti. To vam stvara frustraciju i patnju. Vi zahtevate, a
kroz zahtevanje stvarate patnju. Zahtevanje je mogue samo ako ste vezani. Ne moete
zahtevati nita od osobe koja vam je nepoznata. Samo sa vezanou zahtevanje ulazi unutra.
Zbog toga vezivanje postaje pakleno.
Patanjali kae: "Ne budite vezani." To znai tecite, prihvatajte, ta god ivot donese.
Ne zahtevajte i ne prisiljavajte. ivot nee slediti vas. Ne moete prisiliti ivot da bude po
vama. Bolje je tei s rekom nego je gurati. Samo tecite s njom! Postaje mogue mnogo sree.
Ve ima mnogo sree svuda oko vas, ali je ne moete videti zbog vaih pogrenih fiksiranosti.
Inae ova nevezanost u poetku bie samo seme. Na kraju, nevezanost e znaiti
beeljnost, nepostojanje elje. U poetku nevezanost znai nefiksaciju; na kraju nevezanost
znai beeljnost. U poetku, nemanje potreba, na kraju nemanje elja.
Ali ako elite da dostignete taj cilj nemanja elje, zaponite od nemanja potrebe. ak i
za dvadeset etiri asa probajte Patanjalijevu formulu. Samo dvadeset etiri sata tecite s
ivotom ne zahtevajui nita. ta god da ivot d, oseajte zahvalnost, blagodarnost.
Nepristrasno se dvadeset etiri sata kreite u pobonom stanju uma - ne pitajui, ne
zahtevajui, ne oekujui - i imaete novi poetak. Ovih dvadeset etiri sata e postati novi
prozor. I osetiete kako ekstatini moete postati.
28
Ovde Osho govori braku na osnovu iskustva u Indiji, gde je brak formalna institucija strogo determinisana.
87
Ali moraete biti budni u poetku. Ne moe se oekivati da tragaocu nevezanost bude
spontan in.
Drugo pitanje:
Kako to da prosvetljen ovek predaje sebe samo oveku, kao to je Buda to uinio u
sluaju Mahakajape? Zaista, ovo je specifina budistika tradicija da uenik prima svetlost
direktne spoznaje uenja neprekidno tokom osam generacija. Zar nije bilo mogue grupi da
bude njegov primalac?
Ne, to nikada nije mogue jer grupa nema duu, grupa nema Sopstvo. Samo pojedinac
moe biti onaj koji prima, primalac, jer samo individua ima srce. Grupa nije osoba.
Vi ste ovde, ja govorim, ali ja ne govorim grupi jer sa grupom ne moe biti
komunikacije. Ja govorim ovde svakom pojedincu. Vi ste se sakupili u grupi, ali me ne sluate
kao grupa; vi me sluate kao pojedinci. Zaista, grupa ne postoji. Samo pojedinci postoje.
"Grupa" je samo re. Ona nema realnost, nema sutinu. To je samo ime kolektiva.
Ne moete voleti grupu, ne moete voleti naciju, ne moete voleti oveanstvo.
Meutim postoje osobe koje tvrde da vole oveanstvo. One obmanjuju sebe jer ne postoji
nigde nita slino oveanstvu, samo postoje ljudska bia. Idi i trai, nikada nee nigde nai
oveanstvo.
Zaista, one osobe koje tvrde da vole oveanstvo, to su osobe koje ne mogu voleti
osobe. One su nesposobne da budu u ljubavi sa osobama. Otuda velika imena - oveanstvo,
nacija, univerzum. One ak mogu voleti Boga, ali ne mogu voleti osobu, jer da se voli osoba
jeste naporno, teko. To je borba. Morate promeniti sebe. Da volite oveanstvo, nema
problema - ne postoji oveanstvo; vi ste sami. Istina, lepota, ljubav ili bilo ta to je znaajno
uvek pripada pojedincu. Samo pojedinci mogu biti primaoci.
Deset hiljada monaha je bilo tamo kada je Buda izlio svoje bie u Mahakajapu, ali
grupa je bila nesposobna. Nijedna grupa ne moe biti sposobna, jer svest je individualna,
budnost je individualna. Mahakajapa se uzdigao do najvie take gde je mogao da primi
Budu. Druge individue mogu takoe postati najvia taka, ali ne grupa.
Religija u osnovi ostaje individualistika, i to ne moe biti drugaije. To je jedna od
osnovnih borbi izmeu komunizma i religije. Komunizam razmilja u terminima grupe,
drutva, kolektiva, a religija misli u terminima individualne osobe, Sopstva. Komunizam misli
da drutvo moe biti promenjeno kao celina, a religija misli da samo individue mogu biti
promenjene. Drutvo ne moe biti promenjeno kao celina jer drutvo nema duu, ono se ne
moe preobraziti. Zapravo, ne postoji drutvo, samo pojedinci.
Komunizam kae da ne postoje individue, samo drutvo. Komunizam i religija, oni su
potpuno suprotstavljeni, tako da ako komunizam postane nadmoan, onda individualna
sloboda iezava. Onda samo drutvo postoji. Individui zaista nije dozvoljeno da bude tu. Ona
moe postojati samo kao deo, kao zubac u toku. Individui ne moe biti dozvoljeno da bude
svoja.
uo sam jednu anegdotu. Jedan ovek je izvestio moskovsku policiju da je njegov
papagaj izgubljen. Tako je on upuen slubeniku koji je nadlean. Slubenik je zapisao, i
pitao: "Da li papagaj govori? On govori?" ovek se uplaio, malo se uznemirio, bilo mu je
neudobno. ovek je rekao: "Da, on govori. Inae koju god politiku opciju on izraava, te
politike opcije su njegove vlastite!" Papagaj! Ova osoba se uplaila jer papagaj misli da sve
politike opcije koje je uo moraju pripadati njegovom gospodaru. Papagaj jednostavno
imitira.
Individualnost nije dozvoljena. Ne moete imati svoja miljenja. Miljenja su briga
drave, grupnog uma. Grupni um je najnia mogua stvar. Individue mogu dosegnuti vrh;
nijedna grupa ne moe nikada postati slina Budi, ili slina Isusu. Vrhovi su samo
individualni.
Buda predaje svoje itavo ivotno iskustvo Mahakajapi, jer ne postoji drugi nain. To
ne moe biti predato nijednoj grupi. To ne moe biti; to je nemogue. Komunikacija moe biti
samo izmeu dve individue. Ona je lina, duboko lina vera. Grupa je bezlina. I zapamtite da
88
grupa moe uiniti mnoge stvari - mahnitost je mogua u grupi, ali Budinstvo nije mogue.
Grupa moe biti luda, ali grupa ne moe biti prosvetljena.
to je nia pojava, grupa moe u njoj uestvovati vie. Tako svi veliki grehovi su
poinjeni od grupe, ne od pojedinaca. Pojedinac moe da ubije nekoliko ljudi, ali pojedinac ne
moe postati "Faizam", on ne moe ubiti milione. Faizam moe ubiti milione, i to sa
mirnom saveu!
Posle drugog svetskog rata svi ratni zloinci izjasnili su se da oni nisu odgovorni;
njima je samo bilo nareeno odozgo, i oni su sledili nareenja. Oni su samo bili deo grupe.
ak i Hitler i Musolini su bili veoma mnogo osetljivi u svojim privatnim ivotima. Hitler je
imao obiaj da slua muziku, voleo je muziku. Ponekad je ak imao obiaj da slika, voleo je
slikanje. Izgleda nemogue, Hitler je voleo slikanje, tako osetljivo, a ubijao je milione Jevreja
bez ikakve neugodnosti, bez ikakvog nemira u svojoj savesti, ak i bez truke savesti. On "nije
bio odgovoran". Onda je on bio voa grupe.
Kada se kreete u gomili, moete poiniti sve jer oseate: "Gomila to ini. Ja sam
samo deo nje." Sami, vi ete promisliti tri puta, da li da to uinite ili ne. U gomili odgovornost
se gubi, vae individualno miljenje se gubi, vaa diskriminacija se gubi, vaa svesnost se
gubi. Vi postajete samo deo gomile. Gomila moe da poludi. Svaka zemlja zna, svako vreme
zna da gomila moe da poludi, a onda mogu uiniti sve. Inae nikada se nije ulo da gomila
moe postati prosvetljena.
Via stanja svesnosti mogu da postignu samo pojedinci. Vie odgovornosti mora da se
oseti - vie individualne odgovornosti, vie svesnosti. to vie oseate da ste odgovorni, vie
oseate da morate biti svesni, vie postajete individualni.
Buda saoptava Mahakajapi svoje tiho iskustvo, svoj mirni sambodhi, svoje tiho
prosvetljenje, jer Mahakajapa je takoe postao vrh, visina, a dve visine sada mogu da se
sretnu. To e uvek biti tako. Dakle, ako elite da dosegnete najvii vrh, ne razmiljajte u
terminima grupa, razmiljajte u terminima svog vlastitog identiteta. Grupa moe biti korisna u
poetku, ali to vie rastete, grupa sve manje i manje moe da bude korisna.
Nastupa taka kada grupa ne moe biti ni od kakve pomoi, vi ste ostavljeni sami. A
kada ste totalno sami i poinjete da rastete iz svoje osamljenosti, po prvi put ste se
kristalizovali. Vi postajete dua, Sopstvo.
Tree pitanje:
Praksa je vrsta uslovljavanja na fizikom i mentalnom nivou, a kroz uslovljavanje
drutvo dri oveka svojim robom. U tom sluaju kako je Patanjalijeva praksa orue za
oslobaanje?
Drutvo vas uslovljava da bi od vas nainilo roba, poslunog lana, tako da pitanje
izgleda valjano - kako novo uslovljavanje uma moe da nas oslobodi? Pitanje izgleda
ispravno samo zato jer vi brkate dva tipa uslovljavanja.
Doli ste kod mene, preli ste put. Kada se vraate natrag, putovaete istim putem. Um
moe da pita: "Put koji me je doveo ovde, kako moe da me vrati natrag, isti put?" Staza e
biti ista, va pravac e biti razliit - sasvim suprotan. Dok ste dolazili prema meni vi ste bili
okrenuti licem prema meni, kada odlazite okreete lice u suprotnom pravcu, a staza e biti
ista.
Drutvo vas uslovljava da vas naini poslunim lanom, da vas naini robom. To je
samo put. Isti put treba da se pree da vas uini slobodnim, samo pravac treba da bude
suprotan. Ista metoda treba da se koristi da se oslobodite uslovljenosti.
Seam se jedne parabole. Jednom je Buda doao kod svojih monaha; iao je da odri
propoved. Seo je ispod drveta. U ruci je drao maramicu. itavo bratstvo je posmatralo ta on
radi. Onda je on vezao pet vorova na maramici i pitao: "ta treba da uinim da bih odvezao
vorove ove maramice? ta treba da uinim?" Postavio je dva pitanja. Jedno: "Da li je
maramica ista kada nije bilo vorova na njoj ili je razliita?"
Jedan bhikkhu, jedan monah, je rekao: "U nekom smislu je ista jer se kvalitet
maramice nije promenio. ak i sa vorovima ona je ista, ista maramica. Unutranja priroda
89
ostaje ista. Ali u jednom smislu se promenila jer se neto novo pojavilo. vorova nije bilo, a
sada vorova ima. Dakle, povrinski ona se promenila, ali duboko dole ona je ostala ista."
Buda je rekao: "Ovo je stanje ljudskog uma. Duboko dole on ostaje nevezan u
vorove. Kvalitet ostaje isti." Kada postanete Buda, prosvetljen ovek, vi neete imati
razliitu svest. Kvalitet e biti isti. Razlika je samo da ste sada vezani u vorove kao
maramica; vaa svest ima nekoliko vorova.
Druga stvar, pitao je Buda: "ta treba da uradim da bih razvezao vorove na
maramici?" Drugi monah je rekao: "Dok ne znamo kako ste je vezali u vorove, ne moemo
rei nita, jer e morati da se primeni obrnuti proces. Nain na koji ste napravili vorove prvo
mora da se zna, jer e to u obrnutom redosledu biti opet put da se odveu vorovi." Onda je
Buda rekao: "To je druga stvar. Kako ste doli u ovo ropstvo, to treba razumeti. Kako ste
uslovljeni u vaem ropstvu, to treba razumeti, jer isti e biti proces, u obrnutom redosledu, da
se oslobodite uslovljenosti."
Ako je vezanost uslovljavajui faktor, onda e nevezanost biti faktor oslobaanja
uslovljenosti. Ako vas oekivanje vodi u patnju, onda neoekivanje e vas voditi u nemanje
patnje. Ako ljutnja stvara pakao u vama, onda saoseanje e kreirati raj. Dakle kakav god da
je proces patnje, obrnuto e biti proces sree. Oslobaanje od uslovljavanja znai da ste
razumeli ceo proces vezivanja u vor ljudske svesti, kakav on jeste. Ceo proces joge je nita
drugo do razumevanje sloenih vorova i njihovo odvezivanje, oslobaanje od njihovog
uslovljavanja. To nije preuslovljavanje, zapamtite. To je jednostavno uklanjanje
uslovljavanja; to je obratan proces. Ako bi to bilo preuslovljavanje, onda biste opet postali rob
- novi tip roba i novo utamnienje. Dakle ovu razliku treba zapamtiti: to je oslobaanje od
uslovljenosti, ne preuslovljavanje.
Zbog ovoga su nastali mnogi problemi. Krinamurti stalno govori da ako bilo ta
uinite to e postati preuslovljavanje, stoga ne inite nita. Ako uinite ma ta, to e postati
preuslovljavanje, moete biti bolji rob, ali ete ostati rob. Sluajui njega, mnogi ljudi su
prekinuli sve delatnosti. Ali to ih nije uinilo osloboenim. Oni nisu osloboeni. Uslovljenost
je prisutna. Oni se ne preuslovljavaju. Sluajui Krinamurtija, oni su se zaustavili, oni nisu
preuslovljeni. Ali takoe nisu ni osloboeni uslovljenosti. Oni ostaju robovi.
Zato ja ne preuslovljavam, niti je Patanjali za preuslovljavanje, za prepravljanje. Ja
sam za oslobaanje od uslovljavanja, i Patanjali je takoe za uklanjanje uslovljavanja. Samo
razumite um. Koja god da je bolest, razumite bolest, dijagnostikujte je, i uklonite u obrnutom
sledu.
Kakva je razlika? Uzmimo neki realan primer. Ljutnja je uslovljavanje; to ste nauili.
Psiholozi kau da je to naueno, to je programirana stvar. Vae drutvo vas ui tome. Postoje
ak i sada drutva koja se nikada ne ljute. Postoje drutva, male plemenske zajednice jo
postoje, koje nikada nisu upoznale nikakvu borbu, nisu ratovali.
Na Filipinima, postoje mala praistorijska plemena. Za tri hiljade godina nisu upoznala
nikakvu borbu, nijedno ubistvo, nijedno samoubistvo. ta se dogodilo njima? Oni su najvei
ljubitelji mira, najsreniji. Njihovo drutvo od samog poetka nikada ih ne uslovljava za
ljutnju. U tom plemenu, ak i u vaim snovima ako ubijete nekoga, morate otii i moliti za
oprotaj - ak i u snu. Ako se naljutite na nekoga u snu i potuete se, sledeeg dana morate
objaviti selu da ste uradili neto pogreno. Onda e se selo sakupiti zajedno, i mudri ljudi e
postaviti dijagnozu vaeg sna i preporuie vam ta sada treba da uradite - ak i mala deca!
itao sam analize njihovih snova. Izgleda da su oni jedni od najpronicljivijih ljudi.
Malo dete sanja. U snu ono vidi deaka iz susedstva, vrlo tunog. Ono ispria san svom ocu
ujutru: "Video sam deaka iz susedstva vrlo tunog." Tako otac razmilja o tome, zatvori
svoje oi, meditira, i onda kae: "Ako si ga video tunog, to znai na neki nain je njegova
alost povezana s tobom. Niko drugi nije sanjao o njemu da je on tuan, tako da si znajui i
neznajui uinio neto to je stvorilo njegovu alost. Ili, ako ti nisi uradio, u budunosti e to
uraditi. Dakle, san je samo predskazanje za budunost. Idi sa mnogo slatkia, mnogo poklona.
Daj slatkie i poklone deaku za njegov oprotaj - bilo da je neto uinjeno u prolosti ili e
neto uraditi u budunosti."
Tako dete odlazi, daje voe, slatkie, darove, i moli njegov oprotaj jer je nekako, u
90
snu, on odgovoran za njegovu alost. Od samog poetka dete se odgaja na taj nain. Ako je
ovo pleme postojalo bez borbe, ubistva, samoubistva, to nije udo. Oni ne mogu to pojmiti.
Drugaija vrsta uma tamo funkcionie.
Psiholozi kau da mrnja ili ljutnja nisu prirodni. Ljubav je prirodna; mrnja i ljutnja
su samo stvorene. One su prepreka u ljubavi, i drutvo vas uslovljava njima. Neuslovljavanje
znai da ta god je drutvo uradilo, ono je uradilo. Nema koristi nastavljati osuivati ga; to je
ve sluaj. Govorei jednostavno da je drutvo odgovorno, vama se ne pomae. To je
uraeno. Sada, ba sada, moete ukloniti uslovljenost. Dakle, kakav god da je va problem,
pogledajte duboko u problem. Prodrite u njega, analizirajte ga, i vidite kako ste uslovljeni
njime.
Na primer, postoje drutva koja nikada ne oseaju nadmetanje. ak u Indiji, ima
drevnih plemena u kojima ne postoji nadmetanje. Naravno, oni ne mogu biti mnogo napredni
po naim merilima, jer na napredak moe jedino da bude kroz nadmetanje. Oni nisu
konkurentni. Zato to nisu konkurentni, oni nisu ljuti, nisu ljubomorni, nisu tako ispunjeni
mrnjom, nisu nasilni. Oni ne oekuju mnogo, a s onim ta god da im ivot d, oseaju se
sreni i zahvalni.
Vama, ma ta da ivot d, vi se neete oseati zahvalni. Uvek ete biti frustrirani, jer
uvek traite vie. I nema kraja vaim oekivanjima i eljama. Tako, ako se oseate bedno,
pogledajte u nevolju i analizirajte je. Koji su uslovljavajui faktori koji kreiraju patnju? Nije
mnogo teko da se to razume. Ako moete stvoriti patnju, ako ste tako sposobni da stvorite
nevolju, nije teko razumeti je. Ako je moete stvoriti, moete je razumeti.
itavo Patanjalijevo gledite je ovo: posmatrajui ljudsku patnju, otkriveno je da je
ovek sam odgovoran za nju. On ini neto da bi je stvorio. To injenje je postalo navika, tako
da on nastavlja to da ini. To je postalo ponavljanje, mehaniko, slino robotu. Ako postanete
paljivi, moete odbaciti to. Moete jednostavno rei: "Neu u tome da uestvujem."
Mehanizam e prestati da radi.
Neko vas uvredi. Vi samo ostanite mirni, ostanite tihi. Mehanizam e zapoeti, on e
doneti proli obrazac. Ljutnja e dolaziti, dim e se dizati, a vi ete se oseati na ivici da
postanete ludi. Ali mirujte. Nemojte saraivati i samo posmatrajte ta mehanizam ini.
Osetiete obrtanja, kotrljanja unutra u vama, ali ona su nemona jer vi ne saraujete.
Ili, ako oseate da je nemogue ostati u takvom mirnom stanju, onda zatvorite svoja
vrata, krenite u sobu, uzmite jastuk i udarajte po jastuku. Budite ljuti na jastuk. A kada ga
udarate, postajui ljuti i ludi s jastukom, samo nastavite da posmatrate ta radite, ta se
dogaa, kako se obrazac sam ponavlja.
Ako moete ostati mirni, to je najbolje. Ako oseate da je to teko, povucite se, onda
krenite u sobu i budite ljuti na jastuk, jer s jastukom svoju ludost moete potpuno da vidite;
ona e postati transparentna. A jastuk nee reagovati pa moete posmatrati mnogo lake. Ne
postoji opasnost, nema, ne postoji problem bezbednosti. Moete posmatrati. Lagano,
podizanje ljutnje i opadanje ljutnje.
Posmatrajte oboje, ritam. A kada je vaa ljutnja iscrpljena, ne oseate se vie kao da
udarate jastuk, ili ste zapoeli da se smejete ili se oseate smenim, zatvorite svoje oi, sednite
na pod, i meditirajte o tome ta se deavalo. Da li jo uvek oseate ljutnju prema osobi koja
vas je uvredila, ili je to izbaeno na jastuk? Oseate neki mir koji vas obuzima. Neete oseati
ljutnju sad na dotinu osobu. Pre ete oseati saoseanje prema njoj.
Pre dve godine ovde je bio jedan ameriki mladi. On je pobegao iz Amerike samo
zbog jednog problema, jedne opsesije: stalno je mislio da ubije svog oca. Otac mora da je bio
opasan ovek; mora da je previe guio ovog mladia. U svojim snovima razmiljao je da
ubije, u svojim dnevnim sanjarenjima takoe je razmiljao da ubije svog oca. Pobegao je od
kue samo zato da ne bude blizu oca. Inae, svakog dana neto se moglo dogoditi. Kad je
ludilo tu, ono moe buknuti svakog momenta.
Bio je ovde sa mnom. Rekao sam mu: "Nemoj guiti to." Dao sam mu jastuk i rekao:
"Ovo je tvoj otac. Sada uini ta god eli." U poetku je poeo da se smeje, smejao se
ludaki. Rekao je: "To izgleda smeno." Ja sam mu rekao: "Pusti neka bude smeno. Ako je to
u umu, pusti to da izae." Petnaest dana je on stalno tukao i cepao jastuk, i radio je to.
91
esnaestog dana je doao s noem. Ja mu to nisam rekao. Pa sam ga pitao: "ta e ti taj no?"
Rekao je: "Sada me ne zaustavljaj. Pusti me da ubijem. Sada jastuk nije za mene
jastuk. Jastuk je zaista postao moj otac." Tog dana je ubio svoga oca. Onda je poeo da plae;
suze su lile iz njegovih oiju. Postao je smiren, oputen i rekao mi je: "Oseam mnogo ljubavi
prema mom ocu, mnogo saoseanja. Dozvoli mi sada da se vratim natrag."
On se vratio sada. Odnos se potpuno promenio. ta se dogodilo? Samo je mehanika
opsesija izbaena.
Ako moete ostati mirni kada neki stari obrazac hvata va um, to je dobro. Ako ne
moete, onda mu dozvolite da se dogodi na dramatian nain, ali sam, ne sa nekim. Jer kad
god ispoljavate va obrazac, i to delite sa nekim, to stvara novu reakciju i to je zaarani krug.
Najznaajnija stvar je da se bude paljiv za obrazac - bilo da stojite smireno ili
odraujete vau ljutnju i mrnju - paljivo posmatrajte kako se odvija. Ako moete uvideti
mehanizam, moete ga ponititi.
Svi koraci u jogi su samo za ponitavanje neega to ste inili. Oni su negativni; nita
novo ne treba da se kreira. Samo nepravilno treba da bude poniteno, i ispravno je ve tu.
Nita pozitivno ne treba da se ini, samo neto negativno. Pozitivno je skriveno tu. To je ba
kao to je potok tu, skriven ispod stene. Vi ne treba da stvarate potok. Stena je tu. Stena mora
da bude uklonjena. Jednom kada je stena uklonjena, potok zapoinje da tee.
Blaenstvo, srea, radost ili kako god da to nazivate je tu, ve tee u vama. Samo neke
stene su tu. Ove stene su uslovljavanja iz drutva. Uklonite njihovo uslovljavanje. Ako
oseate vezanost, ona je stena, onda uinite napor za nevezivanje. Ako oseate ljutnju, ona je
stena, onda uloite napore za nemanje ljutnje. Ako oseate poudu, ona je stena, onda uloite
napore za nemanje poude. Samo uinite suprotno. Nemojte guiti poudu. Samo inite
suprotno, uinite neto to nije poudno. Nemojte samo potiskivati ljutnju; inite neto to
nije ljutnja.
U Japanu, kada se neko naljuti, imaju tradicionalno uenje. Ako se neko naljuti,
odmah mora da uini neto to nije ljutnja. Ista energija koja bi krenula u ljutnju, odlazi u ne-
ljutnju. Energija je neutralna. Ako oseate ljutnju na nekoga i elite da ga oamarite, dajte mu
cvet i posmatrajte ta se dogaa.
elite da ga tresnete po licu, elite da uinite neto - to je bila ljutnja. Dajte mu cvet i
samo posmatrajte ta se dogaa u vama - vi inite neto to je suprotno od ljutnje. Ista
energija koja je htela da pokrenete svoju ruku, pokrenue vae srce. Ista energija koja je htela
da ga udari sada e mu dati cvet. Ali kvalitet se promenio. Uinili ste neto. A energija je
neutralna. Ako ne uinite neto, onda vi potiskujete - a potiskivanje je otrovno. Uinite neto,
ali samo suprotno. I to nee biti novo uslovljavanje, bie samo uklanjanje starog
uslovljavanja. Kada je staro iezlo, kada energetski vorovi nestanu, nije nuno da brinete ni
o emu. Onda moete tei spontano.
Poslednje, etvrto pitanje:
Rekli ste da duhovno nastojanje moe da uzme dvadeset do trideset godina ivota, ili
ak ivot, i da je ak i toliko nedovoljno. Meutim, zapadni um izgleda da je orijentisan na
rezultate, nestrpljiv i previe praktian. On eli odmah rezultate. Religijske tehnike dolaze i
odlaze kao drugi hirovi na zapadu. Kako onda nameravate da uvedete jogu u zapadni um?
Ja nisam zainteresovan za zapadni um ili istoni um. To su dva aspekta uma. Ja sam
zainteresovan za sm um. A ova istono-zapadna dihotomija nije mnogo znaajna, nije ak
bitna sada. Ima istonih umova na Zapadu, a ima i zapadnih umova na Istoku. Sada je cela
stvar postala izmeana. Stari Istok je potpuno nestao.
Seam se taoistike anegdote. Tri taoista su meditirali u peini. Jedna godina je prola.
Bili su smireni, sedeli su i meditirali. Jednog dana je proao u blizini jedan konjanik. Oni su
ga ugledali. Jedan od trojice pustinjaka je rekao: "Konj koga je jahao bio je beo." Druga
dvojica su ostali nemi. Posle jedne godine, drugi pustinjak je rekao: "Konj je bio crn, nije bio
beo." Onda je opet prola jo jedna godina. Trei pustinjak je rekao: "Ako e biti rasprave, i
svae ja odlazim! Odlazim! Ometate moju tiinu!"
92
ta znai da li je konj bio beo ili crn? Tri godine. Meutim, ovakav je tok na Istoku.
Vremena nema. Istok nije svestan vremena uopte. Istok ivi u venosti, kao da vreme ne
prolazi. Sve je bilo statino.
Ali taj Istok vie ne postoji. Zapad je pokvario sve; Istok je nestao. Kroz zapadno
obrazovanje sada je sve zapadno. Samo je nekoliko ljudi slinih ostrvima koji su istonjaci -
oni mogu biti na Zapadu, mogu biti na Istoku, nisu ni na koji nain ogranieni na Istoku.
Inae svet kao celina, svet u potpunosti je postao zapadni.
Joga kae - i pustite da to prodre u vas vrlo duboko jer e to biti vrlo znaajno - joga
kae da to ste vie nestrpljivi, vie vremena e biti potrebno za va preobraaj. to ste vie u
urbi, vie ete biti zadrani. urba stvara takvu konfuziju da e odlaganje biti rezultat.
to ste manje u urbi, ranije e biti rezultata. Ako ste beskonano strpljivi, ba ovog
momenta transformacija se moe dogoditi. Ako ste spremni da ekate zauvek, moda neete
ekati ak ni do sledeeg trenutka. Ba ovog momenta stvar se moe dogoditi, jer to nije
pitanje vremena, to je pitanje kvaliteta vaeg uma.
29
Beskonano strpljenje. Jednostavno nemanje enje za rezultatima daje vam mnogo
dubine. urba vas ini plitkim. Vi ste u takvoj urbi da ne moete biti duboki. Ovog trenutka
vi niste zainteresovani ovde u ovom momentu, nego ta e se dogoditi u sledeem.
Zainteresovani ste za rezultat. Kreete se ispred sebe; vaa dinamika je luda. Tako moete
juriti previe, moete putovati previe, a da ne stignete nigde jer cilj koji treba postii je
upravo ve ovde. Treba da se bacite u to, ne da ga dostiete bilo gde. A baciti se moete samo
ako ste potpuno strpljivi.
Reci u vam jednu zen anegdotu. Jedan zen monah je prolazio kroz umu. Iznenada je
postao svestan da ga tigar sledi, pa je poeo da tri. Ali njegovo tranje je zenovskog tipa; on
se nije urio. On nije lud. Njegovo tranje je takoe glatko, harmonino. Uivao je u tome.
Reeno je da monah misli u umu: "Ako tigar uiva u tome, zato ne bih ja?"
A tigar ga je sledio. Onda je doao blizu provalije. Upravo da bi pobegao od tigra
obesio se o granu drveta. Onda je pogledao dole. Drugi tigar je stajao dole ekajui na njega.
Onda je stigao i prvi tigar, stao je pokraj drveta na vrhu breuljka. On je visio izmeu, samo
na grani, a tigar je ekao dole na njega. On se smejao. Onda je pogledao. Dva mia su upravo
grickala granu... jedan beo, a jedan crn. Onda se on nasmejao vrlo glasno. Rekao je: "Ovo je
ivot. Dan i no, beo i crni mi grickaju. Gde god da krenem, smrt me eka. Ovo je ivot!"
Reeno je da je tada dostigao satori - prvo svetlucanje prosvetljenja. To je ivot! Nita ne
treba brinuti; tako stvari idu. Gde god krenete smrt eka, a ak i ako ne idete nikuda, dan i no
seckaju va ivot. Stoga se on glasno smejao.
Onda je pogledao okolo, jer sada je fiksiran. Sada nema brige. Kada je smrt sigurna,
emu briga? Samo u nesigurnosti ima brige. Kada je sve izvesno, nema brige; sada je to
postala sudbina. Stoga je traio kako da uiva u ovih nekoliko trenutaka. Opazio je upravo
pored grane nekoliko jagoda, ubrao ih i pojeo. Bile su najbolje u njegovom ivotu. Uivao je
u njima, i kae se da je tog trenutka postao prosvetljen.
Postao je Buda jer smrt je tako blizu da ak ni tada nije bio u urbi. Mogao je da uiva
u jagodama. To je slatko! Ukus je sladak! On zahvaljuje Bogu. Kae se da u tom trenutku sve
nestaje - tigrovi, grana, on sam. On je postao kosmos.
Ovo je strpljenje, apsolutno strpljenje! Gde god da ste, u tom trenutku uivajte bez
pitanja za budunost. Nema budunosti u umu - samo sadanji trenutak, sadanjost trenutka, i
vi ste ispunjeni. Onda nije potrebno da se ide nigde. Gde god ste, sa same te take vi ete se
baciti u okean; postaete jedno s kosmosom.
Inae um nije zainteresovan za ovde i sada. Um je zainteresovan za neku budunost,
za neke rezultate. Dakle, pitanje je, na nain relevantan za takav um, moderan um, hoe li biti
bolje nazvati ga tako, nego zapadnim. Moderan um je stalno opsednut budunou, sa
rezultatima, ne sa ovde i sada.
Kako se taj um moe nauiti jogi? Ovaj um se moe nauiti jogi jer ova orijentacija ka
budunosti ne vodi nigde. Ova orijentacija ka budunosti je kreiranje konstantne patnje za
29
Um projektuje vreme. Bez relativnog (misaonog) uma nema relativnog (linearnog) vremena. Transcendencija
vremena je transcendencija uma - i obrnuto. To je cilj joge.
93
moderan um. Mi smo stvorili pakao, stvorili smo ga previe. Sada, ili e ovek morati da
iezne sa ove planete zemlje, ili e morati da preobrazi sebe. Ili e oveanstvo morati da
umre kompletno - jer ovaj pakao se vie ne moe nastaviti - ili emo mi morati da proemo
kroz preobraaj.
Otuda, joga moe postati vrlo sadrajna i bitna za moderni um, jer joga moe da
izbavi. Ona vas moe nauiti kako da budete ovde i sada - kako da zaboravite prolost, kako
da zaboravite budunost, i kako da ostanete u sadanjem trenutku sa takvim intenzitetom da
ovaj trenutak postane bezvremen, sam trenutak da postane venost.
Patanjali moe postati sve vie i vie znaajan. Kako se ovo stolee primie svom
kraju, tehnike o ljudskom preobraaju e postati sve vanije i vanije. One ve nastaju svuda
u svetu - bilo da ih nazivate joga, zen ili sufi metodama ili ih nazivate tantra metodama. Na
mnogo, mnogo naina, sve stare tradicionalne tehnike se razbuktavaju. Neka duboka potreba
postoji, a oni koji razmiljaju, svuda, u bilo kom delu sveta, postaju zainteresovani da otkriju
ponovo kako je oveanstvo u prolosti ivelo sa takvim blaenstvom, takvim ushienjem. Sa
tako nepovoljnim uslovima, kako su i bogati ljudi iveli u prolosti, a mi, s tako bogatim
stanjem, zato smo mi tako jadni.
Ovo je paradoks, moderni paradoks. Po prvi put na zemlji mi smo stvorili bogata,
nauna drutva, a ona su najrunija i najnesrenija. A u prolosti nije bilo naune tehnologije,
ni obilja, nita od udobnosti, ali oveanstvo je ivelo u tako duboko mirnoj ivotnoj sredini -
sreno, zahvalno. ta se dogodilo? Moemo biti sreniji nego ikada, ali smo izgubili kontakt
sa egzistencijom.
Ta egzistencija je ovde i sada, a nestrpljiv um ne moe biti u kontaktu s njom.
Nestrpljenje je kao grozniavo, ludo stanje uma; vi stalno trite. ak i ako cilj doe, ne
moete stati tamo, jer jurenje je postalo vaa navika. ak i ako postignete cilj vi ete ga
promaiti, vi ete ga propustiti jer se ne moete zaustaviti. Ako se moete zaustaviti, cilj se ne
treba traiti.
Zen majstor Hui-Hai je rekao: "Trai, i izgubie; ne trai i dobie to odmah. Stani, i
to je ovde. Tri, i nema ga nigde."
94
Poglavlje 9
PRAKSA I BEELJNOST
3. januar 1974.
I, 15: drtanuravikaviayavitrinasya vaikarasamjna vairagyam.
Oseanje da se zagospodarilo (vaikarasamjna) u sluaju onoga koji ne osea
vie e ni za objektima iz oblasti ula niti za onima iz oblasti slovesnosti
(anusravikaviaya) oznaava se [tehnikim terminom] - proienost (vairagya).
I, 16: tatparam puruakyatergunavaitrnyam.
Ova je [proienost] dostigla vrhunac kada se u zrenju sve-transcendirajue-
subjektivnosti (purua) i e za [samim] energetskim izvorima [u kojima su i sve
potencijalnosti prisutne] (guna) - gubi.
Abhyasa i vairagya - stalna unutarnja praksa i beeljnost; to su dva osnovna kamena
temeljca Patanjalijeve joge. Konstantan unutarnji napor je potreban jer neto treba da se
postigne, ali zbog pogrenih navika. Borba nije protiv prirode, borba je protiv navika. Priroda
je tu, svakog momenta dostupna da se ulije, da postane jedno s tim, ali ste dobili pogrean
obrazac navika. Ove navike stvaraju prepreke. Borba je protiv ovih navika, a dok se one ne
unite, priroda, vaa sutinska priroda, ne moe tei, ne moe se kretati, ne moe dostii
sudbinu za koju je namenjena da bude.
Stoga zapamtite prvu stvar: borba nije protiv prirode. Borba je protiv pogrenog
vaspitanja, pogrenih navika. Vi se ne borite sa sobom; vi se borite s neim drugim to je bilo
uvreno u vama. Ako se ovo ne shvati pravilno, onda svi vai napori mogu ii u pogrenom
pravcu. Moete zapoeti da se borite sa sobom, a ako jednom zaponete borbu sa sobom vi
bijete izgubljenu bitku. Nikada ne moete biti pobednik. Ko e biti pobednik, a ko e biti
pobeeni? - jer vi ste oboje. Onaj ko se bori i onaj s kim se borite je isti.
Ako obe moje ruke ponu da se bore, ko e pobediti? Jednom kada zaponete da se
borite sa sobom vi ste gubitnik. A tako mnogo osoba, u svojim nastojanjima, u svom traganju
za duhovnom istinom, padaju u tu greku. Oni postaju rtve ove greke; oni zapoinju da se
bore sa sobom. Ako se borite sa sobom, postaete sve vie i vie umobolni. Biete vie i vie
podeljeni, rascepljeni. Postaete izofreniar. To je ono to se deava na Zapadu.
Hrianstvo je uilo - ne Hrist - hrianska crkva je uila da se borite sa sobom, da
osuujete sebe, da poriete sebe. Hrianstvo je stvorilo veliku podelu izmeu nieg i vieg.
Nema nieg vieg i nieg u vama, ali hrianstvo govori o niem biu i viem biu, ili telu i
dui. Hrianstvo vas na neki nain deli i stvara borbu. Ova borba e biti beskrajna; nee
voditi nigde. Krajnji rezultat moe samo da bude samounitenje, izofrenini haos. To je ono
to se dogodilo na Zapadu.
Joga vas nikada ne deli, ali jo uvek postoji borba. Borba nije protiv vae prirode.
Naprotiv, borba je za vau prirodu. Vi imate akumulirane mnoge navike. Ove navike su vaa
postignua pogrenih obrazaca iz mnogih ivota. Zbog ovih pogrenih obrazaca vaa priroda
ne moe da se kree spontano, ne moe da tee spontano, ne moe da dosegne svoju sudbinu.
Ove navike moraju biti unitene, i one su samo navike. One vam mogu izgledati kao priroda
jer ste im se tako mnogo prepustili. Moda ste postali identifikovani s njima, ali one nisu vi.
Ova razlika mora jasno da se ima na umu, inae moete pogreno protumaiti
Patanjalija. Sve to je dolo u vas spolja i pogreno je, mora da bude uniteno tako da ono
to je u vama moe da tee, moe da cveta. Abhyasa, neprekidna unutarnja praksa, je protiv
navika.
Druga stvar, drugi kamen temeljac, je vairagya, beeljnost. To vas takoe moe voditi
u pogrenom pravcu. I zapamtite, ovo nisu pravila, ovo su jednostavno uputstva. Kada kaem
95
da ovo nisu pravila, mislim da ne treba da se slede kao neka opsesija. Njih treba razumeti -
smisao, znaenje. A to znaenje treba da bude uneto u ovekov ivot.
To e biti razliito za svakoga, stoga to nije fiksno pravilo. Ne treba da sledite to
dogmatski. Treba da razumete njihovo znaenje i da im dozvolite da rastu u vama. Cvetanje
e biti razliito kod svakog pojedinca. Dakle, to nisu mrtva, dogmatska pravila, ovo su
jednostavna uputstva. Ona pokazuju pravac. Ona vam ne daju detalje.
Seam se jednom je Mula Nasrudin radio kao uvar u muzeju. Prvog dana kada je
postavljen, pitao je za pravila: "Koja pravila treba da se slede?" Data mu je knjiga pravila koja
treba da slede uvari. On ih je zapamtio; uloio je svu brigu da ne zaboravi nijedan detalj.
Prvog dana kada je bio na dunosti, doao je prvi posetilac. Rekao je posetiocu da
ostavi svoj kiobran tamo spolja kod njega na vratima. Posetilac je bio zapanjen. Rekao je:
"Ali ja nemam nikakav kiobran." Na to je Nasrudin rekao: "U tom sluaju, moraete da se
vratite natrag. Donesite jedan kiobran jer to je pravilo. Dok posetilac ne ostavi svoj kiobran
ovde spolja, ne moe mu se dozvoliti da ue unutra."
Ima mnogo ljudi koji su opsednuti pravilima. Oni ih slede slepo. Patanjali nije
zainteresovan da vam daje pravila. Sve to e on uraditi je da vam da jednostavna uputstva -
ne da bi se sledila, nego da bi se razumela. Sleenje e proizai iz tog razumevanja. A obrnuto
ne moe da se dogodi - ako sledite pravila, razumevanje nee doi; ako razumete pravila,
sleenje e doi automatski, kao senka.
Beeljnost je uputstvo. Ako sledite to kao pravilo, onda ete zapoeti da ubijate svoje
elje. Mnogi su to uradili, milioni su to uradili. Oni ponu da ubijaju svoje elje. Naravno,
ovo je matematiki, ovo je logiki. Ako beeljnost treba da se postigne, onda je ovo najbolji
put: da se ubiju sve elje. Onda ete biti bez elja. Ali takoe ete biti i mrtvi. Vi ste sledili
pravilo tano, ali ako ubijete sve elje vi ubijate sebe, izvravate samoubistvo - jer elje nisu
samo elje, one su tok ivotne energije. Beeljnost treba da se postigne bez ubijanja iega.
Beeljnost treba da se postigne sa vie ivota, sa vie energije - ne manje.
Na primer, moete ubiti seks lako ako izgladnjujete telo, jer seks i hrana su duboko
povezani. Hrana je potrebna za vae preivljavanje, za preivljavanje pojedinca, a seks je
potreban za preivljavanje rase, vrste. Oni su oboje hrana na neki nain. Bez hrane individua
ne moe preiveti, a bez seksa vrsta ne moe preiveti. Inae primaran je pojedinac. Ako
pojedinac moe da preivi, onda se ne postavlja pitanje vrste.
Dakle, ako izgladnjujete svoje telo, ako mu dajete tako malo hrane da se energija
stvorena od nje iscrpljuje u svakodnevnom rutinskom radu - vaem hodanju, sedenju,
spavanju - ne akumulira se ni malo vika energije, onda e seks ieznuti jer seksa samo moe
biti kada pojedinac skupi vie energije, vie nego to mu je potrebno za preivljavanje. Onda
telo moe misliti o preivljavanju vrste. Ako ste vi u opasnosti, onda telo jednostavno
zaboravlja na seks.
Otuda toliko privlanosti u postu, jer u postu seks iezava - ali to nije beeljnost. To
je samo postajanje sve vie i vie mrtvim, manje i manje ivim. U Indiji su monasi postili
neprekidno ba radi tog cilja, jer ako postite neprekidno i stalno ste na dijeti gladovanja, seks
iezava; nita drugo nije potrebno - nikakav preobraaj uma, nikakav preobraaj unutranje
energije. Jednostavno gladovanje pomae.
Onda vi postajete naviknuti na gladovanje. Ako to radite neprekidno godinama,
jednostavno ete zaboraviti da seks postoji. Nikakva energija se ne stvara, nikakva energija se
ne kree do seksualnog centra. Nema energije da se kree. Osoba postoji ba kao mrtvo bie.
Nema seksa.
Meutim, to nije ono to Patanjali misli. To nije stanje bez elja. To je samo jedno
impotentno ili nemono stanje; tu ne postoji energija. Dajte telu hranu... Vi ste moda
izgladnjivali telo za trideset ili etrdeset godina - dajte pravu hranu telu i seks se ponovo
pojavljuje. Vi se niste promenili. Seks je upravo skriven tu i eka energiju da potee. Kad god
energija potee, on e opet postati iv.
Dakle, ta je merilo? Kriterijum treba da se zapamti. Biti vie iv, biti vie ispunjen sa
energijom, vitalnou, a postati be elja. Samo onda ako vas vaa beeljnost ini vie ivim,
onda ste sledili ispravno uputstvo. Ako vas uini jednostavno mrtvom osobom, vi ste samo
96
sledili pravilo. Lako je slediti pravilo jer se ne zahteva inteligencija. Lako je slediti pravilo jer
jednostavni trikovi to mogu uiniti. Post je jednostavan trik. Nita mnogo nije sadrano u
njemu; nikakva mudrost nee proizai iz toga.
Sproveden je jedan eksperiment na Oksfordu. Tokom trideset dana grupa od dvadeset
studenata je totalno gladovala, mladi, zdravi ljudi. Posle sedam ili osam dana oni su poeli da
gube interesovanje za devojke. Slike golih devojaka su im date, a oni su bili nezainteresovani.
A ta nezainteresovanost nije bila samo telesna, ak i njihovi umovi nisu bili zainteresovani -
jer sada postoje metode za prosuivanje uma.
Kad god mladi, zdrav mladi, gleda sliku gole devojke, zenice njegovih oiju postaju
velike. One su vie otvorene da prime golu figuru. A vi ne moete kontrolisati svoje zenice;
one nisu voljne. Tako vi moete rei da ste nezainteresovani za seks, ali slike e pokazati da li
ste zainteresovani ili ne. Vi ne moete uraditi nita voljno, ne moete kontrolisati zenice
svojih oiju. One se ire jer je neto tako interesantno dolo ispred njih, da se otvaraju vie,
kapci se otvaraju vie da bi vie mogli primiti unutra. Ne, ene nisu zainteresovane za golog
mukarca kada su zainteresovane za male bebe, tako ako im daju lepe slike beba njihove oi
se ire.
Svaka predostronost je preduzeta da se vidi da li su zainteresovani - nije bilo
zainteresovanosti. Ubrzo, njihov interes je opao. ak i u svojim snovima su prestali da viaju
devojke, prekinuti su seksualni snovi. Krajem druge sedmice, etrnaestog ili petnaestog dana,
oni su jednostavno bili mrtvi leevi. ak i ako bi lepa devojka prila blizu, oni je ne bi gledali.
Ako bi neko izrekao neku seksualnu alu, oni se ne bi smejali. Trideset dana su gladovali.
Tridesetog dana, cela grupa je bila neseksualna. Nije bilo seksa u njihovom umu, ni u
njihovom telu.
Onda im je data hrana opet. Prvog dana oni su ostali isti. Sledeeg dana oni su bili
zainteresovani, a treeg dana svi koji su gladovali trideset dana su iezli. Sada nisu bili samo
zainteresovani, bili su opsesivno zainteresovani - kao da je gladovanje pomoglo. Za nekoliko
sedmica oni su bili opsesivno seksualni, mislei samo na devojke i ni na ta vie. Kada je
hrana bila u telu, devojke su opet postale vane.
Inae ovo je uraeno u mnogim zemljama irom sveta. Mnoge religije su sledile ovaj
post. Onda su ljudi poeli misliti da su otili izvan seksa. Vi moete otii izvan seksa, ali post
nije nain. To je trik. A ovo moe da se uradi na svaki nain. Ako ste u postu vi ete biti
manje ljuti, a ako postanete naviknuti na post, onda e mnoge stvari iz vaeg ivota
jednostavno otpasti jer osnova je otpala: hrana je osnova.
Kada imate vie energije, vi se kreete u vie dimenzija. Kada ste ispunjeni sa obiljem
energije, vae obilje energije vas vodi u mnoge, mnoge elje. elje nisu nita do izrazi
energije. Dakle mogua su dva puta. Jedan je: vaa elja se menja, energija ostaje; drugi je:
energija se uklanja, elja ostaje. Energija moe biti uklonjena vrlo lako. Jednostavno moete
biti operisani, kastrirani, i tada seks nestaje. Neki hormoni mogu biti uklonjeni iz vaeg tela.
To je ono to ini post - neki hormoni nestaju; onda moete postati neseksualni.
Meutim, ovo nije cilj Patanjalija. Patanjali kae da energija treba da ostane, elje
da ieznu. Samo kada elja iezne, a vi ste ispunjeni energijom, moete postii to blaeno
stanje koje joga ima za cilj. Mrtva osoba ne moe postii boansko. Boansko moe biti
postignuto samo kroz bujanje energije, obilje energije, kroz okean energije.
Ovo je druga stvar koju treba neprekidno pamtiti - nemojte unititi energiju, unitite
elju. To e biti teko. To e biti teko, naporno, jer to trai totalnu transformaciju vaeg bia.
Meutim Patanjali je za to. Zato on deli njegovu vairagyu, njegovu beeljnost, u dva koraka.
On daje dve sutre.
Prva sutra:
Prvo stanje vairagye, beeljnost, je obustava preputanja ei za ulnim uivanjima,
sa svesnim naporom.
Mnoge stvari su sadrane i treba da se razumeju. Jedna, odavanje ulnim uivanjima.
Zato traite ulna uivanja? Zato um stalno misli o zadovoljenju? Zato se kreete opet i
opet u istom obrascu preputanja?
Za Patanjalija i za sve one koji su spoznali, razlog je to vi niste blaeni u nutrini;
97
otuda, elja za uivanjem. Na uivanje orjentisan um znai da takvi kakvi jeste, u sebi, vi ste
nesreni. Zbog toga stalno traite sreu negde drugde, spolja. Osoba koja je nesrena je
prisiljena da se kree u eljama. elje su putevi nesrenog uma da trai sreu. Naravno, nigde
taj um ne moe nai sreu. Najvie to moe je da nae nekoliko odsjaja. Ovi odbljesci
izgledaju kao uivanje. Uivanje oznaava letimino sagledavanje sree. A zabluda je u tome
to ovaj um koji traga za uivanjem misli da ovi odsjaji i uivanja dolaze odnekud drugde,
spolja, od drugoga. To uvek dolazi iznutra.
Pokuajmo sada da razumemo. Vi ste u ljubavi s nekom osobom. Ulazite u seks. Seks
vam daje letimino sagledavanje uivanja; to vam daje odsjaj sree. Za jedan trenutak vi
oseate spokojstvo. Sve nevolje su iezle; svih duevnih patnji nema vie. Za jedan trenutak
vi ste ovde i sada, zaboravili ste sve. Za jedan trenutak nema prolosti i nema budunosti.
Zbog toga to nema prolosti i nema budunosti, i za jedan trenutak ste ovde i sada - iznutra iz
vas tee energija. Vae unutranje bie tee u tom trenutku, i vi imate svetlucanje sree.
Meutim vi mislite da svetlucanje dolazi od partnera, od ene ili od mukarca. To ne
dolazi od mukarca ili ene. To dolazi od vas! Drugi vam je jednostavno pomogao da padnete
u sadanjost, da padnete izvan budunosti i prolosti. Drugi vam je jednostavno pomogao da
donesete sebe u sadanjost ovog trenutka.
Ako se moete preseliti u ovu sadanjost bez seksa, seks e ubrzo postati beskoristan,
on e nestati. On onda nee biti elja. Ako elite da se preselite u seks, moete se premestiti iz
zabave, ali ne iz elje. Onda nema opsesije u tome jer vi ne zavisite od toga.
Sednite ispod drveta jednog dana - upravo ujutru dok sunce nije izalo, jer s raanjem
sunca vae telo je nemirno, i teko je biti miran unutra. Zbog toga na Istoku su uvek meditirali
pre izlaska sunca, oni su to nazivali brahma muhurti - trenutak boanskog. Oni su u pravu, jer
sa suncem energije se bude i zapoinju da teku u starom obrascu koji ste stvorili.
Ba ujutru, kada sunce jo nije izalo na horizontu, sve je smireno i priroda je vrsto
uspavana - drvee spava, ptice spavaju, ceo svet spava, vae telo je takoe unutra uspavano, a
vi dolazite da sednete ispod drveta. Sve je smireno. Samo pokuajte da budete ovde u ovom
trenutku. Ne inite nita; nemojte ak ni meditirati. Ne inite nikakav napor. Samo zatvorite
svoje oi, ostanite tihi, u toj tiini prirode. Iznenada ete imati ista letimina sagledavanja,
odbljeske koja su dolazila kroz seks, ili ak vea, dublja. Iznenada ete osetiti navalu energije
koja tee iznutra. Sada ne moete biti obmanuti, jer nema drugog, to sigurno dolazi iz vas. To
sigurno tee iznutra. Niko drugi vam je ne daje, vi je dajete sebi.
Ali ta situacija je nuna - tiina, energija, ne u uzbuenju. Vi ne radite nita, samo ste
tu ispod drveta, i imaete odsjaj. A to zaista nee biti uivanje, to e biti srea, jer sada
gledate u pravi izvor, pravi smer. Jednom kada znate to, onda ete odmah kroz seks
prepoznati da je drugi (partner) bio samo ogledalo, vi ste se samo ogledali u njemu ili njoj. I
vi ste bili ogledalo za drugog. Vi ste pomagali jedno drugom da padnete u sadanjost, da
odete od razmiljajueg uma do nerazmiljajueg stanja bivanja.
30
to je vie um ispunjen brbljanjem, vie seks ima privlanosti. Na Istoku, seks nikada
nije bio takva opsesija kao to je bio opsesija na Zapadu. Filmovi, prie, romani, poezija,
magazini, sve je postalo seksualno. Ne moete prodati nita dok ne stvorite seksualnu
privlanost. Ako treba da prodate kola, moete ih prodati samo kao seksualni objekat. Ako
elite da prodate pastu za zube, moete je prodati kroz neku seksualnu reklamu. Nita se ne
moe prodati bez seksa. Izgleda da samo seks ima potranju, znaaj, nita drugo.
Svaka vanost dolazi kroz seks. Ceo um je opsednut seksom. Zato? Zato se to nije
nikada deavalo ranije? To je neto novo u ljudskoj istoriji. Razlog je to je sada Zapad
potpuno apsorbovan u mislima, nema mogunosti da se bude ovde i sada, osim u seksu. Seks
je ostao jedina mogunost, i ba to se deava.
Modernom oveku je ak ovo postalo mogue - da dok vodi ljubav moe misliti o
drugim stvarima. Jednom kada postanete tako sposobni da dok vodite ljubav nastavljate da
mislite o neemu - o vaim raunima u banci, ili nastavljate da razgovarate sa prijateljem, ili
nastavljate da budete negde drugde - dok vodite ljubav ovde - seks e takoe biti okonan.
30
Do Bitka, Sopstva ili Jastva.
98
Onda e biti samo dosada, frustracija, jer sam seks nije bitan. Stvar je bila samo u ovome -
zato to se seksualna energija kree tako brzo, va um dolazi do zaustavljanja, seks ga
prevladava. Energija tee tako brzo, tako vitalno, da se va obian obrazac miljenja
zaustavlja.
uo sam, jednom se dogodilo da je Mula Nasrudin prolazio kroz umu. Naiao je na
lobanju. Upravo radoznao, kakav je uvek bio, pitao je lobanju: "ta vas je dovelo ovde
gospodine?" Bio je zapanjen kada je lobanja rekla: "Prianje me je dovelo dovde, gospodine,"
Nije mogao da poveruje u to, ali je uo to i potrao je na dvor kod kralja. Rekao je: "Video
sam udo! Lobanja, lobanja koja govori, lei ba pored naeg sela u umi."
Kralj takoe nije mogao da poveruje, ali je takoe bio radoznao. Ceo dvor ih je sledio,
otili su umu. Nasrudin je priao blizu lobanje i pitao: "ta te je dovelo ovde, gospodine?" ali
lobanja je ostala nema. Pitao je ponovo, opet i opet, ali lobanja je bila mrtvaki nema.
Kralj je rekao: "Znao sam od ranije, Nasrudine, da si laov. Ali sada je previe.
Napravio si takvu alu da e morati da pati zbog nje." Naredio je svom uvaru da mu odsee
glavu i baci je pored lobanje mravima da je pojedu. Kada su svi otili - kralj, njegov dvor -
lobanja je poela opet da govori. Pitala je: "ta vas je dovelo ovde, gospodine?" Nasrudin je
odgovorio: "Prianje me je dovelo ovde, gospodine."
Govorenje je dovelo oveka dovde - do situacije koja je danas. Konstantno brbljajui
um ne dozvoljava nikakvu sreu, nikakvu mogunost sree, jer samo smireni um moe gledati
unutra, samo smireni um moe sluati tiinu, sreu, koja uvek kljua ovde. Ali ona je tako
suptilna da je s bukom iz uma ne moete uti.
Samo u seksu buka ponekad prestaje. Ja kaem: "Ponekad". Ako ste postali naviknuti
na seks, kao to muevi i ene postaju, onda se ona nikada ne zaustavlja. Ceo in postaje
automatizovan i um nastavlja po svome. Onda je seks takoe dosada.
Sve ima privlanost, ako vam moe dati taj odsjaj. Moe izgledati da odsjaj ili
letimina sagledavanja dolaze spolja; oni uvek dolaze iznutra. Spolja moe biti samo
ogledalo. Kada srea tee iznutra odraava se od neeg spolja, to se naziva zadovoljstvom.
Ovo je Patanjalijeva definicija - srea tee iznutra reflektovana od neega spoljanjeg,
spoljanje deluje kao ogledalo. Ako mislite da ta srea dolazi spolja, ona je nazvana
uivanjem. Mi smo u potrazi za sreom, ne u potrazi za uivanjem. Tako da sve dok ne budete
imali odsjaj sree, ne moete zaustaviti vae napore traganja za zadovoljstvima. Preputanje
uivanju znai traganje za zadovoljstvom.
Potreban je svestan napor. Za dve stvari. Jedna: kad god osetite da je trenutak uivanja
prisutan, preobrazite ga u meditativno stanje. Kad god osetite da oseate zadovoljstvo, sreu,
veselje, zatvorite svoje oi i pogledajte unutra, i vidite odakle to dolazi. Ne gubite taj trenutak;
to je dragoceno. Ako niste svesni nastaviete da mislite da to dolazi spolja, i to je zabluda
sveta.
Ako ste svesni, meditativni, ako tragate za pravim izvorom, pre ili kasnije ete saznati
da to dolazi iznutra. Jednom kada saznate da to uvek tee iznutra, da je to neto to ve imate,
preputanje strastima e otpasti, i to e biti prvi korak beeljnosti. Onda ne traite spolja, niste
u udnji. Niste ubili elje, niste se borili sa eljama, vi ste jednostavno nali neto vee. elje
sada ne izgledaju tako vane. One venu.
Zapamtite ovo: one ne treba da budu ubijene i unitene; one same venu. Jednostavno
ih zanemarujete jer imate vei izvor. Vi ste magnetski privueni prema njemu. Sada se itava
vaa energija kree unutra. elje se jednostavno zanemaruju.
Vi ih niste dotukli. Ako se borite s njima nikada neete pobediti. To je kao kada biste
imali neko kamenje, areno kamenje u svojim rukama. I odjednom opazite dijamante, da oni
lee okolo. Vi bacate kamenje da biste stvorili prostor za dijamante u svojim rukama. Vi se ne
borite s kamenjem. Kada su dijamanti tu, vi jednostavno ispustite kamenje. Ono je izgubilo
svoj znaaj.
elje moraju izgubiti svoj znaaj. Ako se borite, znaaj im se ne gubi. Naprotiv, ba
kroz borbu dajete im vei znaaj. Onda one postaju vanije. To se dogaa. Kada se neko bori
99
sa nekom eljom, ta elja postaje centar njegovog uma. Ako se borite sa seksom, seks postaje
centar. Onda ste neprekidno angaovani u tome, zauzeti s tim. To postaje kao rana. Gde god
da pogledate, ta rana se odmah projektuje, i ta god vidite postaje seksualno.
Um ima mehanizam, jedan stari mehanizam preivljavanja: ili borba ili bekstvo. Dva
su puta uma: ili se moete boriti s neim, ili moete pobei od toga. Ako ste jaki, onda se
borite. Ako ste slabi, onda beite, jednostavno pobegnete. Ali u oba sluaja neto drugo je
vano, drugo je centar. Moete se boriti ili pobei iz sveta - iz sveta gde su elje mogue;
moete otii na Himalaje. To je takoe borba, borba slabog.
uo sam: jednom je Mula Nasrudin kupovao u selu. Ostavio je svog magarca na ulici i
otiao u trgovinu da kupi neto. Kada se vratio bio je besan. Neko je obojio njegovog magarca
potpuno u crveno, svetlo crveno. Bio je gnevan raspitivao se: "Ko je to uinio? Ubiu tog
oveka!"
Tu je stajao mali deak. Rekao je: "Jedan ovek je to uinio, uao je u krmu." Tako je
Nasrudin otiao tamo, pourio je tamo, ljut, lud. Rekao je: "Ko je to uradio? Ko je obojio mog
magarca?"
Vrlo krupan ovek, vrlo jak, ustao je i rekao: "Ja sam, pa ta?" Na to je Nasrudin
rekao: "Hvala vam, gospodine. Uradili ste tako lep posao. Doao sam da vam kaem da je
prvi premaz suv."
Ako ste jaki, onda ste spremni da se borite. Ako ste slabi, onda ste spremni da
pobegnete. Ali u oba sluaja, vi ne postajete jai. U oba sluaja drugi je postao centar vaeg
uma. Ovo su dva dranja, boriti se ili pobei - i oba su pogrena jer se kroz njih vezujui
uticaj uma pojaava.
Patanjali kae da postoji trea mogunost: ne borite se i ne beite. Samo budite
budni. Samo budite svesni. Kakav god da je sluaj, samo budite svedok. Svesni napor znai,
prvo: traganje za unutarnjim izvorom sree; i drugo: svedoenje starog obrasca navika - ne
boriti se s tim, samo svedoiti to.
Prvo stanje vairagye, beeljnost je obustava preputanja ei za ulnim uivanjima, sa
svesnim naporom.
Svesni napor jeste kljuna re. Svesnost je potrebna, i napor je takoe potreban.
Napor treba da bude svestan jer moe postojati i nesvestan napor. Moete biti trenirani na
takav nain da moete odbaciti odreene elje bez znanja da ste ih odbacili.
Na primer, ako ste roeni u vegetarijanskoj kui vi ete jesti vegetarijansku hranu.
Nevegetarijanska hrana jednostavno nije pitanje. Nikada je niste odbacili svesno. Bili ste
odgajani na takav nain da je nesvesno odbaena sama od sebe. Ali vam to nee dati neki
integritet; nee vam to dati neku duhovnu snagu. Dok neto ne uinite svesno, to nije
postignuto.
Mnoga drutva su probala ovo za svoju decu, da ih podignu na takav nain da izvesne
pogrene stvari jednostavno ne uu u njihove ivote. One ne ulaze, ali nita se ne postie na
taj nain jer realna stvar koju treba zadobiti jeste svesnost. Svesnost moe biti zadobijena kroz
napor. Ako je bez napora neto uslovljeno u vama, to uopte nije postignue.
Dakle u Indiji ima puno vegetarijanaca. aini, Brahmani, mnogi ljudi su vegetarijanci.
Nita se ne postie time to ste samo roeni u ainskoj porodici, biti vegetarijanac ne znai
nita. To nije svestan napor; niste uinili nita oko toga. Da ste roeni u nevegetarijanskoj
porodici, vi biste prihvatili nevegetarijansku ishranu na slian nain.
Dok neki svesni napor nije uinjen, vaa kristalizacija se nikada ne dogaa. Morate
uiniti neto svoje. Kada neto uinite sami od sebe, vi to ostvarujete. Nita se ne postie bez
svesnosti, zapamtite to. To je jedna od osnovnih stvari. Nita se ne postie bez svesnosti!
Moete postati savreni svetac, ali ako to niste postali kroz svesnost, to je uzaludno,
beskorisno. Morate se boriti in po in, jer kroz borbu vie svesti e biti potrebno. A to vie
svesnosti primenjujete u svemu, vie svesni vi postajete. Dolazi trenutak kada postajete ista
svest.
100
Prvi korak je:
...obustava preputanja ei za ulnim uivanjima, sa svesnim naporom.
ta da se radi? Kad god ste u stanju uivanja - seks, hrana, novac, mo, bilo ta to
vam prua uivanje - meditirajte o tome. Samo pokuajte da naete to, odakle to dolazi. Vi ste
izvor, ili je izvor negde drugde? Ako je izvor negde drugde, onda nema mogunosti za bilo
kakvu transformaciju jer ete ostati zavisni od izvora.
Ali sreom, izvor nije nigde drugde, on je u vama. Ako meditirate, vi ete ga nai. On
kuca svakog trenutka iznutra, Ja sam ovde! Jednom kada osetite da je tu i da kuca svakog
trenutka - a vi ste samo stvarali spoljanje okolnosti u kojima se to se deavalo - to se moe
dogoditi bez okolnosti. Onda ne treba da zavisite ni od koga, od hrane, od seksa, od moi, bilo
ega. Vi ste dovoljni unutar samoga sebe. Jednom kada doete do tog oseanja, oseanja
samodovoljnosti, preputanje strastima - um koji je popustljiv vanjskim eljama - iezava.
To ne znai da neete uivati u hrani. Uivaete vie. Ali sada hrana nije izvor vae
sree, vi ste izvor. Ne zavisite od hrane, niste opsednuti hranom.
To ne znai da ne uivate u seksu. Moete uivati vie, ali sada je to veselje, igra; to je
samo slavlje. Ali niste zavisni od toga, izvor toga nije spolja. I jednom kada dve osobe, dvoje
ljubavnika, otkriju ovo - da drugi nije izvor njihovog uivanja - oni prestaju da se bore jedno s
drugim. Oni zapoinju da vole jedno drugo po prvi put.
Inae ne moete voleti osobu od koje ste zavisni ni na koji nain. Vi ete mrzeti, jer je
ona vaa zavisnost. Bez nje ne moete biti sreni. Dakle, ona je bila klju, a osoba koja ima
klju vae sree va je tamniar. Ljubavnici se bore jer vide da drugi ima klju, "Ona me
moe uiniti srenim ili nesrenim." Jednom kada saznate da ste vi izvor svoje, i drugi je
izvor njegove vlastite sree, moete deliti svoju sreu; to je druga stvar, ali vi niste zavisni.
Moete podeliti. Moete slaviti zajedno. To je ono ta ljubav znai: slavljenje zajedno,
deljenje zajedno - ne ganjati jedno drugo, ne eksploatisati jedno drugo.
Zato to eksploatacija ne moe biti ljubav. Onda koristite drugog kao sredstvo, a koga
god koristite kao sredstvo, on e vas mrzeti. Ljubavnici mrze jedno drugo jer koriste,
eksploatiu jedno drugo, a ljubav - koja treba da bude najdublja ekstaza - postaje najruniji
pakao. Ali jednom kada znate da ste vi izvor svoje sree, niko drugi nije izvor, moete
podeliti to slobodno. Onda drugi nije va neprijatelj, nije ak ni jedan intiman neprijatelj. Po
prvi put prijateljstvo se stvara, moete uivati u svemu.
A moi ete da uivate samo kada ste slobodni. Samo nezavisna osoba moe da uiva.
Osoba koja je luda i opsednuta hranom ne moe da uiva. Ona moe da napuni stomak, ali ne
moe da uiva. Njeno jedenje je nasilno. To je vrsta ubijanja. Ona ubija hranu; ona unitava
hranu. I ljubavnici koji oseaju da njihova srea zavisi od drugog, bore se, pokuavaju da
dominiraju nad drugim, pokuavaju da ubiju drugog, da unite drugog. Biete sposobni u
svemu da uivate vie kada znate da je izvor unutra. Onda ceo ivot postaje igra, iz trenutka u
trenutak moete nastaviti da uivate beskonano.
Ovo je prvi korak, sa naporom. Svesnou i naporom postiete beeljnost. Patanjali
kae da je ovo prvo, jer ak i napor, ak i svesnost, nije dobra, jer to znai da se neka borba,
neka skrivena borba, jo odvija.
Drugi i poslednji korak vairagye, poslednje je stanje beeljnosti:
... obustava svih elja uz pomo spoznaje unutarnje prirode purue, vrhovnog Sopstva.
Prvo morate znati da ste vi izvor sve sree koja se vama deava. Drugo, morate znati
svu prirodu vaeg unutarnjeg bia. Prvo, vi ste izvor. Drugo, Kakav je ovo izvor? Prvo,
samo toliko je dovoljno, da ste vi izvor sree. A drugo, ta je ovaj izvor u svojoj celokupnosti,
ovaj purua, unutarnje Sopstvo: "Ko sam ja?" u svojoj celosti.
Jednom kada znate ovaj izvor u njegovoj celokupnosti, vi ste spoznali sve. Onda je
ceo univerzum unutra, ne samo srea. Onda sve to postoji, postoji unutra - ne samo srea.
Onda Bog ne sedi negde u oblacima, on postoji unutra. Onda ste vi izvor, koreni izvor svega.
Onda ste vi sredite.
Jednom kada postanete sredite egzistencije, jednom kada znate da ste sredite
egzistencije, sva patnja e nestati. Tada beeljnost postaje spontana, sahaa. Nikakav napor,
nikakvo nastojanje, nikakvo odravanje nije potrebno. To je lako, to je postalo prirodno. Ne
101
vuete to, niti gurate to. Sada nema ja koje moe da vue i gura.
Zapamtite ovo: borba stvara ego. Ako se borite u svetu, to stvara krupan, grub ego: "Ja
sam neko s novcem, sa ugledom, sa snagom." Ako se borite unutra, to stvara suptilan ego: "Ja
sam ist; ja sam svetac; ja sam mudrac," ali Ja ostaje sa borbom. Dakle, postoje poboni
egoisti koji imaju vrlo suptilan ego. Oni moda nisu svetovni ljudi, nisu; oni su drugaije
svetovni. Ali borba postoji. Oni su postigli neto. To postignue jo nosi poslednju senku od
Ja.
Drugi korak i konani korak beeljnosti za Patanjalija je potpuni nestanak ega. Samo
prirodan tok. Nema ja, nema svesnog napora. To ne znai da neete biti svesni, vi ete biti
savrena svest - ali nikakav napor nije sadran u bivanju svesnim. Neete biti samosvesni -
biete isto svesni, nesebino. Prihvatili ste sebe i egzistenciju kakva ona jeste.
Totalno prihvatanje - to je ono to Lao Ce zove Tao, reka tee prema okeanu. Ona ne
ini nikakav napor; nije u urbi da stigne do okeana. ak i ako ne stigne, nee biti frustrirana.
ak i ako stigne za milione godina, sve je u redu. Reka jednostavno tee jer teenje je njena
priroda. Nikakvog napora nema. Ona e nastaviti da tee.
Kada se elje po prvi put ustanove, nastaje i napor za njihovo opaanje, suptilan napor.
ak i prvi korak je suptilan napor. Zapoinjete sa pokuajima da budete svesni, "Odakle moja
srea dolazi?" Morate uiniti neto, a to injenje e kreirati ego. Zbog toga Patanjali kae da
je to samo poetak, i morate zapamtiti da to nije kraj. Na kraju, ne samo da su elje nestale, vi
ste takoe nestali. Samo unutranje bie je ostalo u svom toku.
Ovaj spontani tok je vrhovna ekstaza jer za njega nije mogua patnja. Patnja dolazi
kroz oekivanje, potrebe. Nema nikoga da oekuje, da trai, tako da sve to se dogodi jeste
dobro. Sve to se dogaa je blagoslov. Ne moete nita porediti ni sa im drugim, sve je svoj
sluaj. I zato to nema poreenja sa prolou i sa budunou - nema nikoga da uporeuje -
ne moete gledati ni na ta kao na patnju, kao bol. ak i ako se bol dogodi u nekoj situaciji, to
nee biti bolno. Pokuajte da razumete ovo. Ovo je teko.
Isus je bio raspet na krstu. Hriani su slikali Isusa vrlo tunog. Rekli su ak da se on
nikada nije smejao, i u svojim crkvama imaju svuda tune figure Isusa. To je ljudsko; moete
razumeti to, jer osoba koja je razapeta na krstu mora biti tuna. Mora da je bio u unutranjoj
agoniji; mora da je patio.
Tako hriani stalno govore da je Isus ispatao za nae grehe - ali on je patio. Ovo je
potpuno pogreno! Ako pitate Patanjalija ili mene, to je sasvim pogreno. Isus ne moe da
pati. Nemogue je da Isus pati. Ako on pati, onda ne postoji razlika izmeu vas i njega.
Bol je tu, ali on ne moe da pati. To moe da izgleda nerazumljivo, ali nije, to je
jednostavno. Moemo da vidimo spolja da je razapet, ponien, da je njegovo telo uniteno.
Bol je tu, ali Isus ne moe da pati. Jer u tom trenutku kada je Isus raspet na krstu, on ne moe
nita da trai. On ne moe da zahteva. On ne moe da kae: "Ovo je pogreno. Ovo ne treba
da bude tako. Treba da budem krunisan, a ja sam raspet na krstu."
Ako je on to imao u svom umu - to: "Treba da budem krunisan, ali sam raspet," - onda
bi bilo bola. Ako nije imao budueg u umu, to da: "Ja treba da budem krunisan," nikakvog
oekivanja za buduim, nikakav odreeni cilj da dostigne, gde god se naao tu je cilj. On ne
moe da uporeuje. To ne moe biti drugaije. To je sadanji trenutak koji mu je dat. To
raspee je krunisanje.
On ne moe da pati jer patnja znai otpor. Morate se odupreti neemu, samo onda
moete patiti. Pokuajte to. Bie vam teko da budete raspeti, ali postoje mala, svakodnevna
raspinjanja na krst. Ona e delovati.
Imate bol u nozi ili u glavi, imate glavobolju. Moda niste uoili mehanizam toga.
Imate glavobolju, i stalno se borite i opirete. Ne elite to. Vi ste protiv toga, podeljeni ste.
Negde ste vi unutar glave i glavobolja je tamo. Vi ste zasebni i glavobolja je zasebna, i
insistirate da ne treba da bude tako. To je pravi problem.
Pokuajte jednom da se ne borite. Tecite sa glavoboljom, postanite glavobolja. I recite:
"To se sada dogaa. Ovakva je moja glava u ovom trenutku, i u ovom trenutku nita drugo
nije mogue. To moe otii u budunosti, ali u ovom trenutku glavobolja je ovde." Ne opirite
se. Dozvolite joj se da se deava; postanite jedno s njom. Ne navlaite sebe u podelu, tecite u
102
tome. A onda e biti iznenadnog napretka nove vrste sree koju niste znali. Kada nema nikoga
da se odupire, ak i glavobolja nije bolna. Borba stvara bol. Bol uvek znai boriti se protiv
bola - to je stvarna bol.
Isus prihvata. Na taj nain njegov ivot je doao na krst. To je sudbina. To su na
Istoku uvek nazivali sudbinom, bhagya, kismat. Dakle nije glavna stvar u dokazivanju s
vaom verom, nije u pitanju ni borenje s njom. Ne moete initi nita; to se deava. Samo vam
je mogua jedna stvar - moete tei s njom ili se moete boriti s njom. Ako se borite, to
postaje vea agonija. Ako teete s tim, agonija je manja. Ako moete potpuno tei, agonija
nestaje. Postali ste tok.
Pokuajte to kada imate glavobolju, pokuajte to kada vam je telo bolesno, pokuajte
kada imate neki bol - samo sledite to. A jednom, ako moete dopustiti, moraete doi do jedne
od najdubljih tajni ivota - da bol nestaje ako vi teete s njim. A ako moete da teete
potpuno, bol postaje srea.
Ali to nije neto to se logino moe razumeti. Moete shvatiti to intelektualno, ali to
nee delovati. Pokuajte to egzistencijalno. Postoje svakodnevne situacije. Svakog momenta
neto je nepravilno. Tecite sa tim i vidite kako e se preobraziti cela situacija. A kroz taj
preobraaj vi transcendirate to.
Buda nikada ne moe biti u bolu; to je nemogue. Samo jedan ego moe biti u bolu.
Ego mora biti u bolu. Ako je ego tu vi moete preobraziti svoje uivanje u bol; ako ego nije tu
moete preobraziti svoj bol u uivanje. Tajna lei u egu.
Poslednje stanje vairagye, beeljnost je obustava svih elja uz pomo saznavanja
unutarnje prirode purue, vrhovnog Sopstva.
Kako se to dogaa? Samo znajui najdublju sr sebe samoga, puruu, unutarnjeg
stanovnika. Samo znajui njega! Patanjali kae, Buda kae, Lao Ce kae, samo znajui
njega, sve elje nestaju.
To je misteriozno, i logini um je prinuen da pita kako se to deava da samo pomou
poznavanja sebe samih sve elje nestaju. To se dogaa jer sada znajui sami sebe, ovakve
kakvi smo, sve elje su nastale. elje su jednostavno neznanje o sebi. Zato? Sve to traite
kroz elje je tu, skriveno u Sopstvu. Ako znate Sebe, elje e nestati.
31
Na primer, traite snagu. Svako trai mo. Mo stvara ludilo u svakome. Izgleda da
samo ljudsko drutvo postoji na takav nain da se svako odaje moi.
Dete se rodi; ono je bespomono. To je prvo oseanje koje svi uvek nosite u sebi. Dete
se rodi, ono je bespomono, a bespomono dete eli snagu. To je prirodno jer svako je
snaniji od njega. Majka je snanija, otac je snaniji, braa su snanija, svako je snaniji, a
dete je apsolutno bespomono. Naravno, prva elja koja se javi je da ima mo - kako da
izraste snano, kako da bude dominantno. I dete zapoinje da biva politiar od tog trenutka.
Ono zapoinje da ui trikove kako da vlada.
Ako plae previe, saznaje da moe vladati kroz plakanje. Moe dominirati itavom
kuom samo pomou plakanja. Ono ui da plae. ene nastavljaju s tim ak i kada vie nisu
deca. One su nauile tajnu, nastavljaju to. A treba da nastavljaju s tim jer ostaju bespomone.
To je politika moi.
Ono zna trik, i moe stvoriti smetnju. Moe kreirati takvu smetnju da morate prihvatiti
nagodbu s njim. I svakog trenutka ono duboko osea da jedina stvar koju treba jeste snaga,
vie moi. Ono e uiti, ii e u kolu, ono e rasti, ono e voleti, ali u pozadini svega -
31
Naa sutina ili Sopstvo je svest koja omoguava samu Celinu, Apsolut. ta bi drugo moglo da bude? Sama
definicija Apsoluta jeste da je on sve, da je nedeljiv, da postoji po holografskom modelu, tako da svaki prividni
deo Apsoluta sadri njegovu Celinu, da je sve to postoji na bilo kakav nain zapravo sam Apsolut. Tako je to i
nae Sopstvo. Samo je refleksija svesti o tome razliita, negde je gua i izraava se kroz grubi oblik, a negde
finija i ogleda se kao delanje i informacija, a najistija je kao samospoznaja ili ista svest o Sebi. Probuen ovek
je svesni subjekt Celine. U njemu se Celina najjasnije ogleda i spoznaje kao ona sama i kao sutina ovekova,
njegova samosvest. U tome je odgovor kako elje nestaju kada ovek spozna sebe. Dok smo u iluziji da smo
samo jedna otuena i posebna individua, onda smo nepotpuni i elimo (jo) neto drugo. Celina ne moe da eli
nita drugo jer ne postoji nita drugo, ona je cela, potpuna, ona ve jeste sve to biva i to moe da bude.
103
njegovog obrazovanja, ljubavi, igre - ono e nalaziti kako da dobije vie snage. Kroz
obrazovanje ono e eleti da dominira, kako da bude prvo u razredu tako da moe dominirati,
kako da dobije vie novca tako da moe dominirati, kako da napreduje u irenju uticaja i
teritorije dominacije. itav ivot e mu biti posveen moi.
Mnogo ivota je jednostavno protraeno. ak i ako dobijete snagu, ta ete raditi?
Jednostavne detinjaste elje su ispunjene. Dakle, kada postanete Napoleon ili Hitler, iznenada
postajete svesni da je ceo napor bio beskoristan, uzaludan. Samo je detinjasta elja bila
ispunjena, to je sve. Sada ta da se ini? ta da se ini sa tom snagom? Ako je elja ispunjena
vi ste frustrirani. Ako elja nije ispunjena vi ste frustrirani, a ona apsolutno ne moe biti
ispunjena, jer niko ne moe biti tako moan da moe oseati, Sada je dovoljno - niko! Svet
je tako kompleksan da se ak i Hitler osea nemonim u nekim momentima, ak i Napoleon
e se oseati slabim u nekim trenucima. Niko ne moe da osea apsolutnu snagu, i nita ne
moe da vas zadovolji.
Ali kada neko upozna svoje Sopstvo, on dolazi do izvora apsolutne snage. Onda elja
za snagom nestaje jer znate da ste ve kralj, a samo ste mislili da ste prosjak. Vi ste se borili
da postanete vei prosjak, moniji prosjak, a ve ste bili kralj. Iznenada ste shvatili da vam ne
nedostaje nita. Niste bespomoni. Vi ste izvor svih energija, vi ste sam izvor ivota. To
oseanje nemoi u detinjstvu kreirano je od drugih. I to je zaaran krug koji su oni stvorili u
vama jer su to stvorili u njima njihovi roditelji, i tako dalje i tako dalje.
Vai roditelji su stvorili oseanje u vama da ste nemoni. Zato? Jer su se samo kroz
to oni mogli oseati snanim. Moda mislite da veoma volite decu. Izgleda da to nije sluaj.
Vi volite mo, a kada dobijete decu, kada postanete majke i oevi, vi ste moniji. Moda vas
niko ne slua; moda niste nita u svetu, ali ste barem u granicama svoje kue jaki. Moete
bar da maltretirate malu decu.
Pogledajte oeve i majke: oni mue! Oni maltretiraju izraavajui ljubav tako da im
ak ne moete rei: "Vi muite." Oni mue 'za njihovo vlastito dobro, radi dobra same dece!
Pomau im da rastu. Oni se oseaju jaki. Psiholozi kau da mnogi ljudi biraju uiteljski poziv
samo da bi bili uticajni, jer sa tridesetoro dece na raspolaganju, vi se oseate ba kao kralj.
Govorilo se da je Aurangajeba zatvorio njegov sin. Kada je bio uhapen, on je napisao
pismo u kome je rekao: "Samo jedna elja, ako je moe ispuniti, bie dobro, i ja u biti
srean. Samo mi poalji tridesetoro dece tako da ih mogu poduavati u mom zatvoru."
Kae se da je sin rekao: "Moj otac je uvek ostao kralj, i on ne moe izgubiti svoje
kraljevstvo. Tako da je ak i u zatvoru njemu trebalo tridesetoro dece da bi ih poduavao."
Gledajte! Idite u kolu! Uitelj sedi na svojoj stolici - i apsolutna mo, gospodar je
svega to se tamo dogaa. Ljudi ele decu ne zbog ljubavi, jer da ih vole zaista, svet bi bio
drugaiji. Ako volite svoje dete, svet bi bio potpuno drugaiji. Neete mu pomagati da bude
bespomono, da se osea bespomono, daete mu tako mnogo ljubavi da e oseati da je jako.
Ako mu date ljubav, onda ono nikada nee traiti mo. Ono nee postati politiki lider; ono
nee ii na izbore. Ono nee pokuavati da gomila novac i da poludi za njim, jer ono zna da je
to beskorisno - ono je ve mono; ljubav je dovoljna.
Ako niko ne daje ljubav, zato ono stvara zamene. Sve vae elje, bilo za uticajem,
novcem, ugledom, pokazuju da ste neemu ueni u vaem detinjstvu, neto je bilo uslovljeno
u vaem bio-kompjuteru i vi sledite to uslovljavanje bez gledanja unutra, jer bilo ta da traite
to ve jeste tu.
Patanjalijev sav napor je da postavi va bio-kompjuter u tiinu tako da se ne uplie.
To je meditacija. To je postavljanje vaeg bio-kompjutera nekoliko trenutaka u tiinu, u stanje
bez vibracija, tako da moete pogledati unutra i uti svoju najdublju prirodu. Samo brz
pogled, letimino sagledavanje e vas promeniti, jer onda ovaj bio-kompjuter ne moe da vas
obmane. Ovaj bio-kompjuter stalno govori: Uradi ovo, uradi ono! On nastavlja neprekidno
da vas manipulie da morate imati vie snage; inae niste niko.
Ako gledate unutra, nije potrebno da budete neko; nije potrebno da budete vana
linost. Vi ste ve prihvaeni kakvi jeste. itava egzistencija vas prihvata, srena je to se tie
vas. Vi ste cvetanje - individualno cvetanje, razliito od svakog drugog, jedinstveno, i Bog
vam eli dobrodolicu; inae ne biste bili ovde. Vi ste ovde samo zato to ste prihvaeni. Vi
104
ste ovde samo zato jer vas Bog voli, univerzum vas voli i potrebni ste egzistenciji. Vi ste
neophodni.
Jednom kada znate svoju unutarnju prirodu, koju Patanjali zove purua - purua
znai unutranji stanovnik... Telo je kao kua. Unutranji stanovnik, unutarnja svest, jeste
purua. Jednom kada znate ovu unutarnju svest, nita nije potrebno. Vi ste dovoljni, vie nego
dovoljni. Vi ste savreni kakvi jeste. Potpuno ste prihvaeni, dobrodoli. Egzistencija postaje
blagoslov. elje nestaju; one su bile deo neznanja Sebe. Sa znanjem Sebe, one nestaju,
izvetre.
Abhyasa, stalna unutarnja praksa, svesni napor da se bude sve vie budan, da se
bude sve vie gospodar sebe, da se bude sve manje i manje pod kontrolom navika,
mehaninosti, robotu slinim mehanizmima - i vairagya, beeljnost: ovo dvoje kada se
postignu ovek postaje jogin; kada se ovo dvoje dostignu ovek je postigao cilj.
Ponoviu: samo nemojte stvarati borbu. Dozvolite da se sve ovo deava, da bude sve
vie spontano. Ne borite se sa negativnim. Bolje kreirajte pozitivno. Ne borite se sa seksom,
sa hranom, ni sa im. Bolje, naite ono to vam daje vie sree, odakle ona dolazi - kreite se
u tom pravcu. elje tako postepeno nestaju.
I drugo: budite sve vie i vie svesni. ta god da se deava, budite sve vie svesni.
Ostanite u tom trenutku, prihvatite taj trenutak. Ne traite neto drugo. Onda neete stvarati
patnju. Ako postoji bol, neka bude tu. Ostanite u tome i tecite u tome. Jedini uslov je, ostanite
budni. Znalaki, paljivo, uite u to, tecite u tome. Ne opirite se!
Kada bol iezne, elja za uivanjem takoe iezava. Kada niste u bolu, vi ne traite
zadovoljenje. Kada nema jada, preputanje zadovoljstvima postaje bez znaaja. I sve vie i
vie nastavljate da padate u unutarnji ambis. A to je tako blaeno, to je tako duboka ekstaza,
da ak i letiminim sagledavanjem toga ceo svet postaje beznaajan. Onda sve to vam ovaj
svet moe dati postaje beskorisno.
Ni to ne sme postati borbeno dranje - ne treba da postanete ratnik, treba da postanete
meditant. Ako ste meditativni, spontano e vam se stvari dogaati koje e vas preobraziti i
promeniti. Zaponite borbu i zapoeli ste guenje. A uguivanje e vas voditi do sve vee i
vee patnje. Tako se moete obmanuti.
Ima mnogo ljudi koji ne obmanjuju samo druge, nego stalno obmanjuju sebe. Oni
misle da nisu u patnji; stalno govore da nisu u nevolji. Ali itava njihova egzistencija je jadna.
Kada kau da nisu u bedi, njihova lica, njihove oi, njihovo srce, sve je u bedi.
Ispriau vam jednu anegdotu, a onda u zavriti. uo sam da se jednom dogodilo da
su dvanaest dama stigle u istilite. Aneo koji ih je vodio upitao je: "Da li je neka od vas bila
neverna svom muu dok ste bile na zemlji? Ako je neka bila neverna svom muu, ona treba
da podigne ruku." Srameljivo, oklevajui, ubrzo su jedanaest dama podigle svoje ruke.
Aneo je uzeo telefon i pozvao: "Halo! Da li je to pakao? Imate li tamo mesta za dvanaest
nevernih ena? - jedna od njih je gluva k'o kamen!"
Nije potrebno ni da to kaete ili ne. Vae lice, samo vae bie, pokazuje sve. Moete
rei da niste jadni, ali nain na koji to kaete, nain na koji jeste, pokazuje da ste jadni. Ne
moete obmanjivati, u tome nema svrhe jer niko ne moe obmanuti nikoga drugog, moete
obmanuti samo sebe.
Zapamtite, ako ste jadni, vi ste stvorili sve to. Pustite da prodre duboko u vae srce to
da ste stvorili svoje patnje jer e to postati formula, klju. Ako ste vi stvorili svoje patnje,
samo onda vi moete i da ih unitite. Ako ih je stvorio neko drugi, onda ste nemoni. Vi ste
stvorili svoju patnju, zato moete da je unitite. Vi ste je stvorili kroz pogrene navike,
pogrena gledita, preputanjima, kroz elje.
Odbacite te obrasce! Gledajte novim, istim pogledom! A sam ovaj ivot je najvea
radost koja je mogua ljudskoj svesti.
105
Poglavlje 10
UZROK VAE PATNJE
4. januar 1974.
Prvo pitanje:
Kako to da opisujete ivot koji je zaista na, a koji ste vi transcendirali, tako
ispravno i u svakom detalju, dok mi ostajemo tako neuki o tome? Zar nije to paradoksalno?
To izgleda paradoksalno, ali nije, jer moete razumeti samo kada ste transcendirali.
Dok ste u odreenom stanju uma, ne moete razumeti to stanje uma; suvie ste upleteni u to,
suvie ste identifikovani s tim. Za razumevanje je potreban prostor, rastojanje je potrebno, a tu
nema rastojanja. Kada transcendirate stanje uma, samo tada ete postati sposobni da razumete
to jer tada postoji distanca. Stojite podalje, odvojeno. Moete gledati objektivno,
neidentifikovani. Sada postoji perspektiva.
Dok ste u ljubavi, ne moete razumeti ljubav. Moete je oseati, ali je ne moete
razumeti. Suvie ste u tome. Za razumevanje, izdvojenost, nevezana izdvojenost je potrebna.
Za razumevanje treba da budete posmatra. Dok ste u ljubavi, posmatra se gubi. Vi ste
postali inilac, vi ste ljubavnik. Ne moete biti svedok toga. Samo kada transcendirate ljubav,
kada ste prosvetljeni i otili ste iznad ljubavi, biete sposobni da razumete to.
Dete ne moe da razume ta je detinjstvo. Kada se detinjstvo izgubi, moete da gledate
natrag i da razumete. Mladost ne moe razumeti ta je mladost. Samo kada postanete stari i
sposobni da gledate unatrag, izdaleka, na distanci, onda ete biti sposobni da razumete to. ta
god je shvaeno, shvaeno je samo pomou nadilaenja. Nadilaenje, transcendencija, je
osnova sveg razumevanja. Zbog toga to se deava svakog dana - moete dati savete, dobar
savet, nekome drugom ko je u nevolji; ako ste vi u nekoj nevolji, ne moete dati tako dobar
savet samome sebi.
Kad je neko drugi u nevolji, vi imate prostor da gledate, prouavate; moete svedoiti.
Moete dati dobar savet. Kada ste u istoj nevolji, neete biti tako sposobni. Moete biti
sposobni samo ako moete ak i onda biti izdvojeni, objektivni. Ako ak i onda moete
gledati na problem kao da niste u problemu, spolja, stojei na brdu i gledajui dole.
Svaki problem moe biti reen ako ste makar za jedan trenutak izvan toga i moete
gledati na to kao svedok. Svedoenje reava sve. Inae, ako ste duboko u nekom stanju, teko
je da se bude svedok. Suvie ste identifikovani. Dok ste u ljutnji, vi postajete ljutnja. Niko nije
preostao pozadi ko moe da vidi, promatra, prouava, da odlui. Niko nije ostao iza. Dok ste u
seksu, vi ste pobueni potpuno. Tada nema centra koji nije time obuhvaen.
U Upaniadama je reeno da osoba koja posmatra sebe jeste kao drvo na kome dve
ptice sede - jedna ptica samo skae, uiva, jede, peva, a druga ptica samo sedi na vrhu drveta
gledajui u prvu pticu.
Ako moete imati svedoee sopstvo na vrhu koje nastavlja da posmatra dramu dole
gde ste vi inilac, gde vi uestvujete, igrate, skaete, pevate, govorite i mislite i postajete
upleteni; ako neko duboko u vama moe stalno da posmatra ovu dramu, ako moete biti u
takvom stanju gde takoe igrate kao glumac na pozornici i istovremeno sedite u gledalitu i
posmatrate to; ako moete biti oboje: glumac i gledalac - svedoenje je stiglo unutra.
Svedoenje e vas uiniti sposobnim za saznanje, razumevanje, mudrost.
Tako to izgleda paradoksalno. Ako odete kod Bude, on moe ulaziti duboko u detalje
vaih problema, ne zato to je on u problemu, nego zato jer nije u problemu. On moe prodreti
u vas. Moe staviti sebe u vau situaciju, a da i dalje ostane svedok.
Tako oni koji su u svetu ne mogu razumeti svet. Oni koji su otili izvan njega, samo
oni ga razumeju. Dakle, ta god da elite razumeti, idite izvan toga. Ovo izgleda
paradoksalno. ta god elite znati, idite izvan toga - samo e se tada znanje dogoditi. Kreui
106
se unutar bilo ega moete sakupiti mnogo informacija, ali neete postati mudar ovek.
Moete praktikovati to svakog trenutka. Moete biti oboje: i glumac i gledalac. Kada
ste ljuti moete menjati um. Ovo je duboka umetnost, ali ako pokuate biete u stanju. Moete
menjati.
U jednom trenutku moete biti ljuti. Onda se izdvojte, gledajte u ljutnju, na vaem
vlastitom licu u ogledalu. Gledajte ta radite, gledajte ta se dogaa oko vas, gledajte ta ste
uradili drugima, kako oni reaguju. Pogledajte za trenutak, a onda opet budite ljuti, uite u
ljutnju. Onda opet postanite posmatra. Ovo se moe uraditi, ali za to je potrebna vrlo duboka
praksa.
Probajte to. Dok jedete, za trenutak budite onaj koji jede. Uivajte, postanite hrana,
postanite onaj koji jede - zaboravite da postoji bilo ko, ko moe posmatrati to. Kada ste se
uneli u to dovoljno, onda za jedan jedini trenutak se udaljite. Nastavite da jedete, ali ponite
da posmatrate to - hranu, sebe, a vi stojite iznad i posmatrate to.
Ubrzo ete postati efikasni, i moete premestiti mehanizam uma od poinioca do
gledaoca, od uesnika do posmatraa. A kada vam se to otkrije, onda ete videti da kroz
identifikovano uestvovanje nita nije mogue znati, samo kroz objektivno posmatranje stvari
postaju otkrivene i znane. Zbog toga oni koji su ostavili svet, postali su vodii. Oni koji su
otili s one strane, oni su postali majstori.
Frojd je obino govorio svojim uenicima... To je vrlo teko, jer Frojdovi uenici,
psihoanalitiari, nisu bili ljudi koji su transcendirali. Oni su iveli u svetu. Oni su samo
strunjaci. Ali ak je i Frojd predlagao njima da dok sluaju pacijenta, nekoga ko je bolestan,
mentalno bolestan: "Ostanite nepristrasni, izdvojeni. Nemojte se emocionalno uplitati. Ako se
upletete, onda je va savet beskoristan. Samo ostanite posmatrai."
ak i to izgleda vrlo okrutno. Neko jaue, plae, a vi to moete oseati jer ste ljudska
bia. Ali Frojd kae, ako radite kao psihijatar, kao psihoanalitiar, ostanite neupleteni.
Gledajte osobu kao da je ona samo problem. Ne gledajte na njega kao da je ljudsko bie. Ako
gledate na njega kao na ljudsko bie, vi ste odmah upleteni, vi ste postali uesnik, onda ne
moete savetovati. Onda sve to kaete bie pristrasno. Onda niste izvan toga.
To je teko, vrlo teko, stoga su frojdovci to inili na mnogo naina. Frojdovski
psihoanalitiar se nee suoiti sa pacijentom direktno, jer kada se suoite licem u lice teko je
ostati neupleten. Ako osobu pogledate u oi, vi ulazite u nju. Stoga frojdovski psihoanalitiari
sede iza, dok pacijent lei na divanu.
To je takoe vrlo vano, jer Frojd je shvatio da ako osoba lei, a vi sedite ili stojite, ne
gledajui u nju, manja je mogunost da budete upleteni. Zato? Osoba koja lei postaje
problem, kao na hirurgovom stolu. Moete da ga secirate. Obino, ovo se nikada ne deava.
Ako odete da sretnete osobu, nee vam govoriti leei dok vi sedite, dok nije pacijent, dok
nije u bolnici.
Stoga je Frojd insistirao da njegovi pacijenti treba da lee na kauu. Tako
psihoanalitiar stalno osea da je osoba pacijent, bolesnik. Njemu mora da se pomogne. On
trenutno nije osoba ve problem, a vi ne treba da se upliete s njim. On ne treba da se suoava
licem u lice sa osobom, ne treba da istupi pred pacijenta - samo skriven iza, on e ga sluati.
Frojd je rekao ne dodirujte pacijenta, jer ako ga dodirnete, ako uzmete pacijentovu ruku u
svoju ruku, postoji mogunost da budete upleteni.
Ove predostronosti treba preduzeti jer psihoanalitiari nisu prosvetljene osobe. Inae
ako odete kod Bude, nije potrebno da leite, nije potrebno da se skrivate iza zavese. To Budi
nije potrebno da bi ostao svestan kako ne bi postao upleten; on ne moe biti upleten. Koji god
da je sluaj, on ostaje neupleten.
On moe oseati samilost prema vama, ali on ne moe biti saoseajan, zapamtite ovo.
Pokuajte da razumete razliku izmeu saoseanja i samilosti. Samilost je iz vieg izvora. Buda
moe ostati samilostan prema vama. On vas razume - da ste u tekoi - ali on ne moe da
saosea zajedno sa vama jer zna da ste u tekoi zbog svoje nerazumnosti, zbog vae gluposti
ste u tekoi.
On ima samilost, pokuae na svaki nain da vam pomogne da izaete iz svoje
gluposti. Ali vaa glupost nije neto sa ime e on saoseati. Dakle, na neki nain on e biti
107
vrlo srdaan, a na neki nain e biti vrlo ravnoduan. Bie srdaan to se tie samilosti, a bie
apsolutno ravnoduan to se tie saoseanja.
Obino, ako odete kod Bude osetiete da je on ravnoduan - jer vi ne znate ta je
samilost i ne znate toplinu samilosti. Samo ste upoznali toplinu saoseanja, a on nije
saoseajan. On izgleda nemilosrdan, hladan. Ako jecate i plaete, on nee jecati i plakati s
vama. Ako bi on plakao, onda ne bi postojala mogunost da vam od njega doe pomo. On bi
bio u istom poloaju. On ne moe da plae, a vi ete se oseati povreeni: "Ja jadikujem i
plaem, a on ostaje kao statua, kao da je bez srca." On ne moe saoseati s vama. Saoseanje
je iz istog uma prema istom umu. Samilost je iz vieg izvora.
On moe da vas gleda. Vi ste providni za njega, potpuno goli, i on zna zato vi patite.
Vi ste uzrok, i on e pokuati da vam objasni uzrok. Ako moete da ga sluate, sam in
sluanja e vam pomoi mnogo.
To izgleda paradoksalno, ali nije. Buda je takoe iveo kao vi. Ako ne u ovom ivotu,
onda u nekim prethodnim ivotima. On je proao kroz iste nevolje. Bio je glup kao vi, patio je
kao vi, upinjao se kao vi. Tokom mnogo, mnogo ivota on je bio na istoj stazi. On zna sve
muke, sva upinjanja, sukobe, patnje. On je svestan, vie svestan nego vi, jer sada su svi proli
ivoti pred njegovim oima - ne samo njegov, nego vai takoe. On je proiveo sve probleme
koje svako ljudsko bie moe da doivi, stoga on zna. Ali on ih je nadiao, transcendirao, tako
sada zna koji su uzroci, i takoe zna kako oni mogu biti prevazieni.
On e pomoi na svaki nain da razumete da ste vi uzrok svojih patnji. Ovo je vrlo
teko. Najtea je stvar razumeti da Ja sam uzrok mojih patnji. Ovo pogaa duboko; ovek se
osea povreenim. Kad neko kae da je neko drugi uzrok, vi oseate da je u redu. Ta osoba
izgleda saoseajna. Ako on kae: "Vi ste paenik, rtva, a drugi vas eksploatiu, drugi nanose
tetu, drugi su nasilni," vi se oseate dobro. Ali ova dobrota nee dugo trajati. To je trenutna
uteha, a opasna, sa velikom cenom, jer pomae va uzrok patnje.
Stoga, oni koji izgledaju saoseajni prema vama su vai pravi neprijatelji, jer njihova
naklonost pomae vaem uzroku da bude ojaan. Pravi izvor patnje je ojaan. Vi oseate da
ste u redu a ceo svet je pogrean - patnja dolazi iz neega drugog.
Ako odete kod Bude, kod jedne prosvetljene osobe, on je prinuen da bude tvrd, jer e
vas prisiliti da shvatite injenicu da ste vi uzrok. Jednom kada ponete oseati da ste vi uzrok
svog pakla, transformacija je ve poela. Onog trenutka kada osetite ovo, pola posla je ve
uraeno. Ve ste na stazi; ve ste se pokrenuli. Velika promena je stigla kroz vas.
Pola patnji e iznenada nestati jednom kada razumete da ste vi uzrok, jer onda ne
moete saraivati sa njim. Onda neete biti tako neuki da pomaete jaanje uzroka koji
stvaraju patnje. Vaa saradnja e se prekinuti. Jadi e se jo nastaviti za kratko samo zbog
navike.
Jednom je Mula Nasrudin bio prisiljen da doe na sud jer su ga nali opet pijanog na
ulici. Sudija za prekraje je rekao: "Nasrudine, seam se da sam vas video tako mnogo puta
radi istog prekraja. Imate li neko objanjenje za vae uobiajeno pijanstvo? Nasrudin je
rekao: "Naravno, imam objanjenje za moje uobiajeno pijanstvo. Ovo je moje objanjenje:
uobiajena e."
ak i ako postanete budni, uobiajeni obrazac e vas prisiliti za kratko da se kreete u
istom pravcu. Ali to ne moe trajati za dugo; energije vie nema. To se moe nastaviti kao
mrtav obrazac, ali ubrzo to e uvenuti. To je potrebno svakog dana hraniti, to je potrebno
svakog dana ojaavati. Vaa saradnja je neprekidno potrebna.
Jednom kada postanete svesni da ste vi uzrok vaih patnji, saradnja otpada. Dakle, sve
to vam ja govorim jeste da vas uini spremnim za jednu injenicu - da gde god da ste, ta god
da ste, vi ste uzrok. Nemojte postati pesimistini oko toga, u ovome ima nade. Ako je neko
drugi uzrok, onda nita ne moe da se uini.
Zato Mahavira negira postojanje Boga. Mahavaira kae da nema Boga jer ako postoji
Bog, onda nita ne moe biti uinjeno. Onda je on uzrok svega, onda ta mi moemo da
uinimo? Onda smo nemoni. On je svorio svet, on je stvorio i nas. Ako je on tvorac, onda
108
samo on moe da ponitava. Ako smo mi u patnji, onda je on odgovoran i mi ne moemo
nita da uinimo.
Tako Mahavira kae da ako ima Boga onda je ovek bespomoan. On kae: "Ja ne
verujem u Boga." Razlog nije filozofski, razlog je veoma psiholoki. Razlog je takav da vi ne
moete uiniti nikoga odgovornim za sebe. Bilo da Bog postoji ili ne, to nije pitanje.
Mahavira kae: "elim da razumete da ste vi uzrok ta god da ste." A to daje veliku
nadu. Ako ste vi uzrok, vi moete to promeniti. Ako vi stvarate pakao, vi moete stvoriti raj.
Vi ste gospodar.
Stoga ne oseajte beznadenost. to vie inite druge odgovornim za va ivot, vie
ste rob. Ako kaete: "Moja ena me ini ljutim" onda ste vi rob. Ako kaete da vam va mu
stvara nevolju, onda ste rob. ak i ako vam va mu zaista stvara nevolju, vi ste odabrali tog
mua. Vi ste eleli tu nevolju, tu vrstu nevolje - to je va izbor. Ako vaa ena stvara pakao, vi
ste izabrali tu enu.
Neko je pitao Mulu Nasrudina: "Kako si upoznao svoju enu? Ko te je predstavio?"
On je rekao: "To se jednostavno dogodilo. Ne mogu kriviti nikoga."
Niko ne moe kriviti nikoga. A to nije samo deavanje, to je izbor. Poseban tip
mukarca bira poseban tip ene. No nije sluajno. A on je bira iz posebnih razloga. Ako ta
ena umre, on e ponovo izabrati isti tip ene. Ako se razvede od te ene, opet e se oeniti
istim tipom ene.
Moete nastaviti da menjate ene, ali dok se sam ovek ne promeni nee biti stvarne
promene - samo imena se menjaju - jer taj ovek bira. On voli odreeno lice, on voli poseban
nos, on voli odreene oi, on voli specifino ponaanje.
A to je kompleksna stvar. Ako volite poseban nos - jer nos nije samo nos. On nosi
ljutnju, on nosi ego, on nosi tiinu, on nosi mir, on nosi mnogo stvari - ako elite naroit nos,
vi moda volite osobu koja vas moe prisiliti da budete ljuti. Egoistina osoba ima drugaiji
tip nosa. Ona moe biti lepa. Ona izgleda lepo samo zato to ste vi u potrazi za nekim ko
moe stvoriti pakao za vas. Pre ili kasnije stvari e uslediti. Moda neete biti sposobni da ih
poveete. ivot je kompleksan, a vi ste tako mnogo upleteni u njemu da ne moete povezati
stvari. Biete sposobni da ih vidite samo kada ih nadiete.
To je upravo slino kao da letite u avionu iznad Bombaja. itav Bombaj se pojavljuje,
itav obrazac. Ako ivite u Bombaju i kreete se ulicama, ne moete videti ceo obrazac. Ceo
Bombaj ne moe videti onaj ko ivi u Bombaju. To moe videti samo onaj ko leti iznad. Onda
se ceo model pojavljuje. Onda se stvari pokazuju u svome obrascu. Transcendencija oznaava
odlaenje izvan ljudskih problema. Onda moete ui i videti.
Mnogo godina sam posmatrao mnoge osobe. ta god da one rade, one nisu svesne ta
rade. Ljudi postaju svesni samo kada dou rezultati. Nastavljaju da bacaju seme u zemlju;
nisu toga svesni. Tek kada dou do etve tada postaju svesni. Ne mogu da poveu da su izvor
problema i da su eteoci.
Jednom kada razumete da ste vi uzrok, pokrenuli ste se na stazi. Sada mnoge stvari
postaju mogue. Sada moete uiniti neto oko problema koji je va ivot. Moete ga
promeniti. Samo promenom sebe vi ga moete promeniti.
Jedna ena je dola kod mene - pripada vrlo bogatoj familiji, vrlo dobroj porodici,
kulturnoj, profinjenoj, obrazovanoj. Pitala me je: "Ako ponem da meditiram, da li e to na
bilo koji nain ometati moj odnos sa suprugom?" Sama je rekla, pre nego to sam odgovorio:
"Mislim da to ne bi trebalo da bude smetnja jer ako postanem bolja, mirnija i zaljubljenija -
kako to moe naruiti na odnos?"
Meutim, ja sam joj rekao: "Greite. Odnos e bi naruen. Bilo da postanete dobri ili
loi, to je nevano. Vi se menjate, jedan partner se menja - odnos e biti poremeen. A ovo e
postati udo: ako vi postanete loi, odnos nee biti ometen tako mnogo. Ali ako postanete
dobri i bolji, odnos e biti poljuljan, jer kada jedan partner pada dole i postaje lo, drugi se
osea bolje u poreenju sa njim. To nije povreda ega. Pre je to zadovoljavanje ega."
Dakle, ena se osea dobro ako mu pone da pije, jer sada ona postaje moralni
propovednik. Sada ona dominira nad njim vie. Sada kad god on ue u kuu on ulazi kao
kriminalac. Samo zato to on pije, sve to radi postaje pogreno. Toliko je dovoljno, jer ena
109
moe uvek da iznese taj argument, bilo gde. Tako, sve je osueno.
Meutim ako mu ili ena postanu meditativni, onda e biti jo ozbiljnijih problema
jer ego drugog e biti povreen - jedan postaje superiorniji, a drugi e pokuati na svaki nain
da ne dozvoli da se to dogodi. On e stvarati sve mogue nevolje. ak i ako se to dogodi, on
e pokuati da ne veruje u to, da se to dogodilo. On e kazati da se to jo nije dogodilo.
Nastavie da govori: "Ti meditira godinama i nita se nije dogodilo. Kakve koristi od toga?
Beskorisno. Ti se jo uvek ljuti, jo uvek ini ovo i ono, ostaje isti." Drugi e pokuati da
ubedi da se nita ne dogaa. To mu je uteha.
Ako se zaista neto dogodilo, ako se mu ili ena zaista promene, onda se ovaj odnos
ne moe nastaviti. To je nemogue dok drugi nije takoe spreman na promenu. A da se
postane spreman na promenu sebe vrlo je teko jer to povreuje ego. To znai ta god da ste,
vi ste pogreni. Samo je tada potreba za promenom prisutna.
Dakle, niko nikada ne misli da on mora da se menja: "Ceo svet mora da se menja, ne
ja. Ja sam u pravu, apsolutno ispravan, a itav svet je pogrean jer nije podoban meni." Sav
napor svih Buda je vrlo jednostavan: nastoji da vas uini svesnim da ta god da ste, vi ste
uzrok.
Drugo pitanje:
Zato tako mnogo osoba na stazi joge usvajaju stanovite borbe, upinjanja, potpunog
zanimanja za pridravanje strogih pravila, i ratnikih puteva? Da li je to nuno da bi se bio
pravi jogin?
To je apsolutno nepotrebno - ne samo nepotrebno, to stvara sve vrste prepreka na stazi
joge. Put borbe je najvea mogua prepreka jer nema nikoga protiv koga biste se borili. Ako
ponete da se borite, vi delite sebe.
A to je najvea bolest: da se bude podeljen, da se postane izofrenian. itava borba je
beskorisna, ona nikuda nee odvesti. Niko ne moe da pobedi. S obe strane ste vi. Dakle
uglavnom se moete igrati; moete igrati igru skrivanja i traenja. Ponekad deo A pobeuje,
ponekad deo B. Na taj nain moete se kretati. Ponekad ono to nazivate dobrim pobeuje.
Ali borei se sa zlom, pobeujui zlo, dobar deo postaje iscrpljen, a zli deo sakuplja energiju.
Tako pre ili kasnije zli deo e izai gore, i to se moe odvijati beskonano.
Ali zbog ega se ovaj put borbe deava? Zato veina ljudi zapoinje s borbom? Onog
trenutka kada pomisle o preobraaju, zapoinju da se bore. Zato? Zato to znate samo metod
pobeivanja, a to je borba.
U svetu spolja, u spoljanjem svetu, postoji samo jedan nain da se bude pobedonosan,
a to je borba - borba i unitenje drugog. To je jedini nain u spoljanjem svetu da se bude
pobedonosan. A vi ste iveli u ovom spoljanjem svetu milionima i milionima godina i borili
ste se - ponekad bivajui poraeni ako se ne borite dobro, ponekad postajui pobedonosni ako
se borite dobro. Dakle, to je postao unutra ugraen program "Bori se estoko." Postoji samo
jedan nain da se bude pobedonosan, a to je ljuta borba.
Kada napredujete unutra, vi sprovodite isti program jer ste upoznati samo sa njim. U
unutarnjem svetu, upravo je obrnut sluaj: ako se borite - biete pobeeni, jer nema nikog da
se s njim borite. U unutarnjem svetu, preputanje je put da se bude pobedonosan, predanost je
put da se bude pobedonosan, dozvoljavajui unutranjoj prirodi da tee, ne boriti se, jeste put
da se bude pobedonosan. Doputanje reci da tee, ne gurajui je, jeste put kada je u pitanju
unutarnji svet. Ovo je upravo obrnuto. Ali vi ste upoznati samo sa spoljanjim svetom, tako da
se ovo dogaa samo u poetku. Ko god krene unutra, on e nositi ista oruja, isto dranje, istu
borbu, istu odbranu.
Makijaveli je bio za spoljanji svet; Lao Ce i Buda su za unutarnji svet. I oni ue
razliite stvari. Makijaveli kae da je napad najbolja odbrana: "Ne ekajte da drugi napadne,
jer onda ste ve na gubitku. Ve ste izgubili, jer drugi je zapoeo. On je ve dobio, stoga je
uvek bolje zapoeti. Nemojte ekati da se branite, uvek budite napada. Pre nego to neko
napadne vas, vi napadnite njega i borite se onoliko veto koliko je mogue, s onoliko
nepotenja koliko je mogue. Budite nepoteni, budite lukavi i budite agresivni." To je nain
110
koji Makijaveli predlae. I Makijaveli je jedan estit ovek; zbog toga on predlae tano sve
to je potrebno.
Ali ako pitate Lao Cea, Patanjalija ili Budu, oni govore o razliitom tipu pobede - o
unutarnjoj pobedi. Tamo, podmuklost, nee delovati, obmanjivanje nee delovati, borba nee
delovati, agresija nee delovati jer koga ete obmanjivati? Koga ete pobediti? Vi ste sami tu.
U spoljanjem svetu nikada niste sami. Drugi su prisutni, oni su neprijatelji. U unutarnjem
svetu vi ste tu sami. Ne postoji drugi. Ovo je totalno nova situacija za vas. Vi ete nositi stara
oruja, ali ova stara oruja e postati uzrok vaeg poraza. Kada promenite svet od spolja ka
unutra, ostavite sve to ste nauili spolja. To nee biti od pomoi.
Neko je pitao Ramanu Maharija: "ta treba da nauim da bih postao smiren, da
spoznam sebe samog?" Pria se da je Ramana Mahari rekao: "Za dosezanje unutarnjeg
Sopstva ne treba da uite nita. Potrebno vam je oduavanje, uenje nee pomoi. To vam
pomae da napredujete spolja. Zaboravljanje svega nauenog e pomoi."
Sve to ste nauili, zaboravite to, zanemarite to, odbacite to. Kreite se unutra nevino,
bezazleno - bez lukavosti i vetina, ve s detinjastim poverenjem i nevinou; ne razmiljajui
u terminima da e vas neko napasti. Nema nikoga, tako ne oseajte se nesigurno i ne
sprovodite nikakve pripreme za odbranu. Ostanite ranjivi, prijemljivi, otvoreni. To je ono to
shraddha, poverenje, znai.
Sumnja je nuna spolja jer drugi je prisutan. On moda misli da vas obmane, stoga
treba da sumnjate i da budete skeptini. Unutra, nikakva sumnja, nikakav skepticizam nije
potreban. Nikog nema tamo da vas vara. Moete ostati tamo onakvi kakvi jeste.
Zbog toga svako ima dranje slino ratniku, ali ono nije nuno. To je smetnja, najvea
prepreka. Odbacite to van. Moete nainiti to glavnom stvari koja treba da se zapamti, da sve
to je nuno spolja unutra e postati smetnja. Bilo ta, kaem, bezuslovno. A ba obrnuto
treba da se proba.
Ako sumnja pomae spolja u naunim istraivanjima, onda e vera pomoi unutra u
religijskim istraivanjima. Ako agresivnost pomae spolja u svetu moi, prestia, drugih,
onda e neagresivnost pomoi unutra. Ako lukav, proraunati um pomae spolja, onda nevin,
neproraunat, bezazlen um e pomoi unutra.
Zapamtite ovo: ta god da pomae spolja, upravo obrnuto e pomagati unutra. Zato
itajte Makijavelijevo delo Vladalac (Il Principe). To je put spoljanje pobede. I samo kada
obrnete Makijavelijevog Vladara, moete stii unutra. Samo preokrenite Makijavelijevo
gledite, i on postaje Lao Ce - kao u shirshasanu, stoju na glavi. Makijaveli stojei na svojoj
glavi postaje Patanjali.
Dakle, itajte delo Vladalac; ono je divno - najjasnije izlaganje o spoljanjoj pobedi, a
onda itajte Lao Ceov Tao Te ing ili Patanjalijeve Joga sutre ili Budinu Dhammapadu ili
Isusovu Propoved na gori. Oni su samo protivreni, samo obrnuti, samo suprotni.
Isus kae: "Blagosloveni su oni koji su krotki, jer e naslediti zemlju" - krotki, nevini,
popustljivi, a ne jaki ni u kom smislu. "Blagosloveni su smerni u duhu, jer e ui u carstvo
boje." Isus to ini jasnim: "smerni u duhu". Oni nemaju nita na ta bi polagali pravo. Oni ne
mogu rei: "Ja sam dobio ovo." Oni ne poseduju nita - znanje, bogatstvo, mo, presti. Oni
ne poseduju nita, oni su skromni i smerni. Oni ne mogu polagati pravo: "To je moje."
Mi stalno zahtevamo: "To je moje, to je moje. Na to vie toga polaem pravo, to vie
oseam da 'ja jesam." U spoljanjem svetu, to je vea teritorija vaeg uma, va ego je vei. U
unutarnjem svetu, to je manja teritorija uma, vi ste vei. A kada teritorija iezne kompletno i
vi ste postali nula, onda - onda ste najvei. Onda ste pobedonosni. Onda se pobeda dogodila.
Ratniko dranje - naporna borba, previe velika zainteresovanost za pravila, ureenja,
proraunatost, planiranje - takav um je prenesen unutra jer ste nauili to i ne znate nita drugo.
Otuda, potreba za uiteljem. Inae, nastaviete da pokuavate svojim putevima koji su tamo
potpuno apsurdni.
Otuda, nuna je inicijacija. Inicijacija oznaava nekoga ko moe da vam pokae put
gde vi nikada niste putovali, nekoga ko moe da vam da letimino sagledavanje sveta kroz
njega, dimenziju koja je vama potpuno nepoznata. Vi ste gotovo slepi za to. Ne moete videti
to jer oi mogu videti samo ono to su one nauile da vide.
111
Ako doete ovde i ako ste kroja, onda ne gledate lica, gledate odela. Lica vam ne
znae mnogo; samo gledajui u odelo vi znate koji je to tip oveka. Vi znate jezik.
Ako ste obuar, nije vam potrebno da gledate u odelo; cipele e biti dovoljne. Obuar
moe samo da posmatra na ulici, i znae ko prolazi, da li je osoba veliki lider - samo gledajui
u cipele - da li je ona jedan umetnik, boem, hipik, bogat ovek, da li je kulturan, obrazovan,
neobrazovan, seljak - samo posmatranje cipela daje sve pokazatelje ko je ona. On zna jezik.
Da li ovek pobeuje u ivotu, cipela ima razliit sjaj. Ako je pobeen u ivotu, cipela je
poraena. Onda je cipela tuna, ne mari se za nju. Obuar zna to. Nije mu potrebno da gleda u
vae lice. Cipela e rei sve to on eli da zna.
Mi uimo sve i onda postajemo fiksirani u tome. Onda je to ono to vidimo. Vi ste
nauili neto, i potroili ste mnogo ivota uei to. Sada je to duboko ukorenjeno, utisnuto. To
je postalo deo vaih modanih elija. Dakle kada se kreete unutra tamo je jednostavno tama,
nita, ne moete videti nita. itav svet koji znate iezao je.
To je ba kao kada znate jedan jezik i iznenada ste poslati u zemlju gde niko ne
razume va jezik i vi ne moete razumeti niiji jezik. Ljudi razgovaraju i askaju, a vi oseate
jednostavno da su oni ludi. Izgleda kao da izgovaraju besmislice, a to izgleda vrlo buno jer
ne moete razumeti. Izgleda vam da oni govore preglasno. Ako ih moete razumeti, onda se
cela stvar menja; vi postajete deo toga. Onda to nije mrmljanje; to postaje razumljivo.
Kada uete unutra vi znate jezik spoljanjeg. Unutra postoji tama. Vae oi ne mogu
videti, vae ui ne mogu uti, vae ruke ne mogu oseati. Neko je potreban, neko da vas uputi,
da uzme vau ruku u svoju ruku i pokrene vas na ovoj nepoznatoj stazi dok ne postanete
upoznati, dok ne zaponete da oseate, dok ne postanete svesni neke svetlosti, nekog
znaenja, nekog smisla oko vas.
Jednom kada imate prvu inicijaciju, stvari e poeti da se deavaju. Inae prva
inicijacija je teka stvar, jer je to potpuni preokret. Iznenada va svet znaenja iezava. Vi ste
u nepoznatom svetu. Ne razumete nita - gde da se kreete, ta da radite i ta da nainite od
tog haosa. Majstor samo predstavlja nekoga ko zna. A ovaj haos, unutarnji haos, za njega nije
haos, za njega je to red, kosmos, i on vas moe voditi u njega.
Inicijacija oznaava gledanje kroz unutranji svet kroz oi nekog drugog. Bez
poverenja to je nemogue jer vi neete dozvoliti da vaa ruka bude uzeta od nekoga da vas
vodi u nepoznato. A on vam ne moe dati nikakvu garanciju. Nikakva garancija ne bi bila ni
od kakve koristi. ta god da on kae, vi morate uzeti to na poverenje.
U drevnom vremenu kada je Patanjali pisao ove sutre, poverenje je bilo vrlo lako, jer
u spoljanjem svetu takoe, naroito na Istoku i specijalno u Indiji, oni su stvorili spoljanji
obrazac inicijacije. Na primer, zanati, profesije, pripadali su porodicama kroz naslee. Otac bi
inicirao dete u zanimanje, a dete je prirodno verovalo svom ocu. Otac bi odveo dete na farmu
ako je ratar i farmer, i uputio ga u njegovu poljoprivredu. Koji god posao da je radio, on bi
uveo dete.
U spoljanjem svetu takoe, postojala je inicijacija na Istoku. U sve je trebalo da se
bude iniciran - neko koji zna bi vas uveo. Ovo je pomagalo vrlo mnogo jer ste bili upoznati sa
inicijacijom s nekim ko bi vas vodio. Dakle, kada doe vreme za inicijaciju, vi ste mogli
verovati.
A poverenje, shraddha, vera, bila je laka u svetu koji nije bio tehnoloki.
Tehnolokom svetu treba otroumnost, lukavost, kalkulacija, matematika, promuurnost - ne
nevinost. U tehnolokom svetu, ako ste nevini izgledaete smeno; ako izgledate otroumno,
izgledaete mudri, inteligentni. Nai univerziteti ne ine nita do ovo: ine vas domiljatim,
lukavim, proraunatim. Vie proraunatosti, vie lukavosti, i uspeniji ete biti u svetu.
Sasvim obrnut je bio sluaj sa Istokom u prolosti. Ako ste bili lukavi za vas ne bi bilo
mogue da uspete ak ni u spoljanjem svetu. Samo nevinost je bila prihvatana. Tehnika nije
uvaavana previe, ali unutranji kvalitet je vrednovan previe.
Ako je osoba lukava i pravi bolje cipele, niko ne bi iao kod nje na Istoku u prolosti.
Odlazili bi kod osobe koja je nevina. Ona moda ne bi pravila bolje cipele, ali oni bi odlazili
kod osobe koja je bezazlena jer cipela nije ba bilo ta, ona nosi kvalitet osobe koja ju je
napravila. Dakle ako bi postojao lukav i domiljat tehniar, niko ne bi iao kod njega. On bi
112
trpeo, ne bi bio uspean. Ali ako bi bio ovek kvaliteta, karaktera, bezazlenosti, ljudi bi ili
kod njega. ak i ako su loije, ljudi bi vie cenili njegove stvari.
Kabir je bio tka i ostao je tka. ak i kada je postigao prosvetljenje, nastavio je da
tka. On je bio tako ekstatian, da njegovo tkanje nije moglo biti mnogo dobro. On je pevao,
plesao i tkao! Bilo je mnogo greaka i mnogo neispravnosti, ali njegove stvari su bile cenjene,
izuzetno cenjene.
Mnogi ljudi bi samo ekali kada e Kabir doneti neto - to nije bila samo stvar, artikal,
to je bilo od Kabira! Sama stvar je u sebi imala unutarnji kvalitet, dola je iz Kabirovih ruku.
Kabir je dodirnuo. Kabir je plesao oko nje dok je tkao. I neprekidno se seao boanskog, tako
je stvar - tkanina, odea ili bilo ta - postala duhovna, sveta. To je davalo kvalitet stvarima.
Tehnika strana je sporedna; ljudska strana je bila primarna.
Tako ak i u spoljanjem svetu na Istoku, oni su sproveli obrazac tako da kada se
okrenete unutra neete biti totalno neupoznati sa unutarnjim svetom; neto ete znati, neka
uputstva, neka svetla u vaoj ruci. Neete se kretati u totalnoj tami.
I ovo poverenje u spoljanje odnose bilo je svuda. Mu nije mogao verovati da
njegova ena moe biti neverna. To je bilo gotovo nemogue. A ako mu umre, ena bi umrla
s njim jer ivot je bio takav zajedniki fenomen. Tada je bilo besmisleno iveti bez nekoga s
kojim je ivot postao tako zajednika stvar.
To je kasnije postalo runo, ali u poetku je to bila jedna od najlepih stvari koja se
ikada dogaala na zemlji. Vi ste voleli nekoga i on je nestao - eleete da nestanete s njim. Da
se bude bez njega bilo bi gore nego smrt. Smrt je bolja i vredna izbora - takvo je bilo
poverenje u spoljanje stvari takoe. Odnos ene i mukarca je spoljanja stvar. Celo drutvo
se kretalo oko poverenja, vere, istinskog deljenja, onda je to bilo korisno. Kada jednom doe
vreme da se krene unutra, sve ove stvari bi pomogle da se bude iniciran lako - da se veruje
nekome, da se preda.
Borba, upinjanje, agresivnost su prepreke. Ne sprovodite ih. Kada se kreete prema
unutra, ostavite ih pred vratima. Ako ih nosite, propustiete unutarnji hram; nikada ga neete
dostii. S ovim stvarima ne moete da se kreete prema unutra.
Tree pitanje:
Nije li vairagya, nevezivanje ili beeljnost, dovoljna sama po sebi da oslobodi oveka
od svetovnog robovanja? Kakva je onda korist od jogijske discipline, od abhyase?
Vairagya je dovoljna, beeljnost je dovoljna. Onda nikakva disciplina nije potrebna.
Ali gde je ta beeljnost? Ona nije tu. Zato je potrebna pomo discipline. Disciplina je
potrebna samo zato jer ta beeljnost nije u svojoj celosti unutar vas. Ako je beeljnost tu, onda
ne postoji pitanje praktikovanja iega; nikakva disciplina nije potrebna. Vi neete doi da
sluate mene; neete ii da itate Patanjalijeve sutre. Ako je beeljnost potpuna, Patanjali je
beskoristan. Zato gubiti vae vreme sa Patanjalijevim sutrama? Ja sam beskoristan, zato da
dolazite kod mene?
Vi ste u potrazi za disciplinom. Vi se kreete u potrazi za nekom disciplinom koja vas
moe preobraziti. Vi ste uenik ("disciple"), a "disciple" oznaava osobu koja je u potrazi za
disciplinom. Nemojte obmanjivati sebe. ak i ako odete kod Krinamurtija, vi ste u traganju
za disciplinom - jer onaj ko nema tu potrebu nee ii. ak i ako Krinamurti kae da niko ne
treba da bude uenik i nikakva disciplina nije potrebna, zato ste vi tu? I te njegove rei e
postati vaa disciplina, stvoriete obrazac, i poeete da sledite taj obrazac.
Beeljnost ne postoji, zato ste u patnji. A niko ne eli da pati, i svako eli da
transcendira patnju. Kako da je transcendira? To je ono to e disciplina pomoi da uinite.
Disciplina samo znai: uiniti vas spremnim za skok, za skok u beeljnost. Disciplina
oznaava trening.
Vi jo niste spremni, imate vrlo grub mehanizam. Vae telo, va um, oni su grubi. Oni
ne mogu primiti suptilno. Niste usaglaeni. Da biste primili suptilno, morate biti usklaeni.
Vaa grubost mora da iezne. Zapamtite ovo - da biste primili suptilno moraete da postanete
suptilni. Takvi kakvi ste, boansko moe biti oko vas, ali vi ne moete biti u dodiru s njim.
113
To je isto kao radio. Lei dole u sobi, ali ne funkcionie. Neke ice su pogreno
povezane, ili su neke ice pokidane, ili nedostaje neki prekida. Radio postoji, radio talasi
neprekidno prolaze, ali radio nije podeen i nije sposoban da prima talase.
Vi ste ba kao radio, niste u stanju u kome moete da funkcioniete. Mnoge stvari
nedostaju, mnoge svari su pogreno spojene. "Disciplina" znai da vi uinite va radio
funkcionalnim, sposobnim da prima, podeenim. Boanski talasi su svuda oko vas. Jednom
kada ste usaglaeni oni poinju da se ispoljavaju. A oni mogu da se ispolje samo kroz vas, i
dok ne postanu ispoljeni kroz vas, ne moete ih znati. Oni mogu postati ispoljeni kroz mene,
oni mogu postati ispoljeni kroz Krinamurtija, ili nekog drugog, ali oni ne mogu postati vaa
transformacija.
Vi ne moete znati ta se stvarno deava u Krinamurtiju, u Gurijevu - ta se deava
iznutra, koja vrsta usaglaavanja se dogaa, kako je njihov mehanizam postao tako suptilan da
prima suptilne poruke iz univerzuma, kako egzistencija zapoinje da manifestuje sebe kroz
njih.
Disciplina oznaava promenu vaeg mehanizma, da ga podesi, da ga naini podesnim
instrumentom da bude izrazito prijemiv. Ponekad bez discipline, takoe, ovo moe sluajno
da se dogodi. Radio moe pasti sa stola. Samo padom, sluajno, neke ice mogu da se poveu
ili prekinu. Samo udarcem radio moe biti povezan sa stanicom. Onda e zapoeti da
objavljuje neto, ali to e biti haos.
To se deavalo mnogo puta. Ponekad kroz sluajnost ljudi bi doli do saznanja
boanskog i osetili boansko. I onda oni polude jer nisu disciplinovani da prime tako moan
fenomen. Oni nisu spremni. Oni su tako mali, a tako veliki okean ih preplavi. Ovo se
deavalo. U sufi sistemu oni nazivaju takve osobe lude za bogom - masti, tako ih oni zovu.
32
Mnogi ljudi ponekad bez discipline - kroz neki sluaj, kroz nekog majstora, kroz
milost nekog uitelja ili samo kroz prisustvo nekog uitelja - postaju usaglaeni. itav njihov
mehanizam nije spreman, ali deo zapoinje da funkcionie. Onda oni ispadaju iz drutvenog
poretka. Onda ete oseati da su ludi, jer e zapoeti da rade i govore stvari koje izgledaju
nepovezane. I oni takoe oseaju da se neto u njima pokrenulo nepovezano, ali ne mogu
uiniti nita. Neto je zapoelo u njima; ne mogu to da zaustave. Oni oseaju odreenu sreu.
Zbog toga su nazvani masti, sreni ljudi. Ali oni nisu slini Budi, oni nisu prosvetljeni. Kae
se za maste, za ove srene ljude koji su poludeli, da je vrlo veliki uitelj potreban jer oni sada
ne mogu uiniti nita sa sobom. Oni su samo u konfuziji - sreni su u njoj, ali su u neredu.
Oni ne mogu sami initi nita.
U drevnim danima, veliki sufi majstori su se kretali po zemlji. Kad god bi uli za
nekog masta, otili bi kod njega da mu pomognu da se usaglasi.
U ovom veku samo Meher Baba je obavljao taj posao - veliki posao svoje vrste, redak
posao. Neprekidno, tokom mnogo godina, on je putovao svuda po Indiji, a mesta koja je
poseivao bile su ludnice, jer u ludnicama ive mnogi masti. Inae vi ne moete napraviti
nikakvu razliku ko je lud, a ko je mast; oboje su ludi. Ko je stvarno lud, a ko je lud upravo
zbog boanskog uticaja - jer neko usaglaavanje se dogodilo kroz neki sluaj! Vi ne moete
uoiti nikakvu razliku.
Mnogi masti su ovde. Meher Baba bi putovao i iveo bi u ludnicama, i on je pomagao
i sluio maste, lude ljude. Mnogi od njih su izali iz svoje ludosti i zapoeli svoje putovanje
prema prosvetljenju.
Na Zapadu mnogi ljudi su u ludnicama, utoitima za lude, mnogi kojima ne treba
nikakva psihijatrijska pomo jer psihijatri ih samo mogu opet uiniti normalnim.
Njima treba pomo nekoga ko je prosvetljen, ne psihijatar, jer oni nisu bolesni. Ili, ako
su bolesni, bolesni su od boanske bolesti. Vae zdravlje nije nita pred tom boleu. Ta
bolest je bolja - vredna gubljenja sveg vaeg "zdravlja". Disciplina je potrebna.
U Indiji ovaj fenomen nije bio tako znaajan kao to je bio u islamskim zemljama.
Zbog toga sufiji imaju specijalne metode da pomognu ovim mast ljudima, ljudima ludim za
Bogom.
32
I u drugim tradicijama se spominju, kao na primer jurodivi u hrianstvu, ludije ili boanski ludaci u
Tibetu.
114
Ali Patanjali je stvorio tako suptilan sistem da nije potreban nikakav sluaj.
Disciplina je tako nauna da ako proete kroz ovu disciplinu, vi ete dostii Budinstvo a da ne
postanete ludi na stazi. To je kompletan sistem.
Sufizam jo nije kompletan sistem. Mnoge stvari nedostaju u njemu, a one nedostaju
usled svojeglavog dranja muslimana. Oni ne dozvoljavaju tome da se razvije do svoje
najvie vrednosti i vrhunca. A sufi sistem mora da sledi obrazac islamske religije. Zbog
strukture islamske religije, sufi sistem nije mogao otii izvan nje.
33
Patanjali ne sledi nijednu religiju, on sledi samo istinu. On ne pravi nikakav
kompromis sa hinduizmom, islamizmom ili bilo kojim izmom. On sledi naunu istinu. Sufiji
su morali da naine kompromis sa islamom, morali su to. Zato to je bilo nekih sufija koji su
pokuali da ne naine nikakav kompromis; na primer, Bajazid iz Bisthama, ili Al-Hillaj
Mansur, oni nisu nainili nikakav kompromis i zaklani su, oni su bili ubijeni.
Tako su sufisti poeli da se skrivaju. Nainili su svoju nauku sasvim tajnom, i
dopustili su da samo delovi budu poznati, samo oni delovi koji su podesni za islam i njegov
obrazac. Svi drugi delovi bili su skriveni.
34
Tako da ceo sistem nije poznat; on nije dostupan.
Tako su mnogi ljudi kroz dostupne delove postali ludi.
Patanjalijev sistem je kompletan, a disciplina je potrebna. Pre nego to se krene u
nepoznati svet unutranjosti, ozbiljna disciplina je potrebna tako da se nikakav nesrean sluaj
ne dogodi. Ako se kreete bez discipline, mnoge stvari su mogue.
Vairagya je dovoljna, ali ta "dovoljna" vairagya nije prisutna u vaem srcu. Ako
postoji, onda nema pitanja. Onda zatvorite Patanjalijevu knjigu i ostavite je. Apsolutno je
nepotrebna. Ali ta "dovoljna" vairagya ne postoji. Bolje je kretati se na stazi discipline, korak
po korak, tako da ne postanete rtva neke nesree. Udesi... mogunost postoji.
Mnogi sistemi deluju u svetu, ali ne postoji tako savren sistem kao Patanjalijev, jer
nijedna zemlja nije radila toliko dugo. Patanjali nije zaetnik ovog sistema, on je samo
zapisniar. Pre Patanjalija, hiljadama godina, sistem je bio razvijan. Mnogi ljudi su radili na
tome. Patanjaliju je data sama sutina hiljadugodinjeg rada.
Ali on je nainio to na takav nain da se moete kretati sigurno. Samo zato to kreete
unutra, nemojte misliti da se kreete u sigurnom svetu. To moe biti nesigurno. To je takoe
opasno; moete biti izgubljeni u tome. Ako se izgubite u tome, vi ete poludeti. Zbog toga
uitelji kao Krinamurti koji insistiraju da nikakav uitelj nije potreban, jesu opasni, jer ljudi
koji su neinicirani mogu zauzeti svoje gledite i mogu zapoeti da rade sami po svome.
Zapamtite, ak i ako va runi asovnik ne radi tano, vi imate tenju i radoznalost -
jer ona dolazi od majmuna - da ga otvorite i uradite neto. Teko je odupreti se tome. Ne
moete verovati da ne znate nita o tome. Iako to posedujete. Samo ako ste vlasnik sata, to ne
znai da znate bilo ta o satu. Ne otvarajte ga! Bolje je dati ga pravoj osobi koja poznaje te
stvari. asovnik je jednostavan mehanizam; um je tako kompleksan mehanizam. Nikada ga
ne otvarajte sami jer ta god da uradite bie pogreno.
Ponekad se dogaa da se va asovnik pokvari - vi ga samo prodrmate i poinje da
radi. Meutim to nije nauka. Ponekad se deava da vi neto uradite, i samo sreom, sluajno,
oseate da se neto dogaa. Ali vi niste postali majstor. Ako se to dogodilo jednom, ne
pokuavajte to ponovo, jer ako sledei put protresete svoj sat on e moda stati. To nije nauka.
Ne pokreite se nasumino. Disciplina je jedina zatita. Ne kreite se nasumino!
Kreite se sa uiteljem koji zna ta radi, a on zna ako neto krene pogreno da to vrati na pravi
put, koji je svestan vae prolosti i koji je takoe svestan vae budunosti, i koji moe spojiti
zajedno vau prolost i budunost.
Otuda tako veliko naglaavanje uitelja u indijskoj tradiciji. A oni su znali, ustanovili
da ne postoji mehanizam tako kompleksan kao ljudski um, nema kompjutera tako sloenog
kao ljudski um.
ovek nije mogao jo da razvije nita slino ljudskom umu - i ja mislim da se nikada
33
Sufizam je mnogo stariji sistem duhovnog probuenja nego islamska religija. Kada je islam nastao, on je
nasilno unitavao drevne sufijske kole i ubijao uitelje, a oni koji su preostali bili su asimilovani u islam. Sva
duhovnost koja danas postoji u islamu potie od uticaja sufizma deformisanog islamskim uenjem.
34
Neto od tajnih delova znanja sufija preneli su savremenom oveku Gurijev i Meher Baba kroz svoja dela.
115
nee razviti, jer ko e to razviti? Ako ljudski um moe razvijati neto, to e uvek biti nie i
manje nego to je um koji ga je stvorio. Barem jedna stvar je sigurna: da sve to ljudski um
stvori, ta stvorena stvar ne moe kreirati ljudski um. Tako da ljudski um ostaje najsuperiorniji,
najsavreniji sloeni mehanizam.
Ne inite nita samo radi radoznalosti, ili zato to drugi to rade. Postanite inicirani, i
kreite se s nekim koji zna valjano stazu. Inae ludilo moe da bude rezultat. A to se deavalo
ranije; to se deava mnogim ljudima upravo sada.
Patanjali ne veruje u sluajnosti. On veruje u nauni red. Tako je on dao jedan-po-
jedan korak. Ovo dvoje je on nainio svojom bazom - vairagya, beeljnost i abhyasa,
konstantna, svesna veba. Abhyasa je sredstvo, a vairagya je cilj. Beeljnost je cilj, a
konstantna, svesna unutarnja praksa je sredstvo.
Ali cilj zapoinje od samog poetka i ishod je skriven u poetku. Drvo je skriveno u
semenu, tako da poetak sadri u sebi kraj, odnosno cilj. Zbog toga on kae da je beeljnost
potrebna u poetku takoe. Poetak sadri ishod u sebi, i ishod takoe ima svoj poetak.
Tako kada ak i kada majstor postane usavren, potpun, on nastavlja da veba. Ovo e
vama izgledati apsurdno. Vi treba da vebate jer ste na poetku i cilj treba da bude postignut,
ali kada je cilj postignut ak i tada se veba nastavlja. To postaje sada spontano, ali se
nastavlja. To se nikada ne zaustavlja. Ne moe, jer cilj i poetak nisu dve stvari. Ako je drvo u
semenu, onda na drvetu e ponovo doi seme.
Neko je pitao Budu - jedan od njegovih uenika, Purnakajapa - pitao je: "Mi vidimo,
bhante, da vi jo sledite odreenu disciplinu."
Buda jo sledi izvesnu disciplinu. On se kree na odreen nain, on sedi na odreen
nain, on ostaje budan, on jede odreene stvari, on se ponaa na odreen nain, sve izgleda da
je disciplinovano.
Stoga Purnakajapa kae: "Vi ste postali prosvetljeni, ali mi vidimo da vi jo imate
odreenu disciplinu." Buda je odgovorio: "To je postalo tako ukorenjeno da sada ne sledim ja
to, to sledi mene. To je postalo senka. Ne treba da mislim o tome. To je tu, uvek tu. To je
postalo senka."
Kraj prve knjige
116
Osho
JOGA: ALFA I OMEGA
Knjiga druga
Poglavlje 1
ZNAENJE SAMADHIJA
Izlaganje 1. januara 1975. u Buddha dvorani.
I, 17: vitarkavicarananadasmitarupanugamatsamprajnatah.
Kada proizlazi iz Razlikovanja, Razgonetnutosti, Uitka ili Oseanja
samodovoljnosti [usredsreenost, (samadhi)] je [jo uvek po karakteru]
opojmljavajua (samprajnata).
I, 18: viramapratyayabhyasapurvah samskaraeo 'nyah.
Nakon to se vebanjem dostigne stanje zaustavljenosti [bilo kakvih] poticaja
[spolja] (viramapratyaya) [i samo] ranije oformljene predisponiranosti (samskara) ostaju
[ta usredsreenost predstavlja onu] drugu [vrstu koja nije spoznavajua
(asamprajnata)].
I, 19: bhavapratyayo videhaprakrtilayanam.
Roenjem je dat [asamprajnatasamadhi] onih neinkarniranih (videha) i onih
[ije su se pojedinane forme] u pramateriji (prakrti) apsorbovale.
I, 20: raddhaviryasmrtisamadhiprajnapurvaka itaream.
Inae [da bi se na drugi nain stiglo do asamprajnatasamadhija potrebno je da]
prethodi [itav niz posredujuih uslova:] predanost, energinost, pribranost,
koncentrisanost i mo jasnog razaznavanja.
Patanjali je najvei naunik unutarnjeg. Njegov pristup je pristup naunog uma; on
nije pesnik. I zato je on vrlo redak, jer oni koji ulaze u unutarnji svet skoro uvek su pesnici, a
oni koji ulaze u spoljanji svet skoro su uvek naunici.
Patanjali je redak cvet. On ima nauni um, ali njegovo putovanje je unutarnje. Zbog
toga je postao prva i poslednja re: on je alfa i omega. Za pet hiljada godina niko nije mogao
da ga nadmai. Izgleda da je on nenadmaan. On e ostati poslednja re - jer sama ta
kombinacija je nemogua; da se ima nauno dranje i da se ue u unutarnje, skoro je
nemogue. On govori kao matematiar, kao logiar. On govori kao Aristotel, a on je i
Heraklit.
Pokuajte da razumete svaku njegovu re. To e biti teko jer njegovi izrazi e biti iz
logikog rasuivanja, ali njegovo ukazivanje je prema ljubavi, prema ekstazi, prema
Boanskom. Njegovi struni izrazi su od oveka koji radi u naunoj laboratoriji, ali njegova
laboratorija je u unutarnjem biu. Stoga ne budite zavedeni njegovom terminologijom, i
sauvajte oseanje da je on matematiar najvie poezije. On je paradoksalan, ali nikada ne
koristi paradoksalan jezik. On to ne moe. Dri se vrlo vrste logine pozadine ili osnove.
Analizira, secira, ali njegova namera je sinteza. On analizira samo da bi nainio sintezu.
117
Dakle, uvek imajte na umu cilj - ne budite zavedeni putem - dostignite krajnji cilj kroz
nauni pristup. Zato je Patanjali impresionirao tako mnogo zapadni um. Patanjali je uvek
bio uticajan. Gde god je njegovo ime stiglo, on je vrio uticaj jer ga lako moete razumeti; ali
nije dovoljno razumeti ga. Razumeti njega isto je tako lako kao razumeti Ajntajna. On govori
intelektu, ali njegova tenja, njegova meta je srce. Ovo treba da zapamtite.
Kretaemo se po opasnom terenu. Ako zaboravite da je on takoe i pesnik, biete
zavedeni. Onda postajete previe vezani uz njegovu terminologiju, jezik, rasuivanje, i
zaboravljate njegov cilj. On trai od vas da odete izvan miljenja, rasuivanja, ali kroz
rasuivanje. To je mogunost. Moete iscrpeti miljenje tako potpuno da ga transcendirate.
Idite kroz rasuivanje, ne izbegavajte ga. Koristite razum kao korak da odete izvan njega.
Sluajte sada njegove rei. Svaka re treba da bude analizirana.
Sampranata samadhi je samadhi koji je praen rasuivanjem, razmiljanjem,
blaenstvom i oseajem istog bivanja.
On deli samadhi, ono najvie, u dva koraka. Ono konano ne moe biti podeljeno. To
je nedeljivo i zapravo, nema koraka. Meutim, da bi pomogao umu, tragaocu, on to deli za
poetak u dva dela. Prvi korak naziva sampranata samadhi - samadhi u kome je um sauvan
u svojoj istoti.
Prvi korak: um mora da bude profinjen i proien. Vi ga jednostavno ne moete
ostaviti, Patanjali kae - nemogue ga je odbaciti jer neistoe imaju tendenciju da
prijanjaju. Moete ga ostaviti samo kada je um apsolutno ist - tako profinjen, tako suptilan,
da nema tendenciju da se lepi.
On ne kae "Odbaci um", kao to kae Zen uitelj. On kae da je to nemogue;
govorite besmislicu. Vi kaete istinu, ali to sada nije mogue jer neist um ima breme. On
pada kao kamen. A neist um ima elje, milione elja, neispunjenih, ezne da budu ispunjene,
trai da budu ispunjene, milioni nedovrenih misli su u njemu. Kako to moete odbaciti?
Nepotpuno uvek pokuava da bude upotpunjeno.
Zapamtite, kae Patanjali, moete ostaviti stvar samo kada je dovrena. Jeste li
zapazili? Ako ste slikar i slikate, dok se slikanje ne dovri, vi ga ne moete zaboraviti. Ono se
produava, spopada vas. Ne moete spavati dobro; ono je tu. U umu ono struji skriveno ispod
povrine. Ono se kree, trai da bude dovreno. Jednom kada se dovri, tada je gotovo. Ne
moete na to zaboraviti. Um ima tenju ka dovravanju. Um je perfekcionista, tako da sve to
je nedovreno jeste napetost za um. Patanjali kae da ne moete ostaviti razmiljanje dok
ono ne postane tako savreno da nema vie nita da se ini s njim. Tada ga jednostavno
moete ostaviti i zaboraviti.
Ovo je sasvim dijametralno suprotan put od Zena, od Heraklita. Prvi samadhi, koji je
samadhi samo zbog imena, jeste sampranata - samadhi sa fino proienim umom. Drugi
samadhi je asampajnata - samahi bez uma. Ali Patanjali kae da kada um iezne, onda,
takoe nema misli, onda se isto tako, suptilno seme iz prolosti zadrava u nesvesnom.
Svesni um je podeljen na dva dela. Prvi, sampranata - um sa proienim stanjem,
upravo kao proieni maslac. On ima svoju sopstvenu lepotu, ali je tu. A koliko god lep, um
je odvratan. Ma koliko ist i smiren, sam fenomen uma je neist. Vi ne moete proistiti
otrov. On ostaje otrov. Nasuprot tome, to ga vie proiavate, postaje mnogo otrovniji. On
moe izgledati vrlo, vrlo lepo. Moe imati svoju vlastitu boju, prelive, ali jo je neist.
Prvo proistite; onda ostavite. Ali onda se putovanje ne zavrava, jer sve je ovo u
svesnom umu. ta ete initi sa nesvesnim? Upravo iza slojeva svesnog uma je irok
kontinent nesvesnog. Tamo u nesvesnom ima semena iz svih vaih prolih ivota.
35
Stoga Patanjali deli nesvesno na dva dela. On kae sabija (sabia), samadhi kada je
nesvesno tu, a samo je svesni um odbaen, to je samadhi sa semenom - sabija. A kada je ovo
35
Semenja iz prolih ivota jesu vasane, podsvesni utisci sauvani iz svih ivota. Na osnovu njih imamo
pamenje i identitet due u telu, ali one nas i vezuju za ono od ega treba da se oslobodimo, za prolost i iluziju
telesnog opstanka. Kae se da to seme treba da bude spaljeno (ispeeno) na vatri svesti. Inae e klijati u nove
utiske i vezanosti koje e izazivati nova preporaanja.
118
seme takoe spaljeno, onda postiete savreni - nirbija (nirbia) samadhi; samadhi bez
semena.
Dakle svesno u dva koraka, onda nesvesno u dva koraka. A kada je nirbia samadhi,
krajnja ekstaza bez ikakvog semena unutar vas da klija, cveta i da vas vodi na dalja putovanja
u egzistenciju onda vi iezavate.
U ovim sutrama on kae:
Sampranata samadhi je samadhi koji je praen rasuivanjem, razmiljanjem,
blaenstvom i oseajem istog bivanja.
Meutim, ovo je prvi korak; mnogi su zavedeni - oni misle ovo je zadnji korak zato
to je tako ist i oseate se tako blaenim i tako srenim da mislite da sada nema vie niega
da se postigne. Ako pitate Patanjalija, on e rei satori iz Zena je samo prvi samadhi. To nije
najvee, krajnje; krajnje je jo daleko.
Rei koje on koristi ne mogu se tano prevesti jer sanskrit je najsavreniji jezik;
nijedan jezik nije ni priblian kao on. Tako da u morati da vam ih objasnim. Koriena je re
vitarka; na engleskom je prevedena kao rasuivanje. To je nezadovoljavajui prevod. Vitarka
se mora razumeti. Tarka znai logiko zakljuivanje; onda Patanjali kae da postoje tri tipa
logike. Jedan tip on naziva kutarka - miljenje orijentisano prema negativnom; uvek mislei u
terminima poricanja, osporavanja, sumnje, nihilizma.
Bilo ta da kaete, ovek koji ivi u kutarki - negativnoj logici - uvek misli kako da to
ospori, kako da kae 'ne' tome. On izgleda negativno. Uvek se ali, guna. Uvek osea da je
negde neto pogreno. Ne moete ga postaviti u pozitivno jer je takva njegova orijentacija.
Ako mu kaete da posmatra sunce, on nee gledati sunce. On e videti suneve pege, nai e
uvek tamniju stranu stvari: to je kutarka. To je kutarka - pogreno rasuivanje - ali izgleda
kao rasuivanje.
To vodi na kraju do ateizma. Onda poriete Boga, jer ako ne moete videti ono to je
dobro, svetlije strane ivota, kako moete videti Boga? Vi jednostavno poriete. Onda itava
egzistencija postaje tamna. Onda je sve pogreno, i oko sebe moete stvoriti pakao. Ako je
sve pogreno, kako moete biti sreni? A to je vaa kreacija, i moete uvek nai neto
pogreno, jer ivot se sastoji od dualnosti.
U ruinom bunu ima lepih cvetova, ali i trnja takoe. ovek kutarke e uvek ceniti
trnje, a onda e doi do saznanja da ta rua mora biti obmana; ona ne moe postojati.
Opkoljena s toliko mnogo trnja, milionima trnja, kako moe rua postojati? To je nemogue,
porie se suta mogunost. Neko obmanjuje.
Mula Nasrudin je bio vrlo, vrlo tuan. Otiao je kod svetenika i rekao "ta da radim?
Moja etva je opet unitena. Nema kie." Svetenik je odgovorio, "Ne budi tako tuan
Nasrudine. Gledaj svetliju stranu ivota. Moe biti srean jer jo ima mnogo. Uvek veruj u
Boga koji sve zbrinjava. On hrani ak i ptice u vazduhu, stoga zato si zabrinut?" Nasrudin je
rekao, "Da!" vrlo gorko, "Mojim itom! Bog hrani ptice mojim itom."
On ne moe da vidi poentu. Njegova etva je unitena od tih ptica, a Bog ih hrani "a
moja etva je unitena." Ova vrsta uma e uvek nai neto i uvek e biti napeta. Nespokojstvo
e ga uvek slediti kao senka. Ovo Patanjali zove kutarka - negativna logika, negativno
razmiljanje.
Onda postoji tarka - jednostavno rasuivanje. Jednostavno rasuivanje ne vodi nigde.
To je kretanje u krugu jer nema cilja. Moete stalno da razmiljate i razmiljate i razmiljate,
ali neete doi do nikakvog zakljuka jer rasuivanje moe doi do zakljuka samo kada od
samog poetka postoji cilj. Vi se kreete u odreenom pravcu, onda stiete negde. Ako se
kreete u svim pravcima - ponekad prema jugu, ponekad prema istoku, ponekad prema
zapadu - gubite energiju.
Razmiljanje bez cilja se naziva tarka; razmiljanje sa negativnim stavom se naziva
kutarka; razmiljanje sa pozitivnom osnovom se naziva vitarka. Vitarka oznaava pozitivno
usmereno rasuivanje. Dakle, vitarka je prvi elemenat sampranata samadhija. ovek koji
eli da dopre do unutarnjeg mira mora da bude treniran u vitarki - pozitivno usmerenom
119
rasuivanju. On uvek gleda svetliju stranu, pozitivnu. On ceni cvetove, a zaboravlja trnje -
trnje postoji, ali on se ne bavi njime. Ako volite cvee i cenite cvee, dolazi trenutak kada ne
moete verovati u trnje, jer kako je to mogue kada postoje tako lepi cvetovi, kako trnje moe
postojati? Neto mora biti varljivo.
ovek kutarke ceni trnje; onda cvetovi postaju varljivi. ovek vitarke ceni cvetove;
onda trnje postaje iluzorno. Zbog toga Patanjali kae: vitarka je prvi elemenat. Samo onda je
mogue blaenstvo. Kroz vitarku ovek dospeva u boansko. ovek svuda oko sebe kreira
svoj vlastiti raj.
O vaem gleditu se radi. ta god da naete oko sebe jeste vaa sopstvena tvorevina -
nebo ili pakao. A Patanjali kae da moete ii izvan logike i umovanja samo kroz pozitivno
miljenje. Kroz negativno nikada ne moete otii izvan, jer to vie govorite ne, vie nalazite
stvari da bi se iskazalo - ne, poricanje. Onda, uskoro, unutra postajete konstantno negativni -
mrana no, samo trnje i nikakvi cvetovi u vama ne mogu procvetati - pustinja
Kada govorite 'da', nalazite sve vie i vie stvari za koje biste rekli 'da'. Kada govorite
'da', postajete zagovornik 'da'. ivot je potvren, a vi apsorbujete kroz svoje 'da' sve to je
dobro, lepo, sve to je istinito. 'Da' postaje kapija u vama za ulazak boanskog; 'ne' postaje
zatvorena kapija. Ako je zatvorena kapija, vi ste pakao; a otvorena vrata, sve kapije otvorene,
egzistencija cveta u vama. Vi ste svei, mladi, ivahni; vi postajete cvet.
Vitarka, viara, ananda: Patanjali kae ako ste usklaeni sa vitarkom - pozitivnim
rasuivanjem - onda moete biti mislilac, nikada pre toga. Onda razmiljanje nastaje. On ima
sasvim razliito znaenje za miljenje. Vi takoe mislite da mislite. Patanjali se nee sloiti.
On kae da vi imate misli, ali ne razmiljanje. Zbog toga kaem da je njega teko prevoditi.
On kae da vi imate misli, lutajue misli sline gomili, ali ne razmiljanje. Izmeu vas
i misli ne postoji unutranji tok. One su bez korena u vama; ne postoji unutarnja organizacija.
Vae miljenje je haos, nije kosmos, ono nema unutarnju disciplinu. To je upravo kao to
vidite brojanice. Postoje zrna; njih zajedno dri nevidljivi konac koji ide kroz njih. Misli su
zrna; miljenje je konac. Vi imate zrnca - previe, zapravo vie nego to vam treba - ali ne
postoji unutranji spoj konca kroz njih. Taj unutranji konac, spoj, Patanjali je nazvao
miljenjem - viara. Vi imate misli, ali ne miljenje. Ako se to nastavi dalje i dalje, vi ete
postati ludi. Lud ovek je onaj koji ima milione misli, a nema miljenje, a sampranata
samadhi je stanje u kome nema misli, ali je miljenje savreno. Ovu razliku treba razumeti.
Vae misli, pre svega, nisu vae. Vi ste ih sakupili. Kao kada u mranoj sobi ponekad
zrak svetla prodre kroz tavanicu vi ugledate milione estica praine kako plove u zraku. Kada
pogledam u vas, vidim istu pojavu: milione estica praine. Vi ih nazivate mislima. One se
kreu u vama i van vas. Iz jedne glave one ulaze u drugu, a onda idu dalje. One imaju svoj
vlastiti ivot.
Misao je stvar; ima svoju vlastitu egzistenciju. Kada osoba umre, sve njene lude misli
odmah se oslobode i zaponu da trae okrilje negde drugde. Odmah ulaze u one koji su okolo.
One su kao mikrobi, imaju svoj vlastiti ivot. ak i kada ste ivi, stalno izbacujete svoje misli
svuda oko sebe. Kada razgovarate, onda naravno, ubacujete svoje misli u druge ljude. Ali i
kada ste tihi, i onda takoe izbacujete svoje misli svuda okolo. Prva stvar je da one nisu vae.
ovek sa pozitivnim miljenjem napustie sve misli koje nisu njegove sopstvene. One
nisu autentine; on ih nije naao kroz svoje vlastito iskustvo. On ih je akumulirao od drugih;
pozajmio. One su neiste. Bile su u mnogim rukama i glavama. ovek koji misli nee
pozajmljivati. On e eleti da ima svoje vlastite nove snane misli. Ako ste pozitivni i ako
pazite na lepotu, na istinu, na cvee, ako postanete sposobni da vidite u najtamnijoj noi da se
jutro pribliava, postaete sposobni za razmiljanje.
Onda moete stvoriti svoje vlastite misli. Misao koju ste vi stvorili zaista je potencijal;
ona ima svoju vlastitu snagu. One misli koje pozajmite gotovo su mrtve jer su one putovale -
putovale milionima godina. Njihovo ishodite je izgubljeno; izgubile su svaki kontakt sa
svojim izvorom. One su kao praina koja lebdi okolo. Moete ih uhvatiti. Ponekada ih ak
postanete svesni, ali zato to je vaa svest takva da ne moe videti kroz stvari
Ponekad, vi sedite. Iznenada postanete tuni bez ikakvog razloga. Ne moete nai
razlog. Gledate okolo; nema niega, nita se nije dogodilo. Vi ste isti, a iznenada tuga nastupi.
120
Misao je prolazila; vi ste joj se nali na putu. To je jedna sluajnost. Misao je prolazila kao
oblak - turobna, od nekoga otputena misao. To je neka nesrea. Vi ste je uhvatili. Ponekad
misao uporno ostaje. Ne znate zato nastavljate da mislite o tome. Ona izgleda apsurdna;
izgleda da je neupotrebljiva. Ali ne moete uiniti nita. Ona nastavlja da kuca na kapiju.
Kae: "Misli me". Misao eka na vratima kucajui. Ona kae: "Daj mi prostor. Ja bih elela
da uem unutra."
Svaka misao ima svoj vlastiti ivot. Ona se kree. I ima mnogo snage, a vi ste tako
nemoni jer ste tako nesvesni, tako da ste pokretani mislima. itav va ivot se sastoji od
takvih sluajeva. Sretnete ljude i itav va ivotni obrazac se menja. Ponekad ue u vas. Onda
postanete zaposednuti, i zaboravite gde ste poli. Menjate svoj smer; sledite neku misao. A to
je samo jedna sluajnost. Vi ste kao deca.
36
Patanjali kae da to nije razmiljanje. To je stanje odsustva miljenja; to nije
miljenje. Vi ste gomila, mnotvo. Nemate centar u sebi koji moe misliti. Kada se ovek
kree u disciplini vitarke, ispravnog rasuivanja, onda postaje ubrzo sposoban za razmiljanje.
Miljenje je sposobnost; misli nisu. Misli mogu biti nauene od drugih; razmiljanje nikada.
Razmiljanje treba da nauite sami.
Ovo je razlika izmeu starih indijskih kola za uenje i modernih univerziteta: na
modernim univerzitetima vi dobijate misli; a u drevnim kolama za uenje, kolama mudrosti,
oni su uili razmiljanje, ne misli.
Razmiljanje je kvalitet vaeg unutarnjeg bia. ta razmiljanje znai? To znai da
zadrite svoju svesnost, da ostanete budni i svesni, da se suoite s problemom. Problem je
prisutan; vi istupate pred njega sa svojom totalnom svesnou. Onda se javlja reenje -
odgovor. To je razmiljanje. Pitanje je postavljeno; vi imate spreman odgovor. Pre nego to
ste i razmiljali o tome, odgovor dolazi. Neko pita: "Ima li Boga?" A ak i pre nego to je on
to izgovorio vi kaete, "Da." Vi klimnete svojom drvenom glavom; kaete: "Da, postoji."
Da li je to vaa misao? Jeste li istinski mislili o problemu sada, ili nosite gotov
odgovor u svom pamenju? Neko vam ga je dao - vai roditelji, vai uitelji, vae drutvo.
Neko vam ga je dao, i nosite ga kao dragoceno blago, a ovaj odgovor je doao iz tog
pamenja.
ovek miljenja koristi svoju svest svaki put kada ima problem. Uvek iznova, on
koristi svoju svest. Susree se s problemom, a onda se u njemu javlja misao koja nije deo
pamenja. Ovo je razlika. ovek misli je ovek seanja ili pamenja; on nema sposobnost
razmiljanja. Ako mu postavite novo pitanje, on e biti izgubljen. Ne moe da odgovori. Ako
mu postavite pitanje na koje zna odgovor, odmah e odgovoriti. Ovo je razlika izmeu
pundita
37
i oveka koji zna; oveka koji moe da razmilja.
Patanjali kae da vitarka - ispravno rasuivanje, vodi do razmiljanja - viara.
Razmiljanje - viara, vodi do blaenstva. Ovo je odsjaj, naravno, i to je letimino
sagledavanje. To e proi i bie izgubljeno. Ne moete to zadrati za dugo. To je bio samo
odsjaj, kao to se za trenutak pojavi munja i vidite da je sva tama iezla. Ali tama je opet
prisutna - kao da su nestali oblaci i vi ste za sekundu ugledali mesec - pa su opet oblaci tu.
Ili, u sunanom jutru, pokraj Himalaja, za trenutak moete letimino ugledati
Gourishankar - najvii vrh. Onda naie izmaglica, zatim oblaci, i vrh se izgubi. To je satori.
Stoga nikada ne pokuavajte da prevedete satori kao samadhi. Satori je samo letimian
pogled. Mnogo ima da se radi nakon to se on postigne. Zapravo, pravi rad zapoinje posle
prvog satorija, prvog kratkog uvida, jer ste okusili beskonano. Sada pravo istinsko traganje
zapoinje. Pre toga, bilo je i ovako i onako, bez poleta, jer niste bili stvarno samouvereni,
36
Na viim frekvencijama bia, na astralnoj i mentalnoj razini, misli postoje kao svi drugi energetski entiteti.
Oni se formiraju spontano ili namerno, usmerenim ulaganjem imaginacije i mentalne energije magiara.
Magiari najvie koriste injenicu da su misli energetski entiteti koji se kreu prostorom - tako to ih stvaraju u
razne svrhe. Ti entiteti obuzimaju ljude, i samo zato to nisu svesni prirode misli, oni ih prihvataju kao svoje
misli, zato i veruju u njih, sluaju ih i sprovode u dela ak i ako su to najlui zloini. Dokaz da misli nisu nae je
i taj da imamo misli i na javi i u snu, sa vrlo malo razlike po uinku, uticaju i doslednosti. Takoe je dokaz i to
da ih najvie imamo kada smo najpasivniji - tada se od apstraktnih ideja i pojmova pretvaraju u ive fantazije i
snove, koji nisu nita drugo do trodimenzionalne misli.
37
Bramanski uenjaci i svetenici u Indiji koji su napamet nauili svete spise i rukovode obredima.
121
sigurni, ta radite, kuda idete, ta se deava.
Pre toga, to je bila vera, poverenje. Pre toga uitelj je bio potreban da vam pokae, da
vas opet i opet vraa natrag. Ali nakon to se satori dogodio, sada to vie nije vera. To je
postalo saznanje, hotimino. Sada vera nije neki napor. Sada verujete jer vam je vae vlastito
iskustvo pokazalo. Posle prvog letiminog sagledavanja pravo traganje zapoinje. Pre ste
samo ili okolo i okolo. Pravilno rasuivanje vodi do ispravnog razmiljanja, pravilno
razmiljanje vodi do stanja blaenstva, a ovo stanje blaenstva vodi do opaanja i
razumevanja istog bivanja.
Negativan um je uvek egoista. To je neisto stanje bivanja. Vi oseate ja, ali oseate
ja radi pogrenih razloga. Samo posmatrajte. Ego se hrani ili napaja na ne. Kad god kaete
ne, ego se pojavljuje. Kad god kaete 'da', ego ne moe da se javi jer egu treba borba, egu
treba izazov, egu treba da stavi sebe protiv nekoga, neega. On ne moe da postoji sam,
njemu je neophodna dualnost. Egoista je uvek u potrazi za borbom - sa nekim, sa neim, sa
nekom situacijom. On uvek pokuava da nae neto da kae ne - da bi nadvladao, da bude
pobedonosan.
Ego je nasilan, a ne je najlukavije nasilje. Kada kaete ne za obine stvari, ak i
tamo se ego javlja. Malo dete kae majci: "Mogu li ii van da se igram?" a ona odgovara
"Ne". Nita vano tu nije ukljueno, meutim kada majka kae "ne!" ona osea da je neko.
Kada odete na elezniku stanicu i zatraite kartu, a slubenik vas jednostavno i ne pogleda.
On se pravi da radi ak i ako nema posla. Time on govori: "Ne! ekaj!" On osea da je neko,
vana linost. Zbog toga, svuda na alterima uete ne. Da je retko, vrlo retko. Jedan
obian slubenik moe rei ne svakome, ko god da ste vi. On se osea uticajnim.
Ne vam daje oseaj snage - zapamtite to. Ako nije apsolutno nuno, nikada nemojte
rei ne. ak i ako je bezuslovno potrebno, kaite to na takav afirmativan nain da se ego ne
pojavi. Moete tako rei. ak i ne moe da se kae na takav nain da izgleda kao da.
Moete rei da na takav nain da izgleda kao ne. To zavisi od tona; zavisi od dranja; to
zavisi od gestikulisanja.
Zapamtite ovo: za traganje treba uvek da se seate da konstantno ivite sa aromom
da. To je ono to ini oveka od vere: on kae da. ak i kada je ne potrebno, on kae
da. On ne vidi da postoji bilo kakav antagonizam u ivotu. On potvruje. On govori da
svom telu, on kae da svom umu, on kazuje da svakome; on govori da celoj egzistenciji.
Maksimalni procvat se deava kada bezuslovno kaete odluno da. Iznenada ego pada; on
ne moe opstati. Njemu treba dra ne. Negativno stanovite kreira ego. Ako je dranje
pozitivno - ego otpada, a onda je bivanje isto.
Sanskrit ima dve rei za ja - ahamkara i asmita. Teko je to prevesti. Ahamkara
38
je
pogrean oseaj o ja koji dolazi iz izgovaranja ne. Asmita je ispravan smisao ja koji
dolazi iz izgovaranja da. Oboje su "ja". Jedno je neisto: ne je neistoa. Vi negirate,
unitavate. Ne je destruktivno, vrlo suptilna destrukcija. Nikada ga ne koristite. Izostavljajte
ga koliko je god mogue. Kad god ste budni, ne koristite ga. Pokuajte da naete zaobilazan
put. ak i kad morate da ga izgovorite, kaite na takav nain da ima izgled da. Uskoro ete
postati prilagoeni, usklaeni, i osetiete istotu kako vam dolazi kroz da.
Onda asmita; asmita je bezlini ego. Nema oseanja ja ni prema kome. Samo oseate
sebe bez postavljanja protiv ikoga. Samo oseate svoju totalnu samou, a totalna samoa je
najistije od svih stanja. Kada kaemo Ja jesam - ovo ja je ahamkara; a jesam je asmita,
samo oseanje jesam-stva bez ja u njemu, samo oseanje postojanja, biti u 'da' je lepo, 'ne' je
runo.
U asampranata samadhiju prestaju sve mentalne aktivnosti, a um jedino zadrava
neispoljene utiske.
Sampranata samadhi je prvi korak. Ispravno miljenje, ispravno razumevanje, stanje
blaenstva, odsjaj blaenstva, letimino sagledavanje, i oseanje jesam-stva - isto
38
Aham znai ja sam a kara znai inilac, to zajedno daje ja sam inilac, iluziju da smo posebne individue
koje neto ine svojom voljom. To je osnova ega.
122
jednostavno postojanje bez ikakvog ega u sebi - ovo vodi do asampranata samadhija. Prvi je
istota; drugi je gaenje, nestanak, jer ak i najistije je neisto poto je tu. 'Ja' je pogreno,
'jesam' je takoe pogreno - bolje je nego 'ja', ali vea je mogunost prisutna kada takoe
nestane i 'jesam' - ne samo ahamkara, ve i asmita. Vi ste neisti, onda postajete isti. Ali ako
zaponete oseati "ja sam ist", sama istoa postaje neistoa. To takoe mora da nestane.
Nestanak neistoe je sampranata. Nestanak istoe takoe, jeste asampranata.
Tada prestaju sve mentalne aktivnosti. Misli iezavaju u prvom stanju. U drugom stanju
takoe iezava razmiljanje. Trnje iezava u prvom stanju. U drugom stanju, cvetovi takoe
iezavaju. Kada 'ne' iezne u prvom stanju, ostaje 'da'. U drugom stanju 'da' takoe iezava
jer 'da' je takoe povezano sa 'ne'. Kako moete zadrati 'da' bez 'ne'? Oni su zajedno; ne
moete ih odvojiti. Ako 'ne' iezne, kako moete rei 'da'? Duboko ispod 'da' kazuje 'ne' za
'ne'. Negacija negacije - ali suptilno 'ne' postoji. Kada kaete 'da', ta radite? Vi niste rekli 'ne',
ali 'ne' je unutra. Vi ga ne iznosite napolje; ono je neispoljeno.
Vae 'da' ne moe znaiti nita ako nemate 'ne' unutar sebe. ta e to znaiti? To e
biti bez znaenja. 'Da' ima znaenje samo zbog 'ne'; 'ne' ima znaenje samo radi 'da'. Oni su
dualitet. U sampranata samadhiju, 'ne' je odbaeno: sve to je pogreno jeste odbaeno. U
asampranata samadhiju, 'da' je odbaeno. Sve to je ispravno, sve to je dobro, to je takoe
odbaeno. U sampranata samadhiju vi odbacujete avola; u asampranata samadhiju vi
ostavljate Boga takoe, jer kako Bog moe postojati bez avola? Oni su dve strane istog
novia.
Sve aktivnosti prestaju. 'Da' je takoe jedna aktivnost, a aktivnost je naprezanje. Neto
se odvija, ak i lepo, ali se jo neto deava. Posle izvesnog vremena ak i lepo postaje
odvratno. Posle odreenog razdoblja vama je takoe dosadno ak i sa cveem. Posle nekog
vremena, aktivnost, ak i vrlo suptilna i ista, stvara vam naprezanje: ona postaje neko
nespokojstvo, nemir.
U asampranata samadhiju prestaju sve mentalne aktivnosti, a um jedino zadrava
neispoljene utiske.
Ali ipak, to nije ostvaren cilj - jer ta e se dogoditi svim vaim utiscima koje ste
sakupili u prolosti? Mnogo, mnogo ivota ste iveli, delovali, reagovali. Uinili ste mnoge
stvari koje nije trebalo, a niste uinili mnoge stvari koje ste trebali. ta e se dogoditi s tim?
Svesni um je postao ist; svesni um je odbacio ak i aktivnost za istotom. Meutim,
nesvesno je neizmerno, a tamo vi nosite svo seme, obrasce. Oni su unutar vas.
Drvo je iezlo; vi ste sasvim isekli drvo. Ali semenke koje su pale, one lee u zemlji.
One e klijati kada njihova sezona nastupi. Vi ete imati drugi ivot, biete opet roeni.
Naravno, va kvalitet e sada biti drugaiji. Ali ete biti ponovo roeni jer ove semenke jo
nisu spaljene.
Odsekli ste ono to se ispoljavalo. Lako je odsei sve to se ispoljava; lako je posei
svo drvee. Moete ui u batu i poupati celu livadu, svu travu; moete ubiti sve. Meutim
za dve sedmice trava e porasti ponovo, jer ono to ste uinili odnosi se samo na ispoljeno.
Seme koje lei u zemlji jo niste ni dotakli. To treba da se uradi u treem stadijumu.
Asampranata samadhi je jo sabia - sa semenom. Postoje metode kako da se spali
ovo seme, kako da se stvori plamena vatra o kojoj je Heraklit govorio, kako da se stvori ova
vatra i spri nesvesno seme. Kada i ono nestane, onda je tlo apsolutno isto; nita se ne moe
pojaviti iz njega. Onda nema raanja, nema umiranja. Onda se ceo toak zaustavlja za vas, vi
ste ispali iz kruenja. Ispadanje iz drutva nee vam pomoi dok ne ispadnete iz kruenja
ivota i smrti. Onda savreno ispadate.
Buda je savreno ispao, Mahavira, Patanjali savreno su otpali. Oni nisu ispali iz
drutvene zajednice. Oni su ispali iz samog kruenja ivota i smrti. Ali to se deava samo
kada je svo seme spreno. Konani je nirbia samadhi - bez semena.
U asampranata samadhiju prestaju sve mentalne aktivnosti, a um jedino zadrava
neispoljene utiske.
123
Videhe i prakrti-laye postiu asampranata samadhi jer su prestali da identifikuju
sebe sa svojim telima u svojim prethodnim ivotima. Oni se ponovo raaju zato to je ostalo
seme elje.
ak i Buda je roen. U njegovom prolom ivotu on je dostigao asampranata
samadhi, ali seme je bilo tu prisutno. On je morao da doe jo jednom. ak i Mahavira je
roen - jo jednom - seme donosi i njega. Ali ovo e biti poslednji ivot. Posle asampranata
samadhija, samo jedan ivot je mogu. Ali onda e kvalitet tog ivota biti sasvim razliit, jer
taj ovek nee biti identifikovan sa telom. I taj ovek zaista nema nita da ini, jer aktivnost
uma je prestala. ta e on onda initi? Za ta je taj jedan ivot potreban? Samo da dozvoli
ovom semenu da se ispolji, a on da ostane svedok. To je ta vatra.
Jedan ovek je doao i pljunuo Budu; bio je ljut. Buda je obrisao svoje lice i pitao:
"ta jo ima da kae?" ovek nije mogao da razume. Bio je zaista ljut, usijan. Nije mogao
ni da razume ta je Buda govorio. Cela stvar je bila tako apsurdna, jer Buda nije reagovao.
ovek je bio izgubljen ne znajui ta da ini, ta da kae. Udaljio se; cele noi nije mogao da
spava. Kako moete spavati kada uvredite nekoga, a nema reakcije? Onda se vaa uvreda
vraa natrag vama. Vi ste bacili strelu, ona nije bila primljena. Ona se vraa natrag, vraa se
natrag izvoru ne nalazei utoite. On je uvredio Budu, ali uvreda nije mogla nai utoite
tamo. Dakle, gde e otii? Dolazi izvornom tvorcu.
Cele noi je bio u groznici, nije mogao verovati ta se dogodilo. Onda je poeo da se
kaje, da je pogreio - da nije uradio dobro. Sledeeg jutra, rano je otiao kod Bude i zamolio
ga za oprotaj. Buda je rekao: "Ne brini zbog toga. Mora da sam ti uradio neto pogreno u
prolosti. Sada je raun namiren. I ja neu reagovati. Inae opet i opet Zavreno je! Ja
nisam reagovao. Zato to je postojalo neko seme negde, to je moralo da se okona. Sada je
moj raun s vama namiren."
U ovom ivotu kada videha - ovek koji je shvatio da on nije telo, koji je dostigao
asampranata samadhi - dolazi u svet upravo da okona raune Ceo njegov ivot se
sastoji od okonavanja rauna; milioni ivota, mnogi uzajamni odnosi, mnoga uplitanja,
mnoga dela - sve mora da bude zatvoreno, poravnato.
Desilo se da je Buda doao u selo. Okupilo se itavo selo; eljni su bili da ga uju.
Bila je to retka prilika. ak i glavni gradovi su pozivali neprekidno Budu, a on nije dolazio. A
doao je u ovo malo selo izvan puta - bez ikakvog poziva, jer metani nikada nisu mogli
skupiti hrabrost da ga pitaju da doe u njihovo selo - samo malo selo, nekoliko koliba, i on je
doao bez poziva. Celo selo plamti od uzbuenja, a on sedi ispod drveta i ne govori.
Oni rekoe: "Koga ekate sada? Svi su ovde; celo selo je ovde. Zaponite." Buda je
rekao: "Ali moram ekati jer sam doao radi neke osobe koja nije ovde. Obeanje treba
ispuniti, raun se mora namiriti. ekam nju." Onda je dola devojka, i Buda je zapoeo. Onda,
nakon to je govorio, oni su pitali: "Jeste li ekali ovu devojku?"
Budui da je devojka pripadala nedodirljivima - najnioj kasti, niko nije ni pomislio da
je Buda ekao nju. On je rekao: "Da, ekao sam nju. Kada sam dolazio srela me je na putu i
rekla: ekaj me, jer ja idem radi nekog posla u drugi grad. Ali brzo u se vratiti. U prolim
ivotima negde sam joj obeao da u, kada postanem prosvetljen, doi i ispriati joj ta mi se
dogodilo. Taj raun je morao da se podmiri. To obeanje je visilo iznad mene, a da ga nisam
ispunio, morao bih ponovo da doem."
Videha ili prakrti-laya; obe rei su lepe. Videha znai bestelesan. Kada dostignete
asampranata samadhi telo je prisutno, ali vi postajete bestelesni. Vi vie niste telo. Telo
postaje prebivalite, vi niste identifikovani.
Dakle, ova dva izraza su lepa. Videha oznaava onoga koji zna da on nije telo - zna,
pamti - ne samo da veruje. I prakrti-laya, zato to onaj ko zna da nije telo, on nije vie ni
prakrti - priroda.
Telo pripada materijalnom. Jednom kada niste identifikovani sa materijom u vama, vi
niste identifikovani sa materijom izvan, spolja. ovek koji dostigne to, vie nije telo, poto
nije vie ispoljen - prakrti - njegova priroda se istopila. Nema vie sveta za njega; on nije
124
identifikovan. On je postao svedok sveta. Takav ovek se takoe raa jo samo jednom, jer je
morao da izravna mnoge raune; mnoga obeanja da budu ispunjena, mnoge karme da budu
otputene.
Dogodilo se da je Budin roak Devadata bio protiv njega. Pokuavao je da ga ubije na
mnogo naina. Kada je Buda sedeo ispod drveta meditirajui, on je gurnuo na njega veliku
stenu s brda. Dok je stena nailazila, svi su pobegli. Buda je ostao da sedi ispod drveta. Bilo je
opasno, stena ga je samo dotakla, oeavi se o njega. Ananda ga je pitao, "Zato niste pobegli
kada smo se mi razbeali? Bilo je dovoljno vremena."
Buda je rekao: "Za vas ima dovoljno vremena. Moje vreme je isteklo. A Devadata je
morao to da uradi. Nekada u prolosti u nekom ivotu postojala je neka karma. Mora da sam
mu naneo neku bol, neku muku, neku brigu. To je moralo da se zakljui. Ako bih pobegao,
ako bih uinio neto, opet bi nov put zapoeo."
Videha, ovek koji je postigao asampranata, ne reaguje. On jednostavno posmatra,
svedoi. I to je vatra svedoenja koja pali svo seme u nesvesnom. Dolazi trenutak kada je tlo
apsolutno isto. Ne postoji seme koje eka da proklija. Onda ne postoji potreba da se vraa
natrag. Prvo se priroda rastvara, a onda on rastvara sebe u univerzumu.
Videhe i prakrti-laye postiu asampranata samadhi jer su prestali da identifikuju
sebe sa svojim telima u svojim prethodnim ivotima. Oni se ponovo raaju zato to je ostalo
seme elje.
Ja sam ovde da ispunim neto, vi ste ovde da zatvorite, da okonate moj raun. Vi
niste ovde sluajno. Postoje milioni ljudi u svetu. Zato ste vi ovde, a ne neko drugi? Neto
mora da bude zatvoreno.
Drugi koji su dostigli asampranata samadhi, to postiu kroz veru, trud, seanje,
usredsreenost i razlikovanje.
Dakle, postoje dve mogunosti. Ako ste postigli asampranata samadhi u vaem
prolom ivotu, u ovom ivotu vi ste roeni Buda - samo je nekoliko semenki koje treba da
budu ispunjene, koje treba da budu ostavljene, spaljene uglavnom. Zbog toga ja kaem da ste
vi roeni gotovo kao Buda. Nije vam potrebno nita da inite, jednostavno morate posmatrati
sve to se dogaa.
Otuda Krinamurtijevo neprekidno insistiranje da nije potrebno da se ini nita. Za
njega je to ispravno; ali to nije ispravno za njegove sluaoce. Njegovi sluaoci treba mnogo da
urade, i oni e biti zavedeni ovom tvrdnjom. On govori o sebi. On je roen kao asampranata
Buda. Roen je kao videha; roeni je prakrti-laya.
Kupao se kada je imao samo pet godina pokraj Adyara, i jedan od najveih teozofa,
Lidbiter, ga je zapazio. Bio je sasvim drugaiji tip deteta. Ako bi neko bacio blato na njega,
on ne bi reagovao. Mnoga deca su se igrala. Ako bi ga neko gurnuo u reku, on se jednostavno
nije opirao. Da, nije se ljutio, nije se borio. Bio je sasvim razliitog kvaliteta - kvaliteta jednog
asampranata Bude.
Lidbiter je pozvao Eni Besant da posmatra to dete. On nije bio obino dete i itav
teozofski pokret se vrteo oko njega. Oni su se veoma nadali da e postati jedan avatar - da e
postati savreni majstor za ovo doba. Ali problem je bio dubok. Izabrali su pravu osobu, ali
nade su im bile pogrene - jer ovek koji je roen asampranata Buda ne moe biti aktivan
ak ni kao avatar. Jer sva aktivnost je prestala. On moe jednostavno posmatrati; moe biti
svedok. Ne moete ga uiniti mnogo aktivnim. On moe biti samo pasivan. Izabrali su pravu
osobu, ali i pored toga su pogreili.
Mnogo su se nadali. Onda se ceo pokret okretao oko Krinamurtija. Onda ga je on
napustio, rekavi: "Ne mogu initi nita jer nita nije potrebno," ceo pokret je pretrpeo potpun
neuspeh jer su se previe nadali u tog oveka, tada se cela stvar potpuno preokrenula. Ali to se
moglo predvideti.
Eni Besant, Lidbiter i drugi, bili su vrlo, vrlo fine osobe, ali zaista nisu bili svesni
125
istonih metoda. Mnogo su uili iz knjiga, spisa, ali nisu znali tano tajnu koju je Patanjali
pokazao: kada se jedan asamprana, videha, rodi, on nije aktivan. On je pasivan. Mnogo se
moe dogoditi kroz njega, ali se to moe samo dogoditi ako neko doe i preda se njemu. Zato
to je pasivan, ne moe vas prinuditi da uinite neto. On je dostupan, ali ne moe biti
agresivan. Njegov poziv je za svakoga i za sve. To je jedan otvoreni poziv, ali vam ne moe
poslati poziv pojedinano, jer ne moe biti aktivan. On je jedna otvorena kapija; ako elite, vi
moete proi. Poslednji ivot je apsolutna pasivnost, samo svedoenje. To je jedini razlog
zbog koga su asamprana Bude roene iz svog prolog ivota.
Meutim, moete postati asampranata Buda u ovom ivotu takoe. Za njih
Patanjali kae:
raddha virya smriti samadhi prajna: Drugi koji su dostigli asampranata samadhi,
to postiu kroz veru, trud, seanje, usredsreenost i razlikovanje.
Gotovo je nemogue prevesti ovo, stoga u vam radije objasniti nego prevoditi, samo
u vam dati oseaj, jer rei e vas dovesti u zabludu.
raddha nije sasvim isto to i vera. To je vie kao poverenje. Poverenje je vrlo, vrlo
razliito od vere. Vera je neto u emu ste roeni; a poverenje je neto u emu rastete.
Hinduizam je vera; biti hrianin; biti musliman jeste vera. Ali biti uenik ovde kod mene
jeste poverenje. Ja ne mogu zahtevati veru - zapamtite. Isus takoe nije zahtevao veru, jer
vera je neto u emu ste roeni. Jevreji su vernici; oni imaju veru. Zapravo, zbog toga su oni
unitili Isusa jer su mislili da ih on odvodi van njihove vere, da unitava njihovu veru.
On je traio poverenje. Poverenje je lina intimnost; to nije drutveni fenomen. Vi ga
dostiete kroz svoj vlastiti odgovor. Niko ne moe biti roen sa poverenjem; u veri svakako
da. Vera je mrtvo poverenje; poverenje je iva vera. Stoga pokuajte da razumete razliku.
raddha - poverenje - ovek mora da izraste u njemu. A to je uvek lino. Prvi uenici
Isusa su postigli poverenje. Oni su bili Jevreji, roeni Jevreji. Oni su izali iz svoje vere. To je
pobuna. Vera je praznoverje; poverenje je pobuna. Poverenje vas prvo udaljava od vae vere.
To mora biti tako, jer ako ivite usred groblja, onda morate prvo biti izvedeni iz njega. Samo
onda moete biti opet uvedeni u ivot. Isus je pokuao da vodi ljude prema radhi, prema
poverenju. To je uvek izgledalo kao unitavanje njihove vere.
Sada kada hriani dou kod mene, ista situacija se opet ponavlja. Hrianstvo je vera,
isto kao to je judaizam bio vera u Isusovo vreme. Kada hrianin doe kod mene, opet ja
moram da ga izvedem iz njegove vlastite vere i da mu pomognem da raste prema poverenju.
Religije su vere, a biti religiozan znai biti u poverenju. Biti religiozan ne znai da se bude
hrianin, hindus ili musliman jer poverenje nema ime; ono nije imenovano. To je kao ljubav.
Da li je ljubav hrianska, hindu ili muslimanska? Brak je hrianski, hindu, muslimanski. A
ljubav? Ljubav ne zna za kaste, ne zna za razlike. Ljubav ne zna hinduse, ne zna hriane.
Brak je kao vera; ljubav je kao poverenje. Morate da izrastete u njemu. To je jedna
avantura. Vera nije avantura. Vi ste roeni u tome; sa time ste saobraeni. To je bolje ako
traite utehu i udobnost; bolje je ostati u veri. Budite hindus, budite hrianin; sledite pravila.
Ali to e ostati mrtva stvar sve dok se ne odazovete svome srcu, dok ne uete u religiju na
svoju vlastitu odgovornost; ne zato to ste roeni kao hrianin. Kako se uopte moete roditi
kao hrianin?
Kako je sa roenjem spojena religija? Roenje vam ne moe dati religiju; to vam samo
moe dati drutvo, veroispovest, sekta; to vam moe dati praznoverje. Re "praznoverje"
(superstition) je vrlo, vrlo znaajna. Njeno znaenje je "prazna vera". Prefiks "super" znai
nepotrebno, suvino - vera koja je postala nepotrebna, prazna, vera koja je postala mrtva;
nekada je moda bila iva. Religija mora da bude roena uvek iznova.
Zapamtite, vi niste roeni u religiji, religija mora biti roena u vama. Onda je to
poverenje. Uvek iznova. Ne moete dati svojoj deci vau religiju. Ona e morati da trae i
nau svoju vlastitu. Svako mora da trai i nae svoju vlastitu. To je avantura - najvea
avantura. Vi se kreete u nepoznatom. Patanjali kae raddha je prva stvar, ako elite da
postignete asampranata samadhi. Za sampranata samadhi, razmiljanje je potrebno,
ispravno razumevanje. Vidite li razliku? Za sampranata samadhi, ispravno rasuivanje,
126
ispravno razmiljanje jeste osnova; za asampranata samadhi, pravo poverenje - a ne
rasuivanje.
Nerasuivanje je ljubav. A ljubav je slepa. Izgleda slepa prema rasuivanju, jer ona
skae u tamu. Razum pita: "Gde idete? Ostanite u poznatoj teritoriji. Kakva je korist da se
kreete prema novoj pojavi? Zato ne ostanete u staroj verskoj zajednici? To je prikladno,
udobno i ta god vam treba, to moete dobiti." Ali svako mora nai svoj vlastiti hram. Samo
onda je to ivo.
Vi ste ovde sa mnom. To je poverenje. Kada ja vie nisam ovde, vaa deca mogu biti
sa mnom. To e biti vera. Poverenje se deava samo sa ivim uiteljem; vera sa mrtvim
uiteljima koji vie nije tu. Prvi uenici imaju religiju. Druga, trea generacija ubrzo gubi
religiju, ona postaje sekta, vera. Onda je jednostavno sledite jer ste roeni u njoj. To je
dunost, nije ljubav. To je drutvena institucija. To pomae, ali to nije nita duboko u vama.
To vam ne donosi nita; to nije deavanje; to nije otvaranje dubine u vama. To je samo
povrina, lice. Samo idite i pogledajte u crkvama. Nedeljom ljudi odlaze, ak se i mole. Ali
ekaju kada e se to zavriti.
Mali deak je sedeo u crkvi. Doao je prvi put, ima samo etiri godine. Majka ga je
pitala: "Kako ti se svidelo?" On je odgovorio: "Muzika je dobra, ali reklame su previe duge."
To su reklame kada vi nemate poverenje. raddha je ispravno poverenje; vera je pogreno
poverenje. Ne primajte religiju od nekog drugog. Vi je ne moete pozajmiti; to je obmana.
Dobijate je bez plaanja za nju, a sve treba da se plati. Nije jeftino dospeti do asampranata
samadhija. Morate platiti punu cenu, a puna cena je vae celokupno bie.
Biti hrianin samo je etiketa; biti religiozan nije etiketa. Celo vae bie je ukljueno,
to je obavezivanje. Ljudi mi dou i kau: "Mi vas volimo. ta god vi kaete je dobro. Ali ne
elimo da preuzmemo sannyas jer ne elimo da se obavezujemo." Meutim, dok se ne
obaveete, ukljuite, ne moete da rastete, jer onda ne postoji uzajamni odnos. Izmeu vas i
mene onda ima rei, ali nema povezanosti. Onda ja mogu biti uitelj, ali nisam majstor za vas.
Onda vi moete biti uenik, ali ne i pristalica, sledbenik.
Shradha, poverenje, prva su vrata, a druga su virya. Ovo je takoe teko. Prevedeno
je kao napor. Ne, napor je jednostavno deo toga. Re virya znai mnogo stvari, ali izvorno
ona oznaava bioenergiju. Jedno od znaenja rei virya je sperma, seksualna mo. Ako zaista
elite da je prevedete tano, virya je bioenergija, vaa celovita energetska pojava - vi kao
energija. Naravno, ova energija moe biti pokrenuta kroz trud; otuda, jedno od znaenja je
'napor'.
Inae to je nedovoljno - nije tako bogato kao re virya. Virya znai da vaa itava
energija mora da bude uneta u to. Samo um nee biti dovoljan. Moete iz uma rei da, ali to
nee biti dovoljno. Vaa celokupnost, bez zadravanja iega u pozadini: to je znaenje rei
virya. A to je mogue samo kada postoji poverenje. Inae vi ete se drati neega samo toliko
koliko ste sigurni, bezbedni, jer: "Ovaj ovek moda vodi nekuda pogreno, stoga se moemo
povui svakog trenutka. Svakog trenutka moemo rei: to je dosta, dosta je; ne vie."
Zadravate deo sebe upravo da biste paljivo motrili, gde taj ovek vodi. Ljudi mi
dou i kau: "Mi emo posmatrati. Pustite nas prvo da posmatramo ta se dogaa." Oni su
vrlo bistri - domiljate budale - jer ove stvari ne mogu biti posmatrane spolja. Ono to se
deava unutarnji je fenomen. tavie, vi ne moete ni videti kome se to deava mnogo puta.
Mnogo puta samo ja mogu videti ta se deava. Vi samo docnije postajete svesni, ta se
dogodilo.
Drugi ne mogu posmatrati. Ne postoji mogunost da se to posmatra spolja. Kako
moete posmatrati spolja? Pokrete moe videti; moete videti da ljudi rade meditaciju. Ali
ono to se dogaa iznutra, to je meditacija. Ono to oni rade spolja, samo je stvaranje
situacije.
Dogodilo se: postojao je vrlo veliki sufi majstor, Jalaludin. Imao je malu kolu
izuzetnih sledbenika, neobinih, jer je bio vrlo probirljiv ovek. On ne bi odobrio pristup
nikome dok ne bude izabran. Radio je samo sa malobrojnima, ali ljudi su ponekad dolazili u
prolazu da vide ta se tamo deava. Dola je jedna grupa ljudi, bili su profesori. Oni su uvek
vrlo oprezni ljudi, vrlo lukavi, i posmatrali su. U dvoritu majstorove kue sedela je grupa od
127
pedeset ljudi, izvodei ludake pokrete neki su se smejali, neki su plakali, neki su skakali.
Profesori su posmatrali.
Rekli su: ta se deava? Ovaj ovek ih vodi prema ludosti. Oni su ve ludi, budale -
jer jednom kada poludite bie teko vratiti se natrag. A ovo je besmislica; nikada nismo ovako
neto uli. Kada ljudi meditiraju, oni sede smireno."
Meu njima se vodila velika rasprava. Grupa njih je rekla: "Zato to ne znamo ta se
deava, nije dobro donositi neki sud." Meu njima bila je i trea grupa koji su rekli: "ta god
da je to, vredno je uivanja. Voleli smo ovo da posmatramo. Lepo je. Zato ne bismo uivali u
tome? to bismo se brinuli ta oni rade. Lepa je stvar posmatrati ih."
Onda posle nekoliko meseci, ista grupa je opet dola u kolu da posmatra. ta je tada
dogaalo? Svi su bili smireni. Bilo je tu pedeset osoba, majstor je bio prisutan - sedeli su tiho,
tako smireno, kao da nije bilo nikoga, poput statua. Opet je dolo do rasprave. Bila je grupa
koja je rekla: "Oni su sada beskorisni. ta ima da se vidi? Nita! Kada smo prvi put dolazili
bilo je lepo. Uivali smo u tome. Sada su ba dosadni." Druga grupa je rekla "Mislimo da
sada meditiraju. Prvi put su jednostavno bili ludi. Ovo je prava stvar koju ine; ovako se radi
meditacija. O tome pie u spisima, opisana je na ovaj nain."
Meutim, postojala je jo trea grupa, koja je rekla: "Mi ne znamo nita o meditaciji.
Kako moemo suditi?"
Onda, posle nekoliko meseci grupa je opet dola. Sada nije bilo nikoga. Samo je
uitelj sedeo, smeei se. Svi sledbenici su nestali. Onda su oni pitali: "ta se deava? Kada
smo prvi put doli bila je luda gomila, mislili smo da je to beskorisno; da vi upravljate ludim
ljudima. Sledei put kada smo doli bilo je vrlo dobro. Ljudi su meditirali. Gde su svi otili?"
Majstor je rekao: "Posao je obavljen, sledbenici su nestali. Ja se smeim srean jer se
cela stvar dogodila. A vi ste budale, ja to znam! Ja sam takoe posmatrao - ne samo vi. Znam
koje su se rasprave vodile, i ta ste mislili prvi put i drugi put." Jalaludin je rekao: "Napor koji
ste uloili da doete ovde tri puta dovoljan je za vas da postanete meditanti. A rasprava koju
ste vodili, toliko energije je bilo dovoljno da vas uini smirenim. U istom periodu, ovi
sledbenici su iezli, a vi ste ostali na istom mestu. Uite, ne gledajte spolja" Oni su rekli:
"Da! Zbog toga mi dolazimo iznova, da posmatramo ta se dogaa. Kada smo sigurni, onda
Inae mi ne elimo da se predamo."
Lukavi ljudi nikada ne ele da budu predani, ali ima li ikakvog ivota bez poverenja?
Meutim lukavi ljudi misle da je predanost ropstvo. Ali, da li postoji sloboda bez ropstva?
Prvo morate da se kreete u nekom odnosu, u vezi, samo onda moete otii izvan toga. Prvo
treba da se kreete u dubokom poverenju, od dubine do dubine, od srca do srca, i samo onda
moete to transcendirati. Nema drugog puta. Ako se samo kreete spolja i posmatrate, nikada
neete ui u hram - hram je predavanje. I samo onda moe biti odnosa.
Majstor i sledbenik su u ljubavnom odnosu, u najvioj ljubavi koja je mogua. Dok
takav uzajamni odnos ne postoji, ne moete rasti. Patanjali kae: "Prvo je poverenje -
raddha - drugo je energija - napor." itava vaa energija treba da bude uvedena unutra,
samo njen deo nee delovati. Ako pristupite samo delimino, a drugim delom ostanete van, to
moe biti destruktivno, jer e to postati rascep u vama. To e u vama stvoriti napetost; to e
postati pre uznemirenost nego blaenstvo.
Blaenstvo je gde ste vi u svojoj celokupnosti; uznemirenost je gde ste samo jednim
delom, jer onda ste podeljeni i postoji napetost, jer dva dela idu odvojenim putevima. Tada ste
u tekoama.
Drugi koji su dostigli asampranata samadhi, to postiu kroz veru, trud, seanje,
usredsreenost i razlikovanje.
Ova re priseanje je smrti: to je pamenje - ono to Gurijev zove seanje sebe. To je
smrti. Vi se ne seate sebe. Moete se seati miliona stvari, ali vi stalno zaboravljate sebe, ta
vi jeste. Gurijev je imao tehniku. Dobio ju je od Patanjalija. Zapravo, sve tehnike su dole
od Patanjalija. On je prvi majstor tehnika. Smrti je seanje ili pamenje - svest o sebi pri
svemu to inite. Hodate i seate se u dubini: "Ja hodam, ja jesam." Ne budite izgubljeni u
hodanju. Hodanje postoji - kretanje, aktivnost - i unutarnji centar je tu, samo svestan,
posmatra, svedoi.
128
Nije potrebno to da ponavljate u umu: "Ja hodam." Ako ponavljate, to nije seanje.
Morate biti neverbalno svesni toga: "Ja hodam, ja jedem, ja govorim, ja sluam." ta god da
inite ne treba unutra "Ja" da bude zaboravljeno; ono treba da ostane. To nije samosvest. To je
svest o Sebi. Samosvest je ego, a svest o Sebi je asmita - istota, samo bivanje svesnim da "ja
jesam".
Obino vaa svesnost je usmerena prema predmetu. Vi gledate u mene: itava vaa
svesnost se kree prema meni kao strela. Ali vi ste usmereni samo prema meni. Seanje na
Sebe znai da imate duplo usmerenu strelu: jedna njena strana pokazuje prema meni, druga
strana pokazuje prema vama. Duplo usmerena strela je smrti - seanje Sebe ili svest o Sebi.
To je vrlo teko, jer lako je seati se objekta, a zaboraviti sebe samog. Suprotno je
takoe lako - seati se sebe, a zaboraviti objekat. Oboje su laki; zbog toga oni koji su na
trnici, u svetu, i oni koji su u manastiru, izvan sveta, jesu isti. Oboje su jednousmereni. Na
trgu oni gledaju u stvari, objekte. U manastiru, oni gledaju u sebe.
Smrti nije ni na trgu, ni u manastiru. Smrti je fenomen svesti o sebi kada su oboje, i
subjekat i objekat, zajedno u svesti. To je najtea stvar u svetu. Ako moete dospeti dotle
makar za jedan trenutak, jedan odvojen trenutak, imaete odmah odbljesak satorija. Odmah
ete se premestiti iz tela, negde drugde.
Pokuajte to. Ali zapamtite, ako nemate poverenje to e postati napetost. Mnogi
problemi su tu obuhvaeni. To e postati takva napetost da moete poludeti, jer to je vrlo
napeto stanje. Zbog toga teko je zapamtiti oba - objekat i subjekat, spoljanje i unutarnje. Da
se seamo oba vrlo je, vrlo teko. Ako ima poverenja, to poverenje e smanjiti napetost, jer
poverenje je ljubav. To e vas umiriti; to e biti umirujua sila oko vas. Inae napetost moe
postati tako velika, da ne biste bili sposobni da spavate. Neete moi da budete na miru
nijednog trenutka, jer e to biti konstantan problem. Biete samo neprekidno uznemireni.
Zbog toga moemo uini jedno, to je lako. Otii u manastir, zatvoriti oi, seati se
sebe, zaboraviti svet. Ali ta vi inite? Vi ste jednostavno obrnuli ceo proces, nita drugo.
Nema promene. Ili zaboravite ove manastire, hramove i ove majstore, i budite u svetu,
uivajte u svetu. To je takoe lako. Teka je stvar da se bude svestan oba. Kada ste svesni
oba, i energija je istovremeno svesna, usmerena u dijametralno suprotnim pravcima,
dimenzijama, postoji nadilaenje, transcendencija. Vi jednostavno postajete tree: postajete
svedok oba. A kada tree ue, prvo pokuajte da vidite objekat i sebe samog. Ali ako pokuate
da vidite oboje, ubrzo, uskoro, osetiete da se neto deava u vama - jer postajete tree, vi ste
izmeu dvoje, izmeu objekta i subjekta. Vi sada niste ni objekat ni subjekat.
Postignite to kroz veru, trud, seanje, usredsreenost i razlikovanje.
raddha, poverenje, i virya, apsolutna predanost, celokupna energija treba da budu
uneseni unutra, itav va potencijal treba da bude unet unutra. Ako ste stvarno tragalac za
istinom, vi ne moete traiti nita drugo. To je potpuna angaovanost. Ne moete nainiti to
sporednim poslom tako da: "Ponekad ujutru meditiram, a onda odlazim". Ne, meditacija
mora da vam postane neprekidna dvadeset etiri asa. ta god da radite, meditacija
neprekidno mora da bude prisutna u pozadini. Energija e biti potrebna; itava vaa
energija e biti potrebna.
A sada nekoliko stvari. Ako je potrebna itava vaa energija, seks automatski nestaje
jer nemate energiju za gubljenje. Brahmacharya za Patanjalija nije disciplina, to je
posledica. Vi uloite svoju itavu energiju, stoga nemate nikakvu energiju za seks. To se
deava u obinom ivotu takoe. Moete videti velikog slikara: on potpuno zaboravlja svoju
enu. Kada slika u njegovom umu ne postoji seks, jer se kree itava energija. Nemate
nikakvu suvinu energiju.
Veliki pesnik, veliki peva, veliki plesa koji se kree potpuno u svojoj predanosti,
automatski biva u celibatu. On za to nema disciplinu. Seks je suvina energija, seks je
sigurnosni ventil. Kada ste previe u sebi i ne moete uiniti nita s tim, priroda je nainila
sigurnosni ventil, moete je izbaciti. Moete je otpustiti, inae poludeete ili izgoreti -
eksplodirati. Ako pokuate da je suzbijete, onda ete takoe poludeti, jer potiskivanje nee
pomoi. Potreban je njen preobraaj, a preobraaj dolazi iz totalnog poverenja i predanosti.
Ratnik, ako je zaista ratnik, nepogreiv ratnik, bie iznad seksa. Njegova itava energija se
129
kree u drugom smeru.
Postoji vrlo lepa pria o velikom filozofu, misliocu, njegovo ime je Vaaspati... Toliko
je bio angaovanom u svom izuavanju da, kada ga je njegov otac pitao: "Dakle, ja sam sve
stariji i ne znam kada u umreti - to se moe svakog asa dogoditi - a ti si mi sin jedinac, pa
bih eleo da se oeni". On je bio toliko udubljen u svoje uenje da je samo odgovorio: "U
redu." On nije uo ta je otac rekao. Tako se oenio. Oenio se, ali je potpuno zaboravio da
ima enu, toliko je bio angaovan.
Ovo se moe dogoditi samo u Indiji; ne moe se dogoditi nigde drugde: ena ga je
toliko volela da nije elela da mu smeta. Kae se da je prolo dvanaest godina. Ona ga je
sluila kao senka, starala se na svaki nain, ali mu nije smetala, niti je ikada kazala: "Ja sam
ovde, a ta ti radi?" On je neprekidno pisao komentar - jedan od najveih koji je ikada
napisan. Pisao je komentar o Badarayaninim (Veda Vyasa) Brahma-sutrama i bio je toliko
angaovan, da ne samo da je zaboravio svoju enu, ve nije bio svestan ni ko mu donosi
hranu, ko odnosi posue, ko dolazi uvee i pali svetlo u lampi, ko priprema njegov krevet.
Prolo je dvanaest godina i nastupilo je vee kada je komentar zavren. Upravo ispred
pisanja poslednje rei, on se zavetovao, da kada komentar bude okonan on e postati
sannyasin. Onda se nee baviti umom, i sve je zavreno. Ovo je jedina karma koja treba da
bude okonana, ispunjena.
Te noi se malo opustio, jer zadnju reenicu je napisao oko ponoi, i po prvi put je
postao svestan svoje okoline. Lampa je slabo svetlela i trebalo joj je vie ulja. Lepa ruka je
nalivala ulje u nju. Pogledao je natrag da vidi ko je to. Nije mogao prepoznati lice, pa je pitao:
"Ko si ti i ta radi ovde?" ena je rekla: "Sada kada ste me pitali moram vam rei da ste me
pre dvanaest godina doveli kao svoju enu, ali ste bili toliko angaovani, tako mnogo predani
svom poslu, a ja nisam elela da vas prekidam i smetam vam."
Vaaspati je poeo da plae, poeo je da lije suze. ena je pitala: "U emu je stvar?"
On je odgovorio: "Ovo je vrlo sloeno. Izgubljen sam, komentar sam zavrio i sada sam
sannyasin. Ne mogu biti domain, ne mogu biti suprug. Zavrio sam komentar i zavetovao
sam se, nemam vie vremena, odmah u otii. Zato mi nisi ranije rekla? Mogao sam da te
volim. ta mogu uiniti za tvoje sluenje, tvoju ljubav, tvoju predanost?"
Stoga je on nazvao svoj komentar brahma-sutri, Bhamati. Bhamati je bilo ime njegove
ene. Ime je apsurdno, jer da se nazovu Badarayanine brahma-sutre i njihov komentar
bhamati, to nema veze. Meutim, on je rekao: "Sada nita drugo ne mogu da uinim.
Poslednja stvar je da napiem ime knjige, stoga mogu da je nazovem Bhamati kako bi to
zauvek bilo zapameno."
Ostavio je kuu. ena je plakala, ali ne u bolu ve u apsolutnom blaenstvu. Rekla je:
"Ovo je dovoljno. Ovaj gest, ova ljubav u vaim oima, dovoljna je. Dovoljno sam dobila; ne
oseajte se krivim. Idite! I zaboravite me potpuno. Ne bih elela da budem breme u vaem
umu. Nije potrebno da me se seate."
To je mogue, ako ste totalno angaovani seks potpuno nestaje jer seks je sigurnosni
ventil. Kada imate neiskorienu energiju, onda seks postaje duh koji vam ne da mira, stalno
je oko vas. Kada je energija potpuno iskoriena, seks nestaje. I to je stanje brahmacharya,
virya; stanje cvetanja sveg vaeg energetskog potencijala.
Trud, seanje, usredsreenost i razlikovanje:
raddha - poverenje; virya - vaa totalna bioenergija, vae potpuno predavanje i trud;
smrti - svest o sebi; i samadhi. Re samadhi oznaava stanje uma gde ne postoji tekoa. Ona
dolazi od rei samadhan - stanje uma kada se oseate apsolutno u redu, bez problema, bez
pitanja, skladno stanje uma. To nije koncentracija, nije usredsreenost. Usredsreenost je
upravo kvalitet koji nastupa u umu koji je bez problema. Teko je to prevesti.
Koncentracija je delimina, nepotpuna - ona se spontano deava. Pogledajte dete koje
je obuzeto svojom igrom, ono je koncentrisano bez ikakvog napora. Ono nije koncentrisano
na svoju igru. Koncentracija je nusproizvod. Ono je tako obuzeto igrom da se dogaa
koncentracija. Ako se smiljeno usredsredite na neto, onda postoji trud, onda ima napetosti,
onda ete biti umorni.
130
Samadhi se deava automatski, spontano, ako ste apsorbovani. Ako me sluate, to je
samadhi. Ako me sluate potpuno, nema potrebe ni za kakvom drugom meditacijom. To
postaje usredsreenost. Vi se ne usredsreujete - ako sluate odano, s puno ljubavi,
usredsreenost sledi sama.
U asampranata samadhiju, kada je poverenje potpuno, kada je napor potpun, kada je
seanje duboko, samadhi se deava. ta god da inite, vi inite sa totalnom usredsreenou -
bez ikakvog truda da vrite usredsreivanje. A ako koncentracija iziskuje napor, to je opasno.
To e biti kao bolest u vama; biete tim uniteni. Koncentracija treba da bude posledica.
Volite neku osobu, i samo bivajui s njom, biete usredsreeni. Zapamtite, nikada se ne
koncentriite na neto. Bolje sluajte dublje, sluajte potpuno, i imaete usredsreenost koja
e doi sama od sebe.
Isto je tako i sa razlikovanjem - prana. Prana nije razlikovanje; razlikovanje je opet
deo prane. Prana znai mudrost - spoznavajua svesnost koja sve razlikuje po svojoj
prirodi. Buda je rekao da kada plamen meditacije gori visoko, svetlost koja okruuje plamen
jeste prana. Kada je samadhi unutra, onda je svuda oko vas svetlost, to je aura koja vas
sledi. U svakom vaem inu vi ste mudri; ne pokuavate da budete mudri, to se jednostavno
deava jer ste totalno svesni. ta god da inite deava se da je mudro - a ne zato to
neprekidno mislite da uinite ispravnu stvar.
ovek koji neprekidno misli da ini ispravnu stvar, nee biti sposoban da uini nita -
nee biti sposoban ak ni da uini neto pogreno, jer e to postati takva napetost za njegov
um. I ta je ispravno, a ta je pogreno? Kako moete presuditi? ovek mudrosti, ovek
razumevanja, ne bira. On jednostavno osea. On jednostavno izbaci svoju svest svuda, i u tom
svetlu se kree. Gde god da se kree ispravno je.
Ispravno ne pripada stvarima; to pripada vama - oveku koji se kree. Nije Buda
namerno inio ispravne stvari - ne! ta god da je spontano inio bilo je ispravno. Razlikovanje
je nedovoljna, oskudna re. ovek razumevanja ima razlikovanje. On ne misli o tome; njemu
je to ba lako. Ako elite da izaete iz ove sobe, jednostavno proete kroz vrata. Ne pipate.
Ne idete prvo do zida i ne pokuavate da naete put. Jednostavno izaete. ak i ne razmiljate
da su to vrata.
Ali kada slep ovek mora da izae napolje on pita: "Gde su vrata?" i onda pokuava da
ih nae. On e kucati mnoga mesta svojim tapom, opipavae mislei neprekidno u umu:
"Jesu li ovo vrata ili zid? Idem li ispravno ili pogreno?" A kada doe do vrata, on misli: "Da,
sada su ovo vrata."
Sve se ovo deava jer je on slep. Morate razmiljati jer ste slepi, morate verovati u
ispravno i pogreno jer ste slepi; morate biti u disciplini i moralnosti jer ste slepi. Kada
razumevanje cveta, kada plamen razlikovanja i uoavanja postoji, jednostavno vidite sve
jasno. Kada imate unutarnju jasnou, sve je jasno; poinjete da uoavate, imate mo opaanja.
ta god da inite jednostavno je ispravno. Ne radite to zato to je tako 'ispravno', nego vi
radite to s razumevanjem prave prirode stvari, i zato je ispravno.
raddha, virya, smriti, samadhi, prana. Drugi koji dostiu asampranata samadhi
postiu to kroz poverenje, beskonanu energiju, trud, potpuno samopriseanje, neispitujui
um i plamen razumevanja.
131
Poglavlje 2
PRIVLANOST NAPORNOG
Izlaganje 2. januara 1975. u Buddha dvorani.
Prvo pitanje:
Ono to ste govorili o Heraklitu, Hristu i Zenu izgleda slino uenjima dejeg vrtia u
poreenju sa Patanjalijem. Heraklit, Hrist i Zen ine da zavrni korak izgleda blizak;
Patanjali ini da ak i prvi korak izgleda gotovo nemogu. Izgleda da su zapadnjaci, kao mi,
teko poeli da shvataju obim rada koji treba uloiti.
Lao Ce kae: "Ako se Tao-u ne bi smejali, to ne bi bio Tao." A ja bih eleo da vam
kaem: Ako me pogreno ne shvatite, vi neete biti vi. Vi ste prinueni pogreno da shvatite.
Vi niste razumeli ta sam ja govorio u Heraklitu, Hristu i Zenu; a ako ne moete razumeti
Heraklita, Zen i Isusa, onda neete moi da razumete ni Patanjalija.
Prvo pravilo za razumevanje jeste da to ne moe da se uporeuje. Kako moete
porediti? ta vi znate o unutarnjem stanju Heraklita ili Baoa, Bude, Isusa ili Patanjalija? Ko
ste vi da uporeujete? - jer poreenje je procenjivanje. Ko ste vi da sudite? Ali um eli da
sudi, jer se u prosuivanju um osea superiornim. Postajete sudija; va ego se osea vrlo, vrlo
dobro. Hranite ego. Kroz ocenjivanje i uporeivanje vi mislite da znate.
Oni su razliiti tipovi cvetova - neuporedivi. Kako moete uporediti ruu sa lotosom?
Ima li ikakve mogunosti da se uporeuju? Ne postoje mogunosti jer oboje su razliiti
svetovi. Kako moete uporeivati mesec sa suncem? Ne postoji mogunost. Oni su razliite
dimenzije. Heraklit je divlji cvet; Patanjali je kultivisana bata. Patanjali e biti blii vaem
intelektu, Heraklit blii vaem srcu. Meutim, kako idete dublje, razlike se gube. Kada vi
sami zaponete da cvetate, onda novo razumevanje svie u vama - razumevanje da se cvetovi
razlikuju u svojoj boji, oni se razlikuju u svom mirisu, oni se razlikuju u svom obliku i imenu.
Ali u cvetanju oni se ne razlikuju. Cvetanje, fenomen da su oni procvetali, isti je.
Heraklit je, naravno, drugaiji; mora da bude. Svaka individua je jedinstvena; Patanjali je
drugaiji. Ne moete ih staviti u istu kategoriju. Ne postoje pregrade gde ih moete strpati,
kategorizovati ih. Ali kada i vi procvetate, onda ete razumeti da cvetanje je isto bilo da je
cvet lotos ili rua - nema razlike. Unutarnji fenomen energije koja se time slavi je isti.
Oni govore razliito; oni imaju razliite obrasce uma. Patanjali je nauni mislilac. On
je gramatiar, lingvista. Heraklit je divlji pesnik. On ne brine o gramatici, jeziku i formi. A
kada kaete, da sluajui Patanjalija, oseate da Heraklit, Bao i Zen izgledaju detinjasto,
uenja iz dejeg vrtia, vi ne kaete nita o Patanjaliju ili Heraklitu, vi govorite o sebi.
Kaete da ste osoba orijentisana na um.
Patanjalija moete razumeti; Heraklit vam jednostavno izmie. Patanjali je mnogo
vri, ozbiljniji. Moete ga dohvatiti i razumeti. Heraklit je oblak, ne moete ga uopte
uhvatiti. Patanjalija moete 'uhvatiti i za glavu i za rep'; on izgleda racionalan. ta ete
uiniti sa Heraklitom, sa Baoom? Ne, jednostavno oni su suvie iracionalni. Razmiljanjem o
njima, va um postaje apsolutno nemoan. Kada iskaete takve stvari kao poreenja, ocene, vi
govorite neto o sebi - ono ko ste vi.
Patanjali moe biti shvaen; nema sumnje u to. On je apsolutno racionalan, moe da
se sledi, nema problema s tim. Sve njegove metode rada mogu da se sprovedu jer vam on
objanjava kako, a 'kako' uvek je lako razumeti. ta da se ini? Kako da se ini? On vam daje
naine izvoenja.
Pitajte Baoa ili Heraklita ta da radite, oni e jednostavno rei da nema nita da se
ini. Onda ste izgubljeni. Ako neto treba da se uini vi moete to uraditi, ali ako nita ne
treba da se ini, vi ste izgubljeni. Vi ete i dalje nastavljati da pitate, opet i opet, "ta da
132
uradim? Kako da uradim? Kako da postignem ovo o emu vi govorite?"
Oni govore o onom najviem ne kazujui o putu koji vodi do toga. Patanjali govori o
putu, nikada ne govorei o cilju. Patanjali se bavi sredstvima, Heraklit sa ciljem. Cilj je
misteriozan. To je poezija; to nije matematiko reenje. To je misterija. Ali staza je nauna
stvar, tehnika, znati kako; to vas privlai. Ali ovo pokazuje neto o vama, ne o Heraklitu ili
Patanjaliju. Vi ste osoba orijentisana na um, osoba orijentisana na glavu. Pokuajte da
uvidite ovo. Ne uporeujte Patanjalija i Heraklita. Jednostavno pokuajte da vidite stvar - da
ona pokazuje neto o vama. Ako ona pokae neto o vama, vi neto moete uraditi.
Nemojte misliti da znate ta je Patanjali i ta je Heraklit. Ne moete razumeti ak ni
obian cvet u bati, a oni su najvie rascvetavanje samog postojanja. Dok ne procvetate na isti
nain, neete biti sposobni da razumete. Ali moete porediti, moete suditi, a kroz
prosuivanje propustiete celu sutinu.
Dakle, prvo pravilo razumevanja je nikada ne ocenjivati. Nikada ne procenjujte i
nikada ne uporeujte Budu, Mahaviru, Muhameda, Hrista, Krinu; nikada ne uporeujte! Oni
postoje u dimenziji izvan poreenja, a ta god da znate o njima zaista je nita - samo
fragmenti. Vi ne moete imati totalno razumevanje. Oni su toliko iznad. Zapravo, vi
jednostavno vidite njihovu refleksiju u ogledalu svog uma.
Vi niste videli mesec; videli ste mesec odraen u jezeru. Niste videli realnost;
jednostavno ste videli odraz; a odraz zavisi od ogledala. Ako je ogledalo manjkavo, odraz je
razliit. Va um je vae ogledalo.
Kada kaete da Patanjali izgleda vrlo velik, i uenje je vrlo veliko, vi jednostavno
govorite da ne moete uopte razumeti Heraklita. A ako ga ne moete razumeti, to
jednostavno pokazuje da je on vie iznad vas nego to je Patanjali. Barem moete razumeti
ovoliko - da izgleda da Patanjali jeste teak. Sada me sledite paljivo. Ako je neto teko, vi
se moete latiti toga. Ma koliko da je teko, moete prionuti! Nuan je mnogo vei napor, ali
se to moe uraditi.
Heraklit nije lak; on je jednostavno nemogu. Patanjali je teak. Teko moete
razumeti, moete neto uiniti, moete uloiti svoju volju u to, svoj napor, svu svoju energiju,
moete uiniti neto, i to moe biti reeno. Teko moe biti uinjeno lakim, mnogo suptilnije
metode mogu biti otkrivene. Ali ta ete uiniti sa nemoguim? Ono se ne moe uiniti
lakim. Ali vi moete obmanuti sebe. Moete rei da nema niega u tome, to je uenje dejeg
vrtia, a vi ste tako odrasli, pa to nije za vas; to je za decu, ne za vas.
Ovo je trik uma da se izbegne nemogue, jer vi znate da to neete moi da reite.
Stoga je jedini najlaki smer jednostavno rei: "To nije za mene; to je ispod mene - uenje
dejeg vrtia," a vi ste odrasla, zrela osoba. Vama treba univerzitet; vama ne treba kola
dejeg vrtia. Patanjali vam odgovara, izgleda vrlo teak, moe biti odgonetnut. Nemogue
ne moe biti razreeno.
Ako elite da razumete Heraklita, ne postoji nain izuzev da potpuno odbacite svoj
um. Ako elite da razumete Patanjalija, postoji postepen put. On vam daje korake koje da
inite; ali zapamtite, on e vam na kraju, konano takoe rei: "Odbacite um." Ono to
Heraklit kae na poetku, on e rei na kraju, ali na stazi, celim putem, vi ete biti obmanuti
da je proces laki. Na kraju on e rei istu stvar, ali ipak e tada biti razumljiv jer vas on
izgrauje i usavrava, a skok ne izgleda kao skok kada imate korake.
Upravo je ovakva situacija: Heraklit vas dovodi do ambisa i kae "Skoi!" Vi gledate
dole; va um jednostavno ne moe da shvati ta on govori. To izgleda samoubistveno. Ne
postoje koraci. Pitate, "Kako"? On kae: "Ne postoji kako, jednostavno skoi. ta e ti
'kako'?" Jer ne postoje koraci, stoga 'kako' ne moe biti objanjeno. Vi jednostavno skoite, a
on kae: "Ako ste spremni ja vas mogu gurnuti, inae nema drugih metoda." Ima li ikakve
metode da se skoi? Skok je iznenadan, nagao. Metode postoje kada je to postepen proces.
Nalazei da je to nemogue, vi se okreete od toga. Ali da biste uteili sebe da niste takav
slabi, vi kaete: "Ovo je za decu. Ovo nije dovoljno teko." Ovo nije za vas.
Patanjali vas dovodi do istog ambisa, ali on je nainio korake. On kae: korak po
korak. To privlai! Moete razumeti. Matematika je jednostavna; preduzmite jedan korak
onda drugi. Ne postoji skok. Meutim, zapamtite, pre li kasnije on e vas dovesti do take
133
odakle morate skoiti. Korake je on kreirao, ali oni ne dovode do dna - samo do sredine, a dno
je jo daleko, moete tano rei da je to ambis bez dna.
Dakle, koliko koraka vi nainite ne pravi razliku. Ambis ostaje isti. On e vas voditi
devedeset devet koraka, i vi ste vrlo sreni - kao da ste preli ambis, i sada se dno pribliilo.
Ne, dno ostaje isto onoliko udaljeno kao pre. Ovih devedeset devet koraka samo su obmana
vaeg uma, samo da vam prue tehniku, 'kako'. Onda pri stotom koraku, on kae, "Sada
skoi!" A ambis ostaje isti, razmak je isti.
Nema razlike jer bezdan je beskonaan, Bog je beskonaan. Kako moete sresti njega
postepeno? Ali ovih devedeset devet koraka e vas obmanuti. Patanjali je mnogo lukaviji.
Heraklit je nevin; on vam jednostavno kae: "To je to; ambis je ovde. Skoi!" On vas ne
nagovara; on vas ne zavodi. On jednostavno kae: "To je to. Ako elite da skoite, skoite;
ako ne elite da skoite, odlazite."
A on zna da je beskorisno da se naine koraci, jer ovek na kraju mora da skoi. Ali ja
mislim da e za vas biti dobro da sledite Patanjalija jer vas on postepeno zavodi. Vi
preduzmete barem jedan korak, onda drugi korak postaje laki, onda trei. A kada ste
preduzeli devedeset devet koraka, teko e biti da se vratite natrag, jer onda e to izgledati
apsolutno protiv vaeg ega da se vratite natrag; jer onda e se itav svet smejati, a vi ste
postali tako veliki mudrac, a vraate se natrag u svet! Postali ste takav maha-yogi - veliki jogi,
i zato se vraate natrag? Sada sve uhvaeni, i ne moete se vratiti natrag.
Heraklit je jednostavan, nevin. Njegovo uenje nije kola iz dejeg vrtia, ali on jeste
dete - to je u redu, nevin kao dete, takoe i mudar kao dete. Patanjali je lukav, bistar, ali
Patanjali e vam odgovarati vie jer vama je potreban neko ko vas moe voditi lukavim
putem do take odakle se ne moete vratiti natrag. To postaje jednostavno nemogue.
Gurijev je imao obiaj da kae da postoje dva tipa majstora: jedan je nevin i
jednostavan, drugi je lukav, otrouman. On sam je rekao: "Ja pripadam drugoj kategoriji."
Patanjali je izvor svih lukavih majstora. Oni vas vode do vrta rua, a onda, iznenada, ambis.
I vi ste uhvaeni u takvom zahvatu svog vlastitog delanja, da se ne moete vratiti natrag. Vi
ste meditirali, ostavili ste svet, odrekli se ene i dece. Godinama ste radili asane (joga
poloaje), meditirali, i stvorili ste takvu jednu auru oko sebe da su vas ljudi potovali. Milioni
ljudi su gledali u vas kao u boga, a sada dolazi ambis. Sada upravo da biste se spasli morate
skoiti, samo da biste sauvali svoj ugled. Gde da odete? Sada ne moete otii.
Buda je jednostavan, Patanjali je lukav. Sva nauka je lukavost, vetina. Ovo treba da
se razume, i ja to ne govorim ni u kakvom pogrdnom i omalovaavajuem smislu, zapamtite;
ja ne osuujem. Sva nauka je lukavost!
Reeno je da je jedan sledbenik Lao Ce-a, jedan stari ovek, seljak, crpeo vodu iz
bunara, i umesto da koristi volove ili konje, on je sam - jedan star ovek - sa svojim sinom,
radio slino volu i izvlaio vodu iz bunara, znojei se; starac je pri tome teko disao. To je
bilo teko.
Sledbenik Konfuija je prolazio. Rekao je starom oveku: "Zar niste uli? Ovo je vrlo
primitivno. Zato gubite svoj dah? Sada se mogu koristiti volovi, konji se mogu koristiti. Zar
niste uli da u varoi, u gradovima, sada niko ne radi ovako kao to vi radite. Ovo je vrlo
primitivno. Nauka je brzo napredovala."
Stari ovek je rekao: "Saekaj, i ne govori tako glasno. Kada moj sin ode onda u
odgovoriti." Kada je sin otiao da obavi neki posao, on je rekao: "Sada ste vi opasna osoba.
Ako moj sin ikada uje o ovome, odmah e rei: U redu! Onda ne elim ovo da vuem. Ne
mogu obavljati ovaj posao vola. Potreban je vo."
Konfuijev uenik je pitao: "ta je pogreno u tome?" Starac je rekao: "Sve je
pogreno u tome jer je to lukavstvo. To je varanje vola; to je obmanjivanje konja. Jedna stvar
vodi do druge. Ovaj deak koji je mlad i nije mudar, ako jednom sazna da moe biti lukav sa
ivotinjama, on e se pitati zato ne bi bio vet i lukav sa ljudima. Jednom kada sazna da se
kroz vetinu i lukavost moe eksploatisati, onda ne znam gde e se zaustaviti. Molim vas idite
odavde i nikada se ne vraajte natrag ovim putem. Nemojte donositi takve lukave stvari u ovo
selo. Mi smo sreni."
Lao Ce je protiv nauke. On kae da je nauka lukavost. Ona je obmanjivanje,
134
iskoriavanje prirode - putem lukavstva prisiljava prirodu. to vie ovek postaje nauan,
vie je lukav i vet, on postaje takav. Dok je bezazlen, ovek ne moe biti nauan, naporan.
Ali ovek postaje vet i lukav. A Patanjali znajui dobro da biti nauan jeste lukavost, takoe
zna da takav ovek moe biti vraen natrag prirodi samo kroz novi izum, novo lukavstvo.
Joga je nauka o unutarnjem biu. Zato to niste bezazleni, mora vam se pribliiti
lukavim nainom. Ako ste bezazleni i nevini, nikakva sredstva nisu potrebna, nikakve metode
nisu nune. Jednostavno razumevanje, detinje razumevanje, i biete preobraeni. Ali vi niste.
Zbog toga oseate da Patanjali izgleda vrlo velik. To je zbog vaeg uma orijentisanog na
glavu i vae lukavosti.
Druga stvar da se zapamti: on izgleda teak. A mislite da je Heraklit jednostavan? On
izgleda teak, to takoe postaje privlano za ego. Ego uvek eli da uini neto to je teko, jer
nasuprot tekoi vi oseate da ste neko. Ako je neto vrlo jednostavno, kako ego moe biti
nahranjen time?
Ljudi mi dolaze i kau: "Ponekad vi uite da samo sedenjem i ne injenjem niega to
moe da se dogodi. Kako to moe biti tako jednostavno? Kako to moe biti tako lako?" uang
Ce kae: "Lako i jednostavno je ispravno" ali ovi ljudi kau: "Ne! Kako to moe biti lako? To
mora biti teko - vrlo, vrlo teko, naporno."
elite da radite teke stvari jer kada se borite protiv tekoe, protiv struje, oseate da
ste neko - pobednik. Ako je neto jednostavno, neto je tako lako da ak i dete moe to da
uradi, gde e onda va ego biti? Vi traite prepreke, traite tekoe, a ako ih nema vi ih
stvarate, tako da se moete boriti, tako da se moete baciti protiv jakog vetra i moete oseati:
"Ja sam neko - pobednik!"
Ali ne budite tako pametni. Znate frazu "pametni Aleks"?
39
Moda ne znate odakle to
dolazi - to dolazi od Aleksandra. Re "aleck" dolazi od rei Aleksandar, kao kratica. "Ne
budite pametni Aleksandar." Budite jednostavni: ne pokuavajte da budete pobednik, jer to je
besmisleno. Nemojte pokuavati da budete neko.
Ali Patanjali je privlaan; Patanjali je mnogo privlaan indijskom egu, jer Indija je
stvorila najsuptilnije egoiste u svetu. Nigde ne moete nai suptilnije egoiste u svetu kao to
moete nai u Indiji. Gotovo je nemogue nai jednostavnog jogina. Jogin ne moe biti
jednostavan, jer radi toliko mnogo asana, toliko mnogo mudri, od radi tako marljivo, kako
onda moe biti jednostavan? On misli da bude na vrhu - pobednik. Celi svet mora da mu se
klanja; on je elita - sama so ivota.
Odete li da posmatrate jogine, nai ete u njima vrlo, vrlo prefinjen ego. Njihova
unutranjost je ostala prazna; tu boansko nije ulo. Njuhova unutranjost je samo oltar za
njihov ego. Oni su postali vrlo suptilni; mogu postati tako suptilni da izgleda da su vrlo
ponizni; ali ako paljivo posmatrate u njihovoj skromnosti nai ete takoe ego.
Oni su svesni da su ponizni, to je potekoa. Stvarno ponizna osoba nije svesna da je
skromna. Stvarno skromna osoba je jednostavno ponizna, nije svesna, i stvarno ponizna osoba
nikada ne tvrdi: "Ja sam ponizan," jer sve tvrdnje su od ega. Na poniznost se ne moe polagati
pravo; poniznost nije pretenzija, to je stanje bia. Sva polaganja prava i zahtevi ispunjavaju
ego. Zato se ovo deava? Zato Indija postaje vrlo suptilna egoistika zemlja? Kada je tu ego,
postajete slepi.
Sada pitajte indijske jogine: oni krive i osuuju itav svet. Oni kau 'Zapad je
materijalistiki - samo Indija je spiritualna'. itav svet je materijalistiki, kao da tu postoji
monopol. A oni su tako slepi, ne mogu videti injenicu da je upravo obrnut sluaj.
to sam vie posmatrao indijski i zapadni um, oseam da je zapadni um manje
materijalistiki nego indijski. Indijski um je vie materijalistiki, prijanja uz stvari vie, ne
moe sudelovati, ne moe deliti; on je tvrdica. Zapadni um moe deliti, sudelovati; manje je
krt. Zato to je Zapad stvorio toliko mnogo materijalistikog obilja, ne znai da je on
materijalista, a zato to je Indija siromana, ne znai da je duhovna.
Ako je siromatvo duhovnost, onda bi impotencija bila brahmacharya. Ne, siromatvo
nije duhovnost; niti je bogatstvo materijalizam. Materijalizam ne pripada stvarima, on pripada
39
Smart Aleck.
135
stanovitu, odnosu prema stvarima. Niti duhovnost pripada siromatvu, ona pripada
unutarnjem, nevezanosti, zajednikoj deobi. Ne moete nai u Indiji nikoga ko deli ita. Niko
ne moe da deli, svako gomila. Zato to su takvi grabljivci, oni su siromani. Jer mali broj
ljudi previe zgre, onda mnogi ljudi postaju siromani.
40
Zapad je delio. Zbog toga se celo drutvo uzdiglo iz siromatva do obilja. U Indiji,
nekoliko ljudi postaju tako bogati, tako bogate ljude nigde ne moete nai - ali nekolicina - a
itavo drutvo se vue u siromatvu, a procep meu njima je ogroman. Nigde ne moete nai
takav jaz, jaz izmeu bogataa i prosjaka je ogroman. Takav jaz ne moe postojati nigde, ne
postoji nigde. Bogatih ljudi ima i na Zapadu, i siromanih ljudi ima na Zapadu, ali jaz meu
njima nije tako ogroman. Ovde je jaz jednostavno beskonaan. Ne moete zamisliti takav jaz.
Kako da se on okona? On ne moe biti prevazien jer ljudi su materijalisti. Inae otkuda
toliki jaz? emu ovaj jaz? Zar ne moete da delite? Nemogue! Ali samo njihov ego kae da
je takav itav svet, ceo svet je materijalistiki.
Do ovoga je dolo jer su ljudi bili privueni Patanjaliju i ljudima koji su davali teke
metode. Nije nita pogreno sa Patanjalijem, ali indijski ego je naao lep, suptilan izlaz da
bude egoista.
Isto se dogaa vama. Patanjali vas privlai; on je teak. Heraklit je 'deji vrti' jer je
on tako jednostavan. Jednostavnost nikada ne privlai ego. Meutim, zapamtite, ako
jednostavnost moe postati privlana, staza nije duga. Ako tekoa postane privlana, onda e
staza biti vrlo duga jer, od samog poetka, radije nego da odbacite ego, vi ste poeli da ga
akumulirate.
Ja ne govorim o Patanjaliju da vas nainim veim egoistom. Paljivo motrite. Uvek
se bojim govoriti o Patanjaliju, a nikada se ne bojim govoriti o Heraklitu, Baou, Budi.
Bojim se zbog vas. Patanjali je divan, ali vi moete biti privueni iz pogrenih razloga, a
pogrean razlog e biti ako mislite da je on teak, i onda e sama tekoa postati privlana.
Neko je pitao Hilari Edmunda, koji je osvojio Everest - najvii vrh, jedini vrh koji je bio
neosvojen - neko je pitao: "Zato? Zato ste se upustili u tu nevolju? ta vam je to trebalo?
ak i ako dospete do vrha, ta ete raditi? Moraete da se vratite natrag."
Hilari je rekao: "To je izazov ljudskom egu. Jedan neosvojeni vrh mora da bude
osvojen!" Nema druge koristi... ta ete vi uiniti? ta je on uradio? Otiao je tamo, postavio
zastavu i vratio se natrag. Kakva besmislica! Mnogi ljudi su umrli u tom nastojanju.
Vekovima su mnoge grupe pokuavale. Mnogi su umrli, bili su izgubljeni, pali su u provaliju,
nikada se nisu vratili natrag, ali to je to bilo tee postii, vie je privlailo.
Zato ii na Mesec? ta ete uiniti? Nije li Zemlja dovoljna? Ali ne, ljudski ego ne
moe to tolerisati - da Mesec ostane neosvojen. ovek mora stii tamo, jer je to teko, on
mora da bude osvojen. Tako vi moete biti privueni iz pogrenih razloga. Sada odlazak na
Mesec nije pesniko nastojanje; to nije kao kada mala deca podignu ruke i pokuavaju da
dohvate mesec.
Otkad je oveanstvo nastalo svako dete je eznulo da dosegne mesec. Svako dete je
pokuavalo, ali razlika se mora dobro razumeti. Nastojanje deteta je lepo. Mesec je tako lep.
To je pesniki napor da se dodirne mesec, da se dopre do njega. Ne postoji ego. To je
jednostavno privlanost, ljubavni dogaaj. Svako dete je u to zaljubljeno. Ako moete nai
dete koje nije privueno mesecom, kakva je to vrsta deteta?
Mesec stvara suptilnu poeziju, suptilnu privlanost. ovek bi voleo da ga dodirne i da
ga oseti; ovek bi eleo da ode na mesec. Ali to nije razlog za naunike. Za naunike Mesec
postoji kao izazov. Kako se Mesec usuuje da bude tu neprekidno, da bude izazov, a oveku
koji je ovde nije dostupan! On mora da stigne tamo.
Moete biti privueni iz pogrenih razloga. Ta greka nije do Meseca, niti do
Patanjalija, nego zato to ste vi privueni iz pogrenog razloga. Patanjali je teak - najtei -
jer on analizira itavu stazu, i svaki deo izgleda da je vrlo teak, ali tekoa ne treba da bude
privlana - zapamtite to. Moete proi kroz Patanjalijeva vrata, ali da se ne zaljubite u
40
Ovde je takoe na delu i zakon privlaenja po kome ljudi ne prose zato to nemaju, ve nemaju zato to prose.
To im se sve deava zbog mentalnog stava po kome ele da imaju jer oseaju da nemaju. Taj unutarnji primarni
oseaj, da nemaju, privlai sebi slino, situaciju da jo vie nemaju. Zato moraju da prose.
136
tekoe, ve u uvid - u lakou s kojom Patanjali osvetljava stazu. Zaljubiete se u lakou, ne
u tekou na stazi. To e biti pogrean razlog.
to ste govorili o Heraklitu, Hristu i Zenu izgleda kao deji vrti u poreenju sa
Patanjalijem.
Molim vas ne uporeujte. Uporeivanje je takoe iz ega. U stvarnoj egzistenciji, stvari
postoje bez ikakvog poreenja. Drvo koje dosegne do etiri stotine stopa u nebo, i sasvim,
sasvim mali cvet u travi, oboje su isti to se tie egzistencije. Ali vi idete dalje i kaete: "Ovo
je veliko drvo, a ta je ovo? Samo obina travka." Vi uvodite poreenje, a kad god doe do
poreenja, nastupa runoa. Vi ste unitili fenomen lepote.
Drvo je bilo veliko i divno u svojoj "drv-nosti" a trava je bila divna u svojoj
"travnatosti". Drvo se moda uzdiglo etiri stotine stopa. Njegovo cvee moda cveta na
najviem nebu, a trava samo prijanja uz zemlju. Njeni svetii su vrlo, vrlo mali. Niko ne moe
biti ak ni svestan kada oni cvetaju ni kada uvenu. Ali kada ova trava cveta, fenomen cvetanja
je isti, slavlje je isto, nema ni malo razlike. Zapamtite ovo: u samoj egzistenciji nema
poreenja; um donosi poreenje. On kae: "Vi ste lepi." Zar ne moe jednostavno rei: "Vi
ste lepi"? Zato unositi "vie lepi" ili "lepi"?
Mula Nasrudin je bio zaljubljen u enu, i kao to su ene sklone da pitaju, kada ju je
Mula Nasrudin poljubio ena je pitala: "Da li me ljubi kao prvu enu? Jesam li ja prva ena
koju ljubi? Da li je tvoj poljubac prvi koji daje eni?" Nasrudin je odgovorio: "Da, prvi i
najslai."
Uporeivanje je u vaoj krvi. Ne moete ostati sa stvarima kakve jesu. ena takoe
trai uporeivanje; inae zato bi marila da li je to prvi poljubac ili drugi? Svaki poljubac je
nov i nevin. On nema nikakvu vezu s nekim drugi poljupcem iz prolosti ili budunosti. Svaki
poljubac je egzistencija za sebe. On postoji sam u svojoj jedinstvenosti. On je vrhunac sam u
sebi; on je celina - nije ni na koji nain povezan sa prolou ili budunou. Zato pitati da li
je to prvi? Kakvu lepotu donosi prvi? A zato ne drugi, zato ne trei?
Meutim, um eli da uporeuje. Zato um eli da uporeuje? Jer se kroz uporeivanje
ego hrani, poto: "Ja sam prva ena; ovo je prvi poljubac." Vi niste zainteresovani za poljubac
- za kvalitet poljupca. Tog trenutka poljubac otvara vrata srca; vi niste zainteresovani za to, to
nije nita. Zainteresovani ste da li je prvi ili ne. Ego je uvek zainteresovan za uporeivanje, a
egzistencija ne zna za poreenje. Ljudi kao Heraklit, Patanjali, iveli su u egzistenciji, ne u
umu. Ne uporeujte ih.
Mnogi ljudi mi dolaze i kau: "Ko je vei, Buda ili Hrist?" Kakva besmislenost pitati
to! "Buda je vei od Hrista, a Hrist je vei od Bude". Ja im na to kaem: "Zato stalno
uporeujete? Suptilna stvar tu deluje. Ako ste sledbenici Hrista, eleete da Hrist bude vei,
jer vi moete biti veliki ako je Hrist najvei. To je zadovoljenje vaeg vlastitog ega. Kako
moe va majstor (guru) da ne bude najvei? On to mora biti, jer ste vi tako veliki sledbenik.
A ako Hrist nije najvei, gde e onda hriani biti? Ako Buda nije najvei, ta e se onda
dogoditi s egom budista?
Svaka rasa, svaka religija, svaka zemlja, misli da je sama najvea - ne zato to je neka
zemlja velika, ne zato to je neka rasa velika: u ovoj egzistenciji sve je najvee. Egzistencija
kreira samo najvee, svako bie je jedinstveno. Ali to ne privlai um jer je onda veliina tako
uobiajena. Svako je velik? Kakva je onda korist od toga! Neko mora biti nizak. Hijerarhija
mora da bude stvorena.
Jedne noi itao sam knjigu ora Mikea, koji je rekao da se u Budimpeti, u
Maarskoj gde je on roen, zaljubila jedna Engleskinja u njega. U Maarskoj se Engleskinja
zaljubila u njega. On nije bio mnogo zaljubljen; ali nije eleo da bude neutiv, pa kada ga je
ona pitala: "Moemo li se venati?" on je rekao: "To e biti teko jer mi majka nee dozvoliti,
ona nee biti srena ako se oenim strankinjom." Engleskinju je to veoma mnogo uvredilo.
Rekla je: "ta, ja sam stranac? Ja nisam stranac! Ja sam Engleskinja! Ti si stranac, i tvoja
majka takoe!" Mike je pitao: "U Budimpeti, u Maarskoj, jesam li ja stranac?" ena je
137
odgovorila: "Da! Istina ne zavisi od geografije."
Svako razmilja na taj nain. Um pokuava da ispuni svoje elje, da bude najvii,
najvei. Van regiona, rase, zemlje, svega, ovek mora da bude paljiv - vrlo paljiv. Samo
onda moete otii izvan ovog suptilnog fenomena ega.
Heraklit, Hrist i Zen ine da zavrni korak izgleda blizak; Patanjali ini da ak i prvi
korak izgleda gotovo nemogu.
Jer on je oboje. "On je blii od najblieg i dalji od najdaljeg", kae Upaniada. On je
oboje, i blizu i daleko. Mora da bude, jer ko e biti daleko onda? On mora da bude blizu
takoe, jer ko e biti blizu vas? On dodiruje vau kou, i on se iri izvan granica. On je oboje!
Heraklit istie blizinu jer on je jednostavan ovek. On kae da je tako blizu, nita nije
potrebno initi da se on dovede blie. On je gotovo tu; on samo gleda u vrata, kuca na vrata,
eka blizu vaeg srca. Nita ne treba da se uradi. Jednostavno budite tihi i videete; samo
sedite smireno i posmatrajte. Nikada ga niste izgubili. Istina je blizu.
Zapravo, pogreno je rei da je ona blizu jer vi ste sama ta istina. ak i blizina izgleda
da je vrlo, vrlo daleka; ak i blizina pokazuje da postoji rastojanje, udaljenost, procep. ak i
taj jaz ne postoji: vi ste to! Kae Upaniada: "Ti si to: tat tvam asi." Vi ste ve to: ak i toliko
rastojanje ne postoji da bi se reklo da je to blizu.
Zato to Heraklit i Zen ele od vas da skoite odmah - ne ekajte. Patanjali kae da je
to vrlo daleko. On je takoe u pravu: to je takoe vrlo daleko. Onda e vas privlaiti vie, jer
ako je to tako blizu a niste dospeli do njega, vi ete se oseati vrlo potiteno. Ako je to tako
blizu, upravo iza ugla, stoji pored vas, ako je to jedini sused, i svuda vas okruuje a vi ga niste
dostigli, va ego e se oseati vrlo razoarano. Tako veliki ovek kao vi, i cilj vam je tako
blizu a vi to proputate? To izgleda vrlo frustrirajue. Ali ako je on vrlo daleko, onda je sve u
redu jer vreme je potrebno, napor je nuan - nita nije pogreno u vama, on je tako daleko.
Rastojanje je tako veliko. Uzee vam vreme, vi ete ii, kretaete se, i jednog dana
ete stii, uspeti. Ako je on blizu, onda ete oseati kvalitet. Zato ga onda ne dostiete?
itajui Heraklita, Baoa i Budu, ovek se osea neudobno. Nikada se to ne deava sa
Patanjalijem. ovek se s njim osea spokojno, udobno.
Pogledajte paradoks uma. Sa najlakim ljudima ovek se osea nelagodno.
Nelagodnost dolazi od vas. Da se kreete sa Heraklitom ili Isusom vrlo je nelagodno jer oni
stalno tvrde da je carstvo boje u vama, a vi znate da nita ne postoji u vama osim pakla. A
oni tvrde da je carstvo nebesko u vama; to postaje neugodno.
Ako je carstvo boje u vama, neto je pogreno kod vas. Zato ga ne moete videti? A
ako je tako prisutno, zato se ne deava upravo ovog trenutka. To je poruka zena - da je ono
trenutno, neposredno. Nije potrebno ekati, nije potrebno gubiti vreme. To se moe dogoditi
odmah sada, ba ovog momenta. Nema opravdanja. Ovo stvara nelagodnost; vi oseate
nelagodnost, ne moete nai nikakav izgovor. S Patanjalijem moete nai milion opravdanja,
poto je cilj vrlo daleko. Nastojanje milionima ivota je nuno. Da, to se moe postii, ali
uvek u budunosti. Vi ste spokojni. Nema urbe oko toga, i vi moete ostati kakvi ste upravo
sada. Vi ete sutra ujutru zapoeti da se kreete na stazi, a takva sutranjica nikada ne dolazi.
Patanjali vam daje prostor, budunost. On kae: "Uradi to i to, i uskoro e postii -
jednog dana, niko ne zna kada - u nekom buduem ivotu." Vi ste spokojni, nema urbe.
Moete biti kakvi jeste; nema urbe.
Ako vas ovi zen ljudi dovode do ludila, ne nagonim li vas ja da budete jo lui,
mm? - jer ja govorim s obe strane, dakle nepristrasno. Upravo je ovo put. Ovo je koan. Ovo
je nain da vas otera u ludilo. Ja koristim Heraklita, koristim i Patanjalija, koristim ih oboje
kao trikove da vas nateram u ludilo. Vama se jednostavno ne moe dopustiti da se opustite.
Uvek kad ima budunosti, vi ste u redu. Onda um ne mora udeti za Bogom, i s vama nije
nita pogreno. Sam fenomen je takav da e zahtevati vreme. Ovo postaje samo izgovor.
Sa Patanjalijem moete odgaati, sa zenom ne moete odgaati. Ako odgaate, to ste
vi koji odgaate, ne Bog. Sa Patanjalijem moete odgaati jer sama priroda Boga je takva da
se on moe postii samo postepenim metodama. Vrlo, vrlo teko, zbog toga se sa tekoom vi
138
oseate ugodno, i ovo je paradoks: s ljudima koji kau da je to lako, vi se oseate neugodno; a
s ljudima koji kau da je teko, vi se oseate ugodno. To bi trebalo da bude upravo suprotno.
Istinito je i jedno i drugo, jer to zavisi od vas. Ako elite da odlaete, Patanjali je
savren. Ako elite to ovde i sada, onda ete morati da sluate zen i moraete da odluite. Da
li vam je hitno? Niste li patili dovoljno? elite li da patite vie? Onda je Patanjali savren.
Sledite Patanjalija. Onda negde u dalekoj budunosti ete dospeti do blaenstva. Ali ako ste
dovoljno patili onda ste zreli da se sada odluite - a to je ono to zrelost jeste: razumevanje da
ste dovoljno patili.
I vi smatrate Heraklita i zen da su za decu? Deji vrti? Ovo je jedina zrelost, shvatiti:
"Dovoljno sam patio." Ako ovo oseate, onda je hitnost stvorena, onda je vatra stvorena.
Neto mora da se uini upravo sada! Ne moete odlagati to; nema znaenja u odlaganju. Ve
ste dovoljno odlagali. Ali ako elite budunost, eleete da patite malo vie, moraete postati
naviknuti na pakao, makar samo jedan dan da ostane isto, ili ete eleti neke modifikacije...
To je ono to Patanjali kae: "Uradi ovo, uradi ono, polako. Uradi jednu stvar, onda
drugu stvar," milione stvari treba uraditi, a one se ne mogu uraditi odmah, tako da vi
nastavljate da menjate sebe. Danas usvojite zavet da neete biti nasilni, sutra ete usvojiti
drugi zavet. Onda prekosutra biete u celibatu, na taj nain se to nastavlja dalje i dalje, a onda
postoje milioni preostalih stvari: laganje treba da se odbaci, nasilje treba ostaviti, agresiju
treba ostaviti; ljutnju, mrnju, ljubomoru, posesivnost - imate milion stvari, postepeno. A u
meuvremenu ostajete isti.
Kako moete ostaviti ljutnju ako niste odbacili mrnju? Kako moete ostaviti ljutnju
ako niste ostavili ljubomoru? Kako moete ostaviti ljutnju ako niste odbacili agresivnost? Oni
su meusobno zavisni. Tako kaete da sada vie neete biti ljuti, ali ta govorite? Besmislicu!
Zato to ete ostati puni mrnje, ostaete agresivni, eleete da dominirate, voleete da budete
na vrhu, a odbacujete mrnju? Kako je moete odbaciti? Sve je to meusobno zavisno.
Ovo kae zen: Ako elite da ostavite neto, shvatite da je ta pojava meusobno
povezana sa svime. Ili ostavite to odmah, ili to nikada neete ostaviti. Ne obmanjujte se.
Jednostavno moete se zamajavati: malo ovde, malo zakrpe onde, a stara kua ostaje sa svom
starou. I dok nastavljate to da radite, bojei zidove, krpei rupe, i ovo i ono, mislite da
stvarate nov ivot, a u meuvremenu nastavljate s istim. A to vie s njim nastavljate,
postajete vie i dublje ukorenjeni.
Ne obmanjujte se. Ako moete razumeti, razumite odmah bez odlaganja. To je poruka
zena. Ako ne moete razumeti, onda neto mora da se uini, i Patanjali e biti dobar. Sledite
Patanjalija. Jednog dana doi ete do razumevanja gde ete uvideti da je cela ova stvar bila
trik - trik vaeg uma da izbegne realnost, da izbegne i pobegne - i tog dana iznenada ete ga
odbaciti.
Patanjali je postepen, zen je iznenadan. Ako ne moete biti iznenadni, onda je bolje
da budete postepeni. Bolje nego da ne budete nita, ni ovo ni ono, bolje je da budete
postepeni. Patanjali e vas dovesti takoe do iste situacije, ali e vam dati malo prostora. To
je mnogo ugodnije - teko, ali mnogo ugodnije. Nikakva neposredna transformacija se ne
zahteva, a sa postepenim napretkom, um moe da se prilagodi.
Heraklit, Hrist i zen ine da zavrni korak izgleda blizak; a Patanjali ini da ak i
prvi korak izgleda gotovo nemogu. To izgleda kao da smo mi zapadnjaci teko poeli da
shvatamo vanost i koliinu rada koji treba da se obavi.
To zavisi od vas, ako elite da obavite posao, vi ga moete obaviti. Ako elite
ostvarenje bez obavljanja rada, to je takoe mogue. To je takoe mogue! To zavisi od vaeg
izbora! Ako elite naporno da radite, ja u vam dati teak posao. Mogu kreirati ak i vie
koraka. Patanjali moe biti uinjen ak i duim, proirenim. Mogu postaviti cilj jo daljim,
mogu vam dati nemogue stvari da radite. To je va izbor. Ili ako elite zaista to da ostvarite,
onda se to moe uraditi upravo ovog trenutka. To zavisi od vas. Patanjali je nain
posmatranja, Heraklit je takoe nain posmatranja.
Jednom se to dogodilo. Prolazio sam ulicom i video malog deaka kako jede vrlo
veliku lubenicu. Lubenica je bila prevelika za njega, pa sam primetio da mu je teko da je
pojede. Stoga sam ga pitao, rekao sam mu: "Izgleda prevelika, zar ne?" Deak me je pogledao
139
i rekao: "Ne! Nije dovoljna za mene."
On je takoe u pravu. Sve se moe gledati sa dva stanovita. Bog je blizu i daleko.
Sada je na vama da odluite odakle elite da skoite - iz blizine ili iz daleka. Ako elite da
skoite iz daleka, onda dolaze sve tehnike, jer e vas one dovesti dovoljno daleko odakle ete
moi da skoite. To je upravo kao da stojite na ovoj obali okeana; okean je ovde i tamo, i sa
druge obale takoe - koja je potpuno nevidljiva, vrlo, vrlo udaljena. Moete nainiti skok sa
ove obale jer je to isti okean, ali ako odluite da skoite s druge obale, Patanjali vam daje
amac.
itava joga je amac za prelaz do druge obale, da bi se nainio skok. To zavisi od vas.
Moete uivati u putovanju; niega nema pogrenog u tome. Ja ne kaem da je to pogreno.
To je do vas. Moete uzeti amac i otii do druge obale, i skoiti odatle. Ali tu je isti okean.
Zato to ne uiniti s ove strane? Skok e biti isti, okean e biti isti, i vi ete biti isti. Kakva se
razlika pravi ako se ode na drugu obalu? I tamo, na drugoj obali, mogu biti ljudi koji
pokuavaju da dou ovamo. Tamo takoe ima Patanjalija; oni su tamo napravili amce. Oni
dolaze ovamo iz daleka da bi nainili skok.
To se dogodilo: jedan ovek je pokuavao da pree put. Bilo je to u vreme najveeg
saobraaja, pa je teko bilo prei put; tako mnogo kola jure velikom brzinom, a on je bio vrlo
slab ovek. Pokuao je mnogo puta, a onda se vraao natrag. Onda je video Mula Nasrudina
na drugoj strani - starog poznanika. Povikao je: "Nasrudine, kao ste preli put?" Nasrudin je
odgovorio: "Nikada nisam prelazio. Ja sam roen na ovoj strani."
Ima ljudi koji uvek misle o udaljenoj obali. Udaljeno uvek izgleda lepo, udaljeno ima
svoj vlastiti magnetizam, jer je pokriveno izmaglicom. Meutim, okean je isti. To zavisi od
vaeg izbora. Nije nita pogreno otii do tog okeana, ali otii radi pravih razloga. Moda
jednostavno izbegavate skok na ovoj obali. Onda ak i ako vas amac odveze do druge obale,
onog momenta kada dospete do druge obale poeete da mislite o ovoj obali, jer e onda ona
biti udaljena taka. I mnogo puta, u mnogo ivota, vi ste uradili ovo. Promenili ste obalu, ali
niste nainili skok.
Video sam prelaenje okeana s ove strane na onu, i sa one strane na ovu. Zato to je to
problem: ta obala je udaljena jer ste vi ovde; kada budete tamo, ova obala e biti udaljena. A
vi ste u takvom spavanju da uvek iznova potpuno zaboravljate da ste takoe bili i na toj obali.
Vremenom kada stignete do druge obale, zaboravljate obalu koju ste ostavili za sobom.
Vremenom dok stignete, zaborav prevlada.
Gledate u udaljeno, i opet neko kae: "Evo amca gospodine, moete prei na drugu
obalu, i moete skoiti odatle jer Bog je vrlo, vrlo daleko." I vi opet poinjete da se
pripremate da napustite ovu obalu. Patanjali vam daje amac da odete na drugu obalu, ali
kada stignete do nje, zen e vam uvek dati skok. Zavrni skok je iz zena. U meuvremenu
moete uraditi mnoge stvari; u njima nije poenta. Kad god da nainite skok to e biti
iznenadan skok. On ne moe biti postepen!
Sva "postupnost" je odlazak s ove obale na onu. Inae u tome nema niega pogrenog.
Ako uivate da putujete, to je lepo, jer Bog je ovde, on je u sredini, on je na drugoj obali
takoe. Nije ni potrebno da idete na drugu obalu. Moete skoiti takoe u sredini, upravo iz
amca. Onda amac postaje obala. Odakle skaete to je obala. Svakog trenutka vi moete
nainiti skok; onda to postaje obala. Ako ne skoite, onda to vie nije obala. To sve zavisi od
vas, zapamtite to dobro.
Zato ja govorim o svim kontradiktornim gleditima, tako da moete razumeti sa svih
strana, i moete videti realnost sa svih strana, pa onda moete odluiti. Ako odluite malo da
ekate, lepo. Ako odluite da krenete ba sada, lepo. Za mene, sve je lepo i sjajno, i ja nemam
izbor. Jednostavno sam dao vama sve izbore. Ako kaete: "eleo bih malo da ekam," ja
kaem: "Dobro! Blagosiljam vas. ekajte malo." Ako kaete: "Spreman sam i elim da
skoim", ja kaem: "Skoi, s mojim blagoslovom."
Za mene ne postoji izbor - ni Heraklit, niti Patanjali. Ja jednostavno otvaram sva
vrata za vas s nadom da ete ui kroz neka vrata. Ali zapamtite trikove uma. Kada govorimo
140
Heraklitu, vi mislite to je previe nejasno, previe misteriozno, previe jednostavno. Kada
govorim o Patanjaliju, mislite to je previe teko, gotovo nemogue. Ja otvaram vrata, a vi
interpretirate neto, ocenjujete i zaustavljate se. Vrata vam nisu otvorena da ocenjujete. Vrata
su vam otvorena da uete.
Drugo pitanje:
Govorili ste o kretanju od vere do poverenja. Kako moemo koristiti um koji osciluje
od sumnje do uverenja da odemo izvan ova dva pola?
Sumnja i uverenje nisu razliiti - dva su aspekta istog novia. Ovo prvo treba
razumeti, jer ljudi misle kada su uvereni da su otili izvan sumnje. Uverenje je isto kao i
sumnja, jer oboje se tiu uma. Va um raspravlja, obrazlae, kae 'ne', ne nalazi dokaz da kae
'da'; vi sumnjate. Onda va um nalazi argumente da kae 'da', dokaze da kae 'da', vi verujete.
Ali u oba sluaja verujete u razum; u oba sluaja verujete u argumente. Razlika je samo na
povrini, duboko dole vi verujete u rasuivanje, poverenje se odbacuje od strane rasuivanja.
To je ludost! To je iracionalno! To je apsurd!
A ja kaem poverenje nije vera; poverenje je lini susret. Vera se opet daje i
pozajmljuje. To je uslovljavanje. Vera je uslovljavanje od strane roditelja, kulture; drutvo
vam je daje. Vi ne brinete o tome; ne inite to linim interesom, vlastitim zanimanjem. To je
data stvar, a ono to je dato i nije bilo lini rast, samo je fasada, lano lice, nedeljno lice.
est dana ste drugaiji; a kada ulazite u crkvu stavljate masku. Pogledajte kako se ljudi
ponaaju u crkvi; tako krotko, tako oveno - isti ljudi! ak i ubica dolazi u crkvu i moli se,
vidite njegovo lice - izgleda tako lepo i nevino, a taj ovek je ubica. U crkvi morate koristiti
odgovarajue lice, i vi znate kako da ga koristite. To je bilo uslovljavanje. Od samog
detinjstva to vam je dato.
Vera je data; poverenje je rast u kome susreete realnost, suoavate se s njom, ivite
realnost i postepeno dolazite do razumevanja da sumnja vodi u pakao, bedu. to vie
sumnjate, vie jadni postajete. Ako moete potpuno sumnjati, biete u savrenoj bedi. Ako
niste u savrenoj patnji, to je stoga to ne moete sumnjati potpuno: jo uvek imate neko
poverenje. ak i ateista, on takoe veruje. ak i ovek koji sumnja da li svet postoji ili ne, on
takoe ima poverenje; inae ne bi mogao da ivi, ivot bi bio nemogu.
Ako sumnja postane totalna, ne moete iveti nijednog trenutka. Kako moete disati
ako sumnjate? Ako zaista sumnjate, ko zna nije li disanje otrovno? Ko zna ne unose li se
milioni klica? Ko zna dolazi li rak kroz disanje? Ako stvarno sumnjate, ne moete ak ni
disati. Ne moete iveti nijednog trenutka; odmah ete umreti. Sumnja je samoubistvo. Ali vi
nikada ne sumnjate savreno, tako da oklevate. Zamajavate se; nekako se oteete. Zato va
ivot nije potpun. Samo razmislite: ako je totalna sumnja samoubistvo, onda e totalno
poverenje biti najpotpuniji mogui ivot.
To je ono to se deava oveku poverenja: on ima poverenje, to vie poklanja
poverenje, vie postaje sposobniji da ima poverenje. to vie postaje sposoban da ima
poverenje, vie ivota se otvara. On osea vie, on ivi vie, on ivi intenzivnije. ivot postaje
autentino blaenstvo. Sada moete imati vie poverenja. Ne znai da sada neete biti
zavedeni, jer ako imate poverenje, to ne znai da vas niko nee obmanuti. Zapravo, vie ljudi
e vas obmanuti jer postajete ranjivi, osetljivi. Ako imate poverenje, vie ljudi e vas
obmanuti, ali niko vas ne moe uiniti nesrenim i jadnim; ovo je detalj koji treba razumeti.
Oni vas mogu obmanuti, mogu ukrasti stvari od vas, mogu pozajmiti novac koji vam nikada
nee vratiti - ali niko vas ne moe uiniti nesrenim - to postaje nemogue. ak i ako vas
ubiju, ne mogu vas uiniti alosnim.
Vi imate poverenje, a poverenje vas ini osetljivim, ranjivim - ali takoe apsolutno
pobedonosnim, jer niko vas ne moe pobediti. Oni mogu obmanuti, mogu krasti, vi moete
postati prosjak, ali pored toga ete biti car. Poverenje ini careve od prosjaka, a sumnja ini
prosjake od careva. Pogledajte jednog cara koji ne moe imati poverenje; on se uvek boji. On
ne moe verovati svojoj vlastitoj eni, ne moe imati poverenje u svoju decu, zato to kralj
poseduje toliko mnogo njegov sin e ga ubiti, njegova ena e ga otrovati. On ne moe imati
141
poverenje ni u koga. On ivi u takvom nepoverenju da je ve u paklu. ak i kada spava, on se
ne moe opustiti. Ko zna ta e se dogoditi!
Poverenje vas ini sve vie i vie otvorenim. Naravno, kada ste otvoreni, mnoge stvari
e postati mogue. Kada ste otvoreni, prijatelji e dopreti do vaeg srca; naravno, neprijatelj
moe takoe dopreti do vaeg srca - vrata su otvorena. Dakle, postoje dve mogunosti. Ako
elite da budete sigurni, potpuno zatvorite vrata. Stavite rezu, zakljuajte ih i sakrijte se
unutra. Sada nikakav neprijatelj ne moe ui, ali takoe ne moe ui ni prijatelj. ak i ako
Bog doe, ne moe ui. Sada niko ne moe da vas obmane, ali u emu je poenta? Vi ste u
grobu. Vi ste ve mrtvi. Niko vas ne moe ubiti, ali ste ve mrtvi: ne moete izai van. ivite
u sigurnosti, naravno, ali kakav je to nain ivota? Vi uopte ne ivite. Onda otvorite vrata.
Sumnja je zatvaranje vrata; poverenje je otvaranje vrata. Kada otvorite vrata, sve
alternative postaju mogue. Prijatelj moe ui, neprijatelj moe ui. Vetar e doi; donee
miris cvea; donee takoe klice bolesti. Sada je sve mogue - dobro i loe. Ljubav e doi;
mrnja e doi takoe. Sada Bog moe doi, avo moe takoe doi. Ovo je strah da neto
moe krenuti nepovoljno, stoga zatvarate vrata. Ali onda sve ide nepovoljno. Otvorite vrata -
neto je mogue da krene nepovoljno, ali za vas, nita, ako je vae poverenje potpuno. ak i u
neprijatelju ete nai prijatelja i ak u avolu ete nai Boga. Poverenje je takav preobraaj da
ni u emu ne moete nai nita loe, jer se itavo vae gledite promenilo.
To je znaenje Isusove izreke: "Volite svoje neprijatelje." Kako moete voleti svog
neprijatelja? To je bilo problematino za razumevanje - zagonetka za hrianske teologe.
Kako voleti svoga neprijatelja? Meutim, ovek poverenja moe to da ini, jer ovek
poverenja ne zna za neprijatelje. ovek poverenja zna samo prijatelje. U kom god obliku on
da doe nema razlike. Ako doe da krade on je prijatelj; ako doe da primi, on je prijatelj; ako
doe da daje, on je prijatelj; u kome god obliku da doe.
Dogodilo se da je Al-Hilaj Mansur, veliki mistik, veliki sufi, bio ubijen, raspet, od
strane muslimana. Poslednje rei su mu bile - pogledao je u nebo - i rekao: "Ali ne moe me
obmanuti." Mnogi ljudi su bili prisutni, a Al-Hilaj se smeio, i rekao obraajui se nebu:
"Vidi, ne moe me obmanuti." Neko ga je pitao: "ta misli pod tim? Kome govori?" On je
rekao: "Govorim mom Bogu: u bilo kom obliku da doe ne moe me obmanuti. Ja te znam
dobro. Sada si doao kao smrt. Ne moe me obmanuti."
ovek poverenja ne moe biti obmanut. U bilo kom obliku, bilo ta da doe, uvek
boansko dolazi njemu jer poverenje ini sve svetim. Poverenje je alhemija. Ono preobraava
ne samo vas; ono preobraava za vas itav svet. Gde god pogledate vidite boansko: u
prijatelju, u neprijatelju; u noi, u danu. Da, Heraklit je u pravu. Bog je leto i zima, dan i no,
Bog je sitost i glad. To je poverenje. Patanjali ini poverenje osnovom - osnovom sveg rasta.
Govorili ste o kretanju od vere do poverenja...
Vera je ono to je dato; poverenje je ono to se nalazi. Veru vam daju vai roditelji;
poverenje vi morate nai. Veru vam daje drutvo; za poverenje morate istraivati, tragati i
ispitivati. Poverenje je lino, intimno; vera je kao roba iroke potronje. Moete je kupiti na
trnici.
Moete je kupiti u prodavnici - kada ja kaem to, kaem to sa vrlo promiljenim
umom. Moete otii i postati musliman; moete otii i postati hindus. Idite u jedan Arja hram
i biete preobraeni da budete hindus. Nema problema. Vera se moe kupiti u trnici. Od
muslimana moete postati hindus, od hindusa moete postati ain. To je tako jednostavno da
svaki glupi svetenik moe to uiniti. Meutim, poverenje - nije roba iroke potronje. Ne
moete otii i nai ga na tritu, ne moete ga kupiti. Morate proi kroz mnoga iskustva. Ono
postepeno nastaje; postepeno vas menja. Novi kvalitet, novi plamen dolazi u vae bie.
Kada uvidite da je sumnja nevolja i patnja, onda dolazi poverenje. Kada vidite da je
vera mrtva, onda dolazi poverenje. Vi ste hrianin, hindus, musliman; jeste li ikada primetili
da ste sasvim mrtvi? Koji ste vi vrsta hrianina? Ako ste zaista hrianin, vi ete biti Hrist -
nita manje od toga. Poverenje e vas uiniti Hristom, vera e vas uiniti hrianinom - vrlo
siromanom imitacijom. Koja ste vrsta hrianina? Ona koja odlazi u crkvu, koja ita Bibliju?
142
Vaa vera nije znanje. To je neznanje.
Ovo se dogodilo u jednom Rotari klubu.
41
Doao je veliki ekonomista da govori.
Govorio je strunim jezikom ekonomista. Prisutan je bio i gradski svetenik i sluao je
njegovo izlaganje. Posle govora, priao mu je i rekao: "Odrali ste divan govor, ali da budem
iskren, nisam mogao da sledim nijednu re." Ekonomista je rekao: "U tom sluaju, ja u vam
rei ta da kaete svojim sluaocima: "Imajte veru."
Kada ne moete razumeti, kada ste neznalica, celo drutvo kae: "Imaj veru." Ja u
vam rei: Bolje je sumnjati nego imati lanu veru. Bolje je sumnjati jer sumnja e stvoriti
patnju. Vera je uteha; sumnja e stvoriti jad, nevolju. A ako postoji patnja, vi ete traiti
poverenje. Ovo je problem dileme koja se javila u svetu. Zbog vere vi ste zaboravili kako da
traite poverenje. Zbog vere vi ste ostali bez poverenja. Zbog vere vi nosite leeve: vi ste
hriani, hindusi, muslimani, i propustili ste celu sutinu.
42
Zbog vere vi mislite da ste
religiozni. Onda istraivanje prestaje.
Iskrena sumnja je bolja od neiskrene vere. Ako je vera lana - a svaka vera je lana
ako niste izrasli u njoj, ako ona nije vae oseanje i vae bie i vae iskustvo - svaka vera je
lana! Budite iskreni! Sumnjajte! Patite! Samo patnja e vas dovesti do razumevanja. Ako
patite istinski, jednog dana ete razumeti da je sumnja ta koja ini da patite. Onda preobraaj
postaje mogu.
Pitate me: Kako moemo koristiti um koji osciluje od sumnje do verovanja da odemo
izvan ova dva pola?
Ne moete ga koristiti, jer nikada niste iskreno sumnjali. Vaa vera je lana: duboko
ispod je skrivena sumnja. Samo na povrini se nalazi premaz vere. Duboko ispod vi ste
nesigurni - ali se bojite da priznate da ste ispunjeni sumnjom, zato stalno prianjate uz veru,
stalno inite gestove vere. Moete izvoditi gestove, ali kroz njih ne moete stii do realnosti.
Moete ii da se klanjate u hramu, da inite rituale oveka koji veruje. Ali neete rasti, jer
duboko ispod nema poverenja, samo sumnja. Vera je samo nadgradnja sumnje.
To je kao ljubljenje osobe koju ne volite. Spolja sve je isto, vi inite gest ljubljenja.
Nijedan naunik ne moe nai ikakvu razliku. Ako ljubite osobu, fotografija, psiholoka
pojava, prenoenje miliona klica s jednih usana na druge, sve je sasvim isto bilo da volite ili
ne. Ako naunik gleda i prati, kakva e biti razlika? Nema razlike - nema ak nijedne trunice
razlike. On e rei oba poljupca su sasvim ista.
Meutim, vi znate da kada volite osobu onda neto nevidljivo tee, to ne moe biti
otkriveno nijednim instrumentom. Kada ne volite osobu, onda moete dati poljubac, ali nita
se ne deava. Nema prenoenja energije, nikakvo prisno optenje se ne deava. Isto je sa
verom i poverenjem. Poverenje je poljubac s ljubavlju, s duboko zaljubljenim srcem, a vera je
poljubac bez ljubavi.
Dakle, odakle poeti? Prva stvar je istraivanje same sumnje. Odbaciti lanu veru.
Postati iskreni sumnjalica - iskreni. Vaa iskrenost e pomoi, jer ako ste iskreni, kako moete
propustiti glavnu stvar da sumnja stvara patnju? Ako ste iskreni, vi ste prinueni to da znate.
Pre ili kasnije doi ete do spoznaje da je sumnja stvorila vie patnje - to vie ulazite u
sumnju, vie ima patnje. Samo kroz jad ili nevolje ovek raste.
A kada stignete do take gde patnju vie nije mogue tolerisati, nepodnoljiva je, vi je
ostavljate, odbacujete. Ne odbacujete je vi; sama nepodnoljivost postaje odbacivanje. A kada
jednom nema sumnje, a vi ste patili kroz nju, zapoinjete da se kreete prema poverenju.
Poverenje je preobraaj - raddha; a Patanjali kae, da je raddha - poverenje -
osnova svakog samadhija, svakog krajnjeg iskustva boanskog.
41
Lokalni klub koji okuplja biznismene zbog veza i interesa, spadaju u nii rang masonskih organizacija, i pod
kontrolom su masona.
42
Aluzija na Nieovog Zaratustru. (Nie: Tako je govorio Zaratustra, gl. 9)
143
Poglavlje 3
POTPUNI NAPOR ILI PREDANOST
Izlaganje 3. januara 1975. u Buddha dvorani.
I, 21: tivrasamveganamasannah.
Onima koji arko ele [asamprajnatasamadhi] je na domaku.
I, 22: mrdumadhyadhimatratvat tato 'pi vieah.
Postoji nadalje [u relaciji jogin - samadhi pedagoki relevantna] razlika [s
obzirom na injenicu] nedovoljnosti, odmerenosti ili prekomernosti [joginove
motivacije].
I, 23: ivarapranidhanad va.
U predanosti Uzvienom [nalazi se] takoe [jedan od naina da se dostigne
samadhi].
I, 24: kleakarmavipakaayairaparamrtah puruaviea ivarah.
[Taj] Uzvieni [ideal] (ivara) predstavlja onu izuzetnu sve-
transcendirajuu-individualnost (purua), koja je iznad [svega to se javlja kao]
zapreenost [klea) [realizaciji istine], iznad inova i njihovih [neposrednih i posrednih]
plodova (karmavipaka), iznad [svih] determinirajuih ostataka ranijih iskustava
(aaya).
I, 25: tatra niratiayam sarvajnabijam.
Tu je klica istinskog znanja dostigla svoj najvii domet.
Postoje tri tipa tragaoca. Prvi tip dolazi na stazu zbog radoznalosti. Patanjali to
naziva kutuhala. On nije zaista zainteresovan. Kao da je uplovio u to sluajno. Moda je neto
itao. Moda je sluao nekoga da govori o Bogu, istini, krajnjem osloboenju, i zainteresovao
se.
Interesovanje je intelektualno, kao dete koje postane zainteresovano za sve i svaku
stvar, a onda, posle nekog vremena skree daleko od toga jer sve vie i vie radoznalosti uvek
otvara vie vrata.
Takav ovek nikada nee postii istinu. Iz radoznalosti vi ne moete postii istinu, jer
istina trai istrajan napor, kontinuitet, postojanost, to radoznali ovek ne moe izvriti.
Radoznao ovek moe initi izvesnu stvar odreeni period vremena prema svojoj udi, ali
onda nastupa praznina, a u tom procepu sve to je uinjeno nestaje, ostaje nedovreno. Opet
e zapoeti od samog poetka, i ista stvar e se dogoditi.
On ne moe ponjeti rezultat. On ne moe zasaditi seme jer ne moe ekati, milioni
novih interesovanja ga uvek pozivaju. On ide na jug, onda se seli na istok, a onda ide na
zapad, onda na sever. On je kao drvo noeno po moru. Ne ide nikuda, njegova energija se ne
kree do jednog odreenog cilja. Koja god okolnost ga gurne... On je bez bitnih svojstava, a
takav ovek ne moe postii boansko. Moda izvri neku veliku aktivnost, ali to je
nekorisno, jer danju e je on uiniti, a nou ponititi. Istrajnost je potrebna; neprekidno
kovanje je neophodno.
alaludin Rumi je imao malu kolu - kolu mudrosti. Imao je obiaj da odvede svoje
uenike u polja, na oblinja imanja. Posebno bi na jedan posed odvodio sve svoje nove
uenike da pokae ta se tamo deava. Kad god bi novi uenik doao, odveo bi ga na to
144
imanje. Tamo je bilo neto vredno. Seljak je bio primer odreenog stanja uma. Seljak je
kopao bunar, meutim, kopao bi deset stopa, petnaest stopa, a onda bi se predomislio. "Ovo
mesto ne izgleda dobro" - tako da bi poinjao da kopa drugu jamu, a onda jo jednu.
Ve vie godina on je to radio. Sada je tu bilo osam nedovrenih jama. Celo imanje je
bilo uniteno, a on je radio na devetoj. alaludin bi rekao svojim novim uenicima,
"Pogledajte, nemojte biti kao ovaj seljak. Da je uloio sav svoj napor u jednu jamu, do sada bi
jama bila barem sto stopa. On je uloio veliki napor, mnogo je radio, ali nije mogao ekati.
Deset, dvanaest, petnaest stopa, onda mu postane dosadno. Onda zapoinje novu jamu. Na
ovaj nain ceo posed e biti pokriven jamama, a nikada nee biti bunara."
Ovo je radoznao ovek, sluajan ovek koji radi neke stvari, i kada zapone, on ima
veliko oduevljenje - zapravo, preveliko. Ovo preveliko oduevljenje ne moe ostati
neprekidno. On zapoinje s takvom snagom i oduevljenjem, tako da znate da e se ubrzo
zaustaviti.
Drugi tip oveka koji dolazi do unutarnjeg traganja je ovek od istraivanja - igjasa.
On ne dolazi iz radoznalosti. On dolazi sa jednim intenzivnim istraivanjem. On podrazumeva
to, ali to takoe nije dovoljno jer njegove namere su u osnovi intelektualne. On moe postati
filozof, ali ne moe postati religiozan ovek. On e istraivati duboko, ali njegovo istraivanje
je intelektualno. On ostaje orjentisan na glavu; to je problem koji treba reiti.
ivot i smrt nisu obuhvaeni; to kod njega nije pitanje ivota i smrti. To je zagonetka,
slagalica. On uiva reavajui to ba kao to vi uivate reavajui zagonetku ukrtenice jer
vam prua izazov. To mora da se rei, oseaete se vrlo dobro ako je moete reiti. Meutim,
to je intelektualno, duboko dole ukljuen je ego. Ovaj ovek e postati filozof. Naporno e
raditi. Razmiljae, kontemplirae, ali nikada nee meditirati. Razmiljae logino,
racionalno; nai e mnogo reenja. On e kreirati sistem, ali cela stvar bie njegova vlastita
projekcija.
Istina vas treba totalno. ak i devedeset devet procenata nee delovati: nuno je tano
sto posto vas, a glava je samo jedan procenat. Vi moete iveti "bez glave". ivotinje ive
"bez glave", drvee ivi "bez glave". Glava nije tako bitna stvar u egzistenciji. Vi moete lako
iveti - zapravo, moete mnogo lake iveti "bez glave" nego "sa glavom". Ona stvara milione
komplikacija. Glava nije ba apsolutno nuna i priroda zna to. Ona je suvian luksuz. Ako
nemate dovoljno hrane, telo zna gde hrana treba da ide; ono prestaje da je daje glavi.
Zbog toga, u siromanim zemljama, intelekt se ne moe razviti, jer intelekt je luksuz.
Kada je sve zavreno, kada telo u potpunosti dobija sve, samo tada se energija kree prema
glavi. ak i u vaem ivotu se to deava svakog dana, ali niste svesni. Ako pojedete previe
hrane - odmah ete se oseati pospano. ta se deava? Telu je potrebna energija za probavu.
Glava moe biti zaboravljena, energija se kree prema stomaku. Glava osea vrtoglavicu,
pospanost. Energija se ne kree, krv se ne kree prema glavi. Telo ima svoju vlastitu
ekonomiju.
Postoje osnovne stvari, a ima stvari koje nisu osnovne. Osnovne stvari treba prvo da
budu ispunjene, jer one koje nisu osnovne mogu ekati, vae filozofiranje moe ekati. Nema
velike potrebe za tim. Ali va stomak ne moe ekati, on mora biti prvo napunjen; ta glad je
mnogo osnovnija. Zbog ove osnovne realizacije mnoge religije su pokuale post, jer ako
postite glava ne moe da misli, jer energija nije tako velika; ne moe biti data glavi. Ali ovo je
varka. Kada energija bude tu, glava e zapoeti da misli opet. Ova meditacija je la.
Ako postite dugo, neprekidno nekoliko dana, glava ne moe da misli. Niste vi dospeli
do ne-uma, do transcendencije; jednostavno u vama ne postoji suvina energija. Telu je
potrebna prvo; telesne potrebe su osnovne, bitne; potrebe glave su sekundarne, suvine. To je
kao da imate jednu ekonomiju u vaoj kui. Ako vae dete umire, vi ete prodati TV aparat. U
tome nema mnogo toga sadranog. Moete prodati nametaj kada dete umire; a kada ste vi
gladni, moete prodati ak i kuu. Prvo osnovne stvari - to je znaenje ekonomije - zatim
druge stvari. A glava je poslednja; ona je samo jedan posto vas, i to takoe suvian. Moete
postojati "bez glave", tj. intelekta.
Moete li postojati bez stomaka? Moete li postojati bez srca? Meutim, moete
postojati bez glave (intelekta). A kada posvetite preveliku panju glavi (intelektu), vi ste
145
potpuno uvrnuti. Radite stoj na glavi; shirshasana. Potpuno ste zaboravili da glava nije bitna.
Kada date samo glavi (intelektu) da istrauje, to je igjasa. To je luksuz. Moete
postati filozof i sedeti u fotelji; odmarati se i razmiljati. Filozofi su kao luksuzni nametaj.
Ako to moete priutiti, dobro; ali to nije problem ivota i smrti. Stoga Patanjali kae da
ovek radoznalosti - kutuhala - ne moe postii ostvarenje; ovek igjase - istraivanja -
postae filozof.
Onda postoji trei ovek koga Patanjali zove ovek mumuka. Teko je prevesti re
mumuka, stoga u je objasniti. Mumuka oznaava elju da se bude beeljan; elja da se bude
potpuno osloboen, elja da se izae iz kruenja egzistencije, elja da se ne bude roen
ponovo, da se ponovo ne umre, oseanje - da je dovoljno - biti roen milionima puta, umirati
stalno i kretati se u istom zaaranom krugu. Mumuka znai da se konano ispadne iz samog
kruenja egzistencije. Dosaivan, napaen ovek eli da izae iz nje. Istraivanje postaje sada
pitanje ivota i smrti. itavo vae postojanje je dovedeno u pitanje. Patanjali kae samo
ovek mumuke, u kome se elja za osloboenjem - moka - probudila, moe postati
religiozan ovek, jer je on vrlo, vrlo logian mislilac.
Onda takoe ima tri tipa ljudi koji pripadaju samo mumuka kategoriji. Prvi tip oveka
koji pripada mumuki ulae jednu treinu bia u svoje nastojanje. Ulaui jednu treinu vaeg
bia u vaem nastojanju vi ete postii neto. Ono to dostignete bie negativno postignue:
neete biti napeti - ovo treba shvatiti vrlo duboko - ali, neete biti ni spokojni. Neete biti
napeti; napetost e otpasti. Ali neete biti ni spokojni, tihi, staloeni. Postignue e biti
negativno. Neete biti bolesni, ali takoe neete biti ni zdravi. Bolest e ieznuti. Neete se
oseati razdraeno, neete oseati frustraciju. Ali neete oseati ni ispunjenje, takoe.
Negativnost e otpasti, bodlje e otpasti, ali cvetanje se nee dogoditi.
Ovo je prvi stepen mumuke. Moete nai mnoge ljude koji su se u njemu zaglavili.
Osetiete izvestan kvalitet u njima: oni ne reaguju, nisu razdraeni, ne moete ih naljutiti, ne
moete ih uznemiriti. Oni su postigli neto, ali jo oseate da neto nedostaje. Oni nisu
oputeni. ak i ako nisu ljuti, nemaju saoseanje ni samilost. Oni moda nisu ljuti na vas, ali
ne mogu oprostiti. Suptilna je razlika. Oni nisu ljuti, to je uredu. Ali ak i ako nisu ljuti ne
postoji potpuno opratanje. Tu su se zaglavili.
Oni ne mare za vas, vau uvredu, ve su, na neki nain, iskljueni iz uzajamnih
odnosa. Oni ne mogu sudelovati. Pokuavajui da ne budu ljuti, oni su izali iz svih
uzajamnih odnosa. Postali su kao ostrva - zatvoreni. A kada ste jedno ostrvo, zatvoreni, vi ste
iupani iz korena. Ne moete cvetati, ne moete biti sreni, ne moete imati blagostanje. To
je negativno postignue. Neto je odbaeno, ali nita nije postignuto. Staza je jasna, naravno.
ak je vrlo dobro odbaciti neto, jer tada nastaje mogunost da neto ue u postojanje; moete
neto postii.
Patanjali njih naziva mridu: meki, slabi. Prvi stepen postignua, odricanje ili
negiranje. Nai ete mnoge sannyasine u Indiji, mnoge monahe u katolikim manastirima,
koji su se zaglavili u ovome. Oni su dobri ljudi, ali ete otkriti da su dosadni i jednolini. Vrlo
je dobro ne biti ljut, ali to nije dovoljno. Neto nedostaje; nita pozitivno se nije dogodilo. Oni
su prazne posude. Oni su ispraznili sebe, ali se na neki nain nisu ponovo ispunili. Ono vie se
nije spustilo, a nie je odbaeno.
Onda postoji drugi stepen mumuke - drugi stepen istinitog tragaoca - koji ulae dve
treine svoga napora. Jo se ne zalae totalno, ve samo osrednje. Zbog osrednjosti, Patanjali
naziva njega madhya - osrednji ovek. On postie neto. ovek prvog stepena je u njemu, ali
neto vie je dodato. On je u tiini - smiren, staloen, sabran. ta god da se desi u svetu, ne
utie na njega. On ostaje nedirnut, izdvojen. On postaje kao planinski vrh: vrlo miran.
Ako doete blizu njega osetiete njegov mir kako vas okruuje; isto kao kada odete u
vrt i miris cvea i pevanje ptica vas okruuju; oni vas dodiruju, to moete osetiti. Sa ovekom
prvog stupnja, mridu, neete osetiti nita. Osetiete samo prazninu - stvorenje nalik pustinji.
Prvi tip oveka e vas isisati. Ako doete blizu njega, osetiete da ste ispranjeni - neko vas je
isisao, jer je on kao pustinja. S njim ete osetiti da ste isueni, i bojaete se.
Ovo ete osetiti s mnogim sannyasinima. Ako im priete blizu, osetiete da vas
isisavaju, ne znajui to. Oni su postigli prvi stepen. Oni su postali prazni, a sama praznina je
146
postala kao jama i ona vas automatski usisava.
Reeno je na Tibetu da, ako je ovaj ovek prvog stepena negde, ne treba mu dozvoliti
da se kree u gradu. Kada lame na Tibetu dostignu prvi stupanj, njima je zabranjeno da izlaze
van manastira - jer ako ovaj ovek doe blizu vas, on usisava. To sisanje je izvan njegove
kontrole; on ne moe uiniti nita u pogledu toga. On je kao pustinja. Sve to doe blizu njega
biva usisano, iskorieno.
Lamama prvog stupnja nije dozvoljeno da dodiruju drvo, jer je zapaeno da drvo
umire. ak i na Himalajima, hindu sannyasinu nije dozvoljeno da dodiruje drvee - ono e
umreti. On je sisajui fenomen. Ovom lami prvog stepena nije dozvoljeno da prisustvuje
niijem venanju, jer e postati destruktivna sila. Njemu nije dozvoljeno da blagoslovi
nikoga, jer on ne moe blagosloviti. ak i kada blagosilja, on isisava. Vi moda ovo niste
znali, da su za ove lame prvog stepena, sannyasine, sadhue, stvoreni manastiri, tako da mogu
iveti u svom vlastitom zatvorenom svetu, nije im dozvoljeno da se kreu van. Dok ne
postignu drugi stupanj, nije im dozvoljeno da blagosiljaju nikoga.
Tragalac drugog stepena koji je uloio svoje dve treine bia postaje miran, spokojan.
Ako mu priete blizu, on se uliva u vas, on uestvuje, deli. Sada on vie nije pustinja, sada je
zelena uma. Mnoge stvari nadolaze u njemu - tiina, mir, blagost. Vi ete osetiti to. Meutim
ovo takoe nije cilj; mnogi su se zaglavili u tome. Nije dovoljno samo biti smiren. Koja je to
vrsta postignua? Samo da se bude tih? To je kao smrt, nema kretanja, nema aktivnosti. Vi ste
u spokojstvu, naravno, kod kue naravno, ali nema slavljenja, nema blaenstva.
Tragalac treeg stepena ulae svoju celokupnost u to i stie do blaenstva. Blaenstvo
je pozitivan fenomen; mir je samo njegov pratilac. Kada blaenstvo doe blie, vi postanete
mirni. To je udaljeni uticaj blaenstva koje stie blizu vas. To je kao pribliavanje reci: s
velike udaljenosti vi poinjete da oseate da se vazduh osveava, kvalitet zelenila se menja.
Drvee je zelenije s vie listova. Vazduh je sve. Reku jo niste videli, ali je ona negde blizu,
izvor vode je negde blizu. Kada je izvor ivota negde blizu, vi postajete mirni, ali jo to niste
dostigli - samo ste na putu. Patanjali zove takvog oveka madhya: usrediten ovek,
posrednik.
On takoe nije cilj. Dok ne moete plesati sa ekstazom... Ovaj ovek ne moe plesati,
ovaj ovek ne moe pevati, jer pevanje e izgledati kao ometanje mira, ples e izgledati
blesavo - ta vi to radite? Ovaj ovek moe samo sedeti kao mrtva statua - tih, naravno, ali
nije procvetao; zelen, ali cvetovi se jo nisu dogodili: poslednji in nije nastupio. Tek kada se
to dogodi onda e ovek treeg stepena postati ovek koji moe da plee, koji e izgledati lud
jer ima toliko mnogo. On se ne moe obuzdati, i zato to se ne moe uzdrati pevae, igrae i
delie, bacae kad god moe seme koje ga zapljuskuje neogranieno. Ovo je ovek treeg
stepena.
Patanjali kae:
Uspeh je blii onima iji su napori intenzivni i iskreni.
Izgledi za uspeh variraju prema stepenu nastojanja.
Uspeh je blii onima iji su napori intenzivni i iskreni.
Neophodna je vaa celokupnost. Zapamtite, iskrenost je kvalitet koji se deava kad
god ste u neemu totalno, ali ljudi veim delom nisu u pravu u svojim predstavama o
iskrenosti. Oni misle da biti ozbiljan znai biti iskren. Biti ozbiljan ne znai biti iskren.
Iskrenost je kvalitet koji se deava kad god ste potpuno u neemu. Dete koje se igra sa svojim
igrakama je iskreno, potpuno je u tome, apsorbovano, nita ne preostaje u pozadini, nema
zadravanja pozadine; ono nije tu, samo se igra odvija.
Budui da nita ne zadravate, gde ste vi? Vi ste potpuno postali jedno sa delovanjem.
Delatelj vie ne postoji, inilac vie nije tu. Kada poinioca nema, postoji iskrenost. Ne
moete biti ni ozbiljni, jer ozbiljnost pripada iniocu. Dakle, u damijama, hramovima,
crkvama, nai ete dva tipa ljudi - iskrene i ozbiljne. Ozbiljni e biti sa izduenim licima, kao
da rade vrlo vanu stvar - neto sveto, neto iz drugog sveta. Ovo je takoe ego, kao da inite
neto veliko, kao da sluite ceo svet time to se molite.
147
Pogledajte religiozne ljude - takozvane religiozne ljude: oni hodaju na takav nain kao
da slue celom svetu. Oni su so zemlje. Ako oni ieznu, itava egzistencija e ieznuti. Oni
je podravaju. Zbog njih ivot postoji - zbog njihovih molitvi. Videete da su u tome vrlo
ozbiljni.
Ozbiljnost pripada egu, iniocu. Pogledajte oca koji radi u trgovini, ili negde u
kancelariji. Iako ne voli svoju enu, svoju decu, bie ozbiljan jer to je dunost. On ini to, i
sluisvakoga okolo. On e uvek rei: "Ja to radim za moju enu, za moju decu." Taj ovek e
sa svojom ozbiljnou postati mrtav kamen koji visi oko vrata njegove dece, a ona nikada
nee moi to da mu oproste jer ih nikada nije voleo.
Ako volite, vi nikada ne izgovarate takve rei. Ako volite svoju decu, idete pleui u
svoju kancelariju. Vi ih volite, to nije neto emu sluite. Vi ne izvravate dunost; to je vaa
ljubav. Sreni ste to vam je dozvoljeno da uradite neto za svoju decu. Sreni ste i blaeni da
moete uiniti neto za svoju enu jer ljubav osea takvu bespomonost; ljubav eli da uini
toliko mnogo stvari, a ne moe uiniti. Ljubav uvek osea: "ta god da uinim manje je nego
to treba da se uini." A dunost? Dunost uvek osea: "inim vie nego to je potrebno."
Dunost postaje ozbiljna; ljubav je iskrena. Ljubav je biti sasvim sa nekom osobom, biti tako
potpuno sa osobom da dualnost nestaje - barem na trenutke - ne postoji dualnost, jedan postoji
u dvoje, izvreno je premoavanje. Ljubav je iskrena, nikada ozbiljna. Kad god moete
staviti svoje ukupno bie u neto, to postaje ljubav. Ako ste batovan i volite, vi unosite celo
svoje bie u to. Onda se iskrenost deava.
Iskrenost ne moete kultivisati. Ozbiljnost moete kultivisati, ali iskrenost ne.
Iskrenost je senka totalnog postojanja u neemu. Patanjali kae:
Uspeh je blii onima iji su napori intenzivni i iskreni.
Naravno, nije nuno rei intenzivni i iskreni. Iskrenost je uvek intenzivna. Zato onda
Patanjali kae intenzivni i iskreni (napori)? Iz odreenog razloga. Iskrenost je uvek
intenzivna, ali intenzivnost nije uvek nuno iskrena. Vi moete biti jaki u neemu, ali ne i
iskreni, moete da ne budete iskreni. Stoga on dodaje blie odreenje, intenzivno i iskreno, jer
moete biti jaki ak i u vaoj ozbiljnosti. Moete biti jaki samo sa delom svoga bia, moete
biti moni u odreenoj sklonosti, moete biti intenzivni u svojoj ljutnji, vi moete biti estoki
u svojoj poudi, moete biti intenzivni u milionima stvari a da ne budete iskreni, jer iskrenosti
pripadate kada ste totalno u tome.
Moete biti moni u seksu, a moete da ne budete iskreni, jer seks nije nuno i ljubav.
Moete biti vrlo, vrlo estoki u svojoj seksualnosti - ali kada je jednom seksualnost
zadovoljena, ona je okonana, estina nestaje. Ljubav moe da ne izgleda tako jaka, ali je
iskrena - a stoga to je iskrena, snaga joj je trajna. Zapravo, ako ste stvarno u ljubavi to
postaje bezvremeno. To je uvek jako. Nainite jasnu razliku: ako ste jaki bez iskrenosti, ne
moete biti zauvek jaki. Samo trenutno moete biti moni; kada se elja probudi vi ste moni.
To nije zaista vaa mo. To je iznueno eljom.
Seks se pojavi. Vi oseate glad, udnju. itavo telo, itava bioenergija trai
oslobaanje; vi postajete moni. Ali ta snaga nije vaa; to uopte ne dolazi iz vaeg bia. To je
samo iznueno od biolokog omotaa oko vas: to se telo namee vaem biu. To ne dolazi iz
centra. To je nametnuto sa periferije. Vi ete biti jaki, a onda kada je seks izvren, mo
nestaje, onda ne marite za enu.
Mnoge ene su mi rekle kako oseaju da su obmanute, oseaju da su prevarene,
oseaju se iskoriene, jer kad god vode ljubav s muevima, u poetku kad oseaju da su tako
zaljubljeni, tako jako oseajni; srene su. Ali onog momenta kada se seks zavri, oni se
okreu i odlaze da spavaju. Uopte ne mare ta se dogaa sa enom. Nakon voenja ljubavi,
vi ak ne kaete ni do vienja, i ne zahvalite se; ena se osea iskorienom.
Vaa snaga je bioloka, telesna; nita ne dolazi iz vas. U seksualnoj snazi postoji
predigra, ali ne i "igra" posle ina. Ta re stvarno ne postoji. Video sam hiljade napisanih
knjiga o seksu; re "afterplay" ne postoji. Koji je to tip ljubavi? Telesna potreba je ispunjena,
okonana. ena je bila iskoriena, sada je moete odbaciti kao kada upotrebite neto a onda
odbacite - na primer, plastinu ambalau - iskoristite, a onda bacite. Zavreno! Kada se elja
probudi, onda opet gledate enu, i za tu enu ste jako strastveni.
148
Ne, Patanjali ne misli na taj tip snage. Uzeo sam seks da bih vam objasnio, jer je to
jedina snaga, strast, koja je preostala u vama. Nije mogu drugi primer. Vi ste postali tako
mlaki u svom ivotu, postojite na tako niskom nivou energije da ne postoji silina. Jedva idete i
na posao. Samo stanite na uglu ulice dok ljudi ure na posao; posmatrajte samo njihova lica -
sanjiva.
Kuda idu? Zato idu? Izgleda kao da nemaju nigde drugde da odu, stoga odlaze na
posao. Nema im pomoi; jer ta e raditi kod kue? Stoga odlaze na posao, dosadno,
automatski, poput robota, odlaze jer svako ide na posao i vreme je za odlazak. ta da se ini
ako ne elite da idete? Odmori postaju takva patnja, nema siline. Vraajui se natrag -
pogledajte ljude uvee; vraaju se natrag kuama ne znajui zato se ponovo vraaju, ali
nemaju gde da odu, ivot se na neki nain vue. Ispoljavaju samo mlakost i slabu energiju.
Zbog toga sam uzeo primer seksa - jer ja ne mogu nai neku drugu snagu u vama. Vi
ne pevate, ne pleete, nemate nikakvu mo. Vi se ne smejete, ne plaete. Sva snaga je nestala.
U seksu, malo snage ima; a to je takoe zbog prirode - ne od vas.
Patanjali kae: "snano i iskreno". Religija je zaista kao seks - dublja nego seks, via
nego seks, svetija nego seks, ali slina seksu. To je ovekov individualan susret sa celinom: to
je duboki orgazam. Vi se stapate sa celinom, potpuno nestajete. Molitva je kao ljubav. Joga, u
stvari, sama re "yoga" znai susretanje, sjedinjavanje, susret dvoje - tako dubok, snaan i
iskren susret da dvoje nestaju. Granice postaju nejasne i samo jedno postoji. To se ne moe
dogoditi ni na jedan drugi nain. Ako niste iskreni i jaki, ako ne dajete vae totalno
postojanje. Samo onda je mogue najvie. Morate potpuno uloiti celog sebe, manje od toga
nee delovati.
Izgledi za uspeh variraju prema stepenu nastojanja.
Ovo je jedan put - put volje. Patanjali se u osnovi bavi stazom volje, ali on zna, on je
svestan, da druga staza takoe postoji, stoga on daje jednu fusnotu.
Ta fusnota je:
Ishwarapranidhanatwa: Uspeh takoe postiu oni koji se predaju Bogu.
Samo jedna fusnota, samo da naznai da druga staza takoe postoji. Ovo je staza volje
- intenzivan trud, iskren, potpun. Daj svoju celovitost tome. Ali Patanjali je svestran; svi oni
koji znaju, jesu svestrani. Patanjali je vrlo obazriv, on je vrlo nauan um; nee ostaviti
nijednu sitnicu. Iako to nije njegova staza, stoga on jednostavno daje fusnotu samo da podseti
da druga staza postoji.
Ishwarapranidhanatwa: Uspeh takoe postiu oni koji se predaju Bogu.
Trud ili predanost, meutim, osnovna stvar je ista: potrebna je celovitost. Staze se
razlikuju. Ali se ne mogu potpuno razlikovati. Njihov oblik, njihov pravac moe da se
razlikuje, ali njihovo unutranje znaenje i vanost treba da ostane isto jer oboje vode do
boanskog. Trud trai vau celovitost. Predanost takoe zahteva vau celovitost. Tako za
mene postoji samo jedna staza, a to je: dajte svoju celovitost.
Bilo da je dajete kroz trud - jogu - to zavisi od vas, ili je dajete kroz samarpan -
predanost - to zavisi od vas. Ali zapamtite da je totalnost uvek potrebna; morate uloiti sebe
potpuno. To je igra - kockanje s nepoznatim. A niko ne moe rei kada e se to dogoditi -
niko ne moe predvideti, niko vam ne moe dati garanciju. Vi se kockate. Moete pobediti,
moete izgubiti. Mogunost da ne pobedite je uvek prisutna jer je to vrlo sloen fenomen. To
nije jednostavno kao to izgleda. Ali ako se stalno kockate, to se mora desiti jednog dana.
Ako ne postignete cilj odjednom, nemojte biti snudeni, jer ak i Buda je bio prinuen
da ne postigne cilj mnogo puta. Ako ne postignete cilj, samo ustanite i odluite se da ponovo
rizikujte. Ponekad, na neki nepoznat nain, itava egzistencija se angauje da vam pomogne.
Ponekad na neki nepoznat nain, vi pogaate cilj tano i u pravo vreme kada su vrata bila
otvorena. Ali morate pogaati mnogo puta. Stalno bacajte svoje strele svesnosti. Ne brinite o
rezultatu. Vrlo je mrano i cilj nije odreen, on nastavlja da se menja. Tako da vi nastavljate
da bacate svoju strelu u mrak. Mnogo puta ete promaiti, a ja vam kaem, ne budite
potiteni. Svako promai mnogo puta, tako je to. Ali ako s tim nastavite i ne budete potiteni,
149
to e se dogoditi. To se uvek dogaalo. Zbog toga je potrebno beskonano strpljenje.
ta je predavanje Bogu? Kako se moete predati? Kako e predanost postati mogua?
To takoe postaje mogue ako ulaete velike napore, a nastavljaju se neuspesi. Vi inite
mnoge napore, zavisite od samog sebe; napor zavisi od samog sebe. To je snaga volje - staza
volje. Vi zavisite od sebe. Vi padate, padate i padate. Ustanete, opet padnete, ustanete opet, i
ponovo ponete da hodate. I dolazi trenutak posle silnih neuspeha kada uviate da je sam va
napor uzrok neuspesima, jer va napor je postao va ego.
To je problem staze volje. Jer ovek koji radi na stazi volje - ulae napore, metode,
koristi tehnike, radi ovo i ono - prinuen je da akumulira odreen oseaj "ja sam". "Ja sam
vii, nadmoniji, poseban, izuzetan. Ja radim ovo i ono - odricanje, post, sadhanu. Toliko toga
sam uradio."
Na stazi volje ovek mora biti vrlo, vrlo oprezan prema egu, jer ego e obavezno
izbiti. Ako moete posmatrati ego, a da ne akumulirate ego, nije nuno predavati se - jer ako
nema ega, nema ta da se predaje. Ovo treba shvatiti vrlo, vrlo duboko. A kada to razumete -
pokuajte da razumete Patanjalija - to vrlo je bitna stvar.
Ako za mnogo ivota neprekidno ulaete svoj napor, ego je prinuen da se pojavi.
Morate biti vrlo paljivi. Treba da radite, treba da ulaete velike napore, ali nemojte gojiti
ego. Onda nema potrebe za predavanjem, moete pogoditi cilj bez predavanja. Nema potrebe
jer bolest ne postoji.
Ako je ego prisutan, onda se javlja potreba za predavanjem. Zbog toga Patanjali kae
- nakon govora o snanom, iskrenom totalnom naporu, on iznenada kae -
Ishwarapranidhanatwa: Uspeh takoe postiu oni koji se predaju Bogu.
Ako konstantno ne uspevate, onda zapamtite da neuspeh nije zbog boanskog.
Neuspeh se deava zbog vaeg ega, odakle je strela baena, iz izvora vaeg bia, tamo se
neto dogaa - diverzija. Ego se sakuplja tamo. Onda postoji samo jedna mogunost: predajte
ga! Niste imali uspeha s njim totalno, na toliko mnogo naina. inili ste ovo i ono, pokuavali
ste da uradite ovo i ono, i niste uspevali, podbacili ste, i niste postigli cilj. Kada razoarenje
postane konano i ne znate ta da inite, Patanjali kae: "Sada, predajte se Bogu."
Patanjali je vrlo izuzetan u ovom smislu. On ne veruje u Boga; on nije boji vernik.
Bog je takoe tehnika. Patanjali ne veruje ni u jednog Boga, da postoji neki Bog. Ne, on
kae Bog je metod. Oni koji nisu uspeli, za njih je ovaj metod - poslednji. Ako ne uspete ni u
tome, tada nema vie naina. Patanjali kae da to nije pitanje da li Bog postoji ili ne; uopte
nije stvar u tome. Stvar je u tome da je Bog hipoteza, pretpostavka. Bez Boga bilo bi teko
predati se. Pitaete: "Kome?"
Stoga Bog je upravo hipotetika stvar, ideal koji jednostavno treba da pomogne
predavanju. Kada se budete predali znaete da nema Boga, ali to se deava kada ste se predali
i kada ste spoznali. Za Patanjalija ak i Bog je hipoteza, pretpostavka da vam se pomogne.
To je samo fiktivni ideal. Zbog toga sam vam rekao da je Patanjali lukav uitelj. To je samo
da bi vam se pomoglo. Predanost je osnovna stvar, ne Bog. Ovu razliku morate zapaziti, jer
postoje ljudi koji misle da je Bog osnovna stvar - zato to ima Boga, vi se predajete.
Patanjali kae da zato to se morate predati, pretpostavljate Boga. Bog je
pretpostavljena stvar. Kada se budete predali, smejaete se. Ne postoji Bog. Zapravo: postoje
bogovi - ne Bog - mnotvo bogova, jer kad god se predate vi postajete Bog. Nemojte biti
zbunjeni sa Patanjalijevim Bogom i judeo-hrianskim Bogom. Patanjali kae: Bog je
potencijalnost svakog bia. ovek kao da je seme Boga - svaki ovek. A kada seme procveta,
doe do ispunjenja, postalo je Bog. Dakle, svaki ovek, svako bie, postae na kraju Bog.
43
"Bog" oznaava upravo najvii vrhunac, krajnje cvetanje. Ne postoji Bog, ali ima
bogova - beskonano bogova.
44
Ovo je potpuno razliita koncepcija. Ako pitate muslimane,
43
Takvo je bilo i uenje izvornog hrianstva, gnosticizma, da se Bog ispoljava kroz oveka. Zato je ono
uniteno od strane institucionalne religije, hrianske crkve u Rimu koja je nametnula mentalitet grenosti i rtve
ljudima da bi bili pokoreni.
44
Stav da ima mnogo bogova ne negira Boga, on upravo potvruje da je sve boansko, da je Bog u svemu.
150
oni e rei da postoji samo jedan Bog. Ako pitate hriane, oni e takoe rei da postoji samo
jedan Bog. Meutim, Patanjali je vie nauan. On kae Bog je mogunost. Svako nosi tu
mogunost unutar srca. Svako je samo seme, potencijalnost da postane Bog. Kada doprete do
najvieg, izvan kojeg nita ne postoji, vi postajete Bog.
45
Mnogi su postigli to pre vas, mnogi
e postii posle vas.
Svako na kraju postaje Bog, jer svako je potencijalno Bog, beskonano bogova. Zbog
toga je hrianima postalo teko da to shvate. Vi zovete Ramu bogom, vi nazivate Krinu
bogom, zovete Budu bogom, vi nazivate Mahaviru bogom. ak i Radnea nazivate bogom.
Za hrianina je to postalo nemogue da se razume. ta to radite? Za njih postoji samo
jedan Bog koji je stvorio svet. Za Patanjalija niko nije stvorio svet. Milioni bogova postoje, i
svako je na putu da postane Bog. Bilo da vi to znate ili ne, vi nosite Boga u svojoj utrobi.
Moete da ne primetite to mnogo puta, ali kako to na kraju moete propustiti? Ako nosite to u
sebi, jednog dana seme e procvetati. Ne moete to potpuno da propustite - ne.
Ovo je totalno razliita koncepcija. Hrianski Bog izgleda kao diktator, dominira
itavom egzistencijom. Patanjalijev je vie demokrata - nije despot, nije diktator, nije Staljin,
nije car koji sedi na najviem tronu, sa svojim jedino roenim sinom Hristom sa strane i
apostolima okolo. To je besmislica. itav koncept kao da je nainjen prema liku imperatora
na prestolu. Ne, Patanjali je apsolutno demokrata. On kae da je boanstvenost svaiji
kvalitet. Vi nosite to; od vas zavisi da li ete ga dovesti do njegove potpunosti. Ako ne elite,
to je takoe na vama.
Niko ne sedi kao despot nad svetom; niko vas ne prisiljava ili stvara. Sloboda je
apsolutna. Vi moete greiti zbog slobode, moete se udaljavati od boanskog zbog slobode.
Vi patite zbog slobode, a kada to razumete, nije potrebno da patite; moete se vratiti natrag, to
je takoe usled slobode. Niko vas ne vraa natrag, i nee biti sudnjeg dana. Nema nikog da
vam sudi, izuzev vaeg vlastitog bia. Vi ste poinilac, vi ste sudija, vi ste kriminalac, vi ste
zakon. Vi ste sve! Vi ste minijaturna egzistencija.
46
Bog je uzvieni ideal. On je zapravo individualna jedinica boanske svesti. On je
netaknut od nesrea ivota, delovanja i rezultata delovanja.
Bog je stanje svesti. To nije osoba, zaista, ali je "individualan", tako da ete morati da
razumete razliku izmeu linosti i individualnosti. Linost je spoljna povrina tela. Kako vi
izgledate drugima, to je vaa linost. Vi kaete: "Prefinjena linost, lepa linost, runa linost"
- kako vi izgledate drugima. Vaa linost je izbor, miljenje drugih o vama. Ako ste sami na
zemlji, hoete li imati ikakvu linost? Nikakvu linost, jer ko e rei da ste lepi, ko e rei da
ste glupi, i ko e rei da ste veliki voa ljudi? Nema nikoga da kae bilo ta o vama. Miljenje
nee postojati, neete imati nikakvu linost.
Re linost dolazi od grke rei persona. U grkoj drami, glumci su koristili maske.
Ove maske su se zvale persona. Od te persone dolazi re personality (linost). Lice koje
nosite kada gledate u svoju enu i osmehujete se, to je linost - persona. Vi se ne oseate tako
da biste se smekali, ali morate da se osmehujete. Gost doe i vi mu iskaete dobrodolicu, a
duboko ispod nikada niste eleli da vam doe, duboko dole vi ste uznemireni - "ta sada da
radim s ovim ovekom?" - ali se osmehujete, iskazujete dobrodolicu i govorite: "Tako sam
radostan".
Linost je ono to vi postavljate, grimasa koju stavljate na lice, maska. Ali ako nema
nikoga u vaem kupatilu, nemate nikakvu linost dok ne pogledate u ogledalo. Onda odmah
linost dolazi jer vi sami poinjete da vrite rad drugog miljenja. Gledate u lice i kaete,
"Lepo". Sada ste podeljeni, sada ste vi dvoje, dajete miljenje o sebi. Inae u kupatilu kada
nema nikoga, a vi se uopte ne plaite da vas neko posmatra kroz kljuaonicu... Jer ako neko
gleda kroz kljuaonicu, linost ulazi unutra, vi poinjete da se ponaate na odreen nain.
Koncept jednog Boga zapravo izdvaja i otuuje boansko od postojanja. Koncept jednog Boga odvaja oveka od
Boga, dok ga koncept mnotva bogova spaja sa boanskim kroz samu egzistenciju.
45
Tanije reeno: Bog je prestao da zamilja da je ovek.
46
Mikrokosmos.
151
Samo u kupatilu vi odbacujete linost. Zbog toga je kupatilo tako osveavajue. Iz
kupanja izlazite tako lepi, svei, bez linosti; postajete individua. Individualnost je ono to vi
jeste; linost je ono to vi pokazujete da jeste. Linost je vae lice, individualnost je vae bie,
bivanje. Bog u Patanjalijevoj koncepciji, nema linost. On je jedna individualna jedinica.
Kada sazrite, postepeno, miljenje drugih postaje detinjasto. Ne brinete o njima;
beznaajno je ta oni kau. Ono to oni kau nije to to nosi znaenje. To ste vi, ono to vi
jeste nosi znaenje, ne ono ta oni kau, "Lepo". To je beskorisno. Ako ste lepi, to je glavna
stvar. ta oni kau je nevano. ta vi jeste - stvarno, autentini vi - to je vaa individualnost.
Kada odbacite linost, vi postajete sannyasin, postajete individualna jedinica. Sada
ivite kroz svoj pravi centar. Ne pozirate. Kada ne pozirate, niste zabrinuti. Kada ne pozirate,
vi ste nedirnuti onim to drugi kau. Kada ne pozirate, ostajete izdvojeni, nepristrasni. Linost
ne moe ostati nepristrasna. To je vrlo krhka stvar. To postoji izmeu vas i drugog, i to zavisi
od drugog. On se moe predomisliti, moe vas potpuno unititi. Pogledate enu koja se smei,
i oseate se lepo zbog njenog smeka. A ako se ona jednostavno preobrati sa mrnjom u
svojim oima, vi ste jednostavno smodeni. Zapravo, vi ste smodeni jer je vaa linost
baena pod noge. Ona vas je pregazila, ak ne eli ni da vas pogleda.
Svakog momenta se bojite da neko moe slomiti vau linost. Onda ceo svet postaje
jedna briga. Bog ima individualnost, ali ne linost. ta god da on jeste, to je ono to on
pokazuje. ta god da je on unutra, on je spolja. Zapravo, unutra i spolja nestaju za njega.
Bog je uzvieni ideal.
Na engleskom je to prevedeno: bog je vrhovni vladar. Zbog toga kaem da postoji
nerazumevanje o Patanjaliju. Na sanskritu on ga naziva purua-viea - vrhovno bie, ne
vladar. Ja bih voleo da prevedem "Bog" kao "najvii, vrhovni". On je individualna jedinica
boanske svesti - individualna, ne univerzalna, jer Patanjali kae svaka individua je
boanska.
47
On je netaknut od nesrea ivota, delovanja i rezultata delovanja.
Zato? Jer to vie postanete individua, vie ivot uzima razliit kvalitet. Nova
dimenzija se otvara - dimenzija igre. to se vie bavite s linou i spoljanjim, ljuskom,
periferijom... Vaa dimenzija ivota je dimenzija rada: zabrinuti oko rezultata, zabrinuti o
tome da li ete dostii cilj ili ne, uvek zabrinuti da li e vam stvari pomoi ili ne, ta e se
dogoditi sutra.
ovek iji je ivot postao igra ne brine se za sutra, jer on postoji samo danas. Isus
kae: "Pogledajte ljiljane. Tako su lepi," jer za njih ivot nije rad. Pogledajte reke, pogledajte
zvezde. Izuzev oveka, sve je lepo i sveto jer itava egzistencija je igra. Niko se ne brine oko
rezultata. Da li se drvo brine hoe li e cvetovi doi ili ne? Da li se reka brine hoe li dostii
okean ili ne? Izvan oveka, ne postoji briga. Zato je ovek zabrinut? Zato to gleda ivot kao
rad, a ne kao igru - a itava egzistencija je igra.
Patanjali kae: kada ovek postane usredsreen u sebi, on postaje igra; on se igra.
ivot je igra i to je lepo; nije potrebno brinuti o rezultatu. Rezultat nije vaan, to je
jednostavno nevano. Stvari koje radite same po sebi imaju vrednost. Ja vam govorim; vi me
sluate. Ali vi sluate sa svrhom, a ja govorim bez cilja. Vi sluate sa svrhom, jer kroz
sluanje vi elite da postignete neto - neko znanje, neka reenja, neke tehnike, metode, neko
razumevanje, a onda ete otii da ih odradite. Vi ste za rezultat. Ja vam govorim bez cilja. Ja
jednostavno uivam.
Ljudi me pitaju: "Zato nastavlja da govori svakog dana?" Ja uivam, to je isto kao
to ptice pevaju. Kakva je svrha? Pitajte ruu zato nastavlja da cveta? Koja je svrha? Ja vam
govorim jer ovo deljenje mene samog s vama je samo po sebi vrednost, to ima sutinsku
47
U originalnom tekstu Joga sutri stoji: purua viea ivarah. Znai da Patanjali postoveuje uzvieni (viea)
boanski ideal, Ivara, sa puruom, transcendentalnom individualnou, koja je ujedno i sutina ovekova. O
purui videti u knjizi Sankhya. Inae teorija sankhye je osnova Patanjaalijeve joge.
152
unutarnju vrednost. Ja ne traim rezultat; nisam zabrinut da li ete vi biti preobraeni kroz ovo
ili ne. Ne postoji zabrinutost. Ako me sluate, to je sve. Ako ni vi niste zabrinuti, onda se
preobraaj moe dogoditi upravo ovog trenutka. Zato to ste zabrinuti kako ete to iskoristiti -
bilo ta to kaem, kako da koristite to, ta da se radi oko toga... Vi ste ve u budunosti. Vi
niste ovde; ne uestvujete u igri. Vi ste u radionici ili na seminaru. Ne uestvujete u igri.
Razmiljate da dobijete neke rezultate iz toga, a ja sam potpuno beskoristan. Tako ja delim
sebe s vama. Ja ne govorim da se radi neto u budunosti: ja govorim jer se upravo sada, kroz
ovo deljenje, neto deava, i to je dovoljno.
Zapamtite rei: "sutinska unutarnja vrednost", i nainite svaki svoj in jednom
sutinskom unutarnjom vrednou. Ne brinite oko rezultata - jer onog trenutka kada
razmiljate o rezultatu, ta god da inite postaje sredstvo, a cilj je u budunosti. Nainite
sredstva sama sebi ciljem; nainite stazu ciljem. Nainite upravo ovaj trenutak najviim; ne
postoji nita izvan njega. Ovo je stanje Boga i kad god igrate, vi imate odsjaj tog stanja.
Deca se igraju, i ne moete nai nita boanstvenije od dejeg igranja. Otuda Isus
kae: "Dok ne postanete kao deca, neete ui u carstvo Boije." Postanite slini deci.
Znaenje nije da postanete detinjasti, jer da se bude detinjast jedna je stvar, a da se bude slian
deci totalno je razliita stvar. Detinjasto treba da bude odbaeno. To je mladalako, nezrelo.
Treba da se poveava slinost deci. To je nevinost - besciljna nevinost. Traenje koristi
donosi otrov; rezultat vas truje. Onda je nevinost izgubljena.
Bog je vrhovni. On je individualna jedinica boanske svesti. On je netaknut od nesrea
ivota, delovanja i rezultata delanja.
Moete postati Bog upravo sada jer ste ve to - samo stvar treba da se realizuje, shvati.
Vi ste ve ono to mislite da treba da budete.
48
Nije potrebno da izrastete u Boga. Zaista, treba
da shvatite da ste ve to. Ovo se dogaa kroz predanost.
Patanjali kae: verujte u Boga, imajte poverenje u Boga tamo, negde, visoko u
univerzumu, na vrhu, i predajte se. Taj Bog je samo oslonac, pomaga koji pomae
predavanje. Kada se predavanje dogodi, vi postajete Bog, jer predavanje znai: "Sada se ne
bavim rezultatom, ne interesujem se za budunost, ne brinem se za sebe uopte. Ja se
predajem."
Kada kaete: "Ja se predajem", ta se predaje? 'Ja' - ego. A bez ega kako moete
misliti o svrsi, rezultatu? Ko e misliti o tome? Onda se preputate. Onda idete gde god to
vodi. Sada itava volja odluuje; vi ste se predali svojoj odluci. Patanjali kae da postoje dva
puta. Uinite napor totalnim. Ako ne akumulirate ego, onda taj totalni napor e postati
predanost u sebi. Ako akumulirate ego, onda postoji put: predanost Bogu.
U Bogu seme je razvijeno do svog najvieg opsega.
Vi ste seme, Bog je manifestacija. Vi ste seme, a Bog je ostvarenje. Vi ste
potencijalnost, on je aktuelnost. Bog je vaa sudbina, i vi nosite tu svoju sudbinu ve mnogo
ivota, a ne vidite je, jer vae oi su fiksirane negde u budunost. One ne gledaju u sadanjost.
Ovde i sada sve je kao to treba da bude ako ste spremni da gledate. Nita nije potrebno;
nikakvo injenje nije potrebno. Egzistencija je savrena svakog pojedinog trenutka. Ona
nikada nije bila nesavrena, to ne moe da bude. Da je bila nesavrena, kako bi onda postala
savrena? Ko bi je onda nainio savrenom?
Egzistencija je savrena; uopte nita nije potrebno da se uradi. Ako ovo razumete,
predanost je onda dovoljna. Nema napora, nema pranayame, nema bhastrike, nema
shirshasane, nema yoga asana (poloaja), nema meditacije, niega, ako razumete ovo - da je
egzistencija savrena kakva jeste. Pogledajte unutra, pogledajte spolja: sve je tako savreno da
nita ne moe da se uradi osim slavljenja. ovek koji se predaje zapoinje slavlje.
48
I samim miljenjem o tome odvajamo se od onoga to jesmo ovde i sada, projektujemo se u vreme, nae
"ostvarenje" je vazda u budunosti. Otuda nunost transcendencije uma.
153
Poglavlje 4
NAI UVEK PRISUTNI CVET
Izlaganje 4. januara 1975. pre podne u Buddha dvorani.
Prvo pitanje:
Molimo vas, objasnite kako seme moe procvetati bez vremenskog razmaka.
Seme moe procvetati bez procepa, bez vremenskog razmaka, jer seme ve cveta. Vi
ste ve ono to postajete. Da nije tako, onda se seme upravo sada ne bi moglo razviti u cvet.
Onda bi vreme bilo potrebno. Onda zen ne bi bio mogu. Onda bi samo Patanjali bio
put. Ako treba da postanete neto, nuan e biti proces vremena. Ovo je poenta koju treba
razumeti: svi oni koji su spoznali, takoe su spoznali da je takvo postajanje tokom vremena
san. Vi ve postojite; savreni ste kakvi jeste.
49
Nesavrenstvo se javlja kada ste vrsto uspavani. Cvet ve cveta; samo su vae oi
zatvorene. Ako seme nije stiglo do cvetanja, onda e mnogo vremena trebati, a to nije obian
cvet: Bog e da se rascveta u vama. Onda ak ni venost nee biti dovoljna, onda je to gotovo
nemogue. Ako tek treba da procvetate, onda je to gotovo nemogue. To se nee dogoditi; to
se ne moe dogoditi. Bie potrebna venost.
Ne, nije u tome stvar. To se moe dogoditi upravo sada, ba ovog trenutka. ak ni
jedan trenutak ne mora da bude izgubljen. Nije stvar u tome da seme postaje cvet. Stvar je u
otvaranju oiju. Vi moete sada odmah otvoriti svoje oi, i onda ete otkriti da cvet uvek
cveta. Nikada to nije bilo drugaije; nikada nije moglo biti drugaije.
50
Bog je uvek prisutan u vama; samo pogled i on je manifestovan. Nije on bio skriven u
semenu; vi niste gledali u to. Dakle, samo toliko je potrebno - da pogledate u to. ta god da
ste vi, pogledajte u to, postanite svesni toga. Ne kreite se kao mesear.
Zbog toga je saopteno da su se mnogi zen majstori grohotom smejali kada su postali
probueni. Njihovi uenici nisu mogli razumeti, njihovi saputnici nisu mogli razumeti ta se
dogodilo. Zato ludo urliu? emu taj smeh? Oni su se smejali zbog opte besmislenosti.
Traili su ono to su ve bili, trali su za neim to je ve bilo u njima; traili su neto negde
drugde to je bilo skriveno u samom tragaocu.
Tragalac je traen; putnik je cilj. Ne treba da stignete negde drugde. Vi samo treba da
stignete do sebe. Ovo se moe dogoditi u jednom trenutku; ak i deli trenutka je dovoljan.
Ako seme treba da postane cvet, onda venost nije dovoljna jer to je rascvetavanje Boga. Ako
ste ve Bog, onda samo pogledajte natrag, pogledajte unutra, tada se to moe dogoditi.
Onda emu Patanjali? Patanjali je potreban zbog vas. Vama treba toliko mnogo
vremena da izaete iz sna, treba vam toliko mnogo vremena da izaete iz vaih snova, tako
ste mnogo angaovani u snovima, toliko ste mnogo uloili u svoje snove, zbog toga je
potrebno. Vreme nije potrebno zato to seme treba da postane cvet; vreme je nuno jer ne
49
Vreme je san - san je vreme. To je sutina buenja.
50
Ovo je taan opis prirode ili pra-krti, ona je pra-datost, bezvremena suma svega to uopte moe da bude, to
je bilo i to e biti, sve se samo ispoljava iz te pra-datosti, to znai da je sve ve postojalo u njoj, nita novo ne
nastaje. Samo na um, uhvaen u snoliku iluziju vremena, doivljava to ispoljavanje kao pojedinano u
linearnom vremenskom sledu. Sam takav um izaziva to pojavljivanje. Zato vidimo trodimenzionalni svet i da se
sve odvija tokom vremena. Stvar je u probuenju. Samo u snu postoji vreme, iluzija odvojenosti, i nekog procesa
postizanja bezvremenog jedinstva. Mi smo uvek ve u njemu, ali sanjamo da nismo, da smo odvojene fizike
individue, da se stvari pojavljuju kao nove i pojedinano u naem iskustvu. Ni nae pojedinano fiziko roenje
nikada se nije ni dogodilo, samo je naa svest ula u iluziju trodimenzionalnog vremena odnosno uma. Zato i
nae buenje ili prosvetljenje nastaje samo onda kada se probudimo od iluzije vremena, kada vidimo celu prakrti
kao prakrti, kao jednovremeno ili bezvremeno Jedno, a sebe kao svesnog subjekta ili svedoka svega, puruu,
zbog koga se sve to i zbiva: radi diferencijacije svesti i/ili buenja. Svekoliko postojanje postoji samo radi
buenja.
154
moete otvoriti svoje oi. Sa zatvorenim oima ste toliko postali naviknuti, to je postala
duboka navika. Ne samo to: vi ste sasvim zaboravili da zapravo ivite sa zatvorenim oima.
Potpuno ste zaboravili to. Mislite: "O kakvoj besmislici govorite. Moje oi su ve otvorene."
A vae oi su zatvorene.
Ako ja kaem: "Izaite iz vaih snova," vi odgovarate: "Ja sam ve budan", a to je
takoe san. Vi moete sanjati da ste budni; moete sanjati da su vam oi otvorene. Onda e
trebati mnogo vremena - ne zato to cvet jo nije procvetao - ve zato to je vama tako teko
da se probudite. Ima mnogo ulaganja. Ova ulaganja moraju da se shvate. Ego je osnovno
angaovanje. Ako otvorite svoje oi, vi nestajete. Otvaranje oiju izgleda kao smrt. To i jeste.
Tako vi govorite o tome, sluate o tome, razmiljate o tome, ali nikada ne otvarate oi, jer ako
zaista otvorite oi takoe znate da ete ieznuti. Ko ete onda biti? Niko i nita. Ova
nitavnost je prisutna kada otvorite oi; stoga je bolje verovati da su oi ve otvorene, a vi
ostajete neko.
Ego je prvi koji vas obavija u san. Ego moe postojati samo dok ste uspavani, upravo
kao to snovi mogu postojati dok ste uspavani. Ego moe postojati samo dok ste uspavani -
metafiziki uspavani, egzistencijalno uspavani. Kad otvorite oi prvo vi iezavate; onda se
Bog pojavljuje: ovo je problem. Vi se bojite da ete ieznuti, ali to su ta vrata ka boanskom,
sluali ste o tome, razmiljali ste o tome, ali nastavljate da odgaate - sutra, sutra i sutra.
Zbog toga je Patanjali nuan. Patanjali kae da nije potrebno otvarati oi odmah,
ima mnogo koraka. Moete izai iz svog sna u koracima, u postepeno. Odreene stvari radite
danas, odreene sutra, onda prekosutra, i to e dugo potrajati. Patanjali privlai jer vam daje
vreme da spavate. On kae nije nuno da izaete iz spavanja odmah sada; samo okretanje e
delovati. Onda odspavajte jo malo; onda uradite neto drugo. Tako malo po malo,
postepeno...
On je sjajan nagovara. On vas nagovara da izaete iz vaeg spavanja. Zen vas
protrese da izaete iz vaeg spavanja. Zbog toga zen majstor moe da vas udari u glavu;
nikada Patanjali. Zen majstor moe da vas izbaci kroz prozor; nikada Patanjali. Zato to zen
majstor koristi ok tretman - moete udarcem biti izbaeni iz sna, dakle zato nastavljati sa
pokuajima i nagovarati vas? Zato gubiti vreme?
Patanjali vas pribliava postepeno. Izvodi vas van a da vi ak niste ni svesni ta on
radi. On radi kao majka, ali obrnuto. Majka nagovara dete na spavanje. Moe da peva
uspavanku, doputa detetu da osea da je ona tu, da ne treba da se plai. Ponavljajui stalno
isti stih, dete se osea namamljeno u san. Ono pada u san drei ruku svoje majke. Ne mora
da brine. Majka je tu i ona peva, a pevanje je lepo! Majka ne kae: "Idi da spava," jer e to
ometati odlazak u san, uznemiriti. Ona jednostavno nagovara indirektno. Onda, ubrzo izvlai
svoju ruku, pokriva dete ebetom, izlazi iz sobe, i dete je brzo uspavano.
Isto ini Patanjali u obrnutom smeru. On vas postepeno izvodi iz vaeg sna. Zbog
toga je vreme potrebno; inae cvet ve cveta. Pogledajte: on je ve tu. Otvorite oi i on je tu,
otvorite vrata i on stoji tamo ekajui vas. On je uvek tamo stajao.
To zavisi od vas. Ako elite ok tretman, onda je zen staza. Ako elite vrlo postepen
proces, onda je joga put. Birajte! U biranju ste vi takoe vrlo varljivi. Pitate me: "Kako mogu
da izaberem?" Ovo je takoe trik. Sve je jasno. Ako vam treba vreme, izaberite Patanjalija.
Ako se plaite okova, izaberite Patanjalija. Ali izaberite! Inae, ako ne izaberete, to e
postati odlaganje. Onda kaete: "Teko je izabrati", a dok ne izaberete kako se moete
pokrenuti?
ok tretman je trenutan. On vas odmah sputa na zemlju. Moje vlastite metode su ok
tretman. One nisu postepene. Sa mnom se moete nadati da postignete u ovom ivotu; sa
Patanjalijem mnogo ivota e vam trebati. Sa mnom se takoe moete nadati da postignete
ba sada, ali imate mnogo stvari da uradite pre nego to postignete.
Vi znate da e ego nestati, vi znate da e seks nestati. Tada nema mogunosti za seks,
jednom kada postignete; to postaje apsurdno, smeno. Tako vi mislite: "Jo malo. ta je
pogreno u ekanju? Pustite me da uivam jo malo."
51
Ljutnja nee biti mogua, nasilje nee
51
Mentalna vezanost i zavisnost za seks je glavni razlog neuspeha kod praktiara meditacije. Svaki centar treba
da radi svoj posao i tada je rast energije i svesti kroz centre, akre, prirodan i lak. Ali ako je rad centara pomean,
155
biti mogue, ljubomora nee postojati; posesivnost, manipulacija sve to e nestati.
Vi iznenada oseate: "Ako sve ovo iezne, ta u onda ja biti?" - jer vi niste nita do
kombinacija svega ovoga, sveanj svega ovoga, i ako sve ovo nestane, preostaje samo
nepostojanje, nitavilo. To nepostojanje vas uasava. To izgleda kao bezdan. eleli biste da
zatvorite svoje oi i sanjate jo malo, upravo kao to se ujutru probudite ali biste eleli da se
okrenete na stranu barem pet minuta i jo malo sanjate, jer to je tako lepo.
Jedne noi Mula Nasrudin je probudio svoju enu i rekao joj: "Donesi mi odmah
naoare. Imao sam tako lep san, a jo vie je obeano."
elje nastavljaju da vam obeavaju - uvek se vie obeava - i one kau: "Uradite ovo i
ono, zato da se urite kada je prosvetljenje uvek mogue? Moete ga postii bilo kada; nema
potrebe za urbom. Moete to odlagati. To je pitanje venosti, briga venosti; zato ne uivati
ovog trenutka?
Vi ne uivate, ali um kae: "Zato ne uiva ovog trenutka?" A vi nikada niste uivali;
jer ovek bez unutarnjeg razumevanja ne moe uivati ni u emu. On jednostavno pati; za
njega sve postaje patnja. Ljubav - stvar kao ljubav - on pati ak i u tome. Najlepa mogua
pojava za uspavanog oveka jeste ljubav, ali on pati ak i kroz to. Nita nije mogue bolje od
ljubavi kada ste uspavani. Ljubav je najvea mogunost, ali vi ak patite i od toga. Jer to nije
pitanje ljubavi ili neeg drugog - spavanje je patnja - tako da ta god da se dogodi, vi ete
patiti. Spavanje okree svaki san u nonu moru. To zapoinje lepo, ali neto negde uvek krene
pogreno. Na kraju stiete u pakao.
Svaka elja vodi u pakao. Kau da svaki put vodi u Rim - ne znam, ali u jednu stvar
sam siguran: svaka elja vodi u pakao. U poetku elja vam daje mnogo nade, snove: to je
trik. Tako vi bivate uhvaeni. Ako bi elja od samog poetka rekla: "Budi paljiv, ja te vodim
u pakao," vi je ne biste sledili. elja vam obeava raj, obeava: "Samo nekoliko koraka i vi
ete to dostii; samo doite sa mnom" - zavodi vas, hipnotie i obeava vam mnoge stvari, a
vi bivajui u patnji, mislite: "ta je pogreno pokuati? Kuajmo malo i ovu elju takoe."
To e vas takoe voditi u pakao jer sama elja kao takva jeste put do pakla. Otuda
Buda kae: "Dok ne postanete bez elja, ne moete biti blaeni." elja je patnja, elja je san, i
elja postoji samo kada ste beivotni, uspavani. Kada ste budni i ivahni, elje vas ne mogu
obmanuti. Onda vidite skroz, onda je sve tako jasno da ne moete biti obmanuti. Kako novac
moe da vas obmane i kae da ete biti vrlo, vrlo sreni kada ima novca? Onda pogledajte
bogate ljude: oni su takoe u paklu - moda u bogatom paklu, ali to ne ini razliku. Bogatiji
pakao e biti gori od siromanog pakla. Sada su oni stekli novac, i jednostavno su u stanju
stalne nervoze.
Mula Nasrudin je sakupio veliko bogatstvo, a onda je otiao u bolnicu jer nije mogao
spavati. Bio je nervozan i stalno je drhtao i bojao se, ali ne neega odreenog. Siromaan
ovek se boji neega odreenog; a bogat ovek se jednostavno boji. Ako se bojite neega
odreenog, neto se moe uraditi. Ali on se jednostavno plaio, nije znao zato, jer je imao
pa je centar seksa, umesto da je tamo gde prirodno jeste, zapravo u glavi, u umu, onda se dogaa perverzija
seksualnosti, tada, zbog umeanosti mate i uma u seks, postaje mogue da bude seksualno privlano i ono to
prirodno nije (pornografija, homoseksualnost, zoofilija itd.). Seksualnost je sastavni deo bioloke ili organske
reprodukcije kroz magnetizam polova. Sav organski svet ima svoju svrhu. Svrha mu je raanje celovitog i
probuenog oveka. Za takvog oveka je nemogue da se vraa nazad u organske procese iji je smisao bio
njegova pojava. Kao to novoroeno dete ne moe da se vrati natrag u majinu utrobu, tako ni probueni ovek
ne moe da se vrati natrag u seksualnost. On je potpun u sebi i nita mu ne nedostaje. Pojava bilo kakve elje je
pokazatelj da nismo potpuni i celoviti, da ne ivimo u istinskom smislu, pa nam je zato potrebno neto da nas
oivi i upotpuni.
U kasnijim govorima ove knjige Osho objanjava sutinu seksualne zavisnosti upravo kao vezanost
detinjeg uma za majinu utrobu, kao infantilnu tenju za povratkom u nju. Smo telo je proizvod seksualnosti i
celo je seksualno. Otuda je identifikacija sa telom (egom) osnovni uzrok identifikacije sa seksom i zavisnosti od
seksa. Nema osloboenja od identifikacije sa telom, umom i egom bez prestanka identifikacije sa seksom.
Prestanak jedne identifikacije prirodno i automatski vodi do prestanka druge. Bez ikakvog potiskivanja i
odricanja. Zapravo pojava bilo kakvog potiskivanja i odricanja (svejedno da li prvo od seksa, ili od tela ega i
uma) pokazatelj je lanog prestanka identifikacije i vodi u daljni poremeaj rada centara. Tada ovek upada u
teku i komplikovanu situaciju da sanja da je budan i svestan, racionalizuje i opravdava svoju vezanost za seks
dok misli da je budan, svestan sebe i nezavisan od tela i uma.
156
sve; nije bilo potrebno da se boji; ali se jednostavno plaio i drhtao.
Otiao je u bolnicu, a za doruak su mu doneli nekoliko stvari, a meu tim stvarima
bila je posuda sa "drhtavim" elatinom. On je rekao: "Ne, ne mogu jesti ovo." Doktor je pitao:
"Zato ste tako nepokolebljivi u vezi s tim?" On je rekao: "Ne mogu jesti nita to je
nervoznije od mene!"
Bogat ovek je nervozan. Kakva je njegova nervoza, njegov strah? Zato se on tako
plai. Iako je svaka elja ispunjena, jo ostaje frustracija. Sada on ne moe ak ni da sanja, jer
je proao kroz sve snove; oni ne vode nikuda. Ne moe sanjati i ne moe sakupiti hrabrost da
otvori oi takoe, jer postoje angaovanja, uplitanja. On je obeao mnoge stvari u svom snu.
One noi kada je Buda naputao svoju palatu, eleo je da kae svojoj eni: "Ja
odlazim." eleo je da dodirne dete koje se upravo prethodnog dana rodilo, jer se vie nee
vraati. Priao je samo do vrata sobe. Pogledao je enu. vrsto je spavala, mora da je sanjala;
lice joj je bilo lepo, osmeh, dete u njenim rukama. Saekao je nekoliko sekundi na vratima;
onda se okrenuo. eleo je da kae neto; ali onda se uplaio. Ako bi neto rekao, onda bi ena
bila prinuena da plae, jadikuje i pravi scenu.
On se bojao sebe takoe, jer ako ona plae i jadikuje, onda moe postati svestan svojih
vlastitih obeanja: "Ja u te voleti zauvek, i biu s tobom stalno i veno." A ta je sa ovim
detetom koje se prethodnog dana rodilo? Ona bi naravno iznela dete pred mene, i rekla bi:
"Vidi ta si mi uinio. Onda zato ti se rodilo ovo dete? A sada ko e biti njegov otac? Jesam
li ja sama odgovorna za njega? Da li bei kao kukavica?" Dole bi mu sve ove misli, jer u
spavanju svako obeava. Svako nastavlja da obeava ne znajui kako e ispuniti obeanja, ali
u spavanju to se deava, jer niko nije svestan ta se deava.
Iznenada je postao svestan da e sve ove stvari nastupiti a onda e se porodica sakupiti
- otac i svi ostali - a on je samo sin, a otac oekuje od njega, u svom snu on je obeao njemu
takoe. Onda je on jednostavno pobegao; jednostavno je pobegao kao lopov.
Posle dvanaest godina, kada se vratio natrag, prva stvar koju ga je ena pitala bilo je
da li mu je ona pala na um one noi kada je odlazio. Pitala je: "Zato mi nisi rekao? Prva stvar
koju eli da pitam - a ekala sam te ovih dvanaest godina - zato mi nisi rekao? Kakva je to
vrsta ljubavi? Jednostavno si me napustio. Ti si kukavica."
Buda je sluao smireno. Kada je ena uutala on je rekao: "Sve te misli su mi dole.
Doao sam do vrata, ak sam ih i otvorio. Pogledao sam te; u snu sam ti obeao mnoge stvari.
Ali ako u postati budan, ako izlazim iz spavanja, onda ne mogu odrati obeanja data u snu.
Ako pokuam da odrim obeanja, onda se ne mogu probuditi."
"Dakle, ti si u pravu. Moe misliti da sam kukavica; moe misliti da sam pobegao iz
palate kao lopov, ne kao ratnik, ne kao hrabar ovek. Ali ja ti kaem, sasvim je obrnut sluaj,
jer kada sam beao, za mene u tom momentu, bio je trenutak najvee hrabrosti jer itavo moje
bie je govorilo: Ovo nije dobro. Ne budi kukavica. A da sam se zaustavio, da sam sluao
moje uspavano bie, onda za mene ne bi bilo mogunosti da se probudim."
"A sada sam doao k tebi; sada mogu ispuniti neto, jer samo ovek koji je prosvetljen
moe ispuniti. ovek koji je neznalica, kako moe ita ispuniti? Sada sam ti doao. Tog
trenutka da sam stao, ne bih ti mogao dati nita, ali sada donosim veliko blago sa sobom, i
sada ti ga mogu dati. Ne plai, ne jadikuj; otvori oi i pogledaj me. Ja nisam isti ovek koji je
otiao te noi. Potpuno razliito bie je dolo pred tvoja vrata. Ja nisam tvoj mu. Ti moe
biti moja ena, jer je to tvoje stanovite. Pogledaj u mene - ja sam potpuno druga osoba. Sada
ti donosim blaga. Mogu te takoe uiniti svesnom i prosvetljenom."
ena je sluala. Isti problem uvek dolazi svima. Poela je da razmilja o detetu. Ako
postane sannyasin i krene s ovim prosjakom - s njenim bivim muem, koji je sada prosjak -
ako ona krene... ta e se dogoditi sa detetom? Nije rekla nita, ali Buda je rekao: "Znam ta
misli, jer sam ja proao period gde su obeanja data u usnulom stanju sva skupa, i kae: ta
radi? A dete... Ti misli ovo: Neka dete postane malo starije, neka se oeni, onda moe
preuzeti palatu i kraljevstvo, a onda e me slediti. Ali zapamti, nema budunosti, ne postoji
sutra. Ili me sledi sada ili me ne sledi."
Ali njegova ena... enski um je vie uspavan nego muki. Postoji razlog za to, jer
ena je vei sanjar, ona ivi vie u nadi i snovima. Ona mora da bude vei spava jer bilo bi
157
teko prirodi da je koristi kao majku. ena mora biti u dubokom hipnotikom stanju, samo
onda moe nositi dete devet meseci u materici i patiti, onda ga roditi i patiti, onda ga podizati
i patiti, a onda jednog dana dete je jednostavno ostavi i odlazi drugoj eni... i pati.
U tako dugoj patnji, ena je prinuena da bude vei spava od oveka. Inae kako
moete patiti toliko? I ona se uvek nada. Onda se ona nada s drugim detetom, onda sa jo
jednim, i njen ivot je potroen.
Dakle, Buda je rekao, "Znam ta misli, i znam da si ti vei sanjar od mene. Ali ja sam
sada doao da iseem svo korenje tvoga spavanja. Dovedi dete. Gde je moj sin? Dovedi ga."
enski um je ponovo odigrao ulogu. Ona je dovela Rahula, dete koje je sada imalo dvanaest
godina, i rekla je: "Ovo je tvoj otac. Pogledaj ga - on je postao prosjak - i pitaj ga koje je
njegovo nasledstvo, ta ti on moe dati. Ovo je tvoj otac; on je kukavica! Pobegao je kao
lopov, ak i ne rekavi mi, napustio je tek roeno dete. Trai mu tvoje naslee!"
Buda se nasmejao i rekao Anandi: "Donesi moju prosjaku posudu." Dao je prosjaku
posudu Rahulu i rekao: "Ovo je moje naslee. inim te prosjakom. Ti si iniciran. Postaje
sannyasin." A svojoj eni je rekao: "Isekao sam koren. Sada nema potrebe za sanjanjem. Ti si
takoe probuena jer ovo je bio koren. Rahul je ve sannyasin; ti se takoe probudi, Jasodara,
ti se takoe probudi, i postani sannyasin."
Trenutak uvek dolazi kada ste u prelaznom periodu odakle se spavanje okree u
budnost. itava prolost vas zadrava, a prolost je mona. Budunost je nemona za
pospanog oveka. Za oveka koji nije pospan, budunost je mona; a za oveka koji je vrsto
uspavan, prolost je jaka, jer ovek koji je vrsto uspavan zna samo da sanja jer je samo
sanjao u prolosti. On nije svestan nikakve budunosti. ak i ako misli o budunosti, to nije
nita do samo opet refleksija prolosti, to je opet samo projekcija prolosti. Samo onaj ko je
svestan postaje svestan budunosti. Onda prolost nije nita.
Imajte to na umu. Moda neete moi da razumete odmah sada, ali jednog dana moi
ete da razumete. Za uspavanog oveka, uzrok je mnogo snaniji od posledice; seme je
mnogo monije nego cvet. Za oveka koji je budan, posledica je mnogo snanija od uzroka,
cvet je mnogo moniji nego seme. Logika spavanja je: uzrok proizvodi posledicu, seme
proizvodi cvet. Logika probuenog oveka je upravo obrnuta: cvet je taj koji proizvodi seme;
posledica je ono to proizvodi uzrok; budunost proizvodi prolost, a ne da prolost proizvodi
budunost. Ali za uspavani um, prolost, mrtvo, ono to je otilo, jeste mnogo monije. Nije...
Ono to tek treba da bude je mnogo snanije; ono to treba da bude roeno mnogo je
jae jer ivot je tamo. Prolost nema ivot. Kako ona moe biti snana? Prolost je ve
groblje. ivot se ve premestio odatle; zbog toga je to prolost. ivot ju je napustio, ali
groblja su vrlo mona za vas. Ono to tek treba da bude, ono to tek treba da bude roeno,
novo, ono to e se dogoditi, za oveka koji je probuen to postaje mnogo jae. Prolost njega
ne moe zadrati.
Prolost vas zadrava. Uvek mislite o prolim delima; uvek se razvlaite oko groblja.
Odlazite uvek iznova da posetite groblje i izrazite svoje potovanje mrtvom. Uvek izraavajte
potovanje onome to tek treba da se rodi, jer ivot je tamo.
Molimo vas, objasnite kako seme moe procvetati bez vremenskog razmaka.
Da, seme moe cvetati jer ono ve cveta. Cvet stvara seme, a ne seme cvet.
Rascvetavanje je ono iz ega sve postaje, ono je stvorilo svako seme. Ali zapamtite: samo
otvaranje je potrebno. Otvorite vrata; sunce je tu, oekuje vas. ivot nije zapravo napredak u
realnosti. On izgleda kao napredak u spavanju.
Postojanje, bivanje je ve ovde - sve kako jeste ve je savreno, potpuno, ekstatino -
nita ne moe biti dodato, ne postoji nain da se to popravlja. Onda ta je potrebno? Samo
jedna stvar: da postanete svesni i vidite to. To se moe dogoditi na dva naina. Moete biti
okom izbaeni iz svog sna: to je zen. Ili moete biti navedeni, nagovoreni da izaete iz vaeg
sna: to je joga. Izaberite! Nemojte samo da visite izmeu.
Drugo pitanje:
158
Da li je predavanje Ivari - Bogu - i predavanje guruu isto?
Predavanje ne zavisi od objekta. To je kvalitet koji vi unosite u vae bie. Kome se
predajete je nebitno. Bilo koji objekat e delovati. Moete se predati drvetu; moete se predati
reci; moete se predati bilo emu - svojoj eni, vaem muu, vaem detetu. Ne postoji
problem u objektu, svaki objekat e delovati. Problem je predati se.
Dogaaj se deava zbog predanosti, ne zbog onoga kome ste se predali. A ovo je
najlepa stvar koju treba razumeti: kome god da se predate, taj objekat postaje Bog. Nije u
pitanju predavanje Bogu. Gde ete nai Boga da mu se predate? Nikada ga neete nai.
Predajte se! Kome god da se predate, Bog je tamo. Dete postaje Bog, mu postaje Bog, ena
postaje Bog, Guru postaje Bog, ak i kamen moe postati Bog.
ak i kroz kamenje ljudi su dostigli, jer uopte nije pitanje emu se predajete. Vi se
predajete, a to donosi celu stvar, to otvara vrata. Predavanje, napor da se preda, donosi vam
otvaranje. A ako ste otvoreni kamenu, postajete otvoreni itavoj egzistenciji, jer je to samo
pitanje otvaranja. Kako moete biti otvoreni kamenu, a da ne budete otvoreni drvetu? Jednom
kada znate otvaranje, jednom kada uivate u euforiji koju ono donosi, ekstazi koja se desi
samo otvaranjem kamenu, onda ne moete nai tako glupog oveka koji e se zatvoriti odmah
preostaloj egzistenciji. Kada vam samo otvaranje kamenu daje tako ekstatino iskustvo, onda
zato se ne otvoriti svemu?
U poetku ovek se predaje neemu, a onda je predat svemu. Znaenje toga je da ako
ste se predali majstoru, u iskustvu predavanja, vi ste nauili putokaz, vodilju kako se moete
predati svemu. Majstor postaje samo prolaz kroz koji se prolazi. On postaje vrata, a kroz ta
vrata moete gledati u celo nebo. Zapamtite, ne moete nai Boga da mu se predate, mada
mnogi ljudi misle na taj nain; oni su vrlo prepredeni ljudi. Oni misle: "Kad Bog bude tu, mi
emo se predati."
52
Dakle, to je nemogue jer Bog je tu samo ako se predate. Predanost ini
sve boanskim. Predanost vam daje oi, i sve to se donese pred te oi postaje boansko.
Boanstvenost je kvalitet koji se dobija pomou predanosti.
U Indiji, hriani, Jevreji i muslimani smeju se hindusima, jer oni mogu da oboavaju
drvo, ili mogu da oboavaju kamen - ak i neoblikovan, koji nije ak ni statua. Mogu nai
kamen pored puta i od njega odmah nainiti boga. Nikakav umetnik nije potreban jer
predavanje je umetnost. Nije potrebno vajanje, nije potreban skupocen kamen, ak ni mermer.
Bilo koji obian kamen, koji je odbaen - ne moe se kupiti na trnici i stoga lei tamo pored
puta - i hindusi mogu odmah nainiti boga od njega. Ako se moete predati, on postaje
boanski. Oi predanosti ne mogu nai nita drugo nego boansko.
Drugi se tome smeju; ne mogu to razumeti. Oni misle da su ovi ljudi oboavaoci
kamena, oboavaoci idola. Nisu! Hindusi su bili pogreno shvaeni. Oni nisu oboavaoci
idola. Oni su nali klju, a taj klju je da sve moete uiniti boanskim ako se predate. A ako
se ne predate, moete nastaviti da tragate za Bogom milionima ivota. Nikada ga neete sresti,
jer nemate kvalitet koji susree, koji moe da sretne, koji moe da nae. Dakle, pitanje je
subjektivne predanosti, ne objekta kome se predajete.
Ali, naravno, postoje problemi. Vi se ne moete tako iznenadno predati kamenu, jer
va um nastavlja da govori: "Ovo je samo kamen. ta to radi?" A ako um nastavlja da
govori: Ovo je kamen; ta radi? - onda se ne moete predati, jer predanost trai vau
celovitost.
Otuda znaaj majstora. Majstor oznaava nekoga ko stoji na granici - na granici
ljudskog i boanskog. Neko ko je bio ljudsko bie kao vi, ali vie nije kao vi - neto se
dogodilo - on je sada neto vie, vie od ljudskog bia. Dakle, ako pogledate u njegovu
prolost, on je upravo kao vi - ali ako pogledate njegovu sadanjost i budunost, onda gledate
neto vie. Onda je on boanski.
Teko je predati se kamenu, reci - vrlo, vrlo teko - ak i predati se uitelju jeste tako
teko. Onda predavanje kamenu e nuno biti vrlo teko, jer kad god vidite uitelja, onda opet
52
Veina vernika ima ubeenje da su 'nali Boga' samo zato da bi izbegli pravu predaju. Koliko im je ego vrst,
toliko im je takva vera jaka. Njihova predanost je samo metod ouvanja ega, a 'Bog' je uvek u obliku nekog
simbola, relikvije ili fetia.
159
va um kae da on je ljudsko bie kao vi, dakle zato se predavati njemu? A va um ne moe
videti sadanjost; um moe videti samo prolost - da je taj ovek roen kao vi, stoga zato se
predavati njemu? On je upravo kao vi.
On jeste, a ipak nije. On je oboje i Isus i Hrist - Isus je ovek, sin oveiji, a Hrist je
vii poloaj. Ako gledate samo vidljivo, onda je on kamen; vi se ne moete predati. Ako
volite, ako postanete intimni, ako dozvolite da njegovo prisustvo ue duboko u vas, ako
moete nai vezu - o tome je re - vezu s njegovim biem, postojanjem - onda iznenada
postajete svesni vieg. On je vie nego ovek. Na neki nepoznat nain, on je neto to vi niste
dobili. Na neki nevidljivi nain on je prodro izvan granica ljudskog. Ali to moete osetiti
samo ako postoji odnos, veza.
To je ono to Patanjali kae, shraddha - poverenje; poverenje stvara vezu. Ta bliska
veza je unutarnja harmonija dvoje nevidljivih; ljubav je ta bliska veza. S nekim ste
jednostavno prilagoeni kao da ste oboje roeni jedno za drugo. Vi to zovete ljubav. Na
trenutak, ak i na prvi pogled, neko vam jednostavno odgovara, kao da ste zajedno stvoreni i
bili razdvojeni; a sada ste se opet sreli.
U starim mitologijama svuda u svetu, reeno je da su ovek i ena stvoreni zajedno. U
indijskoj mitologiji postoji vrlo lep mit. Mit je da su ena i mu na samom poetku stvoreni
kao blizanci, brat i sestra. Zajedno su bili roeni - ena i mu kao blizanci, spojeni zajedno u
jednoj materici. Postojao je odnos, veza od samog poetka. Od prvog trenutka postojala je
veza. Bili su zajedno u materici drei jedno drugo, a to je odnos. Onda, usled neke nesree,
taj fenomen je nestao sa zemlje. Meutim, mit kae da uzajamni odnos jo postoji. ovek i
ena... ovek moe da bude roen ovde, a ena moe da bude roena negde u Africi, u
Americi, ali postoji veza, i dok ne nau jedno drugo bie im teko. I vrlo je teko nai jedno
drugo. Svet je tako prostran, a vi ne znate gde da traite i gde da naete. Ako se to desi, to se
deava sluajno.
Naunici takoe veruju da emo pre ili docnije moi da ocenimo vezu uz pomo
naunih instrumenata, i pre nego to neko stupi u brak. Par mora otii u laboratoriju tako da
mogu otkriti da li je njihova bioenergija podesna ili ne. Ako nije podesna, onda su oni u
zabludi. Ovaj brak ne moe... Oni moda misle da e biti vrlo sreni, ali ne mogu biti jer
njihova bioenergija nije podesna.
Tako vi moete voleti nos ene, a ena moe voleti vae oi, ali to nije poenta.
Voljenje nosa nee pomoi, voljenje oiju nee pomoi, jer posle dva dana niko ne gleda u
nos i niko ne gleda u oi. Onda je problem bioenergija. Unutranje energije se susreu i
meaju jedna s drugom; ili se pak odbijaju. To je upravo kao kad vrite transfuziju krvi; ili je
vae telo prihvata ili odbacuje, jer postoje razliiti tipovi krvi. Ako su istog tipa, samo onda
telo prihvata; inae jednostavno odbacuje.
Isto se dogaa u braku. Ako se bioenergija slae, brak je prihvatljiv, i ne postoji
svestan nain da se to zna. Ljubav je vrlo obmanljiva, jer ljubav je uvek usredsreena na
neto. Glas ene je dobar, i vi ste privueni. Ali u tome nije poenta. To je parcijalna stvar.
Celina mora da se slae. Vae bioenergije treba da prihvate jedna drugu tako potpuno da
duboko ispod vi postanete jedna osoba. To je odnos, veza. Deava se u ljubavi retko, jer kako
je nai? To je ipak teko. Samo zaljubljivanje nije siguran kriterijum. Od hiljadu, devet stotina
devedeset devet puta nema uspeha. Zaljubljenost se pokazala neuspelom.
ak i vii odnos se deava sa majstorom. To je vie nego ljubav. To je shraddha -
poverenje. Ne susreu se i prilagoavaju samo vae bioenergije, nego se i same vae due
usklauju. Zbog toga, kad god neko postane uenik, itav svet misli da je on lud; jer ceo svet
ne moe videti u emu je poenta. Zato ste vi ludi za tim ovekom? A vi to sami takoe ne
moete objasniti, jer se to ne moe objasniti. Moete ak i da ne budete svesni ta se dogodilo,
ali s tim ovekom, iznenada, vi ste u poverenju. Iznenada se neto susretne, postaje jedno. To
je odnos, veza.
Teko je imati taj odnos s kamenom. Jer je ak teko imati taj odnos sa ivim
majstorom, kako moete imati to s kamenom? Ali ako se to dogodi, odmah majstor postaje
Bog. Za sledbenika majstor je uvek Bog. On moe da ne bude Bog za druge, to nije poenta.
Ali za uenika on je Bog, i kroz njega se vrata boanskog otvaraju. Onda vi imate klju - ovaj
160
unutranji odnos je klju, ova predanost. Onda moete pokuati to; prepustiti se reci...
Mora da ste itali novelu "Sidarta" od Hermana Hesea. On ui mnoge stvari od reke.
Vi ne moete uiti od Bude, samo posmatrajui reku, mnoga raspoloenja reke. On je postao
splavar samo posmatrajui hiljade stanja oko sebe. Ponekad, reka je srena i plee, ponekad
vrlo, vrlo tuna, kao da se uopte ne kree - ponekad vrlo ljuta i buna, protiv itave
egzistencije, a ponekad tako tiha i smirena kao Buda. A Sidarta je jednostavno splavar, prolazi
rekom, ivi pored reke, posmatra reku, ne ini nita drugo. To postaje duboka meditacija i
odnos, a kroz reku i njenu "renost" on to postie: on stie do istog sagledavanja kao Heraklit.
Vi moete zagaziti u istu reku i ne moete. Reka je ista i nije ista. Ona je tok, a kroz
reku i kroz odnos sa njom on saznaje celu egzistenciju kao reku - "renost".
To se moe dogoditi sa svime. Osnovno to treba zapamtiti jeste predaja.
Da li je predaja Ishvari - Bogu - i predaja guruu isto?
Da! Predaja je uvek ista. Do vas je kome se moete predati. Naite oveka, naite reku
i predajte se. To je rizik, najvei mogui rizik. Zbog toga je tako teko predati se. To je rizik!
Vi se kreete u nepoznatoj teritoriji i dajete toliko snage oveku ili neemu emu se predajete.
Ako se predate meni, vi mi dajete potpuno ovlaenje. Onda moje 'da' jeste vae 'da',
onda moje 'ne' jeste vae 'ne'. ak i po danu kada kaem, 'ovo je no', vi kaete: "Da, no je".
Vi dajete totalno ovlaenje nekome. Ego se odupire. Um kae: "Ovo nije dobro. Sauvaj
kontrolu nad sobom. Ko zna gde e te ovaj ovek odvesti? Ko zna, on moe rei: Skoi s
vrha brda, i onda e biti mrtav. Ko zna, ovaj ovek moe manipulisati s tobom, kontrolisati,
eksploatisati." Um e izneti sve ove stvari. To je rizik, a um preduzima sve mere sigurnosti.
Um govori: "Budi paljiv. Budi malo oprezniji s ovim ovekom." Ako sluate um,
predaja nije mogua. Um je u pravu! To je rizik! Ali ta god preduzmete, to e biti rizik.
uvanje nee mnogo pomoi. Moete se uvati zauvek, i moda neete moi da se odluite,
jer um nikada ne moe da se odlui. Um je pometnja. On nikada nije odluan. Moraete
zaobii um jednog dana, i moraete mu rei: "Ti ekaj. Ja idem; skoiu i videu ta se
deava."
ta vi zapravo imate da izgubite? Uvek se pitam ta to imate kada se tako bojite da
izgubite, ta tano dajete kada se predajete. Vi nemate nita. Moete dobiti iz toga, ali ne
moete izgubiti jer nemate nita. Moete uvek profitirati iz toga, ali ne postoji mogunost bilo
kakvog gubitka jer nemate ta da izgubite.
Mora da ste uli uvenu maksimu Karla Marksa: "Proleteri svih zemalja ujedinite se,
jer nemate ta da izgubite osim svojih lanaca." To moe biti istina, moe i da ne bude istina.
Meutim, za tragaoce ovo je tana stvar. ta ete izgubiti osim svojih lanaca, svog neznanja,
svoje patnje? Meutim, ljudi takoe postaju jako vezani za svoju patnju - oni prianjaju uz
samu svoju nevolju kao da je blago. Ako elite ukloniti njihovu nevolju, oni stvaraju sve vrste
prepreka.
Posmatrao sam ove prepreke i ove trikove kod hiljada ljudi. ak i ako elite da uzmete
njihovu bedu, oni prianjaju uz nju. Oni istiu neku stvar, jer nemaju nita drugo, to je svo
blago koje imaju. Ne uzimajte im to jer je uvek bolje imati neto nego nita. To je njihova
logika: uvek je bolje imati neto - barem ovu bedu koja postoji, nego biti potpuno prazan,
nego biti niko.
ak i kada ste jadni, vi ste neko. ak i ako imate pakao u sebi, barem imate neto. Ali
gledajte to, posmatrajte to, i kada se predate zapamtite da nemate nita drugo da date. Uitelj
uzima vau bedu, nita drugo. On ne uzima va ivot zato to ga nemate. On uzima samo vau
smrt. Ne uzima nita vredno od vas, jer vi to nemate. On uzima samo smee, besmislice koje
ste sakupili kroz mnoge ivote i sedite na gomili besmislica i mislite to je vae kraljevstvo.
On ne uzima nita. Ako ste spremni da mu date svoju patnju, postaete sposobni da
primite boansko. To je predanost, i tada uitelj postaje Bog. Sve i svako kome se predate
postaje boanski. Predanost ini boansko, predanost stvara boansko. Predanost je
stvaralaka sila.
161
Pitanje tree:
Da li je majstor potreban posle satorjia?
Da! ak i vie, jer satori je samo letimino sagledavanje, a takvo sagledavanje je
opasno jer ulazite u teritoriju nepoznatog. Pre toga majstor nije bio potreban. Pre toga kretali
ste se u poznatom svetu. Samo posle satorija majstor postaje apsolutno potreban, jer sada je
neko potreban da vas dri za ruku i vodi prema onome to nije samo odbljesak realnosti, nego
postaje apsolutna realnost. Posle satorija vi imate ukus, a ukus stvara vie elje. Ukus postaje
magnetski privlaan tako da ete eleti ludaki da jurnete u to. Tada je majstor potreban.
Posle satorija mnoge stvari e se dogoditi. Satori je kao vienje vrha Gourishankar,
(Mont Everesta) iz ravnica. Jednog dana, jednog jasnog sunanog jutra, magle nema, moete
videti stotinama milja udaljen vrg Gourishankar kako se die u nebo. To je satori. Onda pravo
putovanje zapoinje. Onda sav ostali svet izgleda beskoristan.
To je prekretnica. Sada sve to ste znali postaje nekorisno, sve to ste imali postaje
teret. Sada svet, ivot koji ste iveli do sada, jednostavno nestaje kao san, jer se vee
dogodilo. I to je satori, letimino sagledavanje, odbljesak. Ubrzo e magla biti tu, i vrh nee
biti vidljiv. Oblaci e doi i vrh e nestati. Sada ete biti u potpuno nesigurnom stanju svesti.
Prva stvar e biti, da li je to, ta god da ste videli, bilo realno ili samo san, jer gde je to
sada? To je nestalo. To je bio samo kratak proboj, samo procep i vraeni ste natrag - baeni u
va vlastiti svet.
Javie se sumnja: ta god da ste videli, da li je bilo istinito? Da li je to stvarno
postojalo, ili ste sanjali o tome, ili ste zamiljali to? A to je mogue. Mnogi ljudi zamiljaju,
tako da sumnja nije pogrena. Mnogo puta ete zamiljati, i ne moete nainiti razliku, ta je
realno a ta je nerealno. Samo majstor moe rei: "Da, ne brinite. To je bilo realno." Ili
majstor moe rei: "Odbacite to! To je bilo zamiljeno."
Samo onaj ko je upoznao vrh - ne iz ravnice - samo onaj ko je dosegao vrh, samo onaj
koji je sam postao vrh, samo on vam moe rei jer on ima kriterijum, on ima merilo. On moe
rei: "Baci to smee! To je samo vaa imaginacija," jer kada tragaoci stalno misle o ovim
stvarima, um zapoinje da sanja.
Mnogi ljudi dolaze kod mene. Samo jedan procenat od njih ima realnu stvar;
devedeset devet procenata donose nerealne stvari. Teko im je da odlue - ne teko, ve
nemogue - oni ne mogu odluiti. Iznenada oseate oivljavanje energije u osnovi kime:
kako ete odluiti, da li je to realno ili nerealno? Mnogo ste razmiljali o tome; takoe ste
eleli to. Nesvesno sejete seme da se to treba dogoditi, kundalini treba da se uzdigne. Onda ste
itali Patanjalija, onda ste razgovarali o tome, onda ste sreli ljude koji kau da je njihova
kundalini probuena. Va ego, onda se sve pomealo...
Iznenada, jednog dana osetite oivljavanje: to nije nita do kreacija uma - samo da vas
zadovolji: "Nemoj brinuti, nemoj biti tako mnogo zabrinut. Gledaj! Tvoja kundalini se
podigla," a to samo um zamilja. Onda ko e odluiti? I kako ete odluiti, jer vi ne znate
istinu? Samo istina moe postati kriterijum za odluivanje da li je to istina ili neistina.
Majstor je potreban ak i vie posle prvog satorija. Postoje tri satorija. Prvi satori je
samo letimian, poput svetlucanja. On je nekada mogu ak i kroz droge; to je mogue kroz
mnoge druge stvari - nekada sluajno. Ponekad se penjete na drvo i padnete, a to je takav ok
da se um zaustavlja za jedan trenutak, i svetlucanje nastaje, a vi ete osetiti takvu euforiju kao
da ste izbaeni iz svog tela, neto ste saznali.
Za sekundu se vraate natrag, um poinje da funkcionie; to je jednostavno ok. Kroz
elektrini ok je to mogue, kroz ok insulinom to je mogue, kroz droge to je mogue. ak
se ponekad i u bolesti to dogaa. Tako ste slabi da um ne moe funkcionisati; iznenada imate
uvid, letimino sagledavanje. Kroz seks je to mogue. U orgazmu, kada celo telo vibrira, to je
mogue.
Taj prvi uvid ne nastaje nuno kroz religijsko nastojanje. Zbog toga su LSD, meskalin,
i marihuana postali tako vani i privlani. Prvo letimino sagledavanje je mogue, i vi moete
biti uhvaeni zbog tog prvog sagledavanja u drogi. To moe postati trajan izlet; onda je to vrlo
opasno jer letimini uvidi nee pomoi. Oni mogu pomoi, ali nije nuno pomo doe samo
162
od njih. Oni mogu pomoi samo sa majstorom, jer e on onda rei: "Ne idi samo za
letiminim sagledavanjem. Imao si letimino sagledavanje, sada zaponi putovanje da
dostigne vrh." Budui da nije stvar samo u tome da se sagleda vrh, ve konano ovek treba
da postane vrh.
Ovo su tri stadijuma: prvi je letimian uvid - ovo je mogue kroz mnoge puteve, nije
nuno da budu religijski. ak i ateista moe imati letimian uvid. Droge, hemikalije mogu
vam dati letimino sagledavanje. ak i posle operacije, kada izlazite iz hloroforma, moete
imati letimian uvid. I dok vam daju hloroform, dok padate sve dublje i bublje, moete imati
to letimino sagledavanje.
Mnogi ljudi su postigli prvi satori; to nije mnogo znaajno. Moe se koristiti kao
korak za drugi satori. Drugi satori je dostizanje vrha. To se nikada ne dogaa sluajno. To se
dogaa samo kroz metode, tehnike, kole, jer je potrebno dugo nastojanje da se dostigne drugi
satori.
I tada je tu trei satori, koji Patanjali naziva samadhi: taj trei znai postati sam vrh.
Jer iz drugog vi takoe silazite dole. Kad dosegnete vrh, to moe biti nepodnoljivo.
Blaenstvo je takoe ponekad nepodnoljivo - ne samo bol, blaenstvo takoe; ovek se vraa
natrag bolu.
Teko je iveti na visokom vrhu - vrlo teko! - ovek bi eleo da se vrati natrag. Dok
ne postanete sam vrh, dok iskusilac ne postane iskustvo, to moe da se izgubi. I do treeg - do
samadhija - majstor je potreban. Samo kada se dostigne konani, najvii samadhi, majstor
nije potreban.
etvrto pitanje:
Dok vas sluam, mnogo puta odreene rei idu vrlo duboko, i postoji iznenadna
jasnoa i razumevanje. Ovo izgleda da se deava samo kada sluam rei koje vi izgovarate.
Ali, mir koji se sputa dok vas sluam bez ikakve posebne panje podjednako je blaen, ali
onda se gube rei i njihova znaenja. Molim vas, dajte nam uputstvo kako da vas sluamo, jer
je to jedna od vaih najboljih meditacija.
Ne brinite mnogo o reima i znaenju. Ako posveujete mnogo panje reima i
znaenju, to postaje intelektualna stvar. Naravno, nekada ete dospeti do jasnoe. Iznenada
oblak iezava i sunce je tu, ali to e biti samo trenutna stvar i jasnoa nee mnogo pomoi;
sledeeg trenutka nestaje. Intelektualna jasnoa nije od velike koristi.
Ako sluate rei i njihovo znaenje moete razumeti mnoge stvari, ali neete razumeti
mene, neete takoe razumeti ni sebe. Mnoge takve stvari nisu vredne. Ne brinite o reima i
znaenjima; sluajte me kao da ne govorim ve pevam, kao da vam ne govorim reima, nego
vam govorim zvukovima, kao da sam pesnik!
Nije potrebno traiti znaenje, ta sam ja mislio. Samo sluajte bez pridavanja ikakve
panje reima i znaenjima; i doi e vam razliit kvalitet jasnoe. Biete blaeni: to je prava
jasnoa. Osetiete sreu, osetiete smirenost, tiinu i spokojstvo. To je pravo znaenje.
Jer ja nisam ovde da bih vam objasnio odreene stvari, ve da stvorim odreen kvalitet
u vaem biu. Ja ne govorim da bih objasnio; moj govor je kreativan fenomen. Ne pokuavam
neto da vam objasnim - to vi moete uiniti kroz knjige i postoje milioni drugih naina da
razumete ove stvari - ja sam ovde da vas preobrazim.
Sluajte me - jednostavno, nevino, bez ikakve brige oko rei i njihovih znaenja.
Ostavite tu jasnou; ona nije od velike koristi. Kada me jednostavno sluate, transparentno,
intelekt vie ne postoji - od srca do srca, od bia do bia - onda govornik iezava, i slualac
takoe. Onda ja nisam ovde, i vi takoe niste ovde. Odnos, veza postoji; slualac i govornik
su postali jedno. U tom jedinstvu, vi ete biti preobraeni. Da biste dospeli do tog jedinstva
postoji meditacija. Nainite to meditacijom, ne kontemplacijom, ne razmiljanjem. Onda se
prenosi neto vie od rei - neto iznad znaenja. Pravo znaenje, krajnje znaenje se prenosi -
neto to nije u spisima i ne moe biti.
Moete i sami itati Patanjalija. Uz malo napora vi ete ga razumeti. Ja ne govorim
ovde da biste postali sposobni da razumete Patanjalija; ne, to uopte nije poenta. Patanjali
163
je samo izgovor, vealica. Ja veam neto na njemu to je izvan spisa.
Ako sluate moje rei, vi ete razumeti Patanjalija, bie jasnoe. Ali ako sluate moj
zvuk, ako ne sluate rei ve mene, onda e vam pravo znaenje biti otkriveno, a to znaenje
nema nita s Patanjalijem. To znaenje se prenosi izvan spisa.
Poglavlje 5
MAJSTOR MAJSTORA
Izlaganje 5. januara 1975. u Buddha dvorani.
I, 26: purveamapi guruh kalenanavacchedat.
On je uitelj i prvim mudracima, budui vremenom neogranien.
53
I, 27: tasya vacakah pranavah.
Re koja ga iskazuje je prvobitna vibracija [AUM].
I, 28: tajjapastadarthabhavanam.
Ponavljati je i realizovati u sebi njen smisao [vodi takoer ka samadhiju].
I, 29: tatah pratjakcetanadhigamo' pyantaraydbhavaca.
Ovim [ponavljanjem] postie se Uvid u vlastitu unutranjost (pratyakcetana), a
[svakovrsne psihosomatske i intelektualne] smetnje (antaraya) bie takoer otklonjene.
Patanjali govori o fenomenu Boga. Bog nije tvorac. Za Patanjalija, Bog je najvie
cvetanje individualne svesti.
Svako je na putu da postane Bog. Ne samo vi, nego i kamenje, stene, svaka jedinica
egzistencije je na putu da postane Bog. Neki su ve postali; neki postaju; neki e postati.
54
Bog nije tvorac, nego kulminacija, vrh, najvie od egzistencije. On nije u poetku; on
je u kraju. I, naravno, u izvesnom smislu, on je i na poetku takoe, jer na kraju moe da
cveta samo ono to je uvek bilo od samog poetka kao seme. Bog je potencijalnost, skrivena
mogunost: ovo treba da se zapamti. Dakle Patanjali nema jednog Boga, on ima beskonano
bogova. Cela egzistencija je puna bogova.
Jednom kada ste razumeli Patanjalijevu koncepciju Boga, onda Bog nije da bi se
samo oboavao. Vi morate da postanete jedno s njim; to je jedino oboavanje. Ako samo
oboavate Boga, to nee pomoi. Zapravo, to je neozbiljno. Oboavanje, pravo oboavanje
treba da se sastoji od postajanja vas samih Bogom. itav napor treba da bude da se dovede
vaa potencijalnost do take gde eksplodira u ostvarenju - gde se seme rasprsne i ono to je
bilo skriveno postaje ispoljeno. Vi ste neispoljeni Bog, i svo nastojanje je u tome kako dovesti
neispoljeno do ispoljenog stanja - kako ga dovesti do ravni manifestacije.
Budui da je on izvan ogranienja vremena, on je majstor majstora.
On govori o svojoj koncepciji Boga. Kada neko postaje cvet, kada neko postaje lotos
postojanja, mnoge stvari se njemu deavaju i mnoge stvari poinju da se u egzistenciji
deavaju kroz njega. On postaje velika mo, jedna beskonana snaga, i kroz njega na mnogo
naina, drugima se pomae da postanu bogovi na njihov vlastiti nain.
53
U ovom predavanju Osho pravi razliku izmeu Uitelja i Majstora, tako da se u ovoj sutri misli na Majstora.
54
Zapravo, sve je Boansko i nita osim Boanskog ne postoji, a postajanje Boanskim o emu se ovde govori
zapravo je buenje i prepoznavanje sebe kao Boanskog.
164
Budui da je on izvan ogranienja vremena, on je majstor majstora.
Postoje tri tipa majstora. Jedan nije sasvim majstor; pre je uitelj. Uitelj je ovek koji
ui, onaj koji pomae ljudima da znaju o stvarima, bez njihove vlastite realizacije. Ponekad
uitelji mogu privui hiljade ljudi. Jedina potrebna stvar je da oni budu dobri uitelji. Oni
moda nisu spoznali sebe, ali mogu govoriti, mogu raspravljati, mogu propovedati, i mnogi
ljudi mogu biti privueni njihovim govorima, besedama, propovedima. Ali govorei
neprekidno o Bogu oni mogu obmanjivati sebe. Postepeno mogu poeti da oseaju kako oni
znaju.
Kada govorite o nekoj stvari, najvea opasnost je da moete poeti da verujete da
znate. U poetku kada ponete da govorite, da poduavate - poduavanje ima neku privlanost
jer je to vrlo ispunjavajue za ego - kada vas neko slua paljivo, duboko ispod to ispunjava
va ego da vi znate, a on ne zna. Vi ste znalac, a on je neznalica.
Dogodilo se: svetenik, veliki svetenik, pozvan je u ludnicu da kae nekoliko rei
stanarima te kue. Svetenik nije oekivao mnogo, ali je bio iznenaen. Jedan ludak ga je
sluao toliko paljivo; nikada nije video nekog oveka da ga slua tako paljivo. On se
nagnuo napred i svaku re primao u svoje srce. ak nije ni treptao. Bio je toliko paljiv - kao
da je hipnotisan.
Kada je svetenik zavrio propoved, video je istog oveka kako prilazi upravniku i
govori mu neto. Bio je radoznao. im mu se pruila prilika, pitao je upravnika: "ta vam je
ovek rekao? Da li je rekao neto o mojoj propovedi?" Upravnik je odgovorio: "Da."
Svetenik je pitao: "Hoete li mi rei ta je rekao?" Upravnik je bio malo nerad da to uini, ali
je onda rekao: "Da, ovek je rekao: Vidite? A ja sam unutra, a on je van!"
Uitelj je tano na istom mestu, u istom amcu, kao to ste vi. On je takoe jedan
stanar ludnice. On nema nita vie nego vi - samo malo vie informacija. Informacije ne znae
nita. Moete da ih sakupite; obina, osrednja inteligencija je potrebna da skupi informacije.
ovek ne treba da bude genije, ne treba da bude mnogo talentovan. Samo osrednja
inteligencija je dovoljna. Moete skupiti informacije. Moete stalno da ih sakupljate; moete
postati uitelj.
Uitelj je onaj ko zna bez spoznaje. On privlai ljude, ako je dobar govornik, dobar
pisac, ako ima linost, ako ima odreenu harizmu oko sebe, magnetske oi, snano telo.
Postepeno on postaje sve vetiji. Meutim, ljudi oko njega ne mogu postati sledbenici, oni e
ostati uenici. ak i ako se on izdaje za majstora, ne moe vas nainiti sledbenikom. Najvie
vas moe nainiti uenikom. Uenik je onaj koji je u potrazi za vie informacija, a uitelj je
onaj koji je sakupio vie informacija. Ovo je prvi tip majstora - koji uopte nije majstor.
Onda postoji drugi tip majstora - koji je spoznao sebe. ta god kae, on kae kao
Heraklit: "Ja sam tragao." Ili kao Buda, on moe rei: "Ja sam naao." Heraklit je mnogo
suptilniji. On je govorio ljudima koji ga ne bi mogli razumeti da je kazivao kao Buda: "Naao
sam". Buda kae: "Ja sam najsavreniji prosvetljeni ovek koji se ikada dogodio." To izgleda
egoistino, ali nije, i on je govorio svojim sledbenicima koji su mogli razumeti da tu uopte
nije bilo ega.
Heraklit je govorio ljudima koji nisu bili disciplinovani - samo obinim ljudima. Oni
ne bi razumeli. On utivo kae: "Ja sam tragao, istraivao," i ostavlja drugu stranu, ono: "Ja
sam naao", vaoj imaginaciji. Buda nikada ne kae: "Ja sam tragao." On kae: "Naao sam! I
ovo prosvetljenje se nikada nije dogodilo pre. Ono je najvie i potpuno."
ovek koji je naao jeste majstor. On e prihvatiti sledbenike. Uenici su zabranjeni;
uenici ne mogu otii tamo sami od sebe. ak i ako ih nanese tamo put, otii e to je pre
mogue jer majstor vam nee pomoi da sakupljate jo vie znanja. On e pokuati da vas
preobrazi. Dae vam postojanje, a ne znanje. Dae vam vie bia, a ne vie znanja. Uinie
vas usreditenim, a sredite je negde oko pupka, ne u glavi.
Ko god ivi u glavi jeste ekscentrian. Ova re je lepa: engleska re eccentric znai
'izvan centra'. Zaista, lud je onaj ko god ivi u glavi - glava je periferija. Moete iveti u
svojim nogama, ili moete iveti u svojoj glavi; rastojanje od centra je isto. Centar je negde
blizu pupka.
165
Uitelj vam pomae da budete vie i vie ukorenjeni u glavi; majstor e vas iskoreniti
iz glave i presaditi u centar. To je ba kao presaivanje, ima tako mnogo bola - nuno je da
bude - patnje, agonije, jer kada se presauje, biljka mora da bude iupana iz svoga tla. Tako
je uvek bilo. A onda opet, treba da bude zasaena u novu zemlju. To e potrajati. Stari listovi
e otpasti. Cela biljka e proi kroz agoniju, nesigurnost, ne znajui da li e preiveti ili ne.
To je ponovno roenje. S uiteljem nema ponovnog roenja; s majstorom ima ponovnog
roenja.
Sokrat je u pravu, on kae: "Ja sam babica". Da, majstor je kao babica, pomae vam
da budete ponovo roeni. Ali to znai da ete morati da umrete: samo onda se moete ponovo
roditi. Dakle, majstor nije samo babica - Sokrat kae samo pola stvari. Majstor je i ubica
takoe - ubica plus babica. Prvo e vas ubiti kakvi jeste, i samo onda novo moe nastati od
vas. Iz vae smrti sledi vaskrsenje.
Uitelj vas nikada ne menja. ta god da vi jeste, ko god vi jeste, on vam jednostavno
dodaje vie informacija. On vam pridodaje i zadrava kontinuitet. On moe da vas
modifikuje, moe da vas profini. Moete postati kulturniji, vie uglaeni. Ali ostaete isti;
osnova e biti ista.
Sa majstorom se dogaa diskontinuitet. Vaa prolost postaje kao da nikada nije bila
vaa - kao da je pripadala nekom drugom, kao da je sanjana. Ona nije bila realna; bila je
nona mora. Kontinuitet se prekida. Postoji procep. Staro otpada, a novo dolazi, izmeu ova
dva postoji procep. Procep je problem; on mora da se pree. U tom procepu mnogi
jednostavno postaju preplaeni i vraaju se natrag, bee brzo natrag i prianjaju uz svoju staru
prolost.
Majstor vam pomae da preete taj jaz, ali za uitelja nema niega takvog, nema
problema. Uitelj vam pomae da nauite vie; majstorov prvi posao je da vam pomogne da
zaboravite ono to je naueno, da se oduite; to je razlika.
Neko je pitao Ramanu Maharija: "Doao sam iz velike daljine da uim od vas.
Poduite me:" Ramana se nasmejao i rekao: "Ako ste doli da uite, onda idite negde drugde
jer mi ovde zaboravljamo naueno. Ovde ne poduavamo. Previe ve znate; to je va
problem. Vie uenja i bie vie problema. Mi uimo kako da zaboravite naueno, kako da se
preuredite, razvijete."
Majstor privlai sledbenike, uitelj - uenike. ta je sledbenik? Sve mora tano da
bude shvaeno; samo ete onda moi da razumete Patanjalija. Ko je sledbenik? Koja je
razlika izmeu uenika i sledbenika? Uenik je u potrazi za znanjem, sledbenik trai
preobraaj, promenu. On je zasien, sit je samoga sebe. Doao je do take spoznaje: " Ovakav
kakav sam, ja sam bezvredan - praina, nita drugo. Ovakav kakav sam, to nema vrednosti."
On je doao do postizanja novog roenja, novog postojanja. Spreman je da proe
skroz krst, kroz smrtne muke i ponovno roenje; otuda re sledbenik. Re sledbenik (engl.
disciple) dolazi od 'disciplina'. On je spreman da proe kroz svaku disciplinu. ta god majstor
kae, on je spreman da sledi. On je sledio svoj vlastiti um do sada, tokom mnogo ivota, i nije
stigao nigde. Sluao je svoj vlastiti um, i dospevao je u sve vee nevolje. Sada je doao do
take gde je shvatio: "Dosta je ovoga."
On dolazi i predaje se majstoru. Ovo je disciplina, prvi korak. On kae: "Sada u vas
sluati. Sluao sam dovoljno samog sebe; bio sam sledbenik svog vlastitog uma, uenik, i to
nije vodilo nikuda. Shvatio sam to. Sada ste vi moj majstor." To znai: "Sada ste vi moj um.
Sve to kaete, ja u posluati. Gde god me vodite, ja u poi. Neu sumnjati u vas jer ta
sumnja e dolaziti iz mog uma."
Sledbenik je onaj ko je kroz ivot nauio jednu stvar: da je va um tvorac nevolja, va
um je osnovni uzrok vae patnje. Va um uvek kae: "Neko drugi je uzrok nevolje, ne ja."
Sledbenik je onaj ko je nauio da je to trik, da je to klopka uma. On uvek kae: "Neko drugi je
odgovoran; ja nisam odgovoran." Tako on spasava sebe, titi, ostaje siguran. Sledbenik je onaj
ko je razumeo da je to pogreno - to je trik uma.
Jednom kada osetite celu ovu apsurdnost uma... On vas vodi u elju; elja vas vodi u
frustraciju. On vas vodi u napredak i uspeh; svaki uspeh postaje propast. On vas vodi prema
lepoti, a svaka lepota se pokazuje runom. On vas stalno vodi dalje i dalje; nikada ne
166
ispunjava nijedno obeanje. Daje vam obeanja Ne, ni jedno jedino obeanje nije
ispunjeno. To vam stvara sumnju, sumnja postaje crv u srcu, otrovan. Ne dozvoljava vam da
imate poverenje, a bez poverenja ne postoji rast. Kada razumete celu ovu stvar, samo onda
moete postati sledbenik.
Kada doete kod majstora, simbolino polaete svoju glavu pred njegova stopala. To
je odbacivanje svoje glave: to znai stavljanje svoje glave pred njegova stopala. Tada kaete:
"Sada u ostati bez glave. ta god mi sada kaete bie moj ivot." To je predanost. Majstor
ima sledbenike koji su spremni da umru i budu ponovo roeni.
Onda postoji trei - majstor majstora. Uitelj uenika je prvi; majstor sledbenika
drugi; i onda trei, majstor majstora. Patanjali kae kada majstor postane Bog - a da postane
Bog znai da je transcendirao vreme; za njega vreme ne postoji, prestaje da postoji; za njega
ne postoji vreme; onaj ko je dospeo do razumevanja bezvremenosti, venosti; koji se nije
samo promenio i postao dobar, ko se nije samo promenio i postao svestan, koji je dospeo
izvan vremena - on postaje majstor majstora. Sada je on Bog.
ta e onda raditi majstor majstora? Ovaj stadijum dolazi samo kada majstor napusti
telo - nikada pre. Jer u telu vi moete biti svesni, u telu vi moete shvatiti da ne postoji vreme.
Ali telo ima bioloki sat. Ono osea glad, a posle izvesnog vremenskog perioda opet glad -
zasienost i glad, spavanje, bolest, zdravlje. Nou telo mora da ode na spavanje; ujutru mora
da se probudi. Telo ima bioloki sat. Dakle, trei majstor se deava samo kada majstor napusti
telo - kada on ne dolazi ponovo natrag u telo.
Buda ima dva termina. Prvi je nazvan nirvana, kada je Buda postao prosvetljen ali je
ostao u telu. To je prosvetljenje, nirvana. Onda je posle etrdeset godina napustio telo; nazvao
je to apsolutnom nirvanom - mahaparanirvana. Onda je postao majstor majstora, i ostao je
majstor majstora.
55
Svaki majstor, kada trajno napusti telo, kada se nee vie vraati natrag, postaje
majstor majstora. Muhamed, Isus, Mahavira, Buda, Patanjali; oni su ostali uitelji uitelja, i
oni neprekidno vode - majstore, ne sledbenike.
Kada neko postane majstor na stazi Patanjalija, odmah postoji kontakt sa
Patanjalijem ija dua lebdi u beskonanom, individualna dua, koju on zove Bog. Kada
osoba sledi Patanjalijevu stazu postaje majstor, prosvetljen, odmah postoji komunikacija sa
izvornim majstorom koji je sada Bog.
Kad god neko sledi Budu i postane prosvetljen, odmah uzajamni odnos zapoinje da
postoji. Iznenada on je sjedinjen s Budom - s Budom koji nije vie u telu, koji nije vie u
vremenu i prostoru, ali jo jeste - sa Budom koji je postao jedno sa apsolutnim, ali jo uvek
jeste.
Ovo je vrlo paradoksalno i vrlo je teko razumeti, jer mi ne moemo razumeti nita to
je izvan vremena; itavo nae razumevanje je unutar vremena; itavo nae razumevanje je
unutar prostora. Kada neko kae da Buda postoji izvan vremena i prostora, za nas to nema
smisla.
Kada kaete da Buda postoji izvan prostora, to znai da ne postoji nigde posebno. A
kako neko moe postojati a da ne postoji nigde posebno? On postoji, jednostavno postoji. Ne
moete pokazati gde; ne moete rei gde je on. U tom smislu on nije nigde, pa je u tom smislu
svuda. Za um koji ivi u prostoru, vrlo je teko da razume neto to je izvan prostora.
Meutim, ko god sledi metode Bude i postane majstor, odmah ima kontakt. Buda jo uvek
vodi ljude koji slede njegovu stazu; Isus jo uvek vodi ljude koji slede njegov put.
Na Tibetu postoji mesto Kaila gde se, svake godine na dan Budinog naputanja sveta,
u noi punog meseca, Vaia, pet stotina majstora okupljaju zajedno. Na tom mestu, gde se pet
55
Smatra se da ove klasifikacije vae samo za posmatrae, ne i za prosvetljenog. On je i za vreme potpunog
prosvetljenja u telu dostigao mahaparanirvanu, jer je i tada potpuno nezavisan od tela kao da ono ne postoji.
Maha znai veliki a ispred rei samadhi oznaava fiziku smrt prosvetljenog. Kada svetac fiziki umre, za
njega se kae da je uao u mahasamadhi. Re para (ispred nirvana) oznaava onostranu ili transcendentalnu
nirvanu koja se nastavlja posle smrti tela prosvetljenog. Stoga mahaparanirvana jednostavno za posmatrae
znai da je telo prosvetljenog umrlo, a ne novo stanje nirvane za prosvetljenog, koje nastupa samo posle smrti.
Ako je prosvetljeni u nirvani, on je potpuno nezavisan od tela, tako da smrt tela za njega ne predstavlja nikakvu
promenu.
167
stotina majstora okupljaju zajedno svake godine, oni ostvaruju Budin silazak, Buda ponovo
postaje vidljiv.
To je staro obeanje koje Buda ispunjava. Pet stotina majstora treba da bude tu,
nijedan manje, jer tada to nee biti mogue. Tih pet stortina majstora su kao teg, kao sidro
pomou koga Buda silazi dole. Ako jedan majstor nedostaje, pojava se nee dogoditi. To se
ponekad dogaa - nema pet stotina majstora. Te godine nema kontakta, nema vidljivog
kontakta. Nevidljivi kontakt ostaje, ali nema vidljivog kontakta.
Na Tibetu ima mnogo majstora, i to nije teko. Tibet je najprosvetljenija zemlja; ostala
je takva do danas. To nee biti u budunosti, zahvaljujui Maou. On je unitio itav suptilni
obrazac koji je Tibet stvorio. Cela zemlja bila je manastir. U drugim zemljama postoje
manastiri; Tibet je postojao u manastiru.
Pravilo je da iz svake familije jedna osoba mora da preuzme sannyas, da postane
lama, a to pravilo je tako nainjeno da su najmanje pet stotina majstora uvek dostupna. Kada
se pet stotina majstora sastanu na Kailau u pono - u dvanaest sati - Buda je opet vidljiv.
Spustio se u vreme i prostor.
On je vodi; svaki majstor nastavlja da vodi. Jednom kada ste blizu majstora, ne blizu
uitelja, vi moete imati poverenje. ak i ako ne postignete prosvetljenje u ovom ivotu,
imaete neprekidno suptilno voenje - ak i ako ne shvatite da ste voeni.
Mnogi uenici Gurijeva su dolazili kod mene. Oni su morali doi jer ih je Gurijev
bacao prema meni. Ne postoji niko drugi, Gurijev ih moe baciti ili odgurnuti. To je nesrea.
Ali je tako - sada ne postoji nijedan majstor u Gurijevom sistemu, tako da on ne moe
nainiti kontakt. Mnogi njegovi uenici dolaze pre ili kasnije, i oni nisu svesni jer ne mogu
razumeti ta se dogaa. Oni misle da je to samo sluajno.
Ako majstor postoji na odreenoj stazi u vremenu i prostoru, izvorni majstor moe
nastaviti da alje instrukcije. Na taj nain religije su uvek ostajale ive. Jednom kada se lanac
prekine, religija postaje mrtva. Na primer, religija aina je prekinuta jer ni jedan jedini
majstor ne postoji preko koga bi Mahavira nastavio da alje nove instrukcije. Jer u svakom
dobu stvari se menjaju; um se menja, tehnike su se promenile, uenja su se promenila, metode
moraju biti pronaene, nove stvari moraju biti dodate, stare stvari moraju biti izbrisane.
Svakom dobu je potrebno mnogo rada.
Ako majstor postoji na odreenoj stazi, onda izvorni majstor, koji je sada Bog, moe
nastaviti rad. Ali ako majstor nije ovde na zemlji, onda je lanac prekinut i religija postaje
mrtva. To se deavalo mnogo puta.
Na primer, Isus nikada nije nameravao da stvori novu religiju; nikada nije razmiljao o
tome. Bio je Jevrejin, primio je direktna uputstva od jevrejskih majstora koji su postali
bogovi. Ali Jevreji nisu sluali nova uputstva. Oni bi rekli: "To nije zapisano u spisima. O
emu ti pria?" U spisima je zapisano da, ako vas neko pogodi kamenom, vi na njega bacite
kamen; oko za oko, ivot za ivot. A Isus je poeo da govori da volite neprijatelja svog - i ako
vas on udari po jednom obrazu, okrenite mu i drugi.
To nije zapisano u jevrejskim spisima, ali je novo uputstvo jer se doba promenilo. To
je nova metoda koju je trebalo sprovoditi, a Isus ju je primio direktno od bogova - od bogova
u Patanjalijevom smislu: od starih proroka. Ali to nije bilo zapisano u spisima. Jevreji su ga
ubili ne znajui ta su uradili. Zato je Isus rekao u poslednjem trenutku kada je bio na krstu:
"Boe, oprosti im, jer ne znaju ta rade. Oni izvravaju samoubistvo. Oni ubijaju sebe, jer
prekidaju vezu sa svojim vlastitim majstorima."
I to se dogodilo. Ubistvo Isusa je postalo najvea nesrea za Jevreje, i ve dve hiljade
godina oni pate jer nemaju kontakt. Oni ive sa spisima; oni su ljudi koji su najvie
orijentisani na spise u svetu. Talmud, Tora - oni ive sa spisima i kad god je nainjen napor iz
vieg izvora izvan vremena i prostora, oni nisu sluali.
To se dogodilo mnogo puta. Tako je roena nova religija. Nepotrebno - nije bilo
potrebe! Ali stari ljudi nisu sluali. Oni su rekli: "Gde je to zapisano?" To nije zapisano. To je
nova instrukcija, novi spis. I ako ne sluate, onda e taj novi spis, nove instrukcije postati
nova religija. I vidite, uvek nova religija izgleda snanija od stare. Zato to ima poslednje
instrukcije, moe vie pomoi ljudima.
168
Jevreji su ostali isti. Hriani su se rairili na pola sveta; sada je polovina sveta
hrianska. aini su ostali u Indiji, vrlo neznatna manjina jer i oni nisu eleli sluati. Oni
nemaju nijednog ivog majstora. Imaju mnogo sadhua, monaha - mnogo, jer oni mogu to
priutiti - oni su bogata zajednica - ali nemaju nijednog ivog majstora. Nikakve instrukcije ne
mogu im biti date kroz vie izvore. Ovo je bilo jedno od najveih otkria Teozofa u Indiji - u
ovom dobu, svuda u svetu - da majstori neprekidno nastavljaju da poduavaju. Patanjali kae
da je ovo trea kategorija majstora: majstor majstora. To je ono to kod njega znai re Bog.
Budui da je izvan ogranienja vremena, on je majstor majstora.
ta je vreme i kako ovek odlazi izvan vremena? Pokuajte da razumete. Vreme je
elja, jer za elju potrebno je vreme. Vreme je tvorevina elje. Ako nemate vreme, kako
moete eleti? Ne postoji prostor za kretanje elje. elji je potrebna budunost. Zbog toga se
ljudi koji ive s milionima elja boje smrti. Zato se boje smrti? Jer smrt odmah preseca
vreme. Vie nema vremena, vi imate milione elja, a sada dolazi smrt.
Smrt znai da sada vie nema budunosti; smrt znai da sada vie nema vremena. Sat
moe nastaviti da otkucava, ali vi neete "kucati". elji treba vreme da se ispuni - budunost.
Vi ne moete eleti u sadanjosti; ne postoji elja u sadanjosti. Moete li eleti ita u
sadanjosti? Kako ete eleti to? Jer ako poelite odmah je budunost ula. Sutra je dolo u
sledeem trenutku. Kako sada i ovde moete eleti, u ovom trenutku?
elja je nemogua bez vremena - vreme je takoe nemogue bez elje - oni se uvek
javljaju zajedno, kao dva aspekta istog novia. Kada ovek postane beeljan, on postaje
bezvremen. Budunost se zaustavlja, prolost se zaustavlja. Samo sadanjost je tu. Kada se
elja zaustavi to je slino kao kada sat nastavlja da otkucava a kazaljke su uklonjene. Upravo
zamislite sat koji nastavlja da otkucava, a nema kazaljki, tako da ne moete rei koliko je sati.
ovek bez elja je kao asovnik koji otkucava bez kazaljki. To je stanje Bude. U telu,
on ivi, asovnik nastavlja da otkucava, jer telo ima svoj vlastiti bioloki proces koji se
nastavlja. Ono e biti gladno, ono e traiti hranu. Ono e biti edno i traie da pije. Osetie
pospanost i otii e da spava. Telo e imati potrebe, zato ono otkucava. Ali unutarnje bie
nema vreme; asovnik je bez kazaljki.
Zbog tela vi ste usidreni u svetu - u svetu vremena. Vae telo ima teinu, a zbog te
teine gravitacija jo deluje na vas. Kada je telo ostavljeno, kada Buda ostavi telo, onda se
otkucavanje smo zaustavlja. Onda je on ista svest: nema tela, nema gladi, nema zasienosti;
nema tela, nema ei; nema tela, onda nema potreba.
Zapamtite ovo - elja i potreba - ove dve rei. elja je od uma; potreba je od tela. elja
i potreba, onda ste vi sat sa kazaljkama. Kada postoji samo potreba, a nema elje, onda ste vi
sat bez kazaljki, a kada se potreba takoe ostavi, otili ste izvan vremena. To je venost; izvan
vremena je venost.
Na primer: ako ne gledam u sat - i ako moram da gledam neprekidno celog dana - ako
ne gledam u sat, ja ne znam koje je vreme. ak i ako sam video pre pet minuta, opet moram
pogledati jer ne znam tano, jer sada - unutra nema vremena - samo telo otkucava.
Svesnost nema vreme. Vreme se stvara kada svest eli neto: odmah se vreme stvara.
U egzistenciji ne postoji vreme. Ako ovek nije na zemlji, vreme e ieznuti odmah. Drvee
otkucava, kamenje otkucava. Sunce e se dii i mesec e zai, i sve e se nastaviti kako jeste,
ali nee biti vremena jer vreme ne dolazi sa sadanjou, ono dolazi seanjem na prolost i
zamiljanjem budunosti.
Buda nema prolost. On je zavrio s tim, on je ne nosi. Buda nema budunost. On je
zavrio s tim takoe, jer nema elja. Ali potrebe postoje jer telo postoji. Jo nekoliko karmi
vie mora da se ispune; nekoliko dana vie telo e nastaviti da otkucava, samo e se stara
inercija produiti. Morate naviti sat. ak i kad prestanete sa navijanjem, on e nastaviti da
otkucava nekoliko sati, ili nekoliko dana. Stara pokretaka sila e se nastaviti.
Budui da je on izvan ogranienja vremena, on je majstor majstora.
169
Kada oboje, potreba i elja ieznu, vreme e ieznuti. I zapamtite da nainite razliku
izmeu elje i potrebe; inae moete biti u ozbiljnom neredu. Nikada ne pokuavajte da
ostavite potrebe. Niko ih ne moe ostaviti, dok telo ne bude naputeno. Ne budite u nedoumici
ta je ta. Uvek znajte ta je potreba, a ta je elja.
Potreba dolazi od tela, a elja dolazi od uma. Potreba je animalna, elja je ljudska.
Naravno, kada oseate glad potrebna vam je hrana. Prestajete jesti kada potreba prestane; va
stomak odmah kae: "Dovoljno", ali um kae: "Jo malo. Tako je ukusno:" To je elja. Vae
telo kae: "Ja sam edan," ali telo nikada ne trai koka kolu. Kada telo kae: "e" - vi pijete.
Ne moe piti vode vie nego to je potrebno, ali koka kolu moete popiti vie. To je fenomen
uma.
Koka kola je jedina univerzalna stvar u ovom dobu - ak i u Sovjetskom Savezu. Nita
nije ulo tamo, ali koka kola je ula. ak i gvozdena zavesa ne pravi nikakvu razliku, jer
ljudski um je ljudski um.
Uvek motrite gde potreba prestaje, a elja zapoinje. Uinite to neprekidno svesnim.
Ako moete nainiti razliku, postigli ste neto - klju za egzistenciju. Potreba je lepa, elja je
runa. Meutim postoje ljudi koji stalno ele, i stalno odbacuju svoje potrebe. Oni su
neozbiljni, glupi. Ne moete nai vee idiote na svetu, jer oni ine upravo suprotno.
To su ljudi koji e postiti danima i udeti za nebom. Post je uskraivanje potrebe, a
elja za nebom je pomaganje eljama da vie budu tu. Oni imaju vie vremena od vas, jer
moraju misliti o nebu - imaju neizmerno vreme, nebo je ukljueno u njemu. Vae vreme se
zaustavlja pri smrti. Za vas e oni rei: "Vi ste materijalista." Oni su 'duhovni' jer se njihovo
vreme nastavlja dalje. Ono pokriva nebo - ne samo jedno, sedam - ak i moka, konano
osloboenje, je obuhvaeno njihovim vremenom. Oni imaju ogromno vreme, a vi ste
materijalisti jer se vae vreme zaustavlja pri smrti.
Zapamtite, lako je odbaciti potrebe, jer telo je tako tiho da ga moete muiti. Telo je
tako prilagodljivo da, ako ga muite predugo, ono postaje prilagoeno vaem muenju. Ono je
nemo i ne moe rei nita, ako postite, za dva, tri dana rei e: "Ja sam gladno, ja sam
gladno". Ali va um misli o nebu, o raju, a bez gladi vi ne moe ui u raj. U spisima je
zapisano: "Posti" - zato ne sluate telo. Takoe je zapisano u spisima: "Ne sluaj telo - telo je
neprijatelj."
Telo je nema ivotinja: moete nastavljati da ga muite. Za nekoliko dana ono e
javljati ta mu treba, ako zaponete dug post, barem prvu sedmicu... Petog, estog dana ono
prestaje da se javlja jer ga niko ne slua, onda zapoinje da se prilagoava samo od sebe. Ono
ima rezerve za devedeset dana. Svaka zdrava osoba ima rezerve masti za devedeset dana u
sluaju nude - ne za post.
Ponekad se izgubite u umi i ne moete nabaviti hranu. Ponekad nastupi nestaica i ne
moete dobaviti hranu. Telo ima rezervu za devedeset dana. Ono e hraniti sebe; ono jede
sebe. Ono ima sistem sa dve brzine. Obino trai hranu. Ako unosite hranu, onda rezerva
ostaje netaknuta. Ako ne unosite hranu dva, tri dana, ono poinje da trai. Ako mu ni tada ne
dobavite hranu, jednostavno menja brzinu. Brzina se menja; onda ono zapoinje da jede sebe.
Zato u postu vi gubite jedan kilogram svakog dana. Gde odlazi ta teina? Ova teina
iezava jer jedete svoju vlastitu debljinu, svoje vlastito meso. Vi ste postali kanibal. Post je
kanibalizam. Za devedeset dana biete skelet, sva rezerva je potroena. Onda morate umreti.
Lako je biti nasilan prema telu: ono je tako nemo. Meutim, s umom je to teko jer je
on tako glasan, on nee da slua. Prava stvar je nainiti um poslunim i presei elje. Ne
traite nebo ili raj.
Upravo sam proitao knjigu o novoj religiji u Japanu. Kao to znate, Japanci su
tehniki vrlo veti ljudi: stvorili su dva raja u Japanu. Samo da bi vam dali mogunost
letimino da ga sagledate, na jednom breuljku nainili su mali raj - kako se moe doi
tamo... Vi samo odete tamo i moete ga videti. To lepo mesto su uinili apsolutno istim i
takvim ga odravaju - cvee i cvee, drvee i hlad, lepi mali bungalovi; pruili su vam
nagovetaj raja tako da poinjete da ga elite.
Raj ne postoji. To je tvorevina uma. Ne postoji pakao. To je takoe tvorevina uma.
Pakao nije nita drugo do odsustvo raja; to je sve. Prvo stvorite, a onda oseate gubitak jer to
170
nije tu. A ti ljudi, svetenici, ti trovai, oni vam uvek pomau da elite. Oni prvo stvore elju;
onda sledi pakao; onda dolaze da vas spasu.
Jednom sam prolazio vrlo primitivnim putem - bilo je leto - i naiao sam iznenada na
tako blatnjav deo puta da sam se zaudio kako je postao tako blatnjav. Kie nije bilo. Skoro
pola milje je put bio blatnjav, a ja sam mislio da blato nije tako duboko pa sam nastavio da
vozim kola dok se nisam zaglavio. Nije bilo samo blatnjav, imao je i mnogo rupa. Onda sam
ekao da naie neko ko e mi pomoi, neki kamion.
Naiao je farmer sa kamionom. Kada sam zatraio da mi pomogne, rekao je da e to
kotati dvadeset rupija. Rekao sam: "U redu platiu ti dvadeset rupija, samo me izvadi
odavde." Kada sam bio van, rekao sam farmeru : "Za ovu cenu morao bi da radi dan i no."
On je rekao: "Ne, ne nou, jer moram da usmerim vodu iz reke na ovaj put. ta mislite ta je
nainilo ovo blato na putu? Onda moram takoe malo da odspavam, jer rano ujutru poinje
rad."
Takvi su svetenici. Prvo oni stvore blato: puste vodu iz udaljene reke. Onda se vi
zaglavite, a onda vam pomau. Ne postoji raj i nema pakla, nema neba, nema pakla. Vi ste
eksploatisani, i biete eksploatisani dok ne prestanete da elite.
ovek koji ne eli ne moe biti eksploatisan. Onda nijedan svetenik ne moe da ga
eksploatie, onda nikakva crkva ne moe da ga eksploatie. Kada elite vi stvarate mogunost
da budete eksploatisani. Iskorenite svoje elje koliko moete jer su one neprirodne. Nikada ne
secite svoje potrebe jer one su prirodne; ispunite svoje potrebe.
Pogledajte itavu stvar. Potreba nema mnogo; njih uopte nema mnogo. One su tako
jednostavne. ta vama treba? Hrana, voda, sklonite, nekoga da vas voli tako da vi moete
voleti njega. ta je jo potrebno? Ljubav, hrana, sklonite - jednostavne potrebe. Religije su
protiv svih ovih potreba. Protiv ljubavi, one kau praktikujte celibat. Protiv hrane, one kau
praktikujte post. Protiv utoita, oni kau postanite monah, kreite se, postanite lutalica -
beskunik. One su protiv potreba. Tako one stvaraju pakao. A vi ste sve vie i vie u patnji,
vie i vie u njihovim rukama. Onda traite pomo od njih, a oni su stvorili itavo stanje.
Nikada ne idite protiv potreba, a uvek se setite da seete elje. elje su beskorisne. ta
je elja? To nije elja za sklonitem. elja je uvek za boljim utoitem. elja je komparativna,
potreba je jednostavna. Vama je potrebno sklonite, a elja je za palatom. Potrebe su vrlo,
vrlo, jednostavne. Vama treba ena da je volite, ovek da ga volite. eljama? eljama treba
Kleopatra. elja je jednostavno za nemoguim; potreba je za moguim. A ako je mogue
ispunjeno, vi ste spokojni. ak i Budi treba to.
elja je besmislena. Odsecite elje i postanite svesni. Onda ete biti izvan vremena.
elje stvaraju vreme; ako odseete elje biete izvan vremena. Telesne potrebe e ostati dok
telo postoji, ali ako elje ieznu, onda je ovo va poslednji, ili uglavnom poslednji ali jedini
ivot. Ubrzo vi ete takoe ieznuti. ovek koji je postigao beeljnost pre ili kasnije e doi
izvan potreba, jer onda telo nije potrebno. Telo je vozilo uma; ako um ne postoji, telo vie nije
potrebno.
On je poznat kao AUM.
A ovaj Bog, savreno cvetanje, poznat je kao Aum. Aum je simbol univerzalnog zvuka.
U sebi ujete misli, rei, ali nikada zvuk vaeg bia. Kada nema elje, nema potrebe, kada je
telo odbaeno, kada um iezne, ta e se dogoditi? Onda se uje prava dua univerzuma. To
je Aum.
Svuda u svetu su ljudi realizovali ovaj Aum. Muslimani, hriani, Jevreji ga nazivaju
amen. Zoroastrianci i parsi Aum nazivaju Ahura Mazda. To a i m - ahura je od a, a mazda je
od m - to je Aum. To su oni nainili boanstvom.
Taj zvuk je univerzalan. Kada se zaustavite, vi ga ujete. Upravo sada vi govorite
mnogo, brbljate sa sobom; stoga ne moete ga uti. To je tihi zvuk. On je tako tih da, dok se
potpuno ne zaustavite, neete moi to da ujete. Hindus je nazvao svoje bogove simbolinim
imenom - Aum. Patanjali kae: On je poznat kao Aum. Ako elite da naete majstora,
majstora majstora, moraete postati sve vie i vie usklaeni sa zvukom Aum, orijentisani da
171
ne dopustite ak ni jednu jedinu re, da ne koristite nijednu re vie...
Ponavljajte i meditirajte...
Kad god on kae ponavljajte Aum, on uvek dodaje meditiraj. Treba shvatiti razliku.
Ponavljajte i meditirajte na AUM.
Ponavljanje i meditiranje na AUM donosi iezavanje svih prepreka i buenje nove
svesti.
Ako ponavljate i ne meditirate, to e biti transcendentalna meditacija Maharii Mahe
Jogija - TM. Ako ponavljate i ne meditirate, onda je to hipnotiko sredstvo. Onda se uspavate.
To je dobro, jer lepo je uspavati se. To je zdravo; iz toga ete izai mnogo smireniji. Osetiete
vie blagostanja, vie energije, vie oduevljenja. Ali to nije meditacija.
To je kao sredstvo za smirenje i pilula za duevnu vedrinu zajedno. To vam prua
dobro spavanje, i onda se oseate ujutru vrlo dobro. Vie energije je obezbeeno, ali to nije
meditacija, a to takoe moe biti opasno ako koristite due vreme. Moete postati zavisni od
toga, i to je vie upranjavate, vie ete shvatiti da se dolazi do take kada ste se zaglavili.
Tada kada to ne radite, oseate da vam neto nedostaje. Ako radite to, nita se ne dogaa.
Ovu stvar treba zapamtiti: kad god propustite meditaciju i oseate da vam neto
nedostaje, a ako meditirate redovno i nita novo se ne deava, onda ste se zaglavili. Onda je
potrebno neto odmah uraditi. To je postalo zavisnost kao puenje cigareta. Ako ne puite,
oseate da vam neto nedostaje. Oseate neprekidno da neto treba uraditi; oseate nemir. A
ako puite, nita se ne dobija. To je definicija zavisnosti. Ako se neto dobija, to je u redu; ali
ako se nita ne dobija - to je postalo navika. Ako to ne inite, osetiete se jadno. Ako to radite,
nikakvo blaenstvo ne dolazi iz toga.
Ponavljajte i meditirajte - ponavljajte Aum, Aum, Aum, Aum - i ostanite po strani,
odvojeno od ovog ponavljanja. Aum, Aum, Aum, Aum; zvuk je svuda oko vas i vi ste budni,
svesni, posmatrate, svedoite. To je meditiranje. Stvorite zvuk u sebi i jo ostanite posmatra
na bregu. U dolini, zvuk se kree - Aum, Aum, Aum - a vi stojite iznad i posmatrate, svedoite.
Ako ne posmatrate, uspavaete se. To e biti hipnotiki san. Transcendentalna meditacija je
na Zapadu privlana ljudima jer su izgubili sposobnost da spavaju dobro.
U Indiji niko ne mari za Maharii Mahe Jogija jer su ljudi tako vrsto uspavani, hru.
Njima to ne treba. Ali kada zemlja postane bogata i ljudi ne rade fizike poslove, spavanje je
poremeeno. Onda ili uzimate sredstvo za smirenje ili TM. A TM je, naravno, bolji jer nije
hemijski. Ali je to jo vrlo, vrlo jako hipnotiko sredstvo.
Hipnoza moe biti koriena u odreenim sluajevima, ali ne treba da se uini
navikom, jer na kraju e vas dovesti u uspavano postojanje. Vi ete se kretati kao u hipnozi;
izgledaete kao zombi. Neete biti svesni i budni. A zvuk Aum je takva uspavanka, jer je
univerzalni zvuk. Ako ga ponavljate, kroz njega moete postati potpuno opijeni. Onda dolazi
opasnost, jer cilj nije da se postane opijen. Cilj je da se postane sve vie i vie svestan. Postoje
dve mogunosti da odbacite svoje brige.
Psihoanalitiari dele um na tri sloja: prvi nazivaju svesno, drugi podsvesno, a trei sloj
zovu nesvesno. etvrti jo ne znaju - Patanjali ga naziva nadsvesno. Ako postanete vie
budni, kreete se iznad svesnog i dostiete nadsvesno. To je stanje Boga: super-budno,
nadsvesno.
Ali ako ponavljate mantru bez meditiranja, vi padate u podsvesno. Ako padate u
podsvesno, to e vam dati dobro spavanje, blagostanje, zdravlje. Ali ako nastavite, paete u
nesvesno, onda ete postati zombi, a to je vrlo, vrlo loe - to nije dobro.
Mantra se moe koristiti kao hipnoza. Ako ste na operaciji u bolnici to je u redu. Bolje
je nego da uzimate hloroform, tada je dobro da ste hipnotisani; to je manje zlo. Ako ne
spavate dobro, bolje je da radite TM nego da uzimate sredstvo za smirenje. To je manje
opasno, manje tetno. Ali to nije meditacija.
172
Dakle, Patanjali neprekidno insistira:
Ponavljajte i meditirajte na AUM.
Ponavljajte i stvorite svuda oko vas zvuk Aum, ali ne budite izgubljeni u tome. To je
tako sladak zvuk, vi ete biti izgubljeni. Ostanite budni - ostanite vie i vie budni. to zvuk
ide dublje, postajete vie i vie budni; tako da zvuk oputa va nervni sistem, ali ne vas. Zvuk
oputa vae telo, ali ne vas. Zvuk alje celo vae telo i fiziki sistem u spavanje, ali ne vas.
Onda dupli proces zapoinje: zvuk ostavlja vae telo u odmornom stanju a svesnost
vam pomae da se uzdignete do nadsvesti. Telo se kree prema nesvesnom, postaje zombi,
brzo uspavano, a vi postajete nadsvesno bie. Onda vae telo dosee dno, a vi dostiete vrh.
Vae telo postaje dolina, a vi postajete vrh. Ovo je stvar koju treba realizovati.
Ponavljajte i meditirajte.
Ponavljanje i meditiranje na AUM donosi iezavanje svih prepreka i buenje nove
svesti.
Nova svest je etvrta - nadsvest. Ali zapamtite samo ponavljanje nije dobro.
Ponavljanje je samo pomo u meditaciji. Ponavljanje stvara objekat, najpodesniji objekat je
zvuk Aum. A ako moete biti svesni najsuptilnijeg, vaa svet takoe postaje suptilna.
Kada posmatrate grube stvari vaa svesnost je gruba. Kada posmatrate seksualno telo,
vaa svest postaje seksualna. Kada gledate neto - objekat poude - vaa svest postaje
poudna. ta god posmatrate, vi to postajete. Posmatra postaje posmatrano; zapamtite ovo.
Krinamurti insistira esto da posmatra postaje posmatrano. ta god posmatrate, vi to
postajete. Tako ako posmatrate zvuk Aum, koji je najdublji zvuk, najdublja muzika, zvuk bez
zvuka, zvuk koji je nestvoren - anahata, zvuk koji je sama priroda egzistencije, ako postanete
svesni toga, vi postajete to - vi postajete univerzalni zvuk. Oboje, subjekat i objekat, susreu
se, stapaju i postaju jedno. To je nadsvesno gde se objekat i subjekat rastvaraju, gde znalca i
znanog nema vie. Samo jedno ostaje; objekat i subjekat su premoeni. Ovo jedinstvo jeste
yoga.
Re yoga dolazi od rei yuj. To znai spojiti se, sjediniti zajedno. To se dogaa kada
su objekat i subjekat upregnuti (yoked) zajedno. Engleska re jaram je takoe od yuj, od istog
korena od koga yoga dolazi. Kada su subjekat i objekat spojeni zajedno, upregnuti zajedno
tako da vie nisu odvojeni, premoeni, jaz iezava. Vi postiete nadsvesnost.
Zato Patanjali kae:
Ponavljanje i meditiranje na AUM donosi iezavanje svih prepreka i buenje nove
svesti.
173
Poglavlje 6
POETAK NOVE STAZE
6. januara 1975. u Buddha dvorani.
Pitanje prvo:
Da li vi primate uputstva od nekog majstora majstora?
Ja nisam ni na jednoj drevnoj stazi, stoga nekoliko stvari treba razumeti. Ja nisam kao
Mahavira koji je bio poslednji iz duge serije tirthankara
56
, dvadeset etvrti - on je bio
dvadeset etvrti. U prolosti dvadeset troje su postati majstori majstora, bogovi, na istoj stazi,
istoj metodi, istom nainu ivota, istoj tehnici.
Prvi je bio Riab a poslednji Mahavira. Riab nije imao nikoga iz prolosti da se
ugleda na njega. Ja nisam kao Mahavira, ve kao Riab. Ja sam poetak tradicije, ne
zavretak. Mnogi e dolaziti na istu stazu. Dakle je ne mogu traiti uputstva ni od koga; to
nije mogue. Tradicija se raa, a zatim umire, upravo kao to se osoba raa i umire. Ja sam
poetak, ne zavretak. Kada je neko u sredini serija ili na zavretku, on dobija instrukcije od
majstora majstora.
Koji je razlog zato ja nisam ni na jednoj stazi? Radio sam s mnogim majstorima, ali
nikada nisam bio sledbenik (uenik). Ja sam bio lutalica, lutajui kroz mnogo ivota, uzdu i
popreko prolazei kroz mnoge tradicije, bivajui sa mnogim grupama, kolama, metodama,
ali nikada ne pripadajui nikome. Bio sam priman s ljubavlju, ali nikada nisam bio deo -
veinom gost, na nonom boravku. Zbog toga sam nauio tako mnogo. Ne moete nauiti na
jednoj stazi tako mnogo; to je nemogue.
Ako se kreete na stazi, vi znate sve o tome ali nita o neemu drugom. Celo vae bie
je apsorbovano u tome. To nije bio moj put. Ja sam bio kao pela koja leti od jednog cveta do
drugog cveta, sakupljajui mnogo razliitog polena. Zbog toga mogu biti lako u zenu, mogu
biti lako sa Isusom, mogu biti lako sa Jevrejima, mogu biti bez ustezanja sa muslimanima,
mogu biti lako sa Patanjalijem - sa razliitim putevima, ponekad dijametralno suprotnim.
Ali, za mene, skrivena harmonija postoji. Zbog toga ljudi koji slede jednu stazu nisu
sposobni da me razumeju. Oni su jednostavno zbunjeni. Oni znaju posebnu logiku, poseban
obrazac. Ako se stvar uklapa u njihov obrazac, to je u redu. Ako se ne uklapa, to je pogreno.
Oni imaju vrlo ogranien kriterijum. Za mene, kriterijumi ne postoje. Zato to sam bio s tako
mnogo obrazaca, ja mogu biti lako svuda. Niko nije tu meni i ja nikome nisam stranac. Ali
ovo stvara problem. Ja nisam stranac nikome, ali svako postaje stranac meni - mora da bude
tako.
Ako ne pripadate nekoj odreenoj sekti, onda svako misli kao da ste neprijatelj.
Hindusi e biti protiv mene, hriani e biti protiv mene, Jevreji e biti protiv mene, aini e
biti protiv mene, a ja nisam ni protiv koga. Zato to ne mogu da nau svoj obrazac u meni,
bie protiv mene.
A ja ne govorim o obrascu, nego o dubljem uzorku koji obuhvata sve obrasce. Postoji
jedan obrazac, drugi obrazac, pa opet drugi obrazac, milioni uzoraka. Ali svi obrasci poivaju
na neemu skrivenom ispod, koje je obrazac obrazaca - skrivena harmonija. Oni ne mogu
56
Tirthankara - znai vodi preko prelaza, gaza preko reke. To je naziv za osnivae ainizma, najstarije religije.
Tih osnivaa je bilo vie, a poslednji je Mahavira, bio je savremenik Bude u petom veku pre n.e. Njih dvojica se
nisu sreli iako su se esto vodile kritike rasprave izmeu njihovih uenika. Re inah oznaava pobednika,
osloboenu duu (ivu) koja je pobedila ogranienja materije. Otuda je odlika ainizma strog asketizam,
gladovanje sve do ivice smrti, i potpuno nenasilje prema svim ivim biima koja sadre princip ivota (ivah).
ainizam je stoga religija prakse osloboenja, a ne teizam, oboavanje Boga.
174
izgledati kao to, ali takoe nisu pogreni. Kada ivite s odreenom tradicijom, odreenom
filozofijom, odreenim nainom gledanja na stvari, postajete usklaeni s tim.
Na taj nain ja nisam bio usklaen ni sa kim - bar ne toliko da bih mogao postati deo
njih. U izvesnom smislu to je nesrea, ali u drugom smislu to se pokazalo kao blagoslov.
Mnogi koji su radili sa mnom postigli su osloboenje pre mene. To je bila nesrea za mene. Ja
sam oklevao i oklevao u pozadini, jer nikada nisam delovao potpuno ni sa im, kretao sam se
od jednog do drugog.
Mnogi koji su zapoeli sa mnom, postigli su ostvarenje. ak i nekoliko njih koji su
poeli posle mene, uspeli su pre mene. To je bila nesrea, ali u drugom smislu je to bio
blagoslov jer sam upoznao svaku kuu. Moda ne pripadam nijednoj kui, ali sam kod kue
svuda. Zbog toga nisam dobio majstora majstora - nikada nisam bio sledbenik odreenog
majstora. Da biste bili voeni od majstora majstora, morate biti uenik odreenog majstora.
Onda ste vi kao auto; bivate usmereni. Onda znate jezik. Tako ja nisam bio usmeravan ni od
koga nego pomagan od mnogih. Treba shvatiti razliku: nisam usmeravan, ne primam nikakve
zapovesti, "Uradi ovo ili ne radi ono," nego sam pomagan od mnogih.
aini moda ne oseaju da im pripadam, ali Mahavira osea, jer svakako on moe
videti obrazac obrazaca. Sledbenici Isusa moda nee moi da me razumeju, ali Isus moe.
Dakle meni pomau mnogi. Zbog toga mi dolaze mnogi ljudi razliitog porekla. U ovo vreme
nigde na zemlji ne moete nai takav skup. Ima Jevreja, hriana, muslimana, hindusa, aina,
budista, iz celog sveta. A vie i vie e uskoro dolaziti.
To je pomo od mnogih majstora. Oni znaju da ja mogu biti koristan njihovim
sledbenicima; oni e ih slati mnogo vie - ali bez instrukcija, jer ja nikada nisam primao
instrukcije ni od kog majstora kao sledbenik. Sada takoe nema potrebe za to. Samo pomo, a
to je bolje - oseam veu slobodu. Niko ne moe biti tako slobodan kao to sam ja.
Jer ako primate uputstva od Mahavire, ne moete biti slobodni kao to sam ja. ain
mora da ostane ain. On mora nastaviti da govori protiv budizma, protiv hinduizma. On mora
to, jer je to borba mnogih obrazaca i tradicija. A tradicije moraju da se bore ako ele da
preive. Radi sledbenika one moraju biti sklone raspravljanju; moraju rei: "To je pogreno,"
jer samo onda sledbenik moe oseati: "Ovo je ispravno." Naspram pogrenog, sledbenik
osea da je ispravan.
Sa mnom vi ete biti u neprilici. Ako ste upravo ovde sa svojim intelektom, vi ete biti
zbunjeni. Poludeete jer ovog momenta ja kaem neto, a sledeeg momenta to poriem; jer
ovog momenta sam govorio o jednoj tradiciji, a drugog momenta o drugoj. Ponekad ne
govorim ni o jednoj tradiciji; govorim o meni. Onda vi to ne moete nai nigde, ni u jednom
spisu.
Inae meni je pomognuto, a pomo je lepa jer po svoj prilici ja je neu slediti. Ja
nisam prisiljen da je sledim. To zavisi od mene. Pomo je data neuslovljeno. Ako oseam da
elim da je koristim, ja u je koristiti; ako ne oseam potrebu ja je neu koristiti. Nemam
obavezu ni prema kome.
Ali ako postanete jednog dana prosvetljeni, onda je moete primati. Ako nisam u telu,
onda moete primati instrukcije od mene. Ovo se uvek deava prvoj osobi, kada tradicija
zapone. To je poetak, roenje, a vi ste blizu procesu raanja. Najlepe je kada se neto rodi,
jer je to najivlje. Ubrzo, kako dete raste, ono dolazi sve blie i blie smrti. Tradicija je
najsveija kada se rodi. Ona ima svoju vlastitu neuporedivu, jedinstvenu lepotu.
Ljudi koji su sluali Riaba, prvog ainskog tirthankaru, imali su razliite kvalitete.
Kada su sluali Mahaviru, tradicija je bila hiljadama godina stara. Bila je na ivici umiranja. Sa
Mahavirom, ona je umrla.
Kada se u tradiciji vie ne raaju majstori, ona je mrtva. To znai da tradicija vie ne
raste. aini su je zatvorili. Kod dvadeset etvrtog oni su rekli, "Sada, nema vie majstora,
nema vie tirthankara." Bilo je lepo biti sa Nanakom jer neto novo je dolazilo iz materice - iz
materice univerzuma. Ba kao da posmatrate raanje deteta - misterija - nepoznato prodire u
poznato, bestelesno postaje otelovljeno. To je svee kao kapi rose. Ubrzo sve e biti
prekriveno prainom. Ubrzo, kako vreme prolazi, stvari e postati stare.
Ali vremenom do desetog gurua sikha, desetog majstora, stvari su postale mrtve.
175
Onda su oni zatvorili lozu, i rekli: "Sada, nema vie majstora. Sada e sami spisi biti
majstori." Zbog toga su nazvali svoje spise "Guru-granth" - majstorski spisi. Sada vie nee
postojati osobe; samo mrtvi spisi e biti sada majstori. A kada je spis mrtav to je besplodno,
uzaludno - ne samo nekorisno; to je otrovno. Ne putajte nita mrtvo u vae telo. To e
stvoriti otrov; to e unititi ceo va sistem.
Ovde je neto novo roeno, poetak. To je svee, ali je zbog toga to takoe vrlo teko
videti. Kada odete do izvora reke Gang, ona je tamo tako mala - ivahna, svea naravno;
nikada opet nee biti tako svea, jer kada se kree sakuplja mnoge stvari, akumulira, postaje
sve prljavija. U Kashiju je najprljavija, ali je onda zovete "Sveta Ganga" jer je sada tako
iroka. Akumulirala je tako mnogo, sada je ak i slep ovek moe videti. U Gangotriu - na
poetku, na izvoru - treba paljivo da motrite. Samo tada moete videti: inae to je samo
kapanje kapi. Ne moete ak ni verovati da e ovo kapanje kapi postati Gang - neverovatno.
Teko je upravo sada shvatiti ta se deava, jer to je vrlo, vrlo mala struja, ba kao
dete. Ljudi ne primeuju Riaba, prvog ainskog tirthankaru, ali mogu li oni prepoznati
Mahavira - videti ga? aini ne misle mnogo o prvom - Riabu. U stvari, oni iskazuju svo
svoje potovanje Mahaviru. Zapravo u zapadnom umu, Mahavir je tvorac ainizma. Zato to
iskazuju tako mnogo potovanja Mahaviru u Indiji, kako onda ostali mogu misliti da je neko
drugi bio zaetnik? Riab je postao legendaran, zaboravljen; moda je postojao, moda nije
postojao, izgleda da nije bio istorijska linost - drevna prolost - i vi ne znate mnogo o njemu.
Mahavira je istorijska linost, i on je Gang pored Benaresa, Kashia - tako iroka.
Zapamtite da je poetak mali, ali nikada misterija nee biti tako duboka kao na
poetku. Poetak je ivot, a kraj je smrt. Sa Mahavirom, smrt ulazi u ainsku tradiciju. Sa
Riabom, ivot je uao, silazei odozgo s Himalaja na zemlju.
Nikoga nisam imao da mu budem odgovoran, nikoga da od njega dobijem instrukcije,
ali mnogo pomoi je dostupno. Ako uzmete to sve zajedno, to je vie nego to neki majstor
moe poduiti. Kada govorim o Patanjaliju, Patanjali je od pomoi. Mogu govoriti isto kao
da on govori ovde. Ja zapravo ne govorim; ovo nisu komentari. On sam koristi mene kao
vozilo. Kada govorim o Heraklitu, on je ovde, samo kao pomo. Ovo treba da shvatite, i da
imate veu mo opaanja, tako da moete videti poetak.
Da biste se kretali u tradiciji, kada je ona postala velika sila, nije potrebna velika mo
opaanja, ni mnogo senzitivnosti. Teko je da doete kada stvari zapoinju, ujutru. Ali uvee
mnogi dou jer stvar je postala tako rairena i mona. Ujutru samo nekoliko izabranih doe,
koji imaju senzitivnosti da osete kako se neto veliko raa. To odmah sada ne moete
dokazati. Vreme e dokazati to. Bie potrebne hiljade godina da se dokae ta je roeno, ali vi
ste sreni da budete ovde. Ne propustite priliku, jer ovo je najsveija taka i najtajanstvenija.
Ako moete to da osetite, da dozvolite da to ue duboko u vas, mnoge stvari e postati
mogue u vrlo kratkom vremenskom periodu. To jo nije dovoljno uvaavano da biste bili sa
mnom - to nije dobrog glasa. Zapravo, samo kockari mogu biti sa mnom koji ne mare i ne
brinu ta drugi kau. Ljudi koji dre do ugleda ne mogu doi. Posle nekoliko godina, kada
uskoro tradicija postane mrtva, ona postane cenjena. Oni e doi zbog ega.
Vi niste ovde zbog ega, jer sa mnom nema ta da se dobije ni za ego. Vi ete izgubiti.
Sa Riabom, samo ljudi koji su bili ivi, hrabri i odvani, avanturisti, oni su se pokrenuli; sa
Mahavirom, mrtvi biznismeni - ne kockari. Zbog toga su aini postali poslovna zajednica.
itava zajednica je poslovna; ne bave se ni sa im osim biznisom. Biznis je najmanje hrabra
stvar u svetu. Zbog toga biznismeni postaju kukavice. Na prvom mestu oni su bili kukavice;
zbog toga su postali biznismeni.
Farmer je hrabriji jer on ivi s nepoznatim, ne zna ta e se dogoditi, da li e biti kie
ili ne - niko ne zna. Kako moete verovati oblacima? Moete verovati bankama, ali ne moete
verovati oblacima. Ne - niko ne zna ta e se dogoditi; on se hvata sa nepoznatim. Ali on ivi
mnogo hrabriji ivot - kao ratnik.
Sam Mahavira je bio ratnik; svih dvadeset etiri tirthakara kod aina bili su ratnici.
Koja se onda nesrea dogodila? ta se dogodilo da su svi sledbenici postali biznismeni? Oni
su postali biznismeni s Mahavirom jer su oni doli samo s Mahavirom - kada je tradicija bila
slavna, imala legendarnu prolost, postala je ve mit i bilo je cenjeno da se bude s njom.
176
Mrtvi ljudi dolaze samo kada neto postane mrtvo; ivi ljudi dolaze samo kada je
neto ivo. Mladi ljudi e dolaziti vie k meni. ak i ako mi doe neko star, obavezno je
mlai u srcu. Stari ljudi trae ugled, potovanje. Oni e odlaziti u mrtve crkve i hramove gde
niega nema osim praznine i prolosti. ta je prolost? Praznina. Sve ivo je sada i ovde, sve
ivo ima budunost, jer budunost raste iz toga. Onog trenutka kada zaponete da gledate u
prolost, ne moe biti rasta.
Da li primate instrukcije od nekog majstora majstora? Ne. Ali ja primam pomo koja
je mnogo lepa. Ja sam bio osamljenik, beskunik bez doma, prolazio sam, uio, kretao se, ne
ostajui nigde. Stoga nemam nikoga na koga bih se ugledao. Ako sam morao neto otkriti,
morao sam to otkriti sam. Mnogo pomoi je dostupno, ali sam morao to da odradim. Na neki
nain to e biti velika pomo jer ne zavisim ni od kakvog kodeksa, morala. Ja posmatram
sledbenike. Nema nikog kao to je majstor koji bi mene posmatrao. Ja moram da posmatram
sledbenike mnogo dublje da bih naao putokaz. Moram da sagledam u vama ta e vam
pomoi. Zbog toga su moja uenja, moje metode, razliite kod svakog uenika. Nemam
univerzalnu formulu, ne mogu imati; nema fiksnih pravila na koja moram odgovoriti. Nemam
ve nainjenu gotovu disciplinu. To je pre fenomen rasta. Svaki sledbenik dopunjava to. Kada
zaponem da radim s novim sledbenikom, moram da pogledam u njega, istraim, naem ta
e mu pomoi, kako on moe da raste. I svaki put, sa svakim uenikom, raa se novi metod
rada.
Vi ete zaista doi u neprijatnost kada ja odem - jer e biti toliko mnogo pria od
svakog sledbenika, i neete moi da uhvatite nikakav cilj, glavu ili rep toga - jer ja govorim
svakoj individui kao pojedincu. Sistem raste kroz njega, i on raste u mnogim, mnogim
pravcima. To je iroko drvo, mnogo grana, mnogo pod-grana, pruajui se u svim pravcima.
Ja ne primam nikakve instrukcije od majstora. Ja primam instrukcije od vas. Kada
pogledam u vas, u vae nesvesno, u vau dubinu, ja primam instrukcije odatle i izraujem ih
za vas. To je uvek novi odgovor.
Drugo pitanje:
Zato majstorima trebaju uputstva od majstora majstora? Nisu li oni dovoljni u sebi
kada su dostigli prosvetljenje? Ili postoje takoe stupnjevi prosvetljenja?
Ne, zapravo nema stupnjeva, ali kada je majstor u telu, i kada majstor napusti telo i
postane bestelesan, postoji razlika - ne ba stupnjevi. To je kao kada stojite pored puta ispod
drveta; moete videti deo puta; izvan tog dela ne moete videti. Onda se popnete na drvo. Vi
ostajete isti; nita se ne dogaa vama ili vaoj svesti. Ali popevi se na drvo moete videti
miljama dalje na ovu i onu stranu.
Onda letite avionom. Nita se vama nije dogodilo; vaa svest ostaje ista. Ali sada
moete videti hiljade milja dalje. U telu vi ste na putu - sa strane pokraj puta - zatvoreni u
telu. Telo je najnia taka u egzistenciji jer ona oznaava preputanje materiji, bivanje s
materijom. Materija je najnia taka, a Bog je najvia taka.
Kada majstor postigne prosvetljenje u telu, telo i dalje mora da ispuni svoje karme,
prole samskare, prola uslovljavanja. Svaki raun mora da bude namiren; samo onda telo
moe biti naputeno. To je slino ovome: va avion je spreman, ali imate mnogo poslova da
zavrite. Svi kreditori su tu, trae da namire raune pre nego to odete. A ima mnogo kredita,
jer mnogo ivota ste obeavali, radili stvari, delovali, ponaali se, ponekad dobro, ponekad
loe, ponekad ste bili grenik, ponekad svetac. Akumulirali ste mnogo. Pre nego to odete,
cela egzistencija od vas zahteva sve da zavrite.
Kada ste postali prosvetljeni, sada znate da niste telo, ali dugujete mnoge stvari telu i
materijalnom svetu. Vreme je potrebno - Buda je iveo etrdeset godina posle svog
prosvetljenja, Mahavira je takoe iveo oko etrdeset godina - da plate, da plate sve to su
dugovali, da zavre svaki ciklus koji su zapoeli. Nema novih akcija, ali stare stvari koje vise
moraju se zavriti, stare stvari koje vise nad glavom moraju se okonati. Kada su svi rauni
namireni, onda moete poleteti.
177
Do sada, sa materijom, vi ste se kretali horizontalno - upravo kao volovska kola. Sada
se moete kretati vertikalno. Sada moete ii navie. Pre ovoga, vi ste uvek ili napred ili
nazad; nije bilo vertikalnog kretanja. to se vie uzdiete - a Bog je najvia taka, majstor
majstora - odatle je percepcija potpuna. Vaa svest je ista; nita se nije promenilo; jedan
prosvetljen ovek ima istu svest kao vrhovno stanje svesti, Bog - nema razlike u svesti. Ali
percepcija, polje opaanja, je razliito; sada moe gledati svuda.
Bilo je velikih rasprava u vremenima Bude i Mahavire. Bie korisno razumeti ovo
pitanje. Postojala je rasprava: sledbenici Mahavire su obino govorili da je Mahavira
svemoan, sveznajui, sveprisutan, sarvagya. Na neki nain oni su bili u pravu, jer kada ste
jednom osloboeni od materije i tela vi ste Bog. Meutim, na neki nain su i greili, jer vi
moete biti osloboeni tela, ali ga jo niste napustili. Identifikacija je prekinuta; vi znate da
niste telo; ali ste jo u njemu.
To je kao da ivite u kui; onda iznenada saznate da ova kua ne pripada vama - kua
je neija i vi ivite u njoj. Ali onda takoe, da biste napustili kuu moraete da nainite
pripreme, moraete da preselite stvari. A za to e trebati vreme. Vi znate da ova kua nije
vaa, va stav se promenio. Sada niste zabrinuti za ovu kuu, ta e se njoj dogoditi. Ako se
sledeeg dana srui i postane ruevina, za vas to nije nita. Ako se sledeeg dana po vaem
odlasku ona zapali, to za vas nije nita; ona pripada nekome drugom. Upravo pre jednog
trenutka bili ste identifikovani sa kuom; to je bila vaa kua. Da se zapalila, da se sruila,
mnogo biste se brinuli. Sada je identifikacija prekinuta.
U pravu su Mahavirini sledbenici u jednom smislu, jer kada ste spoznali sebe, vi ste
postali sveznajui. Ali Budini sledbenici su obino govorili da to nije ispravno - Buda moe
znati ako eli da zna neto, ali on nije sveznajui. Oni su obino govorili da ako Buda eli, on
moe usredsrediti svoju panju u bilo kom pravcu, a kad god usredsredi svoju panju, bie
sposoban da zna. Sposoban je za sveznanje, ali nije svaznajui. Razlika je suptilna, delikatna,
ali lepa. Jer oni su rekli da ako on zna sve i sve stvari neprekidno, poludee. Ovo telo toliko
ne moe podneti.
Oni su takoe u pravu. Buda u telu moe znati sve ako eli da zna. Njegova svest,
zbog tela, slina je lampi. Vi ulazite u mrak sa lampom. Moete znati sve ako se usredsredite;
svetlo je s vama. Ali lampa je kao baterijska lampa; ona nije plamen. Plamen baklje e dati
svetlo u svim pravcima; a lampa se usredsreuje u odreenom pravcu - gde god elite. Lampa
nema izbor, moete pogledati prema severu, i ona e onda osvetliti sever. Moete gledati na
jug, i ona e onda otkriti jug. Ali sve etiri strane se ne otkrivaju zajedno. Ako pokreete
lampu prema jugu, onda je sever zatvoren. To je uzan tok svetla.
Ovo je bilo gledite Budinih sledbenika. Mahavirini sledbenici su obino govorili da
on nije kao lampa, on ja kao baklja; svi pravci su otkriveni. Ali ja vie volim gledite Budinih
sledbenika. Kada je telo prisutno, vi ste sueni, ogranieni. Telo je ograniavanje. Vi postajete
kao lampa - jer ne moete videti iz ruku, samo moete videti iz oiju. Ako moete videti samo
iz oiju, ne moete videti iza svojih lea jer tamo nemate nikakvih oiju. Morate okrenuti
svoju glavu.
Sa telom sve je fokusirano i sueno. Svest je nefokusirana i tekua, tee u svim
pravcima, ali vozilo, telo, nije u svim pravcima - ono je uvek fokusirano, tako da vaa svet
takoe postaje suena na njega. Ali kada telo vie nije tu, a Buda je napustio telo, onda nema
problema. Svi pravci se otkrivaju zajedno.
Ovo je stvar koju treba razumeti. Zbog toga ak i prosvetljena osoba moe biti voena,
jer prosvetljena osoba je jo privezana za telo, usidrena u telu, u skuenom telu, a Bog je
neogranien, lebdi u najviem nebu. Odatle on moe videti u svim pravcima. Odatle on moe
videti prolost, budunost, sadanjost. Odatle je njegov pogled bez oblaka. Zbog toga on
moe pomoi.
Va pogled, ak i ako postanete prosvetljeni u telu, je zamagljen. Telo je svuda oko
vas. Status svesti je isti, unutarnja realnost svesti je ista, kvalitet svetlosti je isti. Ali jedno
svetlo je ogranieno na telo i postalo je usko; drugo svetlo uopte ni na ta nije ogranieno -
samo je lebdee svetlo. U najviem nebu, voenje je mogue.
178
Zato su majstorima potrebna uputstva od majstora majstora?
To je razlog.
Nisu li oni dovoljni u sebi kada su postigli prosvetljenje, ili su ovo stupnjevi
prosvetljenja takoe?
Oni su dovoljni. Oni su dovoljni da vode sledbenike; oni su dovoljni da pomau
uenicima. Nita nije potrebno. Ali ipak su ogranieni, a onaj ko je neogranien uvek je dobra
pomo. Vi ne moete gledati u svim pravcima; on moe gledati.
Vi se takoe kreete i posmatrate, ali to treba da bude uraeno. To je ono ta ja radim:
nemajui instrukcije odozgo, nikoga da me vodi, moram uvek da budem u pokretu -
osmatrajui iz tog pravca i onog pravca, gledajui u vas kroz mnogo stanovita tako da
potpuno moete biti sagledani. Moram da gledam kroz vas, ali se moram kretati oko vas.
Samo letimino sagledavanje nee pomoi, jer kratak pogled e biti suen zbog tela. Ja imam
baklju i kreem se svuda okolo vas, posmatrajui sa svakog mogueg stanovita.
Na neki nain je to teko jer moram raditi vie. Ali je na neki nain vrlo lepo jer
moram raditi vie i moram posmatrati sa svakog mogueg stanovita. Doao sam do saznanja
mnogih stvari koje gotove instrukcije ne mogu da prue. A kada majstor majstora, u
Patanjalijevoj ideologiji - Bog - daje instrukcije, on ne daje objanjenja; od daje jednostavna
uputstva. On jednostavno kae: "Uradi ovo; ne radi ono."
Onima koji slede ove instrukcije, ona e takoe izgledati spremna za upotrebu. Nuno
je da bude tako jer e rei: "Uradi ovo." Oni nee imati objanjenje. I vrlo kodirane instrukcije
e biti date. Objanjenja su vrlo teka - a za njih takoe nema potrebe, jer kada su data s vieg
stanovita to je u redu. ovek samo treba da bude posluan.
Majstor je posluan majstoru majstora, a vi morate biti posluni majstoru. Poslunost
sledi poslunost. To je kao vojna hijerarhija; nema mnogo slobode. Nije mnogo dozvoljeno.
Naredba je naredba. Ako traite objanjenje, vi ste neposluni. A to je problem, jedan od
najveih problema oveanstva s kojim sada mora da se suoi: sada ovek ne moe biti
posluan kao u prolosti. Vi ne moete jednostavno rei: "Ne radi ovo"; objanjenje je
potrebno. A nijedno obino objanjenje nee delovati. Vrlo autentino objanjenje je
potrebno, jer sama priroda uma oveanstva vie nije posluna. Sada je unutra ugraena
buntovnost; deca se sada raaju neposluna.
Bilo je potpuno razliito u vreme Bude i Mahavire. Sada je svako uen da bude
individualan, da dri do svoga, da veruje u sebe. Poverenje je postalo teko. Poslunost nije
mogua. Ako neko sledi bez pitanja, mislite da je slepi sledbenik. On se osuuje. Sada vam
moe pomoi samo majstor koji ima sva objanjenja - vie nego to traite, koji vas moe
potpuno isprazniti od pitanja. Vi nastavljate da pitate, a on moe nastaviti da vam odgovara.
Dolazi momenat kada ste umorni od pitanja, i kaete, "U redu, slediu."
Nikada ranije ovo nije bilo tako. Bilo je jednostavno: kada Mahavira kae: "Uradi
ovo," vi uradite to. Ali to vie nije mogue, jednostavno zato to je ovek tako razliit.
Moderan um je neposluan um, a vi ga ne moete promeniti. Evolucija ga je dovela u takvo
stanje, nita u tome nije pogreno. Zbog toga su stari majstori otpadali s puta; niko ih nije
sluao. Vi odete kod njih. Oni imaju instrukcije, dobre instrukcije, ali ne daju nikakvo
objanjenje, ali sada je na prvom mestu objanjenje. Instrukcije treba da slede kao logiki
zakljuak. Prvo sva objanjenja treba da budu data, a onda majstor treba da kae: "Zbog toga,
uradi to."
To je dugaak proces, ali tako je kako jeste. Nita se ne moe uraditi. U nekom smislu
to je lep rast, jer kada jednostavno imate poverenje, vae poverenje nema u sebi duha ni
obazrivosti, nema napetosti u tome. Vae poverenje nema otrine u sebi. Ono je bezlino,
nema tonaliteta u sebi, nema boje u sebi. To je samo sivo. Ali kada moete sumnjati, moete
raspravljati, moete rasuivati i majstor moe zadovoljiti sve vae razloge, argumente i
sumnje, onda se javlja poverenje koje ima svoju vlastitu lepotu jer je postignuto naspram
pozadine sumnje.
Nasuprot svih sumnji to je postignuto, protiv svih izazova to je postignuto. To je bila
179
borba. To nije bilo jednostavno i jeftino; to je bilo skupo. Kada postignete neto posle duge
borbe, to ima svoju vlastitu vrednost. Ako jednostavno dobijete, naete to kako lei na putu i
odnesete kui, to nema lepotu. Ako bi imalo kohinoora svuda na zemlji, ko bi mario da ih
odnese kui? Ako bi kohinoor bio samo obian belutak koji lei svuda, ko bi onda mario za
njega?
U davnim danima, vera je bila slina oblucima svuda po zemlji. Sada ona mora da
bude kohinoor. Sada treba da bude dragoceno postignue. Instrukcije nee pomoi. Majstor
mora da bude tako dubok u svojim objanjenjima da vas iscrpi. Ja vam nikada ne kaem da ne
pitate. Zapravo, upravo je suprotno sluaj. Ja vam kaem pitajte, a vi ne nalazite pitanja.
Ja u izneti na povrinu sva mogua pitanja iz vaeg nesvesnog, i objasniu ih. Niko
vam ne moe rei da ste slepi sledbenik. Neu vam dati ni jednu jedinu instrukciju bez
potpunog zadovoljenja vaeg zdravog razuma - ne, jer vam to nee pomoi ni na koji nain.
Instrukcije su date od majstora majstora, ali one su samo citirane rei - sutre: "Uradi
ovo; nemoj uraditi ono." U novom dobu, to nee pomoi. ovek je tako racionalan, da sada,
ak i ako poduavate iracionalnost morate da prosuujete o tome. To je ono to ja radim: uim
vas apsurdnosti, iracionalnom, uim vas misterioznom - ali kroz razum. Va razum tako
mnogo treba da bude iskorien da vi sami postanete svesni da je to beskorisno - odbacite to.
Toliko vam se mora govoriti o vaem razumu da budete nahranjeni, snabdeveni s njim; vi ete
ga odbaciti sami, ne kroz poduavanje.
Jer pouka vam moe biti data, ali vi ete prianjati. To nee pomoi. Ja vam neu rei:
"Samo verujte meni." Ja kreiram celu situaciju u kojoj vi ne moete initi drugaije, moraete
da imate poverenje. Za to e trebati vreme - malo due - nego za jednostavnu poslunost. Ali
to vredi.
Tree pitanje:
Mi, u naoj nesvesnosti i egoistinom stanju, nismo uvek u dodiru sa majstorom. Ali,
da li je majstor uvek u dodiru s nama?
Da, jer majstor je u dodiru sa sva vaa etiri sloja. Va svesni sloj je samo jedan od
etiri sloja. Ali to je mogue samo kada ste se predali i prihvatili njega kao vaeg majstora -
ne pre toga. Ako ste upravo uenik, koji ui, onda kada ste u dodiru, majstor je u dodiru; kada
niste u dodiru, on takoe nije u dodiru.
Mora da se razume, ovaj fenomen... Vi imate etiri uma: nadsvesni um koji je
najverovatnije iz budunosti, od koga nosite samo seme - nita nije isklijalo - samo seme,
samo potencijalnost. Onda svesni um - samo mali fragmenat s kojim vi razumete, razmiljate,
odluujete, prosuujete, sumnjate, verujete - ovaj svesni um je u dodiru sa majstorom kome se
niste predali. Dakle, kad je on u dodiru, majstor je u dodiru. Ako on nije u dodiru, onda
majstor nije u dodiru. Vi ste uenik, a niste uzeli majstora kao majstora. Jo mislite o njemu
kao o uitelju.
Uitelj i uenik postoje u svesnom umu. Nita ne moe biti uinjeno jer vi niste
otvoreni; zatvorena su sva vaa troja vrata. Nadsvest je samo seme; ne moete otvoriti njena
vrata.
Podsvesno je upravo ispod svesnog. To je mogue ako volite. Ako ste ovde sa mnom
samo zbog vaeg miljenja i rasuivanja, vaa svesna vrata su otvorena. Kada ih otvorite, ja
sam prisutan. Ako ih ne otvorite, ja sam spolja; ne mogu ui. Upravo ispod svesnog je
nesvesno. Ako ste u ljubavi sa mnom - ne samo u odnosu uitelja i uenika ve mnogo
prisnije, u fenomenu slinom ljubavi - onda su podsvesna vrata otvorena. Mnogo puta svesna
vrata ete zatvoriti. Vi ete raspravljati protiv mene; biete ponekad negativni; ponekad ete
biti protiv mene. Ali to ne mari. Nesvesna vrata ljubavi su otvorena i ja mogu ostati u dodiru s
vama.
Ali to takoe nisu savrena vrata, jer ponekad vi me moete mrzeti. Ako me mrzite,
zatvorili ste ta vrata takoe. Ljubav postoji, ali nasuprot tome, mrnja takoe postoji - ona je
uvek s ljubavlju. Druga vrata e biti vie otvorena nego prva - jer prva menjaju svoja stanja
tako brzo da ne znate... Svakog trenutka se to menja. Jednog trenutka je to bilo ovde, sledeeg
180
trenutka nije tu; to je trenutna pojava.
Ljubav je malo dua. Ona takoe menja svoja raspoloenja, ali njena stanja imaju due
periode. Ponekad ete me mrzeti. U trideset dana gotovo e biti osam dana - jednu sedmicu i
etiri dana vi ete me mrzeti. Ali tri sedmice je otvoreno. Za razum, sedmica je predugaka;
ona je venost. Sa razumom je jedan trenutak za, drugi trenutak protiv; na taj nain on se
kree. Ako su druga vrata otvorena i vi ste u ljubavi sa mnom, ak i ako su vrata s razumom
zatvorena, ja mogu ostati u kontaktu.
Trea vrata su ispod podsvesti; to je nesvesno. Razum otvara prva vrata - ako se
oseate uvereni sa mnom. Ljubav otvara druga vrata koja su vea od prvih - ako ste u ljubavi
sa mnom; ne ubeeni, nego u ljubavi - oseajui privlanost, bliskost, harmoniju, naklonost.
Trea vrata otvaraju predanost, ako sam vas ja inicirao, ako ste uskoili u sanyasu, ako
ste skoili i rekli mi: "Sada - sada ti budi moj um. Sada preuzmi uzde od mene. Sada me vodi
a ja u te slediti." Neete uvek biti sposobni da uradite to, ali upravo sam gest da ste se predali
otvara trea vrata.
Trea vrata ostaju otvorena. Moete biti protiv mene racionalno. To nije vano: ja sam
u dodiru. Moete me i mrzeti. Ni to nije vano: ja sam i dalje u dodiru - jer trea vrata uvek
ostaju otvorena. Vi ste se predali. Vrlo je teko zatvoriti trea vrata - vrlo, vrlo teko. Teko ih
je otvoriti, teko ih je zatvoriti. Teko ih je otvoriti, ali nije toliko teko kao zatvoriti ih. Ali
ona takoe mogu biti zatvorena jer ste ih otvorili. To takoe moe biti zatvoreno. Moete
odluiti jednog dana da uzmete svoju predanost natrag. Ili, moete otii i predati sebe nekome
drugom. Ali to se nikada - gotovo nikada - ne dogaa, jer s ovo troje vrata majstor radi da
otvori etvrta vrata.
Stoga je vrlo... gotovo da je nemogue da ete uzeti svoju predanost natrag. Pre nego
to je uzmete, on mora da je otvorio etvrta vrata koja su iznad vas. Vi ih ne moete otvoriti,
ne moete ih zatvoriti. Za vrata koja otvorite, vi postajete gospodar da ih takoe zatvorite. Ali
etvrta nemaju nita sa vama. To je nadsvest. Sva ova troje vrata potrebno je otvoriti tako da
majstor moe da napravi klju za etvrta vrata, jer vi nemate klju, a bez njega ne moete ih
otvoriti. Majstor mora da ga napravi; to je krivotvorenje jer sam vlasnik nema klju.
Ceo napor majstora je da dovoljno brzo proe kroz ova troja vrata da bi doao do
etvrta, napravio klju i otvorio ih. Jednom kada su otvorena, vas vie nema. Ne moete
uraditi nita. Moete zatvoriti sva troja vrata - on ima klju za etvrta i uvek je u kontaktu.
Onda ak i da umrete, to nije vano. Idete do izvan zemlje, odlazite na mesec, nema nikakve
razlike; on ima klju za etvrta vrata. Zapravo, pravi majstor nikada ne dri klju. On
jednostavno otvara etvrta i baca klju u okean. Dakle, ne postoji mogunost da se ukrade i da
se ita uradi. Nita se ne moe uraditi!
Ja imam napravljen klju od etvrtih vrata mnogih od vas, i bacio sam ga, stoga, ne
uznemiravajte se nepotrebno; to je beskorisno, sada nita ne moe da se uradi. Jednom kada
su etvrta vrata otvorena, onda nema problema. Svi problemi postoje pre toga, jer u samom
zadnjem trenutku majstor je spremio klju, jer klju je nezgodan...
Milionima ivota vrata su bila zatvorena; sakupile su sve vrste re. To izgleda kao zid,
ne kao vrata. Teko je nai gde je brava, a svako ima posebnu bravu, tako da ne postoji kalauz
za sve. Nijedan klju nee pomoi jer svako je individualan, kao va otisak prsta. Niko nema
nigde taj otisak - ni u prolosti niti u budunosti. Va otisak prsta e jednostavno biti va,
jedinstveni fenomen. Nikada se ne ponavlja.
Vaa unutranja brava je takoe kao va otisak palca - apsolutno individualna; nikakav
kalauz ne moe pomoi. Zbog toga je majstor potreban, jer glavni klju (kalauz) ne moe da
se kupi. Inae, jednom kada se klju naini, svaka vrata bi mogla da se otvore. Ne, svako ima
poseban tip vrata, odvojen tip vrata - svoj vlastiti sistem za zakljuavanje - a vi morate traiti i
nai, i napraviti klju, specijalan klju za sebe.
Jednom kada su otvorena vaa etvrta vrata, onda je majstor u stalnom dodiru s vama.
Moete potpuno da ga zaboravite; to ne ini razliku. Moete da ga ne zaboravite; to ne ini
nikakvu razliku. Ako je majstor napustio telo; to ne ini razliku. Gde god on jeste, gde god ste
vi, vrata su otvorena. A ova vrata postoje izvan vremena i prostora. Zbog toga je to nad-um, to
je nadsvest.
181
Mi u svojoj nesvesnosti i u svom egoistinom stanju nismo uvek u dodiru sa
majstorom, ali da li je majstor uvek u dodiru s nama?
Da, ali samo kada su etvrta vrata otvorena. Inae, s treim vratima, on je vie ili
manje u kontaktu. S drugim vratima, pola vremena je gotovo u kontaktu. S prvim vratima,
samo je trenutno u kontaktu.
Stoga dozvolite mi da otvorim vaa etvrta vrata - a etvrta vrata se otvaraju u
odreenom trenutku. To je trenutak kada su sva vaa troja vrata otvorena. Ako su samo jedna
vrata zatvorena, etvrta se ne mogu otvoriti. To je matematika zagonetka. A ovaj uslov je
potreban: vaa prva, svesna vrata su otvorena; vaa druga vrata su otvorena - vaa podsvest,
vaa ljubav - vi ste se predali, naini ste korak u inicijaciji, vaa trea, nesvesna vrata su
otvorena.
Kada su sva troja vrata otvorena, kada su u odreenom trenutku sva troja vrata
otvorena, etvrta se mogu otvoriti. Dakle, dogaa se da dok ste budni, etvrta vrata je teko
otvoriti. Mogu samo dok ste uspavani. Stoga moj pravi rad nije tokom dana. On je tokom noi
kada vrsto uspavani hrete, jer onda ne stvarate nikakvu nevolju. Tako ste vrsto uspavani da
ne rasuujete protiv. Zaboravili ste za rasuivanje.
U dubokom snu vae srce funkcionie dobro. Vie ste ljubazni nego kada ste budni, jer
kada ste budni mnogi strahovi vas okruuju. A zbog straha ljubav nije mogua. Kada ste
vrsto uspavani, strah iezava, ljubav cveta. Ljubav je nono cvee. Mora da ste gledali
nonu kraljicu - cvet koji cveta nou. Ljubav je nona kraljica. Ona cveta nou - zbog vas;
nema drugog razloga. Ona moe cvetati i danju, ali onda vi morate promeniti sebe. Ogromna
promena je potrebna, pre nego to ljubav moe da procveta danju.
Zbog toga vidite da kada su ljudi opijeni vie su zaljubljeni, puni ljubavi. Idite u
krmu gde su ljudi previe popili; oni su gotovo uvek puni ljubavi. Pogledajte dvojicu
pijanaca koji se kreu ulicom kako vise jedan drugom o rame; tako odano - kao da su jedno!
Uni su uspavani.
Kada se ne bojite, ljubav cveta. Strah je otrov. A kada uronite duboko u spavanje, vi
ste ve predani jer spavanje je predanost. Ako ste se predali majstoru, on moe ui u vae
spavanje. Neete moi ak ni da ujete njegove korake. Moe ui mirno i delovati. To je
krivotvorenje, upravo kao kada lopovi uu nou dok spavate. Majstor je lopov. Kada ste
vrsto uspavani i ne znate ta se dogaa, on ulazi u vas i otvara etvrta vrata.
Jednom kada su etvrta otvorena, onda nema problema. Svaki napor i svaka nevolja
koju moete stvoriti, moete stvoriti samo pre otvaranja etvrtih vrata. etvrta su taka bez
povratka. Jednom kada su etvrta otvorena, majstor moe dvadeset i etiri sata biti s vama -
bez problema.
Pitanje etvrto:
Kada ovek moe odsei elje bez njihovog potiskivanja?
elje su snovi; one nisu realnost. Vi ih ne moete ispuniti, ne moete ih potisnuti, jer
da bi se ispunila neka stvar ona mora biti realna; da bi se potisnula odreena stvar takoe
treba da bude realna. Realne potrebe mogu biti ispunjene i mogu biti potisnute. elje niti
mogu biti ispunjene niti mogu biti potisnute. Pokuajte da razumete ovo, jer je ovo vrlo
sloeno.
elja je san. Ako razumete ovo, on iezava. Nije potrebno potiskivati to. Zato bi bilo
nuno potiskivati elju? Vi elite da postanete vrlo poznati: to je san, elja, jer telo ne mari da
bude uveno. Zapravo, telo veoma pati kada postanete slavni. Onda nema mira. Onda ste
neprekidno uznemiravani od drugih, jer ste tako slavni.
Volter je negde zapisao: "Kada nisam bio uven, imao sam obiaj da se molim Bogu
svake veeri da me uini poznatim: Uini me slavnim. Ja sam niko, stoga uini mi da budem
neko. A onda kada sam postao slavan, poeo sam da molim: Dovoljno je, dovoljno; uini da
opet budem niko - jer sam ranije obino iao ulicama Pariza i niko me nije gledao, a ja sam
182
se oseao tako tunim. Niko nije obraao nikakvu panju na mene - kao da uopte nisam
postojao. Ulazio bih u restorane i izlazio van; niko, ak ni konobari nisu obraali panju na
mene."
ta je sa kraljevima? Oni nisu ni znali da je Volter postojao. "Onda sam postao
slavan," pisao je on. "Onda je bilo teko kretati se ulicom, jer ljudi bi se sakupili. Bilo je teko
ii bilo kuda. Bilo je teko otii u restoran i uzeti hranu na miru. Gomila bi se okupila."
Doao je trenutak kada mu je gotovo bilo nemogue da izae iz kue, jer u to vreme
vladalo je praznoverje u Parizu, u Francuskoj, da ako moete dobaviti komadi platna od vrlo
slavnog oveka i od toga nainite medaljon, to je srea. Gde god da je iao, vraao se
pocepan, jer ljudi bi raskidali njegovu odeu - takoe bi mu povreivali i telo. Kada bi dolazio
iz nekog drugog grada u Pariz ili odlazio iz njega, bila je nuna policija da ga dovede kui.
Stoga je on imao obiaj da moli: "Nisam bio u pravu. Uini da jednostavno opet
budem niko, jer ne mogu otii da posmatram reku. Ne mogu izai van da posmatram raanje
sunca, ne mogu se popeti na brdo, ne mogu se kretati. Postao sam zatvorenik."
Oni koji su slavni uvek su zatvorenici. Telu ne treba da bude slavno; telo je tako
apsolutno u redu; njemu ne treba nita slino takvim besmislenim stvarima. Ono trai
jednostavne stvari - hranu; treba mu voda da pije; treba mu sklonite kada je previe toplo, da
se skloni u hlad; njegove potrebe su vrlo, vrlo jednostavne. Svet je lud zbog svojih elja, ne
zbog potreba. I ljudi su poludeli. Stalno odbacuju svoje potrebe, a rastu i uveavaju se njihove
elje. Ima ljudi koji su sveli svoju ishranu na jedan obrok dnevno, ali ne mogu ostaviti svoje
novine, ne mogu prestati da idu u bioskop, ne mogu prestati da pue. Mogu ostaviti hranu -
potrebe se mogu ostaviti - elje ne mogu. Um je postao tiranin.
Telo je uvek lepo; zapamtite to. Ovo je jedno od osnovnih pravila koje vam dajem
neuslovljeno, istinito pravilo, apsolutno istinito, kategorino istinito: telo je uvek lepo, um je
ruan. Nije telo to koje treba da se menja. Nema niega da se menja u njemu. To je um. A um
stvara elje. Telo ima potrebe, ali telesne potrebe su stvarne potrebe.
Ako elite da ivite, vama treba hrana. Slava nije potrebna za ivot, potovanje nije
nuno da se bude iv. Vama ne treba da budete vrlo velik ovek, ili vrlo veliki slikar - slavan,
poznat celom svetu. Vama ne treba da budete dobitnik Nobelove nagrade, jer Nobelova
nagrada ne ispunjava nijednu potrebu u telu.
Ako elite da odbacite potrebe, moraete da ih suzbijete - jer one su realne. Ako
postite moraete da potisnete glad. Onda postoji potiskivanje, svako potiskivanje je pogreno
jer potiskivanje je unutarnja borba, vi elite da ubijete telo, a telo je vae sidro, va brod koji
e vas odvesti do druge obale. Telo dri blago, seme boanskog u vama, zatieno. Hrana je
potrebna za tu zatitu, voda je potrebna, sklonite je potrebno, udobnost je potrebna - za telo,
jer um ne eli nikakvu udobnost.
Pogledajte moderan nametaj, on uopte nije udoban, ali um kae: "Ovo je moderno, a
ta vi radite sedei u staroj stolici? Svet se promenio i moderan nametaj je doao." Moderan
nametaj je zaista udan. Oseate se neudobno u njemu, ne moete sedeti dugo u njemu. Ali je
moderan. Um kae moderno mora biti tu, jer kako moete biti izvan vremena. Budite dorasli
vremenu.
Moderna odea je neudobna, ali je savremena, i um kae da morate pratiti modu. Ljudi
su nainili toliko mnogo runih stvari zbog mode. Telu to nije potrebno; to su potrebe uma, a
vi ih ne moete ispuniti - nikada, jer su nerealne. Samo nerealno ne moe biti ispunjeno. Kako
moete ispuniti nerealnu potrebu koja zapravo ne postoji? Od kakve je potrebe slava? Samo
meditirajte na tome. Zatvorite svoje oi i pogledajte. Gde je ta potreba u telu? Kako e vam to
pomoi ako ste poznati? Hoete li biti zdraviji ako ste uveni? Hoete li biti tii, smireniji,
ako ste slavni? ta ete iz toga dobiti?
Neka vam telo bude kriterijum. Kad god um kae neto, pitajte telo: "ta ti kae?"
Ako telo kae: "Besmisleno je", odbacite to. Tada to nije potiskivanje jer je to jedna nerealna
stvar. Kako moete potisnuti jednu nerealnu stvar? Ujutru ustanete iz kreveta i seate se sna.
Morate li da ga potisnete, ili morate da ga ispunite? A u tom snu ste sanjali da ste postali
vladar celoga sveta. Dakle ta da se radi? Treba li da pokuate? Inae javlja se pitanje: "Ako
ne pokuamo, onda je to potiskivanje." Meutim, san je san. Kako moete potisnuti san? San
183
iezava sam. Treba da budete samo budni. Morate samo znati da je to san. Kada je san samo
san i spoznat je kao takav, on nestaje.
Pokuajte da otkrijete ta je elja, a ta potreba. Potreba je orijentisana na telo, elja
nema orjentaciju na telo. Ona nema korena. Ona samo lebdi u umu. Gotovo uvek potrebe
vaeg tela dolaze iz vaeg tela, a potrebe vaeg uma dolaze od neeg drugog. Neko kupuje
lepa kola. Neko drugi je kupio lepa kola, strana kola, i sada se u vaem umu stvara potreba.
Kako moete dopustiti da taj drugi ima bolja kola?
Mula Nasrudin je vozio kola, a ja sam sedeo s njim. Onog momenta kada smo uli u
susedstvo - bio je vrlo topao letnji dan - odmah je zatvorio prozore na kolima. Pitao sam: "ta
radi?" On je odgovorio: "ta misli? Treba li da dozvolim mojim susedima da saznaju da
nemam klimu u autu?"
Znojio se, ja sam se znojio takoe s njim. Bilo je kao u penici, vrelo, ali kako moete
dopustiti da susedi znaju da nemate kola sa klimom? To je potreba uma. Telo kae: "Odbaci
to, jesi li lud?" To je znojenje. Ono kae: "Ne." Sluajte telo; nemojte sluati um. Potrebe uma
su stvorili drugi svuda oko vas; oni su nepromiljeni, tupi, blesavi.
Potrebe tela su lepe, jednostavne. Zadovoljite potrebe tela; nemojte ih suzbijati. Ako
ih suzbijate, postaete sve vie i vie bolesni, oboleli. Nikada se ne brinite o potrebama uma;
jednom kada saznate da je ovo potreba uma... a ima li ikakvih tekoe da se to zna? U emu je
tekoa? Tako je jednostavno saznati da je ovo potreba uma. Jednostavno pitajte telo;
istraujte u telu; naite koren. Da li je tu koren toga?
Izgledaete luckasto. Svi vai kraljevi i vladari su budalasti. Oni su klovnovi; samo
pogledajte. Odeveni sa hiljadu medalja, izgledaju luckasto. ta oni rade? A za to su patili
dugo. Da postignu to, proli su kroz tako mnogo bede i jo uvek su jadni. Moraju biti jadni.
Um predstavlja vrata za pakao, a ta vrata nisu nita drugo do elje. Ubijte elju. Neete nai
nimalo krvi u njima, jer elje su beskrvne.
Ali ako ubijete potrebe, poiniete krvoprolie. Ubijanjem potreba postepeno ete
umirati. Ubijanjem elje neete umreti. Naprotiv, postaete slobodniji. Vie slobode e doi iz
odbacivanja elja. Ako moete postati ovek potreba, a ne elja, vi ste ve na stazi i nebo nije
daleko.
184
Poglavlje 7
PREPREKE ZA MEDITACIJU
Izlaganje 7. januara 1975. u dvorani Buda.
I, 30: vyadhistyana samaya pramadalasya viratibhranti darana
labhabhumikatvanavastihitatvani cittavikepdste 'ntarayah.
Humoralni poremeaji (vyadhi), malodunost, sumnjiavost, nehaj, tromost,
nezajaljivost, pomuenost uvianja (bhrantidarana), nemo da se napreduje [na putu
ka konanom cilju], nesposobnost da se [ono dostignuto] odri - [sve to] su [oblici]
duevne neusredsreenosti (cittavikepa). To su te smetnje [o kojima je re u
prethodnom aforizmu].
I, 31: duhkha daurmana syanga mejayatva vasapravasa vikepa sahabhuvah.
Opta nelagodnost (duhkha), nezadovoljstvo, uznemirenost, neuravnoteenost
udaha i izdaha prate pomenutu neusredsreenost.
I, 32: tatpratiedharthamekatattvabhyasah.
Da bi otklonio ove [prepreke joginu se preporuuje] praktikovanje
[unutranjeg] objedinjavanja (ekatattvabhyasa).
Patanjali veruje - i ne samo da veruje, on takoe zna - da je zvuk osnovni element
egzistencije. Isto kao to fiziari kau da je elektricitet osnovni elemenat, yogini kau da je
zvuk osnovni elemenat. Oni se slau jedni s drugima na suptilan nain.
Fiziari kau da zvuk nije nita do modifikacija elektriciteta, a yogini kau da
elektricitet nije nita drugo do modifikacija zvuka. Onda su i jedni i drugi u pravu. Zvuk i
elektricitet su dva oblika jedne pojave i, po meni, taj fenomen jo nije poznat i nee ikada biti
poznat. Bilo ta da znamo to e biti samo modifikacija toga. To moete nazvati elektricitetom,
moete to zvati zvukom, moete to nazvati vatrom kao Heraklit, moete to nazvati vodom kao
Lao Ce; to zavisi od vas. Ali to su sve modifikacije - oblici bezoblinog. To bezoblino e
uvek ostati nepoznato.
Kako moete znati bezoblino? Znanje je mogue samo kada postoji oblik. Kada neto
postane vidljivo, onda to moete znati. Kako moete nevidljivo nainiti objektom saznanja?
Sama priroda nevidljivosti je da on ne moe biti opredmeen. Ne moete ga oznaiti, ni gde
je, ni ta je. Samo neto vidljivo moe postati objekt saznanja.
Dakle, kad god je neto znano, to e biti samo modifikacija nepoznatog. Nepoznato
ostaje nepoznato. To je nesaznatljivo. Dakle, od vas zavisi ta nazivate time, i zavisi od
namene koju ete tome dati. Za yogina elektricitet nije relevantan. On deluje u unutranjoj
laboratoriji bia. Tamo je zvuk mnogo vaniji, jer kroz zvuk on moe promeniti unutra mnoge
pojave i, kroz zvuk, moe takoe promeniti unutranji elektricitet. Yogini to nazivaju pranom
- unutranjom bioenergijom ili bio-elektricitetom. Kroz zvuk to moe odmah biti promenjeno.
Zbog toga, kada sluate klasinu muziku oseate da vas izvesna tiina okruuje:
185
unutranja energija vaeg tela je promenjena. Sluajte ludog oveka i vi ete osetiti da takoe
postajete ludi: jer je telesni elektricitet ludog oveka u haosu a njegove rei i zvukovi prenose
taj elektricitet vama. Ako sedite sa prosvetljenim ovekom, odjednom ete osetiti da se unutra
u vama sve dogaa u ritmu. Iznenada ete osetiti kako se javlja u vama drugaiji kvalitet
energije.
Zbog toga Patanjali kae da ponavljanje Aum i meditacija na Aum unitava sve
prepreke. ta su prepreke? Sada on opisuje svaku prepreku, i kako se one mogu unititi
ponavljanjem zvuka Aum i meditirajui na njemu; to emo mi morati paljivo da prouimo.
Bolest, malaksalost, sumnja, nemar, lenjost, senzualnost, obmana, nemo i
nestabilnost, prepreke su koje remete um.
Uzeemo svaku od njih; na primer bolest. Za Patanjalija bolest (disease) znai "dis-
ease." To je ne-ritmiki tok vae unutranje bio-energije. Oseate se neudobno. Ako se ova
neudobnost, ova bolest nastavi, pre ili docnije obuzee vae telo. Patanjali se sasvim slae sa
akupunkturom, a u Sovjetskoj Rusiji ovek po imenu Kirlian apsolutno bi se sloio sa
Patanjalijem. Sva tri pravca... Akupunktura nije zainteresovana za prosvetljenje, ali joj je
vano kako telo postaje bolesno, kako dolazi do bolesti. Ona je ustanovila sedam stotina
taaka na telu, gde unutranja bioenergija dodiruje fiziko telo - te dodirne take - njih sedam
stotina svuda su po telu.
Kad god elektricitet ne krui u ovih sedam stotina taaka - ima nekih prekida, nekoliko
taaka vie ne funkcionie, kroz nekoliko taaka elektricitet se vie ne kree, postoje blokade,
elektricitet je preseen, ne krui - onda dolazi do bolesti. Tako akupunktura veruje da bez
ikakvih lekova, bez ikakvog tretmana, ako dozvolite bioenergiji da tee u krugu, bolest
iezava. A za pet hiljada godina... akupunktura je roena priblino kada je Patanjali bio iv.
Kao to sam vam rekao, pre dve hiljade i pet stotina godina nastupio je vrhunac
ljudske svesti. To se dogodilo u vreme Bude; u Kini Lao Ce, uang Ce, Konfuije; u Indiji
Buda, Mahavira i drugi; u Grkoj Heraklit, Platon i Sokrat; u Iranu Zaratustra: tada se desio
vrhunski fenomen. Sve religije koje sada vidite u svetu potiu iz tog trenutka ljudske svesti. Iz
tog vrha, tog Himalaja, reke svih religija su potekle za ove dve hiljade petsto godina.
Pored toga, dve hiljade petsto godina pre Bude, desio se isti vrhunski fenomen.
Patanjali, Riab - zaetnik ainizma - Vede, Upanishade, akupunktura u Kini, yoga u Indiji i
tantra; sve se to dogodilo. Oni su dostigli vrhunac. Nikada taj vrhunac nije prevazien. Iz te
davne prolosti, pet hiljada godina unatrag, yoga, tantra, akupunktura su potekli kao reke.
Postoji odreena pojava koju Jung zove "sinhronicitet". Kada odreeni princip
nastane, ne postaje samo jedna osoba svesna toga - ve mnogi na zemlji, kao da je cela zemlja
spremna to da primi. Pria se da je Ajntajn rekao: "Da ja nisam otkrio teoriju relativiteta, za
jednu godinu neko drugi bi je otkrio." Zato? Jer mnogi su ljudi u svetu radili u istom pravcu.
Kada je Darvin otkrio teoriju evolucije da se ovek razvio od majmuna, da postoji
neprekidna borba za preivljavanje jaeg, drugi ovek - Wallace Russell - isto je to otkrio. On
je bio na Filipinima, i bili su takoe prijatelji, ali za mnogo godina nisu znali na emu drugi
radi. Darvin je radio dvadeset godina neprekidno, ali je on bio lenj ovek. Imao je mnoge
fragmente i sve je bilo spremno, ali od toga nije nainio knjigu koju bi predstavio naunom
drutvu tog vremena.
Prijatelji su govorili: "Uradi to. Inae neko drugi e to uraditi." Onda je jednog dana
primio pismo sa Filipina u kome je Rasel izloio celu teoriju. On mu je bio prijatelj, ali su
obojica radili odvojeno. Nikada nisu znali da obojica rade na istom istraivanju. Tada se
uplaio, ta da radi! Zato to moe postati pronalaza, a ve dvadeset godina zna princip
istraivanja. Pourio je, na neki nain rukovoen tom situacijom da napie izvetaj, da
predstavi istraivanje naunom drutvu.
Posle tri meseca, svi su postali svesni da je Rasel to takoe otkrio. Rasel je takoe bio
veoma divna osoba. Objavio je da otkrie pripada Darvinu, budui da je dvadeset godina
istraivao, bez obzira da li to prezentirao ili ne... Ipak on je pronalaza.
A to se deava mnogo puta. Iznenada misao postaje vrlo upadljiva, znaajna, kao da
186
misao pokuava negde da stvori zametak. A obiaj je prirode, da nikada ne preuzima rizik.
Jedan ovek moe da ne uspe, da ne postigne cilj; onda mnogi ljudi moraju pokuati. Priroda
nikada ne rizikuje. Drvo e baciti milione semenki. Jedna semenka moe da ne uspe, moda
nee pasti na pravo tle, moe biti unitena, ali milioni semenki - ne postoji mogunost da sve
semenke budu unitene.
Kada vodite ljubav, u jednoj ejakulaciji milione semena ovek izbaci - jedno od njih
e stii do jajeta ene - ali od miliona. Gotovo u svakoj ejakulaciji ovek ispusti onoliko
semena koliko je upravo sada ljudi na zemlji. Jedan ovek iz jedne ejakulacije moe dovesti
do roenja cele zemlje, populaciju cele zemlje. Priroda ne rizikuje. Ona pokuava na mnogo
naina. Jedan moe da ne uspe, dvoje mogu da ne uspeju, milioni mogu da ne postignu cilj;
ali sa milionima, barem jedan e stici i ostati u ivotu.
Jung je otkrio princip koji se zove "sinhronicitet". To je retka stvar. Mi znamo jedan
princip uzroka i posledice: uzrok proizvodi posledicu. Sinhronicitet kae da kad god se neto
dogodi, paralelno s tim mnoge sline stvari se dogode. Ali mi ne znamo zato se to deava, jer
to nije pojava uzroka i posledice. Oni nisu povezani jedan s drugim kao uzrok i posledica.
Kako moete povezati Budu i Heraklita? Samo po istom principu. Buda nikada nije
uo o Heraklitu; ne moemo ak ni zamisliti da je Heraklit znao o Budi. Oni su iveli u
odvojenim svetovima. Nije bilo komunikacije. Ali isti tok principa, egzistencija slina reci,
trenutno je obojicu dala svetu. Oni nisu prouzrokovali jedno drugo. Oni su paralelni.
Sinhronicitet postoji kao da cela egzistencija u tom momentu eli da proizvede odreen
princip i eli da ga manifestuje - i manifestuje ga a to nee zavisiti samo od Bude ili samo od
Heraklita; mnogi e to pokuati. Bilo je takoe i drugih koji su otili u zaborav; nisu bili tako
poznati. Buda i Heraklit postali su najistaknutiji. Oni su bili najmoniji majstori.
U danima Patanjalija, nastao je princip. Moete ga nazvati principom prane -
bioenergije. U Kini to je uzelo formu akupunkture, u Indiji je uzelo oblik itavog sistema
yoge. Kako se to deava, kada telesna energija ne tee ispravno, da se vi oseate neudobno?
Jer procep postoji u vama, odsustvo, oseate da neto nedostaje. Ovo je zapoinjanje bolesti.
Prvo e se osetiti u umu. Kao to sam vam rekao, osetie se prvo u nesvesnom.
Ne morate biti svesni toga; to e prvo doi u vaim snovima, u vaim snovima
videete bolest, bolesno stanje, neko umire, neto je nepovoljno. None more e se javiti u
vaem nesvesnom, jer nesvesno je najblie telu i najblie prirodi. Iz nesvesnog to e doi do
podsvesnog; onda ete biti razdraeni. Osetiete da zvezde gree, sve to inite odvija se
pogreno. eleli biste da volite neku osobu, i pokuavate, ali ne moete. eleli biste da
pomognete nekome, ali samo smetate. Sve ide pogreno.
Vi mislite o nekom loem uticaju, od neke zvezde na nebu - ne - neto u podsvesnom,
neto neudobno, i vi postajete iritirani, ljuti, a uzrok je negde u nesvesnom. Vi nalazite uzrok
negde drugde. Onda uzrok dolazi do svesnog. Onda poinjete da oseate da ste bolesni, onda
se to pobudi, prenese i pokrene u telu. To se uvek prenese na telo, i odjednom osetite da ste
bolesni.
U Rusiji je neobian naunik, fotograf Kirlian, otkrio da pre nego to osoba postane
bolesna, est meseci pre, bolest moe da se fotografie. To e biti jedno od najveih otkria u
svetu dvadesetog veka. To e preobraziti itav koncept o oveku, bolesti, medicini, svemu. To
je revolucionaran koncept. On je radio na tome trideset godina i gotovo je sve nauno
dokazao, da kada bolest doe u telo, prvo doe u elektrinu auru oko tela. Procep dolazi do...
Vi ete moda imati tumor u stomaku posle est meseci. Sada odmah ne postoji
osnova. Nijedan naunik ne moe nai nita pogreno u vaem stomaku; sve je u redu, nema
problema. Moete biti paljivo ispitani i vi ste u redu. Ali Kirlian je fotografisao telo na vrlo
osetljivoj fotografskoj ploi; on je razvio najosetljivije foto ploe. Na toj fotografskoj ploi ne
fotografie se samo vae telo, nego i aura svetla koju uvek nosite oko tela. A u toj auri, pored
stomaka postoji upljina u auri - ne tano u fizikom telu, ali neto je poremeeno.
Onda se na osnovu toga moe predvideti da e za oko est meseci nastati tumor. Posle
est meseci kada se tumor pojavi u telu, x-zraci pokazuju istu sliku kao to je on nainio pre
est meseci. Dakle Kirlian kae da se bolest moe predvideti a da se ne bude bolestan - i da se
moe izleiti pre nego to se pojavi u telu, ako je aura tela u veem opticaju. On ne zna kako
187
se to moe izleiti; akupunktura zna, Patanjali zna kako se to moe izleiti.
Za Patanjalija bolest u telu jeste smetnja u auri tela, u prani, u bioenergiji, u
elektricitetu vaeg tela. Zbog toga kroz Aum moe da se izlei. Ponekad sedite usamljeni u
hramu. Idite u neki stari hram gde niko ne odlazi, ispod kupole - kupola je kruna samo da bi
odraavala zvuk - dakle sednite ispod nje, pevajte glasno Aum i meditirajte na njemu. Pustite
da se zvuk odbija natrag i pada na vas kao kia, i odjednom ete posle nekoliko minuta osetiti
da vam telo postaje smireno, mirno, utiano; telesna energija se smirila, staloila.
Prva stvar je bolest. Ako ste vi bolesni u svojoj prana energiji, ne moete otii daleko.
Kako moete otii daleko sa boleu koja visi oko vas kao oblak? Ne moete ui u dublja
podruja. Potrebno je odreeno zdravlje. Indijska re za zdravlje vrlo je sadrajna: to je
swasthya. Sama re znai "biti svoj sopstven." Re zdravlje na sanskritu znai biti sopstven,
biti usredsreen. Engleska re za zdravlje takoe je lepa. Dolazi od iste rei, istog korena,
odakle dolazi svetost i celina (health - holy + whole). Kada ste celoviti onda ste zdravi, i kada
ste celoviti vi ste takoe sveti.
Uvek je dobro doi do korena rei jer on budi dugo iskustvo oveanstva. Rei nisu
dole sluajno. Kada osoba osea celo svoje telo energija tee u krugu. Krug je najsavrenija
stvar na svetu. Savreni krug je simbol Boga. Energija ne biva izgubljena, neiskoriena. Ona
stalno krui; nastavlja da se okree kao toak; ona neprekidno odrava sebe.
Kada ste celoviti vi ste zdravi, a kada ste zdravi vi ste takoe sveti, jer ta re 'sveto'
takoe dolazi iz 'celine'. Savreno zdrava osoba je sveta, ali onda e biti problema. Ako odete
u manastire nai ete tamo sve tipove bolesnih ljudi. Zapravo, bolesni ljudi samo tamo idu.
Pitaete ta bi zdrava osoba radila u manastiru. Bolesni ljudi odlaze tamo, nenormalni ljudi
idu tamo. Kod njih je neto pogreno u osnovi. Zbog toga oni bee iz sveta i odlaze tamo.
Patanjalijevo prvo pravilo je da morate biti zdravi, jer ako niste zdravi ne moete
dospeti daleko. Vae bolesti, vaa neudobnost, va prekinuti krug unutranje energije, bie
kamen o vaem vratu. Kada biste hteli da meditirate oseali biste muku ili teinu umesto mira
i spokojstvu. Kada biste eleli da molite, ne moete moliti, eleli bi da se odmarate. Postojao
bi nizak nivo energije. A sa niskom energijom kako moete otii daleko? I da dostignete
Boga? A za Patanjalija Bog je najudaljenija taka; mnogo energije je potrebno. Potrebno je
zdravo telo, zdrav um, zdravo bie. Bolest je bolesno stanje - oboljenje u telesnoj energiji.
Aum e pomoi, a i druge stvari emo takoe razmatrati. Inae ovde Patanjali govori o tome
kako vamAum, sam zvuk, pomae unutra da postanete celoviti.
Za Patanjalija i za mnoge druge, koji su duboko istraivali ljudsku energiju, jedna
injenica je postala vrlo sigurna - vi morate znati o tome - a to je, to ste vie bolesni, vie ste
ulni. Kada ste savreno zdravi, niste ulni ni pohotni. Obino mislimo upravo suprotno - da
zdrav ovek mora biti senzualan, seksualan, ovo i ono: on mora da uiva u svetu i u telu. To
nije sluaj. Kada ste bolesni, onda vas spopada vie ulnosti, vie seksa. Kada ste savreno
zdravi, seks i ulnost nestaju.
ta se to deava? Deava se to da, kada ste savreno zdravi, vi ste tako sreni sa sobom
da vam drugi ne treba. Kada ste bolesni, tako ste nesreni sa sobom da vam treba drugi. A to
je paradoks: kada ste bolesni trebaju vam drugi, a drugima ste takoe potrebni vi kada su oni
bolesni. A kada se dve bolesne osobe sastanu, bolest se ne udvostruava, ona se umnoava.
To je ono to se deava u braku: susretom dve bolesne osobe umnoavaju bolest i
onda cela stvar postaje runa i paklena. Bolesnoj osobi trebaju drugi, a oni su upravo osobe
koje e stvoriti nevolju kada se poveu. Zdravoj osobi to ne treba. Inae ako zdrava osoba
voli, to nije potreba, to je deljenje. Cela pojava se menja. Njoj niko ne treba. Ona ima toliko
mnogo da moe deliti.
Samo jednoj bolesnoj osobi treba seks, zdrava osoba voli, i ljubav je totalno razliita
stvar. I kada se dve zdrave osobe sretnu, zdravlje se umnoava. Onda one mogu postati
pomagai jedna drugoj za ono najvie. One mogu ii zajedno prema najviem, pomaui
jedna drugu. Meutim, potreba iezava. Nema vie potrebe, nema vie zavisnosti.
Kad god se oseate neugodno sa sobom, ne pokuavajte da to utopite u seks i ulnost.
Bolje pokuajte da postanete zdraviji. Joga asane e pomoi. Istraivaemo njih kasnije kada
Patanjali bude govorio o njima. Upravo sada, on kae, ako pevate Aum i meditirate na tome,
188
bolest e nestati. I on je u pravu. Ne samo da e nestati prisutna bolest, nego i bolest koja bi
dola u budunosti, takoe e nestati.
Ako ovek moe da postigne savrenstvo pevanja tako da je peva potpuno izgubljen -
samo ista svest, plamen svetla svuda okolo, pevajui - energija se sliva u krug, postaje krug.
A onda imate jedan od najushienijih, najpoletnijih trenutaka u ivotu. Kada se energija slije u
krug, postaje harmonija, nema nesklada, nema konflikta, vi ste postali jedno. Inae obino,
bolest bi takoe bila prepreka. Ako ste bolesni, vama je potrebno leenje.
Patanjalijev yoga sistem i sistem hindu medicine, ayurveda, razvili su se
istovremeno, zajedno. Ayurveda je totalno razliita od alopatije. Alopatija je suzbijanje
bolesti. Alopatija se razvila uporedo sa hrianstvom; ona je nusproizvod hrianstva. Zato to
je hrianstvo sklono potiskivanju, alopatija je sklona potiskivanju. Ako ste bolesni, alopatija
odmah suzbija bolest. Tada bolest pokuava da se pojavi na nekoj drugoj slaboj taki. Onda s
nekog drugog mesta bukne. Tada je vi suzbijate tamo, da bi se odnekud drugde pojavila. Na
taj nain sa alopatijom, idete od jedne bolesti do druge, od jedne do druge, to je proces koji se
nikada ne zavrava.
Ayurveda ima potpuno razliit koncept. Bolest ne treba da bude suzbijana: ona treba
da bude otputena. Katarza je potrebna. Dakle, ayurvedski lek se daje bolesnoj osobi tako da
se bolest ispolji i bude izbaena; katarza. Dakle ayurvedska medicina vas u poetku moe
uiniti vie bolesnim, i trai due vreme, jer ona nije suzbijanje. Ona ne moe delovati
odmah; ona je dug proces. Bolest mora da bude odbaena, a vaa unutranja energija mora biti
u harmoniji tako da zdravlje doe iznutra. Lek e izbaciti bolest van, a sila isceljenja e je
zameniti iz vaeg vlastitog bia.
Oni su razvili ayurvedu i yogu zajedno. Ako radite yoga asane, ako sledite
Patanjalija, nemojte nikada ii kod alopatskog doktora. Ako ne sledite Patanjalija, onda
nema problema. Ali ako sledite yoga sistem i radite sa svojom telesnom energijom, onda
nikada ne ulazite u alopatiju, jer oni su opreni. Onda traite ayurvedskog doktora ili
homeopatu ili naturopatu - sve to pomae katarzu.
Inae ako postoji bolest, prvo se suoite s njom. Ne kreite se s njom. S mnogim
metodama vrlo je lako osloboditi se bolesti. Patanjalijeva metoda Aum-a, pojanja i
meditiranja vrlo je blaga. Ali u njegovo vreme, bila je dovoljno jaka, jer ljudi su bili
jednostavni, iveli su sa prirodom. Bolest je bila retka; zdravlje je bilo uobiajeno. Sada je
sasvim suprotan sluaj: zdravlje je retko, bolest je uobiajena, a ljudi su vrlo kompleksni, ne
ive blisko s prirodom.
U Londonu je sprovedeno ispitivanje. Milion deaka i devojica nisu videli kravu.
Videli su samo sliku krave. Postepeno smo se prepustili svetu koji je nainio ovek;
betonskim zgradama, asfaltnim putevima, ljudskoj tehnologiji, velikoj maineriji,
automobilima. Priroda je odbaena negde u tamu, a priroda je isceljujua sila. A onda je
ovek postao sve kompleksniji. On ne slua svoju prirodu; on slua zahteve civilizacije,
potrebe drutva. Potpuno je izvan kontakta sa njegovim vlastitim unutranjim biem.
Onda Patanjalijeve blage metode ne pomau mnogo. Bolje su moje dinamike,
haotine metode - jer vi ste gotovo ludi, pa vam trebaju lude metode koje mogu izneti sve to
je potisnuto u vama i izbaciti to napolje. Meutim, zdravlje je nuno. ovek koji odlazi na
dugo putovanje mora pripaziti da bude zdrav. Bolesnom, prikovanom za krevet, teko je da se
kree.
Druga prepreka je mlitavost: iznemoglost znai da ovek ima vrlo malo snage za
istraivanje. On eli da traga i istrauje - ali sa vrlo niskom energijom potrage - bez poleta,
mlako. On eli da se proisti, ali to nije mogue. Takav ovek uvek govori o Bogu, mokshi,
yogi, ovo i ono, ali samo govori. Sa niskim nivoom energije moete govoriti; to je sve to
moete uiniti. Ako elite neto da uinite, potrebna je snaga jake energije.
Jednom se dogodilo da je Mula otiao sa svojim konjem i koijom u neki grad. Bio je
vreo letnji dan; Mula se znojio. Iznenada se na putu konj zaustavio, pogledao natrag u Mulu i
rekao: "Sveca mu, ba je pretoplo!" Mula nije mogao da veruje. Mislio je da je poludeo usled
toplote, jer kako konj moe govoriti?
Pogledao je okolo da li je neko jo uo, ali nije bilo nikog izuzev njegovog psa koji je
189
sedeo u koiji. Ne naavi nikoga, da bi se samo oslobodio misli, pitao je psa: "Jesi li uo ta
je on rekao?" Pas je odgovorio: "Ma on je kao i svi drugi - uvek govori o vremenu i ne radi
nita."
To je mlitav ovek, uvek govori o Bogu, ne radei nita. On uvek govori o velikim
stvarima, a to ini samo da bi sakrio svoju ranjivost. Govori tako da bi mogao zaboraviti da ne
ini nita u vezi s tim. Kroz oblak govora on pobegne. Govorei stalno o tome, on misli da
ini neto, ali govorenje nije delovanje. Moete stalno da govorite o vremenu, moete stalno
da govorite o Bogu. Ako ne inite nita, jednostavno traite svoju energiju.
Takav tip osobe moe postati ministar, svetenik, pandit. Ovo su ljudi niske energije.
Oni su postali vrlo veti u govorenju - tako veti da mogu obmanuti, jer uvek govore o
velikim i lepim stvarima. Drugi sluaju i bivaju zavedeni; filozofi - to su mlitavi ljudi.
Patanjali nije filozof. On sam jeste naunik, i on trai od drugih da budu naunici. Mnogo je
energije potrebno.
Kroz pevanje Aum-a i meditiranje na njemu, nizak nivo vae energije e se podii.
Kako se to dogaa? Zato ste uvek na nivou niske energije, oseajui uvek iscrpljenost, umor?
ak i ujutru kada ustanete vi ste umorni. ta vam se deava? Negde u vaem sistemu postoji
curenje; vama istie energija. Vi niste svesni, ali ste kao vedro sa rupama. Svakog dana punite
vedro, ali uvek vidite da je prazno, postaje prazno. Ovo oticanje treba da se zaustavi.
Koliko energije iscuri iz tela? Ovo su ozbiljni problemi za bioenergetiku. Iz tela istie
energija kroz prste ruku, nogu, kroz oi. Energija ne moe istei kroz glavu: ona je okrugla.
Sve to je kruno pomae telu da se ouva. Zbog toga su yoga poloaji - siddhasana,
padmasana - oni ine itavo telo krunim.
Osoba koja sedi u siddhasani dri obe svoje ruke zajedno jer telesna energija istie
kroz prste. Kada su obe ruke spojene zajedno, jedna preko druge, energija se kree iz jedne
ruke u drugu. To postaje krug. Stopala, noge, takoe su poloeni jedno na drugo tako da se
energija kree u vaem telu i ne istie.
Oi su zatvorene, jer one isputaju gotovo osamdeset posto vae bioenergije. Zbog
toga, kada putujete, ako neprekidno gledate iz voza ili kola, oseate se tako umorni. Ako
putujete sa zatvorenim oima, neete se oseati tako umorni. A vi stalno gledate u nepotrebne
stvari, ak itate reklame na zidovima. Previe koristite svoje oi, a kada su oi umorne itavo
telo je umorno. Oi pokazuju kada je dosta.
Jogin pokuava da ostane sa zatvorenim oima koliko je vie mogue, s prekrtenim
rukama i nogama, tako da energija krui unutra. On sedi sa uspravnom kimom. Ako sedite s
uspravnom kimom, ouvaete vie energije nego na bilo koji drugi nain, jer kada je kima
uspravna, gravitacija zemlje ne moe iznuditi mnogo energije iz vas, jer ona dodiruje samo
jednu taku kime. Zbog toga, kada sedite u kakvom naslonjenom poloaju, nakrivljeno,
mislite da se odmarate. Ali Patanjali kae da vam istie energija, jer je vei deo vaeg tela
pod uticajem gravitacije.
To nee pomoi. Uspravne kime, sa zatvorenim rukama i nogama, sa zatvorenim
oima, postali ste kruenje: to kruenje je predstavljeno pomou shivalinge. Mora da ste
videli shivalingu - falusni simbol, kao to je poznat na Zapadu. Zapravo, to je unutranji krug
bioenergije, kao pravilno oblikovano jaje.
Kada vaa telesna energija tee pravilno, to postaje kao jaje: oblik je slian jajetu,
tano kao jaje. A to je simbolizovano u shivalingi. Vi postajete iva. Kada energija nadolazi
u vama stalno, ne izlazei napolje, onda mlitavost nestaje. Mlitavost nee nestati prianjem;
nee nestati itanjem spisa, niti filozofiranjem. Ona e nestati samo kada vaa energija ne
istie.
Pokuajte da je ouvate. to vie je ouvate, bolje je. Ali na Zapadu se ui upravo
neto suprotno - da je dobro otpustiti energiju kroz seks, kroz ovo i ono - izbaciti energiju.
Dobro je ako je ne koristite ni na koji drugi nain; inae ete poludeti. Kad god ima previe
energije, bolje je otpustiti je kroz seks. Seks je najjednostavniji metod da se ona izbaci.
Ali ona moe da se iskoristi, moe biti uinjena kreativnom. Ona vam moe dati
ponovno roenje, vaskrsenje. Moete upoznati milione euforinih stanja kroz nju; moete se
uzdizati sve vie i vie kroz nju. Ona predstavlja lestve za dostizanje Boga. Ako je izbacujete
190
svakog dana, nikada neete imati tako izgraenu energiju da biste makar preduzeli prvi korak
prema Boanskom. Sauvajte je.
Patanjali je protiv seksa, a to je razlika izmeu Patanjalija i tantre. Tantra koristi
seks kao metodu; Patanjali eli da to zaobiete. Ima osoba, gotovo pedeset procenata, kojima
e tantra odgovarati; a pedeset posto kojima e yoga odgovarati. ovek mora da otkrije ta e
mu odgovarati. Obe metode se mogu koristiti, i kroz obe ljudi dostiu. A nisu ni pogrene, ni
ispravne. To zavisi od vas. Jedna e biti ispravna za vas, a pogrena za drugog, ali zapamtite,
ni za vas to nije jedna apsolutna kategorina instrukcija.
Neto moe biti ispravno za vas, a pogreno za nekog drugog. A oba sistema su
nastala zajedno, tantra i yoga - blizanaki sistemi, tano u isto vreme - to je sinhronicitet. Kao
to ovek i ena trebaju jedno drugo, tantra i yoga trebaju jedno drugo; oni postaju kompletna
stvar. Ako postoji samo yoga, onda je samo pedeset posto ljudi moe postii; pedeset posto
ljudi e biti u nevolji. Ako ima samo tantre, onda je pedeset posto ljudi moe postii; drugih
pedeset posto e biti u nevolji. A to dogodilo.
Ponekad ne znajui gde se kreete, ta radite, ako nastavite bez majstora, ne znajui ko
ste i ta e vam odgovarati... Moete biti ena odevena kao mukarac, a mislite da ste
mukarac - onda ete biti u nevolji. Moete biti mukarac odeven kao ena, pa mislite da ste
ena - biete u nevolji.
Nevolja uvek nastaje kad god ne shvatate ko ste. Majstor je potreban da vam jasno
ukae na preicu koja je za vas. Stoga zapamtite: kad god neto kaem, da je ovo za vas, ne
irite to drugima, jer je to izriito reeno vama. Ljudi su radoznali. Ako im kaete, oni e
probati. Moda to nije za njih. Moe biti ak tetno. Zapamtite, ako nije korisno, to e biti
tetno. Nema izmeu, neto je ili korisno ili tetno.
Malaksalost ili mlitavost najvea je od prepreka, ali ona iezava kroz pojanje Aum-a.
Aum stvara u vama shivalingu, jajoliko oblikovani krug energije. Kada postanete sposobni da
imate veu mo opaanja, to ak moete i videti. Ako sa zatvorenim oima pevate Aum za
nekoliko meseci meditirajui, moete videti unutar sebe da vae telo nestaje. Tamo e biti
samo bioenergija, elektrini fenomen, i izgledae u obliku shivalinge.
Onog momenta kada vam se to dogodi, malaksalost iezava. Sada sve puni energije.
Sada moete pomerati planine. Osetitiete da govor nije dovoljan - neto mora da se uradi.
Nivo energije je tako visok, da sada neto moe da se uradi. Ljudi mi dolaze i pitaju ta da
rade, ali ja ih pogledam i vidim da im curi energija; ne mogu uiniti nita. Prva stvar je da se
obustavi ovo isticanje. Samo kada imate energiju, onda pitajte ta moe da se uradi.
"Sumnja" - sanskrit ima mnogo rei za sumnju, engleski ima samo jednu re. Prema
tome pokuajte da razumete, ja u vam objasniti. Postoji sumnja nasuprot poverenju. U
sanskritu to se naziva shanka - sumnja nasuprot poverenju, jedan par. Onda postoji sumnja
zvana sanshaya - Patanjali sada govori o sanshayi - sumnja naspram sigurnosti, prema
odlunosti. Nesiguran ovek, ovek koji nije odluan, on je u sanshayi - u sumnji. Ovo nije
protiv poverenja jer poverenje je poverenje u nekoga. Ovo je protiv samo-poverenja; vi ne
verujete sebi. To je razliita stvar.
Dakle ta god da radite, niste sigurni da li elite da radite ili ne elite to da radite, da li
e to biti dobro raditi ili ne - jedna neodlunost. S neodlunim umom, ne moete ii stazom -
ne stazom Patanjalija. Morate biti odluni. Morate doneti odluku. To je teko jer uvek jedan
deo vas nastavlja da govori ne. Onda kako da donesete odluku? Razmiljajte koliko moete,
dajte tome onoliko vremena koliko moete. Razmislite o svim mogunostima, o svim
alternativama i onda odluite. A jednom kada odluite, onda odbacite svu sumnju.
Pre toga, koristite to; uradite sve to moete uraditi sa sumnjom. Razmislite o svim
mogunostima a onda izaberite. Naravno to nee biti totalna odluka; u poetku to nije
mogue. To e biti znaajna odluka, preteni deo vaeg uma e rei 'da'. Jednom kada
odluite, onda nikada ne sumnjajte. Sumnja e podii svoju glavu. Vi jednostavno kaite: "Ja
sam odluio - zavreno. To nije totalna odluka; sve sumnje nisu odbaene. Ali ta god je
moglo da se uradi, ja sam uradio. Razmislio sam potpuno, koliko je bilo mogue, i izabrao
sam."
Jednom kada izaberete onda ne pruajte sumnji opet nikakvu saradnju, jer sumnja
191
postoji u vama kroz vau saradnju. Nastavljate da joj dajete energiju i stalno poinjete da
mislite o tome. Onda se stvara neodlunost. Neodlunost je vrlo loe stanje stvari - vi ste u
vrlo loem stanju. Ako ne moete nita odluiti, kako moete raditi? Kako moete delovati?
Kako e Aum - zvuk i meditacija - pomoi? Oni pomau, jer kada jednom postanete
tihi, smireni, odluivanje postaje lake. Onda vie niste natrpani, niste haos: kada mnogi
glasovi govore zajedno, a vi ne znate koji je glas va. Aum, pevate, meditirate na njemu -
glasovi postaju smireni. Mnogi glasovi - kako moete znati da nisu vai. Vaa majka govori,
va otac govori, vaa braa, vai uitelji, oni nisu vai. Moete ih odbaciti lako jer njima ne
treba nikakva panja.
Kada postanete smireni pevanjem Aum-a, vi ste zatieni, smireni, tihi, sabrani. U toj
sabranosti, moete uvideti koji je stvarni glas koji dolazi od vas, koji je autentian. To je kao
da stojite na trgu, i mnogi ljudi razgovaraju, mnoge stvari se odvijaju, a vi ne moete odluiti
ta se deava. To je kao na berzi, ljudi viu - oni znaju njihov jezik - vi ne moete razumeti ta
se dogaa, da li su poludeli ili ne.
Onda se prenesete u himalajsko utoite. Sedite u peini, jednostavno pevate.
Jednostavno se smirite, sva nervoza iezava, postanete jedinstveni, sabrani. U tom trenutku,
odlunost je mogua. I onda odluite, i ne gledajte unatrag. Onda zaboravite - to je reeno
jasno i nedvosmisleno. Sada nema povratka natrag. Tada idete napred.
Ponekad e uslediti sumnja, ona laje na vas kao pas. Ali ako ne sluate, ne obraate
panju, ubrzo se zaustavlja. Dajte joj priliku, razmislite o svemu to je mogue, a jednom
kada odluite, odbacite je, a aumkar (pevanje Aum-a) e vam pomoi da doete do odlunosti.
Ovde sumnja oznaava neodlunost, nemar. Sanskritska re je pramad. Pramad znai kao da
ovek hoda u snu. Nemar je deo toga; taan prevod e biti: "Ne budite zombi; ne hodajte kao
hipnotisani."
Ali ivite u hipnozi, uopte ne znajui to. Celo drutvo pokuava da vas hipnotie za
odreene stvari, a to stvara pramad: to stvara pospanost u vama. ta se deava? Vi niste
svesni, inae iznenadili biste se ta se deava. To je tako dobro poznato. Zbog toga ne
postajete svesni. Vueni ste od mnogih manipulatora, a njihove metode manipulisanja u vama
stvaraju hipnozu.
Na primer, na svakom radiju, na svakom TV ekranu, u svakom filmu, u svakim
novinama, magazinima, oni stalno oglaavaju odreene stvari - "Toaletni sapun Lux". Vi
mislite da to ne utie na vas, ali svakog dana sluate: "Lux, toaletni sapun; lux, toaletni sapun;
lux, toaletni sapun." To je pojanje. Tokom noi, na ulici neonska svetla oglaavaju "lux,
toaletni sapun." Sada su otkrili da je svetlucanje svetlosti mnogo upeatljivije. Neprekidno se
nastavlja s tim, pali se i gasi; onda to ostavlja jo vei utisak, jer opet morate itati: "Lux,
toaletni sapun." Onda se svetlost nastavlja, dolazi ponovo, pa opet morate itati: "Lux, toaletni
sapun."
Vi pevate Aum. To sve dublje ulazi u vau podsvest. Mislite da niste uznemireni ni
zabrinuti, mislite da niste obmanuti od ovih ljudi - sve ove lepe nage ene koje stoje pored
toaletnog lux sapuna i govore: "Zato sam ja lepa? Zato je moje lice lepo? Zbog toaletnog
sapuna Lux." Vi mislite da niste, ali ste dirnuti time. Iznenada, jednog dana odete u
prodavnicu, odete da kupujete, i traite toaletni sapun. Prodavac pita: "Koji sapun?" Onda
iznenada iz vas izbije: "Toaletni sapun lux."
Vas su hipnotisali biznismeni, politiki lideri, uitelji, svetenici, jer svako je neto
investirao u vama ako ste hipnotisani. Onda moete biti korieni. Politiari stalno govore:
"Ova zemlja je vaa majka, a ako je majka zemlja u nevolji, idite u rat; postanite muenici."
Kakva besmislica. Cela Zemlja je vaa majka. Da li je zemlja podeljena na Indiju,
Pakistan, Nemaku, Englesku, ili je jedna? Ali politiari neprekidno kuju va um da je samo
ovaj deo zemlje vaa majka; morate da je spasete. ak i ako izgubite ivot, to je vrlo dobro. I
oni nastavljaju sa oboavanjem zemlje, nacionalizmom, patriotizmom - svim besmislenim
izrazima, jer ako vas neprekidno obasipaju time, vi postajete hipnotisani. Onda moete
rtvovati sebe.
Vi rtvujete svoj ivot u hipnotisanom stanju zbog slogana, parola. Zastava, iako
obian komad platna, postaje vana kroz hipnozu. Ovo je "naa nacionalna zastava" - milioni
192
mogu umreti za nju. Ako ima bia na drugim planetama i pogledaju ponekad zemlju, mislie:
"Ovi ljudi su jednostavno ludi." Zbog platna - zbog jedne krpe - jer su uvredili "nau zastavu",
a to se ne moe tolerisati...
Religije stalno propovedaju: vi ste hrianin, hindu, musliman, ovo i ono, i one ine da
oseate da ste hrianin, a onda ste u krstakom ratu: "Ubijte druge koji nisu hriani. To je
vaa dunost." Ue vas takvim apsurdnim stvarima, ali vi jo verujete, jer oni vam stalno to
govore. Adolf Hitler kae u svojoj autobiografiji "Moja borba" da ako neprekidno ponavljate
la ona postaje istina. A on zna. Niko ne zna tako dobro kao on jer je to ponavljao sam i
stvorio udo.
Pramad znai stanje hipnoze, manipulisano, pospano kretanje. Onda nemar nuno
dolazi jer vi niste svoji. Onda inite sve bez ikakve brige. Kreete se i greite. U odnosima sa
stvarima, sa ljudima, stalno se sapliete i greite, ne idete nikuda, vi ste kao pijanica.
Meutim, i svi drugi su kao vi, tako da nemate mogunosti da osetite da ste pijanica.
Budite paljivi. Kako e vam Aum pomoi da budete paljivi? Odbacie hipnozu.
Zapravo, ako vi jednostavno pevate Aum bez meditiranja, to e takoe postati hipnoza: to je
razlika izmeu obinog pevanja mantre i Patanjalijevog naina. Pevajte je i ostanite svesni.
Ako pevate Aum i ostanete svesni, ovaj Aum i njegovo pevanje e postati sila koja
uklanja hipnotisanost. Unitie sve hipnoze koje postoje oko vas, i stvorene su u vama od
strane drutva, manipulatora, politiara. To e biti oduzimanje hipnotisanosti.
Neko je u Americi pitao Vivekanandu: "Kakva je razlika izmeu obine hipnoze i
vaeg pojanja Aum-a?" On je rekao: "Pevanje Aum-a je uklanjanje hipnotisanosti; to je
kretanje u suprotnom pravcu." Proces izgleda da je isti, ali je kretanje suprotno. Kako postaje
obrnuto? Ako meditirate takoe, onda ubrzo postajete tako smireni i svesni, tako paljivi, da
vas niko ne moe hipnotisati. Sada ste izvan dohvata svetenika i politiara - niste vie njihov
zatvorenik. Sada ste po prvi put individua, a onda postajete paljivi. Onda se kreete s
panjom, svaki korak inite paljivo, jer oko vas su milioni zamki.
"Lenjost" - alasya; u vama ima mnogo akumulirane lenjosti. Ona dolazi iz odreenog
razloga - jer vi ne vidite svrhu u injenju iega. Ako i radite, nita ne postiete. Ako ne radite,
nita se ne gubi. Onda se lenjost nastanjuje u srcu. Lenjost jednostavno oznaava da ste
izgubili udnju za ivotom.
Deca nisu lenja. Ona kipte energijom. Morate ih prisiliti da odu na spavanje; morate ih
prinuditi da budu tiha; morate ih prisiliti da sednu na nekoliko minuta kako bi se opustila. Ona
nisu napeta; to je vaa ideja. Deca su puna energije - tako nena bia s toliko mnogo energije.
Odakle ta energija dolazi? Oni jo nisu frustrirani. Ne znaju da se u ovom ivotu, ta god
inili, nita ne postie. Oni su nesvesni, neobaveteni - blaeno nesvesni; zbog toga su s tako
mnogo energije.
Vi ste radili mnoge stvari i nita niste postigli - lenjost se uselila. To je kao praina
koja se nastanjuje u vama - od svih neuspeha, frustracija, svaki san postaje mrzak, gorak. To
se naseljava. Onda vi postajete lenji. Ujutru mislite: "Zato da ustajem? Zbog ega?" Nema
odgovora. Morate ustati jer hleb nekako treba da se zaradi. Imate enu, imate decu i uhvaeni
ste u klopku. Odlazite nekako na posao, vraate se nekako natrag. Nema zadovoljstva. Vuete
se, niste sreni radei bilo ta.
Kako e pomoi pojanje Aum-a i meditiranje na njemu? To pomae - sigurno pomae,
jer kada prvi put pevate Aum, posmatrate i meditirate, prvi napor u vaem ivotu izgleda da
donosi ispunjenje. Oseate se tako sreni pojui Aum, oseate se blaeno, to je prvi napor koji
je uspeo.
Sada se budi novi polet. Praina je odbaena. Nova hrabrost, novo poverenje se
postie. Sada mislite da moete uraditi neto, takoe moete postii neto. Nije sve neuspeh.
Moda je spoljanje putovanje neuspeno, ali unutranje putovanje nije neuspeno. ak i prvi
korak donosi tako mnogo cvetova. Sada se javlja nada, poverenje se opet nastanjuje. Vi ste
opet dete - iz unutranjeg sveta... novo roenje. Ponovo se moete smejati, trati, igrati.
Ponovo ste roeni.
To je ono to hindusi nazivaju drugim roenjem. To je sledee roenje, drugo roenje.
Prvo roenje je bilo u spoljanjem svetu. Ono se pokazalo neuspenim; zbog toga se oseate
193
tako letargino. Vremenom kada bude u etrdesetoj, ovek poinje da misli o smrti - kako da
umre, kako da bude dokrajen.
Ako ljudi ne poine samoubistvo, ne znai da su sreni. To je stoga to ne vide
nikakvu nadu ak ni u smrti. ak i smrt izgleda beznadeno. Nije da ne izvravaju
samoubistvo zato to vole ivot - ne, oni su tako frustrirani da znaju da ak ni smrt nee dati
nita. Stoga zato nepotrebno poiniti samoubistvo? Zato praviti nevolju? Stoga neka idu
dalje stvari kakve jesu.
"Senzualnost": Zato se oseate senzualno, seksualno? Oseate se seksualno jer
akumulirate energiju, neiskorienu energiju, a ne znate ta da radite s njom. Stoga, prirodno,
ona se akumulira u prvom centru, u seksu. A vi ne znate nijedan drugi centar, ne znate kako
ona moe da tee navie.
To je kao da dobijete avion, ali ne znate ta je to, tako da ga istraujete, a onda mislite:
"Ima tokove, dakle mora da je neka vrsta vozila." Onda upregnete konje u njega i koristite ga
kao zaprena kola. On se i tako moe iskoristiti. Onda jednog dana, sluajno, otkrijete da
konji nisu potrebni. On u sebi ima nekakav motor, pa ga moete koristiti kao motorno vozilo.
Onda ga istraujete sve dublje i ozbiljnije. Zatim se zapitate emu ova krila? I jednog dana ga
koristite kao to bi trebalo da se koristi - kao avion.
Kada se kreete unutar sebe, otkrivate mnoge stvari. Ali ako se ne kreete, tada postoji
samo seksualnost. Vi sakupite energiju, ta onda da radite s njom? Ne znate nita o tome da
moete poleteti navie. Postajete volovska zaprega: seks je ponaati se kao volovska zaprega.
Sakupite energiju. Jedete hranu, pijete vodu, energija se time stvara, energija je tu; ako je ne
koristite, vi ete poludeti. Onda energija krui unutar vas. Ona vas ini ludim. Treba neto da
uradite. Ako neto ne uradite, poludeete; eksplodiraete. Seks je najlaki sigurnosni ventil -
energija se vraa natrag u prirodu.
Ovo je besmisleno jer energija dolazi iz prirode. Jedete hranu: jedete prirodu. Pijete
vodu: pijete prirodu. Sunate se: upijate sunce. Neprekidno jedete prirodu, a onda je
izbacujete natrag prirodi. Cela stvar izgleda bez osnove, beskorisna, beznaajna. Kakva je
korist od toga? Tako postajete letargini, ravnoduni.
Energija mora ii navie. Morate postati transformator: kroz vas priroda mora postati
nadpriroda; samo onda ima smisao, znaaj. Kroz vas materija mora postati um; um mora
postati nad-um. Kroz vas priroda mora dostii nadprirodu; najnie mora postati najvie. Samo
onda postoji svrha - osea se smisao.
Onda va ivot ima dublje, ozbiljno znaenje. Niste bezvredni; niste neko smee. Vi
ste Bog. Kada preobrazite kroz sebe prirodu do nadprirode, postajete Bog. Patanjali je Bog.
Vi postajete majstor majstora.
Inae obino ulnost znai da se energija skupila, i vi morate da je izbacite van. Ne
znate ta da radite s njom. Prvo je skupite: prvo odlazite da traite hranu, ulaui veliki napor
da zaradite hranu. Onda apsorbujete hranu i stvarate energiju, jer seksualna energija je
najfinija energija u vaem telu, najplemenitija. A onda je izbacite van, i dalje opet kreete se u
krugu.
To je zaarani krug. Kada je izbacite van, telu treba energija. Vi jedete, skupite je,
onda je izbacite: kako moete oseati da to ima neki smisao? Izgleda da ste u koloteini koja
ne vodi nigde. Kako e pomoi Aum? Kako e pomoi meditiranje na njemu? Jednom kada
zaponete da meditirate na Aum-u, drugi centri poinju da funkcioniu.
Kada energija tee, unutar vas nastaje krug. Onda seksualni centar nije jedini centar
koji funkcionie. itavo vae telo postaje krug. Iz seksualnog centra on raste do drugog, do
treeg, etvrtog, petog, estog i sedmog centra; onda iznova dalje do estog, petog, etvrtog,
treeg, drugog, prvog. Energija postaje jedan unutranji krug i prolazi kroz druge centre.
Upravo zato to je energija akumulirana, ona se penje visoko, nivo energije ide navie,
kao kod brane: voda nastavlja da pritie iz reke, a nasip joj ne dozvoljava da izae van. Voda
se uzdie naive, i drugi centri, druge akre u telu poinju da se otvaraju - jer kada energija
tee, one postaju dinamike sile, generatori. One zapoinju da funkcioniu.
To je kao kada vodopad i generator zaponu da funkcioniu; vodopad presahne i
dinamo se ne moe pokrenuti. Kada energija tee navie, vae najvie akre zaponu da rade,
194
da funkcioniu. Na taj nain Aum pomae. ini vas smirenim, sabranim, jedinstvenim.
Energija se uzdie visoko; pouda iezava. Seks postaje beznaajan, detinjast, jo nije
nestao, ali postaje detinjast. Vi se ne oseate poudno; nemate podsticaj za tim.
Seks je jo tu. Ako niste paljivi, opet e vas epati. Moete opet pasti, jer to nije
najvie ostvarenje. Vi jo niste kristalisani, ali letimian uvid je nastupio, tako da vam
energija moe dati unutranja ekstatina stanja. A seks je najnia ekstaza. Mogue su vie
ekstaze. Kada vie postane mogue, nie automatski iezava. Ne treba vam da se odriete
seksa. Ako se odreknete, onda se vaa energija ne kree visoko. Ako se energija kree visoko,
nije potrebno da se odriete seksa. To jednostavno postaje beskorisno. Jednostavno samo
otpada. Ako to ne funkcionie tako, to se pokazuje kao samoobmana.
Psihoanalitiari kau da, ovakvi kakvi jeste, ako prestanete da sanjate, vi ete poludeti.
Snovi su potrebni jer su vaem stanju uma potrebne obmane. Opsene, varke, iluzije, snovi,
potrebni su jer ste uspavani, a u spavanju, snovi su neminovnost.
U Americi su vreni eksperimenti koji su pokazali da ako vam se ne dozvoli sedam
dana da sanjate, odmah zapoinjete da tripujete iluzije: s otvorenim oima poinjete da vidite
stvari kojih nema. Poinjete da govorite s osobama kojih nema, poinjete da vidite vizije. Vi
ste ludi. Samo sedam dana bez sanjanja i postajete samoobmanuti. Poinju da se dogaaju
halucinacije. Vai snovi su proiavajui - unutranja katarza, tako svake noi vi zavaravate
sebe. Do jutra ste malo otrenjeni - ali do veeri opet sakupite mnogo energije. Tokom noi
morate sanjati i izbaciti je napolje.
Ovo se deava vozaima, i mnoge nesree se dogaaju zbog ovoga. Nou, nesree se
deavaju oko etiri sata ujutru, jer voza je vozio celu no. Nije sanjao; tada se energija sna
akumulirala. On vozi otvorenih oiju i poinje da vidi varke. "Put je prav" kae on. "Nema
nikoga, nijedan kamion ne dolazi." I s otvorenim oima on ide u kamion. Ili vidi da kamion
dolazi, a da bi ga izbegao on tresne u drvo - a nije bilo kamiona.
Mnoga istraivanja su izvrena zato se toliko nesrea deava oko etiri. Zapravo oko
etiri vi sanjate najvie. Od etiri do pet, do est vi najvie sanjate. To je stanje sanjanja.
Spavali ste dobro; vie nema potrebe za spavanjem (dubokim snom bez snova), sada moete
sanjati. Ujutru sanjate, a u to vreme ako ne sanjate, ako vam nije doputeno da sanjate vi
stvarate privienja. Sanjaete sa otvorenim oima.
Privienje znai sanjanje sa otvorenim oima, inae svako sanja na taj nain. Vidite
enu i mislite ona je sasvim lepa. To moda nee biti sluaj. Vi moda na nju projektujete
obmanu. Moda ste seksualno izgladneli. Onda postoji energija i vi ste zavedeni. Posle dva
dana, tri dana, ena izgleda obino. Vi mislite da ste bili zavedeni, obmanuti. Niko vas ne
obmanjuje; vi sebe... Ali zavedeni ste. Ljubavnici zavode jedno drugo. Oni sanjaju sa
otvorenim oima, a onda su razoarani. Niko drugi nije kriv - samo vae stanje.
Patanjali kae, obmana e ieznuti ako paljivo pevate Aum. Kako e se to dogoditi?
Zato to obmana oznaava stanje sanjanja, kada ste izgubljeni. Vie niste tu; samo san je tu.
Ako meditirate na Aum stvarate zvuk Aum i svedok ste, vi ste tu. Vae prisustvo ne moe
dopustiti nikakvom snu da se dogodi. Kad god vi jeste, nema sanjanja. Kad god postoji san, vi
niste. Vi oboje ne moete biti zajedno. Ako ste vi tu, san e ieznuti. Ili ete vi morati da
ieznete. Oboje zajedno ne moete biti. San i svest nikada se ne susreu. Zbog toga obmana
iezava svedoenjem zvuka Aum.
"Nemo" je takoe tu prisutna, neprekidno se osea. Vi se sami oseate bespomono;
to je nemo. Oseate da ne moete uiniti nita, bezvredni ste, beskorisni. Moete se
pretvarati da ste neko, ali vaa pretvaranje takoe pokazuje da duboko ispod oseate
nitavnost. Moete se pretvarati da ste vrlo moni, ali vae pretvaranje nije nita do skrivanje.
Kad god uete u okraj, poinjete oseati nemonost i bespomonost. ovek je nemoan jer
samo celina moe biti snana - ne ovek. Deo ne moe biti jak. Samo Bog je jak, ovek je
nemoan.
Kada pevate aumkar, Aum, po prvi put oseate da vie niste neko ostrvo. Postajete deo
itavog univerzalnog zvuka. Po prvi put se oseate snanim, ali sada ova snaga ne treba da
bude nasilna, ne treba da bude agresivna. Zapravo, moan ovek nikada nije agresivan. Samo
nemoni ljudi postaju agresivni da dokau sebi da su moni.
195
...nestabilnosti su prepreke koje ometaju um: Vi poinjete jednu stvar i onda stajete -
s vremena na vreme krenete napred i stanete - ponovo ponete i onda stanete. Nita nije
mogue s ovom nestabilnou. ovek mora da istraje, mora nastaviti da kopa jamu, na istom
mestu neprekidno. Ako ostavite svoj trud, va um je takav da ete posle nekoliko dana morati
opet da zaponete od ABC (od poetka); on ponovo navija (premotava) sebe, on odmotava
(odvija) sebe. Radite neto nekoliko dana, onda ostavite. Biete baeni natrag u va prvi dan
rada - opet ABC. Tako moete raditi mnogo, ali bez postizanja rezultata. Aum e vam dati
doivljaj rezultata.
Zato poinjete i stajete? Ljudi mi dolaze i kau da su meditirali jednu godinu, onda su
prestali. A ja ih pitam: "Kako ste se oseali?" Oni kau: "Vrlo, vrlo dobro smo se oseali" - ali
zato ste onda prestali? Niko ne prekida kada se osea istinski vrlo dobro. A oni kau: "Bili
smo vrlo sreni a onda smo prestali." To nije mogue. Ako ste sreni, kako moete prekinuti?
Onda bi oni rekli: "Ne sasvim sreni".
Inae oni su u nevolji. Oni se pretvaraju ak i da su sreni. Ako ste sreni u odreenoj
stvari, vi je ne prekidate. Zaustavljate se samo kada je to dosadna stvar, gnjavaa,
nezadovoljstvo. Sa Aum-om, Patanjali kae, osetiete prvi ukus upadanja u univerzalno. Taj
ukus e postati vae zadovoljstvo i nestabilnost e nestati. Zbog toga on kae da e pevanjem
Aum-a i njegovim svedoenjem sve prepreke otpasti.
alost, beznadenost, nervoza i nepravilno disanje su simptomi poremeenog uma.
Ovo su simptomi. alost, tuga: uvek uznemireno kretanje, uvek rascep, uvek
nespokojan um, uvek tuan, u oajanju, suptilni drhtaji u telu, jer kada se telesna energija ne
kree u krugu vi imate tanane drhtaje, ustreptalost, strah i nepravilno disanje. Onda vae
disanje ne moe biti ritmiko. Ne moe biti pesma; ne moe biti harmonija. Nepravilno
disanje...
Ovo su simptomi poremeenog uma, a naspram ovoga su simptomi uma koji je
usredsreen. Pojanje Aum-a e vas uiniti usredsreenim. Vae disanje e postati ritmino.
Vai drhtaji u telu e nestati; neete biti nervozni. Tuga e biti zamenjena oseanjem sree,
radosti, suptilnim blaenstvom na vaem licu, bez ikakvog razloga. Jednostavno ste sreni;
samo zato to ste ovde, vi ste sreni; jednostavno diui vi ste sreni. Ne traite mnogo, a
umesto jada bie srea.
Da biste njih uklonili, meditirajte ne jednom objektu.
Ovi simptomi rastrojenog uma mogu biti uklonjeni meditiranjem na jednom principu.
Taj jedan princip je pranava - Aum, univerzalni zvuk.
196
Poglavlje 8
OD HAOSA DO HAOSA SA AUM
Izlaganje 8. januara 1975. u Buddha dvorani.
Prvo pitanje:
Put izgleda da je ka miru i svesti. Zato je onda svako i sve oko nas u takvom haosu?
Jer ja sam haos! Jedino iz haosa je kosmos roen; nema drugog puta. Vi ste kao stara,
vrlo stara, drevna graevina; ne moete biti potpuno obnovljeni. Milionima ivota ste bili
ovde. Prvo morate biti potpuno razvaljeni, i samo onda ponovo stvoreni.
Rekonstrukcija je mogua, ali to nee dugo pomoi. Bie to samo povrinska
dekoracija. Duboko u vaim temeljima vi ete ostati stari, i cela konstrukcija e uvek ostati
klimava. Moe pasti svakog dana. Novi temelji su potrebni - sve novo. Morate biti sasvim
ponovo roeni, inae e to biti prepravka. Moete biti obojeni spolja, ali ne postoji nain da
obojite unutranje. Unutranje e ostati isto - ista stara propala stvar.
Potreban je diskontinuitet. Ne treba vam se dozvoliti da trajete. Procep... Staro
jednostavno umire, a novo izlazi iz njega - iz smrti. Postoji procep izmeu starog i novog;
inae staro bi moglo da se nastavi. Zaista sve prepravke se ine samo da spasu staro, a ja ne
prepravljam. Ako se opirete tome, haos e se za vas nastaviti. Onda to traje due vreme.
Ako dozvolite to da se dogodi, to se takoe moe desiti i za jedan trenutak. Ako
dozvolite da se to dogodi, staro iezava, a novo bie nastaje. To novo e biti boansko jer
nee doi iz prolosti, nee doi iz vremena. To e biti bezvremeno - izvan vremena. Nee
doi iz vas; neete biti otac i majka toga. To e doi iznenada ni iz ega.
Zbog toga Buda uporno tvrdi da to uvek dolazi iz niega. Vi ste neto; to je patnja. ta
ste vi zapravo? Samo prolost. Stalno akumulirate prolost; zato ste postali kao ruevina - vrlo
drevna ruevina. Samo shvatite poentu i ne pokuavajte da nastavite staro. Ostavite to.
Otuda, oko mene e uvek biti haos, jer ja neprekidno razvaljujem. Ja sam destruktivan
jer je to jedini nain da se bude kreativan. Ja sam kao smrt jer samo onda moete biti roeni
kroz mene. To je tano: ovde je haos. Neprekidno e trajati jer novi ljudi e dolaziti. Nikada
oko mene neete nai utvrenu odreenu ustanovu. Novi ljudi e dolaziti i ja u ih ruiti,
razvaljivati.
To se moe zaustaviti za vas individualno; ako mi dopustite da vas unitim potpuno,
za vas e haos ieznuti. Vi ete postati kosmos, skrivena harmonija; duboki red. Za vas e
haos ieznuti, ali oko mene e se nastaviti jer novi ljudi e dolaziti. Ovo mora da bude tako;
uvek je bilo tako.
Niste me vi to pitali prvi put. Isto su pitali Budu; isto su pitali Lao Ce-a; isto e se opet
pitati, jer gde god ima majstora, to znai da on koristi smrt kao sredstvo za uskrsnue. Morate
umreti; samo onda se ponovo moete roditi.
Haos je lep jer je to materica, a va takozvani red je ruan jer titi samo izumrlo,
mrtvilo. Smrt je lepa; mrtvilo nije lepo - zapamtite razliku. Smrt je lepa, ponavljam, jer smrt
je ivotna sila. Izumrlo nije lepo, jer mrtvo je ono mesto odakle je ivot ve premeten. To je
samo razvalina. Ne budite mrtav ovek; ne nosite prolost. Odbacite je, i proite kroz smrt. Vi
se bojite smrti, a ne bojite se mrtvila.
Isus je pozvao dva ribara da ga slede, i onog momenta kada su izlazili iz grada jedan
ovek je dotrao i pitao ribara: "Kuda ide? Tvoj otac je umro. Vrati se natrag." Oni su pitali
197
Isusa: "Dozvoli nam nekoliko dana da odemo i uinimo to je potrebno. Na otac je umro i
pogrebni ritual treba obaviti." Isus je odgovorio: "Pustite da mrtvi sahranjuju svoje mrtve. Vi
ne brinite o tome. Sledite mene." ta je Isus time rekao? Rekao je da je ceo grad mrtav - oni
e se pobrinuti: "Pusti mrtve da sahranjuju svoje mrtve. Vi sledite mene."
Ako ivite u prolosti vi ste mrtva stvar. Vi niste iva sila. Postoji samo jedan nain da
postanete ivi, a to je umreti za prolost, umreti za smrt. To se nee dogoditi jednom za uvek.
Jednom kada saznate tajnu, svakog trenutka morate biti mrtvi za prolost, tako da se praina
ne sakuplja na vama. Onda smrt postaje stalna preorijentacija, neprekidno ponovno raanje.
Uvek imajte na umu: umrite za prolost. ta god da je prolo, prolo je. Toga nema
vie; to nije nigde. To se samo zadrava u seanju. To je samo u vaem umu. Um je skladite
svega to je mrtvo. Zbog toga um samo koi ivot u njegovom toku. Mrtva tela se sakupljaju
oko toka; ona postaju blokada, konica.
Sve to ja inim ovde jeste da vam pomognem da nauite kako da umrete, jer je to prvi
korak kako da budete ponovno roeni. Smrt je lepa jer nov ivot izlazi iz nje kao kapi rose.
Dakle, haos je iskorien, i vi ete ga oseati oko mene; a to e uvek biti tako, jer negde ja
nekog drugog ruim. Na hiljadu naina - vama poznatim ili nepoznatim - ja vas razvaljujem.
Prodrmam vas iz vae umrtvljenosti, prodrmam vas iz vae prolosti, pokuavam da vas
uinim svesnijim i ivahnijim.
U drevnim hindu spisima reeno je da je majstor smrt. Oni su znali da majstor mora
biti smrt, jer iz te smrti nastaje preokret, mutacija, transformacija, transcendencija. Smrt je
jedna alhemija; to je najsuptilnija alhemija. Priroda koristi to. Kada neko postane vrlo star,
priroda ga ubija.
Vi se bojite jer se vrsto drite prolosti. Inae bili biste sreni, dobrodoli i zahvalni
prirodi jer uvek priroda ubija staro, prolo i mrtvo; a va ivot se seli u novo telo.
Jedan star ovek postaje nova beba potpuno oiena od prolosti. Zato vam priroda
pomae da se ne seate prolosti. Priroda koristi naine da vam ne dozvoli da se seate
prolosti, inae biste istog momenta bili stari kada se rodite. Zato to star ovek umire i raa
se kao nova beba, dakle, ako bi se ona seala prolosti ve bi bila stara: itava svrha bila bi
izgubljena.
Priroda zatvara prolost za vas, tako da svako roenje izgleda da je novo. Ali vi opet
zapoinjete da akumulirate. Kada je toga previe, priroda e vas opet ubiti. ovek postaje
sposoban da spozna svoje prole ivote samo kada je mrtav za prolost. Onda priroda otvara
vrata. Onda priroda zna da nema potrebe da se skriva od vas. Vi ste stigli do stalne
sadanjosti, sveine ivota. Sada znate kako da umrete; priroda ne treba da vas ubija.
Jednom kada znate da niste prolost, niste ni budunost ve ste suta prisutnost bia,
onda cela priroda otvara svoja vrata i misterije. itava vaa prolost - milioni ivota ivljeni
na mnogo, mnogo naina - svi se otkrivaju. Sada to moe biti pokazano jer vi neete biti
optereeni time. Sada nikakva prolost ne moe da vas optereti. Ako ste upoznali alhemiju
kako da postajete neprekidno novi i mladi, ovo e biti va zadnji ivot, jer onda nema potrebe
da budete ubijeni niti da vam se pomae da budete ponovo roeni. Nema potrebe. Vi to inite
sami svakog trenutka.
Ovo je objanjenje zato Buda iezava i nikada se ne vraa natrag, zato se
prosvetljena osoba nikada ne raa opet; u ovome je tajna: jer ona sada zna smrt, i koristi je
neprekidno. Svakog trena, kakva god da je prolost, prola je i mrtva, a osoba je osloboena
od nje. Svakog trena ona umire za prolost i ponovo se raa. To postaje tok, tok zadobijanja
novog ivota svakog trena, nalik reci. Onda nema potrebe za prirodu da sakuplja kojeta
sedamdeset godina; smee, besmislice, a onda da ubije ovu razvalinu od oveka, i pomogne
mu da opet bude roen, i da ga stavi u isti krug, jer e on opet skupljati.
To je zaarani krug. Hindus ga je nazvao samsara. Samsara oznaava toak; toak
nastavlja da se okree stalno na isti nain. Prosvetljena osoba je ona koja ga je odbacila - koja
je izvan obrtanja tog toka. Ona kae: "Vie priroda ne treba da me ubija, jer ja sada ubijam
sebe svakog trena."
A ako ste vi novi, priroda vie za vas ne treba da koristi smrt, ali onda takoe nema ni
potrebe za raanjem, jer neprekidno koristite raanje. Svakog trenutka vi umirete za prolost i
198
raate se za sadanjost. Zato vi oseate suptilnu sveinu i ivahnost oko Bude, kao da se
upravo okupao. Vi mu se pribliite i oseate miris - miris sveine i krepkosti. Nikada opet ne
moete sresti istog Budu. Svakog trena on je nov.
Hindusi su vrlo mudri jer hiljadama godina se susreu s Budama, inama - koji su
pobednici ivota
57
, prosvetljeni, probueni ljudi, oni su shvatili mnoge istine. Jednu od istina
vi ete videti svuda okolo. Nikada Buda nije opisan kao star, nikada Mahavira nije opisan kao
star. Nikakva statua ne postoji, nikakva slika Krine, Rame, Bude, Mahavire; niko nije opisan
kao star.
Nije da oni nikada nisu postali stari; oni su postali stari. Buda je postao star kada je
imao osamdeset godina. On je bio tako star kao to e svako postati kada ima osamdeset, ali
nije prikazan kao star. Razlog je unutranji: kad god bi mu se pribliili, nali biste ga mladog,
sveeg i ivahnog. Dakle, starost je bila samo u telu, ne u njemu. I ja moram razvaliti vas, jer
vae telo moe biti mlado, ali vae unutranje bie je vrlo staro i drevno, ruevina, kao grke
ruevine iz Persepolisa i druge.
U sebi imate ruinu bia, postojanja; to mora da bude razvaljeno, a ja za vas moram biti
topionica, penica, vatra, smrt. To je jedini nain kako vam mogu pomoi da zadobijete
kosmos unutar sebe, jedan red. A ja ne elim da vam nametnem neki red jer to nee pomoi.
Svaki red nametnut spolja bie samo podrka za staru drevnu ruinu; to nee pomoi.
Ja verujem u unutranji red. To se deava sa vaom unutarnjom sveu i ponovnim
roenjem. To dolazi iznutra i iri se napolje. Ba kao cvet, on se otvara, i latice se kreu
napolje iz centra prema periferiji. Samo je taj red pravi i lep koji se otvara unutar vas i iri na
sve oko vas. Ako je red sproveden spolja, data vam je disciplina - "Uradi ovo, nemoj uraditi
ono" - i vi ste prinueni da budete zatvorenik, to vam nee pomoi jer vas nee promeniti.
Nita vas ne moe promeniti spolja. Postoji samo jedan preokret, a to je onaj koji
dolazi iznutra. Ali pre nego to se taj preokret dogodi, morate biti potpuno uniteni. Samo na
vaem grobu novo e se roditi. Zbog toga postoji haos oko mene: jer ja sam haos i koristim
haos kao metod.
Drugo pitanje:
U vrenju sadhane sa Aum, da li je bolje ponavljati (Aum) kao mantru ili pokuati da
se uje kao unutranji zvuk?
Mantra Aum mora da se radi u tri stadijuma. U prvom, treba da je ponavljate vrlo
glasno. To znai da ona treba da doe iz tela - prvo iz tela jer ono predstavlja glavna vrata.
Dopustite prvo da telo bude proeto s tim.
Dakle, ponavljate je glasno. Idite u hram, u svoju sobu ili negde gde je moete
ponavljati tako glasno kako elite. Koristite celo telo da je ponavljate, kao da vas sluaju
hiljade ljudi bez mikrofona; treba da budete vrlo glasni tako da celo telo drhti, trese se s njom.
Za nekoliko meseci, gotovo tri meseca, ne treba da brinete ni o emu drugom. Prvi stadijum je
vrlo vaan jer on daje temelj. Glasno, kao da je svaka elija tela uzvikuje, peva...
Posle tri meseca, kada osetite svoje telo kao potpuno zasieno, ona je ula duboko u
elije tela. A kada je kaete glasno, to ne ine samo usta: od glave do nonih prstiju, celo telo
je ponavlja. To dolazi ako je za tri meseca ponavljate neprekidno barem jedan sat dnevno, za
tri meseca ete osetiti da to ne ine samo usta, to ini celo telo. To se deava - to se dogodilo
mnogo puta.
Ako to radite zaista iskreno, autentino, i ne obmanjujete sebe, to nije mlaka,
ravnoduna, ve stoprocentna pojava, onda ak i drugi mogu sluati. Mogu poloiti svoje ui
na vaa stopala, i kada uzviknete glasno oni mogu to uti da dolazi iz vaih kostiju jer celo
57
Jinnah pobednik nad uslovljavanjima prirode, prakrti, po uenju aina, pripadnika najstarije religije.
Asketskim iskuenjima dua (iva) je postigla potpunu nezavisnost i postala pobednik (jinnah) nad prirodom
koja je vezuje u samsaru, ciklus preporaanja. Uenje o pobedniku nad prirodnim uslovljavanjima i nesvesnou
izdvaja budistiko i ainsko uenje od ostalih religija koje se zasnivaju na pokornosti verskom autoritetu,
teokratiji i crkvi. Uenje o pobedniku pripada dokrtini probuenja, a pokornost teokrataskom autoritetu
demonizmu i masovnoj kontroli uma.
199
telo moe apsorbovati zvuk i celo telo moe kreirati zvuk. Oko toga nema problema. Vaa
usta su samo deo tela - specijalizovani deo, to je sve. Ako pokuate, celo vae telo moe
ponoviti to.
Dogodilo se da je jedan hindu sannyasin Svami Ram radio to mnogo godina, pevajui
naglas "Ram". Jednom je boravio u himalajskom selu s prijateljem. Prijatelj je bio poznati
sikh pisac Sardar Purnasingh. Usred noi Purnasingh je iznenada uo pojanje "Ram, Ram,
Ram," Nije bio nikog drugog - samo Ram, Svami Ram i on sam. Spavali su obojica na svojim
krevetima, a selo je bilo daleko - udaljeno gotovo dve, tri milje. Nije bilo nikoga.
Stoga je Purnasingh ustao, obiao oko kolibe; nije bilo nikoga. to se vie udaljavao
od Rama, zvuk je bio sve slabiji i slabiji. Kada se vratio natrag zvuk je opet bio jai. Onda je
priao Ramu koji je vrsto spavao. Onog momenta kada je pristupio blie, zvuk je postao ak
glasniji. Onda je stavio svoje uvo na Ramovo telo. Celo telo je vibriralo sa zvukom "Ram".
To se deava. Celo vae telo postaje proeto. Ovo je prvi korak - tri meseca, est
meseci - ali vi se morate osetiti proetim. Proetost se osea kao kada ste gladni i uzmete
hranu - oseate kada je stomak zadovoljan. Telo mora biti zadovoljeno prvo i, ako nastavite,
to se moe dogoditi za tri meseca ili est meseci. Tri meseca je srednja granica; za mali broj
ljudi to se deava ak i pre; za neke to potraje i due.
Ako to prome celo telo, seks e potpuno ieznuti. Celo telo je tako blaeno, postaje
tako mirno s vibriranjem zvuka, da nije potrebno izbacivati energiju, nije potrebno da se
izbacuje, a vi se oseate vrlo, vrlo snano. Ali nemojte da koristite ovu snagu - jer moete je
koristiti, ali sva upotreba e biti zloupotreba - jer to je samo prvi korak.
Energija mora da bude sakupljena tako da moete preduzeti drugi korak. Ako je
koristite Vi je moete koristiti - jer snage e biti tako mnogo da moete raditi mnoge stvari
- moete jednostavno neto rei i to e postati istinito. Na ovom stupnju zabranjeno je da
budete aktivni, i ne treba da govorite nita. Ne treba da kaete nekome u ljutnji: "Idi i umri",
jer to se moe dogoditi. Va zvuk postaje tako moan da je zasien sa celom energijom vaeg
tela, tako da na ovom stupnju ne treba rei nita negativno - ak ni nesvesno. Nikakvu
negativnu stvar ne treba govoriti.
Moete biti iznenaeni, ali dobro je da vam kaem: gradili smo krov u pozadini ove
kue, a on je pao. Pao je zbog mnogih od vas. Vi ste uloili ogroman napor u meditaciji, a
bilo je barem dvadeset osoba koje su mislile da e on pasti. Oni su to pomogli, pomogli su taj
pad. Barem dvadeset osoba je mislilo neprekidno... Kada su bili tamo, gledali bi krov i mislili
da e pasti, jer oblik mu je bio takav da je njihovim umovima bio neizvesno da e se odrati.
On je pao. A kada je pao, mislili su: "Naravno, bili smo u pravu". To je zaarani krug.
Vi ste uzrok, a mislite da ste bili u pravu. A svi ste ulagali veliki napor u meditaciji. Bilo ta
da mislite, moe se dogoditi. Nikada ne mislite negativne misli kada meditirate. To je mogue
jer zadobijate neku snagu. Ali mene ne zanima krov koji je pao. Usled tog pada mnogi od vas
su izgubili izvestan kvalitet snage; a to me vie brine jer nita se ne dogaa bez vae snage
koja je u tome iskoriena.
Oni koji su govorili da e pasti... krov je pao. Oni su mogli da se pogledaju. Za
nekoliko dana ostali su vrlo nemoni, tuni, potiteni. Izgubili su svoju mo. Moda su mislili
da su tuni jer je pao krov - ne. Bili su tuni jer su izgubili izvesnu koliinu snage, a ivot je
energetski fenomen.
Kada ne meditirate, nema mnogo problema. Moete rei ta god elite jer ste nemoni.
Ali kada meditirate, treba da pazite na svaku pojedinu re koju izgovorite, jer svaka vaa
pojedina re moe kreirati neto okolo.
Prvi korak je da promete celo telo, tako da celo telo postane pevajua sila. Kada se
oseate zadovoljni, onda preduzmite drugi korak. I nikada ne koristite ovu mo jer ova snaga
treba da bude akumulirana i da bude koriena za drugi korak.
Drugi korak je da zatvorite svoja usta i pevate re Aum mentalno - prvo telesno, drugo
mentalno. Sada telo uopte ne treba da se koristi. Grlo, jezik, usne, sve je zatvoreno, celo telo
je zakljuano, a pojanje je samo u umu - ali to je mogue glasnije, istom glasnoom kao to
ste koristili telo. Sada pustite da um s tim bude proet. Opet tri meseca, neka um bude proet
time.
200
Isto vreme e uzeti um kao to je uzelo telo. Ako moete postii proetost u okviru
jednog meseca s telom, postii ete je za jedan mesec takoe u umu. Ako je postignete za
sedam meseci u telu, sedam meseci e trebati i umu, jer um i telo nisu sasvim odvojeni. Oni
su pre telo-um, psihosomatska pojava. Jedan deo je telo, drugi deo je um; telo je vidljivi um,
um je nevidljivo telo.
Dozvolite da drugi deo, suptilni deo vae linosti, bude proet; ponavljajte unutra
naglas. Kada je um ispunjen, ak i vea snaga je osloboena u vama. S prvim seks e
ieznuti; s drugim, ljubav e ieznuti - ljubav koju znate, ne ljubav koju Buda zna, ve vaa
ljubav e ieznuti, vae line elje, naklonosti i strasti.
Zato to je seks telesni deo ljubavi, a ljubav je mentalni deo seksa. Kada ljubav
iezne, onda postoji ak i vea opasnost. Moete biti vrlo, vrlo fatalni za druge. Ako kaete
neto, to e se odmah dogoditi. Zbog toga se za drugo stanje predlae totalna tiina. Kada ste
u drugom stanju, budite potpuno tihi.
Bie tendencije da se koristi snaga, jer ete biti vrlo radoznali oko toga, detinjasti.
Imaete tako mnogo energije da ete eleti da vidite ta moe da se dogodi. Ali ne koristite to
i ne budite detinjasti, jer se mora jo preduzeti trei korak i energija je potrebna. Zbog toga
seks iezava - jer energija mora da bude akumulirana: ljubav iezava - jer suptilna energija
mora da bude akumulirana.
A trei korak je kada se um osea zasien, proet. Vi ete saznati to kada se dogodi;
nije potrebno pitati kako e ovek to oseati. To je upravo kao jedenje, oseate: "Sada je
dovoljno". Um e osetiti kada je to dovoljno. Onda zapoinjete trei korak. Trei korak je: ni
telo ne treba da se koristi, niti um. Poto ste zabravili telo, sada moete zakljuati um.
A to je lako. Kada ste vrili pojanje za tri, etiri meseca, to je bilo vrlo lako:
jednostavno ste zakljuali telo, jednostavno ste zakljuali um. Samo sluajte, i uete samo
zvuk koji vam dolazi iz jezgra vaeg vlastitog srca. Aum e biti tu kao da neko drugi peva; vi
ste samo slualac. To je trei korak, koji e sasvim promeniti vae bie. Sve prepreke e
otpasti i sve tekoe e nestati. Dakle, za to e trebati gotovo devet meseci, u proseku, ako
uloite svoju totalnu energiju u to.
U vrenju sadhane sa Aum, da li je bolje ponavljati (Aum) kao mantru ili pokuati da
se uje kao unutranji zvuk?
Upravo sada vi je ne moete uti kao unutranji zvuk. Unutranji zvuk postoji, ali je
on tako tih, tako suptilan, a vi nemate to uho da biste ga uli. Uho mora biti razvijeno. Telo
proeto, um proet, samo tada ete imati to uho - tree uho, da tako kaemo - da moete uti
zvuk koji je uvek tu.
To je kosmiki zvuk; on je unutra i spolja. Usmerite svoje uho na drvo i on postoji,
usmeri svoje uho na stenu i on je tu. Ali prvo treba da bude transcendirano vae telo-um, a vi
da zadobijete vie i vie energije. Da bi se ulo suptilno, trai se ogromna energija.
S prvim seks iezava, s drugim korakom ljubav iezava, a s treim sve to ste znali
iezava, kao da vas vie nema - mrtvi ste, iezli, rastopljeni. To je fenomen smrti, ako je ne
izbegnete i postanete preplaeni - jer sve tendencije u vama su da to izbegnete, poto izgleda
kao ambis, a vi padate u njega, ambis je bez dna... Izgleda da tome nema kraja. Postajete kao
perce koje pada u ambis bez dna - padate, padate i padate - i izgleda da tome nema kraja.
Biete uplaeni. eleete da pobegnete od toga. Ako pobegnete od toga, itav napor je
bio uzaludan gubitak. A beanje e biti to to zapoinjete pevanje mantre Aum; to e biti prva
stvar koju ete uiniti ako ponete da beite, jer ako pevate vi ste natrag u umu. Ako pevate
glasno, vi ste natrag u telu.
Dakle, kada ovek pone sluati ne treba da peva, jer pojanje e biti beanje. Mantra
treba da bude pevana, a onda naputena. Mantra je kompletna samo kada je moete odbaciti.
Ako nastavljate pojanje, lepiete se uz nju kao utoite, a kad god budete uplaeni, vratiete
se opet i pevati je.
Zato kaem da je pevate tako duboko da je telo zasieno; nee biti potrebe da se
ponovo peva u telu. Um je zasien, nema potrebe da se peva u njemu; buja i preliva se; nema
201
prostora da se smesti vie pevanja u njega. Tako ne moete pobei. Samo onda postaje
mogue sluanje bezvunog zvuka.
Drugi prijatelj je postavio tree pitanje:
Ranije ste vi obino govorili o mantri Hu. Zato onda sada naglaavate mantru Aum?
Ne naglaavam. Ja vam jednostavno objanjavam Patanjalija. Moje naglaavanje
ostaje za Hu (hoo). A ta god da kaem o Aum-u, isto je primenljivo i na Hu. Ali moje
naglaavanje ostaje na Hu.
Kao to sam vam rekao, Patanjali je iveo pre pet hiljada godina. Ljudi su bili
jednostavni - vrlo jednostavni, bezazleni. Oni su mogli lako da imaju poverenje; nisu imali
mnogo od uma. Nisu bili orijentisani na glavu; bili su orijentisani na srce. Aum je blag, mekan
zvuk - prijatan, nije silovit, nije agresivan. Ako pevate Aum, on ide od grla do srca, nikada
ispod njega. To su bili ljudi srca - Aum je bio dovoljan za njih; slaba, blaga doza,
homeopatska doza je za njih bila dovoljna.
Za vas, on nee biti od velike pomoi, Hu e biti korisniji. Hu je sufi mantra. Ba kao
to je Aum hindu mantra, Hu je sufi mantra. Sufiji su razvili Hu za vrlo agresivnu zemlju i
rasu, strasnu i silovitu - za ljude koji nisu jednostavni, nisu bezazleni - za lukave i pametne, za
borce. Za njih je Hu bio pronaen.
Hu je poslednji deo od (imena) Allah. Ako neprekidno ponavljate "Allah-Allah-Allah-
Allah", ubrzo, ono preuzima oblik "Allahu-Allahu-Allahu". Onda uskoro se prvi deo odbacuje.
Ono postaje "Lahu,-Lahu-Lahu". Onda e ak i "Lah" biti odbaen. Ono postaje "Hu-Hu-Hu".
Ono je vrlo mono i direktno pogaa va centar seksa. Ne pogaa vae srce; pogaa va
centar seksa.
Za vas e Hu biti od koristi jer sada vae srce gotovo ne funkcionie. Ljubav je iezla;
samo je ostao seks. Va centar seksa funkcionie, ne centar ljubavi, tako da Aum nee mnogo
pomoi. Hu e biti vie od pomoi jer vaa energija sada nije blizu srca. Vaa energija je
pored seksualnog centra, a seksualni centar mora da bude pogoen direktno tako da se
energija uzdie navie.
Posle izvesnog vremena rada sa Hu, moete osetiti da sada ne oseate veliku potrebu
za tom dozom. Onda se moete okrenuti na Aum. Kada ponete oseati da sada postojite blizu
srca, ne blizu centra seksa, samo onda moete koristiti Aum - ne pre. Inae nema potrebe: Hu
se moe raditi celim putem.
Ali ako osetite sklonost, moete promeniti. Ako osetite da sada nema potrebe - ne
oseate naklonost seksualnom, seks vas ne brine, ne mislite o tome; to nije cerebralna
imaginacija; niste fascinirani s tim; lepa ena prolazi, a vi samo primetite: "Da, ena je
prola," ali nita se u vama ne budi; va centar seksa nije pogoen, nikakva energija se ne
kree u vama - onda moete zapoeti s Aum.
Inae, nije potrebno, moete nastaviti sa Hu. Hu je jaa doza. Kada radite Hu, moete
odmah osetiti da ide u stomak - do centra hara, a onda do centra seksa. Odmah prisiljava
kretanje seksualne energije navie. To pokree centar seksa.
A vi ste vie orijentisani na glavu. Ovo se uvek deava: ljudi, zemlje, civilizacije koje
su orijentisane na glavu postaju seksualni - vie seksualni nego na srce orijentisani ljudi. Na
srce orijentisani ljudi su puni ljubavi. Seks dolazi kao senka ljubavi; on nije vaan sam po
sebi. Na srce orijentisani ljudi ne razmiljaju mnogo jer, zaista, ako posmatrate dvadeset etiri
sata, dvadeset tri sata mislite o seksu.
Na srce orijentisani ljudi uopte ne misle o seksu. Kada se to dogodi, dogodi se. To je
isto kao telesna potreba. I to sledi kao senka ljubavi: nikada se ne dogaa direktno. Oni ive u
sredini - srce je sredina izmeu glave i seksualnog centra - vi ivite u glavi i seksu. Kreete se
iz ove dve krajnosti, nikada niste u sredini. Kada je seks ispunjen, selite se u glavu. Kada se
seksualna elja probudi, kreete se prema seksu, ali nikada ne ostajete u sredini. Klatno se
kree desno i levo - nikada se ne zaustavlja u sredini.
Patanjali je razvio ovu metodu pevanja Aum-a za vrlo jednostavne ljude - za
bezazlene seljane koji ive s prirodom. Za vas moete probati; ako pomae, dobro je. Ali
202
moje razumevanje o vama je da to nee pomoi vie od jednom procentu vas. Devedeset
devet posto e pomoi mantra Hu. Ona vam je blia.
I zapamtite, kada mantra Hu uspe, im dostignete taku sluanja, sluaete aumkar, ne
Hu. Vi ete sluati Aum! Zavrna pojava e biti ista. To je samo put vi ste razliiti ljudi.
Jae doze su nune, to je sve. Ali na kraju, vi ete iskusiti isti fenomen.
Moj naglasak ostaje na Hu, jer moj naglasak ne zavisi od hindusa ili muslimana; moj
naglasak zavisi od vas, ta je vama potrebno. Ja nisam ni hindu ni musliman. Ja nisam niko,
tako da sam slobodan. Mogu koristiti sve od svega. Hindu e oseati krivicu koristei Alaha;
muhamedanac e oseati krivicu koristei Aum; ali ja nisam sitniarski zabrinut oko takvih
stvari. Ako Alah pomae, to je lepo; ako aumkar pomae i to je lepo. Donosim i dajem vam
svaku metodu prema vaoj potrebi.
Za mene, sve religije vode do istog; cilj je jedan. Sve religije su kao staze koje vode do
istog vrha. Na vrhu sve postaje jedno. Sada to zavisi od vas - gde ste vi - i koja staza e biti
blia.. Aum e biti vrlo daleko od vas; Hu je vrlo blizu. To je vaa potreba. Moj naglasak
zavisi od vae potrebe. Moj naglasak nije teorijski; nije sektaki. Moj naglasak je apsolutno
lian. Pogledam u vas i odluim.
etvrto pitanje:
Rekli ste da su potrebe da se bave telom; a elje su da se bave umom. Koja od njih je
nas dovela vama?
Pre nego to odgovorim na ovo, jedna stvar se mora razumeti; onda e biti mogue da
dobijete odgovor na ovo pitanje. Vi niste samo telo i um; vi ste neto drugo takoe - dua,
Sopstvo - atman. Telo ima potrebe, atman takoe ima potrebe, upravo izmeu to dvoje je um
koji ima elje. Telo ima potrebe - da se zadovolje glad i e. Sklonite je potrebno, hrana je
potrebna, voda je nuna. Telo ima potrebe, um ima elje. Nita nije potrebno, ali um stvara
lane potrebe.
elja je lana potreba. Ako je negujete, oseate se frustrirano, slabo. Ako je negujete,
nita se ne postie jer na prvom mestu, to nikada nije bila potreba; nikada nije postojala kao
potreba.
Vi moete ispuniti potrebu; a ne moete ispuniti elju. elja je san - san se ne moe
ostvariti; ona nema korenje, ni na zemlji ni na nebu. Ona nema korenje. Um je sanjajui
fenomen. Vi traite slavu, ugled, presti; ak i ako ih postignete neete dostii nita jer slava
nee zadovoljiti nijednu potrebu. To i nije potreba. Vi moete postati uveni. Ako vas cela
zemlja zna, ta - ta onda? ta e vam se desiti? ta moete s tim uiniti? To nije ni hrana ni
pie. Kada vas ceo svet zna, oseate se frustrirano. ta da se radi s tim? To je beskorisno.
Dua opet ima potrebe. Upravo kao to telo ima potrebu za hranom, tako i dua ima
potrebe za svojom hranom. Naravno, hrana je onda Bog. Setite se da je Isus mnogo puta rekao
svojim uenicima: "Jedite mene. Ja sam vaa hrana. Dozvolite mi da budem vae pie." ta on
misli? Razliita potreba. Dok ona ne bude zadovoljena, dok ne budete mogli jesti Boga, dok
ne postanete Bog jedui njega, apsorbujui ga - dok on ne tee u vaoj dui kao krv, dok ne
postane vaa svest - ostaete nezadovoljni.
Dua ima potrebe; religija ispunjava te potrebe. Telo ima potrebe; nauka ispunjava ove
potrebe. Um ima elje ili pokuava da ih ostvari, ali ih ne moe ostvariti. To je samo
ogranien prostor gde se telo i dua susreu. Kada su telo i dua razdvojeni, um jednostavno
iezava. On nema svoju vlastitu egzistenciju. yyy
Sada uzmimo ovo pitanje:
Rekli ste da su potrebe povezane s telom a elje s umom. Koja od njih je nas dovela
vama?
Ovde oko mene postoje tri tipa linosti: jedan tip je onaj koji je doao zbog svojih
telesnih potreba. Oni su frustrirani seksom, frustrirani ljubavlju, jadni u telu. Oni su doli,
njima se moe pomoi; njihov problem je otvoren i iskren, a jednom kada potrebe njihovog
203
tela ieznu, probudie se potrebe njihove due.
Onda postoji druga grupa koja je dola zbog potreba due. Njima se moe pomoi jer
oni imaju stvarne potrebe. Oni nisu doli zbog svojih seksualnih problema, ljubavnih
problema ili telesnih bolova i bolesti. Oni nisu doli radi toga. Oni su doli da trae istinu;
doli su da uu u misteriju ivota; doli da saznaju ta je egzistencija.
Onda postoji trea grupa, koja je vea od ove dve. Ovi ljudi su doli zbog bolesti svog
uma. Njima se ne moe pomoi. Oni e visisti oko mene neko vreme i onda nestati. Ili, visie
oko mene za dui period, pa ih ja mogu svesti bilo na telesne potrebe ili na potrebe due, ali
potrebe njihovog uma se ne mogu ispuniti jer one pre svega uopte nisu potrebe.
Ima nekoliko osoba koje su ovde iz egoistinih razloga. Sannyas je za njih korak na
putu ega. One postaju posebne, izuzetne. One nisu uspele u ivotu, nisu mogle postii
politiku mo, one ne mogu dostii svetovnu slavu, ne mogu stei bogatstvo, ni materijalne
stvari. Oseaju da su niko i nita. Sada im ja dajem sannyas, i bez iega sa svoje strane, oni
postaju neko vaan, poseban. Preobukavi se samo u narandasto, misle da nisu obini ljudi -
oni su nekolicina odabranih, razliitih od svih drugih. Oni e nastaviti u svetu i korie
svakoga, ovako: "Vi ste samo svetovna bia, potpuno pogrena. Mi smo izbavljeni, mali broj
izabranih."
Ovo su elje uma. Zapamtite da ne budete ovde ni zbog kakve elje uma. Inae
jednostavno gubite svoje vreme: one se ne mogu ostvariti. Ja sam ovde da vas izvedem iz
snova, nisam ovde da ispunim vae snove. Ovi ljudi e ovde doneti sve vrste politika, oni su
na putu ega. Donee sve vrste konflikata; stvorie klike, druine. Stvorie minijaturni svet
ovde, i stvorie hijerarhiju: "Ja sam vii nego vi, svetiji nego to ste vi."
Ali oni su budale. Na prvom mestu oni ne treba da budu ovde. Izabrali su pogreno
mesto za skakutanja svog ega, jer ja sam ovde da kod njih potpuno ubijem njihov ego, da ga
zdrobim. Zbog toga oko mene oseate mnogo haosa. Zapamtite, vi moete biti na pravom
mestu iz pogrenih razloga. Onda proputate, gubite, jer nije u pitanju mesto, pitanje je zato
ste ovde. Ako ste zbog potreba svog tela, neto moe da se uradi, a kada su potrebe tela
namirene, potrebe vae due e se pojaviti.
Ako ste ovde zbog potreba uma, odbacite te potrebe. One nisu potrebe; one su snovi.
Ukoliko je mogue odbacite ih potpuno. Ne pitajte kako da ih odbacite, jer se nita ne moe
uiniti da bi se odbacile. Upravo samo razumevanje da su one elje uma, dovoljno je; one
otpadaju automatski.
Peto pitanje:
Da li je mogue nai sintezu izmeu joge i tantre? Da li jedna vodi do druge?
Ne, to nije mogue. Nemogue je, kao da pokuavate da naete sintezu izmeu oveka
i ene. ta e onda biti sinteza? Trei pol, impotentna osoba, bie sinteza, ali to nee biti ni
ovek ni ena. Bez korena, taj ovek nigde nee biti...
Tantra je potpuno suprotna, dijametralno suprotna jogi. Ne moete nainiti nikakvu
sintezu. Nikada ne inite takve stvari jer ete biti sve vie i vie zbunjeni. Jedno je dovoljno
da vas zbuni, a oboje e biti previe. One vode razliitim smerovima. Stiu do istog vrhunca;
stiu do istog cilja. Sinteza je tamo na vrhu, na vrhuncu, ali u podnoju, gde putovanje
zapoinje, one su apsolutno razliite. Jedna ide na istok, a druga na zapad. One jedna drugoj
govore dovienja; okreu lea jedna drugoj. One su kao mukarac i ena - razliite
psihologije, lepe u svojoj razliitosti.
Ako nainite sintezu, to postaje runo. ena mora da bude ena - toliko mnogo ena,
da postane polaritet mukarcu. U njihovoj polarnosti oni su lepi, jer u svom polaritetu privlae
jedno drugo. U njihovom polaritetu oni su komplementarni, ali ne moete ih sintetizovati.
Sinteza e biti upravo siromana, bie samo nemona. U njoj nee biti napetosti.
Na vrhuncu se susreu, a taj susret je orgazam. Gde se ovek i ena sastaju, kada se
njihova tela rastvore, kada nisu dve stvari, kada su jin i jang jedno, to postaje krug energije.
Za trenutak, na vrhuncu bioenergije, sretnu se i onda padnu ponovo.
Isto je s tantrom i jogom. Tantra je enska, joga je muka. Tantra je predanost, joga je
204
volja. Tantra je nenapornost, joga je trud - ogroman napor. Tantra je pasivna, joga je aktivna.
Tantra je kao zemlja, joga je kao nebo. Oni se susreu, ali ne postoji sinteza. Oni se susreu
na vrhu, ali u podnoju gde putovanje zapoinje, gde svi vi stojite, morate izabrati stazu.
Staze se ne mogu sintetizovati. Ljudi koji to pokuaju zbunjuju oveanstvo. Oni
zbunjuju vrlo mnogo i nisu od pomoi; vrlo su tetni. Staze ne mogu biti sintetizovane - samo
cilj. Staze moraju biti odvojene jedna od druge - savreno odvojene, razliite po svom
vlastitom duhu i biu. Kada sledite tantru, vi se kreete kroz seks. To je tantrin put;
dozvoljavate prirodi potpunu predanost. To je preputanje, vi se ne borite, to nije staza
ratnika. Vi se ne opirete; predajete se gde god vas priroda vodi. Priroda vas vodi u seks, vi se
predajete seksu. Potpuno se kreete u njemu bez krivice, bez ikakvog koncepta greha.
Tantra nema koncept greha, nema krivice. Kreite se u seksu. Samo ostanite budni,
posmatrajui ta se dogaa. Budite budni, paljivo posmatrajui ta se deava okolo. Ali ne
pokuavajte da kontroliete, ne pokuavajte da kontroliete sebe; dopustite proticanje.
Pokreite se u eni, neka se ena pokree u vama. Dopustite im da postanu krug i ostanite
posmatra. Kroz ovo posmatranje i preputanje, tantra postie transcendenciju. Seks iezava.
Ovo je jedan nain da se ode izvan prirode, jer odlazak izvan seksa jeste odlazak izvan
prirode.
itava priroda je seksualna. Cvetovi postoje zato to su seksualni. Sva lepota postoji
zbog nekog seksualnog fenomena. Neprekidna igra se odvija. Drvee je privlano drugima,
ptice dozivaju jedne druge. Svuda se odvija seksualna igra. Priroda je seks, a da bi se stiglo do
nadseksa, treba otii izvan seksa. Meutim, tantra kae da koristite seks kao postupak. Ne
borite se s njim, idite iznad njega, koristite ga. Kreite se kroz seks, proite kroz to i
postignite transcendenciju kroz iskustvo. Budno iskustvo postaje transcendencija.
Joga kae ne gubite energiju: zaobiite seks potpuno. Nije potrebno da ulazite u to:
jednostavno moete to zaobii. Konzervirajte energiju, i ne budite obmanuti, slueni
prirodom. Borite se s prirodom, izgradite snagu volje, postanite kontrolisano bie ne lutajui
nigde. itave joga metode postoje da vas uine sposobnim tako da ne bude potrebe da se
preputate prirodi, nije nuno dozvoljavati prirodi da ima svoj vlastiti put. Vi postajete
gospodar i kreete se, na svoj vlastiti nain, protiv prirode. To je put ratnika - nepogreivog
ratnika koji se neprekidno bori, i kroz borbu transcendira.
Ove metode su potpuno razliite. Obe vode do istog cilja; odaberite jednu, ne
pokuavajte da ih sastavljate. Kako ih moete spojiti? Ako idete kroz seks, joga je odbaena.
Kako moete spajati? Ako napustite seks, tantra je naputena. Kako moete spajati? Ali
zapamtite, oboje vode do istog cilja; transcendencija je cilj. To zavisi od vas - od vaeg tipa.
Jeste li ratniki tip, ovek koji se neprekidno bori? Onda je joga va put. Ako niste tip ratnika,
ako ste pasivni - na suptilan nain enstveni, ne elite da se borite ni sa kim, zaista nenasilni -
onda je tantra put; a zato to oboje vode do istog cilja, nije ih potrebno spajati.
Spajanje je za mene uvek pogreno. Svi Gandiji su pogreni; ko god spaja grei, jer to
je kao spajanje alopatije sa ajurvedom; to je kao sintetizovanje homeopatije sa alopatijom;
hinduizma i islama. Nije nuno spajati. Svaka staza je u sebi savrena; nita joj se ne treba
dodati; a svaki dodatak moe biti opasan, jer deo koji funkcionie u jednoj maini, moe da
postane prepreka u drugoj.
Moete uzeti deo iz auta "Impala" koji je dobro radio u njemu, i staviti ga u "Forda",
u kome e stvoriti probleme. Deo funkcionie po odreenom obrascu. Deo zavisi od tog
obrasca, od celine. Ne moete ga jednostavno upotrebiti svuda. A ta ove sinteze rade? One
uzimaju jedan deo iz jednog sistema, drugi deo iz drugog sistema; prave bukuri, a ako to
sledite postaete papazjanija. Nije potrebno spajati. Samo pokuajte da otkrijete svoj tip,
osetite svoj tip, i nema potrebe za urbom; posmatrajte i osetite svoj tip.
Moete li se predati, prepustiti prirodi? Onda se prepustite. Ako oseate da je to
nemogue: "Ja se ne mogu predati", onda nemojte biti potiteni jer postoji druga staza za koju
nije nuno predavanje na ovaj nain, koja vam daje svu priliku za borbu. Obe staze vode do
istog vrha, kada ste dostigli Gourishankar. Postepeno, kako prilazite blie i blie vrhu, vidite
da drugi, koji su putovali razliitim stazama, takoe stiu.
Ramakrina je pokuao s jednim od najveih eksperimenata u istoriji oveanstva.
205
Kada je postao prosvetljen, posle prosvetljenja, probao je mnoge staze. Niko to nije nikada
uradio jer za tim nema potrebe. Postigli ste vrh; zato brinuti da li druge staze vode tamo ili
ne? Meutim, Ramakrina je pruio veliku pomo oveanstvu. Vratio se opet natrag u
"podnoje brda" i pokuao drugom stazom - da vidi da li ona vodi do vrha ili ne. Mnoge je
probao i svaki put je stizao do iste take.
Ovo je njegovo poreenje - da su u podnoju staze razliite. Kreu se u razliitim
pravcima, ak i izgledaju suprotne, protivrene. Meutim, susreu se na vrhu - spajaju se na
vrhu. Na poetku, razliitost, mnotvo; na kraju jedinstvo, istovetnost.
Ne marite za sintezu. Jednostavno izaberite svoju stazu i drite se nje. Ne budite
zavedeni od drugih koji e vas zvati da doete na njihovu stazu jer ona prednjai. Hindusi su
dostigli, muhamedanci su dostigli, Jevreji su dostigli, hriani su dostigli, a krajnja istina ne
uslovljava da ete je dostii samo ako ste hindus.
Jedina stvar za koju se treba brinuti je da osetite svoj tip i da izaberete. Ja nisam ni
protiv ega; ja sam za sve. ta god da izaberete, mogu vam pomoi na tom putu. Ali nema
sinteza. Nemojte pokuavati da spajate. yyy
esto pitanje:
esto, kada nam govorite, talasi energije nam dolaze otvarajui naa srca i donosei
suze zahvalnosti. Rekli ste da nas ispunjavate kad god smo otvoreni, ali esto se ova pojava
deava mnogim ljudima u isto vreme, kao shaktipat, zato nam ee ne dajete ovo divno
iskustvo?
To zavisi od vas. Nije da vam ja dajem neko iskustvo. To je do vas; vi ga moete
uzeti. To nije davanje jer ja dajem sve vreme. Na vama je da budete otvoreni i to primite. A to
je u redu, to se dogaa mnogo puta mnogim ljudima zajedno. Onda logini um kae da ja
mora da sam neto uinio; inae, zato se tolikim ljudima to deava neprekidno?
Ne, ja ne radim nita. Ali kada se neko otvori, njegovo otvaranje je zarazno. Drugi
odmah poinju da se otvaraju. To je kao kada jedan pone da kalje i drugi poinju da kalju;
to je infekcija. Neko se otvori i iznenada oseate da se neto deava oko vas; vi takoe
postajete otvoreni.
Ja sam dostupan neprekidno. Kad god se otvorite, moete sudelovati s mnom. Kad ste
zatvoreni, ne moete deliti. A to nije zbog mog udela, to zavisi od vas da neto uinite.
Naravno, to se dogaa neprekidno, jer jedan otvara drugog, a onda se to nastavlja. To moe
postati pojava slina poplavi.
U Indoneziji postoji posebna metoda poznata kao latihan. Oni koriste re otvaranje;
ovek koji je otvoren moe otvoriti druge. Majstor po imenu Bapak Sabud, jedan od vrlo
znaajnih ljudi danas na zemlji, majstor je latihan-a. Otvorio je nekoliko ljudi, a onda im je
naloio da idu okolo po zemlji i otvaraju druge.
ta oni ine? Oni imaju vrlo jednostavnu metodu. Vi moete to shvatiti jer radite
mnoge sline metode. ovek koga je otvorio Bapak Sabud kree se sa novopridolim - s
ovekom koga treba otvoriti - sa sledbenikom. Oni ostaju u zatvorenoj sobi. Onaj koji je ve
otvoren podie svoju ruku prema nebu. Otvara sebe, a drugi tu jednostavno stoji. Za nekoliko
minuta drugi poinje da podrhtava. Neto se deava, a kada je otvoren, otvoren ka
beskonanom nebu, beskonanoj energiji s one strane, onda mu se doputa da otvara druge.
Niko ne zna ta oni rade, ak ni akter nikada ne zna ta radi. On jednostavno stoji tamo
a drugi jednostavno stoji u blizini - novokrteni ili iskuenik. A oni ne znaju - oni pitaju
Bapaka Sabuda: "ta je ovo?" Oni to rade - to se deava - ali Bapak Sabud nikada ne daje
objanjenje. On nije taj tip oveka. On kae: "Jednostavno radite to. Ne brinite se zato se to
deava. To se deava."
Isto se dogaa ovde. ovek se otvara. Iznenada, energija se kree okolo: on kreira
atmosferu, ivotnu sredinu. Vi ste pored njega; iznenada oseate jak talas, suze poinju da
liju, vae srce je puno. Vi otvarate; pomaete drugog... To postaje lanana reakcija. Ceo svet
moe biti otvoren; a jednom kada ste otvoreni, vi znate tu vetinu. Onda jednostavno stavite
svoj um u odreenu situaciju, na odreeni put vae bie; to je ono ta ja nazivam molitvom.
206
Za mene, molitva nije verbalna komunikacija sa boanskim. Jer kako vi jezikom
moete komunicirati sa boanskim? Boansko nema jezik i sve to kaete nee biti shvaeno.
Vi ne moete biti shvaeni uz pomo jezika, nego pomou vaeg unutranjeg bia ili bivanja.
Bie ili postojanje je jedini jezik.
Probajte malu metodu molitve. Tokom noi, kada odlazite u krevet, kleknite pored
kreveta. Ugasite svetlo, podignite svoje ruke, zatvorite oi i samo oseajte kao da ste ispod
vodopada - vodopada energije s neba. U poetku, to je jedna zamisao. U poetku to mora da
bude mata. Tokom dva, tri dana poinjete da oseate da je to stvarna pojava - vi ste ispod
vodopada - vae telo zapoinje da se trese, kao list na jakom vetru. A to padanje je tako jako i
ogromno da ga ne moete obuhvatiti - ono vas ispunjava od pore do pore, od nonih prstiju do
glave. Postali ste prazna posuda i ono vas ispunjava.
Kada osetite da vam nailazi drhtanje, saraujte s njim. Pomaite to drhtanje da raste
sve vie, jer to se vie tresete, vie je mogunosti za beskonanu energiju da se spusti u vas,
jer vaa vlastita energija postaje dinamika. Kada ste dinamiki, moete susresti dinamiku
silu; kada ste statiki, ne moete susresti dinamiku silu.
Kada drhtite, energija se stvara u vama. Energija privlai vie energije. Postanite
posuda - prazna, ispunjena, prepunjena. Kada oseate kako je to previe, nepodnoljivo,
punjenje je preveliko i vie ga ne moete podneti, kleknite na zemlju, poljubite zemlju i
ostanite tihi tamo kao da izlivate energiju u zemlju.
Uzmite od neba; dajte natrag zemlji. Postajete medijum izmeu neba i zemlje.
Poklonite se duboko; postanite opet prazni. Kada osetite da ste prazni, osetiete smirenost,
tiinu, sabranost. Onda uzdignite svoje ruke opet. Oseajte energiju. Spustite se dole,
poljubite zemlju; vratite energiju natrag zemlji.
Energija je nebo, energija je zemlja. Postoje dva tipa energije. Nebo se uvek naziva
mukim jer daje, a zemlja se uvek naziva enskom jer prima, ona je kao materica. Stoga
uzmite od neba i dajte zemlji. To treba uraditi sedam puta - ne manje - jer svaki put energija
e prodreti u jednu akru vaeg tela, a ima sedam akri.
Svaki put energija e ui dublje u vas; ona e pokrenuti dublju sr u vama. Mora se
uiniti sedam puta. Manje ne treba raditi, jer ako uradite manje neete moi da spavate.
Energija e biti unutra, i vi ete se oseati nemirno. Uradite to sedam puta. to vie puta
uradite, manje e biti tete, ali ne manje - uradite sedam puta ili vie.
A kada se osetite sasvim ispranjeno, idite da spavate. Cela vaa no e postati
dogaaj. U spavanju vi ete postati sve tii i tii. Snovi e se zaustaviti. Osetiete ujutru kako
se novo bie budi - uskrsava. Vie niste onaj stari. Prolost je odbaena; vi ste svei i mladi.
Radite to svake noi. Za tri meseca mnoge stvari e postati mogue. Biete otvoreni, a
onda moete otvarati druge. Posle tri meseca ovog fenomena otvaranja, moete jednostavno
stajati pored nekog i otvoriti sebe, i odmah ete osetiti da se drugi trese, drhti. ak i ako vas
on ne zna, ak i ako ga ne poznajete, moete otvoriti nekoga. Ali ne radite to jer drugi e biti
jednostavno preplaeni. On e misliti da se dogaa neto neprirodno.
Jednom otvoreni, vi moete otvarati druge. To je jedno duhovno stanje, jedno
oseanje; to je lepa infekcija; infekcija savrenog zdravlja, ne od neke bolesti - infekcija
celovitosti, infekcija svetosti, infekcija od duhovnog, svetog.
207
Poglavlje 9
NEGOVANJE ISPRAVNOG GLEDITA
Izlaganje ujutro 4. januara 1975. u Buddha dvorani.
I, 33: maitrikarunamuditopekanam sukha duhkha punya apunya viayanam bhavanata
citta prasadanam.
Duevna proienost (cittaprasadana) javlja se uspostavljanjem (bhavana)
[odnosa] simpatije za ono to je u dobru (sukha), sauea za ono to je u patnji
(duhkha), radovanja za ono to je valjano (punya) i ravnodunosti za ono to takvo nije
(apunya).
I, 34: pracchardanavidharanabhyam va pranasya.
[Pomenuta proienost javlja se] takoer [kao posledica kontrolisanog]
otputanja i zadravanja daha.
I, 35: viayavati va pravrttirutpanna manasah sthitinibandhani.
Ono dostignue (pravrtti) uma (manas) u kome se [kroz istotu senzacije] dogaa
poistoveenost sa predmetom [senzacije] (viayavati) privodi [duu] miru.
I, 36: visoka va jyotimati.
- ili [se pomenuta duevna vedrina i proienost javlja u ostvarenosti stanja]
ispunjenog blaenom rastereenou i rasvetljenou (jyotimati).
I, 37: vitaragaviayam va cittam.
- ili, pak [u poistoveenosti] sa domenima eljom-nepomuenih (vitaraga) s-
vesti.
Um postaje smiren uz pomo kultivisanja stanovita prijateljstva prema srenom,
sauee prema jadnom, radosti prema estitom i nezainteresovanosti prema zlu.
Mnoge stvari treba da se shvate pre nego to budete mogli da razumete ovu sutru.
Prvo, prirodno dranje; kad god ugledate nekog srenog, oseate ljubomoru - ne sreu, nikada
sreu. Oseate bedu, jad. To je prirodno dranje, gledite koje ste ve dobili. A Patanjali
kae da um postaje smiren negovanjem prijateljskog dranja prema srenom - vrlo teko. Da
bi se bio prijateljski sa nekim ko je srean jedno je od najteih stvari u ivotu.
Obino mislite da je to vrlo lako. Nije! Ba je suprotan sluaj. Oseate ljubomoru,
oseate jad. Moete pokazivati sreu, ali to je samo fasada, ou, maska. A kako moete biti
sreni? Kako moete biti smireni, tihi, ako imate takvo dranje?
Poto je itav ivot proslavljanje, milioni srea se deavaju po univerzumu, ali ako
imate dranje ljubomornosti, biete jadni, stalno ete biti u paklu. Biete u paklu jer svuda
ovde preko je nebo (blaenstvo). Stvoriete pakao za sebe - privatni pakao - lini pakao - jer
itava egzistencija je slavljenje.
208
Ako je neko srean, ta prvo dolazi u va um? Kao da je ta srea vama oduzeta, kao da
je on pobedio a vi ste pobeeni, kao da vas je on obmanuo... Srea nije nadmetanje, stoga ne
budite zabrinuti. Ako je neko srean, to ne znai da vi ne moete biti sreni, da je on uzeo
sreu - sada kako vi moete biti sreni. Srea nije neto to negde postoji, to mogu iscrpeti
sreni ljudi.
Zato oseate ljubomoru? Ako je neko bogat, moda je vama teko da budete bogati,
jer bogatstvo postoji u kvantitetu. Ako je neko snaan na materijalni nain, moe vam biti
teko da budete moni jer snaga je nadmetanje. Ali srea nije nadmetanje. Srea postoji u
beskonanoj koliini. Nikada niko nije mogao da je iscrpi; uopte ne postoji nadmetanje. Ako
je neko srean, zato vi oseate ljubomoru? S ljubomorom u vas ulazi pakao.
Patanjali kae, kada je neko srean, oseajte sreu, oseajte prijateljstvo. Onda vi
takoe otvarate vrata prema srei. Na suptilan nain, ako se moete oseati prijateljski s
nekim ko je srean, odmah zapoinjete da delite njegovu sreu; postala je takoe vaa -
odmah! Srea nije neka stvar; ona nije materijalna. Ona nije neto uz ta neko moe da se
vee. Vi to moete podeliti. Kada cvet cveta, moete ga podeliti; kada ptica peva, moete to
podeliti; kada je neko srean to moete podeliti. A lepota je da to ne zavisi od njegovog
deljenja. To zavisi od vaeg uestvovanja.
Ako bi to zavisilo od njegovog deljenja, da li on deli ili ne, onda bi to bila totalno
razliita stvar. On moda ne eli da deli. Ali to uopte nije pitanje, to ne zavisi od njegovog
deljenja. Kada se sunce podigne ujutru vi moete biti sreni, a sunce nita ne moe uiniti u
vezi s tim. Ono vas ne moe spreiti da budete sreni. Neko je srean; vi moete biti
prijateljski. To je totalno vae vlastito dranje, on vas ne moe spreiti da delite tu sreu. im
otvorite vrata, njegova srea tee prema vama.
Ovo je tajna kreiranja neba oko vas, a samo s nebom moete biti smireni. Kako
moete biti smireni u ognjenom paklu? Niko to ne stvara; vi to stvarate. Osnovna stvar koju
treba razumeti je da kad god postoji patnja, pakao, vi ste uzrok toga. Nikada ne prebacujte
odgovornost na drugoga, jer to prebacivanje odgovornosti je beanje od osnovne istine.
Ako ste jadni, samo vi - apsolutno samo vi - ste odgovorni. Pogledajte unutra i naite
uzrok toga. A niko ne eli da bude jadan. Ako moete nai uzrok u sebi, moete ga izbaciti
van. Niko ne stoji na vaem putu da vas sprei. Ne postoji ni jedna jedina prepreka da budete
sreni.
Stoga, bivajui prijateljski prema srenim ljudima, vi postajete usklaeni sa sreom.
Oni cvetaju; vi postajete prijateljski. Oni moda nisu prijateljski; ali to se vas ne tie. Oni vas
moda ak ne znaju - to nije vano. Inae, kad god ima cvetanja, kad god ima blaenstva, kad
god se neko rascvetava, kad god neko plee, srean je i smeje se, kad god ima slavljenja,
postanite prijatelji, uestvujte u tome. To zapoinje da tee u vama, niko to ne moe spreiti.
A kada je srea okolo vas, vi se oseate smireno.
Um postaje smiren negovanjem stanovita prijateljstva prema srenom...
Sa srenim, vi oseate ljubomoru - u suptilnom nadmetanju. Sa srenim ljudima, vi se
oseate inferiorni. Vi uvek birate ljude oko sebe koji su nesreni. Postajete prijateljski prema
nesrenim ljudima, jer se oseate superiorno. Uvek traite nekoga ko je ispod vas. Uvek se
bojite vieg; uvek traite nie, a to vie traite nie, nie padate. Onda su jo nii ljudi
potrebni.
Traite drutvo onih koji su vii nego to ste vi - vii u mudrosti, vii u srei, vii u
smirenosti, hladnokrvnosti, sabranosti; uvek traite drutvo viih jer je to nain kako moete
postati vii, kako da transcendirate doline i dosegnete vrhove. Oni postaju lestve. Uvek traite
drutvo vieg, lepog, srenog - vi ete postati lepi, postaete sreniji.
A jednom kada se upozna tajna, jednom kada znate kako ovek postaje sreniji, kako
sa sreom drugih vi stvarate situaciju za sebe da budete takoe sreni, onda nema prepreke;
onda moete otii onoliko daleko koliko elite. Moete postati Bog gde nikakva nesrea ne
postoji.
Ko je Bog? Bog je onaj ko je nauio tajnu da bude srean sa celim univerzumom, sa
209
svakim cvetom, sa svakom rekom i sa svakom stenom i svakom zvezdom, koji je postao
jedno sa ovim neprestanim venim slavljenjem, koji slavi, ko ne mari ija je ovo proslava.
Gde god je proslava, on uestvuje. Ova umetnost uestvovanja u srei jedan je od temelja ako
elite da budete sreni. To mora da se sledi.
Upravo suprotno ste radili; ako je neko srean smesta ste se sablaznili. Kako je to
mogue? Kako vi niste postali sreni, a on je srean? Za vas je to nepravda. Ceo ovaj svet vas
obmanjuje, i Bog ne postoji. Ako Boga ima, kako onda vi niste sreni, a drugi su sreni? A
oni ljudi koji su sreni, iskoriavaju druge. Oni su lukavi, podmukli, oni ive od vae krvi.
Oni sisaju sreu od drugih.
Niko ne isisava niiju sreu. Srea je takva pojava da nema potrebe da se isisava. To je
samo unutranje cvetanje; ne dolazi spolja. Samo bivajui sa srenim ljudima vi stvarate
situaciju u kojoj va unutranji cvet poinje da cveta:
Um postaje smiren negovanjem stanovita prijateljstva...
Vi stvarate stav neprijateljstva. Moete oseati prijateljstvo prema tunoj osobi, a
mislite da ste vrlo estiti. Moete se oseati prijateljski prema nekome ko je potiten, u nevolji
i misliti da je to neto religiozno, da inite neto moralno, ali ne znate ta inite.
Kad god oseate prijateljstvo prema nekome ko je tuan, potiten, jadan, stvarate sebi
nevolju. To Patanjalijevo stanovite izgleda vrlo nereligiozno. To nije tako, jer kada biste
razumeli itavo njegovo gledite, znali biste ta on misli. On je vrlo nauan. On nije
sentimentalna osoba, a sentimentalnost vam nee pomoi.
ovek treba da bude vrlo, vrlo jasan:
...sauee prema jadnom...
Ne prijateljstvo - sauee. Sauee je razliit kvalitet; prijateljstvo je razliit.
Prijateljstvo znai da vi stvarate situaciju u kojoj biste eleli da budete isti kao to je druga
osoba, eleete da budete isti kao va prijatelj. Sauee znai da je neko pao iz tog stanja. Vi
biste eleli njemu da pomognete, ali ne biste eleli da budete kao on. eleli biste da mu
pruite ruku; eleli biste da ga uzdignete, ohrabrite. eleli biste da mu pomognete na svaki
nain; ali ne biste eleli da budete kao on, jer to onda nije pomo.
Neko zapomae i plae, a vi sedite sa strane i poinjete da zapomaete i plaete; da li
mu pomaete? Na koji nain? Neko je jadan i vi postajete alosni; da li mu pomaete? Moete
udvostruiti njegovu bedu. Samo je on bio jadan; sada su dve osobe jadne. Ali u pokazivanju
sauea prema jadnom vi se opet poigravate lukavstvom. Duboko dole, kada pokazujete
simpatiju prema jadnom - a zapamtite simpatija nije sauee; simpatija je prijateljstvo. Kada
pokazujete simpatiju i prijateljstvo prema potitenoj, tunoj, jadnoj osobi, duboko dole
oseate sreu. Uvek postoji podzemna struja sree. To mora biti tako, jer je to jednostavna
aritmetika; kada je neko srean vi se oseate jadno, onda kako je mogue kada je neko
nesrean da se oseate nesreni? Ako je neko srean vi se oseate jadno; a onda, ako je neko
nesrean, duboko dole vi se oseate vrlo srenim.
Ali vi to ne pokazujete. Ili zapravo, ako ste primetili da pokazujete to - ak i u vaoj
simpatiji postoji suptilan tok sree. Vi se oseate dobro, oseate se zaista razveseljeni, da vi
niste taj koji je nesrean, a u poloaju ste da pokazujete simpatiju - vi ste vii, superiorniji.
Ljudi se uvek dobro oseaju kada pokazuju simpatiju prema drugima; oni su uvek
ohrabreni, uveseljeni. Duboko dole ljudi oseaju da nisu toliko jadni, hvala Bogu. Kada neko
umre, odmah se u vama pojavi jedna podzemna struja da ste jo ivi, hvala Bogu. I moete
pokazati simpatiju i ona nita ne kota. Pokazivanje simpatije ne kota nita, ali sauee je
drugaija stvar. Sauee znai da vi elite da pomognete drugoj osobi; eleli biste uiniti sve
to se moe uiniti; eleli biste da joj pomognete da izae is svoje bede. Niste sreni s tim, ali
niste takoe ni u alosti.
A upravo izmeu to dvoje stoji sauee; Buda je u saueu. On se nee oseati jadno
s vama jer nikome to nee pomoi, a nee oseati ni sreu jer nema mesta za oseanje sree.
Kako moete oseati sreu kada je neko bedan? Ali on takoe ne moe oseati nesreu, jer to
nee pomoi. On e oseati sauee. Sauee samo postoji izmeu ovo dvoje. Sauee
210
oznaava da bi on eleo da vam pomogne da izaete iz toga. On je za vas, sauee znai,
samo da je protiv vae nevolje; on voli vas, ali ne vau bedu. eleo bi da vas uzdigne iz toga,
ali ne s vama i vau patnju.
Kada ste saoseajni vi poinjete voleti bedu, ne oveka koji pati. Ako je ovek
iznenada obodren, uveseljen i kae: "Ne brinite," vi ete biti okirani, jer vam nikada nije dao
priliku da budete saoseajni i pokaete mu kako ste vi vie, superiornije i sreno bie.
Ne budite jadni s nekim ko je bedan. Pomognite mu da izae iz toga. Nikada ne inite
jadnim jedan objekat ljubavi; ne iskazujte nikakvu privrenost patnji, jer ako iskaete
naklonost i uinite je jednim objektom ljubavi, otvarate vrata za to. Pre ili kasnije vi ete
postati jadni. Ostanite ravnoduni, hladni. Sauee znai ostati ravnoduan. Pruite svoju
ruku, ostanite udaljeni, pomognite, ne oseajte se srenim, jer oboje su isto. Kada se oseate
bedno na povrini s neijom patnjom, duboko dole protie struja sree. Oboje treba odbaciti.
Sauee e vam doneti smirenost uma.
Mnogi ljudi mi dolaze; oni su drutveni reformatori, revolucionari, politiari i kau:
"Kako moete nauiti ljude meditaciji i tiini kada ima tako mnogo bede u svetu?" Oni mi
kau: "Vi ste sebini." Oni bi eleli od mene da nauim ljude da budu jadni s drugima koji su
jadni. Oni ne znaju ta govore ali se oseaju vrlo dobro - radei drutveni posao, vrei
drutvenu slubu, oni se oseaju vrlo dobro. A ako iznenada svest postane nebo, i Bog kae,
"Sada e sve biti u redu," vi ete nai drutvene reformatore i revolucionare u apsolutnoj bedi,
jer oni nee imati nita da rade.
Khalil Gibran je napisao malu alegoriju. U gradu, u velikom gradu postojao je pas koji
je bio propovednik i misionar, i on je propovedao drugim psima: "Prestanite da lajete.
Gubimo oko devedeset devet posto svoje energije u nepotrebnom lajanju. Zbog toga se ne
razvijamo. Prestanite nepotrebno da lajete."
Ali psima je teko da prestanu lajati. To je jedan unutra ugraeni proces. Oni se zaista
oseaju sreni samo kada laju. To je katarza. Oseaju se tiho samo kada su lajali. Dakle, oni
su sluali vou - revolucionara, utopistu, koji je razmiljao o carstvu boijem, carstvu pasa,
negde u dolazeoj budunosti, gde e svaki pas postati reformisan i postati religiozan - nema
lajanja, nema borbe, sve je tiho... taj misionar mora da je bio pacifista.
Ali psi su psi. Sluate njega i onda e rei: "Vi ste veliki ovek, i ta god vi kaete to
je istina. Ali mi smo bespomoi, siroti psi. Ne razumemo takve velike stvari." Dakle svi su psi
osetili kvalitet jer nisu mogli da se zaustave. Oni su poverovali u poruku voe, a on je bio u
pravu; racionalno, oni nisu mogli to da slede. Ali ta da ine s telima? Tela su iracionalna.
Kad god ima promene - sannyasin naie - oni e lajati; policajac naie, potar... jer oni su
protiv uniformi.
To je gotovo nemogue za njih, oni su se utvrdili u tome: "Taj pas je veliko bie, i mi
ga ne moemo slediti. On je kao avatar - neto s druge obale. Dakle, mi emo ga oboavati,
ali kako ga moemo slediti? A voa je bio uvek istinit u svojim reima; nikada nije lajao. Ali
jednog dana sve je propalo. Jedne noi, mrane noi, psi su odluili: "Ovaj veliki voa uvek
pokuava da nas preobrati, a mi ga nikada ne sluamo. Barem jednom godinje, na roendan
lidera, treba potpuno da postimo, bez lajanja - u apsolutnoj tiini - bez obzira koliko je teko.
Barem jednom godinje moemo to uraditi," odluili su oni.
Te noi nijedan pas nije lajao. Lider je iao od jednog ugla do drugog, od ove ulice do
one, da posmatra, jer kad god bi psi zalajali on bi propovedao. Poeo je da se osea vrlo jadno
jer niko nije lajao; itave noi je bilo sasvim tiho kao da nije postojao nijedan pas... Obiao je
mnoga mesta, posmatrao, i do ponoi bilo mu je tako nepodnoljivo da je zaao u mraan
ugao i zalajao!
Onog momenta kada su drugi psi uli da je jedan pas zalajao, rekli su: "Sada nema
problema." Nisu znali da je lider to uinio. Mislili su da je jedan od njih prekrio zavet. Sada
im nije bilo mogue da se uzdre; ceo grad je zalajao. Voa je izaao i poeo da propoveda!
To e biti stanje vae drutvene revolucije - ovnovi predvodnici, reformatori,
gandijevci, marksisti i drugi - svih vrsta. Oni e biti u takvoj tekoi ako se svet zaista
promeni. Ako svet zaista ispuni utopiju iz njihovih umova i mate, oni e poiniti
samoubistvo ili e poludeti. Ili e zapoeti da propovedaju ba suprotno, kontradiktorno;
211
upravo suprotno od onoga ta propovedaju sada.
Oni mi dolaze i kau: "Kako moete govoriti ljudima da budu smireni kada je svet u
takvoj bedi?" Oni prvo misle da beda treba da bude uklonjena, onda hoe li ljudi biti smireni?
Ne, ako su ljudi smireni, jad se moe ukloniti, jer samo smirenost moe ukloniti bedu. Beda je
jedno stanovite. To je manje stvar materijalnih uslova, a vie unutranjeg uma, unutranje
svesnosti. ak i siromaan ovek moe biti srean, a jednom kada je srean, mnoge stvari
zapoinju da padaju na put.
Ubrzo on moda nee biti siromaan ovek, jer kako moete biti siromani kada ste
sreni? Kada ste sreni, itav svet uestvuje s vama. Kada ste nesreni, sve ide pogreno.
Kreirate svuda oko sebe situaciju koja pomae vaoj nesrei da bude tu. Ovo je dinamika
uma. To je sistem samoodbrane. Vi se oseate bedno, onda se vie jada privlai prema vama.
Kada jo vie jada privuete onda kaete: "Kako sada da budem smiren? Suvie je patnje
ovde" Tako privlaite jo vie patnje na sebe. Onda kaete: "Sada je to nemogue. A oni koji
kau da su sreni mora da govore lai; ove Bude, Krine mora da govore lai. Ovi Patanjaliji
mora da su laovi, jer kako je to mogue, tako je mnogo patnje?"
Onda ste vi u samoodbrambenom sistemu. Vi privlaite, a ne samo da privlaite sebi;
kada je neka osoba jadna, pomae takoe drugima da budu jadni, jer su takoe budale kao vi.
Videvi vas u patnji, oni saoseaju. Kada saoseaju, postaju povredljivi. Dakle, to je slino
ovome; jedna bolesna osoba zarazi celo drutvo.
Mula Nasrudinov doktor mu je poslao raun. Bio je preveliki. Njegovo dete je bilo
bolesno; Nasrudinov mali sin je bio bolestan. Telefonirao je doktoru i rekao: "Ovo je previe."
Doktor je odgovorio: "Ali morao sam dolaziti devet puta da vidim vaeg sina, tako da to mora
biti zaraunato." Nasrudin je rekao: Nemojte zaboraviti da je moj sin zarazio celo selo, pa ste
vi zaradili mnogo. Zapravo vi treba meni da platite neto."
Kada je osoba jadna, ona zarazi. Beda je zarazna ba kao to je i srea zarazna. A ako
ste ranjivi prema bedi - kao to jeste, jer uvek tragate nesvesno - va um trai patnju, jer sa
bedom vi oseate simpatiju; sa sreom oseate ljubomoru.
Mula Nasrudinova ena mi je jednom rekla: "Ako idete u Nju Delhi - zima dolazi -
donesite mi zavidan kaput." Nisam je mogao slediti ta misli, pa sam joj rekao: "Ne znam
puno o kaputima, ali nikada nisam o tome uo. ta je 'zavidan' kaput?" Rekla je: "Nikad niste
uli?". Poela je da se smeje pa je rekla: "Zavidan kaput je onaj kaput, koji kada obuete,
susedi vam zavide!"
Dok vam drugi ne zavide, vi se ne oseate ivi. Dok drugi nisu u bedi, vi ne oseate
sreu. Ali kako moete oseati sreu kada su drugi nesreni; kako se moete oseati zaista
ivi kada su drugi mrtvi? Mi postojimo zajedno. Ponekad moete biti uzrok bede mnogih
ljudi. Onda zaraujete karmu. Vi ih moda niste direktno pogodili, moda niste bili nasilni
prema njima. Suptilan je zakon. Vi ne treba da budete ubica, ali ako jednostavno zarazite
ljude vaom bedom, vi uestvujete u tome; vi kreirate bedu. Vi ste odgovorni za to, i moraete
da platite za to. Mehanizam je vrlo suptilan!
Upravo pre dva-tri dana se dogodilo da je sannyasin je napao Lakmi. Moda niste
zapazili da ste vi odgovorni za to, jer mnogi od vas oseali ste otpor prema Lakmi. Taj
sannyasin je samo rtva, upravo najslabija veza meu vama. On je izrazio va otpor, to je sve,
a on je bio najslabiji; on je postao rtva, i zato biste oseali da je on odgovoran? To nije
istina. Vi ste uestvovali. Suptilan je zakon!
Kako ste uestvovali? Duboko dole, kad god neko nadgleda - a Lakmi ovde okolo
nadgleda stvari... Ima mnogo situacija u kojima ete oseati protivljenje, u kojima e vam ona
morati rei ne, u kojima ete se osetiti povreeni - to se ne moe izbei - u kojima oseate da
vam nije ukazana dovoljna panja, u kojima oseate da ste tretirani kao da niste niko. Va ego
osea da je povreen i vi oseate protivljenje.
Ako mnogi ljudi oseaju protivljenje prema osobi, onda najslabiji meu njima e
postati rtva; on e uraditi neto. On je bio najlui meu vama, to je u tano. Ali nije samo on
odgovoran. Ako ste ikada oseali neprijateljstvo prema Lakmi, to je delimino i vi ste nauili
karmu, a dok ne postanete tako suptilno svesni ne moete postati prosvetljeni. Stvari su vrlo
komplikovane.
212
Sada su na Zapadu takoe otkrili psihoanalitiari da je cela porodica odgovorna ako
jedna osoba poludi - cela porodica! Oni sada misle da se celom porodicom treba baviti, ne
jednom osobom, jer kada osoba poludi to samo pokazuje da cela porodica ima unutranje
napetosti. Ona je najslabija od svih njih, tako da odmah pokazuje celu stvar, ona postaje izraz
cele porodice, a ako se bavite samo njom to nee pomoi. U bolnici osoba moe biti u redu;
vrativi se kui opet e pasti jer cela porodica ima unutranje napetosti, a ona je najslabija.
Deca pate previe zbog roditelja. Oni se meusobno bore ili tuku; uvek stvaraju nemir
i napetost u kui. itava kua postoji ne kao mirna zajednica, nego kao unutranji rat ili
konflikt. Dete je vie ranjivo; ono poinje da se ponaa na ekscentrian nain - sada imate
izgovor da ste napeti i zabrinuti zbog deteta. Onda otac i majka, oboje mogu biti zabrinuti
zbog deteta, odvee ga kod psihoanalitiara i doktora, i mogu zaboraviti svoj vlastiti konflikt.
Ovo dete postaje vezivna sila, ako je ono bolesno, onda mu oni moraju posvetiti vie
panje. Sada oni imaju izgovor i zato su zabrinuti, napeti i u patnji - jer dete je bolesno - a
oni ne znaju da je upravo obrnut sluaj... dete je bolesno zato to su oni zabrinuti, napeti i u
konfliktu. Dete je nevino, neno; ono se odmah moe povrediti, ono jo nema zatitu oko
sebe. A ako dete zaista ozdravi, roditelji e biti u veoj tekoi - jer onda nema izgovora.
Ovo je zajedniko, vi ivite ovde kao porodica. Nuno je da postoje mnoge napetosti,
budite toga svesni. Budite oprezni s ovim napetostima, jer vae napetosti mogu stvoriti silu.
One se mogu akumulirati i iznenada onaj ko je slab, ranjiv, jednostavan, moe postati utoite
akumulirane sile, onda on reaguje na takav nain. Onda moete baciti odgovornost na njega.
Ali to nije istina, ako ste ikada osetili ikakvo neprijateljstvo, vi ste deo toga. Isto je istinito u
veem svetu takoe.
Kada je Goda ubio Gandija, ja nikada nisam rekao da je on odgovoran. On je bio
najslabija karika; to je istina. Ceo hindu um bio odgovoran, duboke struje hindu antagonizma
protiv Gandija. Akumuliralo se oseanje da je on za muslimane. Ovo je jedna stvarna pojava;
neprijateljstvo postaje akumulirano. Isto kao oblak, ono se koleba, krui, a onda negde slabo
srce, vrlo nezatien ovek, postaje rtva. Oblak se nakupi i u njemu onda nastupa eksplozija.
Svako je tako osloboen; Goda je odgovoran - ubijajui Gandija - tako da moete ubiti Godu i
bie sve zavreno. Onda se cela zemlja kree na isti nain, a hindu um ostaje isti; bez
promene. Suptilan je zakon!
Uvek otkrijte dinamiku uma. Samo onda ete biti preobraeni; na drugi nain ne.
Um postaje smiren negovanjem prijateljskog dranja prema srenom, saoseanja
prema jadnom, radosti prema estitom...
Gledajte! Patanjali gradi korake - lepo i vrlo suptilno, ali sasvim nauno.
...radosti prema estitom i ravnodunosti prema zlom...
Kada oseate da je neko estit ovek, radostan, obino dranje je da on mora da
obmanjuje. Kako iko moe biti vie estit nego vi? Otuda ima tako mnogo kriticizma.
Kad god ima nekoga ko je estit, vi odmah zapoinjete da kritikujete, poinjete da
traite greke u njemu. Na ovaj ili onaj nain morate da ga dovuete dole. On ne moe biti
estit. Ne moete verovati u to. Patanjali kae 'radost', jer ako kritikujete estitog oveka, u
dubini dole vi kritikujete vrlinu. Ako kritikujete estitog oveka, dolazite do take da
poverujete da vrlina nije moguna u ovom svetu. Onda ete se oseati oputeno. Onda se lako
moete kretati na svojim zlim putevima jer: "Niko nije estit; svako je ba kao ja - ak i gori
nego ja." Zbog toga ima tako mnogo osuda - kriticizma, neodobravanja.
Ako neko kae: "Ova osoba je vrlo lepa," vi odmah nalazite neto da kritikujete. Ne
moete tolerisati - jer ako je neko estit, a vi niste, va ego je razbijen, i onda poinjete
oseati: "Ja moram promeniti sebe," to je preteak napor. Jednostavnije je da se osuuje;
jednostavnije je kritikovati, rei: "Ne! Dokaite! ta kaete? Prvo, dokaite kako je on estit!"
Teko je dokazati vrlinu; vrlo lako je ne dokazati ita. Vrlo je teko dokazati!
Jedan od najveih ruskih pripovedaa je Turgenjev. On je napisao priu. Pria kae da
je u jednom malom selu ovek mislio da je glup, i bio je. Ceo grad mu se smejao. Bio je kao
budala, i svako je u gradu uivao u njegovoj ludosti. Meutim, on je bio umoran od svoje
ludosti, pa je pitao mudrog oveka: "ta da radim?"
Mudar ovek je rekao: "Nita! Jednostavno, kad god neko hvali nekoga ti kudi. Kad
213
neko kae da je taj i taj ovek svetac, odmah kai: Ne, ja znam da je grenik! Kada neko
kae: Ova knjiga je vrlo vana, odmah kai: itao sam je i izuavao. Ne brini da li si je
itao ili ne; jednostavno kai: To je smee. Ako neko kae: Ova slika je jedno od najveih
umetnikih dela, jednostavno kai: Inae ta je ona? - samo platno i boje. Dete to moe da
naini! Kritikuj, kai ne, trai dokaze, a posle sedam dana doi kod mene."
Tokom sedam dana grad je poeo da osea da je taj ovek genije: "Nikada nismo znali
o ovim talentima, on je genije za sve. Pokaete mu sliku a on vam pokazuje njene greke.
Pokaete mu vanu knjigu, a on pokazuje u njoj greke. On je tako veliki kritiki um!
Analitiar! Genije!"
Sedmog dana on je doao kod mudrog oveka i rekao: "Sada nema potrebe da uzimam
bilo kakav savet od tebe. Ti si budala!" itav grad je imao obiaj da veruje tom mudracu, i svi
su rekli: "Na genije je rekao da je on budala, mora da jeste."
Ljudi uvek lake veruju u negativno, jer vrlo je teko da se opovrgne 'ne' - kako
moete dokazati? Kako moete dokazati da je Isus sin Boiji? Kako ete dokazati? Dve
hiljade godina je hrianska teologija dokazivala bez dokaza. A za sekundu je dokazano da je
on grenik, vagabund, i ubili su ga - za nekoliko sekundi! Neko je rekao: "Ja sam video ovog
oveka kako izlazi iz prostitutkine kue" - i gotovo! Niko ne mari da li je taj ovek koji je
rekao: "Video sam ga!", pouzdan ili ne - nikoga to nije briga. U negativno se uvek lako
verovalo, jer to takoe pomae va ego. U pozitivno se nije verovalo.
Vi moete rei 'ne', kad god postoji vrlina. Ali ne moete nauditi estitom oveku,
povreujete sebe. Vi ste samodestruktivni. Zapravo sprovodite samoubistvo lagano trujui
sebe. Kada kaete: "Ovaj ovek nije estit," ta vi zapravo kreirate? Kreirate osnovu na kojoj
ete poeti da verujete da je vrlina nemogua; a kada je vrlina nemogua, nije potrebno ni
pokuati. Onda padate dole. Onda se smetate gde jeste. Rast postaje nemogu. Vi biste eleli
da se namirite, utvrdite, onda se utvrdite u patnji jer ste jadni.
Vi ste sve utvrdili potpuno. Ovo utvrivanje treba da se prekine; treba da budete
neutvreni. Gde god da ste, treba da budete iupani i presaeni na viu ravan, a to je mogue
samo ako ste radosni prema estitom.
...radosti prema estitom i ravnodunosti prema zlom...
Nemojte ak ni da osuujete zlo.
Iskuenje postoji: vi biste eleli da osudite ak i vrlinu. Patanjali kae nemojte
osuivati zlo. Zato? On zna unutranju dinamiku uma: ako previe osuujete zlo, posveujete
previe panje zlu, i ubrzo postajete usklaeni s njim. Ako kaete: "Ovo je pogreno, ono je
pogreno," posveujete preveliku panju pogrenom. Postaete naviknuti na zlo. Ako
posveujete preveliku panju bilo emu, postajete opinjeni time. A ta god da osuujete vi
ete se obavezati, jer e to postati jedna privlanost, duboka privlanost prema dole. Inae,
zato biste brinuli? Oni su grenici, ali ko ste vi da brinete za njih?
Isus je rekao: "Ne sudite..." To je ono ta Patanjali ovde podrazumeva pod izrazom
ravnodunosti; ne sudite na ovaj ili onaj nain, budite ravnoduni. Ne kaite da ili ne; ne
osuujte, nemojte procenjivati. Jednostavno ostavite to boanskom; to nije nimalo va posao.
ovek je lopov; to je njegov posao. Njegov i Boji. Neka oni to srede sami; ne ulazite u to.
Ko trai od vas da se uputate u to? Isus kae: "Ne sudite..." Patanjali kae: "Budite
ravnoduni."
Jedan od najveih hipnotizera u svetu, Emil Kue, otkrio je zakon - zakon hipnoze.
Nazvao ga je zakonom obrnutog ili suprotnog efekta. Ako ste previe protiv neega, postaete
rtva. Pogledajte osobu koja je tek obuena da vozi bicikl na putu. Put je irok ezdeset stopa,
a postoje i miljokazi pokraj puta. ak i ako ste iskusni biciklista i od kamena nainite metu:
"Ja u otii i tresnuti u kamen," nekada moete promaiti. Ali nikada novo naueni - nikada!
On nikada ne promauje ugaoni kamen. Na dobrom putu, njegov toak se kree prema
kamenu, a ezdeset stopa je irok put! ak i sa zavezanim oima moete se kretati na njemu -
ak i ako nikoga nema na putu, on je sasvim tih, niko se ne kree...
ta se deava poetniku? Zakon deluje. Emil Kue ga naziva zakonom suprotnog
214
efekta. U poetku, zato to je poetnik koji ui, on se boji, pa tako gleda okolo, gde je taka
koje se plai - gde moe pogreiti? itav put je u redu, ali ovaj kamen, ovaj crveni kamen
pored ugla, to je opasnost: "Mogu tresnuti u njega." Dakle sada je stvorena jedna naklonost,
afinitet. Sada je njegova panja usmerena prema kamenu; zaboravlja se ceo put. A on je
poetnik koji ui! Njegove ruke drhte, gleda u kamen i ubrzo osea da se bicikla pokree.
Odjednom oseti da bicikl...
Bicikl mora da sledi vau panju; bicikl nema svoju vlastitu volju. On vas sledi gde
god da vi idete, a vi sledite vae oi, a oi slede suptilnu hipnozu, izvesnu paljivost. Vi
gledate u kamen, ruke se kreu tim putem. Vi postaje sve vie i vie uplaeni. to ste vie
uplaeni, vie ste uhvaeni, jer sada kamen izgleda da je jedna zla sila, kao da vas kamen
privlai. itav put se zaboravlja, bicikl se zaboravlja, poetnik koji ui je zaboravljen. Samo
kamen postoji; vi ste hipnotisani. Vi ete ii i tresnuti u kamen. Kada ste ispunili svoj um,
sledei put ete se plaiti jo vie. Dakle, gde se to moe prekinuti?
Kada kaete da je neto pogreno, idite u manastir - monasi osuuju seks. Seks je
postao miljokaz. Dvadeset etiri sata oni misle o tome; pokuavanje da se izbegne jeste
razmiljanje o tome. to vie pokuavate da izbegnete to, vie ste hipnotisani. Zbog toga je u
starim spisima reeno da kad god svetac meditira, lepe devojke s neba dolaze i pokuavaju da
ometaju njegov um. Zato bi lepe devojke bile zainteresovane? Neko sedi ispod drveta sa
zatvorenim oima, zato bi lepe devojke bile zainteresovane za njega?
Niko ne dolazi ni od kuda, ali on je toliko protiv seksa da je to postalo hipnoza. On je
tako mnogo hipnotisan da sada snovi postaju realni. Otvara svoje oi i vidi lepe nage devojke
kako stoje tamo. Vama treba pornografski asopis da vidite nagu enu. Ako odete u manastir,
nee vam trebati pornografski asopis; vi sami stvarate svoju pornografiju oko sebe. A onda
onaj koji tako meditira, postaje vie uplaen; zatvara oi, stee svoju pesnicu. Odmah se
unutra ena uspravlja.
Ne moete nai tako lepe ene na ovoj zemlji jer one su tvorevine sna - sporedni
proizvod hipnoze - a to se vie plaite, vie njih je tu. One e trljati njegovo telo, dodirivati
njegovu glavu, lepie se uz njega i grlie ga. On je potpuno lud, ali to se deava. Takoe se to
deava i vama. Opasnost moe da se razlikuje, ali to je ono to se dogaa. Protiv ega da ste
vi, s tim ete duboko dole biti spojeni.
Nikada nemojte biti protiv neega. Da se bude protiv zla znai pasti kao rtva. Onda
padate u ruke zla. Ravnodunost; ako sledite ravnodunost, to znai da to nije vaa briga.
Neko krade; to je njegova karma. On e je spoznati i morae da pati. To uopte nije va
posao; ne razmiljajte o tome, ne poklanjajte nikakvu panju tome. Postoji bludnica; ona
prodaje svoje telo - to je njen posao. Vi nemate neodobravanje u sebi, inae bili biste
privueni prema njoj.
To se deavalo - to je vrlo stara pria - da su svetac i bludnica iveli zajedno. Bili su
susedi, a onda su umrli. Svetac je bio vrlo poznat. Smrt je dola i poela da vodi sveca u
pakao. Umro je tog istog zlokobnog dana kada i bludnica.
Onda je svetac bio iznenaen, jer ona je odneena na put prema nebu. Stoga je pitao:
"ta je ovo? Izgleda da je dolo do nesporazuma. Ja sam onaj koji treba da ide prema nebu, a
ona je bludnica!"
Smrt je rekla: "Znamo, ali sada ako elite moemo vam objasniti; nije dolo do
nesporazuma. Date su naredbe - da bludnica mora da se odvede na nebo, a mudrac baci u
pakao." Svetac je pitao: "Ali zato?" ak i bludnica nije mogla da veruje. Ona je rekla: "Neto
mora da je pogreno. Zar ja moram biti odvedena na nebo? A on je svetac - veliki svetac. Mi
smo ga oboavali. Odvedite njega na nebo!"
Smrt je rekla: "Ne, to nije mogue jer je on bio svetac samo na povrini a mislio je
neprekidno o tebi; sanjao je o tebi milion puta. Na usnama mu je bilo ime Boga; u srcu tvoj
lik."
U isto vreme, s druge strane, tano je da je bludnica prodavala svoje telo, ali uvek je
mislila da bi elela da ima ivot kao ovaj svetac koji je iveo u hramu: "Kako je on ist!"
Sanjala je o svecu, istoti, svetosti, vrlini koja joj je nedostajala. A kada bi muterije otile,
ona bi se molila Bogu: "Sledei put nemoj me uiniti opet bludnicom. Uini me vernikom;
215
naini me meditantom. elela bih da sluim u hramu."
Mnogo puta je razmiljala da ode u hram, ali mislei da je previe u grehu, odluila je
da nije dobro da ulazi u hram: "To mesto je tako sveto a ja sam takva grenica." Mnogo puta
je elela da dotakne mudraeva stopala, ali je mislila da to nee biti dobro: "Nisam dovoljno
vredna da dodirnem njegova stopala." Odluila je da kada mudrac umre, sakupi prainu sa
staze kojim je prolazio, i da je oboava.
Nije pitanje ta ste vi spolja. Ono to je vaa unutranja hipnoza odluie budui tok
vaeg ivota. Budite ravnoduni prema zlu. Ravnodunost ne oznaava apatiju - zapamtite.
Postoji suptilna razlika. Ravnodunost ne oznaava apatiju. To ne znai da zatvorite svoje oi,
jer ak i kada ste ih zatvorili vi ste zauzeli stanovite, dranje. To ne znai da ne brinete, jer
tamo takoe postoji suptilno neodobravanje, osuivanje. Ravnodunost jednostavno znai kao
da to ne postoji, kao da to nije tu. Ravnodunost ne oznaava nikakvo stanovite. Vi prolazite
kao da se to ne dogaa.
Re upeksha, koju Patanjali koristi, jeste vrlo lepa. Nije ni apatija ni protivljenje, niti
bekstvo. To je jednostavno ravnodunost bez ikakvog naelnog stava - zapamtite, bez ikakvog
stanovita, jer vi moete biti indiferentni sa nekim naelnim stavom. Moete misliti da to nije
vredno - nije vredno mene da mislim o tome. Ne, onda imate izvestan naelan stav, a suptilno
neodobravanje je skriveno u tome. Ravnodunost jednostavno znai: "Ko ste vi da odluujete,
da sudite?" Mislite o sebi: "Ko ste vi? Kako moete rei ta je zlo a ta je dobro? Ko zna?"
Zato to je ivot takva kompleksnost zlo postaje dobro, dobro postaje zlo - oni se
menjaju. Poznati su grenici koji su dosegli najvie, i sveci koji su bacani u pakao. Stoga, ko
zna? A ko ste vi? Ko vas pita? Vi se brinite o sebi. ak i ako moete initi to, dovoljno ste
uradili. Budite vie obazrivi i svesni, onda vam ravnodunost dolazi bez ikakvog naelnog
stava.
To se dogodilo. Vivekananda, pre nego to je otiao u Ameriku postao je uvena
svetska figura, boravio je u Maharadinoj palati u Daipuru. Maharada je bio prijatelj
Vivekanande i Ramakrine. Kao to se maharadama svia, kada je Vivekananda doao u
palatu da tu boravi nainio je veliku sveanost od toga, pozvao je prostitutke da igraju i
pevaju na prijemu... kao to se maharadama svia; oni imaju svoje vlastite poglede. On je
sasvim zaboravio da primanje sannyasina s pevanjem i plesom prostitutki ne dolikuje. Ali nije
mogao znati sve to. Znao je da kad nekoga prima mora da se pije i plee.
A Vivekananda je jo bio nezreo; jo nije bio savreni sannyasin, onda postoji
ravnodunost - ali on jo nije bio ravnoduan. Nije dovoljno duboko uao ak ni u
Patanjalija. Bio je mlad ovek i vrlo sklon uzdravanju kojim je suzbijao svoj seks i sve.
Kada je video prostitutke, jednostavno se zakljuao u svojoj sobi i nije izlazio iz nje.
Maharada je doao i zatraio oprotaj. Rekao je: "Nismo znali. Nikada nismo primali
sannyasina. Uvek smo primali kraljeve, otuda znamo takve naine primanja. Dakle, ao nam
je, ali sada je ovo postalo jako uvredljivo, jer ovo je najvea prostitutka u zemlji - i vrlo je
skupa. Mi smo je platili, a sada rei joj da ode, bila bi velika uvreda za nju; ako vi ne doete
ona e se oseati vrlo povreena. Stoga izaite van."
Ali Vivekananda se plaio da izae van; zbog toga kaem da je bio jo nezreo, jo
neosposobljen sannyasin. Jo ne postoji ravnodunost - ve osuda: "Bludnica!" Bio je vrlo
ljut, pa je rekao: "Ne." Onda je prostitutka poela da peva bez njega, a pevala je pesmu o
svecu. Pesma je bila vrlo lepa. Pesma je kazivala: "Ja znam da te nisam vredna, ali si mogao
biti malo samilosniji. Ja sam blato, ubre na putu; to ja znam. Ali ti ne treba da bude
neprijateljski prema meni. Ja nisam niko - neznalica, grenik. Ali ti si svetac - zato se plai
mene?"
Kae se da je Vivekananda sluao iz svoje sobe. Prostitutka je plakala i pevala, i on je
osetio - osetio je celu situaciju i ta je uradio. To je nezrelo, detinjasto. Zato se boji? Strah
postoji samo ako ste privueni. Bojaete se ene ako ste privueni od nje. Ako vas ne privlai,
strah iezava. ta je strah? Ravnodunost dolazi bez ikakvog otpora.
Otvorio je vrata; nije mogao obuzdati sebe, pobedila ga je prostitutka. Ona je postala
pobednik; morao je da izae van. Izaao je, seo i napisao u dnevniku: "Novo otkrovenje sam
dobio od boanskog. Plaio sam se... mora da je bilo neke poude u meni. Zbog toga sam se
216
plaio. Inae ena me je potpuno pobedila, i nikada nisam video tako istu duu. Suze su bile
tako nevine a pevanje i igranje tako sveto da bih ja bio neprimeen. A sedei pored nje, po
prvi put sam postao svestan da nije pitanje ko je tu spolja; pitanje je ta je."
Te noi je napisao u svom dnevniku: "Sada bih uvek mogao spavati s tom enom u
krevetu i ne bi bilo straha." On je transcendirao. Ta prostitutka mu je pomogla da
transcendira. Ovo je udo. Ramakrina nije mogao da pomogne, a prostitutka mu je pomogla.
Dakle, niko ne zna odakle e pomo doi. Niko ne zna ta je zlo, a ta je dobro. Ko moe
odluiti? Um je nemoan i bespomoan. Stoga ne uzimajte nikakvo stanovite; to je znaenje
da se bude ravnoduan.
Um takoe postaje smiren naizmeninim izdisanjem i zadravanjem daha.
Patanjali takoe daje druge alternative. Ako moete uraditi ovo - bivajui sreni sa
srenim ljudima, prijateljski; saoseajui s jadnim, radosni s estitim, ravnoduni sa zlim
ljudima - ako to moete uraditi, onda ulazite iz transformacije uma prema nad-umu. Ako ne
moete uiniti - jer je to teko, nije lako - onda postoje druga dva puta. Ne oseajte se
potiteni.
Patanjali kae:
Um takoe postaje smiren naizmeninim izdisanjem i zadravanjem daha.
Onda uite kroz fiziologiju. Prvo je ulazak kroz um, drugo je ulaenje kroz fiziologiju.
Disanje i miljenje su duboko povezani, kao da su dva pola jedne stvari. Vi takoe
ponekad postajete svesni, ako ste malo paljivi; kad god se um promeni, disanje se promeni.
Na primer, vi ste ljuti; odmah se disanje menja, ritam se gubi. Disanje ima razliit kvalitet.
Ono nije ritmiko.
Kada imate strast, poudu, kada seks nadvlada, disanje se menja; ono postaje
grozniavo, ludo. Kada ste smireni, ne radei ba nita, samo se oseate vrlo oputeno, disanje
ima razliit ritam. Dakle, ili promenite um i disanje e se promeniti, ili moete uiniti
obrnuto: promenite disanje i um e se promeniti. Promenite ritam disanja, i um e se odmah
promeniti.
Kada se oseate sreni, smireni, ljubomorni, zapamtite ritam disanja. Sledei put kada
nastupi ljutnja, nemojte dozvoliti disanju da se promeni; zadrite ritam disanja kao da ste
sreni. Onda nije mogua ljutnja, jer disanje stvara situaciju za to. Sile disanja iz unutranjih
lezda u telu oslobaaju hemikalije u krvi.
Zbog toga postajete crveni kada ste ljuti; odreene hemikalije su ule u vau krv i
postali ste grozniavi. Vaa temperatura raste. Telo je spremno da se bori ili preduzme borbu:
telo je u krizi, u vanrednom stanju. Kroz ritam disanja ova promena nastaje.
Ne menjajte disanje. Upravo ga zadrite kao da ste smireni, samo disanje mora da
sledi obrazac smirenosti - i osetiete da je nemogue da postanete ljuti. Samo pokuajte da
budete smireni u disanju, i osetiete da seks iezava.
Ovde on predlae metodu:
Um takoe postaje smiren naizmeninim izdisanjem i zadravanjem daha.
Moete uraditi dve stvari; kad god osetite da um nije smiren - da je napet, zabrinut,
brbljajui, uznemiren, konstantno sanjiv - uradite jednu stvar: prvo duboko izdahnite. Uvek
zaponite sa izdisanjem. Izdahnite duboko, onoliko koliko moete, izbacite sav vazduh van.
Sa izbacivanjem vazduha to raspoloenje e biti izbaeno van, jer disanje je sve.
A kada izdahnite koliko je mogue, uvucite stomak unutra i zadrite za nekoliko
sekundi - ne udiite. Tada pustite telo da samo udahne. Udahnite duboko - onoliko koliko
moete. Opet stanite za nekoliko sekundi sa punim pluima. Ali vazduh mora kompletno biti
izbaen napolje. Izdahnite potpuno i udahnite potpuno; u istom ritmu. Ako ste zadrali vazduh
tri sekunde, onda i bez vazduha treba da budete tri sekunde. Zadrite udahnuti dah unutra,
zadrite izdahnuti dah. Odmah ete osetiti promenu koja nastupa u vaem telu. Raspoloenje
je nestalo. Nova klima je ula u vas.
ta se deava? Zato je to tako? Iz mnogo razloga, od kojih je jedan taj da kada
zaponete stvarati ovo disanje, va um je potpuno odvraen. Vi ne moete biti ljuti, jer je
zapoela nova stvar, um ne moe imati dve stvari zajedno. Va um je sada ispunjen
217
izdisanjem, udisanjem, zaustavljanjem, stvaranjem ritma. Vi ste potpuno apsorbovani u tome,
saradnja sa ljutnjom je prekinuta; to je jedna stvar.
Ovo izdisanje i udisanje isti celo telo. Kada izdahnete i zadrite (bez daha) za tri
sekunde, ili pet sekundi - onoliko koliko elite, onoliko koliko moete - ta se iznutra deava?
Celo telo izbacuje u krv sve to je otrovno. Vazduh je izvan, a telo zadobija prazninu. U toj
praznini svi otrovi se izbacuju napolje. Oni dolaze do srca, akumuliraju se tamo - otrovni
gasovi, azot, ugljen dioksid, svi se zajedno tamo sakupljaju.
Ne dajte im priliku da se sakupljaju zajedno. Nastavite da udiete i izdiete. Nema
praznine, nema pauze. U toj pauzi, rascep se stvara, neka praznina. U toj praznini, sve tee i
ispunjava je. Dakle, uzmete duboki udah, a onda zaustavite (dah). Svi ovi otrovni gasovi s
disanjem postaju pomeani; onda opet izdahnete i izbacite ih van. Opet pauza. Pustite da se
otrovi sakupe. To je nain izbacivanja stvari napolje.
Um i disanje su veoma povezani - moraju biti, jer disanje je ivot. ovek moe
postojati bez uma, ali ne moe postojati bez disanja. Disanje je dublje nego um. Va mozak
moe biti kompletno operisan; biete ivi ako moete disati. Ako se disanje nastavi, vi ete
biti ivi. Mozak moe biti sasvim izvaen napolje. Vi ete vegetirati, ali ete biti ivi. Neete
moi da otvorite oi i govorite, da inite ita, ali na krevetu moete biti ivi, vegetirajui za
mnogo godina. Ali um ne moe opstati; ako se disanje zaustavi, um iezava.
Vi ste otkrili ovu osnovnu stvar - da je disanje dublje od miljenja. Ako promenite
disanje moete promeniti miljenje. Jednom kada znate klju, da disanje ima klju, moete
kreirati svaku klimu koju elite; to zavisi od vas. Nain disanja zavisi od vas. Vi samo radite
jednu stvar; za sedam dana, samo nainite zabeleke o razliitim tipovima disanja koji se
deavaju s razliitim raspoloenjima. Vi ste ljuti; uzmite belenicu i evidentirajte disanje - za
koliko udiete i za koliko izdiete. Brojei do pet vi udiete, brojei do tri izdiete - zabeleite
to.
Ponekad se oseate vrlo, vrlo lepo - zapiite to, onda koja je proporcija udisanja i
izdisanja, koja je duina, ima li ikakve pauze - zabeleite to. Za sedam dana nainite svoj
dnevnik da biste osetili svoje vlastito disanje, kako je povezano s vaim raspoloenjima. Onda
ga moete probati. Kad god elite odbaciti raspoloenje, samo koristite suprotan obrazac. Ili,
naravno, ako elite da donesete odreeno raspoloenje, samo koristite odreeni obrazac.
Glumci svesno ili nesvesno dolaze do toga jer ponekad moraju biti ljuti a da nisu ljuti.
ta e oni stoga uiniti? Morae da kreiraju obrazac disanja. Moda nee biti svesni, ali e
zapoeti da diu kao da su ljuti, ubrzo krv jurne unutra i otrovi su osloboeni. Iako bez ljutnje
njihove oi su crvene, oni su u suptilnom stanju ljutnje bez da su ljuti. Oni moraju iskazivati
ili voditi ljubav a da nisu u ljubavi, moraju pokazivati ljubav a da nisu zaljubljeni. Kako to
rade? Oni znaju odreenu tajnu joge.
Zbog toga ja uvek kaem da jogin moe postati najsavreniji glumac. On to i jeste!
Njegova predstava je iroka, to je sve. On deluje, glumi - ne glumi na podijumu pozorita, ve
na pozornici sveta. On je samo glumac, nije pravi inilac. Razlika je to uzima uee u
velikoj drami, a moe ostati svedok toga i moe ostati udaljen i izdvojen.
Kada meditacija proizvodi izuzetne ulne percepcije, um stie poverenje a ovo pomae
istrajnosti.
Ako odradite svoj obrazac disanja, i otkrijete tajne kljueve kako da promenite klimu
uma, kako da promenite raspoloenja... I ako delujete s oba pola, to e biti bolje. Pokuajte da
budete prijateljski prema srenom, ravnoduni prema zlom, i takoe da menjate i
preobraavate obrazac svog disanja. Onda e biti neobian oseaj opaanja.
Ako ste uzeli LSD, marihuanu, hai onda se deava neobian oseaj percepcije. Vi
gledate obine stvari, a one postaju neobine, retke. Haksli (Aldous Nuxley) se sea da kada
je prvi put uzeo LSD sedeo je pred jednom obinom stolicom, a kada je bio sve dublje i
dublje sa drogom, kada je bio u tome ukljuen, stolica je odmah poela da menja boju. Postala
je blistava; jedna obina stolica - on nije nikada posveivao njoj nikakvu panju - postala je
tako lepa, iz nje su izlazile mnoge boje, kao da je bila nainjena od dijamanata. Takvi lepi
oblici i nijanse da nije mogao poverovati svojim oima ta se deava. Docnije se priseao da
218
se to moda dogodilo Van Gogu, poto je on gotovo sasvim isto naslikao stolicu.
Pesniku nije potrebno da koristi LSD. On ima jedan unutra ugraen sistem ubacivanja
LSD u telo. To je razlika izmeu pesnika i obinog oveka. Zbog toga oni kau da se pesnik
raa, a ne stvara se; jer on ima izuzetnu telesnu strukturu. Hemikalije u njegovom telu imaju
razliit kvantitet i kvalitet za njih. Zbog toga gde vi ne vidite nita on vidi uda. Vi vidite
obino drvo, a on vidi neto neverovatno. Vi vidite obine oblake; a pesnik, ako je zaista
pesnik, nikada ne vidi nita obino; sve je izuzetno lepo.
Isto se dogaa joginu; jer kada promenite svoje disanje i dranje, vaa telesna hemija
menja svoj obrazac, prolazite kroz hemijsku transformaciju, a onda vae oko postaje jasno,
nova mo opaanja se deava. Isto staro drvo postaje apsolutno novo. Nikada niste upoznali
senku njegovog zelenila; postala je sjajna. itav svet svuda oko vas uzeo je nov oblik. Sada je
to raj - nije obina stara kvarna zemlja.
Ljudi oko vas vie nisu isti. Vaa obina ena postaje najlepa ena. Sve se menja s
jasnoom vae percepcije. Kada se vae oi promene, sve se menja. Patanjali kae:
Kada meditacija proizvodi izuzetne ulne percepcije, um stie poverenje a ovo pomae
istrajnosti.
Onda postajete sigurni da ste na pravom putu. Svet postaje sve lepi i lepi, a runoa
iezava. Sve postaje sve vie i vie harmonija; nesloga iezava. Svet postaje sve vie i vie
dom, oseate se sve vie i vie lagodno u njemu. On je prijateljski. To je ljubavni dogaaj
izmeu vas i univerzuma. Stiete sve vie poverenja, i vie istrajnosti ima u vaem pregnuu.
Takoe meditirajte na unutranju svetlost koja je uzviena, izvan svakog bola.
Ovo se moe uraditi samo kada ste zadobili odreen kvalitet moi opaanja. Onda
moete zatvoriti oi i nai plamen - lep plamen pokraj srca, plavu svetlost. Ali odmah sada je
ne moete videti. Ona je tu, uvek je bila tu. Kada umrete, odlazi napolje iz vaeg tela. Ali ne
moete je videti jer kada ste bili ivi niste mogli da je vidite.
A drugi takoe to nee moi da vide, da neto izlazi van; ali je Kirlian iz Sovjetske
Rusije nainio fotografije sa vrlo osetljivim filmovima. Kada osoba umire neto se okolo
deava. Neka telesna energija, neka stvar slina svetlosti, naputa, odlazi i iezava u
kosmosu. Ta svetlost je uvek tu; to je sredite vaeg bia. Ona je pored srca - sa plavim
plamenom.
Kada imate istu percepciju, moete videti lep svet, svet svuda oko vas - kada su vae
oi jasne. Zatvorite ih i premestite se blie srcu; pokuajte da naete ta je tamo. Prvo ete
osetiti tamu. To je upravo kao da ste toplog sunanog dana uli spolja u sobu, i osetite da je
sve tamno. Ali saekajte, da oi budu usklaene s tamom, i ubrzo ete poeti da vidite stvari u
kui. Vi ste bili napolju milionima ivota. Kada po prvi put uete unutra, niega nema izuzev
tame, praznine. Ali priekajte, potrajae nekoliko dana - ak i nekoliko meseci, ali samo
priekajte, zatvorite oi i gledajte dole u srce. Iznenada, jednog dana to se dogodi; vidite
svetlost, plamen. Onda se usredsredite na plamen.
Nita nije blaenije od toga. Nita nije razigranije, raspevanije, muzikalnije,
harmoninije od te prave unutarnje svetlost u vaem srcu. A to se vie usredsreujete, vie
postajete smireni, tihi, hladnokrvni, sabrani. Onda za vas nema tame. Kada je vae srce
ispunjeno svetlou, itav univerzum je ispunjen svetlou.
Takoe meditirajte na unutranju svetlost koja je uzviena, izvan svakog bola.
Takoe, meditirajte na onome ko je postigao beeljnost.
Taj alat, sve alternative, daje vam Patanjali. Vitarga, onaj ko je otiao izvan svih
elja - takoe meditirajte na njemu. Mahavira, Buda, Patanjali - vai oboavani - Zaratustra,
Muhamed, Hrist ili bilo ko, prema kome oseate naklonost i ljubav... Meditirajte na onome ko
je otiao izvan elja. Meditirajte na vaem uitelju, na vaem guruu, koji je otiao izvan elja.
Kako e to pomoi? To pomae jer kada meditirate na nekome ko je otiao s one strane elja,
219
on u vama postaje magnetska sila. Dozvoljavate mu da ue u vas; on vas izvlai iz vas samih.
Ovo postaje vaa dostupnost, raspoloivost za njega.
Ako meditirate na nekome ko je otiao izvan elja, postaete pre ili kasnije kao on, jer
meditacija vas ini slinim samom objektu meditacije. Ako meditirate na novcu, postaete isti
kao novac. Idite i pogledajte u tvrdicu; on vie nema duu. On ima samo bankovni bilans;
nema nita unutra. Ako sluate uete samo primedbe, rupiji; tamo neete nai nikakvo srce.
emu god posvetite svoju panju, postajete slini tome. Dakle budite svesni. Ne posveujte
panju neemu to ne biste eleli da postanete, jer je to poetak. Seme se sadi s panjom, i
ubrzo e ono postati drvo.
Vi sadite seme pakla, a kada ono postane drvo kaete: "Zato sam tako bedan?" Uvek
posveujete panju pogrenom; uvek gledate u ono to je negativno. Uvek poklanjate panju
mani; onda postajete manjkavi.
Ne poklanjajte panju mani, nedostatku. Posvetite panju lepom. Zato brojati trnje.
Zato ne gledati cvet? Zato ceniti trnje? Zato ceniti noi? Zato ne ceniti dane? Ako brojite i
cenite noi, onda ima dve noi a samo jedan dan izmeu njih. Ako brojite dane, onda su dva
dana a samo jedna no izmeu. A to ini veliku razliku. Gledajte u svetlu stranu ako elite da
postanete svetlost; gledajte u mrak ako elite da postanete tama.
Patanjali kae:
Takoe, meditirajte na onome ko je postigao beeljnost.
Traite majstora, predajte se majstoru. Budite predusretljivi prema njemu. Sluajte,
posmatrajte, jedite i pijte njega. Pustite ga da ue u vas; dozvolite svom srcu da bude
ispunjeno s njim. Ubrzo ete biti na putovanju, jer objekat panje na kraju postaje cilj vaeg
ivota. A ljubaznost, paljivost je tajna uzajamnog odnosa. Kroz paljivost vi postajete
objekat svoje panje.
Krinamurti nastavlja da govori: "Posmatra postaje posmatrano." On je u pravu: ta
god posmatrate, vi ete postati. Stoga budite budni, uvajte se, ne posmatrajte neto to ne
biste eleli da postanete, jer to je va cilj; vi sejete seme.
ivite pokraj vitarge - pored oveka koji je izvan elja. ivite pored oveka koji nema
nita da ostvaruje ovde, koji je ostvaren. Sama njegova ostvarenost e vas preplaviti, i on e
postati katalizator.
On nee raditi nita, jer ovek koji je iznad elja ne moe raditi nita. ak vam ne
moe ni pomoi jer pomo je takoe elja. Mnogo pomoi dolazi kroz njega, ali vam on ne
pomae. On postaje katalizator ne inei nita, ako mu dopustite; on se sputa u vae srce i
samo njegovo prisustvo vas kristalie.
220
Poglavlje 10
ALFA JE OMEGA
Izlaganje 10. januara 1975. u Buddha dvorani.
Prvo pitanje:
Da li pozitivne misli donose sreu, kao, na primer, elja za prosvetljenjem?
To je preveliko traenje od pozitivnih misli jer prosvetljenje je izvan dualnosti; ono
nije ni negativno niti pozitivno. Kada se oba polariteta napuste, ono se deava. S pozitivnim
mislima mnoge stvari su mogue - ne prosvetljenje.
Moete biti sreni, ali ne blaeni. Srea dolazi i odlazi; suprotno uvek postoji s njom.
Kada ste sreni, upravo pored sree nesrea eka svoje vlastito vreme. Po pravilu eka na red.
Kada ste ljubazni ili puni ljubavi, to je pozitivno; mrnja eka svoje vlastito vreme.
Pozitivno ne moe otii izvan dualnosti. To je dobro sve dotle dok ide, ali previe je
traiti prosvetljenje od toga. Nikada ne oekujte to. Negativno mora da bude ostavljeno da bi
se dostiglo pozitivno. Pozitivno mora takoe da bude ostavljeno da bi postiglo ono izvan.
Prvo ostavite negativno, onda odbacite pozitivno; tada nita ne preostaje. To nepostojanje je
prosvetljenje; onda vie ne postoji um.
Um je ili pozitivan ili negativan; srean ili nesrean; ljubazan ili gnusan; ljut ili
saoseajan; dan i no; roenje i smrt - sve pripada umu. Ali vi ne pripadate umu. Vi ste izvan
njega - okrueni ste umom, ali izvan njega.
Prosvetljenje ne nastaje od uma. Ono nastaje od vas. Realizacija da "ja nisam um"
jeste prosvetljenje. Ako ostajete negativni, ostajete u delu doline uma. Ako ste pozitivni vi
dostiete deo vrha uma. Ali nijedno ne transcendira mentalnu ravan vaeg bia, sam um;
odbacite oboje.
Teko je ostaviti pozitivno. Lako je odbaciti negativno jer negativno vam daje patnju.
To je pakao; vi to moete ostaviti. Ali pogledajte u nesreu; niste ak ni nju ostavili. Prianjate
uz negativno takoe. vrsto se drite uz bedu kao da je blago. Lepite se uz nesreu samo zato
jer je postala stara navika, a vama treba neto da se priveete. Ne nalazei nita, vi se drite
vaeg pakla. Ali zapamtite, da se ostavi negativno lako je, ma koliko da izgleda teko. U
poreenju s pozitivnim to je vrlo lako, jer je to patnja.
Da se ostavi pozitivno znai da se odbaci srea; da se odbaci pozitivno znai da se
odbaci sve to izgleda kao cvee, sve to je lepo. Negativno je runo, pozitivno je lepo.
Negativno je smrt, pozitivno je ivot. Ali ako moete ostaviti negativno... dakle nainite prvi
korak. Prvo osetite patnju, koliko patnje vam je dalo negativno. Samo posmatrajte kako patnja
nastaje iz toga; posmatrajte samo i oseajte. Samo oseanje da negativno stvara patnju postae
odbacivanje.
Ali um ima vrlo lukav trik. Kad god patite, uvek kae da je neko drugi odgovoran.
Budite oprezni, jer ako ste rtva ovog trika onda negativno se nikada ne moe odbaciti. Na taj
221
nain negativno sebe skriva. Vi ste ljuti. Um kae neko vas je uvredio i zbog toga ste ljuti - to
nije ispravno. Neko vas je moda uvredio, ali to je samo jedan izgovor. Vi ve oekujete da
budete ljuti. Ljutnja se akumulirala u vama, inae neko bi bio uvreen - ne bi bilo ljutnje.
Uvreda moe da postane vidljivi uzrok toga, ali to stvarno nije uzrok. Vi kljuate
unutra. Zapravo, osoba koja vas grdi pomae vam. Pomae vam da iznesete svoj nemir van i
da se okona s tim. Vi ste u tako looj formi da vam ak i uvreda pomae. Neprijatelj vam
pomae jer pomae da iznesete sve negativnosti van. Barem ste rastereeni za sada.
Um uvek ima ovaj trik da skrene vau svest prema drugom. im neto ide pogreno vi
zapoinjete da traite ko je to uradio. U tom traenju ne uspevate, a stvarni krivac se skriva u
pozadini.
Nainite to apsolutnim zakonom da kad god je neto pogreno, odmah zatvorite oi i
potraite pravog krivca. A moi ete to da vidite jer je to istina. To je realnost. Istina je da vi
akumulirate ljutnju; zbog toga postajete srditi. Istina je da vi akumulirate mrnju; zbog toga
oseate neprijateljstvo. Drugi nije pravi uzrok. Na sanskritu oni imaju dva izraza. Jedan izraz
je karan - pravi uzrok, a drugi izraz je nimitta - nestvarni uzrok. A nimitta, nestvarni uzrok
koji izgleda kao uzrok, ali nije uzrok, obmanjuje vas. Obmanjivao vas je za mnogo, mnogo
ivota.
Odmah zatvorite oi i idite gde god oseate da se neto jadno deava, jer to je pravi
momenat da uhvatite krivca na samom delu. Inae neete moi da ga uhvatite. Kada ljutnja
iezne, vi ete zatvoriti svoje oi. Niega neete nai tamo. U uarenoj, plahovitoj situaciji,
ne propustite glavnu stvar. Nainite to meditacijom.
Ako ponete oseati da nije potrebna nikakva metoda za odbacivanje negativnog...
Negativno je tako gadno, to je takva bolest - neverovatno je kako to nosite. Odbacivanje nije
nita; noenje je zapanjujue. To je zbunilo sve Bude - kako nosite i zato nosite sve svoje
bolesti tako ljubazno? Tako ste paljivi s njima; titite sve to je pogreno. Zatiene, putaju
sve dublje i dublje korenje u vama.
Shvativi jednom da je to moja vlastita negativnost koja stvara problem, to otpada
samo od sebe. A onda ima lepote, kada negativan um otpadne sam od sebe. Ako pokuavate
da ga odbacite, on e prianjati; jer sam napor da se to odbaci pokazuje da vae razumevanje
nije sazrelo. Svako odricanje je nezrelost; niste zreli za to. Zbog toga je potreban napor da se
to odbaci. Ja nosim smee; treba li mi ikakav napor da ga odbacim, izuzev razumevanja da je
to smee? Ako mi treba neki napor da to odbacim, to znai da dodajem mom razumevanju
napor. Samo razumevanje nije dovoljno - zbog toga je potreban napor.
Svi oni koji su znali kau da je napor potreban jer vi nemate razumevanje. To moe
biti neko intelektualno znanje, ali zaista niste osetili situaciju, inae jednostavno biste je
odbacili. Ako zmija gmie stazom, vi jednostavno skoite. Nema napora u skoku. Vi ne
odluujete da skoite; ne stvarate u sebi logian zakljuak: "Evo zmije, a kad god ima zmije
postoji opasnost; stoga moram skoiti." Vi ne stvarate logian zakljuak korak po korak. ak i
Aristotel bi skoio. Kasnije on moe nainiti logian zakljuak, ali ba sada, kada je tu zmija,
zmija ne mari za vau logiku, a itava situacija je tako opasna... samo razumevanje te situacije
dovoljno je opasno.
Da se odbaci negativno nije potreban napor - samo razumevanje. Onda se javlja pravi
problem; kako odbaciti pozitivno - jer je tako lepo. A za vas koji niste upoznali onostrano,
transcendenciju, to je najvia srea - tako ste sreni. Pogledajte par u ljubavi; pogledajte u
njihove oi, nain na koji hodaju s rukom u ruci; oni su sreni. Recite im da odbace taj
pozitivan um, i oni e pomisliti: "jeste li ludi?" Oni su to ekali i sada se to dogodilo. A onda
doe Buda i kae: "Ostavite to."
Kada neko uspeva da postie sve vie i vie na lestvici uspeha, recite mu da odbaci to.
U njegovim oima to je jedina njegova svrha. ak i ako pomisli da ostavi to, zna da e pasti u
nevolju.
Jer gde ete se kretati od pozitivnog - znate samo dve mogunosti: pozitivnu ili
negativnu. Ako odbacite pozitivno, kreete se prema negativnom. Zbog toga negativno mora
biti ostavljeno prvo, tako da nema niega da se kree prema negativnom. Inae, ako odbacite
pozitivno, odmah negativno ulazi. Ako niste sreni, onda kakvi ete biti - nesreni? Ako niste
222
smireni, kakvi ete biti - brbljivi? Stoga, odbacite negativno prvo, tako je alternativa
zatvorena - ne moete se kretati tim putem. Inae energija ima uobiajeni tok kretanja od
pozitivnog prema negativnom, od negativnog prema pozitivnom. Ako postoji negativno, onda
postoji svaka mogunost da onog momenta kada odbacite pozitivno vi postanete negativni.
Kada niste sreni, biete nesreni. Vi ne znate da takoe postoji i trea mogunost.
Trea mogunost se samo otvara kada je negativno ostavljeno, a onda odbaeno i pozitivno.
Za momenat e biti zastoj. Energija se ne moe kretati nigde, ne znajui gde da se kree.
Negativna vrata su zatvorena, pozitivna su zatvorena. Vi ete biti za momenat... a taj
momenat e izgledati kao venost. Izgledae vrlo, vrlo dug - bez kraja.
Za momenat vi ete biti ba u sredini, ne znajui ta da radite, gde da idete. Ovaj
momenat e izgledati kao ludilo. Niste ni pozitivni niti negativni, onda gde ste? Kakav je va
identitet? Va identitet, reputacija i forma odbacuju se s pozitivnim i negativnim. Iznenada
niste niko koga moete prepoznati - samo energija, fenomen. I ne moete rei kako se oseate.
Nema oseanja. Ako to moete tolerisati, podneti ovaj momenat, to je najvee rtvovanje,
najvea tapascharya, a itava joga vas priprema za taj momenat. Inae tendencija e biti da
odete negde, ali nemojte ostati u ovom vakumu. Budite pozitivni, budite negativni, ali ne
ostajte o ovom vakumu. Vi ste nita, kao da iezavate. Ambis se otvorio, a vi padate u njega.
U tom momentu potreban je majstor koji e rei: "ekaj! Ne plai se, ja sam ovde." To
je samo la, ali vam je potrebna. Nikoga nema. ak ni majstor ne moe biti tu jer majstor
nestaje kada se va um okona. Sada ste apsolutno sami, ali da se bude sam tako je strano,
tako slino smrti, da je potreban neko ko e vam uliti hrabrost. Jer je to pitanje samo jednog
momenta i la pomae.
A ja u vam rei, sve Bude su bili laovi upravo zbog saoseanja prema vama. Majstor
kae: "Ja sam ovde. Ne brini; idi napred." Vi zadobijate poverenje, nainite skok. U pitanju je
samo momenat, i sve zavisi od toga. itava egzistencija zavisi od toga; taka ukrtanja, taka
kljuanja. Ako nainite korak, zauvek ste izgubljeni za um. Nee biti pozitivnog, nema opet
negativnog.
Moete biti zaplaeni. Moete se vratiti natrag i ui u negativno ili u pozitivno koje je
prijatno, udobno, blisko. Vi ste ulazili u nepoznato; to je problem. Prvo problem je kako
odbaciti negativno - nuno je zrelo razumevanje - a koje je najlake, a vi niste uinili ak ni
to.
Onda je problem kako ostaviti pozitivno koje je tako lepo i prua vam takvu sreu. Ali
ako odbacite negativno, ako postanete toliko zreli, imaete drugo razumevanje, drugi
preobraaj, u kome se moe uvideti da ako ne odbacite pozitivno, negativno e se vratiti
natrag.
Pozitivno onda gubi svu svoju pozitivnost. Bilo je pozitivno samo u poreenju s
negativnim. Jednom kada se negativno odbaci, ak i pozitivno postaje negativno jer sada
moete videti da je sva srea trenutna. A kada se taj trenutak izgubi, gde ete biti? Negativno
e ui opet.
Pre nego to negativno ue, odbacite ga. Pakao uvek dolazi kroz nebo ili raj. Nebo je
samo kapija; pakao je stvarnost iza nje. Kroz nebo i obeanje raja vi ulazite u pakao. Pakao je
stvarno mesto; nebo je samo kapija. Pre ili kasnije - kako moete zauvek ostati na kapiji?
Morate ui. Gde ete otii od pozitivnog?
Jednom kada se negativno ostavi, moete videti da je pozitivno samo drugi aspekt
negativnog - nije zaista suprotan, nije protivan, ve zavera. Oni su oboje u zaveri; oni su
zajedno. Kada doe do ovog razumevanja, pozitivno postaje negativno, vi to moete odbaciti.
Zapravo, nije dobro da se kae da vi to moete ostaviti. To se takoe odbacuje. To je
takoe postalo negativno. Onda vi znate da u ovom ivotu nema niega slinog srei. Srea je
trik nesree, da bi takoe ula unutra. To je isto kao odnos jajeta i kokoke. ta je koka? To
je put jajeta da se vrati natrag. A ta je jaje? To je put kokoke da se vrati natrag.
Pozitivno i negativno nisu prave suprotnosti. Oni su kao kokoka i jaje, majka i dete.
Oni pomau jedno drugo i dolaze jedno od drugog. Ali ovo razumevanje je mogue samo
kada se negativno odbaci. Onda odbacujete pozitivno takoe. Tada moete ostati u tom
prolaznom momentu, koji je najvei trenutak u egzistenciji. Nikada neete oseati da je drugi
223
trenutak tako dug - kao da prolaze godine, jer vakuum... Vi gubite svaku vezu, itava prolost
i budunost iznenada se prazne, ne znajui gde ste, ni ta se dogaa.
Ovo je trenutak ludosti. Ako pokuate da se vratite iz ovog trenutka, ostaete uvek
ludi. Mnogi ljudi polude kroz meditaciju. Od tog momenta oni padaju natrag, a sada ne
postoji nita u ta bi se nazad palo jer negativno i pozitivno su odbaeni. Oni vie ne postoje;
kua vie nije tu. Jednom kada ostavite kuu ona iezava. To zavisi od vas; to nije odvojen
entitet.
Um nije odvojen entitet. On zavisi od vas. Jednom kada ga ostavite, vie nije tu. Ne
moete se vratiti natrag, pasti nazad na to. To je stanje ludosti. Niste postigli transcendentno, a
vratili ste se natrag i traite um - on vie nije tu; kua je iezla.
Da se bude u tom stanju jeste vrlo, vrlo bolno. Prava patnja se po prvi put deava.
Otuda, majstor - potreba za majstorem, koji vam nee dozvoliti da se vratite natrag, ko e vas
prisiliti da idete napred, jer jednom kada se okrenete natrag, ko e vas prinuditi da idete
napred, jer kada se jednom okrenete natrag bie potreban veliki napor da se opet vratite na to
mesto. Moda ete propustiti to za mnogo ivota jer sada nema uma da bi to ak razumeo.
U sufizmu to stanje se naziva stanje masti - stanje ludog oveka, boanskog ludaka. To
stanje je zaista teko razumeti jer ovek jeste i nije - oboje. On se i smeje i plae, izgubio je
svaku orijentaciju. Ne zna ta je plakanje, a ta je smejanje. Imali li u tome ikakve
kontradikcije? On udara sebe i uiva, slavi udarajui sebe. On ne zna ta radi, da li je to tetno
ili nije. Postaje potpuno zavisan, postaje kao malo dete; o njemu se mora starati.
Ako neko ue u meditaciju bez majstora, rezultat moe da bude takav. S majstorem,
majstor e biti barijera. On e stajati iza vas i nee vam dopustiti da idete natrag. On e postati
stena. I ne nalazei nain da idete natrag, moraete da skoite. Niko ne moe to preduzeti za
vas. Niko u tom momentu ne moe biti s vama. Ali jednom kada nainite taj skok morate
transcendirati sve dualnosti. Negativno, pozitivno, oboje nestaju - a to je prosvetljenje.
Ja govorim o pozitivnom tako da moete odbaciti negativno. Jednom kada ostavite
negativno vi ste uhvaeni u klopku. Onda pozitivno mora da bude odbaeno. Svaki korak
dovodi do drugog, na takav nain da, ako nainite prvi korak, drugi e nuno doi. To je
lanac. Zapravo, samo prvi treba preduzeti. Onda sve drugo sledi. Prvi je poslednji, ako
razumete. Poetak je kraj, alfa je omega.
Drugo pitanje:
Molimo vas opiite razvojni jaz izmeu oveka sa duhovnim iskustvom koji je ve
dostigao odreen stepen vie svesti, ak i odreene psihike vetine i sposobnosti, i potpuno
razvijenog bia - ivog Bude.
Ovo je razlika: ovek koji je postao apsolutno pozitivan jeste ovek duhovnog
postignua. Osoba koja je postala apsolutno negativna... Kada ja kaem apsolutno negativna,
mislim devedeset devet posto negativna, jer apsolutna negativnost nije mogua. Nije mogua
ni apsolutna pozitivnost. Drugo je potrebno. Kvantitet moe da se promeni; stepeni se
razlikuju.
ovek koji je devedeset devet posto negativan, a jedan posto pozitivan jeste najnii
ovek, koga hriani nazivaju grenikom - pozitivnim jedan posto! To je potrebno samo da
pomogne njegovih devedeset devet posto negativnosti. Ali u svemu negativnom, ta god da vi
kaete, samo 'ne' je odgovor. ta god da trai egzistencija, odgovor je samo 'ne'. Ateista koji
niemu ne moe rei 'da', koji je postao nesposoban da kae 'da', koji ne moe verovati - taj
ovek pati u paklu. Zato to on kae svemu 'ne', on postaje 'ne', zevajue 'ne'; ljutnja, nasilje,
uguivanje i ugnjetavanje, alost, sve skupa - on postaje personifikovani pakao.
Teko je nai takvog oveka, jer teko je biti takav ovek. Da se ivi u devedeset devet
posto pakla vrlo je teko. Meutim, govorim vam ovo, samo da bih vam objasnio. Ovo je
matematika mogunost. ovek to moe postati ako pokua. Takvog oveka neete nigde
nai. ak ni Hitler nije tako destruktivan. itava energija postaje destruktivna - ne samo za
druge, ve takoe i za sebe. itavo dranje je samoubilako. Kada osoba poini samoubistvo,
ta kae? Kae 'ne' celom ivotu kroz svoju smrt. Ona kae 'ne' Bogu, ovako: "Ti me ne
224
moe stvoriti. Ja u unititi sebe."
Sartr, jedan od najveih mislilaca ovog veka, kae da je samoubistvo jedina sloboda -
sloboda od Boga. Zato osloboenje od Boga? Jer ne postoji sloboda. Nemate nikakvu
slobodu da stvarate sebe. Gde god da ste, vi nalazite da ste ve stvoreni. Roenje vi ne moete
preuzeti; to nije vaa sloboda. Sartr kae da ako smrt sami moete odrediti, u tome je vaa
sloboda. Time definitivno moete rei jednu stvar Bogu: "ja sam slobodan". Takav ovek koji
uvek ivi pored ambisa samoubistva jeste zadnji, najvei grenik.
U egzistencijalizmu koji propoveda Sartr, ove rei su postale vrlo znaajne - muka,
dosada, alost. One su morale postati znaajne, jer ovaj ovek e iveti u muci, dosadi. Jedan
posto pozitivnog je potrebno. On e rei 'da' dosadi, samoubistvu, muci, samo tek toliko da
ima potrebu da kae 'da'. Ovo je moderan ovek koji se pribliava sve blie i blie poslednjoj
obali. Na drugom vrhu stoji duhovni ovek. Ovo je grenik, pali ovek. Na drugom vrhu -
devedeset devet procenata pozitivnom, jedan posto negativnom - je duhovni ovek. On kae
'da' svemu. On ima samo jedno 'ne' a to je protiv samog 'ne', to je sve. Inae on je 'da'. Ali zato
to totalno 'da' ne moe postojati, on ima potrebu i da kae 'ne'.
Ovaj ovek postie mnoge stvari jer pozitivan um vam moe dati milione stvari; ovaj
ovek e biti srean, smiren, sabran, staloen i spokojan. A zbog ovoga um e cvetati i dati
njemu sve svoje pozitivne kvalitete. On e imati odreene moi. Moe itati vae misli, moe
vas isceliti. Njegov blagoslov e postati sila. Samo da budete pokraj njega imaete koristi. Na
suptilne naine on je blagoslov.
Svi siddhi - sve moi o kojima joga govori, a Patanjali e docnije govoriti o tome - za
njega e biti laki; on e biti ovek udesa, njegov dodir e biti magian. Sve je mogue jer on
ima devedeset devet posto pozitivan um. Pozitivnost je snaga, mo. On e biti vrlo snaan.
Ali jo nije prosvetljen. Vama e biti lake da mislite da je ovaj ovek prosvetljen nego da
mislite da je prosvetljen ovek prosvetljen, jer prosvetljen ovek jednostavno ide izvan vas.
Vi njega ne moete razumeti; on postaje neshvatljiv.
Zapravo prosvetljen ovek nema mo, jer on nema um. On nije udotvoran. On nema
um; ne moe uraditi nita. On je najvie u ne-delovanju. uda se mogu dogaati oko njega.
Ali ona se deavaju zbog vaeg uma, ne zbog njega, a to je razlika. Duhovan ovek moe
initi uda; a prosvetljeni ovek ne. uda su mogua, ali ona e se dogoditi zbog vas, ne zbog
njega. Vae poverenje, vaa vera, stvarae udo, jer vi u tom trenutku postajete pozitivan um.
Sa Isusom se dogodilo da je jedna ena dodirnula njegovu haljinu dok se kretao kroz
svetinu; a bila je siromana i tako stara da nije mogla verovati da e je Isus blagosloviti. Stoga
je mislila da je dobro biti u gomili, a kada Isus prolazi, samo da dodirne njegovu haljinu. "To
je njegova haljina, i sam dodir je dovoljan. A ja sam siromana i stara, ko e se mariti za
mene, koga je briga? Bie mnogo ljudi, a Isus e se biti zainteresovan za njih." Stoga je
jednostavno dotakla njegovu haljinu.
Isus je osetio njen dodir, okrenuo se i pogledao je, a ena je rekla: "Ja sam izleena."
Isus je rekao: "To je zbog tvoje vere. Ja nisam uradio nita; to si ti sama uradila."
Mnoga udesa se mogu dogoditi, ali ovek koji je prosvetljen ne moe uiniti nita.
Um je inilac, inilac svega. Kada um vie nije tu, dogaanja su tu ali ne delovanja.
Prosvetljenog oveka zapravo vie nema. On postoji kao ne-entitet, kao jedna praznina. On je
hram, (svetinja) - prazan. Vi moete ui u njega, ali ga neete susresti. On je otiao izvan
polariteta; on je veliko izvan, s one strane. Biete izgubljeni u njemu, ali njega ne moete
nai.
ovek duhovne moi je jo u svetu. On je vaa polarna suprotnost. Vi se oseate
bespomonim; on se osea mono. Vi se oseate nezdravo; on moe da vas izlei. Nuno je
da bude tako. Vi ste devedeset devet posto negativni; on je devedeset devet posto pozitivan.
Sam susret je izmeu nemoi i snage. Pozitivnost je snaga, negativnost je nemo. Vi ete biti
jako impresionirani takvim ovekom, a to postaje opasnost za njega. to ste vie
impresionirani njime, vie se jaa ego. S negativnim ovekom, ega ne moe biti vrlo mnogo
jer egu treba pozitivna snaga.
Zbog toga u grenicima moete nai vrlo, vrlo ponizne ljude, ali nikada svece. Sveci
su uvek egoistini. Oni su neko, moni, izabrani, elita, glasnici Boga, proroci. Oni su neko.
225
Grenik je ponizan - boji se sebe, kree se paljivo; on zna ko je. To se dogodilo mnogo puta
da je grenik nainio direktan skok i postao prosvetljen, ali nikada nije to bilo tako lako za
oveka duhovne snage, jer sama snaga postaje prepreka.
Patanjali e govoriti mnogo o tome. On ima kompletan odeljak ovih sutri posveenih
vibhuti padi - ovoj dimenziji moi. Napisao je itav odeljak samo da vas uini opreznim, da
ne postanete rtva toga, jer ego je vrlo suptilan. To je tako suptilna pojava i tako varljiva sila, i
gde god ima moi, on to usisava. To je usisavajui fenomen, taj ego. Tako u svetu ego nalazi
politiku, ugled, mo, bogatstvo. Onda on osea nekoga - vi ste predsednik zemlje ili premijer;
onda ste neko. Ili imate milione rupija - onda ste neko; ego je ojaan.
Igra ostaje ista jer pozitivno nije izvan sveta. Pozitivno je unutar sveta - bolje nego
negativno, ali onda je opasnost takoe vea, jer ovek koji osea da je velik jer je premijer,
predsednik ili vrlo bogat ovek, zna da ne moe preneti ta bogatstva izvan smrti. Ali ovek
koji se osea monim zbog psihikih moi - posebno, itanja misli, vidovitosti, sposobnosti da
se uje (no to je izvan polja ula sluha), astralnog putovanja, isceljenja - on osea vie
samoljublja, vie egoizma. On zna da moe preneti ove moi s one strane smrti. Da, one se
mogu preneti, jer je um taj koji se ponovo raa, a ove sile pripadaju umu, a um se kree od
jednog tela do drugog. On se prenosi. Vi ete biti roeni u sledeem ivotu od samog poetka
kao harizmatino dete, imaete u sebi magnetsku silu. Otuda, vie privlanosti; otuda vie
opasnosti.
Zapamtite, ne pokuavajte da postanete duhovni. Duhovno je protiv materijalnog isto
kao negativno protiv pozitivnog. Zapravo, oni nisu suprotnosti. Kvalitet oboje je isti. Jedno je
superiornije i suptilno; drugo je grubo i inferiorno, ali oboje su isti. Ne budite prevareni
duhovnim moima. Kad god zaponu da se bude u vama duhovne moi, morate biti budniji
nego ikada. A one e se javiti! to vie meditirate, um e postati profinjeniji. A kada je um
profinjen, seme koje ste nosili zapoinje da klija. Sada je zemlja spremna i sezona je dola. I
lepi su ovi cvetovi...
Kada moete dotaknuti nekoga i odmah ga izleiti, teko je odupreti se iskuenju.
Kada moete uiniti ljudima mnoge dobrobiti, moete postati veliki sluga; vrlo je teko
odupreti se iskuenju, odmah se iskuenja bude i vi racionalizujete jer to inite samo za
sluenje ljudima. Ali pogledajte unutra; kroz sluenje ljudima ego se uzdie, a onda e tu
nastati najvea barijera.
Materijalizam je tako velika barijera. To je isto kao negativan um - nije velika barijera
za odbacivanje. To je patnja. Pozitivno je teko odbaciti, duhovnost je teko odbaciti. Moete
lako odbaciti telo; pravi je problem odbaciti um. Inae dok ne odbacite oboje, materijalno i
duhovno - ni ovo ni ono - dok ne odete izvan oboje, niste prosvetljeni.
ovek koji je prosvetljen zapravo postaje vrlo jednostavan, sasvim obian. On nema
nita specijalno, a to je specijalnost. On je tako obian da ga vi moete zaobii na ulici. Vi ne
moete zaobii duhovnog oveka. On e doneti talas oko sebe; on e biti energija. Biete
jednostavno zapljusnuti i okupani njime ako na ulici proe pored vas - privueni kao magnet.
Ali vi moete mimoii Budu. Ako ne znate da on jeste Buda, vi neete znati. Ali ne
moete mimoii Raspuina. A Raspuin nije lo ovek; Raspuin je duhovan ovek. Ne
moete mimoii Raspuina. Onog momenta kada ga vidite vi ste namagnetisani. Slediete
njega za ceo ivot. To se dogodilo Csar-u. Jednom kada je video ovog oveka postao je
njegov rob. Imao je ogromnu mo. Dolazio bi kao jak vetar, teko je bilo ne biti njime
privuen.
Teko je biti privuen Budi. Mnogo puta ga moete mimoii. On je tako jednostavan i
tako obian, a to je izuzetnost, jer sada su oboje, i pozitivno i negativno izgubljeni. On vie
nije u elektrinom okviru. On postoji! On postoji kao stena, kao drvo. On postoji kao nebo.
Ako mu dopustite, moe ui u vas; nee ak ni pokucati na vaa vrata - ne! Nee ak ni toliko
biti agresivan. On je vrlo, vrlo tih fenomen; on je nitavilo.
Inae ovo je najvea stvar za postizanje jer samo on zna ta je egzistencija, samo on
zna ta je bie. Sa negativnim i pozitivnim vi znate um; negativno je nemono, pozitivno je
snano. Nikada ne pokuavajte da budete duhovni - to e se dogoditi automatski, ne treba to
da pokuavate. A kada se to dogodi, ostanite nevezani.
226
Ima mnogo, mnogo pria iz prolosti. Buda je imao brata od strica, zvao se Devadata.
Buda ga je inicirao. On je bio brat od strica i naravno, duboko ispod, podozriv, ljubomoran - i
vrlo moan ovek kao Raspuin. Ubrzo je poeo da skuplja svoje vlastite sledbenike i poeo
je da govori ljudima: "Ja mogu uiniti mnoge stvari, a ovaj Buda ne moe uraditi nita."
Sledbenici su esto dolazili Budi i govorili: "Ovaj Devadata pokuava da stvori
posebnu sektu, i on kae da je snaniji." On je bio u pravu, ali njegova snaga je pripadala
pozitivnom umu. Vie puta je pokuao da ubije Budu. Doveo je jednog slona do ludila. Kada
sam video da je doveo slona do ludila, mislio sam da koristi svoju pozitivnu mo, ali to je bila
tako jaka pojava da je slon bio opijen. Besno je pojurio obarajui mnogo drvea. Devadata je
bio vrlo srean jer je upravo iza drvea sedeo Buda, a slon je pobesneo - upravo s mahnitom
energijom. Ali kada je slon doao do Bude - seo je smiren u dubokoj meditaciji, taj slon...
Devadata je bio zbunjen.
ta se dogodilo? Kada postoji praznina, sve se apsorbuje. Praznina nema granica za to.
Mahnitost je apsorbovana. Ne da je Buda neto uinio - on nije nita uinio - on je upravo
vakuum. Slon je doao i izgubio svoju energiju, postao je smiren. Postao je tako smiren, da je
reeno kako Devadata u vie pokuaja nije uspeo da uiti slona opet mahnitim.
Prosvetljen ovek uopte nije ovek - to je jedna stvar. On uopte nije - to je druga
stvar. On izgleda da je tu, ali nije. Vi vidite njegovo telo, ali ne njega. to ga vie traite,
manje je mogunosti da ete ga nai. U samom traganju vi ete se izgubiti. On je postao
univerzalan. Duhovan ovek je jo uvek jedna individua.
Dakle zapamtite, va um e pokuati da bude duhovan. Va um ima silnu elju da
postane moniji, da bude neko u ovom svetu nikoga. Budite svesni toga. ak i ako se mnogo
dobrobiti moe iz toga stei, to je opasno, dobrobit je samo na povrini. Duboko dole vi
ubijate sebe, i ubrzo e to biti izgubljeno i opet ete pasti u negativno. To je izvesna energija.
Vi moete da je izgubite; moete da je koristite; onda se ona gubi.
Hindus ima vrlo naunu kategoriju; nigde ne postoji takva kategorizacija. Na Zapadu
oni misle u terminima pakla i raja (ili neba) - samo dve stvari. Hindus misli u tri kategorije -
pakao, nebo i moksha. Treu je teko prevesti na zapadne jezike jer to ne postoji kao nekakva
kategorija. Mi nazivamo to 'osloboenjem', ali to nije. To daje oseanje, samo miris toga, ali
nije sasvim isto.
Nebo i pakao, oni su tamo. Tree nije tamo. Pakao je negativan um u svom
savrenstvu; nebo je pozitivan um u svom savrenstvu. Ali gde je izvan, s one strane? U Indiji
oni kau ako ste duhovni, kada umrete biete roeni na nebu. iveete tamo za milione
godina sreno, apsolutno uivajui sve - onda ete morati ponovo da padnete natrag na
zemlju. Energija je izgubljena, moraete se vratiti natrag. Vi ste zaradili odreenu energiju,
onda ste je iskoristili. Paete opet natrag u istu situaciju.
Stoga oni kau ne traite nebo u Indiji. ak i ako biste bili sreni za milione godina, ta
srea nee trajati zauvek. Vi ete je izgubiti, paete natrag; to nije vredno napora. Ono to
hindusi nazivaju devatama - onima koji ive na nebu, ljudima koji borave na nebu...
Oni nisu mukte; oni nisu prosvetljeni. Ali su pozitivni; dostigli su vrhunac svoje
pozitivne energije, energije uma. Oni mogu leteti nebom, mogu se premetati iz jedne take u
prostoru do druge bez vremenskog jaza. Onog momenta kada neto ele, odmah se to
ispunjava bez vremenskog odlaganja ili jaza. Ovde vi elite, tamo je ispunjeno. Oni imaju
lepa, uvek mlada tela. Nikada ne postaju stari. Njihova tela su zlatna. Oni ive u zlatnim
gradovima s mladim enama, s vinom, enama i plesom, i neprekidno su sreni. Zapravo
tamo postoji samo jedna nevolja - to je dosada, oni se dosauju. To je jedino negativno -
jedan procenat negativnog, devedeset devet posto oni su sreni - jednostavno im postaje
dosadno i ponekad ak pokuavaju da dou na zemlju. Mogu doi; oni dou i pokuaju da se
pomeaju sa ljudskim biima samo da bi izali iz dosade.
Na kraju, oni padaju natrag... kao to na kraju vi izlazite iz sna, lepog sna, to je sve.
Nebo je san prema hindusima - divan san. Pakao je takoe san - nona mora. Oba su snovi jer
oba pripadaju umu. Zapamtite ovu definiciju: sve to pripada umu jeste san. Pozitivan,
negativan, kakav god bio; um je san. Otii izvan sna, probuditi se, znai postati prosvetljen.
Teko je rei bilo ta o prosvetljenom oveku, jer se on ne moe definisati. Definicija
227
je mogua ako postoji neko ogranienje. On je prostran kao nebo; definicija nije mogua.
Jedini nain da se zna prosvetljeni ovek je da se postane prosvetljen. Duhovan ovek moe
biti definisan; on ima svoja ogranienja. Unutar uma nema potekoa u njegovom definisanju.
Kada doemo do vibhuti pade - do Patanjalijeve sutre o siddhijima, o moima,
videemo da on moe biti potpuno definisan. A na Zapadu, nauno istraivanje koje se odvija,
oni nazivaju psihikim istraivanjem. Psihika drutva postoje svuda u svetu; sada mnogi
univerziteti imaju laboratorije za psihika istraivanja. Pre ili kasnije, ono to Patanjali kae
bie nauno kategorizovano i dokazano.
Na neki nain to je dobro. To je dobro jer ete onda moi da znate da je to neto iz
uma, to moe biti ak ispitano mehanikim spravama, kategorizovano i zavreno. Vi
prosvetljenje ne moete ni letimino sagledati kroz neku mehaniku spravu. To nije fenomen
tela ili uma. To je vrlo lukavo, misteriozno.
Zapamtite jednu stvar: nikada ne pokuavajte da steknete nikakve duhovne moi. ak
i ako one same dou na vau stazu, ako je mogue odbacite ih odmah. Ne kreite se u
njihovom drutvu i ne sluajte njihove trikove. Oni e rei: "ta je pogreno u tome? Moete
pomoi drugima; moete postati veliki dobrotvor." Ali nemojte postati to. Jednostavno kaite:
"Ja ne traim moi i niko ne moe pomoi nikome." Moete postati prosvetljeni, ali nikome
ne moete pomoi.
Kako ikome moete pomoi? Svako se kree prema svojoj vlastitoj karmi. U stvari,
ako vas ovek duhovne snage dotakne i vaa bolest iezne, ta se deava? Duboko ispod vaa
bolest je bila za nestajanje, iezavanje; vae karme su bile ispunjene. Samo je to jedan
izgovor da je (bolest) iezla dodirom tog duhovnog oveka. Ona je bila za nestajanje; jer ste
uinili neto, zbog toga je bila tu. Vreme je dolo...
Vi nikome ne moete pomoi ni na koji nain. Postoji samo jedna pomo, a to je da
postanete ono to biste eleli da svako postane. Vi jednostavno postajete to. Bie korisno
samo vae prisustvo, ne vae delovanje.
ta Buda radi? On je jednostavno tu, dostupan, kao reka. Dolaze oni koji su edni.
ak i ako reka pokuava da zadovolji vau e, to je nemogue ako vi niste spremni. Ako ne
otvorite usta, ako se ne sagnete dole da primite vodu, ak i ako reka protie, moete ostati
edni. To je ono to se deava; reka tee a vi sedite na obali edni. Ego e uvek ostati edan,
ta god da on postigne. Ego je edan. Zasienost je od due, ne od ega.
Tree pitanje:
U emu je tajna da vi moete raditi s mnogima od nas u isto vreme?
Zato to ja uopte nita ne radim Ja sam jednostavno prisutan; nikakve razlike nema
koliko je vas oko mene. Ako bih radio, onda naravno, kako bih mogao raditi s tako mnogo vas
u isto vreme? Moj rad je drugaijeg kvaliteta. To zapravo nije rad. Ja moram koristiti ove rei
zbog vas. Jednostavno sam ovde, stvari e se dogoditi ako ste vi takoe ovde, ne treba nita da
se radi. Ja sam dostupan; ako ste vi takoe dostupni, stvari e se dogoditi same; nita nije
potrebno da se radi.
Potreban je spoj dve korisnosti, dva prisustva; onda se stvari dogaaju same od sebe.
ta radite kada polaete seme u zemlju? ta radite? Postoji samo susret semena i zemlje, a
stvari se deavaju same od sebe, ba slino tome.
Ja sam ovde. Ako ste vi takoe ovde... a to je problem, moe izgledati da ste ovde, a
da niste ovde. Onda se nita ne dogaa. Ja sam ovde. Ako ste vi takoe ovde, stvari se
dogaaju same od sebe - ba tako; ja ne radim nita, inae umorio bih se od vas. Ja nikada
nisam umoran, jer ne radim nita. Vi me ne moete umoriti; meni nije dosadno - inae, bilo bi
mi dosadno. ak i vama je dosadno sa samim sobom - a tako je mnogo vas.
Ovo se dogodilo u jevrejskoj zajednici; uitelj je pretio da e otii, a pribliavali su se
sveti dani pa su vernici bili zabrinuti ta da rade. Teko je bilo u tom momentu nai uitelja,
novog uitelja, a on je bio nepopustljiv - stari ovek. Pokuali su da ga nagovore; poslali su
delegaciju od tri poverenika, i rekli im da ga nekako nagovore. Ako eli veu platu, kaite mu
da je u redu, ili mu kaite: "Budite tu barem jo nekoliko sedmica, a onda moete otii; dotle
228
emo nekoga nai." Tako su oni otili, pokuali su da ga nagovore na svaki nain. Rekli su:
"Volimo vas i potujemo vas. Zato odlazite?" Uitelj je odgovorio: "Da je bilo ovde barem
pet osoba kao to ste vi, ja bih ostao!"
Oni su se osetili polaskani, jer je rekao: "Da je bilo ovde barem pet osoba kao to ste
vi, ja bih ostao!" Osetili su se vrlo dobro pa su rekli: "Ali to nee biti teko; ovde smo nas
trojica; jo dvojica se mogu nai." Uitelj je na to rekao: "To nije teko; u tome je problem. Vi
ste takvi da ovde ima dvesta osoba, a to je previe!"
Vi se dosaujete sa samim sobom. Pogledajte u ogledalo; dosadno vam je vae vlastito
lice. A toliko vas mnogo ima ovde, morao bih se dosaivati do smrti! A isti problem mi vi
donosite svakog dana. Ali ja se ne dosaujem jer ja ne radim. Ovo nije uopte rad. Moete to
nazvati ljubavlju, ali ne radom - ljubavi nikada nije dosadno. Hiljadu puta moete mi izneti
isti problem - opet i opet... ali nema problema.
Posmatrao sam hiljade ljudi. Isti problemi se stalno ponavljaju. Vai problemi su kao
sedam dana u nedelji - ne vie od toga. Opet dolazi ponedeljak, opet dolazi utorak; to se tako
odvija stalno. Ali meni ni malo nije dosadno jer ja ne radim. Ako vi radite, onda je naravno
vrlo teko. Zbog toga ja mogu da dejstvujem - zato to ne radim.
Kod mnogih od vas jedina stvar se zahteva od vas, ne od mene. Stoga nekog dana se
moete umoriti od mene; to je mogue. Moete pokuati da pobegnete od mene; to je mogue.
Samo jedna stvar se zahteva od vas. Ako moete to uraditi, onda nije potrebno nita da se ini,
bilo s moje strane ili s vae. A ta stvar je vaa dostupnost; da budete ovde i sada, a onda nema
razlike da li ste ovde u gradu, u ovom aramu, ili u drugom kraju sveta.
Ako ste dostupni, pristupani, seme e proklijati. Ja sam dostupan svuda; nije u tome
poenta. ak i kada ne budem u ovom telu, ja u biti dostupan. Ali za vas e biti sve tee, jer
niste pristupani; ak ni kada sam u telu ovde i upravo vam sada govorim - ali vi ne sluate.
Svakako ujete, ali ne sluate. Gledate kroz mene, ali ne u mene. Gledajte u mene! To nije
rad. To je samo dostupna ljubav, kroz ljubav sve je mogue - svaka transformacija.
etvrto pitanje:
Spomenuli ste da je potrebna ljubav. Zato je veini ljudi tako teko da ispune ovu
sutinsku potrebu?
Mnoge stvari su upletene. Jedna stvar: drutvo je protiv ljubavi jer ljubav je najvea
obaveza, i ljubav vas odvaja od drutva. Dvoje ljubavnika postaju svet za sebe, odvojen. Vi ne
brinete ta se deava u svetu drugih; jednostavno ih zaboravite. Stvarate svoj vlastiti privatni
svet.
Ljubav je takva kreativna sila, ona postaje univerzum. Onda vi zapoinjete da se
kreete oko svog vlastitog centra - a to drutvo ne moe da tolerie. Vai roditelji ne mogu
tolerisati vau ljubav jer ako ste u ljubavi vi ih potpuno zaboravljate, kao da nikada nisu
postojali. Onda oni postoje na margini, negde vrlo udaljeno. Kako vam mogu dopustiti da
volite? Oni e nainiti sporazum za va brak. To e biti njihov sporazum. Vi ete postojati...
kao deo porodice.
Mula Nasrudin se zaljubio u devojku. Vratio se kui vrlo srean i dok su veerali
rekao je svojoj porodici: "Odluio sam." Otac je odmah odgovorio: "To nije mogue.
Nemogue - ne mogu dozvoliti to, jer porodica devojke nije ostavila ni jedan jedini paisa za
nju. Ona je bankrot. Bolje devojke su dostupne sa boljim mirazem. Ne budi lud."
Majka je rekla: "Ta devojka? Nikada nismo mogli zamisliti da moe biti tako glup.
Ona nita ne radi osim to ita besmislene romane. Ona je beskorisna. Ne moe da kuva; ne
moe da isti kuu. Pogledaj prljavu kuu u kojoj ivi."
I tako dalje. Svaki lan porodice je odbacivao prema svojoj vlastitoj koncepciji. Mlai
brat je rekao: "Ja se ne slaem zbog njenog nosa. Nos joj je tako ruan." Svako ima svoje
miljenje.
Onda je Nasrudin rekao: "Ali ta devojka ima neto to mi nemamo." Oni su pitali u
horu: "ta je to?" On je rekao: "Porodicu, ona nema porodicu. To je jedna lepa stvar to se
tie nje."
229
Roditelji e biti protiv ljubavi. Trenirae vas od samog poetka - trenirae vas na takav
nain da se ne zaljubite, jer ljubav e ii protiv porodice, a drutvo nije nita drugo do vea
porodica. Ljubav ide protiv drutva, civilizacije, religije, svetenika. Ljubav je takvo jedno
angaovanje, takvo potpuno obavezivanje, ona ide protiv svakoga. Svako je imao neki ulog u
njoj.
Ne, ona se ne moe dopustiti. Vi ste trenirani da ne volite - u tome je tekoa. Ova
tekoa dolazi iz drutva, kulture, civilizacije, svega to je oko vas, ali to nije najvea
potekoa. Postoji jo jedna, koja dolazi od vas a koja je ak vea, a to je: ljubavi treba
predanost; ljubav trai da odbacite ego.
I vi ste takoe protiv ljubavi. Vi biste voleli da ljubav postane slavljenje vaeg ega;
voleli biste da postane ukras za va ego. eleli biste da vas ljubav sledi kao pas, ali ona ne
sledi nikoga kao pas. Ljubav treba vas u potpunoj predanosti. Ne da se ena predaje mukarcu
ili da se mukarac predaje eni - ne! Oboje se predaju ljubavi. Ljubav je Bog; ljubav je zaista
jedini Bog, ona zahteva vas, oboje ljubavnika, da budete potpuno predani tome.
A ljubavnici - ta oni rade? Mu pokuava da se ena preda njemu, a ena isprobava
da se mu preda njoj. Kako e biti mogua ljubav? Ljubav je neto drugo - oboje treba da se
predaju tome, i oboje treba da ieznu u tome.
Ovo postaje najvea prepreka; ne moete voleti zbog sebe. Ove dve stvari zajedno i
ljubav postaje nemogua; a ako ljubav postane nemogua, ivot postaje nemogu. Ako ljubav
postaje nemogua, molitva postaje nemogua. Ako ljubav postaje nemogua, Bog postaje
nemogu. Sve to je lepo raste iz ljubavi. Tlo ljubavi jeste obaveza; inae ostaete obogaljeni.
A onda pokuavate da upotpunite, snabdete i dopunite to na druge naine, ali nita ne moe da
dopuni to. Ne postoji zamena.
Moete nastaviti da vrite molitvu, ali vaoj molitvi e nedostajati milost koja dolazi
kada je ovek voljen. Kako moete vriti molitvu? Vaa molitva e biti samo glupost -
verbalna pojava. Rei ete neto Bogu, govoriti mu i otii na spavanje, ali e joj nedostajati
sutinski kvalitet. Kako moete moliti ako niste voljeni? Molitva dolazi iz srca - a vae srce je
ostalo zatvoreno, stoga molitva dolazi iz glave, a glava ne moe postati srce.
Tako svuda u svetu ljudi nastavljaju da se mole. Ovakve molitve samo su gestovi; u
njima nema sutine. Molitva je bez korenja. Ljubav priprema tle. Priprema osnovu za dolazak
molitve. Molitva nije nita drugo do via ljubav - ljubav koja transcendira pojedince, ljubav
koja ide do celine, ne do dela. Ali vi treba da uite s delom.
Vi ne moete skoiti u okean. Nauite da plivate u bazenu. Ljubav je bazen za
plivanje, gde ste zatieni i moete uiti, onda moete ii na more, do irokih mora.
Ne moete skoiti u divlje more direktno - ako to uradite, biete u velikoj opasnosti -
to nije mogue. Ljubav je mali bazen - samo za dve osobe; itav taj svet je vrlo mali... dvoje
mogu ui jedno u drugo.
ak i tamo ste uplaeni. U bazenu za plivanje se uplaite. "Mogu nestati, utopiti se."
ta onda da se kae o okeanu? Ljubav je prvo uzemljenje, prva spremnost da se naini vei
skok. Ja vas uim ljubavi, i kaem vam da ta god da je u pitanju, ne brinite; rtvujte to, ta
god da je - ugled, bogatstvo, porodica, drutvo, kultura - ta god da je u pitanju, ne brinite.
Budite kockar, jer nema niega slinog ljubavi. Ako izgubite sve, ne gubite nita ako
zadobijete ljubav. Ako izgubite ljubav, ta god da ste zadobili nije nita. Budite svesni ove
dve stvari.
Drutvo vam nee pomoi; ono je protiv. Ljubav je anti-drutvena sila. A drutvo
pokuava da ugui ljubav - onda moete biti korieni na mnogo naina. Na primer, ako ste
zaista u ljubavi ne moete biti nainjeni vojnikom; ne moete biti poslati u rat. Nemogue je,
jer vi ne marite... Kaete: "ta je zemlja? ta je ovaj patriotizam? Besmislica!" Ljubav je tako
lep cvet; onaj ko ju je upoznao - na patriotizam, nacionalizam, dravnu zastavu - na sve to
gleda kao na besmislicu. Vi ste okusili pravu stvar.
Drutvo pokuava da vas odvrati. Spreava vas da pravu stvar, ljubav, iskusite. Onda
vi arko udite za ljubavlju, i tada vaa udnja moe biti skrenuta u bilo kom pravcu. Moe da
postane patriotizam; onda moete otii i postati muenik. Vi ste budala, jer gubite sebe!
Moete otii i umreti, vaa udnja za ljubavlju je odvraena. Ako nemate pravu ljubav, vaa
230
ljubav moe postati ljubav prema novcu. Onda postajete gramzivac, zgrta zaliha. Onda je
vaa porodica srena - vi radite dobro!
Vi jednostavno poinite samoubistvo. Porodica je srena jer akumulirate tako veliko
bogatstvo. Oni su promaili svoj ivot, sada se usredsreuju da promae va ivot. A oni to
ine na takav dopadljiv nain, da ne moete rei 'ne'. ine da se oseate krivim. Ako gomilate
novac oni su sreni. Ali kako ovek koji voli moe gomilati? Teko; ljubavnik nije nikada
zgrta zaliha. Ljubavnik deli, razdeljuje, nastavlja da daje; ljubavnik ne moe zgrtati.
Kada ne postoji ljubav, vi postajete jadni jer se bojite. Nemate sklonite ljubavi, stoga
vam treba neko utoite. Bogatstvo postaje zamena. Drutvo takoe eli od vas da zgrete, jer
kako e bogatstvo biti stvoreno ako svako postaje ljubavnik? Drutvo e viti vrlo, vrlo bogato,
ali bogato na potpuno razliit nain. Moe biti siromano materijalno, ali e biti bogato
duhovno.
Ali to bogatstvo nije vidljivo. Drutvu treba vidljivo bogatstvo, tako i celom svetu,
religiji, drutvu, kulturi: oni su u zaveri jer vi imate samo jednu energiju; to je energija
ljubavi. Ako se ona pravilno kree u ljubavi, onda ne moe biti prinuena da se kree drugde.
Ako ne volite, smo vae proputanje ljubavi moe postati istraivanje u nauci.
Frojd i mnogi imali su na mahove vienje istine. On je bio zaista redak ovek; tako
mnogo uvida je imao. Rekao je da kad god ulazite u neto, prodirete u enu, a ako vam ena
nije doputena, pokuaete da prodrete u neto drugo. Moete ii prema tome da budete
premijer zemlje.
Nikada neete nai da su politiari ljubavnici; oni e uvek rtvovati ljubav radi moi.
Naunici nikada nee biti ljubavnici, jer ako postanu ljubavnici oni se olabave. Potrebna im je
napetost, konstantna opsednutost. Ljubav oputa, neprekidna, opsednutost nije mogua. Oni
polude za svojom laboratorijom. Zaokupljeni su i opsednuti. Rade danju i nou.
Istorija zna da kad god je u dravi potreba za ljubavlju ispunjena, drava postaje slaba.
Onda ona moe biti poraena. Stoga potreba za ljubavlju ne treba da bude zadovoljena. Onda
je zemlja opasna, jer svako je manijak i spreman da se bori. Za najmanju provokaciju, svako
je spreman da se bori. Ako je potreba za ljubavlju ispunjena, onda koga je briga! Samo
zamislite, ako bi zaista cela drava bila u ljubavi, a neko je napadne... rekli bismo im: "U
redu, doite i vi takoe i budite ovde. emu briga? Mi smo tako sreni - doite takoe i vi, a
zemlja je prostrana, budite i vi takoe ovde i budite sreni. A ako elite da budete vladari -
nita nije nepodesno; eto to je tako dobro. Vi preuzimate odgovornost - dobro!"
Ali kada potreba za ljubavlju nije zadovoljena, uvek ste spremni da se borite. Samo se
setite; pokuajte da posmatrate svoj vlastiti um. Ako niste voleli svoju enu za nekoliko dana,
neprekidno ste razdraeni. Vi volite i oputeni ste. Nadraenost proe i vi se oseate tako
dobro - moete opratati. Ljubavnik moe oprostiti sve. Ljubav je bila takav blagoslov, ona
moe oprostiti sve to je pogreno.
Ne, lideri vam nee dozvoliti da volite jer onda ne mogu da se stvaraju vojnici. Gde
ete onda nai ratne hukae, manijake i ljude koji bi eleli da unitavaju? Ljubav je
kreativnost. Ako je potreba ljubavi ispunjena, vi ete eleti da kreirate, ne da unitavate.
Onda e itava politika struktura da padne. Ako volite, onda e itava porodina struktura da
bude razliita. Ako volite onda e ekonomija i ekonomisti biti drugaiji. U stvari, ako bi
ljubav bila dozvoljena, itav svet bi uzeo sasvim razliit oblik. To se ne moe dozvoliti, jer
ova struktura ima svoje uloge. Svaka struktura sebe gura napred, a ako vi budete slomljeni, to
ne mari.
itavo oveanstvo se slama, a koije civilizacije idu stalno napred. Shvatite ovo,
posmatrajte ovo, budite svesni ovoga - a onda ljubav je tako jednostavna; nita nije
jednostavnije od toga. Odbacite sve to drutvo treba; imajte na umu svoje unutranje potrebe.
To ne ide protiv drutva. Vi jednostavno pokuavate da obogatite svoj vlastiti ivot. Niste
ovde da ispunite niija oekivanja. Ovde ste za vau stvar - za svoje vlastito ispunjenje.
Nainite to primarnim, osnovom, i ne brinite za druge stvari. Zato to su svuda oko
vas ludi ljudi, gurae vas prema ludosti. Nije potrebno da se ide protiv drutva, samo da se
odbace njegova ulaganja, i to je sve.
Vi treba da postanete buntovnici, revolucionari, jer to je takoe zaodenuta destrukcija.
231
A onda dolazi stvarni problem: odbaciti svoj vlastiti ego. Ljubav trai potpunu predanost.
Kraj druge knjige
Osho
JOGA: ALFA I OMEGA
Knjiga trea
Poglavlje 1
ODBACIVANJE KRUENJA
1. mart 1975. pre podne u dvorani Buddha
I, 38: svapnanidrajnanalambanam va.
- ili [se pak taj mir javlja] iz spoznaja to se raaju potpomognute bilo snovima
ili [smirujuim iskustvom] spavanja bez snova.
I, 39: yathabhimatadhyanadva.
- ili [se pak mir o kome je re javlja] kroz kontemplaciju (dhyana) predmeta
koji nam je drag.
I, 40: paramanuparamamahattvanto 'sya vaikarah.
Tako proien um u stanju je da dominira i najsuptilnijim [tj. onim to
nadilazi mo obinog ulnog opaanja] (paramanu) kao i onim beskrajno velikim
(paarmamahattva).
ovek spava gotovo jednu treinu svog ivota, otprilike dvadeset godina. Meutim
spavanje je zanemarivano, uasno zanemarivano. Niko ne razmilja o tome, niko ne meditira
o tome. Ovo se dogodilo jer je ovek posvetio preveliku panju svesnom umu.
Um ima tri dimenzije. Isto kao to i materija ima tri dimenzije, um takoe ima tri
dimenzije. Samo jedna dimenzija je svesno, druga dimenzija je nesvesno, a jo jedna
dimenzija koja postoji je nadsvesno. Ove tri dimenzije uma su kao i (dimenzije) materije, jer
um je duboko dole takoe materija. Ili, moete rei i drugaije, da je materija takoe um. To
mora da bude tako jer samo jedno postoji.
Um je suptilna materija; materija je grub um. Inae obian ovek ivi samo u jednoj
dimenziji, svesnoj (na javi). Spavanje pripada nesvesnom; sanjanje pripada nesvesnom.
Meditacija, ekstaza, pripada nadsvesnom, isto kao to budnost (java) i razmiljanje pripadaju
svesnom. Stoga, moramo ulaziti polako u fenomen uma.
Prva stvar u vezi uma koju treba zapamtiti je da je on kao ledena santa - najvii deo je
na povrini; moete ga videti, ali je to samo jedna desetina od celine. Devet desetina je
sakriveno ispod. Ne moete ih videti dok se ne spustite u dubinu. Meutim ovo su samo dve
dimenzije. Postoji trea dimenzija - kao da je deo ledene sante ispario i postao mali oblak na
nebu. Teko je stii do nesvesnog; gotovo je nemogue stii do tog oblaka - naravno, dela iste
sante leda, ali isparenog.
Zbog toga je meditacija tako teka, a samadhi tako nepristupaan. To oduzima svu
232
ovekovu energiju. To zahteva ovekovu potpunu predanost. Samo onda postaje mogue
vertikalno kretanje u oblaku slinoj pojavi nadsvesnog. Svesnost je prisutna, vi sluate mene
iz svesnog. Ako razmiljate o tome ta ja govorim, ako unutra stvarate neku vrstu dijaloga s
svim onim ta ja govorim, unutra se odvija neka vrsta komentara; to je svestan um.
Inae vi me moete sluati bez razmiljanja - u dubokoj ljubavi, od srca srcu, ne
verbalizujui ni na koji nain ta ja govorim, ne sudei ta ja govorim, da li je ispravno ili
pogreno, ne. Nema vrednovanja - jednostavno sluate u dubokoj ljubavi, kao da je um
predan, a srce slua i kuca s radou. Onda nesvesno slua. Onda ta god ja kaem ide duboko
do vaeg korena.
Meutim postoji trea mogunost da moete sluati kroz nadsvesno. Onda je ak i
ljubav smetnja - vrlo suptilno, ali ak i ljubav je ometanje. Onda nema niega, nema misli,
nema oseanja. Vi jednostavno postajete prazni, jedna praznina od poetka do kraja. A u tu
prazninu pada sve to ja kaem, i sve to ja jesam. Onda vi sluate iz nadsvesti.
Ovo su tri dimenzije. Dok ste budni, ivite u svesnom - radite, mislite, radite ovo i
ono. Kada se uspavate, svesno vie ne funkcionie, ono se odmara, a druga dimenzija
zapoinje da deluje, nesvesno. Onda ne moete da mislite, ali moete sanjati. Tokom cele noi
postoji gotovo osam ciklusa neprekidnog sanjanja. Samo za nekoliko trenutaka vi ne sanjate,
inae sanjate.
Patanjali kae:
Takoe, meditirajte na znanje koje dolazi tokom spavanja.
Vi jednostavno padate u san kao da je to neka vrsta odsustva. Nije - to ima svoje
vlastito prisustvo. Spavanje nije samo negacija budnosti. Da jeste, onda ne bi bilo niega da se
meditira. Spavanje nije kao tama, odsustvo svetla, ne. Spavanje ima svoju vlastitu pozitivnost.
Ono postoji, a postoji isto onoliko kao vae budno vreme. A kada budete meditirali i misterija
spavanja vam se otkrije, videete da ne postoji razlika izmeu budnosti i spavanja. Oboje
postoje u svom vlastitom pravcu. Spavanje nije samo odmor od budnosti, to je razliita vrsta
aktivnosti; otuda snovi.
San je ogromna aktivnost, mnogo snanija od vaeg miljenja, mnogo sadrajnija i
znaajnija takoe, jer on pripada dubljem delu vaeg bia nego to je miljenje. Kada se
uspavate, um koji je funkcionisao celog dana umoran je, iscrpljen. To je vrlo siuan um,
jedna desetina u poreenju s nesvesnim, koje je devet puta vee, vee i monije. A ako to
uporedimo sa nadsvesnim, poreenje nije mogue, jer nadsvesnost je beskonana,
nadsvesnost je svemona, sveprisutna, sveznajua. Nadsvesnost je ono ta je Bog. ak i
uporeena s nesvesnim, svesnost je vrlo mala. Ona se umori, potreban joj je odmor da ponovo
osnai. Svesnost odlazi; ogromna aktivnost zapoinje u spavanju, to je sanjanje.
A zato je ona zanemarena? Zato to je um treniran da bude identifikovan sa svesnim,
tako da mislite da vie niste u spavanju. Zbog toga spavanje izgleda isto kao mala smrt. Vi
jednostavno nikada ne mislite o tome ta se deava. Patanjali kae: "Meditirajte na tome i
mnoge stvari e biti otkrivene u vaem biu."
Malo vremena e uzeti da se preselite u spavanje jer vi niste ak ni svesni kada ste
budni. Vi se kreete, zapravo, u vaoj budnosti takoe kao da ste u dubokom spavanju, kao
mesear; onaj ko se kree u snu zaista nije sasvim budan. Samo zato to su oi otvorene,
nemojte misliti da ste budni. Buenje oznaava da ta god radite ili ta god se dogaa iz
trenutka u trenutak, radite u potpunoj paljivosti i promiljenosti. ak i kada podignem ruku
da vam mahnem, inim to u potpunoj svesnosti. To se moe uiniti na robotu slian nain,
mehaniki; vi niste svesni ta se deava u ruci. Zapravo, uopte je niste pomerili; sama se od
sebe pomerila, to je nesvesno. Zbog toga je tako teko prodreti u svoje vlastito spavanje.
Ali ako ovek pokua... Prvi napor koji treba uiniti jeste: Dok ste budni budite vie
budni, jer odatle nastojanje treba da zapone. Hodajui na ulici, hodajte paljivo i
promiljeno, kao da radite neto veoma vano. Svaki korak treba da bude nainjen u potpunoj
svesnosti. Ako to moete uiniti, samo onda moete svesno ui u spavanje. Sada vi imate vrlo
nejasnu svesnost. Onog momenta kada se va svesni um udalji, ta nejasna svesnost iezava
233
kao mali talasi. Ona nema energiju; ona je vrlo nejasna i slaba, samo treperenje, isto kao
fenomen nultog napona. Treba da unesete vie energije u nju, toliko energije da kada se svesni
um udalji, svesnost se nastavlja sama od sebe - a vi se uspavate sa svesnou. Ovo se moe
dogoditi ako radite druge aktivnosti sa sveu - hodanje, jedenje, spavanje, kupanje. Celog
dana, ta god da radite, to postaje jedan izgovor za unutranje treniranje paljivosti i
promiljenosti. Stoga aktivnost postaje sekundarna; svesnost kroz tu aktivnost postaje
primarna. Kada tokom noi odbacite svu aktivnost i odete da spavate, ta svesnost se nastavlja.
ak i dok se uspavljujete svest postaje posmatra toga, da se telo uspavljuje. Uskoro, telo se
oputa. Vi to ne verbalizujete, vi jednostavno posmatrate. Ubrzo, misli iezavaju. Posmatrate
procepe, praznine. Uskoro, svet je vrlo, vrlo udaljen. Vi se premetate u temelj vaeg bia, u
nesvesno. Ako se moete uspavati sa svesnou, samo onda e postojati kontinuitet tokom
noi. To je ono to Patanjali misli: "Meditirajte na znanje koje spavanje daje."
Spavanje moe dati mnogo znanja jer je to vaa riznica, va temelj mnogih, mnogih
ivota. Tamo ste nagomilali mnoge stvari. Prvo pokuajte da budete svesni dok ste budni, dok
ste u budnom stanju, a onda, sama od sebe, svest postaje tako mona da nije vano ta
zapravo radite - da li stvarno hodate, ili hodate u snu, nema razlike. A kada se po prvi put
uspavate sa svesnou, videete kako se brzine menjaju. ak ete oseati kljocanje kada
budnost iezava, um se udaljio, drugo podruje zapoinje. Brzine postojanja su se promenile.
A izmeu ove dve brzine postoji mali procep neutralne brzine. Jer kad god se brzina menja,
mora da poe iz neutralnog prolaza. Ubrzo ete postati svesni ne samo promene brzine, nego i
procepa izmeu dve, a u tom procepu imaete svoje prvo letimino sagledavanje nadsvesti.
Kada se svesni um promeni u nesvesni, upravo za vrlo siuan deo trenutka, moi ete
da vidite nadsvesnost. Ali to je docnije poglavlje u prii; spomenuo sam to samo usput. Prvo,
postaete svesni nesvesnog, a onda ete uneti ogromnu promenu u svoj ivot.
Kada ponete da posmatrate svoje snove, otkriete da se pet tipa snova deavaju. Prvi
tip sna je samo otpad. Mnogo hiljada psihoanalitiara upravo rade na tom smeu. To je
jednostavno beskorisno. To se deava jer tokom celog dana, radei celog dana, vi sakupite
mnogo utisaka koji su otpad. Upravo kao to telo sakupi prainu i treba vam kupanje, tako i
umu treba automatski mehanizam da odbaci svu prainu, smee. San nije nita drugo do
dizanje praine koju baca um - prvi tip sna - a ovo je najvei deo snova, gotovo devedeset
procenata. Gotovo devedeset procenata snova su jednostavno prljavtina koja se odbacuje; ne
posveujte im mnogo panje. A ubrzo, kada vaa svesnost poraste, vi ete moi da vidite ta
je prljavtina.
Drugi tip sna je neka vrsta ispunjenja elje. Ima mnogo potreba, prirodnih potreba, ali
svetenici i takozvani religijski uitelji su otrovali va um. Oni vam nee dozvoliti da
zadovoljite ni svoje osnovne potrebe. Oni su ih osudili potpuno i krivica je ula u vas, tako da
vi udite za mnogim vaim potrebama. Ove uene potrebe zahtevaju ispunjenje. Drugi tip
sanjanja nije nita drugo do ispunjenje elja. Bilo ta - zbog svetenika i trovaa - to ste
uskraivali vaem biu, u snovima um pokuava to na ovaj ili onaj nain da ispuni.
Jednog dana je doao mladi - vrlo senzitivan vrlo osetljiv - i pitao me: "Doao sam da
vam postavim vrlo znaajno pitanje - jer itav moj ivot zavisi od toga. Moji roditelji me
prisiljavaju da se oenim, a ja u tome ne vidim nikakvo znaenje, stoga sam doao da vas
pitam da li je brak znaajan ili ne? Treba li da se oenim ili ne?" Odgovorio sam mu: "Kada
oseate e, pitate li da li je znaajno pijenje vode ili ne? Treba li da pijem vodu ili ne?
Pitanje znaenja se ne postavlja. Pitanje je da li ste edni ili niste. Moda nema znaenja u
vodi i nema znaenja u pijenju, ali to je irelevantno. Znaajna stvar je da li ste edni ili ne. A
ja znam da ak i ako pijete esto, postaete edni. Dakle, um moe rei kakvo je znaenje u
tome, kakva je svrha toga - pijui stalno, opet postajete edni - izgleda da je to samo navika.
Izgleda da u tome nema znaenja."
Ovo pokazuje kako je svesni um pokuavao da dominira celim vaim biem, jer
znaenje pripada svesnom umu. Nesvesno ne zna znaenje. Ono zna glad, ono zna e, ono
zna potrebe; ne zna znaenje. Zapravo, ivot nema znaenje. Ako pitate, vi pitate za
samoubistvo. ivot nema znaenje; on jednostavno postoji, a postoji tako lepo bez znaenja
da nema potrebe. Koje je znaenje postojanja drveta, ili uzdizanja sunca svaki dan ujutru, ili
234
meseca u noi? Koje je znaenje kada drvo doe do cvetanja? Koje je znaenje kada ptica
peva ujutro, a rene struje nastave da teku, i talasi, ogromni talasi na okeanu nastavljaju da se
razbijaju o stene opet i opet, stalno? Koje je znaenje?
Znaenje nije o celini. Celina postoji tako lepo bez znaenja. Zapravo, ako bi bilo
ikakvog znaenja, celina ne bi bila tako lepa. Jer sa znaenjem dolazi kalkulacija, sa
znaenjem dolazi lukavost, sa znaenjem dolazi rasuivanje, razum, razboritost, sa znaenjem
dolazi podela; ovo je znaajno, ovo je beznaajno, ovo je vie znaajno, ovo je manje
znaajno. Celina postoji bez ikakvih odlika i obeleja. Sve je apsolutno lepo ne zbog ikakvog
znaenja, ve samo zato to je tu, to postoji. Ne postoji svrha.
Stoga sam ja rekao mladom oveku: "Ako pitate o znaenju, postavljate pogreno
pitanje, i biete odvedeni na pogrean put." Na taj nain su svetenici postali tako moni; vi
ste postavljali pogrena pitanja, a oni su davali pogrene odgovore. Rekao sam mu: samo
posmatrajte svoje vlastito bie. Da li vam je potrebna ena da vas ispuni, zadovolji? Da li celo
vae bie udi za ljubavlju? Jer ljubav je glad, e. Kada vidite lepu enu kako prolazi u
blizini, da li se neto iznenada deava u vama - talas, neto nevidljivo, neka promena? Ili se ne
deava nita? Nastavljate da se kreete na isti nain kako biste se kretali ako ena ne bi
prolazila. Ako se kreete putem i lepa ena prolazi, a vi nastavljate da se kreete na isti nain
kao to ste se kretali pre nego to je ona dola, nita se nije dogodilo, nema talasa u vaem
biu, nema ak ni talasia, onda nema potrebe za enidbom. Meutim, nemojte pitati za
znaenje. Ako se neto dogodi, vi zapoinjete da hodate malo bre, ili zapoinjete da pevuite
melodiju, ili zaponete da gledate u lepu enu, ili zapoinjete da je izbegavate... ako se neto
deava na ovaj nain ili onaj nain - za mene nije vano da li poinjete da se kreete u istom
pravcu za njom, ili poinjete hodati u suprotnom pravcu, da je izbegnete, to nije relevantno -
ako se neto dogodi onda imate potrebu, i ta potreba treba da se zadovolji. Jer potreba postoji
da bi se ispunila. Moda e doi neki dan kada ete prolaziti putem i ena nee initi nikakvu
razliku. To je takoe dobro, isto je ovo takoe dobro. Sve je pobono i sveto. Postoji vreme
da se bude u ljubavi a postoji vreme i da se bude iznad nje. Postoji vreme da se bude u odnosu
i uiva u uzajamnom odnosu, i postoji vreme da se bude sam i uiva u lepoti da se bude sam. I
sve je lepo."
Inae ovek treba da gleda potrebe, a ne znaenje. Znaenje je od svesnog uma,
potreba je od nesvesnog, a to je nain kako drugi tip sna nastaje: vi nastavljate da uskraujete,
naputate svoje potrebe, onda ih um ispunjava u snu. Moda se neete oeniti, jer ste itali
izvanredne knjige i otrovani ste od mislilaca, i oni su oblikovali va um na odreenim
obrascima. Pa vie niste otvoreni samoj egzistenciji; filozofi su vas oslepeli. Onda ete
zapoeti da reete svoje potrebe. Onda e ove potrebe zauboriti, izai na povrinu u snu, jer
nesvesno ne zna filozofe; nesvesno ne zna znaenje, ne zna svrhu. Nesvesno zna samo jednu
stvar: ta je potrebno vaem biu da bude zadovoljeno.
Onda nesvesno prisiljava njegovo vlastito sanjanje. Ovo je drugi tip sna; vrlo je
znaajno razumeti to i meditirati na tome. Zato nesvesno pokuava da komunicira s vama:
"Ne budite budala! Patiete zbog toga. Ne izgladnjujte vae bie. Ne budite samoubilaki, ne
nastavljajte da izvravate sporo samoubistvo ubijajui svoje potrebe."
Zapamtite: elje su od svesnog uma, potrebe od nesvesnog. Razlika je vrlo, vrlo
znaajna; vrlo je znaajno razumeti to.
elje su iz svesnog uma. Nesvesno ne zna za elje, nesvesno se ne brine za elje. ta
je elja? elja dolazi iz vaeg miljenja, treniranja, uslovljavanja. Vi ete eleti da budete
predsednik zemlje; nesvesno ne brine za to. Nesvesno nije zainteresovano da bude predsednik
zemlje, nesvesno je zainteresovano samo da bude ispunjeno organsko jedinstvo. Inae svesni
um kae: "Postani predsednik, a ako postajui predsednik morate rtvovati svoju enu, onda
rtvujte. Ako morate rtvovati svoje telo - rtvujte. Ako morate rtvovati odmor - rtvujte.
Prvo postanite predsednik zemlje." Ili sakupljanje prevelikog bogatstva; to je od svesnog uma.
Nesvesno ne zna za bogatstvo. Nesvesno zna samo prirodno. Ono je nedirnuto drutvom. Ono
je kao ivotinje ili ptice, ili kao drvee. Nesvesno nije uslovljeno drutvom, od politiara. Ono
ostaje jo isto.
Sluajte drugi tip sna i meditirajte na tome, i to e vas obavestiti koja je vaa potreba.
235
Ispunite potrebe i ne brinite o eljama. Ako zaista elite da budete blaeni, zadovoljite potrebe
i ne brinite o eljama. Ako elite da budete jadni, odbacite potrebe i sledite elje.
Tako ste vi postali jadni. To je jednostavan fenomen, bilo da ste jadni ili blaeni; vrlo
je jednostavan fenomen. ovek koji slua svoje potrebe i sledi ih, isto kao to reka tee u
okean... Reka ne pita da li da tee prema okeanu ili prema zapadu, ona jednostavno trai put.
Istok ili zapad ne ine razliku. Reka tekui u okean ne zna za elje; zna samo svoje potrebe.
Zbog toga ivotinje izgledaju tako sreno - nemajui nita, tako su srene; a vi imate tako
mnogo stvari, a tako ste jadni. ak i ivotinje vas nadmauju u svojoj lepoti, u svom
blaenstvu. ta se deava? ivotinje nemaju svestan um da kontroliu i manipuliu
nesvesnim, one ostaju nepodeljene.
Drugi tip sna ima mnogo da vam otkrije. S drugim tipom zapoinjete da menjate svoju
svest, poinjete da menjate svoje ponaanje, poinjete da menjate obrazac svog ivota.
Sluajte svoje potrebe, ta god da nesvesno govori. Uvek zapamtite: nesvesno je u pravu, jer
ono ima mudrost vekova. Milionima ivota ste vi postojali. Svesno pripada ovom ivotu; ono
je trenirano u kolama i univerzitetima; a porodica i drutvo u kojima ste roeni, sluajno ste
roeni. Meutim, nesvesno nosi sva iskustva iz svih vaih ivota. Ono nosi iskustvo kada ste
bili stena, ono nosi iskustvo kada ste bili drvo, nosi iskustvo kada ste bili ivotinja - ono nosi
sve, itavu prolost. Nesvesno je strahovito mudro, a svesnost je iznenaujue glupa - mora to
biti tako, jer svesno je samo ovaj ivot, vrlo mali, bez iskustva; ono je vrlo detinjasto.
Nesvesno je vena mudrost. Sluajte ga.
Sada itava psihoanaliza na Zapadu radi samo ovo i nita vie: slua drugi tip snova i
shodno tome menja obrazac vaeg ivota. Psihoanaliza je pomogla mnogim ljudima. Ona ima
svoja vlastita ogranienja, ali je pomogla jer barem ovaj deo, sluanje drugog tipa snova, ini
va ivot mnogo oputenijim, manje napetim.
Onda postoji trei tip sna. Ovaj trei tip sna je komunikacija iz nadsvesti. Drugi tip sna
je komunikacija s nesvesnim. Trei tip sna je vrlo redak, jer smo izgubili svaki kontakt sa
nadsvesnim. Ali ipak to dolazi jer nadsvesno je vae. Moda je to postalo oblak i preselilo se
na nebo, isparilo, moda je rastojanje vrlo udaljeno, ali ono je jo usidreno u vama.
Komunikacija iz nadsvesnog vrlo je retka. Kada postanete vrlo, vrlo budni, samo tada
ete poeti da oseate to. Inae, bie izgubljena u praini koju um baca u snovima, i
ispunjenju elje o emu um nastavlja da sanja - stvarima nepotpunim, potisnutim. To e biti
izgubljeno. Ali kada postanete svesni, to je isto kao sijanje dijamanta - sasvim razliito od
sveg okolnog kamenja.
Kada moete osetiti i nai san koji dolazi iz nadsvesnog, pogledajte to, meditirajte na
tome, jer to e postati vae uputstvo, to e vas voditi do vaeg majstora, to e vas voditi do
naina ivota koji vam odgovara, to e vas voditi do prave discipline. San e postati ozbiljno
voenje iznutra. Sa svesnim vi moete nai majstora, ali majstor nee biti nita vie od
uitelja. S nesvesnim vi moete nai majstora, ali majstor nee biti vie od ljubavnika -
zaljubiete se u odreenu linost, u odreen tip. Meutim, samo nadsvesnost vas moe
odvesti do pravog majstora. Onda on nije uitelj; vi niste zalueni onim ta on kae, vi niste
zavedeni onim ta on jeste. Pre, nasuprot tome, vi ste upueni od svoje nadsvesti da e vam taj
ovek odgovarati, da e taj ovek biti prava mogunost da s njim rastete, da taj ovek moe
postati vaa zemlja.
Onda postoji etvrti tip sna koji dolazi iz prolih ivota. Ne vrlo retko - mnogo puta on
dolazi, ali sve je zbrkani i zamreni nered u vama; ne moete nainiti nikakvo raspoznavanje.
Vi niste tu da pravite razlike.
Na Istoku smo vrlo naporno radili na ovom etvrtom tipu sna. Zbog ovog sna mi smo
se spotakli na fenomenu reinkarnacije. Od ovog sna vi postajete uskoro svesni svojih prolih
ivota. Vi se kreete unatrag, nazad u vremenu. Onda mnoge stvari poinju da se menjaju u
vama, jer se moete setiti, ak i u snu, ko ste bili u prolom ivotu, mnoge stvari e postati
beznaajne, a mnoge stvari e postati znaajne. itav obrazac e se promeniti, vas getalt
58
e
se promeniti.
58
Gestalt - izraz iz psihologije koji ukazuje na formu (ili konfiguraciju) svojstava, koja se ne moe izvesti
sumiranjem njenih sastavnih delova. Ukazuje na poleinu ili iri kontekst neke pojave.
236
Zato to ste akumulirali previe bogatstva u prolom ivotu, umrli ste kao najbogatiji
ovek u zemlji, a duboko dole ste prosjak, i opet radite isto u ovom ivotu... Iznenada getalt
e se promeniti. Ako se setite ta ste uradili i kako sve to nije dovelo do niega, ako se moete
setiti mnogih ivota, mnogo puta ste opet radili istu stvar - vi ste kao pokvarena gramofonska
ploa, neistog ili neispravnog kruga; opet poinjete isto i zavravate isto - ako se moete
seati nekoliko svojih ivota biete odjednom iznenaeni da niste ni jednu jedinu novu stvar
uradili. Opet i opet akumulirate bogatstvo, opet i opet pokuavate da bude politiki moni;
opet i opet postajete previe obrazovani; opet i opet vi se zaljubite, opet i opet ista patnja koju
ljubav donosi. Kada vidite ovo ponavljanje, kako moete ostati isti? Onda se odjednom ovaj
ivot iznenada preobrazi. Ne moe nikad vie ostati u istoj koloteini.
Zbog toga na Istoku opet i opet ljudi pitaju, milenijumima: "Kako da se izae iz kruga
ivota i smrti?" To izgleda isti krug. Izgleda da se ista pria stalno ponavlja. Ako ne znate to,
onda mislite da radite nove stvari, i tako ste mnogo uzbueni. A ja mogu videti da esto radite
ove iste stvari.
Nita nije novo u ivotu; to je toak (krug); on se kree na istoj putanji. Zato to
nastavljate da zaboravljate prolost, zbog toga oseate tako veliko uzbuenje. Jednom kada se
setite, svo uzbuenje otpada. U tom seanju deava se sannyas.
Sannyas je jedan napor da se izae iz koloteine samsare. To je jedan napor da se
iskoi iz kruga. To je da se kae sebi: "Dovoljno je, dovoljno! Uopte vie neu uestvovati u
istoj staroj besmislici. Izlazim iz toga." Sannyas je savreno ispadanje iz kruga - ne iz drutva,
nego iz vaeg vlastitog kruga ivota i smrti. Ovo je etvrti tip sna.
Onda postoji peti tip sna, ili poslednja vrsta. etvrta vrsta odlazi natrag u vau
prolost, a peta ide napred u budunost. Retko, vrlo retko - to se deava samo ponekad; kada
ste vrlo, vrlo ranjivi, otvoreni, fleksibilni, prolost daje nagovetaj i budunost daje
nagovetaj, reflektuje se u vama. Ako moete postati svesni svojih snova, jednog dana ete
postati svesni ove mogunosti takoe: da budunost gleda u vas. Onda se iznenada otvaraju
vrata i budunost ima komunikaciju s vama.
Ovo su pet vrsta snova. Moderna psihologija razume samo drugi tip. Ruska
psihologija razume samo prvi tip. Tri tipa, druga tri tipa su gotovo nepoznata, ali joga ih
razume sve.
Ako meditirate i postanete svesni svog unutranjeg bia u snovima, mnoge vie stvari
e se dogoditi. Prvo, ubrzo, to vie postanete svesni svojih snova, biete manje i manje
ubeeni u realnost svojih budnih asova. Otuda hindus kae da je svet kao san. Sada je ba
suprotan sluaj; zato to ste tako mnogo ubeeni u realnost sveta u svojim budnim satima, vi
mislite dok sanjate da su ti snovi takoe realni.
59
Niko ne osea dok sanja da je san nestvaran.
Dok sanjate to izgleda savreno, to izgleda sasvim realno. Ujutru naravno, moete rei da je to
bio samo san, ali to nije stvar jer sada drugi um funkcionie. Ovaj um uopte nije bio svedok;
ovaj um je samo uo amor. Ovaj svesni um, koji se ujutru budi i kae da sve to bilo sanjanje,
ovaj um uopte nije svedok (i na javi i u snu). Stoga kako ita ovaj um moe rei?
Jednostavno je uo amor, glas. Kao kada ste uspavani a dve osobe razgovaraju, a vi upravo -
u svom spavanju, jer govore tako glasno - ujete neke rei odavde ili odande i samo preostaju
zbrkani utisci.
Ovo se deava: dok nesvesno kreira snove i ogromna se aktivnost odvija unutra,
svesno je uspavano i samo uje amor, a ujutru kae: "Sve je to lano. To je bio samo san."
Odmah sada, kad god sanjate vi oseate da je to apsolutno stvarno, nelogine stvari izgledaju
realno, jer nesvesno ne zna za logiku. Hodate putem u snu, vidite da dolazi konj, i iznenada
konj vie nije konj, konj je postao vaa ena. A nita se ne dogaa vaem umu, kao: "Kako je
to mogue? Konj je postao moja ena?" Nikakav problem se ne pojavljuje, nikakva sumnja ne
nastaje. Nesvesno ne zna za sumnju. Ako se veruje i u jednu tako apsurdnu pojavu, ubeeni
ste u realnost.
Upravo suprotna stvar se deava kada postanete svesni snova i osetite da su snovi
59
Koliko pridajemo vanost i realnost zbivanjima na javi, toliko pridajemo vanost i realnost zbivanjima za
vreme sanjanja i upravo zato ne moemo da se oslobodimo iluzije sna. I na javi i u snu mi dajemo realnost
zbivanjima.
237
samo snovi - nita nije stvarno, samo drama uma, psihodrama. Vi ste na pozornici, vi ste
glumci, i pisac ste prie, a i reiser, i vi ste producent, a i gledalac - niko drugi nije tu, samo
kreacija uma. Kada postanete svesni ovoga, onda ceo ovaj svet dok hodate promenie svoj
kvalitet. Onda ete videti tako i ovde, na javi, isti je sluaj na veoj pozornici, ali san je isti.
Hindusi ovaj svet takoe zovu mayom, iluzijom, jednakom snu, graenom od strane
uma. ta oni misle? Da li misle da je svet nestvaran? Ne, on nije nestvaran. Ali kada se va
um pomea u njemu, vi stvarate svoj vlastiti nerealan svet. Mi ne ivimo u istom svetu; svako
ivi u svom vlastitom svetu. Ima toliko svetova koliko ima umova. Kada hindusi kau da su
ovi svetovi maya, oni misle da realnost plus um jeste maya. Realnost, kakva jeste, mi ne
znamo. Realnost plus um jeste iluzija, maya. Kada neko postane potpuno probuen, Buda,
onda zna realnost minus um. Onda je to istina, brahman, najvie. Plus um, i sve postaje san,
jer um je graa koja stvara snove. Minus um, nita ne moe biti san, samo realnost ostaje u
svojoj kristalnoj istoi. Um je isto kao ogledalo. U ogledalu se svet reflektuje. Refleksija ne
moe biti realna, ta refleksija je samo odsjaj, odraz. Kada vie nema ogledala, refleksija
iezava. Sada moete videti realno.
U noi punog meseca dok je jezero mirno, mesec se reflektuje u jezeru i vi pokuavate
da ga uhvatite. To je sve to je svako radio za mnogo ivota - pokuavajui da uhvati mesec u
ogledalu jezera. Naravno da nikada niste uspeli - ne moete uspeti - to nije mogue. ovek
treba da zaboravi na jezero i da gleda u sasvim suprotnom pravcu, u sam Mesec. Ne u njegov
odraz.
Um je jezero u kome svet postaje varljiv. Bilo da spavate sa zatvorenim oima, ili
sanjate sa otvorenim oima, nema razlike. Ako um postoji, sve to se deava jeste san. Ovo e
biti prva realizacija ako meditirate na snove.
Druga realizacija e biti da ste vi svedok; san postoji ali vi niste deo toga. Vi niste deo
vaeg uma, vi ste transcendentalni. Vi ste u umu, ali niste um. Vi gledate kroz um, ali niste
um. Vi koristite um, ali niste um. Odjednom ste svedok - vie niste um. Ovo svedoenje je
konana, najvia realizacija. Onda, bilo da sanjate dok ste uspavani, ili bilo da sanjate dok ste
na javi ne ini razliku, ostajete svedok. Ostajete u svetu, ali svet nikad vie ne moe ui u vas.
Stvari postoje ali um nije u stvarima, i stvari nisu u umu. Iznenada svedok ulazi unutra i sve
se menja.
To je vrlo, vrlo jednostavno jednom kada znate vetinu toga. Inae, to izgleda vrlo
teko, gotovo nemogue - kako da se probudite u isto vreme dok sanjate? Izgleda nemogue
ali nije; tri do devet meseci e trebati, ako svake noi odete da spavate - dok se uspavljujete,
pokuavajte da budete budni i da posmatrate to. Ali zapamtite, ne pokuavajte da budete
budni u aktivnom smislu, inae neete biti u stanju da se uspavate. Pasivna budnost;
nevezanost, prirodna oputenost, samo posmatranje sa strane, ne aktivirati se previe oko
toga, samo pasivna svesnost, ne previe zainteresovana. Sedite sa strane, reka protie pored, a
vi je jednostavno nepristrasno posmatrate.
Ovo traje tri do devet meseci. Onda jednog dana, odjednom se san sputa kao tamni
pokrov, kao tamna zavesa, kao da je sunce zalo i no se sputa. To nastaje svuda oko vas, ali
duboko unutra plamen nastavlja da gori. Vi posmatrate - smireno, pasivno. Onda svet sna
zapoinje. Onda naiu mnoge predstave, mnoge psihodrame, a vi nastavljate da posmatrate.
Ubrzo nastaje razlikovanje - sada moete videti koji je tip sna. Onda odjednom, jednog dana
shvatate da je to isto kao dok ste budni. Nema razlike u kvalitetu. itav svet je postao
iluzoran. A kada je svet iluzija, samo svedok jeste realan.
To je ono to Patanjali misli kada kae, takoe meditirajte na znanju koje dolazi
tokom spavanja - i to e vas uiniti ostvarenim ovekom.
Takoe, meditirajte na svemu to vam se dopada.
Meditirajte na izgledu svoje omiljene zamisli. Ako volite cvee, meditirajte na rui.
Meditirajte o mesecu, ili bilo emu to vam se dopada. Ako volite hranu, meditirajte o hrani.
Zato Patanjali kae "... svemu to vam se dopada"? Jer meditacija uopte ne treba da bude
prinudno nastojanje. Ako je prinudna, ona je od samog poetka osuena na neuspeh. Prinudna
238
stvar nikada vas nee uiniti prirodnim. Dakle, od samog poetka, otkrijte nato to vam je
privlano. Nije potrebno da stvarate nepotreban konflikt. Ovo treba razumeti, jer um ima
prirodnu sposobnost da meditira ako mu date objekte koji su mu privlani.
U koli dete slua, ptice cvrkuu na drveu i ono slua, ono slua ushieno - ono je u
odnosu, u vezi. Zaboravilo je na uitelja, zaboravilo je razred. Ono vie nije tu; ono ima
zanesenu panju. Meditacija se dogodila. Onda uitelj kae: "ta radi? Da li spava?
Usredsredi se ovde na kolsku tablu!" Onda dete mora da pokua, da uloi napor. One ptice
nisu detetu nikada rekle: "Vidi, mi pevamo ovde. Budi usredsreen!" Jednostavno se to
dogodilo jer je detetu bilo veoma privlano. Ova kolska tabla izgleda vrlo runo i ovaj uitelj
izgleda tako strano, a cela stvar je prisilna. Ono e pokuati, ali uz pomo nastojanja niko ne
moe meditirati. esto e um mugnuti. Toliko mnogo stvari deavaju se izvan sobe;
odjednom pas poinje da laje ili prosjak prolazi pevajui, ili neko svira na gitari. Tako mnogo
miliona stvari se deavaju spolja, a ono mora da vodi svoju panju stalno na tablu, na runu
kolsku uionicu.
Mi smo nainili kole slinim zatvorima. U Indiji, kolske zgrade i zatvori imaju istu
boju, crvenu. kolske uionice su rune. Nita tamo nije privlano, nema igraaka, nema
muzike, nema drvea, nema ptica, niega. kolska uionica je namenjena da prinudi vau
panju. Morate nauiti da se koncentriete.
Ovo je razlika izmeu koncentracije i meditacije: koncentracija je prisilna stvar,
meditacija je prirodna. Patanjali kae:
Takoe, meditirajte na svemu to vam se dopada.
Onda itavo vae bie spontano zapoinje da napreduje. Samo pogledajte u lice vae
voljene osobe. Na njenim oima, meditirajte.
Obini religijski uitelji e rei: "ta radi? Je li to meditacija?" Oni ue da ne mislite
o svom voljenom dok meditirate. Oni misle to je poremeaj, skretanje. Ovo je suptilno mesto
koje treba razumeti; u svetu ne postoje poremeaji. Ako vrite neprirodne napore, onda
postoje poremeaji, vi ih stvarate. itavo vae bie e eleti da posmatra lice vae ene,
supruga, vaeg deteta, a religijski uitelj kae: "To su iskuenja, to su poremeaji, skretanja.
Idite u hram, u crkvu, meditirajte na krst." Dok meditirate na krst, stalno se seate svog
voljenog. Sada lice voljenog postaje skretanje, poremeaj. Nije to skretanje - nema niega
posebnog u meditiranju na krst; vi ste jednostavno glupi. Od kakve je koristi da se ide i
meditira na krst? Ako vas to privlai to je dobro, ali to nije nuno. Nema specijalnog kvaliteta
u krstu. U stvari, kad god se meditacija dogodi, postoji poseban kvalitet. Meditacija daje
poseban kvalitet. To nije u objektima, to je u vama. Kada meditirate na neemu, dajete tome
svoje unutranje bie. Odjednom to postaje duhovno, sveto. Stvari nisu svete; meditacija ih
ini svetim. Vi moete meditirati o steni, i odjednom stena postaje hram. Nijedan Buda nije
tako lep kao ta stena kada vi meditirate na njoj. ta je meditacija? To je obasipanje stene s
vaom sveu. To je kretanje oko stene, tako apsorbovano, tako duboko u odnosu, da most
postoji izmeu vas i stene. Jaz iezava vi ste premoeni. U stvari, vi ne znate sada ko je
posmatra, a ko je posmatrano. Posmatra postaje posmatrano, posmatrano postaje posmatra.
Sada vi ne znate ko je kamen a ko je meditant. Odjednom, energije se sreu i meaju, i eto
hrama. Nemojte nepotrebno stvarati poremeaje - onda postajete jadni.
Neko je bio ovde i koristio odreen tip mantre za mnogo godina, pa je rekao: "Stalno
nastaju poremeaji." Ja sam pitao: "ta je smetnja?" Njegova ena je umrla a on ju je veoma
mnogo voleo. Ja sam tu enu znao; bila je zaista divna osoba. Nikada se nije ponovo enio.
Zaista ju je voleo. Nijedna druga ena nije ga nikada privlaila. Dakle ona je umrla i nastupio
je vakuum, on je oseao usamljenost. Zbog te usamljenosti otiao je kod nekog uitelja i
pitao: "Kako da se oslobodim seanja na moju enu?" Tako mu je on dao mantru. Dakle, on je
pevao mantru najmanje tri godine, ali odjednom, dok je stalno pevao mantru kao robot, ena
bi dolazila, njeno lice se pojavljivalo. Nije mogao da je zaboravi. Mantra se nije pokazala
dovoljno jakom, stoga se on naao ovde, vrlo jadan. Rekao je: "Prole su tri godine i uvek me
lovi seanje na nju, izgleda da se ne mogu toga osloboditi. ak mi ni ova mantra nije
239
pomogla. Tri godine, zaista sam radio s njom." Rekao sam: "Ti si budala. Nije potrebno da
koristi tu mantru. Ponavljaj ime svoje ene, naini ga mantrom. Dri njenu sliku ispred sebe;
gledaj u nju i naini je likom boanstva." On je rekao: "ta kaete? Ona skree moju panju."
Onda sam ja rekao: "Naini to skretanje panje ili ometanje svojom meditacijom. Zato
stvarati konflikt?" Skretanje panje ili poremeaj moe da se naini samim objektom
meditacije. Skretanje postoji zbog postojanja neke privlanosti duboko ispod, neke harmonije.
Zbog toga se mantra pokazala nemonom, jalovom jer ona je nametnuta. Neko kae neku re
i vi je ponavljate, a re vam nije po ukusu. Nikada ranije za vas nije postojala, nema korena u
vama. ena je vrlo duboko. Ljubav je dublja nego mantra, stoga zato gubite svoje vreme?
On je rekao: "Pokuau." Odmah posle nekoliko dana napisao mi je pismo: "Ovo je silno.
Oseam se tako spokojno i mirno. Zaista, moja ena je lepa. Ne treba da mislim da me ona
remeti."
Zapamtite ovo, jer vi moda radite mnoge stvari sline tome. Kad god oseate da neto
smeta, to jednostavno pokazuje da ste prirodno privueni prema tome, nita drugo. Stoga,
zato biste kreirali konflikt? Kreite se u istom pravcu: nainite to objektom meditacije.
Budite prirodni, nemojte guiti i ne stvarajte sukob, i imaete postignue.
Niko ne moe imati postignue kroz konflikt. Konflikt e stvoriti rascep linosti.
Kreite se prema prirodnoj privlanosti; onda ste jedno, onda ste celina, onda ste zajedno.
Onda ste jedna celina, ne kua podeljena protiv sebe. A kada se kreete kao celina ima plesa u
vaem koraku i nema niega to nije boansko.
Moete biti iznenaeni - to se dogodilo: jedan veliki budistiki monah, Nagaruna,
boravio je u malom selu. Neko je doao... neko je bio veoma privuen njim. Ali ovek je
rekao: "Va stil ivota, nain kako se kreete kao car u odei prosjaka, jako mi se dopada. Ja
bih takoe eleo da postanem religiozan ovek, ali postoji nevolja. Ja imam kravu, i volim je
previe. Ona je tako lepa. Ne mogu da je ostavim." Samo kravu... on nije imao enu, nije imao
decu, nikada se nije enio, ali je voleo kravu. Oseao se malo glupavo dok je to govorio.
Rekao je: "Zato to znam da ete me razumeti, zato vam to govorim. Inae to je sva moja
nevolja; tako velika vezanost za ovu kravu. Ja sam je odgajio, postala je veoma sjedinjena sa
mnom i voli me. Dakle, ta da radim?" Nagaruna je odgovorio: "Nije potrebno nigde da ide.
Ako neko nekoga tako duboko voli, nije potrebno nigde da se seli. Naini ovu ljubav svojom
meditacijom. Meditiraj o kravi."
Nemojte stvarati nikakav konflikt. Zapamtite, ako su ljubav i meditacija u konfliktu,
meditacija e biti osujeena. Ljubav e biti pobedonosna, jer ljubav je tako lepa. Meditacija
moe biti pobedonosna samo na krilima ljubavi. Koristite ljubav kao vozilo.
To je ono to Patanjali misli kada kae:
Takoe, meditirajte na svemu to vam se dopada.
ta god da je to; ja ne pravim razliku. Nema potrebe da se vezujete uz jedan predmet,
jer objekti se mogu promeniti. Ovog jutra moete oseati kao da volite svoje dete; sutra
moda to neete oseati. Onda ne stvarajte nikakav konflikt. Uvek otkrijte kuda vaa ljubav
tee; plivajte na svojoj ljubavi. Danas je to cvet, sutra dete, prekosutra mesec - to nije
problem; svaki objekat je lep - gde god da vas privlai, tecite prirodno, plivajte na tome,
meditirajte na tome. Akcenat je da se bude celovit, nepodeljen. U vaem nepodeljenom biu,
meditacija cveta.
Tako, jogin postaje majstor svega, od beskonano malog do neogranienog.
Od najmanjeg do najveeg, on postaje majstor svega. Meditacija je kapija za
beskonanu snagu. Meditacija je kapija do nadsvesnosti.
Svesni - vi jeste; uite u dubine nesvesnog. To je ulazak u temelj vaeg bia. Sakupite
vie i vie svesnosti tako da moete ui u spavanje, u san. Zaponite sakupljati svesnost u
svojim budnim satima; to e vam pomoi da uete u nesvesno. Onda sakupite vie svesti u
nesvesnom; to e vam pomoi da se premestite u nadsvesnost. Energija e biti potrebna.
240
Upravo sada je vaa energija kao treperenje, svetlucanje - nije dovoljna. Stvorite vie energije
kroz svesnost.
To je upravo kao grejanje vode, ili kada grejete led. Ako grejete led se topi. Na
odreenom stepenu toplote on postaje voda. Onda morate grejati vie ako elite da ispari. Ako
nastavite da grejete - onda na odreenom stepenu, na sto stepeni, odjednom provri i isparava.
Kvantitet se menja u kvalitet. Kvantitativnost postaje kvalitativnost. Ispod odreenog stepena
postoji kao led, a iznad odreenog stepena on postaje voda. Do odreenog stepena, opet on
postoji kao voda, a iznad tog stepena ispari, postaje para. Kada je led, voda je gotovo mrtva,
zatvorena je i mrtva, nije dovoljno topla da bude iva. Kada je (led) voda, teniji je, vie iv,
nije zatvoren. Led se otopio, topliji je. Inae voda tee nanie. Kada ona ispari, dimenzija se
promenila; vie nije horizontalna, postaje vertikalna; ide navie.
Prvo postanite sve vie i vie ili i budni u budnim satima. To e vas dovesti do
odreenih stepena toplote. To je zaista odreeni stepen unutranje toplote, odreena
temperatura vae svesnosti. To e vam pomoi da se premestite u nesvesno. Onda postanite
sve vie i vie svesni u nesvesnom. Vie nastojanja e biti potrebno, vie energije e biti
stvoreno. Onda odjednom jednog dana nai ete da se kreete navie; postali ste bez teine.
Sada gravitacija ne utie na vas. Postajete nadsvesnost.
Nadsvesnost ima svu snagu; ona je svemona, sveznajua, sveprisutna. Nadsvesnost je
svuda. Nadsvesnost ima svaku mo koja je mogua, nadsvesnost vidi sve - ona ima apsolutnu
jasnou vizije.
To je ono to Patanjali kae:
Tako, jogin postaje majstor svega, od beskonano malog do neogranienog.
Poglavlje 2
PRIVLANOST EGA
2. mart 1975. u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Oseam konflikt izmeu biti nevezan i prirodan, i biti svestan.
Ne postoji konflikt, ali ga vi moete stvoriti. ak i kada ne postoji konflikt um stvara
konflikt, jer um ne moe postojati a da ne bude u konfliktu.
Bivanje nevezanim i prirodnim daje vam spontanu svesnost. Nije potrebno da vrite
nikakav napor za svesnost; to e slediti kao senka. Ako ste nevezani i prirodni, ona e doi.
Nije potrebno da inite nikakav napor za to, jer bivajui nevezanim i prirodnim automatski
procveta u bivanje svesnim. Ili, ako ste svesni, onda ete postati nevezani i prirodni. Oni
oboje idu zajedno. Ali ako nastojite i pokuate oboje, onda ete stvoriti konflikt. Nije
potrebno da nastojite za oboje zajedno.
ta znai kada kaem: budite nevezani i prirodni? To znai: ne ulaite napor. Upravo
budite ta god jeste. Ako ste nesvesni, onda budite nesvesni, onda budite nesvesni jer to je
ono ta vi jeste u vaem nevezanom i prirodnom stanju. Budite nesvesni. Ako ulaete neki
napor, onda kako moete biti nevezani i prirodni? Jednostavno se opustite, i prihvatite kakav
god da je sluaj, i prihvatite takoe svoje prihvatanje. Ne pomerajte se odatle. Vreme e proi
pre nego to se stvari srede, zasnuju. U tom prelaznom periodu, moda neete biti svesni da se
stvari nametaju. Jednom kada su stvari nametene, sreene i tok je prirodan, odjednom ete
se iznenaditi. Neoekivano, jednog jutra nai ete da ste svesni - nije potrebno da ulaete
241
ikakav napor.
Ili, ako radite kroz svesnost - a obe metode su razliite, one zapoinju s razliitih
stanovita - onda ne mislite o tome da budete nevezani i prirodni. Vi jednostavno odraujete
to kroz svoj napor da budete svesni... To trai dugo vreme... da svest postane prirodna i da
nikakav napor nije potreban. Dok ne doe do ove take, gde nikakav napor nije potreban,
svest jo nije dostignuta. Kada moete zaboraviti na sve napore i jednostavno biti svesni,
samo onda se to dostie. Onda uporedo, otkriete pojavu nevezanosti i prirodnosti. Ove
(pojave) dolaze zajedno. Uvek se deavaju zajedno. One su dva aspekta iste pojave, ali ih vi
ne moete ostvariti zajedno.
To je isto kao da se ovek penje na planinu. Ima mnogo staza; sve doseu do vrha, sve
se zavravaju na vrhu. Ali vi ne moete hodati na dve staze istovremeno. Ako pokuate,
poludeete i nikada neete stii do vrha. Kako moete hodati na dve staze istovremeno, a
znajui dobro da obe vode do istog vrha? ovek treba da hoda samo na jednoj. Konano, kada
stigne do vrha, nai e da se sve staze zavravaju na vrhu. Za hodanje birajte samo jednu
stazu. Naravno, kada stignete, sve staze e stii do iste take, na isti vrh.
Da se bude svestan, razliit je tip procesa. Buda je sledio to. On je to zvao
samopriseanjem, ili postojanom panjom
60
. U ovom stoleu drugi Buda, Georgij Gurijev je
sledio to; nazvao je to samoseanjem. Drugi Buda Krinamurti, nastavlja da govori o svesti,
budnosti. Ovo je jedna staza. Tilopa pripada drugoj stazi, stazi da se bude nevezan i prirodan
- ak i da se ne mari za svesnost - samo da se bude ta god vi jeste, da se ne ine napori ni za
kakvim poboljanjem, unapreenjem. Ja vam kaem, Tilopino gledite je vie nego Budino,
Gurijevljevo i Krinamurtijevo, jer on ne stvara konflikt. On jednostavno kae: "Budi ono
to jesi." Ne, ak ni duhovni napor... jer to je takoe deo ega. Ko pokuava da pobolja,
unapredi? Ko pokuava da postigne prosvetljenje? Ko je to u vama? Opet je to isti ego. Isti
ego koji je pokuavao da postane predsednik zemlje ili premijer, sada pokuava da postigne
budinstvo.
Sam Buda je prosvetljenje nazivao "poslednja nona mora". Prosvetljenje, poslednja
nona mora, jer je to opet san... Ne samo da je san nego je i nona mora, jer patite kroz to.
Tilopino gledite je najvie gledite. Ako moete razumeti to, onda nije potrebna nikakva
vrsta napora. Jednostavno se opustite i budite, a sve sledi samo od sebe. ovek jednostavno
mora da bude ne-delujui, da sedi smireno, a prolee dolazi i trava raste sama od sebe.
Pitanje drugo:
Zna se da su u prolosti, mnoge kole joge uile uglavnom kroz uzdranost. Sasvim
mali broj je postigao kroz to. Zar nije mogue da ak i danas, tehnika uzdravanja moe
odgovarati odreenom tipu osobe?
Prva stvar: nikada! Niko ko zna, nikada nije poduavao uzdranost, uguivanje.
Drugo: nikada niko nije postigao (jogu ili prosvetljenje) kroz to.
Ali svuda lani novii postoje. Put da se bude prirodan vrlo je jednostavan, ali vama
izgleda teak jer ego eli neto teko da se bori, da bude izazvan, da pobedi to. Ego postoji
kroz konstantno divljenje, izazivanje, osporavanje. Ako je neto apsolutno jednostavno, ego
pada dole. Ako nemate ta da radite izuzev da sedite smireno i pustite stvari da postoje, i
pustite stvari da se kreu gde se one kreu, nema aktivnosti s vae strane, kada i kako e onda
ego postojati? Ne postoji mogunost. U bivanju nevezanim i prirodnim, itav ego se rui. On
iezava jer njemu treba neprekidna aktivnost. Ego je slian voenju bicikle; morate stalno
okretati pedale. Ako prestanete da okreete, moe ii nekoliko stopa ili jardi zbog ranijeg
zamaha, ali ona mora pasti. Bicikla i voza e pasti. Bicikla trai neprekidno okretanje pedala.
ak i ako okreete pedale vrlo lagano, vi ete pasti. Ona trai odreeno neprekidno napajanje
energijom.
Ego je upravo slian vonji bicikla - morate ga neprekidno 'hraniti'; ovaj izazov, onaj
izazov, ova aktivnost, ona aktivnost - neto mora da se postigne. Everest mora biti osvojen,
60
Satipatthana
242
morate stii na mesec - uvek neto u budunosti. Morate okretati pedale, i onda ego postoji.
Ego postoji u aktivnosti... u neaktivnosti bicikla jednostavno pada, a biciklista takoe. Odmah
itava aktivnost iezava, a s njom i ego.
Zbog toga jednostavna stvar za ego izgleda teka, a teka stvar izgleda jednostavna.
Ako vam kaem da je staza vrlo, vrlo naporna, odmah ete biti spremni da sledite. Ako kaem
da je vrlo jednostavna, tako je jednostavna da ne treba da nainite ni jedan jedini korak, tako
jednostavna da ne treba nigde da idete, samo da sedite u svojoj kui i to e imati svrhu.
Jednostavno ete zaboraviti na mene i ta sam govorio. Jednostavno ete se udaljiti od mene
kao da me uopte niste sluali. Otii ete kod nekog ko govori neke besmislice i kreira neke
tekoe za vas. Zbog toga je nastalo uzdravanje, jer to je najtea stvar u svetu da se potisne,
suzbije - gotovo nemogua, jer nikada to nije uspelo, to je uvek promaaj, neuspeh.
Kako moete potisnuti deo vaeg bia pomou drugog dela? To je upravo kao
pokuavanje vae desne ruke da pobedi levu ruku. Moete se pretvarati. Tokom male
aktivnosti moete se pretvarati da je desna odozgo a leva je savladana. Da li mislite da je
savladana ili je poraena? Kako moete poraziti deo svog vlastitog bia pomou drugog dela?
Samo pretvaranje. Ako vi suzbijate seks, brahmacharya e biti pretvaranje, licemerje. To je
isto kao desna ruka. Lei i eka tamo, pomaui vam da se pretvarate. Svakog momenta to se
moe sve opet osujetiti - i to e osujetiti. Ono to ste osvojili treba da se osvaja stalno, jer to
nije stvarna pobeda. Na kraju, nalazite da ste se borili celog ivota i nita nije postignuto.
Zapravo, samo ete biti poraeni, nita drugo. itav va ivot e biti poraen.
Nijedan majstor koji zna, nijedan majstor koji je prosvetljen nikada nije propovedao
guenje, uzdravanje. Meutim oni su propovedali neto to moe izgledati kao uzdravanje
ljudima koji ne znaju, stoga dopustite mi da objasnim razliku. Na primer - razlika je vrlo
suptilna - Buda i Mahavira su obojica uili o postu, obojica su uili o brahmacharyi, celibatu.
Jesu li oni poduavali guenje, uzdranost. Nisu mogli i nisu poduavali.
Kada Buda kae: "Nastavi da posti", ta on misli? Ugui svoju glad? Ne. On kae:
"Posmatraj svoju glad." Telo e rei, "Ja sam gladan". Jednostavno sedite u svom biu i
posmatrajte. Ne inite nita, bilo da hranite telo ili da guite glad. Jednostavno posmatrajte
glad. Nikakva aktivnost nije potrebna s vae strane, a guenje je jedna aktivnost. Kada vi
guite glad, ta ete raditi? Neete moi da je posmatrate. U stvari, to je jedina stvar koju ete
izbei.
Osobe koje ele da ugue glad i koje su krenule da poste, kao to aini ine svake
godine, ta e one raditi? Pokuae da odvrate um na neto drugo tako da se glad ne oseti. Oni
e pevati mantre, ili e ii u hram i recitovati sutre, ili e odlaziti kod svog religijskog lidera
da ga sluaju, tako da um bude angaovan, a da ne posveuju panju gladi koja je prisutna. To
je guenje. Guenje oznaava da je neto ovde, a vi ne gledate u to i pretvarate se kao da nije
ovde. Ako ste zauzeti duboko u umu, onda glad ne moe prodreti i ne moe privui vau
panju sebi. Glad e nastaviti da kuca na vrata ali vi recitujete mantru tako glasno da ne ujete
kucanje. Guenje oznaava skretanje vaeg uma od realnosti vaeg postojanja.
Vi ste dali zavet celibata ili ste preuzeli ivot brahmacharje; ta ete onda uraditi kada
se probudi seksualna elja i lepa ena proe pored vas? Poeete da pevate mantru Ram, Ram,
Ram. Vi izbegavate, klonite se. Navlaite zavesu preko svojih oiju. Pretvarate se kao da ena
nije tu. Ali ona je tu i zbog toga vi pevate ime Rame, i to tako glasno.
U Indiji ljudi moraju preduzeti jutarnje kupanje. U mom selu postoji vrlo lepo jezero,
reka, i ljudi odlaze tamo na svoje jutarnje kupanje. Tamo, u mom detinjstvu, po prvi put sam
bio svestan trika guenja. Reka je hladna - naroito zimi - a ljudi dolaze da se kupaju...
Posmatrao sam ih i leti kako se kupaju, i oni ne bi pevali: "Rama, Hari Krina, Hari Krina."
Ali zimi, zato to je reka tako hladna, oni pevaju glasno da zaborave reku. Urone i izrone.
Njihov um je angaovan u pevanju. to je hladnije jutro, vee e biti pevanje o Bogu.
U detinjstvu, posmatrajui tamo ljude, po prvi put sam postao svestan ovog trika - ta
oni rade. Video sam iste ljude koji se kupaju leti i ne mare za Ramu, Hare Krinu ili ikoga.
Ali zimi odjednom postaju religiozni. Oni su nauili trik - kako da izbegnu injenicu - a
injenica je tu, kuca, udara i ivi.
Okrenite svoj um negde drugde; jeste li videli ljude koji hodaju kroz naputenu ulicu u
243
noi kada je mrak? Oni zapoinju da pevaju pesme, zvide, ili mrmljaju. ta oni rade? Isti
trik. Mrmljajui oni zaboravljaju tamu. Glasno pevajui pesmu sluaju svoj vlastiti glas i
oseaju da nisu sami. Glas im daje oseanje da nisu sami. Predani svom vlastitom glasu, za
njih tama iezava. Inae, ako se kreu tiho naputenom ulicom, njihovi koraci proizvode
strah, kao da ih neko sledi. Ovo je jednostavan trik.
Mahavira i Buda ne mogu govoriti i ne mogu uiti takve obmane. Oni ue o postu, ali
njihov post je totalno, kvalitativno razliit. Na povrini oba isposnika e biti ista, ali u dubini
dole postoji razlika. Duboko ispod, osoba koja sledi Mahavira ili Budu postie i nee vriti
nikakvu aktivnost u umu. Ona e posmatrati i posvetie svu panju gladi. Onda se javlja vrlo,
vrlo lepa pojava: ako ukazujete panju gladi, ona iezava. Bez ikakve hrane, ona iezava.
Zato? ta se dogaa u ukazivanju panje gladi?
Kada se seksualna elja probudi, ovek jednostavno ukazuje potpunu panju njoj, ne
kazujui ovo je dobro ili loe, ne kazujui ovo je zlo, ne kazujui da je provokacija od avola.
Ne - bez ikakvog vrednovanja; sva vrednovanja pripadaju umu, a svedoenje nije od uma.
Dobro, loe - sve razlike pripadaju umu, a svedoenje je nepodeljeno, jedno. Ono nije ni
dobro ni loe, ono jednostavno jeste. ovek ukazuje panju gladi, ili seksualnoj elji, totalnu
panju - a totalna panja je jedna takva energija, to je vatra - glad jednostavno izgori. ta se
deava? Kakav je mehanizam unutra?
Vi oseate glad. U stvari, nikada niste bili gladni. Telo je bilo gladno, vi nikada niste
bili gladni, ali ste se identifikovali s telom: "Ja sam telo". Zbog toga oseate kao da ste vi
gladni. Kada ukaete panju gladi distanca se stvara, identitet, linost se slama. Identifikacija
vie ne postoji. Vie niste telo; telo je gladno, a vi ste posmatra. Odjednom nastaje u vama
blaena sloboda: "Ja nisam telo, nikada nisam bio telo. Telo je gladno; ja nisam gladan."
Most je sruen - vi ste odvojeni.
Telo ima elju za seksom jer telo je nastalo iz seksa. Telo ima elju za seksom jer je
svaka elija u telu seksualna. Vaa majka i va otac, u snanoj seksualnoj aktivnosti, stvorili
su vae telo. Prve elije vaeg tela dole su iz jake seksualne strasti; one nose kvalitet toga. A
ove elije su umnoavale sebe; na taj nain je stvoreno itavo vae telo. itavo vae telo je
seksualna udnja, strast. elja se pojavljuje. Prirodno je za telo, nita nije greno u tome. Telo
je seksualna energija i nita drugo.
Brahmacharya nije mogua za telo. Seksualnost je prirodna za telo. Seksualnost je
prirodna za telo, a za vas, samo brahmacharya je prirodna; seks je za vas neprirodan,
apsolutno neprirodan. Zbog toga celibat mi zovemo brahmacharya. Re brahmacharya je
izvedena iz korena brahma. Re brahmacharya oznaava da ste vi uspeli da postignete, doli
ste do saznanja da ste brahma, najvee, Boansko - vi ste sam Bog.
Kada ovek pone da osea ovo, da je on sam Bog onda postoji pravi celibat. Jer onda
nema problema. A ta se deava, ta je udesno... kada ste vi razdvojeni, kada je most sruen,
niste identifikovani s telom, vi ne kaete: "Ja sam telo." Vi kaete: "Ja sam u telu, ali nisam
telo." Ja ivim u ovoj kui, ali nisam kua. Ja sam u ovoj odei, ali odea nije ja." Kada ste
doli do ovog postignua - ja kaem postignua, jer intelektualno vi ve to znate, to nije
poenta; vi niste realizovali to. Kada budete svesni u dubokoj panji prema gladi, ili seksu, ili
bilo emu - vi shvatite, odjednom most iezava izmeu tela i otelovljene due. Kada procep
postoji i vi ste postali svedok, onda telo ivi i traje kroz vau saradnju.
Telo ne moe iveti bez vae saradnje. To je ono to se deava kada telo umre: telo je
apsolutno isto, samo vaa saradnja vie ne postoji. Vi ste otili van kue, zbog toga je telo
mrtvo. Inae, telo je svagda ve mrtvo. Telo je isto, ali telo zavisi od vae energije.
Neprekidno morate telo hraniti energijom. Ono ivi s vaom saradnjom, ono nema svoju
vlastitu egzistenciju. Ono ne prolazi kroz vas, vi ste zajedno. Inae oronulo bi i raspalo se. Vi
ste centar i kristaliui faktor u njemu.
Kada u gladi, ovek posmatra glad, saradnja ne postoji. To je privremena smrt. Vi ne
podravate telo. Kada ne podravate telo, kako telo moe oseati glad, jer telo ne moe
oseati nita: oseanje je od vaeg bia. Glad moe postojati u telu, ali telo ne moe oseati,
ono nema onoga koji osea.
Dakle, upravo tokom ove dekade, neurolozi su postali svesni odreenih vrlo
244
misterioznih pojava; da u mozgu, koji osea sve, da nema oseaj o svom vlastitom nervnom
sistemu. Moete leati potpuno svesni i budni na hirurkom stolu, glava vam moe biti
otvorena i on moe rezati modano tkivo - a da vi to neete osetiti. Nije potrebna nikakva
anestezija. Moe vam nainiti prozor u glavi, moe izbuiti rupu u glavi; osetiete buenje
samo na lobanji, ali jednom kada dopre unutra tamo uopte nema oseanja. Ako kompletno
isee va mozak, ne biste znali, a savreno ste svesni.
Mnogi ljudi na zapadu se kreu s mnogim iseenim delovima - oni ne znaju. Mnogi
ljudi se kreu s izvesnim elektrodama privrenim u njihovom mozgu - ne znaju i ne mogu
osetiti... Kamen moe biti stavljen unutra u vau glavu, a vi nikada neete osetiti da je on
tamo, jer u mozgu ne postoji oseaj. Odakle onda dolazi oseaj?
Mozak je najsuptilniji deo tela, najdelikatniji; a on ak nema oseaje, Oseaj dolazi iz
vaeg bia. Njega telo pozajmljuje. Telo nema svoje vlastito oseanje. Jednom kada
posmatrate glad - ako je realna, autentina, ne izbegavate je - glad iezava.
Post Mahavira i Bude potpuno je razliit od posta aina i budista. Mahavirin
brahmacharya je potpuno drugaiji od brahmacharye ainskih svetenika. Mahavira nije
izbegavao to, on je to jednostavno posmatrao. Posmatranjem, to iezava. Svedoenjem, to se
tu ne nalazi. Izbegavanjem, to sledi vas. U stvari, ne samo da vas sledi, to vas lovi. Nijedna
joga ne ui potiskivanje, ni guenje - ne moe uiti - ali uvek ima jogina koji ue. Oni su
uitelji; oni nisu realizovali svoje unutarnje (najskrivenije) bie. Dakle, ne postoji ak nijedna
osoba koja moe postii budhinstvo kroz guenje. To nije mogue, to jednostavno nije
mogue. Kroz svest ovek to postie, ne kroz potiskivanje ili suzbijanje.
Tree pitanje:
U meditaciji poremeaj je esto fizika bol. Hoete li govoriti o meditiranju na bolu u
isto vreme dok se bol deava?
To je ono o emu sam govorio. Ako oseate bol, budite paljivi prema njoj, ne radite
nita. Panja je sjajan ma - ona see sve. Vi jednostavno iskaete panju bolu.
Na primer, vi sedite u poslednjem delu meditacije smireno, nepokretno, i oseate
mnoge probleme u telu. Oseate da je noga utrnula, ima nekog svraba u ruci, oseate da mravi
gmiu po telu; mnogo puta ste pogledali - a mrava nema. Taj oseaj je iznutra, nije spolja. ta
ete uiniti? Oseate da je noga utrnula - budite paljivi samo predajte svoju potpunu panju
tome. Ako oseate svrab - ne eite se. To nee pomoi. Samo iskaite svoju panju. ak i ne
otvarajte svoje oi. Samo iskaite svoju panju unutranjem, samo ekajte i posmatrajte, i za
nekoliko sekundi svrab iezava. ta god da se dogodi - ak i ako oseate bol, ljuti bol u
stomaku ili glavi, to je mogue jer u meditaciji itavo telo se menja. Ono menja svoju hemiju.
Nove stvari poinju da se dogaaju; telo je u haosu. Ponekad e stomak biti spopadnut, jer u
stomaku ste potisnuli mnoge emocije, i one se sve pokreu. Ponekad ete oseati kao
povraanje, gaenje. Ponekad ete osetiti otar bol u glavi, jer meditacija menja unutranju
strukturu vaeg mozga. Vi ste zaista u haosu prolazei kroz meditaciju. Ubrzo, stvari e se
srediti. Ali zasada, sve e biti nemirno i nestalno.
Dakle ta treba da radite? Jednostavno kad osetite bol u glavi, posmatrajte to. Budite
posmatra. Samo zaboravite da ste poinilac, i uskoro, sve se stia tako lepo i tako milo da ne
moete verovati dok to ne upoznate. Ne samo da bol iezava iz glave - jer energija koja ja
kreirala bol, ako se posmatra ... bol iezava i ista energija postaje uivanje. Energija je ista.
Bol ili uivanje, dve su dimenzije iste energije. A ako moete ostati smireno sedei i
obraati panju na poremeaje, poremeaji iezavaju. Kada svi poremeaji ieznu,
odjednom ete postati svesni da je celo telo iezlo.
U stvari ta se dogodilo? Zato su se te stvari dogaale? Kada ne meditirate one se ne
dogaaju. Celog dana ste tu i nema svraba, nema bolova u glavi, stomak je savren, noge su u
redu. ta se zapravo dogaa? Zato odjednom zapoinju te stvari u meditaciji?
Telo je bilo dugo gospodar, a u meditaciji vi svrgavate telo s njegovog gospodarenja.
Ono se dri vrsto; pokuava na svaki nain da ostane gospodar. Ono e stvoriti mnoge stvari
da vas omete, tako da meditacija ne uspe, da se napusti. Biete izbaeni iz ravnotee i telo je
245
opet na tronu. Do sada je bilo gospodar, a vi ste bili rob. Kroz meditaciju, vi menjate celu
stvar; to je veliki prevrat. I naravno, vladar eli da budete zbaeni s njegove vlasti. Telo se
bavi politikom - to je ono to se deava. Kada ono stvara imaginarni bol, svrab, gmienje
mrava, telo pokuava da vas poremeti. To je prirodno, jer telo je vladalo toliko dugo; za
mnogo ivota ono je bilo car, a vi ste bili rob. Sada sve menjate naopake. Vi vraate svoj
tron, i prirodno je da e telo pokuati sve to moe da vas uznemiri. Ako postanete
uznemireni, izgubljeni ste. Obino ljudi potiskuju ove stvari. Poee da pevaju mantru; nee
paziti na telo.
Ja vas ne uim nikakvoj vrsti potiskivanja. Samo poduavam svesnost. Samo
posmatrajte, obratite panju, i ono to je lano, to e ieznuti. Kada ieznu svi bolovi, sav
svrab i gmienje mrava u telu, telo se smestilo na pravom mestu da bude rob, odjednom
nastupa tako mnogo blaenstva da ga ne moete suzbiti. Iznenada se budi toliko slavlja u
postojanju i biu da ne moete to izraziti; preplavljeni ste mirom koji prevazilazi
razumevanje, blaenstvom koje nije od ovoga sveta.
etvrto pitanje:
Govorei jue o ljubavi, vi ste rekli da je to osnovna potreba koju trebamo pokuati da
zadovoljimo. Takoe ste rekli da to ponovo donosi bol. Kako onda ovek moe iveti
sadrajno ako se nai pokuaji da zadovoljimo elju za ljubavlju uvek zavravaju u bolu?
Svi vai poduhvati uvek se zavravaju u bolu. Ne samo pokuaji nainjeni prema
ljubavi - sva vaa nastojanja, bez obzira koja, zavravaju se u bolu, jer sva nastojanja
proizilaze iz ega. Nikakvo nastojanje nee uspeti jer initelj je uzrok sveg bola. Ako moete
biti u ljubavi a da ljubavnik ne bude tu, onda nee biti bola.
To izgleda vrlo teko; kako da se bude u ljubavi a da ljubavnik ne bude tu? Ljubavnik
prouzrokuje bol, ne ljubav. Ljubavnik zapoinje stvari koje se zavravaju u paklu. Svi
ljubavnici podbace, a ja ne pravim nikakav izuzetak, ali ljubav nikada ne izdaje. Stoga morate
razumeti; ne treba da budete tu u vaoj ljubavi. Ljubav treba da postoji, ali bez ikakvog ega u
njoj. Vi treba da jedete, ali subjekt ne treba da bude tu. Treba da budete sve to se zahteva, ali
poinilac ne treba da bude tu.
Ovo je itava disciplina. Ovo je jedina disciplina u religiji. Religiozan ovek nije
ovek koji pripada nekoj religiji. U stvari, religiozan ovek nikada ne pripada nijednoj religiji.
Religiozan ovek je onaj ko je odbacio poinioca i ivi prirodno, i jeste upravo tu.
Onda ljubav ima razliit kvalitet - ona nije posesivna, ona nije ljubomorna. Ona
jednostavno daje. Ona nije cenjkanje; vi ne trgujete u njoj. To nije proizvod ili roba - ona je
bujanje, prelivanje vaeg bia. Vi delite to. U stvari, u tom stanju postojanja gde ljubav
postoji a ne ljubavnik, nije da ste vi u ljubavi s nekim, a niste u ljubavi s nekim drugim; vi ste
jednostavno u ljubavi. To nije pitanje objekata.
To je isto kao disanje. Ma s kim da ste, vi jednostavno diete. Ko god je s vama nije
razlog; upravo slino tome, s kim ste u ljubavi postaje nevano, vi ste jednostavno u ljubavi -
ko god da je s vama! Ili, moe da ne bude nikog. Moda sedite u praznoj sobi, ali ljubav
nastavlja da tee. Sada ljubav nije jedna aktivnost, to je vae bie. Vi ga ne moete zaodenuti i
odloiti - to ste vi. Ovo je paradoks.
Kada ieznete, onda ste vi ljubav; kada vi niste, onda samo ljubav jeste. Na kraju,
potpuno zaboravite o ljubavi, jer ko je tu da se sea nje? Onda je ljubav isto kao cvetanje
cveta, uzdizanje sunca, zvezde ispunjavaju nono nebo - upravo se to deava. tavie, ak i
ako dodirnete stenu, vi je dotiete s puno ljubavi. To je postalo vae bie.
To je znaenje Isusove izreke: "Volite neprijatelje svoje." To nije pitanje voljenja
neprijatelja, ve da se postane ljubav. Onda ne moete initi nita drugo. ak i ako neprijatelj
naie, morate voleti. Nita drugo nema da se ini. Mrnja je tako besmislena jer povreujete
drugog, i tetite sebi vie nego drugom. To je besmisleno zato to e vam se svo povreivanje
vratiti natrag. Vratie se vama natrag mnogo puta vie. Biete smrvljeni padom. To je
jednostavno besmisleno, idiotski. Svi gresi ili prestupi besmisleni su i idiotski.
Zbog toga na Istoku mi znamo samo jedan greh, a to je neznanje. Sve drugo je samo
246
uzgredni proizvod. Kada govorim o ljubavi, govorim o ljubavi gde ljubavnik nije. A ako vam
vaa ljubav donosi bol, znajte dobro da to nije ljubav. To je va ego koji donosi bol. Ego truje
sve, ta god da dodirnete. To je kao kralj Mida;
61
sve to je on dotakao postalo je zlato. Ego je
isto kao kralj Mida - ta god on dotakne postaje otrovano. A vi znate u koje tekoe i nevolje
je Mida pao! Stvari su se pretvarale u zlato, i ak onda je on bio jadan, toliko bedan kao to
nijedan ovek nije nikada bio na ovoj zemlji. On je dodirnuo svoju erku koju je voleo, ona je
postala zlato. Dotakao je svoju enu i ona je postala zlato. Nije mogao piti, nije mogao jesti,
nije mogao spavati, nije mogao voleti, nije se mogao kretati. Njegovi vlastiti roaci su
pobegli. Sluge su stajale daleko, jer ako bi mu prile i sluajno ga dotakle, bili bi zlato. Kralj
Mida mora da je sasvim poludeo.
Dakle, ta je sa vama? Sve to dodirnete postaje otrovano. ivite u bedi, ali morate
pronai uzrok. Uzrok je u vama; inilac, ego, "ja". Ali vi ete morati da proete kroz to. Ne
moete nauiti iz mog iskustva.
U zenu kau bilo da moete znati da li je voda hladna ili ne, samo ako pijete. Moje
kazivanje da ego preobraava sve u otrov nee biti od velike pomoi. Vi morate posmatrati.
Morate biti na osmatranju. Morate oseati i razumeti svoj vlastiti ego - ta je on vama uradio.
Inae ego je vrlo lukav. On uvek kae... kad god si u bedi on uvek kae: 'neko drugi je
prouzrokovao to'. To je podvala kojom ego titi sebe. Ako ste u patnji, nikada ne mislite da ste
vi uzrok - uvek je to neko drugi. Mu pati zato to mu ena to stvara; ena je u nevolji jer joj
mu stvara bol - ego uvek baca odgovornost na nekog drugog - otac pati zbog sina.
Video sam ljude koji pate zato to imaju decu, a video sam i ljude koji pate zato to
nemaju decu. Video sam ljude u bedi zbog ljubavi - njihov odnos im je prouzrokovao mnogo
bola, nemira, tuge - a video sam i ljude u bedi jer nisu u ljubavi, bez ljubavi su nesreni.
Izgleda da ste apsolutno predodreeni da budete u bedi. Kakav god da je sluaj, vi stvarate
bedu. Meutim, nikada ne pogledate unutra. Mora neto postojati unutra ta prouzrokuje to -
taj ego koji mislite da vi jeste, ideja o sebi. to je vea ideja o sebi, vea e biti beda.
Deca su manje u bedi jer njihov ego jo nije razvijen, a onda, itavog svog ivota ljudi
nastavljaju da misle da je ivot bio raj u detinjstvu. Jedini razlog je jednostavan: egu treba
vreme da se razvije. Deca nemaju mnogo ega. Ako pokuate da se setite svoje prolosti negde
ete nai prepreku. U dobu od oko etvrte ili tree godine, iznenada se pamenje tamo
zaustavlja. Zato?
Psihoanalitiari su istraivali tu misteriju i sada su doli do zakljuka. Oni kau da ega
nije bilo. Ko bi, dakle, prikupio seanja? Sakuplja nije bio tu. Svari su se dogodile, iskustvo
se dogodilo, jer do tree godine dete nije prazan list hartije. Milioni stvari su se dogodile.
Detetu se mnogo vie stvari dogaaju nego starom oveku, jer ono je radoznalije, i svaka mala
stvar je za njega velika stvar. Milioni stvari su se dogodile u ove tri godine, ali zato to nije
bilo ega, nikakav trag nije ostao. Ako se ovek hipnotie, moe se setiti. Moe ii izvan
prepreke.
U mnogim eksperimentima hipnotisana osoba se setila ne samo stvari koje su se
dogodile posle raanja, nego i stvari koje su se desile pre roenja, kada je bila u materici
majke. Majka je bila bolesna, ili je imala jake stomane bolove, a dete je patilo. Ili, kada je
dete bilo u majinoj utrobi, u sedmom ili osmom mesecu a majka je vodila ljubav, dete se
toga sea. Jer kada majka vodi ljubav dete se unutra gui.
Tako je na Istoku to potpuno zabranjeno. Kada je majka trudna ne treba da se vodi
ljubav - svaka seksualna aktivnost je opasna za dete, jer disanje deteta zavisi od majke.
Kiseonikom ga snabdeva majka, a kada je majka u seksualnoj aktivnosti, gubi se ritam
disanja. Ne postoji vie neprekidni ritam disanja; dete se gui, ne znajui ta se dogaa. Dok
se ima seks, majka apsorbuje vie kiseonika - sada su to naune injenice - a kada majka
apsorbuje vie kiseonika, dete ne moe dobiti kiseonik. Ponekad je ak mogua smrt; dete
moe umreti. Dete se sea svih ovih stvari. Vi se takoe seate svih ovih stvari; one su tu, ali
zato to ego nije bio tu, one vam nisu postale breme.
Prosvetljena osoba se sea stvari isto ovako. Ona nema centar za pamenje. Ona ima
61
Po helenskom mitu, kralj u Frigiji; bogovi su mu ispunili ludu elju, da sve to dodirne pretvori u zlato.
247
akumulirano pamenje, ali to nije breme, nije teret. Ako eli, moe pogledati u pamenje i
nai stvar iz njega, ali nije optereena. Seanja njoj ne dolaze sama. Ona ih moe nadzirati,
moe nai, ali normalno ostaje slina praznom nebu. Nita ne dolazi od sebe.
Vi ete se drati svog vlastitog iskustva, ne onoga ta ja kaem. Sagledajte nevolju i
uvek pokuajte da naete uzrok; otkriete da je uzrok uvek u vama. Jednom kada otkrijete da
je uzrok u vama, pitanje preobraaja je sazrelo. Sada se moete preokrenuti, sada se moete
promeniti - vi ste spremni. Dok nastavljate da prebacujete odgovornost na druge nikakva
promena nije mogua. Jednom kada ostvarite da ste vi odgovorni za svu patnju koju ste
stvorili - vi ste svoj vlastiti pakao - onda se svakog trenutka deava veliki preokret. Odmah
postajete svoje vlastito nebo (raj).
Zbog toga vam kaem da se kreete u uzajamnom odnosu u svetu; da iskusite, da
postanete zreli, da sazrite, da postanete prilagoeni. Samo onda, ta god ja kaem bie za vas
sadrajno i znaajno. Inae, intelektualno vi ete razumeti, ali egzistencijalno neete shvatiti.
Peto pitanje:
Ja ne mogu izgleda oseati za vas kao da ste ljubavnik. To je oseanje da ste vi ba
pravi za mene. Da li je to zbog mojih vezivanja sa mukarcima? Da li neko mora biti u ljubavi
s vama kao preduslov za sledeu vrstu odnosa?
Vi uopte ne razumete mene. Od vas se ne zahteva da budete moja ljubavnica. Od
mene se ne trai da budem va ljubavnik. Inae ja razumem vau tekou. Ne moete razumeti
da je ljubav mogua a da se ne bude ljubavnik. Moete me voleti a da mi ne budete
ljubavnica; to je najvia vrsta ljubavi, najistija ljubav.
Ovo se mora razumeti, jer odnos izmeu majstora i sledbenika nije od ovoga sveta. On
nije ni va otac ni va brat, niti mu, ni vaa ena, niti vae dete. Ne, svi odnosi koji postoje u
svetu su neprimenljivi izmeu majstora i sledbenika. U nekom smislu on je sve, a u nekom
smislu niko. U izvesnom smislu on moe biti oinski. U odreenom smislu on moe biti za
vas ba kao dete. Kada kaem u izvesnom smisli on e biti oinski za vas, on ne mora biti
stariji od vas; on moe biti vrlo mlad, ali u odreenom smislu e biti oinski za vas jer daje i
prima. Zato to on ivi na vrhu brda, a vi u dolini, on ne mora biti stariji od vas u vremenu, ali
je beskonano stariji nego vi u venosti. U odreenom smislu on e biti isto kao dete za vas,
jer je opet postao dete. Odnos je vrlo komplikovan, vrlo sloen. On ne moe biti vama suprug
jer vas ne moe posedovati i ne moete ga posedovati. Ali u odreenom smislu, on je kao
suprug. Bez posedovanja vas, vi ste posedovani. Bez ikakvog nastojanja s njegove strane,
vae dranje prema njemu nuno e biti slino dranju voljene. Zato to je nuno da odnos
izmeu majstora i sledbenika bude na takav nain da sledbenik mora biti ensko, jer on je
primalac i mora da bude otvoren. U stvari, mora da zatrudni s majstorom. Samo onda e biti
mogue ponovno roenje.
U izvesnom drugom smislu, majstor je kao supruga jer je vrlo nean. Svi otri uglovi
su iezli u njegovom ivotu. Postao je sve vie i vie okrugao. ak i u svom telu, u svom
biu, on je vie ensko. Zbog toga Buda izgleda nean, kao ensko.
Nie je kritikovao Budu samo zbog ovoga; da je on enstveni mukarac. Nie je rekao
da je on stvorio celu porodicu u Indiji, jer za njega, mukarac je snaan elemenat - a enski
znai slab. U izvesnom smislu on je u pravu, jer Buda je enski, ali nije slab. Ili, slabost ima
svoju vlastitu snagu koju nikakva mo ne moe ikada imati. Dete je slabo, ali ono ima snagu
koju nijedan stari ovek ne moe imati.
Kamen je vrlo jak, a ba pored njega je cvet - vrlo slab. Ali cvet ima snagu koju
nijedan kamen ne moe nikada imati. Cvet je sigurno slab; ujutru se on rascveta, a uvee
nestane. On je tako prolazan, on je tako privremen, tako trenutan. Meutim cvet ima snagu
drugaijeg znaenja, razliitog kvaliteta jer je on tako osetljiv. U stvari, on umire tako brzo jer
ivi tako intenzivno. Sama estina ivota u cvetu iscrpljuje ga do uvee. Stena nastavlja da
ivi jer ona ivi tako ravnoduno. ivot nije intenzivan; vrlo je inertan, lenj, pospan. Kamen
spava, cvet ivi.
Majstor je slab u odreenom smislu, jer njegova slabost je njegova vlastita snaga. On
248
je enstven u odreenom smislu jer sva agresija je nestala, svako nasilje je iezlo. On je vie
kao majka nego kao otac. Stvar je vrlo kompleksna i od nikoga se ne zahteva da bude
ljubavnik, od svakog se trai da bude u ljubavi.
Izgleda da ja ne mogu oseati da ste vi kao ljubavnik. To je upravo oseanje da ste
ba pravi za mene.
Kako hladno! Ba pravi! Ba pravi nije dovoljno. Dok nisam vie nego pravi za vas,
nita se nee dogoditi. Ba pravi je previe proraunato; ba pravi je manje nego dovoljno.
Ba pravi znai samo na periferiji se ja susreem s vama, ne u sreditu. Kada kaete: "Vi ste
ba pravi za mene," uporedo, ovo ne moe biti od srca. To je ba od uma - proraunato,
mudro, otroumno, uporedo, ne uputajui se u opasnosti odnosa srca, ostajui na periferiji
uvek spremna da nestane. To znai: "ba pravi" - a "upravo pravi" nema u sebi energije, to je
hladno.
Dakle, ako ne moete rasti izvan, bez ovoga, bolje je da me napustite, jer nita se nee
dogoditi. Nemate dovoljno energije. Ako se ne kreete brzo prema meni ja se ne mogu kretati
prema vama. To nije mogue, morate se kretati. Odnos izmeu sledbenika i majstora nije
proraunat odnos. Kada majstor postane jedini majstor za vas - ne da je on jedini majstor, ima
ih mnogo, ali u tome nije poenta - kada za uenika majstor postane jedini majstor, kada itava
istorija, prolost i budunost, postanu bledi pred tim ovekom; sve izbledi i samo taj ovek
ostaje u vaem srcu, samo onda je neto mogue.
Zbog ovoga se javljaju mnogi problemi. Neko se zaljubi u Budu. Onda on govori da je
Buda jedini prosvetljen ovek. Onda on kae: "Okej - Isus je tu, Krina je tu, ali ne kao
Buda." Onda se Isus i Krina odbacuju na periferiju. U centru, u samom srcu oltara, ili u
oltaru srca, samo Buda postoji. Za sledbenika je to savreno istinito. Kada se neko zaljubi u
Isusa, Isus postaje centar; Buda, Mahavira i Muhamed su svi periferija. Kada majstor postane
kao sunce, vi se kreete oko njega kao zemlja, kao planeta; on postaje va centar, sam centar
vaeg ivota. Samo onda je neto mogue, nikada pre toga.
"Ba pravi" nije uopte pravo. Ba pravi znai skoro pogrean. Pokuajte da se
izbavite iz zamke "ba pravi". Bujajui, ako doete kod mene, samo onda ete me nai.
Jurei, ako doete k meni, trei brzo koliko moete, samo onda ete me nai. Previe je
poslovno kada kaete, "upravo pravi". Ili izrastite izvan toga ili idite od mene. Moda negde
drugde s nekim drugim, moete se zaljubiti. Jer nije pitanje da li se zaljubite u majstora A ili
majstora B - nije to u pitanju. Pitanje da li se zaljubite. Gde god se to dogodi, idite tamo. Ako
je odnos "ba pravi", onda ja nisam va majstor, onda vi niste moj sledbenik.
Da li je to zbog mojih kaenja za mukarce i zavisnosti od mukaraca?
Ne, nije to zbog vaih vezivanja, vae zavisnosti od mukaraca. To je zbog vas, vaeg
ega, a vaa vezivanja za mukarce su takoe zbog vaeg ega; ta vezivanja ili zavisnosti su
takoe zbog toga. Ako se ena ne moe podati, ili predati mukarcu, nije to zbog nedostataka
mukaraca ili to mukarac nije tu. To je samo zato to ena nije sazrela, jer samo sazrela ena
se moe predati, samo odrasla ena moe biti hrabra dovoljno da se preda. Ako je ena ostala
detinjasta, retardirana, sa svakim ovekom e onda postojati problem.
Ako se ne moete predati u ljubavi, bie vam teko da se uopte predate. Uz majstora
takoe ima predanosti, vee predanosti nego to je ikada neki mukarac moe traiti ili je
ikada neka ena trai. ovek zahteva predavanje vaeg tela, ako je povezan s vama zbog
seksa. Ako vas takoe voli, onda trai predavanje vaeg uma. Meutim, majstor trai od vas -
um, telo, duu - totalno vae bie. Manje od toga nee biti dovoljno.
Postoje tri mogunosti. Kad god doete kod majstora, prva mogunost je da budete
povezani s njim intelektualno, kroz glavu. To nije mnogo. Moete voleti njegove ideje ali to
ne znai da volite njega. Naklonost prema idejama, njegovom ponaanju, nije naklonost
prema njemu. Moete uzeti ideje odvojeno. Nije potrebno da ulazite u neki odnos s
majstorom. To je ono ta se deava pitaocu; odnos je intelektualan; zbog toga je to "ba
249
pravi".
Postoji druga mogunost; vi se zaljubite srcem. Onda nema pitanja ta on kae, ta
trai; pitanje je on sam. Ako ste intelektualno povezani sa mnom, pre ili docnije vi ete morati
da odete. Jer u ja nastaviti da protivreim sebi - jedna ideja vam odgovara, druga moda ne
odgovara. Ovu ideju volite, onu ideju ne volite - a ja u nastaviti da budem nedosledan. Ja
sam nedosledan iz posebnog razloga: jer elim samo one ljude oko mene koji su u ljubavi, ne
one koje sam intelektualno ubedio. Da bi ih udaljio moram ostati neprekidno paradoksalan.
To je zatita, vrlo suptilna zatita. Nikada vam ne kaem "odlazite". Vi obino
nastavite po svom vlastitom; ne oseate se dobro jer, "ovaj ovek je protivrean", tako da
odlazite. Samo oni koji su povezani sa mnom svojim srcem nee mariti za protivrenosti.
Nee brinuti ta ja kaem; oni gledaju direktno u mene. Oni me znaju, tako ih ja ne mogu
obmanuti, zavesti. Oni me znaju direktno, ne kroz ono ta ja kaem - govorenje nije mnogo
vano.
Pogledajte razliku: osoba koja je ubeena u moje ideje, povezana je sa mnom kroz
moje ideje; osoba koja je u ljubavi sa mnom bie povezana s mojim idejama, ali kroz mene, a
to ini veliku razliku.
Onda postoji trei tip uzajamnog odnosa koji je mogu samo posle dogaanja drugog
tipa odnosa. Kada ste zaista u ljubavi, ljubav postaje tako prirodna da iezava. Kada kaem
"iezava" ja ne mislim da iezava, samo mislim da niste vie svesni da je tu. Jeste li svesni
svog disanja? Kada neto krene pogreno, da - kada jurite brzo, disanje je teko i ostajete bez
daha, da. Ali kada se odmarate u svojoj stolici i sve je dobro, jeste li svesni disanja? Ne, nema
potrebe. Samo kada imate glavobolju postajete svesni glave; neto ide nepravilno. Kada je
glava savreno zdrava, vi ste bezglavi. Ovo je definicija zdravlja; kada je telo savreno
zdravo, vi ga ne znate... kao da ne postoji; postajete bestelesni. To je takoe definicija
savrene ljubavi. Ljubav je krajnje, najvie zdravlje, jer ona ini oveka celim. Kada volite
majstora, uskoro sasvim zaboravite o ljubavi. To je postalo tako prirodno, kao disanje.
Kada nastane trei tip odnosa, on nije ni iz glave ni iz srca, nego iz samog vaeg bia.
Srce i glava su dva sloja: skriveno iza njih je vae bie, bivstvo. Moete ga nazvati atman,
Sopstvo, dua ili kako god elite. Jer tamo nije od znaaja vie nikakva razlika rei. Moete
ga nazvati ne-sopstvo, anatma - to e takoe biti dovoljno, odgovarae. Glava je poetak;
nemojte se prilepiti tamo. Srce je prolaz - proite kroz njega, ali takoe ne gradite ni tamo
dom. Bivajui u bitku - tamo onda nema granica. Onda zapravo, sledbenik i majstor nisu
dvoje. Oni postoje kao dvoje, ali jedna svest tee od jedne obale do druge.
Peto pitanje:
Rekli ste da kada kolarac gleda kroz prozor, on je u meditaciji. Kada sam to inio
uvek sam mislio da sam sanjar, a daleko od meditacije. Jesam li bio u meditaciji sve to vreme
i ne znajui?
Da, dete je u meditaciji. Ali ova meditacija je zbog neznanja; ona e morati da ode.
Ono to niste zaradili ne moe ostati kod vas. Samo ono to ste zaradili postaje vae. Dete je
meditativno jer je neuko, neupueno. Ono nema mnogo misli da mu skreu panju. Dete je
meditativno, jer prirodno, kad god um nae uivanje, ono dozvoljava umu da se pokree.
U stvari, jo nije deo drutva. Dete je jo primitivno, slino ivotinji. Ali seme raste.
Pre ili kasnije ono e biti u drutvu. A onda, sva meditacija e biti izgubljena, nevinost
detinjstva e biti izgubljena. Dete je u rajskom vrtu isto kao Adam i Eva. Oni e morati da
padnu. Oni e morati da poine greh. Morae biti baeni u svet, jer samo iz iskustva sveta
javlja se meditacija koja je dozrela, koja se ne moe izgubiti.
Dakle, postoje dva tipa nevinosti: jedna usled neznanja, druga zbog svesti. Buda je
slian detetu, a sva deca su slina Budi, ali ogromna razlika postoji. Sva deca e biti
izgubljena u svetu. Njima treba iskustvo, treba im da budu baena u svet. A kroz njihovo
iskustvo ako dou do meditacije, opet do nevinosti i detinjstva, onda ih niko ne moe baciti.
Dakle nauila su to iz iskustva. To nije vie kroz neukost, ve kroz njihovo vlastito
doivljavanje. Sada je to njihovo vlastito blago.
250
Ako sve ide u redu, onda ete opet postati deca na kraju vaeg ivota. To je cilj svih
religija. To je znaenje ponovnog roenja; to je znaenje hrianskog uskrsnua. Uskrsnue
nije tela, to je uskrsnue due. Opet ovek postaje kao dete; opet je nevin, ali ta nevinost je
utemeljena u iskustvu. Ako umrete a opet ne postanete dete, proiveli ste svoj ivot na
besplodan nain; iveli ste beskorisno. Niste iskoristili mogunost, i moraete opet da se
vratite natrag - sve ete nastaviti da odbacujete opet i opet...
Ovo je itavo uenje reinkarnacije; jer dok ne nauite to sami, celina nije zadovoljna s
vama. Dok ne postanete dete u svojoj vlastitoj ispravnosti - ne zbog svog tela, ve usled svog
bitka (Sopstva, Bia, Jastva); ako postignete bezazlenost, a bezazlenost se postie uprkos svim
poremeajima, uprkos svemu to je bilo tu da je uniti - moraete esto da budete baeni
natrag.
ivot je uenje, to je disciplina. Dakle, ne samo vi, nego svako dete je bilo
meditativno, a onda je to izgubljeno. A dete nije izgubljeno zbog drugih, ali postoji jedna
sutinska unutranja nunost; ono mora izgubiti tu nevinost. To nije dovoljno duboko. To ne
moe proi kroz poremeaje. To je plitko, povrno.
Samo mislite o tome; dete je nevino, ali vrlo plitko. Ono nema dubinu. Sve njegove
emocije su plitke. Ovog momenta ono voli, sledeeg momenta ono mrzi. Ovog trenutka je
ljuto, sledeeg momenta oprata, potpuno je zaboravilo. Ono ivi vrlo plitak ivot, iupan iz
korena - ono nema dubinu. Dubina dolazi kroz iskustvo.
Buda ima dubinu, beskonanu dubinu. Na povrini je isto kao dete, ali u dubini svog
bia uopte nije slian detetu. Sva iskustva iz mnogih ivota osposobila su ga, sazrela. Nita
njega ne moe poremetiti, nita ne moe unititi njegovu bezazlenost - nita, apsolutno nita.
Sada je njegova nevinost tako duboko ukorenjena da oluje mogu doi - u stvari, one su
dobrodole, i drvo nee biti iupano iz korena. Uivae u nailasku oluje. Uivae u samom
nastojanju oluje da ga iupa iz korena, a kada oluja proe, bie jae zbog toga, ne slabije.
Ovo je razlika: bezazlenost detinjstva dar je prirode; nevinost koju postiete kroz svoj
vlastiti napor, nije dar prirode, vi ste je zaradili. Uvek zapamtite da sve to ste zaradili jeste
vae. Nije lopovluk mogu u egzistenciji, nema pljake, nema krae. I vi to ne moete
pozajmiti od nekog drugog.
Sedmo pitanje:
Mnogo pitanja je postavljeno o snovima: Neko je pitao:
Jesu li vizije takoe snovi? Kako biti budan u spavanju i sanjanju? Ponekad oseam
da dolazite u moje snove, ta treba da mislim o takvim snovima?
Da, vizije su snovi, nisu od ovoga sveta, ve iz drugog sveta. Ponekad imate vizije, a
ako meditirate, imaete ih vie i vie. One e doi; vrlo uobiajena pojava.
Onda je neko postavio osmo pitanje:
Jesu li vizije takoe snovi?
Da, one su snovi, ne iz ovog sveta nego iz drugog sveta, one su vii snovi. Ne bave se
stvarima, nego unutranjim pojavama. Meutim, jo su snovi, stoga ne prianjajte uz njih.
ovek mora da ode izvan njih takoe. Ako vidite Budu u svojoj viziji, zapamtite da je taj
Buda takoe deo sna - naravno, lep, spiritualan, vrlo, vrlo koristan u vaem traganju - ali ne
lepite se uz njega.
Zen majstori su vekovima govorili: ako sretnete Budu, odmah ga ubijte! Ne ekajte ni
za jedan trenutak. Ako ga ne ubijete, on e ubiti vas. I oni su u pravu. Vizije su lepe, ali ako
ponete da uivate u njima previe, one mogu biti opasne. Onda ste opet prionuli uz neko
iskustvo. A kada vidite Budu to je zaista lepo i izgleda mnogo realnije, i ima takvu lepotu.
Samo videvi viziju oseate se unutra tako mirni i tihi. Kada vidite Krinu s njegovom
flautom, kako peva pesmu, ko ne bi eleo da prione uz to? ovek bi eleo da se vee uz to.
Voleo bi da se ova vizija stalno ponavlja. Onda Buda ubija vas.
251
Zapamtite, ovo je kriterijum: ko god da se vidi u viziji treba da se tretira kao san; samo
fiziki vien ovek je realan. Sve to se vidi u viziji jeste san - dobar, lo, religiozan,
nereligiozan, seksualan, duhovan - nema razlike. Postoji seksualna pornografija u snovima, a
takoe postoji i duhovna pornografija u snovima, ali obe su pornografske. ovek mora da
odbaci sve. Svako iskustvo je san; samo onaj ko ima iskustvo je stvaran. Morate doi do take
gde se nita ne vidi, nita se ne uje, nita de se omirie, nita da se dodirne - samo iroki
prostor, i samo vi. Samo preostaje vidilac. Svi posetioci su otili; gosti su otili, samo je
domain ostao. Kada ovaj trenutak doe, samo onda se realno dogaa. Pre toga, sve drugo je
san.
Postavljeno je jo jedno, deveto, pitanje:
Kako biti budan u spavanju i sanjanju?
Osoba koja je postavila ovo pitanje kae da, kad god pokua da bude svesna, ne moe
spavati. Ili, ako spava dolazi i odjednom se sea da mora biti budna, spavanje se prekida, a
onda ne moe da se uspava - to je teko.
Svesnost istovremeno sa spavanjem se ne moe izdejstvovati direktno. Prvo morate
raditi sa budnou. Ne pokuavajte to direktno, inae vae spavanje e biti poremeeno i celog
dana ete biti uznemiravani i oseate se utueno, lenjo, pospano. Ne inite to.
Zapamtite, uvek postoji red, i ovek mora da se kree korak po korak. Prvi korak je da
se bude svestan dok ste budni. Ne mislite uopte o spavanju. Prvo morate biti svesni dok ste
budni tokom dana. Kada sakupite dovoljno energije od svesnosti, onda se samo moe
preduzeti drugi korak. Onda zaista nee biti napora. Sama energija koju ste sakupili tokom
dana, ostae budna unutra. Onda nee biti potreban trud. Ako je trud potreban, onda e
spavanje biti poremeeno jer napor je protiv spavanja.
Ovo se dogaa svuda u svetu; milioni ljudi pate od nesanice. Od sto, devedeset devet
sluajeva su takvi, da oni pate jer ulau neki trud da se uspavaju. Trud, nastojanje je protiv
spavanja. Oni pokuavaju na mnogo naina da se uspavaju, a samo nastojanje je protiv
spavanja. Napor vas ini budnim, nastojanje vas ini napetim, a spavanje je nenaporan
fenomen. Jednostavno se uspavate. Ne treba da inite nita. Ako neto inite, spavanje nee
biti mogue. Jednostavno stavite svoju glavu na jastuk i ne inite nita, nemojte ak ni ekati
spavanje, jer ako oekujete da se uspavate vi inite neto - ekate. Jednostavno legnite na
krevet, ugasite svetlo, zatvorite oi i san dolazi. Ne moete dovesti san, to se dogaa; to nije
neka akcija.
Da bi se razumela priroda spavanja treba razumeti mnogo stvari. Samadhi je slian
tome. Zbog toga e Patanjali kasnije rei da spavanje i samadhi imaju neto zajedniko. Ovo
im zajedniki pripada: spavanje dolazi, satori takoe; samadhi takoe dolazi, ne moete
uiniti nita da to privuete, dobijete. Ako pokuate, nee vam poi za rukom. Ako ne elite
da to izgubite, jednostavno budite to, i to dolazi.
Dakle, ne ulaite nikakav napor da budete svesni dok odlazite u san. Naruiete
spavanje i neete zadobiti svesnost. Samo odradite tokom dana. Kada ste danju sve vie
budni, sama struja budnosti prelazi u spavanje svojom vlastitom energijom. Uspavate se a jo
oseate centar u sebi, posmatrajui. Svetlost - malo svetlo u poetku - gori unutra, i vi moete
posmatrati. Ali ne zapoinjite to kad padate u san. Radite dok ste budni, i to e se desiti samo
dok ulazite u spavanje.
Poslednje, deseto pitanje:
Mnogi ljudi oseaju ponekad da dolazite u njihove snove, ta da se misli o takvim
snovima?
Oni nisu iste vrste. To zavisi od vas. Ponekad to moe biti prva vrsta sna koju ja
nazivam smeem. Jer me sluate paljivo, izvestan utisak preostane u umu. A vi me sluate
neprekidno svakog dana i meditirate, pa jedan utisak ostane u umu. Mogu postati teak.
Ponekad um mora da izbaci to, kao smee.
Mogu biti takoe druge vrste; da biste eleli da mi budete blii. A ja sam stvorio tako
252
mnogo prepreka; nije vam dozvoljeno da mi budete mnogo blii. Ujutru me moete videti; i to
takoe iz daljine. Uvee moete doi, i to takoe s tekoom. Stoga morate to da potisnete. To
potiskivanje moe prouzrokovati drugi tip sna. Moete sanjati da vam dolazim, ili da ste doli
kod mene i razgovarate sa mnom.
Snovi mogu biti i tree vrste; to moe biti komunikacija iz nesvesnog. Ako su treeg
tipa, to je znaajno. To vam jednostavno pokazuje da pokuavate da pobegnete od mene.
Doite blie. Nesvesno jednostavno kae: "Ne pokuavaj da pobegne, i ne pokuavaj da
ostane na periferiji; doi blie."
Mogu biti i etvrte vrste; neto iz vaeg prolog ivota, jer mnogi od vas su iveli sa
mnom; san moe biti fragmenat iz prolosti. Va um se kree na koloseku prolosti.
San moe biti i pete vrste; mogunost iz budunosti. Svi tipovi su mogui. Postoji pet
tipova snova. To takoe moe biti vizija, koja je takoe vrsta sna. Ja ne govorim o tome jer
ima drugaiji kvalitet. Ona ima kvalitet budnog ivota; to je takoe san. Budni ivot je takoe
ogroman san. Inae vizija ima kvalitet budnog ivota. Ponekad vam ja i doem, ali retko, jer
morate zaraditi to. Ako me vidite sto puta, devedeset devet puta to e biti neto od pet vrsta
snova. Ali stoti put, ja vam dolazim kada ste to zasluili. Onda je to vizija.
Meutim, ubrzo vi treba da budete svesni ta je ta. Odmah sada ja vam ne mogu dati
kriterijum kako da sudite ta je ta. Moraete da ih okusite sami.
Dakle, prvo postanite svesni dok ste budni, danju. Sakupite vie i vie energije
svesnosti. Nainite je jednom nabujalom strujom da kada se uspavate, uspava se vae telo,
uspava se va um, ali energija, stalan tok svesti je tako snaan da se nastavlja. Onda ete moi
da izvrite razlikovanje. A kada ovek postaje sposoban da vri razlikovanje u snovima, to je
veliko postignue.
A onda ubrzo, smee otpada, izostaje. Prvi tip sna iezava, jer ovek svesnosti ivi
tako kompletno danju da ne sakuplja besmislice, triarije. Triarije su nepotpuna iskustva. Vi
jedete; hrana je bila ukusna, ali ne moete pojesti previe jer ste bili gost - ta e ljudi misliti?
Nepotpuno iskustvo je sada postalo otpad, triarija. Stoga, sanjaete da ponovo jedete.
Moraete da upotpunite iskustvo, inae um e ii dalje i dalje.
Neto nepotpuno um ne voli. Um je perfekcionista; sve to je nepotpuno on ne voli.
Ispadne vam jedan zub, a onda jezik stalno ide tamo jer neto je nepotpuno. Dakle um
konstantno... apsurd, jer dodirivanjem jezika nita se nee dogoditi, ali um stalno... nikada
nije pokuavao to ranije kada je zub bio tu. Sada je neto nepotpuno.
Psiholozi kau da majmuni - jer oni takoe imaju um kao vi - ako nacrtate pola kruga i
ostavite kredu tamo, oni e ga dovriti. Majmuni! - jer oni ne mogu tolerisati nedovren krug,
odmah e ga upotpuniti.
Um uvek pokuava da kompletira stvari... Prvi tip sna iezava kada postanete svesni.
ivite li ivot tako kompletno potreba ne postoji. A onda, drugi tip sna ubrzo iezava, jer ne
ivite u eljama. ovek koji je svestan ivi kroz potrebe, ne kroz elje; tako da nema potrebe
eleti ispunjavanje iega. On nema nita, tako da nikada ne postaje predsednik zemlje u snu.
On nema elja, nema ambicija. On ivi vrlo obino. Prirodan tok ivota je dovoljan. Jedenje
hrane, zasienje oseanja, dobro spavanje - to je dovoljno. Vie se ne trai.
Onda trei tip sna iezava. Sa iezavanjem prva dva tipa, svesno i nesvesno su
postali blii, nema potrebe da prenose ita snu. U stvari, nesvesno zapoinje da saoptava dok
ste potpuno budni. Onda stvari postaju jednostavne, komunikacija postaje egzaktna. Onda
etvrti tip sna iezava. Kada ste tako spokojni s vaim ivotom, svesni savrene zasienosti,
prolost potpuno otpada. Nije potrebno da se za to ide u prolost. Vi ivite u trenutku, tako
svesni, tako potpuno svesni, za vas ne postoji budunost.
A kada svih pet tipova sna ieznu - sve nestvarno iezava, iluzije iezavaju. Sada
po prvi put stiete do realizacije stvarnog, do brahmana.
253
Poglavlje 3
PERIFERIJA I SREDITE
3. mart 1975. u dvorani Buddha
I, 41: kinavrtterabhijatasyeva manergrahitrgrahanagrahyeu tatsthatadanjanata
samapattih.
Gde su "uzmuvanosti" (vriti) nestale, tamo, kao u sluaju prozirnog kristala
[gde svetlost, svetlucanje i on sam postaju jedno isto, i u mudracvoj dui] dolazi do
[jedne izuzetno homogene] "sjedinjenosti" (samapatti) u kojoj se izjednauje "onaj koji
s-hvata" (grahitr) "shvatanje samo" (grahana) i "ono shvaeno" (grahya).
I, 42: tatra abdarthajnanavikalpaih samkirna savitarka samapattih.
Ova "sjedinjenost" (samapatti) gde dominiraju afektivna povoenja (vikalpa)
bilo [da je re o onom koje polazi] za verbalnim znakom (abda), bilo pak za oznaenim
(artha), bilo za spoznajom (jnana), [naziva se] - "diskurzivna" [ili pojmovna] (savitarka).
ta je um? Um nije stvar, on je jedan dogaaj, zbivanje. Stvar u sebi ima supstancu, a
dogaaj je samo proces. Stvar je slina steni, a dogaaj je slian talasu, on postoji ali nije
supstancijalan. On je isto kao dogaaj izmeu vetra i okeana; proces, fenomen.
Ovo je prva stvar koju treba razumeti: da je um proces, zbivanje, slian talasu ili kao
reka, ali nema supstancijalnost u sebi. Ako bi bio supstancijalan, onda ne bi mogao biti
rastvoren, poniten. Ako nema vrstu supstancu moe ieznuti, ne ostavljajui za sobom
nikakav trag. Kada talas iezne u okeanu, ta ostaje iza? Nita, ak ni trag. Dakle oni koji su
saznali, oni kau da je um kao ptica koja leti nebom - ne ostavlja za sobom otiske stopala,
nema ak ni traga. Ptica leti ali ne ostavlja stazu, ne ostavlja otiske stopala.
Um je upravo proces. U stvari, ne postoji um, ve samo misli; misli se kreu tako brzo
da mislite i oseate da tu neto postoji u kontinuitetu. Jedna misao doe, druga misao doe,
drukija, i one se nastavljaju.
Procep je tako mali da ne moete videti jaz izmeu jedne misli i druge. Dakle, dve
misli postaju spojene, one postaju kontinuitet, a zbog tog kontinuiteta vi mislite da postoji um.
Postoje misli - ne um - isto kao to postoje elektroni, nema materije. Misao je elektron uma.
Isto kao skupina, mnotvo... mnotvo postoji u jednom smislu, ne postoji u drugom; samo
individue postoje. Inae mnogo individua zajedno daju oseanje kao da su oni jedno. Nacija
postoji i ne postoji. Samo individue postoje. Individue su elektroni nacije, zajednice, mnotva.
Misli postoje, um ne postoji. Um je samo pojava, privid. Kada pogledate dublje u um,
on iezava. Onda ima misli, ali kada um iezne a individualna misao postoji, mnoge stvari
se odmah reavaju. Prva stvar; odmah saznajete da su misli kao oblaci - one dolaze i odlaze -
a vi ste nebo. Kada nema uma, odmah dolazi opaanje da vi vie niste angaovani u mislima.
Misli postoje, prolaze kroz vas kao to oblaci prelaze preko neba, ili kao to vetar prolazi kroz
drvee. Misli prolaze kroz vas, a one mogu proi jer ste iroka praznina. Ne postoji prepreka,
nema smetnje. Nijedan zid ne postoji da ih sprei.
254
Vi niste obzidani, niste opasani zidom. Vae nebo je beskonano otvoreno; misli
dolaze i odlaze. Kada jednom ponete oseati da misli dolaze i odlaze, a da ste vi posmatra,
svedok, um je pod kontrolom.
Inae um ne moe biti kontrolisan. Na prvom mestu, zato to nije, (jer ne postoji) kako
ga moete kontrolisati? Na drugom mestu, ko e kontrolisati um? Zato to niko ne postoji
izvan uma. Kada kaem da niko ne postoji, mislim da niko ne postoji izvan uma - (to je)
nepostojanje. Ko e kontrolisati um? Ako neko kontrolie um, onda e to biti da samo jedan
deo uma kontrolie drugi deo uma. To je ono to je ego.
Um ne moe biti kontrolisan na taj nain. On nije, i nema nikog da ga kontrolie.
Unutranja praznina moe videti, ali ne moe kontrolisati. Ja mogu posmatrati, ali ne mogu
kontrolisati. Inae samo gledanje je kontrola, sama pojava posmatranja, svedoenja, postaje
kontrola jer um iezava. To je isto kao tamna no, vi trite brzo zato to ste se uplaili nekog
ko vas sledi, a taj neko nije niko drugi do vaa vlastita senka. to vie trite, senka vam je
blia. Koliko god brzo da trite nema razlike, senka je tu. Kad god pogledate unatrag, senka je
tu. To nije nain da se pobegne od nje, i nije nain da se ona kontrolie. Moraete da se
zagledate dublje u senku. Ostanite mirni i pogledajte duboko u senku; senka iezava jer
senka nije, to je samo odsustvo svetla. Um nije nita do odsustvo vaeg prisustva. Kada
sedite smireno, kada se zagledate duboko u um, um jednostavno iezava. Misli e ostati, one
su egzistencijalne, ali um nee biti naen.
Kada um ode onda druga percepcija postaje mogua: moete videti da misli nisu vae.
Naravno one dolaze, ponekad one poivaju na kratko u vama, a onda odu. Moete biti njihovo
prebivalite, ali one ne nastaju u vama. Jeste li ikada zapazili da ak nijedna misao nije nastala
iz vas? Nijedna misao nije dola kroz vae bie. One uvek dolaze spolja. One ne pripadaju
vama. Nestabilne, bez korena, beskune one lebde. Ponekad poivaju u vama, to je sve; kao
oblak koji poiva na vrhu brda. Onda se kreu same po svome; ne treba da inite nita. Ako
jednostavno posmatrate, kontrola je postignuta.
Re kontrola nije dovoljno dobra, jer rei ne mogu biti dovoljno dobre. Rei pripadaju
umu, svetu misli. Rei ne mogu biti vrlo, vrlo prodorne; one su senka. Re 'kontrola' nije
dobra jer nema nikoga da kontrolie i nema nikoga da bude kontrolisan. Ali eksperimentalno
to pomae da se razume odreena stvar koja se dogaa. Kada gledate duboko, um je
kontrolisan. Odjednom ste postali gospodar. Misli su tu ali vie nisu vai gospodari, ne mogu
vam uiniti nita; jednostavno dou i odu. Ostajete netaknuti isto kao lotosov cvet usred kie;
kapi vode padaju na latice ali nastavljaju da klize, ak i ne dotiu. Lotos ostaje netaknut.
Zbog toga je na Istoku lotos postao toliko vaan, postao je tako mnogo simbolian.
Najvei simbol koji je doao sa Istoka jeste lotos. On nosi svo znaenje istone svesti. On
kae: "Budite kao lotos, to je sve. Ostanite netaknuti, i vi ste pod kontrolom. Ostanite
netaknuti i vi ste gospodar."
Jo nekoliko stvari o umu pre nego to uemo u Patanjalijeve sutre. S jednog
stanovita, um je slian talasima - uzburkanost. Kada je okean miran i tih, neuzburkan, talasi
ne postoje. Kada je okean uzburkan u oluji, ili na jakom vetru onda se ogromni talasi podiu i
cela povrina je u haosu, um s jedne take gledita... Ovo su sve metafore samo da bi vam se
pomoglo da razumete odreene unutarnje kvalitete koje se ne mogu iskazati reima. Ove
metafore su poetske. Ako pokuate da ih shvatite sa oseajem, doi ete do razumevanja. Ali
ako pokuate da ih razumete logino, propustiete sutinu. One su metafore.
Um je uzburkanost svesti, isto kao to je okean sa talasima uzburkan. Neto strano je
ulo - vetar. Neto spolja je pomoglo okeanu - vetar, ili svesti - misli, i eto haosa, zbrke. Ali
haos je uvek na povrini. Talasi su uvek na povrini. Nema talasa u dubini, ne moe ih biti, jer
vetar ne moe ui. Dakle sve je samo na povrini. Ako se kreete unutra, postie se kontrola.
Ako se kreete unutra s povrine, idete u centar; odjednom, povrina moe biti jo
uznemirena, ali vi niste uznemireni.
itava joga nije nita drugo do usredsreivanje, kretanje prema sreditu, biti
ukorenjen tamo, boraviti tamo. Odatle se itava perspektiva menja. Sada jo talasi mogu biti
tamo, ali oni ne stiu do vas. Moete dakle videti da oni ne pripadaju vama, sukob je samo na
povrini sa neim stranim. A iz centra, kada gledate, ubrzo konflikt prestaje. Uskoro, vi se
255
oputate. Ubrzo, prihvatate da, naravno, postoji jak vetar i talasi e se podii; niste zabrinuti; a
kada niste zabrinuti ak i u talasima se moe uivati. Nita nije pogreno u njima. Problem
nastaje ako ste vi takoe na povrini. Vi ste u malom amcu na povrini, a jak vetar dolazi i to
je oluja; ceo okean poludi. Naravno, vi ste zabrinuti; smrtno ste uplaeni. Vi ste u opasnosti.
Svakog momenta talas moe baciti va mali amac; svakog momenta se smrt moe pojaviti.
ta moete uiniti s malim amcem? Kako ga moete kontrolisati? Ako ponete da se borite s
talasima biete pobeeni. Borba nee pomoi. Moraete prihvatiti talase. U stvari, ako moete
da prihvatite talase i pustite svoj amac, ma koliko mali, kreete se s njima ne protiv njih,
onda nema opasnosti.
To je znaenje Tilope: "nevezan i prirodan". Talasi su tu; vi ih jednostavno
odobravate. Vi jednostavno doputate sebi da se kreete s njima, ne protiv njih. Onda se
deava ogromna srea. To je itava umetnost surfovanja; kretanje s talasima - ne protiv, s
njima - toliko da niste razliiti od njih. Surfovanje moe postati odlina meditacija. Moe vam
dati letimino sagledavanje unutranjeg jer to nije borba, to je preputanje. Jednom kada znate
da se ak i u talasima moe uivati - i to se moe znati tek kada itav fenomen gledate iz
centra.
Ba kao da ste putnik a oblaci su se sakupili, ima i mnogo munja, a vi ste zaboravili
gde ste krenuli; zaboravili ste stazu i urite prema kui. To je ono ta se deava na povrini;
putnik je izgubljen; mnogo oblaka, mnogo munja... Uskoro e zapoeti strana kia. Traite
kuu, sigurnost doma. Onda iznenada stiete do kue. Onda sedite unutra, ekate za vreme
kie, sada moete uivati. Sada munja ima svoju sopstvenu lepotu. Nije bila takva kada ste
bili napolju, izgubljeni u umi. Ali sada sedei u kui itava pojava je veoma lepa. Sada kia
pada i vi uivate. Sada su munje tu i vi uivate, velika grmljavina u oblacima i vi uivate, jer
ste unutra sigurni. Jednom kada doete do sredita, ponete da uivate ta god da se
dogaa na povrini. Stoga itava stvar nije u tome da se borite na povrini, nego bolje da
kliznete u centar. Onda postoji kontrola, kontrola koja nije prisilna, kontrola koja se deava
spontano kada ste usredsreeni.
Usredsreivanje u svesti jeste kontrola uma. Stoga, ne pokuavajte da kontroliete um.
Jezik moe da vas zavede. Niko ne moe kontrolisati, a oni koji pokuaju da kontroliu,
poludee; jednostavno e postati neurotini, jer pokuavanje da se kontrolie um nije nita
drugo nego da jedan deo uma pokuava da kontrolie drugi deo uma.
Ko ste vi da pokuavate da kontroliete? Vi ste takoe talas, religijski talas naravno,
koji pokuava da kontrolie. Postoje i nereligijski talasi. Postoji seks, postoji ljutnja,
ljubomora, posesivnost i mrnja, i milioni nereligijskih talasa. Onda postoje religijski talasi;
meditacija, ljubav, saoseanje. Ali oni su svi na povrini, sa povrine. A na povrini, religijski
i nereligijski talasi ne ine nikakvu razliku.
62
Religija je centar i u perspektivi, to se deava kroz centar. Sedei unutar vaeg Sopstva
gledate na svoju vlastitu povrinu. Sve se menja jer vaa perspektiva je nova. Odjednom vi ste
kontrola. U stvari, tako ste mnogo u kontroli da ne ostavljate nekontrolisanu povrinu. Ovo je
suptilno. Vi ste toliko ukorenjeni da niste zabrinuti o povrini... Zapravo voleli biste talase i
plimu i oluju - to je lepo, daje energiju, to je snaga - nema ta da se brine o tome; na
slabanima je da brinu o mislima. Samo slabani brinu o umu. Jai ljudi jednostavno
apsorbuju, celovito i potpuno, i oni su bogatiji za to. Jai ljudi obino ne odbacuju nita.
Odbacivanje je iz slabosti - vi se bojite. Jai ljudi bi eleli da apsorbuju sve to ivot daje.
Religijski, nereligijski moral, nemoral, boansko, avolje - nema razlike; jaka osoba
apsorbuje sve, i ona je zbog toga bogatija. Ona ima totalno razliitu dubinu. Obini religiozni
ljudi ne mogu to imati; oni su siromani i plitki.
Pogledajte obine religiozne ljude koji odlaze u hram, u damiju i u crkvu. Uvek ete
nai vrlo, vrlo plitke ljude, bez dubine. Zato to su odbacili delove sebe samih, oni su postali
62
Sva kultura, svetovna i religiozna, koja ne sadri praksu meditativne discipline dolaenja do Sopstva ili
sredita ovde opisanog, je talasanje na povrini; podela uma u lanoj kontroli. To su svi etiki kodeksi i moralni
zahtevi i "zapovesti" kojih se niko ne pridrava - jer talase izazvane spoljanjim uticajima niko ne moe da
kontrolie. Zapravo, odravanjem takve podele uma u lanoj kontroli, neko drugi kontrolie ovekov um. Zato
sve religije slue i za kontrolu uma.
256
obogaljeni, sa smanjenim kapacitetom. Na odreen nain su paralizovani.
Nita nije pogreno u umu, nita nije nepravilno u mislima. Ako je ita pogreno, to
ostaje na povrini, jer onda ne znate celinu i nepotrebno patite zbog deljenja i deliminog
opaanja. itava percepcija je potrebna, a to je mogue samo iz centra, jer iz sredita moete
gledati svuda okolo u svim dimenzijama, svim pravcima na itavoj periferiji vaeg bia. A
ono je iroko. Zapravo, isto je kao periferija same egzistencije. Jednom kada ste usredsreeni,
ubrzo postajete iri i obuhvatniji, vei i vei, i zavravate postajui brahman, ne manje od
toga.
S druge take gledita um je kao praina koju putnik sakupi na svojoj odei. A vi ste
putovali, putovali i putovali milionima ivota, a nikada se niste kupali. Mnogo praine se
sakupilo, prirodno - niega nema pogrenog u tome; mora biti tako - to su slojevi praine a vi
mislite da su oni vaa linost. Postali ste tako mnogo poistoveeni s njima, iveli ste s tim
slojevima praine toliko dugo da oni izgledaju kao vaa koa. Postali ste identifikovani.
Um je prolost, seanje, pamenje, praina. Svako mora da je sakupi. Ako putujete vi
ete sakupiti prainu. Ali ne treba da se identifikujete s njom, nije potrebno da postanete jedno
s njom, jer ako postanete jedno, onda ete biti u nevolji jer niste praina, vi ste svesnost. Omar
Kajam kae: "Um je isto to i praina." Kada ovek umre, ta se dogaa? - prah se vraa
prahu. Ako ste samo prah, onda e se sve vratiti u prah, nita nee preostati iza. Ali jeste li vi
samo praina, slojevi praine, ili je neto u vama to uopte nije praina, to uopte nije od
zemlje? To je vaa svesnost, vaa svest.
Svest je va bitak, svesnost je vae postojanje, a praina koju svest sakupi okolo to je
va um. Postoje dva naina da se bavite s tom prainom. Obian religijski put je da se isti
odea, da se snano istrlja vae telo. Meutim ove metode ne mogu mnogo pomoi. Kako god
istili svoju odeu, odea je postala tako prljava da joj nema spasa; ne moete je oistiti.
Nasuprot tome, ta god da uradite, moete je uiniti jo neistijom.
To se dogodilo. Mula Nasrudin je jednom doao kod mene pijan. Ruke su mu se tresle,
pijui aj sve se prolilo po njegovoj odei, tako da je njegovo odelo bilo umrljano ajem i
sadrajem iz tave. Rekao sam mu: "Zato ne ode na hemijsko ienje odee? Imaju rastvore
kojima se te mrlje mogu oprati?"
Otiao je tamo. Posle sedam dana se vratio, a njegova odea je bila u jo loijem
stanju, gorem nego ranije. Pitao sam: "U emu je stvar? Jesi li iao na hemijsko ienje?" On
je odgovorio: "Iao sam. Da, tada je rastvor divno delovao. Sve mrlje od aja su uklonjene.
Sada mi treba drugi rastvor, jer je onaj rastvor ostavio svoje vlastite mrlje."
Religiozni ljudi vas snabdevaju sapunima i hemijskim rastvorima kako da oistite,
kako da obriete neistou, ali onda ti rastvori ostavljaju svoje vlastite mrlje. Zbog toga jedna
nemoralna osoba moe postati moralna, ali ostaje prljava, sada na moralan nain, ali ostaje
prljava. Ponekad je ak situacija loija nego pre.
Nemoralan ovek je na mnogo naina nevin, manje egoistian. Moralan ovek ima sve
nemoralnosti unutar uma. Samo je nove stvari sakupio: to su moralistika, puritanska,
egoistina stanovita. On se osea superiorniji. Osea da je izabran, a svaki drugi je osuen na
pakao. Samo on odlazi u raj. Sva nemoralnost ostaje unutra, jer ne moete kontrolisati um sa
povrine - ne postoji nain. To se jednostavno ne dogaa na taj nain. Samo jedna kontrola
postoji, a to je kontrola iz centra.
Um je kao praina sakupljena kroz milione putovanja. Pravo religijsko stanovite,
radikalno religijsko gledite nasuprot obinog, jeste da se jednostavno baci odea. Ne brinite o
njenom pranju, ne moe se oprati. Jednostavno izaite kao zmija iz svoje stare koe, i ak se
ne osvrite nazad. To je ono to jeste tano joga; kako se osloboditi vaih linosti. Te linosti
su odea.
Re "linost" je vrlo interesantna. Ona dolazi iz grkog korena persona. To oznaava
masku koju je glumac koristio u drevnoj grkoj drami da sakrije lice. Ta maska se zvala
persona, a vi odatle imate personalnost, identitet ili linost. Personalnost je maska, a ne vi.
Personalnost je lano lice, da se pokae drugima. Posredstvom ljudi i mnogih svojih iskustava
vi ste kreirali mnoge personalnosti, mnoga odela; sva ona su postala prljava. Koristili ste ih
toliko mnogo, i zbog njih, prvobitno izvorno lice je potpuno izgubljeno.
257
Vi ne znate kakvo je vae izvorno lice. Obmanjujete druge i postali ste rtva vaih
vlastitih prevara. Odbacite sve linosti, jer ako prionete uz linost ostaete na povrini.
Odbacite sve linosti i budite samo prirodni, onda moete tei prema centru. Jednom kada
gledate iz centra onda nema uma. U poetku misli se nastavljaju, ali ubrzo, bez vae
saradnje, one dolaze manje i manje. Kada se vaa kooperacija izgubi, kada jednostavno ne
saraujete s njima, one prestaju da vam dolaze. Ne da ih vie nema; one su tu, ali vam ne
dolaze.
63
Misli dolaze samo kao pozvani gosti. One nikada ne dolaze nepozvane, zapamtite to.
Ponekad mislite: "ovu misao nikada nisam pozvao", ali mora da niste u pravu. Na neki nain,
ponekad - moda ste potpuno zaboravili to - mora da ste je pozvali. Misli nikada ne dolaze
nepozvane. Prvo ih pozovete; samo onda dolaze. Kada ih ne pozovete, ponekad upravo zbog
stare navike, zato to ste bili stari prijatelj, one mogu pokucati na vaa vrata. Ako ne
saraujete, ubrzo one zaboravljaju na vas, nee vam dolaziti vie. A kada misli prestanu same
od sebe da dolaze, to je kontrola. Ne da vi kontroliete misli - jednostavno stiete do
unutranjeg oltara vaeg bitka, i misli su pod kontrolom same od sebe.
S drugog gledita, um je i prolost, pamenje, svo akumulirano iskustvo, u smislu: sve
to ste uradili, sve to ste mislili, sve to ste eleli, sve to ste sanjali - sve, celokupna vaa
prolost, vae pamenje. Pamenje je um. Dok se ne oslobodite seanja, neete moi da
kontroliete um.
Kako se osloboditi pamenja? Ono je uvek tu, sledi vas. U stvari, vi ste pamenje,
dakle kako se osloboditi njega? Ko ste vi izuzev vaeg pamenja? Kada pitam: "Ko ste vi?" vi
mi kaete svoje ime. To je vae pamenje. Vai roditelji su vam nekada ranije dali to ime.
Ako vas pitam: "Ko ste vi?" govorite o svojoj porodici, o svom ocu, majci. To je memorija. A
ja vas pitam: "Ko ste vi?" a vi mi govorite o obrazovanju, vaoj diplomi, poloaju; da te stekli
diplomu na umetnikoj akademiji, da ste doktorirali, ili ste inenjer, ili arhitekta. To je
pamenje.
Kada vas pitam: "Ko ste vi?" ako zaista pogledate unutra, jedini va odgovor moe
biti: "Ne znam." ta god da kaete bie seanje, ne vi. Jedini pravi autentini odgovor moe
biti: "ne znam," jer da neko zna sebe, poslednja je stvar. Mogu odgovoriti ko sam ja, ali ja
neu odgovoriti. Vi ne moete odgovoriti, "ko ste vi", ali ste spremni, pripravni s odgovorom.
Oni koji znaju, ute o tome. Jer ako se svo pamenje odbaci, i sam jezik se odbaci,
onda 'ko sam ja' se ne moe rei. Mogu gledati u to, mogu vam dati gest, mogu biti s vama, s
vaim totalnim biem - to je moj odgovor. Ali odgovor se ne moe dati reima jer sve to je
dato reima bie deo pamenja, deo uma, ne svesti.
Kako se osloboditi pamenja? Posmatrajte pamenja, svedoite ih. Uvek imajte na
umu: "Ovo se dogodilo meni, ali to nisam ja. Naravno, vi ste roeni u odreenoj porodici, ali
to niste vi; to vam se dogodilo, jedan dogaaj izvan vas. Naravno, neko vam je dao ime. Ono
je od koristi, ali ime niste vi. Razume se, vi imate oblik, ali oblik niste vi. Oblik je samo kua
u kojoj se desilo da jeste. Oblik je samo telo u kome se desilo da ste. Telo je vama dato od
vaih roditelja. To je dar, ali to niste vi.
Posmatrajte i razlikujte. To je ono to na Istoku zovu viveka, razlikovanje ili
diskriminacija; neprekidno vrite diskriminaciju. Nastavite s otroumnim razlikovanjem i doi
e momenat kada ete eliminisati sve to niste: porodica, telo, um. U toj praznini, kada sve to
nije bilo vi bude odbaeno, va bitak odjednom izlazi na povrinu. Po prvi put susreete sebe,
a taj susret postaje kontrola.
63
Misli nisu nae, ali nae je dranje za njih, njihovo stalno ponavljanje i kombinovanje sadraja. To je
mehanika ili formativna funkcija uma. Mi smo identifikovani sa mislima i zato ih ponavljamo i kombinujemo.
Misli su deo prirode, to je kategorija manas u teoriji sankhye, priroda sama sebe osmiljava pomou svojih
najfinijih vibracija, a to su informacije, koje se u mozgu, manasu, aktuelizuju kao misli. Na je mozak samo
najfiniji organ koji moe da reflektuje te vibracije. One se reflektuju u naoj glavi i samo zato nam izgleda kao
da su nae. Priroda se aktuelizuje tako to se oblikuje (rupa) u svom zbivanju, a krajnji ishod njenog zbivanja je
stvaranje uslova za pojavu svesnog subjekta kao ishoda sveg zbivanja. U svesnom subjektu ishod sveg
oblikovanja se odraava tako to se daju imena (nama) oblicima, ustanovljavaju se. Tako mozak ne proizvodi
misli nego ih samo odraava, upija kao utiske (samskara i vasana) i ponavlja usled nesvesne navike. Samo zbog
tog ponavljanja misli koje nisu nae izgledaju kao nae.
258
Re "kontrola" je vrlo runa. Ja ne bih eleo da je koristim, ali nita ne mogu uiniti
jer ju je Patanjali koristio - jer u samoj rei izgleda da neko kontrolie nekog drugog.
Patanjali to zna, i docnije e rei da postiete pravi samadhi samo kada nema kontrole i
neme kontrolora. Sada emo ui u sutre.
Kada je aktivnost uma pod kontrolom, um postaje kao ist kristal, reflektujui
podjednako, bez izobliavanja, opaaoca, opaanje i opaanog.
Kada je aktivnost uma pod kontrolom... Sada razumete ta ja smatram "pod
kontrolom": da ste u sreditu i pazite na um odatle; da sedite u kui i odatle gledate u oblake,
grom, munju i kiu; da ste odbacili svu svoju odeu - pranjavu i prljavu odeu; jer zapravo
nema odee, samo slojevi neistoe, tako da ih ne moete oistiti. Odbacili ste je van, odbacili
je odmah bez ustezanja. Jednostavno ste nagi i ogoljeni u svom bitku, ili postojanju. Ili ste
eliminisali sve ono sa im ste se identifikovali. Sada ne kaete ko ste vi; oblik, ime, telo, um;
sve je eliminisano. Samo je ono tu to ne moe biti odstranjeno.
To je metoda iz Upanada. One to nazivaju neti-neti. One kau: "Ja nisam to, ja nisam
ni to," i nastavljaju s tim dalje i dalje... Nastupa momenat kada samo svedok ostaje, a svedok
se ne moe porei. To je poslednji sloj vaeg bia, sama njegova sr. Ne moete ga osporiti,
jer sada dvoje ne postoje, samo jedan. Onda nema kontrole. Onda je aktivnost uma pod
kontrolom. To nije kao kada je malo dete prinueno od roditelja da bude u oku i kada mu je
reeno: "sedi tamo tiho" - da izgleda da je pod kontrolom, ali ono nije. Ono izgleda da je pod
kontrolom, ali je besno, nespokojno, izvetaeno, unutra je veliki nemir, komeanje.
Malo dete je prisilila majka. Tralo je svuda okolo, a onda mu je ona tri puta rekla da
sedi tiho. Onda etvrti put - poslednji put - ona je rekla: "Sada sedi mirno ili u doi i prebiu
te!" Tada je dete razumelo ta majka stvarno misli. Tako je ono shvatilo. Selo je tamo, ali
misli: "Spolja izgleda da sedim u oku, ali unutra jo trim."
Moete prisiliti svoj um spolja da "sedi"; iznutra e on nastaviti da juri. U stvari, jurie
bre jer se opire kontroli. Svako se opire kontroli. Ne, to nije nain. Moete ubiti sebe na taj
nain, ali ne moete postii veni ivot. To je vrsta sakaenja. Kada je Buda sedeo tiho nije
bilo unutranjeg "tranja", ne. U stvari, unutra je postao tih, a ta smirena tiina se izlila u
njegovu spoljanost, ne obrnuto.
Vi pokuavate prisiliti sebe da budete tihi u spoljanjosti, i mislite da e smirivanjem
spolja, unutranjost postati mirna. Ako ste iznutra mirni, spoljanost e biti preplavljena time.
Ona jednostavno sledi unutranje. Periferija sledi centar, ali ne moete uiniti da centar sledi
periferiju - to je nemogue. Stoga uvek zapamtite da je itavo religijsko traganje iz
unutranjeg prema spoljanjem, a ne obratno.
Kada je aktivnost uma pod kontrolom, um postaje kao ist kristal.
Kada postoji savrena tiina, vi ste unutra ukorenjeni i usredsreeni, sada posmatrate
sve to se dogaa. Ptice pevaju, uje se buka; prisutan je saobraaj na putu, galama se uje.
Isto je va unutranji saobraaj tu iz uma - rei, misli, izvestan unutranji govor. Saobraaj e
se uti, ali vi sedite mirno ne radei nita - suptilna ravnodunost. Samo posmatrate
ravnoduno. Ne brinete se na ovaj ili onaj nain da li misli dolaze ili ne, za vas je to isto. Niste
ni zainteresovani za njih, niti ste protiv njih. Jednostavno sedite, a saobraaj uma se odvija.
Ako moete sedeti ravnoduno... bie teko, trebae vreme - ali jednom kada znate umenost
da budete ravnoduni... To nije tehnika, to je majstorija. Tehnika se moe nauiti, majstorija
se ne moe nauiti. Jednostavno treba da sedite i oseate. Jednog dana u pravom trenutku
kada ste mirni, odjednom znate kako se to dogodilo, kako ste postali ravnoduni. Barem za
jedan trenutak saobraaj je bio prisutan, a vi ste bili ravnoduni, i odjednom je nastupila
velika udaljenost izmeu vas i vaeg uma. Um je bio na drugom kraju sveta. Ova udaljenost
pokazuje da ste bili u sreditu tog momenta. Ako ste doli do oseaja ove vetine, onda u
svako vreme, moete jednostavno skliznuti u sredite. Moete navratiti i odmah nastupa
ravnodunost, neizmerna oputenost vas okruuje. U toj ravnodunosti vi ostajete nedirnuti
259
umom. Postajete majstor.
Ravnodunost je put da se postane majstor, i um je kontrolisan. ta se onda dogaa?
Kada ste u sreditu, pometnja uma iezava. Pometnja je zato to ste na periferiji. Um nije
stvarna pometnja; um plus vi na periferiji jeste pometnja. Kada se kreete prema unutra,
ubrzo, vidite da um gubi svoju pometnju. Stvari se podeavaju, stvari dospevaju u red. Javlja
se odreen red.
Um postaje kao ist kristal.
Svi poremeaji, pometnje, svi prolasci kroz zamrene struje misli, staloe se. Vrlo je
teko razumeti ovo da je itava zbrka zbog vas to ste na periferiji. A vi, u vaoj 'mudrosti',
pokuavate da izravnate pometnje ostajui tamo na periferiji.
Mnogo puta sam priao jednu kratku priu. Buda je iao putem u podne kada je bilo
vrlo toplo i oseao je e. Rekao je svom sledbeniku Anandi: "Vrati se natrag. Upravo smo
preli malu reicu na dve do tri milje. Donesi mi malo vode." Tako se Buda odmarao ispod
drveta a Ananda je otiao na reicu po vodu. Ali tada je nastupila tekoa, jer upravo kada je
priao vodi, nekoliko volovskih kola je prelazilo preko nje. Reica je bila vrlo plitka i mala.
Usled prolaska volovskih kola, bila je vrlo prljava. Sva prljavtina koja je bila na dnu izala je
na povrinu - staro prljavo lie, i sva druga prljavtina. Voda nije bila za pie. Ananda je
probao isto to biste vi probali - uao je u reicu i pokuao da je smiri kako bi voda opet
postala bistra. Uprljao je jo vie. ta da radi? Vratio se natrag i rekao: "Ta voda nije za pie,
ali ja znam jednu reku napred. Otii u i zahvatiti vodu iz nje." Ali Buda je insistirao, rekao
je: "Vrati se natrag, elim vodu iz te reice." Kada je insistirao, ta je Ananda mogao uiniti?
Preko volje se vratio natrag. Odjednom je shvatio stvar, jer dok je stigao do reice pola mulja
se opet sleglo. Bez ikakvog pokuavanja da je izbistri, sama od sebe se izbistrila. Razumeo je
stvar.
Tada je seo ispod drveta i posmatrao proticanje reice, jer je jo bila pola zamuena,
nekoliko suvih listova je bilo jo na povrini. ekao je. ekao je, posmatrao i nita nije inio.
Ubrzo je voda postala kristalno bistra, suvo lie je nestalo i prljavtina se slegla na dno.
Vratio se trei i pleui. Pao je pred Budinim stopalima i rekao: "Razumeo sam, to je ono to
sam radio s mojim umom itavog ivota. Upravo u sada razborito sesti ispod drveta i pustiti
struju uma da prolazi pored, neka se namiri sam od sebe. Sada neu skakati u struju i
pokuavati da nainim stvari... neu pokuavati da ih dovedem u red. "
Niko ne moe uvesti red u um. Samo uvoenje reda stvara haos. Ako moete
posmatrati, ekati i gledati ravnoduno, stvari se ureuju same. Postoji odreen zakon: stvari
ne mogu ostati neureene za dugo vreme. Ovaj zakon morate zapamtiti. To je jedan od
temelja, vrlo bitan, da stvari ne mogu ostati u neureenom stanju, jer neureeno stanje nije
prirodno. To je neprirodno. Ureeno stanje stvari je prirodno; a neureeno stanje stvari nije
prirodno. Dakle neprirodno se moe dogoditi privremeno, ali ne moe ostati zauvek. U vaoj
urbi, u vaem nestrpljenju, stvari moete uiniti gorim.
U Japanu imaju odreenu metodu, u zen manastirima, za leenje poremeenih ljudi.
Na Zapadnu nisu jo mogli da otkriju nita. Jo uvek pipaju u mraku. ak i obinim ludacima
izgleda da se ne moe pomoi. Psihoanaliza traje tri godine, pet godina, sedam godina. A
onda takoe, iz toga se nita mnogo ne postigne. Prekopate itave Himalaje i nita ne naete,
nita iz toga ne proizae. Samo vrlo bogati ljudi mogu to sebi priutiti, kao luksuz.
Psihoanaliza je luksuz. Ljudi se hvale time da su bili na psihoanalizi kod sjajnog
psihoanalitiara - neprekidno pet godina, kao da je to neko postignue - a nita se nije
dogodilo. Ljudi idu od jednog psihoanalitiara do drugog.
U Japanu imaju vrlo jednostavnu metodu. Ako neko poludi dovode ga u manastir.
Imaju vrlo malu kolibu odvojenu od manastira, u uglu. Onda oveka ostavljaju tamo. Niko
nije mnogo zainteresovan za njega - nikada se mnogo ne interesujte za mahnitog, jer
interesovanje postaje hrana, ludak eli panju itavog sveta; zbog toga je lud. Na prvom
mestu, on je lud jer zahteva panju. To ga je dovelo do ludosti.
Dakle, niko ne ini mnogo... Oni se brinu, ali ne iskazuju panju. Daju mu hranu i
260
obezbeuju mu udobnost, ali niko ne ide kod njega da razgovara. ak i ljudi koji se staraju za
hranu i druge potrebe ne govore s njim. Nije dozvoljen razgovor, jer lud ovek voli razgovor.
U stvari, previe razgovora ga je i dovelo do tog stanja.
To je upravo suprotno od psihoanalize; psihoanalitiar nastavlja da govori i
dozvoljava pacijentu da govori satima, a ludi mnogo u tome uivaju - a neki tako paljivo
sluaju - to je lepo!
U zen manastiru niko ne govori ludom. Niko ne obraa nikakvu panju, nikakvu
posebnu panju. U suptilnoj ravnodunosti, oni se staraju, to je sve. Za tri sedmice niko ne
razgovara s njim, a zato to niko ne govori s njim on moe razgovarati sa sobom, to je sve. On
se oputa, sedi ili lei tiho dole na krevetu, i ne radi nita - u stvari nema leenja - a u roku od
tri sedmice sasvim je u redu.
Sada su zapadni psihoanalitiari postali za to zainteresovani, jer je to nemogue -
samo prepustiti ludaka sebi. Meutim, to je budistiki odnos, stanovite jogina; da ostave
stvari, jer nita ne moe ostati nesreeno za dugo ako ga ostavite sebi. Ako to ne ostavite,
moe ostati za dugo poremeeno jer ete ga neprekidno opet i opet remetiti.
Priroda se uasava haosa. Priroda voli red. Sva priroda je red, tako da haos moe biti
samo povremeno, prolazno stanje. Ako moete razumeti ovo, onda ne inite nita s umom.
Neka ovaj ludi um bude preputen sebi. Vi jednostavno posmatrajte. Ne obraajte nikakvu
panju. Zapamtite: u posmatranju i obraanju panje postoji razlika. Kada obraate panju, vi
ste previe zainteresovani. Kada jednostavno posmatrate, vi ste ravnoduni.
Buda zove ravnodunost - apsolutnu potpunu ravnodunost - upekkha. Samo sedenje
sa strane, a reka tee pored i stvari se sreuju, prljavtina se vraa natrag na dno, a suvo lie
odlazi. Odjednom, reica je kristalno bistra.
To je ono to Patanjali kae:
Kada je aktivnost uma pod kontrolom, um postaje kao ist kristal...
A kada um postane kao ist kristal, tri stvari se reflektuju na njemu.
...reflektujui podjednako, bez izobliavanja, opaaoca, opaanje i opaanog.
...objekat, subjekat, i odnos izmeu to dvoje.
Kada je um savreno jasan, ist, on postaje uredan, nije vie u pometnji, stvari su
sreene, tri stvari se reflektuju na njemu. On postaje ogledalo, trodimenzionalno ogledalo.
Spoljanji svet, svet objekata se reflektuje. Unutarnji svet, svet subjektivnosti, svest, reflektuje
se. Usto i uzajamni odnos izmeu to dvoje, percepcija... takoe bez izobliavanja.
Zbog prevelikog meanja u umu, nastupa izobliavanje. ta je izobliavanje? Um je
jednostavan mehanizam, isto kao oi; gledate kroz oi i svet se reflektuje. Ali oi imaju samo
jednu dimenziju; one mogu reflektovati samo svet, ne mogu reflektovati vas. Um je isto
trodimenzionalan fenomen, vrlo dubok. On reflektuje sve, i to bez izobliavanja. Obino on
izobliava. Kad god vidite stvar, ako ne razlikujete sebe od uma, stvar e biti izobliena.
Videete neto drugo. U tome ete pomeati svoju percepciju, svoje ideje. Neete gledati u to
istim vienjem. Gledaete s idejama, a vaa ideje e biti projektovane na to. Ako ste roeni u
afrikom plemenu, mislite da tanke usne nisu lepe; debele... U mnogim afrikim plemenima
pokuavaju da naine usne debljim i debljim. Nainili su razne izume da naprave usne debljim
i debljim, posebno ene, jer ideja je da su debele usne lepe. To su odrali tokom itave istorije
rase. Ako je devojka roena sa tankim usnama, osea se inferiorno.
U Indiji vole tanke usne. Ako su one malo deblje, misli se da su rune. Lepo i runo su
zapravo izoblienja. To su vae ideje, a onda ih meate u realnosti.
Postojala su plemena koja uopte nisu cenila zlato, nisu bila opsednuta zlatom.
Docnije itav svet je bio opsednut zlatom; jednostavno idejom zlato je postalo vrlo vredno.
U svetu stvari, u stvar-nosti, nita nema veu ili manju vrednost. Vrednovanje donosi
um, donosite ga vi. Nita nije lepo, nita nije runo. Stvari su kakve jesu. U njihovoj takvosti
one postoje. A kada ste na povrini, postanete opijeni idejama i zaponete kazivati: "Ovo je
moja ideja o lepoti, ovo je moja ideja o istini" - onda se sve izoblii.
261
Kada se premestite u sredite i um je ostavljen sam, a vi iz sredita gledate u um, vie
niste identifikovani s njim. Ubrzo sve ideje iezavaju. Um postaje kristalno ist. A u odrazu
trodimenzionalnog ogledala uma, celina se reflektuje; i objekat, subjekat i percepcija;
opaalac, opaanje i opaano.
Savitarka samadhi je samadhi u kome jogin jo uvek ne moe da razlikuje izmeu
pravog znanja; znanja zasnovanog na reima, i znanja zasnovanog na razumevanju ili
ulnom opaanju; koja sva ostaju u umu u pomeanom stanju.
Postoje dva tipa samadhija; jedan Patanjali naziva savitarka, drugi naziva nirvikalpa,
ili nirvitarka. Ovo su dva stanja. Prvo ovek postie savitarka samadhi, a to je kada logini
um jo funkcionie - samadhi zasnovan na racionalnom gleditu - razum jo funkcionie, vi
vrite diskriminaciju. Ovo nije najvii samadhi, samo prvi korak. Ali je to vrlo, vrlo teko jer
za to je takoe potrebno da se ide malo prema sreditu.
Na primer: periferija postoji, gde ste vi upravo sada, a i centar postoji, gde sam upravo
ja sada; a izmeu to dvoje, ba u sredini je savitarka samadhi. To znai da ste se udaljili od
povrine, ali jo niste dostigli sredite. Udaljili ste se od povrine, ali centar je jo daleko.
Upravo ste u sredini; jo neto od starog deluje, neto novo je ulo - na pola puta. Kakva e
biti situacija sa tim stanjem svesti na polu puta?
Savitarka samadhi je samadhi u kome jogin jo uvek ne moe da razlikuje izmeu
pravog znanja...
On nee moi jo da razlikuje ta je realno, jer realno moe da se zna samo iz sredita.
Ne postoji drugi nain da se to zna. On ne moe znati ta je pravo znanje. Neto od pravog se
uliva unutra, jer se pomerio sa povrine, doao je blie do centra; jo nije usredsreen, tek e
doi blie. Neto od sredita se uliva unutra - neka opaanja, neka letimina sagledavanja
sredita, ali stari um je jo tu, nije sasvim otiao. Distanca postoji ali stari um jo nastavlja da
funkcionie. Jogin je jo nemoan da pravi razliku izmeu realnog znanja...
Pravo znanje je znanje kada ga um uopte ne izobliuje, kada je um u nekom smislu
potpuno iezao. On je postao tako transparentan da, bilo da je tu ili ne, ne ini razliku. U
srednjem stanju, jogin je u vrlo velikoj zabuni. Pometnja dolazi; neto iz realnog, neto iz
njegovog znanja koje je sakupio u prolosti od rei, spisa, uitelja - onih koji su takoe tu.
Neto od njegovog vlastitog razmiljanja, ta je ispravno a ta pogreno, ta je istina a ta la,
neega iz ulnih percepcija - oiju, uiju, nosa - sve je tu, pomeano.
Ovo je stanje kada jogin moe da poludi. Ako nema nikog da se pobrine o ovom
stanju, jogin moe poludeti jer se tako mnogo dimenzija sastaje u tako velikoj pometnji i
haosu... U veem je haosu nego to je on ikada bio na povrini, jer je neto novo ulo unutra.
Iz sredita sada nadolaze neka sagledavanja ka njemu, a on ne moe znati da li dolaze
iz znanja koje je sakupljeno iz spisa. Ponekad iznenada osea aham brahamasmi "ja sam
Bog." Sada je nemoan da razlikuje da li to dolazi iz Upaniade koju je itao, ili je on sam to
smislio. To je racionalan zakljuak: "ja sam deo celine, a celina je Bog, stoga, naravno, ja sam
Bog"... bilo da je to logian zakljuak ili to dolazi iz ulnih opaanja...
Zato to se ponekad, kada ste vrlo smireni i vrata ula su ista, ovo oseanje javlja iz
bia i traje. Sluanjem muzike, odjednom ste sve vie i vie ljudsko bie. Ako su vae ui
spremne i ako imate muziku percepciju, odjednom se uzdiete na drugaiju ravan. Vodei
ljubav sa enom vi volite - odjednom, na vrhuncu orgazma, oseate da ste postali bog. To se
moe dogoditi kroz ulna opaanja, to se moe dogoditi kroz razumevanje. To moda dolazi
iz Upaniada, iz spisa koje ste itali, ili moda dolazi iz sredita. A ovek koji je na polovini
ne zna odakle to dolazi. Iz svih pravaca milioni stvari se deavaju - neobine, nepoznate,
poznate. ovek moe biti u pravom neredu.
Zbog toga su nune kole gde mnogo ljudi radi. Jer ovo nisu samo tri take, tri
pojedinosti. Izmeu periferije i sredita ima ih mnogo. kola podrazumeva da mnogo ljudi
mnogih vrsta ive zajedno. Jednostavna kola; ljudi iz prvog razreda su tu, ljudi iz drugog
262
razreda su tu, iz treeg razreda su tu; osnovne kole, srednje kole, visoke kole, docnije
univerziteta. Savrena kola je od vrtia do univerziteta. Neko postoji tamo na samom cilju, u
sreditu, koji je postao centar kole.
A onda mnogi ljudi, jer oni mogu biti korisni... vi moete pomoi nekome ko je
upravo iza vas. Osoba iz srednje kole moe doi u osnovnu kolu i poduavati. Mali deak iz
osnovne kole moe otii u vrti i pomagati. kola se podrazumeva; od periferije do centra,
postoje mnogi stupnjevi, mnoge pojedinosti. kola znai da mnogo tipova ljudi postoje
zajedno u jakoj harmoniji, kao porodica, od prvog do poslednjeg, od poetka do samog kraja,
od alfa do omega. Mnogo pomoi je mogue na taj nain, jer vi moete pomoi nekome ko je
iza vas. Moete mu rei: "Ne budi zabrinut, samo nastavi. To dolazi i ureuje se samo od
sebe. Ne budi previe ukljuen niti upleten u to. Ostani ravnoduan. To dolazi i odlazi - neko
iskljuivo prua ruku da ti pomogne. Majstor je potreban, koji te moe posmatrati kroz sve
stupnjeve, od vrha do same doline, koji ima potpuno opaanje svih mogunosti.
Inae, u ovom stadijumu savitarka samadhija, mnogi polude. Ili, mnogi postanu tako
preplaeni da pobegnu iz centra i ponu da se lepe uz periferiju, jer tamo je barem neka vrsta
reda. Barem nepoznato tamo ne ulazi, strano ne ulazi tamo. Vi ste obaveteni, familijarni;
stranci ne kucaju na vaa vrata.
Inae onaj ko je postigao savitarka samadhi ako se vrati natrag na periferiju, nita
nee razreiti, nikada nee biti opet isti, sada nikada ne moe pripadati periferiji, tako da nije
od velike pomoi. On nikada nee biti deo periferije i bie tamo sve vie i vie pometen,
zbunjen; jer jednom kada ste neto saznali, vi ste saznali. Moete izbegavati, moete zatvarati
svoje oi, ali to je jo tu i lovie vas itavog vaeg ivota.
Ako kole nema i ako tu nema majstora; postaete vrlo problematian sluaj. Svetu vi
ne moete pripadati, trnica za vas nema nikakav smisao; a izvan sveta bojite se da krenete.
Savitarka samadhi je samadhi u kome jogin jo uvek ne moe da razlikuje izmeu
pravog znanja; znanja zasnovanog na reima, i znanja zasnovanog na razumevanju ili
ulnom opaanju; koja sva ostaju u umu u pomeanom stanju.
Nirvitarka samadhi je dosezanje do centra; logika iezava, spisi vie nisu od znaaja,
ulna percepcija vas ne moe zavesti. Kada ste u sreditu, odjednom je sve samooigledno,
istinito. Ovu re treba razumeti - "samooigledno". Istine postoje na periferiji, ali one nikada
nisu "samooigledne". Neki dokaz je potreban, neko razumevanje je nuno. Ako kaete neto,
morate to dokazati. Ako na periferiji kaete "Bog jeste", moraete dokazati to sebi i drugima.
U sreditu Bog "samooigledno" jeste. Ne treba vam nikakav dokaz. Koji dokaz je potreban,
kada otvorite svoje oi i vidite da se sunce raa? Ali oveku koji je slep potreban je dokaz.
Kakav dokaz vam treba kada ste u ljubavi? Vi znate da to postoji, to je "samooigledno".
Drugi mogu zahtevati dokaz. Kako im moete dati ikakav dokaz? ovek u sreditu postaje
dokaz; on ne daje nikakav dokaz. Sve to on zna postaje "samooigledno". To je tako. On nije
dospeo do toga kroz zakljuak i razumevanje. To nije logiki zakljuak, on nije zakljuio,
jednostavno to je tako. On je spoznao.
Zbog toga u Upaniadama ne postoje dokazi, kod Patanjalija nema dokaza.
Patanjali jednostavno opisuje, ne daje dokaz. Ovo je razlika: kada ovek zna, on jednostavno
opisuje, a kada ne zna, prvo dokazuje ta je to tako. Oni koji znaju to, jednostavno daju opis
tog nepoznatog. Oni ne daju nikakve dokaze.
Na Zapadu, hrianski sveci su dali dokaze za Boga. Na Istoku, mi se smejemo tome
jer je to smeno. Smeno je da ovek pokuava dokazati Boga. Kako moete dokazati? I kada
dokaete neto kao to je Bog, pozivate ljude da opovrgnu to. Zbog ovih pokuaja hrianskih
svetaca da dokau Boga, itav Zapad je ubrzo stao protiv Boga, jer ljudi uvek mogu
opovrgnuti. Logika je ma sa dve otrice, see na obe strane. Ako ita dokaete, to moe biti
opovrgnuto, moe se dokazivati protiv. Zbog hrianskih svetaca koji su dokazivali Boga,
itav Zapad je postao ateistiki. Na Istoku, nikada nismo pokuavali, nikada nismo davali neki
dokaz. Pogledajte Upaniade, ne postoji nijedan dokaz. One jednostavno kau: "Bog postoji".
Ako elite da znate, moete znati. Ako ne elite da znate, to je va izbor. Ali za to ne postoji
263
dokaz.
To stanje je nirvitarka samadhi, samadhi bez ikakvog rasuivanja. Taj samadhi po
prvi put postaje egzistencijalan. Ali to nije poslednje, krajnje. Jo jedan zavrni korak postoji.
O njemu emo govoriti kasnije.
Poglavlje 4
NEOBAZIRANJE NA BIE
4. mart 1975. pre podne u dvorani Buddha
Prvo pitanje:
Rekli ste da se priroda uasava nereda, a nered se u pravo vreme ureuje sam
automatski.
Zato je onda svet uvek bio u haosu i neredu?
Svet nikada nije bio u haosu i neredu, samo um. Svet je sasvim uredan. To nije haos,
to je kosmos. Samo je um uvek u haosu, i uvek e biti u haosu.
Neto treba razumeti: sama priroda uma treba da bude u haosu jer to je prelazna faza.
Od prirode do natprirodnog uma to je samo prelazak, promena. Nijedna prelazna faza ne
moe biti u redu. Kako moe biti u redu, u doslednosti? Kada se kreete od jedne faze do
druge, meufaza e nuno biti u haosu.
Ne postoji nain da se um dovede u red. Kada transcendirate prirodu i kreete se u
natprirodu, promena iz spoljanjeg u unutarnje, promena od materijalnog do duhovnog, nuno
je da bude procep izmeu dvoje kada niste nigde, kada ne pripadate ovom svetu a jo ne
pripadate drugom. To je haos - to treba da bude ostavljeno, a smrt jo nije dostignuta. U
sredini je sve u neredu. A ako ostanete u sredini, uvek ete biti u haosu. Um mora da bude
transcendiran. To nije neto s im treba da se ivi.
To je kao most; mora da se pree, druga obala mora da se dostigne. A vi ste nainili
kuu na mostu. Poeli ste da ivite na mostu. Postali ste vezani za um. Vi ste uhvaeni u
zamku, jer niste nigde. A kako se moete nastaniti na zemlji nedoiji?
Prolost e nastavljati da vas poziva: "Vrati se natrag, vrati se natrag do obale koju si
ostavio." Nema povratka natrag jer se ne moete kretati u vremenu unatrag. Postoji samo
jedan put, a to je dalje, napred. Prolost nastavlja da vri jak uticaj na vas, jer ste na mostu, a
ak i prolost izgleda bolja nego biti na mostu. ak i najmanja koliba je bolja nego biti na
mostu. Barem je to kua; niste na putu.
Neprekidno prolost ljudskih bia, animalnost, ima izvesnu privlanost. To kae:
"Vraaj se natrag." To kae: "Nema odlaska odatle." ivotinja u vama nastavlja da vas
poziva: "Doi nazad". A to ima privlanost, jer je to bolje u poreenju s mostom. Inae, ne
moete ii natrag. Svaki korak koji se naini, mora da se poniti. Jednom kada krenete napred,
ne moete ii natrag. Moete negovati snove i traiti svoju energiju, istu energiju koja bi vas
vodila napred.
Inae povratak natrag nije mogu. Kako mladi moe opet postati dete? Kako starac
moe ponovo postati mladi? To nije mogue, ak i ako bioloki jednog dana postane
izvodljivo kada nauka pomogne vaem telu da opet postane mlado. To je mogue, jer ovek je
vrlo otrouman i sposoban, i to moe obmanuti elije tela. Moe im dati novi program i one se
mogu vratiti natrag, ali va um e ostati star. Vae telo moe ostati mlado, ali kako vi moete
postati mladi? Sve to ste iskusili bie s vama. Ne moe se odbaciti natrag. ovek ne moe
264
nazad. Obala koja je ostavljena naputena je zauvek. Ne moete opet postati ivotinja. Bolje
je napustiti takvu sklonost i zaluenost za povratkom natrag. to pre to ostavite, bolje je.
ovek uiva u stvarima koje mu pruaju oseanje prolosti, animalnosti. Zbog toga seks ima
tako veliku privlanost. Zbog toga se ljudi predaju hrani, nastavljaju da jedu, opsednuti su
hranom. Zbog toga zavist, ljutnja, ljubomora, mrnja imaju privlanost; oni pripadaju
animalnom kraljevstvu. Postoji obala koju ste napustili, obala animalnog kraljevstva, a postoji
druga obala do koje jo niste stigli, ak ni u svojim snovima - kraljevstvo boje. Izmeu ova
dva, vi stojite u umu. Ne moete se vratiti natrag. Teko je kretati se i napred, jer prolost vas
vue a budunost ostaje nepoznata, nejasna, slina izmaglici. Drugu obalu ne moete videti,
nije vidljiva, ali ne zato to je mnogo daleko. Obala koju ste ostavili jeste vidljiva. Druga
obala kojoj se pribliavate je nevidljiva po samoj svojoj prirodi - ne to je vrlo daleko; zbog
toga to je nevidljiva. ak i kada dospete do nje, ostae nevidljiva. Takva je njena priroda.
ivotinja je previe vidljiva. Gde je Bog? Da li je neko ikada video Boga? Niko. Nije
u pitanju vae vienje ili nevienje. Bog je nevidljivost, sama nesaznatljivost, sama
neshvatljivost. Oni koji su ga dostigli takoe ga nisu videli, a postigli su!
Zato to Bog ne moe biti jedan objekat. On je najdublji ponor vaeg vlastitog bia.
Kako vi to moete videti? Obala koju ste ostavili je u spoljanjem svetu, a obala kojoj se
pribliavate je u unutarnjem svetu. Obala koju ste ostavili bila je objektivna; obala kojoj se
pribliavate je subjektivna. To je sama subjektivnost vaeg bia. Ne moete ga opredmetiti.
Ne moete ga videti. To nije nita to se moe svesti na jedan objekat i to se moe videti. To
je vidilac, ne vieno. To je saznavalac, ne znano. To ste vi u najdubljoj sri vaeg bia i
postojanja.
Um me moe ii natrag, a ne moe ni shvatiti gde da ide napred. On ostaje u haosu,
uvek iupan iz korena, uvek se kreui, neznajui gde, uvek napredujui. Um je u potrazi.
Samo onda kada se cilj postigne, traganje iezava.
Zapamtite: pogledajte svet; on je kosmos. Sunce se raa svakog jutra, bez prekida,
nepogreivo. No sledi dan, a dan sledi no. A na nonom nebu, milioni i milioni zvezda
kreu se na svojim stazama. Sezone slede jedna drugu. Ako ovek nije tu, biva li haos? Sve
ide kako treba; okean e nastaviti da hui a nebo e nastavljati da se puni oblacima. Kie e
padati, zima, leto sve e se kretati u savrenom kruenju. Nema nigde haosa izuzev u vama,
jer priroda je ureena svuda, gde god jeste. Priroda ne napreduje nigde. U prirodi ne postoji
evolucija. U Bogu takoe nema evolucije. Priroda je srena u svojoj nesvesnosti, a Bog je
blaen u svojoj svesnosti.
Vi ste u nevolji izmeu to dvoje. Napeti ste. Niti ste nesvesni, niti ste svesni - samo
lebdite kao avet. Nigde niste usidreni. Bez ikakvog korenja, bez ikakvog doma, kako um
moe biti spokojan? On traga, pipa - ne nalazi nita. Onda postajete vie i vie izigrani, vie i
vie frustrirani, vie i vie razdraeni. ta vam se dogaa? Vi ste uspaljeni. Ovo e se
produiti dok ne nauite neto to vas moe osloboditi uma, to moe isprazniti um.
Zato postoji meditacija. Meditacija je nain oslobaanja vaeg bia od uma,
odbacivanja uma, premetanja s mosta, kretanja u nepoznato, preduzimanje skoka u
nepoznato. Zbog toga ja kaem ne raunajte, jer prorauni su od uma. Zbog toga kaem da
duhovno traganje ne ide korak po korak, duhovna potraga je iznenadan skok. To je hrabrost,
nije proraun. To nije intelekt, jer intelekt je deo uma. To je vie iz srca.
to dublje idete, vie ete oseati da je to ak izvan srca. Nije to ni od miljenja niti od
oseanja. To je dublje i potpunije, egzistencijalnije od oboje. Kada jednom ponete delovati
da biste postigli ne-um, samo onda e se ubrzo mir nastaniti u vama. Uskoro mir e se
spustiti, i muzika e se uti - muzika nepoznatog, muzika neiskazanog. Onda je sve opet u
redu. To je prolaz kroz um, i mora tako biti jer vi odbacujete prolost gde ste bili nastanjeni i
ukorenjeni, i kreete se u novu budunost gde ete opet biti nastanjeni i ukorenjeni.
Inae ovek je u sredini. ovek nije bivanje, ovek je kretanje, prolaenje. ovek nije
neto; ovek je samo putovanje; ue razapeto izmeu prirode i natprirode. Zbog toga je on
napet. Ako ostanete ljudsko bie, ostaete napeti. Ili morate pasti na nivo ispod ljudskog, ili
morate uzdignuti sebe do nivoa iznad ljudskog.
Samo oveanstvo je u haosu. Pogledajte prirodu - vrane graku, vrapci cvrkuu, i sve
265
je savreno. U prirodi ne postoji problem. Problem nastaje s ljudskim umom, i problemi se
reavaju kada se ljudski um rastvori. Stoga ne pokuavajte da reite problem ivota pomou
samog uma. To se ne moe uraditi. To je najbesmislenija stvar koju ovek moe uiniti.
Shvatite da je um most - obratite panju na to. On nije vean, on je trenutan.
To je isto kao kada promenite kuu; nastanjeni ste bili u staroj kui, sve je bilo na
svom mestu. Onda ste promenili kuu, docnije nametaj, zatim tkanine, posle toga stvari...
Sve to je bilo ureeno preureeno je, i selite se u novu kuu. Sve je u haosu. Morate
organizovati to opet. Kada menjate kuu, kuu u kojoj ste uvek iveli, a do druge kue jo
niste stigli, vi ste upravo na putu u kamionu sa svim vaim prtljagom.
To je ono ta je um; on nije kua. On je samo put koji treba proi. A jednom kada
razumete ovo, neto izvan je prodrlo u vas. Razumevanje je s one strane; nije iz uma. Znanje
je od uma. Razumevanje nije iz uma. Posmatrajte zato ste u haosu i izvesno razumevanje e
zapoeti da se javlja u vama.
Drugo pitanje:
Posle nekoliko godina rada sa proiavajuim tehnikama, oseam da mi dolazi vea
unutranja harmonija, ravnotea i usredsreenost. Ali vi ste rekli da se pre ulaska u zavrni
stepen samadhija prolazi kroz veliki haos.
Kako u znati da sam zavrio sa haotinom etapom?
Prvo, stotinama ivota vi ste iveli u haosu. To nije nita novo. To je vrlo staro.
Drugo, dinamine metode meditacije, koje imaju katarzu kao svoju osnovu, doputaju da se
sav haos izbaci iz vas. U tome je lepota tih tehnika. Ne moete sedeti mirno, ve moete vrlo
lako raditi dinaminu ili haotinu meditaciju. Jednom kada se haos izbaci, mir zapoinje da
vam se dogaa. Onda moete sedeti smireno. Ako se ispravno radi, neprekidno radi, onda e
katarzike tehnike meditacije jednostavno rastvoriti sav va haos u spoljanjem svetu. Neete
morati da proete kroz ludi stadijum. U tome je lepota ovih tehnika. Ludost je ve odbaena.
To je ugraeno unutra u tehnici.
Ali ako budete sedeli smireno Patanjali e preporuiti... Patanjali nema
proiavajue metode; izgleda da u njegovo vreme nisu bile potrebne. Ljudi su prirodno bili
vrlo tihi, smireni, primitivni. Um jo nije delovao previe. Ljudi su spavali dobro, iveli su
kao ivotinje. Nisu mnogo razmiljali, logino, racionalno... vie usredsreeni u srcu, kao to
su ak i danas primitivni ljudi. A ivot je bio takav da je automatski dozvoljavao mnoge
katarze.
Na primer, drvosea ne mora da ima nikakve metode katarze; jer samim seenjem
drvea izbacuju se svi njegovi ubilaki instinkti. Seenje drveta je ubijanje stabala.
Kamenorescu nije potrebna proiavajua meditacija. Celog dana on to radi. Ali kod
modernog oveka stvari su se promenile. Sada ivite u takvoj udobnosti da ne postoji
mogunost bilo kakve katarze u vaem ivotu, izuzev da ludaki vozite.
Zbog toga na Zapadu vie ljudi umire svake godine kroz saobraajne nesree nego od
iega drugog. To je najvea bolest. Ni od raka niti od tuberkuloze... nijedna druga bolest ne
uzima takav danak od ivota kao vonja kola. U drugom svetskom ratu, u jednoj godini umrli
su milioni ljudi. Vie ljudi umire u svetu upravo od ludih vozaa.
Moda ste primetili, ako ste voza, da kad god ste ljuti vozite brzo. Nastavljate da
dajete gas, jednostavno zaboravljate na konicu. Kada ste vrlo pakosni, razdraeni, kola
postaju sredstvo izraavanja. Inae ivite u takvoj udobnosti, pre svega radei sve manje i
manje telom, ivei vie i vie umom.
Oni koji znaju o dubljim centrima mozga, kau da ljudi koji rade svojim rukama imaju
manje briga, uznemirenosti, manje napetosti; oni spavaju dobro. Zato to su vae ruke
povezane s najdubljim umom, s najdubljim centrima u mozgu... vaa desna ruka s levim
(delom) mozga, a leva ruka s desnim. Kada radite rukama, energija tee iz glave u ruke i
izbacuje se. Ljudima koji rade svojim rukama ne treba proienje. Meutim, ljudima koji
rade svojim glavama treba mnogo proienja jer akumuliraju mnogo energije, a ne postoji
put u njihovom telu, nema otvora da ona izae napolje. Ona nastavlja da se kree u umu; um
266
poludi.
Inae u naoj kulturi i drutvu - u kancelariji, u fabrici, na trnici - ljudi koji rade s
glavama poznati su kao glavni, glavni slubenik, glavni nadzornik; a ljudi koji rade rukama
poznati su kao ruke (posluga),
64
osueni. Sama re "ruke" postala je za osudu.
Kada je Patanjali radio na ovim sutrama, svet je bio potpuno drugaiji. Ljudi su bili
ruke. Nije bilo naroite potrebe za proienjem. Sam ivot je bio proiavajui. Onda su oni
mogli sedeti vrlo lako. Ali vi ne moete sedeti. Otuda sam ja izumeo proiavajue metode.
Samo posle njih moete sedeti mirno, ne pre.
Posle nekoliko godina rada s proiavajuim tehnikama, oseam dubok unutranji
sklad, ravnoteu, deava mi se usredsreenost.
Dakle ne stvarajte nevolju; pustite da se to dogodi. Sada um eprka svoj vlastiti nos.
Um kae: "Kako to moe da se desi? Prvo moram proi kroz haos". Ova ideja moe stvoriti
haos. Ovo je bilo moje zapaanje: ljudi eznu za mirom, a kada pone da se deava, ne mogu
verovati to. Dobro je biti iskren. To je previe dobro da bi bilo istinito. Naroito ljudi koji su
uvek krivili osuivali sebe ne mogu verovati da se to njima deava: "Nemogue! To se moda
deavalo Budi ili Isusu, ali meni? Ne, to nije mogue." Oni mi dolaze; tako su mnogo
uznemireni mirom, da se deava: "Da li je to istina, ili ja to zamiljam?" ak i ako je to mata,
to je bolje nego zamiljanje ljutnje, to je bolje nego zamiljanje seksa, poude.
Ja vam kaem, niko ne moe zamisliti tiinu. Imaginaciji treba neka forma; tiina
nema formu. Imaginacija oznaava razmiljanje u slikama, a mir nema lik. Vi to ne moete
zamisliti. Ne postoji mogunost. Ne moete zamisliti prosvetljenje, ne moete zamisliti satori,
samadhi, mir, ne. Imaginaciji treba neka osnova, neka forma, a tiina je bezoblina, neopisiva.
Niko nikada nije naslikao sliku toga; niko to ne moe naslikati. Niko nije odredio lik toga;
niko ne moe to uiniti.
Ne moete zamisliti tiinu. Um se igra trikovima. Um e rei: "To mora biti
imaginacija. Kako to vama moe biti mogue, tako glupi kakvi ste, a tiina da vam se desi?! -
mora biti da zamiljate." Ili, "Ovaj momak Osho vas je hipnotisao. Mora da ste negde
obmanuti." Ne stvarajte takve probleme. ivot ima dovoljno problema. Kada se tiina dogaa,
uivajte u njoj, slavite je. To znai da su haotine sile izbaene van. Um igra svoju poslednju
igru. On igra do samog kraja, na samom kraju on nastavlja da se igra. U zadnjem momentu
prosvetljenja, koje e se upravo dogoditi, um onda takoe igra zadnji, jer to je poslednja bitka.
Ne brinite oko toga, da li je to realno ili nerealno, ili, da li e haos nastupiti posle toga
ili ne. Jer razmiljajui na ovaj nain vi ste ve dovedeni u haos, a to je vaa ideja koja stvara
haos. A kada je on stvoren, um e rei: "Dakle uj, govorio sam ti ranije."
To je vrlo samoispunjavajue. Prvo vam daje seme, a kada ono proklija um kae,
"Gledaj, govorio sam ti blagovremeno da si obmanut." Onda je haos nastupio, a njega je
donela ideja. Stoga zato brinuti o budunosti, bilo da e haos tek doi ili ne, ili bilo da je
proao ili ne? Upravo ovog momenta vi ste smireni - zato ne biste to slavili? A ja u vam
rei: ako slavite, to raste.
U ovom svetu svesnosti, nita nije tako korisno kao proslavljanje. Proslavljanje je
slino zalivanju biljke. Briga je upravo suprotna od slavljenja; to je kao seenje korenja.
Oseajte sreu! Pleite u vaem miru - ovog momenta je prisutan - to je dovoljno. Zato traiti
vie? Sutra e se brinuti o sebi. Ovog momenta je previe; zato ne iveti to, slaviti to, deliti
to, uivati to? Neka to postane pesma, ples, poezija; neka to bude kreativno. Neka vaa tiina
bude kreativna; uinite neto s njom.
Milioni stvari su mogue jer nita nije kreativnije od tiine. Nije potrebno da postanete
veliki slikar, svetski poznati, Pikaso. Nije potrebno da postanete Henri Mur; nije nuno da
postanete veliki pesnik. Ove ambicije da se bude veliki su iz uma, nisu iz tiine. Na va
vlastiti nain, ma koliko beznaajan, slikajte. Na va vlastiti nain, ma koliko neznatan,
stvarajte haiku. Na va vlastiti nain, ma koliko mali, pevajte pesmu, pleite malo,
64
Hands znai ljudstvo od rei hand, ruka.
267
proslavljajte i nai ete da sledei momenat donosi vie mira. Jednom kada znate da to vie
slavite, vie vam se daje, vie delite - vie postajete sposobni da primate tiinu. Svakog
momenta ona nastavlja da raste, postaje sve vea. Sledei trenutak se uvek raa iz ovog
trenutka, stoga zato brinuti o njemu? Ako je ovaj trenutak smiren, kako sledei moe biti
haos? Odakle e on doi? On e biti roen iz ovog trenutka. Ako sam srean ovog trenutka,
kako sledeeg trenutka mogu biti nesrean?
Ako elite sledeeg trenutka da budete nesreni, moraete da postanete nesreni u
ovom trenutku, jer iz ove nesrenosti, nesrenost se raa. ta god elite da anjete u sledeem
trenutku, moraete da posadite odmah sada. Jednom kada se briga dozvoli i ponete da mislite
da e haos doi, to e doi; vi ste ga ve privukli. Sada ete morati to da uberete; to je ve
dolo. Nije potrebno da ekate sledei trenutak; ono je ve tu.
Zapamtite ovo, ovo je zaista neto neobino: kada ste tuni nikada ne mislite da to
moe biti imaginarno. Nikada nisam naiao na oveka koji je tuan, i koji mi je rekao da je to
potpuno imaginarno, uobraeno. Tuga je savreno realna. A srea? Odmah neto krene
nepravilno i ponete misliti: "Moda je to uobraeno." Kad god ste napeti, nikada ne mislite
da je to uobraeno. Ako biste mogli misliti da su vae napetosti i muke imaginarne, one bi
iezle. A ako mislite da je vaa tiina i srea imaginarna, ona e ieznuti.
Sve to se uzme kao realno, postaje realno. Sve to se uzme kao nerealno, postaje
nerealno. Vi ste tvorac itavog svog sveta oko vas; zapamtite to. Tako je retko postizanje
trenutka sree, blaenstva - ne gubite ga u miljenju. Ali ako ne radite nita, mogunost za
brigu je tu. Ako ne radite nita... ako ne pleete, ako ne pevate, ako ne delite, mogunost
postoji. Ista energija koja bi bila kreativna stvorie brigu. Poee unutra da stvara napetosti.
Energija mora da bude kreativna. Ako je ne koristite za sreu, ista energija e biti
koriena za nesreu. A za nesreu imate tako duboko ukorenjene navike, tok energije je vrlo
labav i prirodan. Za nesreu je to jedan teak zadatak. Dakle za nekoliko dana moraete biti
konstantno svesni, a kad god postoji trenutak, pustite da vas zahvati, da vas zaposedne, i
uivajte u takvoj totalnosti... kako sledei trenutak moe biti drugaiji? Odakle e biti razliit?
Odakle e to doi?
Vae vreme se stvara unutar vas. Vae vreme nije moje vreme. Postoje toliko mnogo
vremena paralelno koliko ima umova. Ne postoji jedno vreme. Ako bi postojalo jedno vreme,
onda bi bilo tekoe. Onda usred itave ljudske vrste u patnji, niko ne bi postao Buda, jer mi
pripadamo istom vremenu. Ne, ono nije isto. Moje vreme dolazi od mene - to je moj
kriterijum. Ako je ovaj trenutak lep, sledei trenutak e se roditi lepi - to je moje vreme. Ako
je ovaj trenutak tuan za vas, onda tuniji trenutak se raa iz vas - to je vae vreme. Milioni
linija vremena postoje paralelno. Ima samo nekoliko ljudi koji postoje bez vremena - oni koji
su postigli stanje ne-uma. Oni nemaju vreme, jer ne razmiljaju o prolosti; ona je nestala;
dakle samo budale misle o tome. Kada neto proe, prolo je.
Postoji budistika mantra, gate, gate paragate - swaha, koja znai: "otiao, otiao,
sasvim otiao; neka ode u vatru." Prolost je otila, budunost jo nije dola. Zato brinuti o
tome? Kada ona doe, mi emo znati. Biete ovde da je sretnete, stoga zato brinuti o tome.
to je otilo, otilo je, to nije dolo, jo nije dolo. Samo ovaj trenutak je preostao, ist, jake
energije. ivite ga. Ako je on tiina, mir; budite zahvalni. Ako je on blaenstvo, zahvalite
Bogu, imajte poverenje u to. Ako moete imati poverenje on e rasti. Ako sumnjate, ve ste
ga otrovali.
Tree pitanje:
Rekli ste da e sva injenja s nae strane kreirati vie problema, a mi treba da
posmatramo, ekamo, opustimo se i pustimo da se stvari ree same.
Onda kako je joga prepuna stotinama tehnika i vebi?
Zbog vas! To nije zbog Patanjalija, to je zbog vas. Ne moete verovati da vam se
najvie moe dogoditi bez ikakvog rada s vae strane - ne moete verovati! Vama treba da
neto radite. Ba kao to detetu trebaju igrake da se igra s njima. A zato to ne moete
verovati da je Bog tako lagan i da je zaista neposredno mogu, tehnike su morale biti
268
izmiljene. Ove tehnike vas nee voditi do Boga. Ove tehnike vam nee pomoi da dostignete
najvie. ta e onda uiniti? Jednostavno e vam pokazati vau nerazumnost i jednog dana,
iznenada shvativi ta radite, tehnike otpadaju i Bog je tu. Bog je uvek bio tu. To je zbog vas;
vi zahtevate.
Ljudi mi dolaze, i ako im ja kaem da nije potrebno nita da ine, oni kau: "Ipak... jo
neto. Barem neku mantru mi moete dati, tako da je moemo pevati." Kau: "Nemogue je
samo sedeti mirno - moramo neto raditi." Dakle, ta da se ini s takvim ljudima? Ako im ja
kaem: "Sedite smireno," oni ne mogu sedeti. Onda neto proizvoljno mora da se izmisli. Ja
im dam neto da rade. Radei to barem e biti zauzeti nekoliko sati. Sedee radei Ram, Ram,
Ram. Barem uz pomo te mantre nee nikome naneti neko zlo. Sedee; nee moi da ine
neku tetu. Vrei ovo Ram, Ram, Ram neprekidno, jednog dana e shvatiti ta rade.
Jedan zen majstor je otiao kod svog sledbenika. Sledbenik je zaista bio istinski
tragalac, neprekidno je radio meditaciju i dostigao je poslednju taku gde meditacija mora da
se napusti. Sve tehnike moraju da se ostave. One su samo igrake, jer ne moete biti bez
igraaka. One su vam dodate u nadi da ete jednog dana shvatiti da su samo igrake. Sami
ete ih odbaciti i sedeete smireno.
Majstor je otiao zato to je nastupio pravi trenutak, a sledbenik je sedeo nastavljajui
svoje pevanje mantre. Postao je obuzet time. Nije mogao to da ostavi. To je isto kao kada
odnekuda naie odreeni stih pesme koji nastavlja de se odvija u umu. ak i ako elite da ga
ostavite, ne moete ga izbaciti. On prebiva unutra; izlazi opet i opet. To nije nita to ne znate.
Kada osoba koristi mantru godinama, gotovo je nemogue odbaciti je - to postaje sama
njegova sr - ne moe to uiniti ak ni u spavanju. Dok spava moete videti kako njene usne
rade Ram, Ram, Ram. To je kao struja ispod povrine. Naravno to je igraka, meca, ali postaje
tako mnogo bliska da se dete ne moe uspavati bez nje.
Majstor je priao i seo ispred uenika, koji je sedeo slino Budi, radei svoju mantru.
Majstor je uzeo ciglu i poeo da je trlja po kamenu: grrr, grrr, grrr. Nastavljao je da radi s tim
kao s mantrom. Uenik se prvo opirao iskuenju da pogleda ko mu pravi smetnju, ali to se
nastavilo dalje i dalje; sati su prolazili. Uenik je otvorio oi i rekao: "ta radite?" Majstor je
odgovorio: "Pokuavam da izglaam ovu ciglu, da napravim ogledalo od nje." Uenik je
rekao: "Vi ste glupi. Nikada nisam pomislio da vi, ovek koji ima reputaciju prosvetljenog,
treba da radi takvu besmislenu stvar. Cigla nikada nee postati ogledalo, koliko god da je
marljivo trljate na kamenu. Ona moe potpuno da iezne, ali nee postati ogledalo. Prestanite
s tom besmislicom! "Majstor se nasmejao i rekao: "Takoe ti prestani, jer koliko god da trlja
ciglu uma, nikada nee postati unutarnje Sopstvo. Ono moe da se polira i polira i polira, ali
jo uvek nee postati tvoja unutarnja realnost."
Um mora da bude ostavljen. Meditacije i tehnike su trikovi za to ostavljanje, a onda
meditacija takoe mora da se ostavi. Inae, ona postaje va um. To je isto kao da postoji trn u
vaoj nozi, a vi uzimate drugi trn da izvadi prvi trn iz noge. Drugi trn pomae, ali je isto toliko
trn kao prvi. Drugi nije cvet. A kada prvi treba da se izvadi uz pomo drugog, ta ete uraditi?
Kad stavite drugi (trn) u ranu, jer to toliko pomae, da li je taj trn tako sjajan da ga morate
oboavati? Hoete li oboavati drugi trn? Ne, baciete oba zajedno.
Ovo treba da se zapamti: um je trn; sve tehnike su trnovi koji treba da izvade prvi trn.
Meditacija je takoe trn. Kada je prvi trn izvaen, onda oba treba da se bace. tavie, ako za
jedan trenutak to ne uradite, drugi trn e biti na mesto prvog, i vi ete biti u istoj nevolji.
Zbog toga je nuan majstor koji vam moe rei: "Sada je pravi trenutak. Ostavite ovu
meditaciju i ovaj besmisleni posao." Dok meditacija ne iezne, meditacija nije dostignuta.
Kada meditacija postane beskorisna, samo onda ste po prvi put postali meditant. Tehnike su
bile izmiljene za vas jer ste ve imali trn. Ve je trn tu. Neki izum je potreban da ga izvadi
van. Ali uvek zapamtite, nikada ne zaboravite, drugi trn je isto toliko trn kao i prvi, oba treba
da se odbace.
Zbog toga je tolika vanost data majstoru i da se ivi s majstorom, jer neete moi da
znate. Kada se um ostavi meditacijom, odmah meditacija postaje um i vi ste opet opsednuti. U
neopsednutom stanju, kada nema ni uma ni meditacije, u tom stanju totalno nezauzetom od
uma, najvie se deava - nikada ranije.
269
Dogodilo se da je veliki zen majstor, pre nego to je postao prosvetljen i nije postao
zen majstor traei i istraujui, otiao kod svog majstora, a majstor je uvek govorio ljudima:
"Meditirajte vie, meditirajte vie." Ko god da doe dobie isti savet: "Meditiraj vie, unesi
vie energije u to." Tako je taj uenik uradio sve to je mogao uraditi. On je zaista sprovodio
meditaciju onoliko potpuno koliko ljudsko bie moe initi. Otiao je da vidi majstora;
majstor je slegnuo ramenima videvi ga, njegovo lice nije bilo sreno. Uenik je pitao: "U
emu je stvar? Ako kaete da radim vie, ja u pokuati. Meutim, zato tako tuno gledate u
mene? Da li oseate da sam beznadean sluaj?" Majstor je odgovorio: "Ne, ba obrnuto - ti
radi previe. Radi malo manje. Ti si u celini previe ispunjen meditacijom i zenom. Samo
malo manje (meditacije) e delovati."
ovek moe biti opsednut meditacijom, a opsesija je problem. Vi ste bili opsednuti
novcem, sada ste opsednuti meditacijom. Novac nije problem, opsesija je problem. Bili ste
opsednuti tritem, sada ste opsednuti Bogom. Trite nije problem... ve opsesija. ovek
treba da bude nevezan i prirodan, neopsednut ni sa im, ni s umom niti s meditacijom. Samo
onda, nevezan, neopsednut, kada jednostavno teete, najvie vam se deava.
etvrto pitanje:
Vi govorite o ljubavi i kako je dobro meditirati na njoj, ali strah je mnogo blii mojoj
realnosti. Hoete li nam govoriti o strahu i kakav odnos treba da imamo prema njemu?
Prva stvar: strah je druga strana ljubavi. Ako ste u ljubavi, strah iezava. Ako niste u
ljubavi, strah se javlja, ogroman strah. Samo su ljubavnici neustraivi. Samo u trenutku
duboke ljubavi nema straha. U trenutku duboke ljubavi, egzistencija postaje dom - vie niste
stranac, niste autsajder, vi ste prihvaeni. Ako ste makar prihvaeni od jednog ljudskog bia,
neto se u dubini otvara - pojava slina cvetu u najdubljem biu. Prihvaeni ste od nekog,
vrednovani ste; niste besplodni, nekorisni. Vi imate znaaj, znaenje. Ako u vaem ivotu ne
postoji ljubav, onda ete postati uplaeni. Onda e biti svuda straha, jer svuda ima neprijatelja,
nema prijatelja, a itava egzistencija izgleda da je daleka, strana; izgleda da ste sluajni,
neukorenjeni, niste kod kue. ak i jedno ljudsko bie moe vam dati tako dubok oseaj
pripadanja u ljubavi, ta tek da mislite o tome kada osoba stigne do molitve?
Molitva je najvia ljubav; ljubav sa totalnou, sa celinom. Oni koji nisu voleli ne
mogu stii do molitve. Ljubav je prvi korak, a molitva poslednji. Molitva oznaava da volite
celinu i celina voli vas. Kada se od jedne individue vama moe dogoditi tako veliki procvat,
ta da se misli o tome kada se oseti da vas voli celina? Molitva je kad vi volite Boga, i Bog
voli vas. Ako ljubav i molitva nisu u vaem ivotu, onda samo strah...
Stoga strah je u stvari odsustvo ljubavi. Ako je za vas strah problem, to mi pokazuje
da traite na pogrenoj strani. Ljubav treba da bude problem, ne strah. Ako je strah problem,
to znai da treba da traite ljubav. Ako je strah problem, problem ste zapravo vi; treba da
budete s vie ljubavi, tako da neko moe biti s vie ljubavi prema vama. Treba da budete vie
otvoreni prema ljubavi.
Meutim to je nevolja; kada ste u strahu vi ste zatvoreni. Zapoinjete da se oseate
tako bojaljivo da prestajete da se kreete prema ljudskom biu. Vi biste eleli da budete
sami. Kad god ima nekoga vi se oseate nervozno, jer drugi izgleda kao neprijatelj. Ako ste
tako mnogo opsednuti strahom, to je izopaeni krug. Odsustvo ljubavi stvara u vama strah, a
sada, zbog straha postajete zatvoreni. Postajete kao zatvorena elija bez prozora, jer se bojite
da neko moe doi kroz prozor, a ima svuda neprijatelja... bojite se da otvorite vrata, jer kada
otvorite vrata sve je mogue. Dakle kada kucate i na vlastita vrata, vi nemate poverenje.
Onaj ko je duboko ukorenjen u strahu uvek se plai da se zaljubi, jer onda vrata srca e
biti otvorena i drugi e ui u vas, a drugi je neprijatelj. Sartr kae: "Drugi je pakao."
Ljubavnici su upoznali drugu realnost; drugi je nebo, sam raj. Sartr mora da je iveo u
duboko ukorenjenom strahu, bolu, uznemirenosti. On je postao jako uticajan na Zapadu. U
stvari on se treba izbegavati kao bolest, opasna bolest. Ali on privlai jer ta god da kae,
mnogi ljudi oseaju isto u svom vlastitom ivotu. To je privlano. Depresija, alost, muka,
strah; to su njegove teme, teme celog pokreta egzistencijalizma. Ljudi oseaju da su to njihovi
270
problemi. A kada ja govorim o ljubavi, naravno vi oseate da to nije va problem; strah je va
problem. Ali ja bih eleo da vam kaem da je ljubav va problem, ne strah.
To je ba ovako: kua je mrana i govorim o svetlu, a vi kaete: "Vi nastavljate da
govorite o svetlu. Bolje bi bilo ako biste govorili o mraku, jer mrak je na problem. Kua je
ispunjena mrakom. Svetlo nije na problem." Razumete li ta govorite? Ako je mrak va
problem, govorenje o tami nee pomoi. Ako je mrak va problem, nita se ne moe uraditi s
mrakom direktno. Ne moete ga izbaciti, ne moete ga izgurati, ne moete ga odstraniti. Tama
je izvesno odsustvo. Nita se ne moe uraditi s njom direktno. Ako morate uiniti neto,
morate uiniti neto sa svetlom, ne s tamom.
Dajte vie panje svetlu - kako da naete svetlo, kako da stvorite svetlo, kako da
zapalite sveu u kui. A onda odjednom nema tame.
Zapamtite, ljubav je problem, nikada strah. Vi gledate na pogrenu stranu. Moete
gledati na pogrenu stranu za mnogo ivota i neete moi da reite. Uvek se setite da odsustvo
nee napraviti problem, jer nita se s tim ne moe uiniti. Samo prisustvo e napraviti
problem, jer onda neto moe da se uini i to moe da se rei.
Ako se oseti strah, onda je ljubav problem. Postanite vie zaljubljeni, postanite
ljubazniji. Nainite nekoliko koraka prema drugom. Zato to je svako u strahu, ne samo vi. Vi
oekujete nekoga da vam doe i da vas voli. Moete ekati zauvek, jer drugi se takoe plai.
A ljudi koji su uplaeni postaju apsolutno uplaeni jedne stvari, a to je strah da budu odbaeni.
Ako nastavim da kucam na vaa vrata, mogunost je da moete odbiti. Odbijanje e postati
rana, stoga je bolje ne ii. Bolje je ostati sam. Bolje je kretati se sam, a ne uplitati se s drugim,
jer drugi vas moe odbiti. Onog momenta kada vi pristupite i uzmete inicijativu prema
ljubavi, prvi strah dolazi da li e vas drugi prihvatiti ili odbiti. Mogunost postoji, on moe da
odbije, ili da ona odbije.
Zbog toga ene nikada ne preduzimaju korak; one su vie plaljive. One uvek ekaju
na mukarca - on treba da prie. One uvek kod sebe dre mogunost odbijanja ili prihvatanja.
Nikada ne daju mogunost drugom jer se vie plae nego mukarci. Da, mnoge ene
jednostavno ekaju itavog svog ivota. Niko ne dolazi da pokuca na njihova vrata, jer osoba
koja se boji, na izvestan nain postaje tako zatvorena da odbija ljude. Upravo s pristupanjem
blie, uplaena osoba iri takve vibracije svuda okolo, da svako ko joj se priblii bude
odbijen. Uplaena osoba poinje da se kree; ak i u pokretima...
Vi govorite eni - ako na izvestan nain oseate ljubav i naklonost prema njoj, vi biste
eleli ba budete blii i blii. Vi biste eleli da stojite blizu i razgovarate. Meutim pogledajte
telo, zato to telo ima svoj vlastiti jezik; ena e se naginjati natrag, neznajui, ili e se
jednostavno udaljavati natrag. Vi se pribliavate, a ona se povlai natrag. Ili, ako ne postoji
mogunost, postoji zid, ona e se nagnuti prema zidu. Ne naginjui se napred ona pokazuje
"Odlazi." Ona kae: "Ne pribliavaj mi se." Ljudi sede, ljudi hodaju - vi posmatrate. Ima ljudi
koji jednostavno odbijaju svakoga; ko god doe blie, oni se plae. A strah je energija ista kao
ljubav, ali negativna energija. ovek koji osea ljubav iskri, ubori pozitivnom energijom.
Kada pristupite blie, kao da vas magnet privlai, eleli biste da budete s tom osobom.
Ako je strah va problem, onda mislite o vaoj linosti, posmatrajte je. Mora da ste
zatvorili svoja vrata za ljubav, to je sve. Otvorite ova vrata. Naravno, postoji mogunost da
budete odbijeni. Ali zato biste se bojali? Drugi moe samo rei 'ne'. Pedeset posto postoji
mogunost za 'ne', ali samo zbog pedeset procenata 'ne', vi birate sto posto ivota bez ljubavi.
Mogunost postoji, ali zato brinuti? Ima tako mnogo ljudi. Ako jedan kae ne, ne
primajte to kao povredu, ne primajte to kao bol. Jednostavno uzmite to - kao da se nije
dogodilo. Jednostavno primite to - drugoj osobi se nije dopadalo da ide s vama. Niste
odgovarali drugoj osobi. Vi ste razliiti tipovi. On ili ona nije zaista kazala vama 'ne'; to nije
lino. Vi niste odgovarali, krenite dalje. To je dobro to je osoba rekla 'ne', jer ako ne
odgovarate osobi a ona kae 'da', onda biste bili u pravoj nevolji. Vi ne znate - drugi je zatitio
itav va ivot od problema! Zahvalite se njemu ili njoj i krenite napred, jer svako ne moe
odgovarati svakome.
Svaka individua je tako jedinstvena da je zapravo vrlo teko nai pravu osobu da vam
odgovara. U boljem svetu, nekad u budunosti, ljudi e imati vie pokretljivosti, tako da e
271
moi da se bore za pravu enu i pravog oveka za sebe. Ne bojte se injenja greaka, jer ako
se bojite da pravite greke neete se kretati uopte, propustiete itav ivot. Bolje je pogreiti
nego ne raditi. Bolje je biti odbijen nego jednostavno da ostanete sami sa sobom, uplaeni i ne
preduzimajui nikakvu inicijativu - jer odbijanje donosi pozitivnost i prihvatanje; to je druga
strana prihvatanja.
Ako neko odbije, neko e prihvatiti. ovek mora da nastavi da se kree i trai pravu
osobu. Kada se prava osoba sretne, neto klikne. Oni su stvoreni jedno za drugo. Oni
odgovaraju jedno drugom. Ne da tu nee biti konflikta, ne da nee bi momenata mrnje i
borbe, ne. Ako je ljubav iva, takoe nee biti konflikta. Ponekad e takoe biti momenata
ljutnje. Ovo jednostavno pokazuje da je ljubav jedan ivi fenomen. Nekada tuga ... jer kad
god srea postoji, nuno je da tuga bude tu.
Samo u braku nema alosti, jer takoe nema ni sree. ovek jednostavno tolerie - to
je sporazum, to je rukovoena pojava. Kada se stvarno kreete u ivotu, onda je takoe ljutnja
tu. Ali kada volite osobu vi prihvatate ljutnju. Kada volite osobu vi takoe prihvatanje njenu
ili njegovu tugu. Ponekad se udaljite upravo da biste opet prili blie. U stvari, postoji duboki
mehanizam; ljubavnici se bore da se zaljube opet i opet, tako da stalno mogu imati male
medene mesece. Ne plaite se ljubavi. Postoji samo jedna stvar koje ovek treba da se plai, a
to je strah. Plaite se straha i niega drugog jer strah osakati. To je otrovno, to je
samoubistveno. Pokrenite se! Iskoite iz toga! Uinite ta god elite, ali nemojte se izmiriti sa
strahom jer to je negativna situacija. A ako vam nedostaje ljubav...
Za mene, ljubav nije veliki problem jer ja unapred gledam dalje nego vi. Ako vam
nedostaje ljubav nee vam poi za rukom molitva, a to je za mene pravi problem. Za vas to
moda jo nije problem, jer ako je strah problem, onda za vas ljubav jo nije problem, kako
moete misliti o molitvi? Ali ja vidim itav redosled ivota, kako se on kree. Ako ljubav
nedostaje nikada ne moete moliti, jer molitva je kosmika ljubav. Ne moete mimoii ljubav
i postii molitvu. Mnogi ljudi su pokuali, oni su mrtvi u manastirima. Svuda u svetu mnogi
ljudi su pokuali. Zbog straha, oni su pokuali potpuno da izbegnu ljubav, i pokuavali su da
nau preicu direktno iz svog straha do molitve.
To su monasi radili tokom svih vekova. Hriani, hindu, budisti - svi monasi su radili
to. Oni su pokuavali da potpuno mimoiu ljubav. Njihova molitva e biti lana. Njihova
molitva nee imati ivot. Njihova molitva se nigde nee uti, i kosmos nee odgovoriti na
njihovu molitvu. Oni pokuavaju da obmanu itav kosmos.
Ne, ovek mora da proe kroz ljubav. Iz straha premestite se u ljubav. Iz ljubavi vi
ete se pomeriti u molitvu, a iz molitve nastaje neustraivost. Bez ljubavi strah; s ljubavlju
neustraivost, a konana neustraivost je molitva, jer onda ak i smrt uopte nije strahovanje,
onda ne postoji smrt. Vi ste tako jako duboko usaglaeni sa egzistencijom - kako moe
postojati strah?
Stoga molim vas, ne budite opsednuti strahom. Razborito iskoite van, i kreite se
prema ljubavi. I ne ekajte zato to niko nije zainteresovan za vas; ako ekate, moete
nastaviti da ekate. Ovo je moje iskustvo: ne moete mimoii ljubav; inae poiniete
samoubistvo. Ali ljubav vas moe mimoii ako jednostavno ekate. Pokrenite se! Ljubav
treba da bude strast. Ona treba da bude strasna, iva, vitalna. Samo onda moete privui
nekoga da jurne prema vama. Mrtvi, ko mari za vas? Mrtvi, ljudi e eleti da se oslobode vas.
Mrtvi, vi postajete dosadna pojava, amotinja. Svuda okolo vas, vi nosite prljavtinu
amotinje, zbog toga svako ko vam prie osetie da je to nesrea.
Budite zaljubljeni, ivotni, neustraivi - i napredujte. ivot ima mnogo da vam d ako
ste neustraivi. A ljubav vam moe dati vie nego to vam ivot moe dati, jer ljubav je sam
centar ovog ivota, a samo iz tog centra moete prei na drugu obalu.
Ova tri koraka zovem: ivot, ljubav i svetlost. ivot je ve tu. Ljubav morate
postignuti. Moete je propustiti jer ona nije data; ovek mora da je stvori. ivot je data
pojava; vi ste ve ivi. Tamo se zaustavlja prirodna evolucija. Ljubav morate nai. Naravno
postoje opasnosti, rizici, ali je oni ine lepom.
Morate nai ljubav. A kada naete ljubav, samo onda moete nai svetlost. Onda
nastaje molitva. U stvari, duboko u ljubavi, osobe, ljubavnici, ubrzo ponu da se kreu
272
nesvesno prema molitvi. Jer najvii momenti ljubavi su najnii momenti molitve. Upravo
blizu granice je molitva.
To se deavalo mnogim ljubavnicima. Inae, retki su ljubavnici koji dok su u dubokoj
ljubavi, odjednom poinju da se mole. Upravo sedei jedno pored drugog u tiini, drei se za
ruke, ili leei zajedno na plai, oni bi odjednom osetili podsticaj da idu dalje.
Stoga ne obraajte mnogo panje strahu, jer to je opasno. Ako dajete mnogo panje
tome, on e rasti. Okrenite se od straha i kreite se prema ljubavi.
Peto pitanje:
Ako treba da stanemo i pustimo da se vode izbistre same od sebe, emu sve aktivnosti
oko meditacija?
Ako moete sedeti nema potrebe za meditacijama. U Japanu, za meditaciju oni imaju
re "zazen". To znai upravo sedeti, ne raditi nita. Ako moete sedeti, ne radei nita, to je
najvie u meditacijama. Nema potrebe ni za kakvom drugom stvari.
Meutim, moete li sedeti? Postoji tekoa u celom problemu. Moete li sedeti?
Moete li samo sedeti ne radei nita? Ako je to mogue - samo sedenjem, ne radei nita -
sve se odluuje samo od sebe, sve jednostavno tee samo. Ne treba da radite nita. Ali
problem je - moete li sedeti?
Dogodilo se da je na malom breuljku pokraj sela, stajao jedan ovek. Bilo je jutro i
sunce je izalo, a tri osobe su pole u jutarnju etnju i posmatrale su ga. Poeli su razgovarati
iznosei svoje miljenje; ta taj ovek tamo radi. Jedan ovek je mislio da mora da trai svoju
kravu. "Ponekad kada izgubi kravu on odlazi na vrh breuljka i trai je. Odatle moe da vidi
na sve strane." Drugi ovek je rekao: "Ali on ne gleda na sve strane. On jednostavno stoji,
tako da to moe biti cilj. Imam oseaj da je poao u jutarnju etnju s prijateljem, a prijatelj je
ostao pozadi, tako da ga on eka." Trei ovek je rekao: "To nije ispravno. Jer ako ekate
nekoga, ponekad pogledate unatrag. On uopte ne gleda nazad. Rekao je: "Ja mislim da on
meditira. Pogledajte njegovu odeu; on je sannyasin. Mora da meditira." Njihova rasprava je
postala tako estoka da su rekli: "Sada emo otii na breuljak i pitati ga ta tamo radi?"
Hodali su miljama da bi stigli do vrha. Prvi ovek je pitao: "ta radite ovde. Mislim da
ste izgubili kravu i da je traite?" ovek je otvorio oi i rekao: "Ne." Drugi ovek je priao i
pitao: "Onda mora da sam u pravu, ekate nekog ko je ostao pozadi?" On je odgovorio: "Ne."
Onda je trei ovek bio srean. Rekao je: "Onda sam ja apsolutno u pravu. Da li meditirate?"
ovek je rekao: "Ne." Sva trojica su pogreila, pa su svi pitali: "ta ste rekli. Za sve ste rekli
ne! Onda ta radite?" ovek je odgovorio: "Samo stojim ovde ne radei nita."
Ako je to mogue, ovo je najvie u meditaciji. Ako nije mogue, onda ete morati da
koristite tehnike jer e samo kroz tehnike ovo postati mogue. Kroz tehnike, jednog dana ete
shvatiti svu apsurdnost. Sve tehnike meditacije su isto kao da pokuavate da se podignete
navie uz pomo svojih vlastitih potisaka. Meditacija je apsurdna, ali ovek mora to da shvati.
To je velika realizacija. Kada ovek shvati da je takva meditacija apsurdna, onda ona
jednostavno otpada.
Postoji Maharii Mahe Jogi, orijentisan na tehniku, kao da je tehnika sve. Postoji
Krinamurti, koji je apsolutno protiv tehnika. A ovde sam ja - za tehnike, a takoe i protiv.
Tehnika vas vodi do take gde je moete odbaciti. Maharii Mahe Jogi je opasan. On e
pokrenuti mnoge ljude na stazi, ali oni nikada nee dostii cilj, jer ui da je staza tako vana.
On je uveo milione ljudi u tehniku, a onda je tehnika postala tako vana, i nema naina da se
ostavi. Onda postoji Krinamurti - bezopasan, ali beskoristan takoe. On nikada nikome ne
moe koditi. Jer kako moe koditi? - nikada ne pokree nikoga na stazi; on govori samo o
cilju, a vi ste, u sutini, vrlo daleko od cilja. Paete u zamku Maharii Mahe Jogija.
Krinamurti moe da vam se dopadne intelektualno, ali nee biti ni od kakve pomoi. On ne
moe koditi. On je najbezopasniji ovek na svetu.
A onda sam ja ovde. Ja vam dajem stazu, upravo da je proete. Dajem vam tehniku -
ne jednu tehniku, mnogo tehnika - kao igrake da se igrate s njima. I oekujem trenutak kada
ete rei svim tehnikama: "swaha, idite u vatru!"
273
Poglavlje 5
ISTO POSMATRANJE
5. mart 1975. pre podne u dvorani Buddha
I, 43: smrtipariuddhau svarupa unyevartha matra nirbhasa nirvitarka.
Osloboen [ometajueg] prisustva asociranja (smrti) kao u sluaju onoga koji
[vie] ne poseduje svoju vlastitost (svarupa) [oko koje bi se asociranje vrilo] i jedino jo
"sama stvar" (artha) zrai [znaenjem - u pitanju je tada tzv.] "nediskurzivna
sjedinjenost" (nirvitarkasamapatti).
I, 44: etayaiva savicara nirvicara ca sukmaviaya vyakhyata.
U sluaju ove ["nediskurzivne sjedinjenosti"] bilo da je ova karakterisana
prisustvom "odluujueg pokreta due" (savicara)
65
; bilo da je [ak] i ovaj ve umiren
(nirvicara) - [u pitanju je] tzv. "u-suptilnom-poivajua" (sukmaviaya) [sje-
dinjenost].
I, 45: sukmaviavatvam calingaparyavasanam.
Suptilnost dostie svoj najvii domet u "Nesvodljivom" (alinga).
Um je memorija, pamenje; on je kao kompjuter. Da budemo tani, to je
biokompjuter. On akumulira sve to je doivljeno, znano. Kroz mnogo ivota, kroz milione
iskustava um sakuplja pamenje. To je iroka pojava. Milioni i milioni uspomena su
uskladitene u njemu. To je veliko skladite.
Svi vai proli ivoti su uskladiteni u njemu. Naunici kau da ak u jednom trenutku
hiljade uspomena (memorija) se neprekidno skupljaju - bez vaeg znanja, um nastavlja da
funkcionie. ak i dok ste uspavani memorija biva oblikovana. ak i dok ste uspavani... neko
plae i jadikuje, vaa ula funkcioniu u sakupljaju iskustvo. Moda ne moete toga da se
setite ujutru, jer niste bili svesni, ali u dubokoj hipnozi se moete setiti. U dubokoj hipnozi,
sve to ste ikada iskusili svesno ili nesvesno - sve se moe prizvati natrag - vai proli ivoti
takoe. Jednostavno irenje uma je zaista ogromno. Ova seanja su dobra ako ih moete
koristiti, ali su opasna ako zaponu da koriste vas.
ist um je onaj um koji je gospodar svog vlastitog pamenja. Neist um je onaj um
koji je neprekidno pod pritiskom pamenja. Kada posmatrate injenicu, moete je gledati bez
njenog tumaenja. Onda je svest direktno dodirnuta realnou. Ili, moete posmatrati kroz um,
kroz tumaenja. Onda niste u dodiru s realnou. Um je dobar kao instrumenat, ali ako um
postane opsesija i svesnost je potisnuta umom, onda e realnost takoe biti potisnuta od uma.
65
U YS I, 17, preveo sam vicara kao "razgonetnutost". Na ovom mestu prevod sa "odluujui pokret due"
insistira na aspektu znaaja koji razgonetanje ima za onoga koji ga vri. Naime, ono je neodeljivo od
odluujueg, odluku-donoseeg uvida. U obliku nekog unutranjeg, rastereujueg "Aha!" ono je odgovor na
problem i angamana i pravca akcije i utoita. (Komentar Z.Z.)
274
Onda ivite u mayi, u iluziji.
Kad god vidite injenicu, ako je vidite direktno, ulazi odmah, bez uma i pamenja ili
seanja, onda je to samo injenica. S druge strane to postaje jedna interpretacija. A sve
interpretacije su lane, jer su optereene vaim prolim iskustvom. Ne moete videti stvari
koje nisu usaglaene s vaim prolim iskustvom, a vae prolo iskustvo nije sve. ivot je vei
nego vae prolo iskustvo. Koliko god da je um velik, to je samo mali deo, ako imate u obzir
itavu egzistenciju - tako mali. Znano je vrlo malo; nepoznato je ogromno i beskonano. Kada
pokuate da saznate nepoznato kroz poznato, onda proputate stvar. Ovo je neistoa. Kada
pokuavate da upoznate nepoznato uz pomo nepoznatog unutar vas, onda postoji otkrivenje.
Dogodilo se da je Mula Nasrudin uhvatio vrlo, vrlo veliku ribu u reci. Skupila se
gomila, jer nikada niko nije video tako veliku ribu. Mula Nasrudin je gledao ribu, nije
verovao da je to mogue - tako velika riba! S rairenim oima kretao se oko ribe, ali jo uvek
nije mogao da veruje. Dodirnuo bi ribu ali nije mogao verovati, jer je sluao o tako velikoj
ribi samo u ribarskim priama. Gomila je takoe stajala tu s nevericom u oima. Onda je
Mula Nasrudin rekao: "Molim vas pomognite mi da vratim ovu ribu natrag u reku. To nije
riba, to je izmiljotina."
Sve je za vas istinito samo ako je to usklaeno s vaim prolim iskustvom. Ako nije
usklaeno, onda je to za vas la. Ne moete verovati u meditaciju jer ste uvek iveli na trnici,
i samo znate realnost trga, proraunatog uma, poslovnog uma. Nita ne znate o slavljenju -
istom, jednostavnom, uopte bez ikakvog razloga, neprouzrokovanom. Ako ste iveli u
naunom svetu, ne moete verovati da moe biti iega spontanog, jer naunik ivi u svetu
uzroka i posledice. Sve je prouzrokovano, nita nije spontano. Stoga kada naunik uje da je
mogue neto spontano - kada mi kaemo spontano, mislimo da nema uzroka; iznenada iz
plavetnila neba - naunik ne moe verovati. On e rei: "To uopte nije riba, to je izmiljotina.
Bacite to natrag u reku."
Ali oni koji su radili u unutranjem svetu znaju da postoji fenomen koji je
neprouzrokovan. Ne samo da oni to znaju, oni znaju da je itava egzistencija
neprouzrokovana. To je drugaiji, totalno razliit svet od naunog uma.
Bilo ta da vidite, ak i pre nego to ste to videli, interpretacija je ula. Neprekidno
posmatram ljude; govorim im - ako im to odgovara, oni ne govore nita, daju mi jedan
unutranji mig, odobravanje, da. Kau: "Ispravno". Ako ne odgovara njihovim gleditima,
ne kazuju nita, ne je ispisano na njihovim licima. Duboko dole poeli su da govore: "Ne, to
nije istina."
Upravo sam jedne noi razgovarao s prijateljem, koji je doao pre nekoliko dana. On
je verovao u post, i kada sam mu rekao: "Post je vrlo opasan i ne treba da nastavljate s tim
sami, treba da pitate eksperta. I ako me sluate, ja uopte ne postim, jer post je vrsta
potiskivanja. Telo je realno. Telesna glad je realna; telesna potreba je realna. Ne jedite
previe, jer to je takoe protiv vaeg tela i neka vrsta savladavanja. To takoe nije u skladu s
prirodom. Zbog toga to nazivam nerealnim."
Neko je opsednut jedenjem hrane - on je lud; i onaj ko je opsednut ne jedenjem hrane -
on je takoe lud. Oboje unitavaju svoje telo - klistiranje - i post su se koristili kao trik.
Kad god nastavite da postite vaa energija se smanji; mora, jer hrana je potrebna da
odrava neprekidan tok. Posle tri, etiri dana posta, vaa energija je tako niska da um ne moe
dobiti nita od preostale energije, jer um je obilje, luksuz. Kada telo ima previe, onda to daje
umu. Um je docniji, napredniji; vrlo kasno je doao u svet. Telo je osnovno i primarno. Prvo,
telesne potrebe treba da budu ispunjene - samo onda um.
To je isto kao kada ste gladni; ne moete podrati filozofa u gradu. Kada ste gladni
filozof mora da se makne odatle; on ne moe iveti tu. Filozofija dolazi samo kada je drutvo
u obilju, bogato. Religija dolazi samo kada je drutvo bogato, kada su osnovne potrebe
zadovoljene. Ista je ekonomija u telu; prvo telo, zatim dolazi um. Ako je telo u nevolji i ne
dobije nuan obrok za sebe, onda e obrok za um odmah biti ukinut.
Ovo je trik koji su ljudi izvodili u svojim vlastitim telima; kada je udeo za um ukinut,
um ne moe misliti, jer za razmiljanje je nuna energija. Ljudi misle da su postali
meditativni, jer um vie nema misli. To nije istina. Dajte im hranu i misli e se povratiti. Kada
275
energija ne tee, um postaje kao letnje korito reke - reka ne tee ali obale su tu, sve je
spremno. Kad god padne kia, reka e opet potei. Kad god bude energije, opet e zmija
podii svoju glavu. Zmija nije mrtva - jednostavno je u komi jer nije snabdevena energijom.
Post je trik za stvaranje lanog meditativnog stanja. Post je takoe trik za stvaranje
prividnog brahmacharye, celibata - jer kada postite, energija nije visoka, i seksualni centar ne
moe dobiti energiju.
Postoji opet pitanje ekonomije; individua ivi kroz hranu; drutvo ivi kroz seks, rasa
ivi kroz seks. Vi ste ovde jer roditelji su se voleli, upustili su se u seks. Deca e biti ovde, vi
ete otii, ako se upustite u seks. Ako se ne upustite u seks, onda vie nee postojati
budunost. Ne pomaete postojanje rase. Ako svako postane brahmachari, ili neoenjen, onda
e drutvo ieznuti.
Kroz hranu individualno telo preivljava; a kroz seks telo nacije. Ali prva je individua,
jer ako individue nema, kako onda moe preiveti rasa? Dakle individua je primarna, rasa je
sekundarna. Kada ste puni energije i telo se osea dobro, onda se odmah seksualni centar
snabdeva energijom. Sada imate dovoljno energije i moete je podeliti s rasom. Kada je slab
protok energije, seks iezava. Samo nastavite da postite deset dana i osetiete desetog dana
da niste zainteresovani za ene. Ako nastavite s duim postom od petnaest dana, petnaestog
dana ak i ako bi vrlo lepi Playboy i Playgirl magazini bili tu, neete moi ak ni da ih
otvorite. Leae tu i praina e se skupljati na njima. Neete biti dovedeni u iskuenje. Dalje
od dvadeset prvog dana, ako nastavite da postite, ak i naga ena moe plesati ovde, a vi ete
sedeti kao Buda. Niste vi postali kao Buda... samo dobra hrana za jedan dan, i sledeeg dana
biete zainteresovani za Playboy i Playgirl. Posle tri dana energija opet tee; vi ste
zainteresovani za ene.
U stvari psiholozi su to nainili kriterijumom; ako ovek nije zainteresovan za ene,
neto nije u redu; slabo tee energija. Od sto sluajeva, devedeset devet sluajeva - tano je,
oni su u pravu. Samo u stotom sluaju oni ne bi bili u pravu, jer on e biti Buda - ne da
energija slabo tee; energija je najvia, na svom vrhu, na svom maksimumu. Ali sada je on
drugaiji ovek koji se kree u razliitoj dimenziji, gde on nije zainteresovan za druge, jer je
postao ispunjen sobom. Nema pokretanja za drugim - ne da nedostaje energija.
Kada sam govorio tom novopridolom poetniku, video sam na njegovom licu da
odmahuje glavom "ne".
66
Nije rekao nijednu jedinu re, ali sam znao da kazuje: "Ne mogu
verovati ovo". A onda je rekao: "Ja verujem u post, i doao sam ovde jer verujem u post. ta
god da vi kaete, ne oseam da mogu biti saglasan s tim."
Vi ne moete sluati zbog seanja; ne moete videti zbog seanja, uspomena, ne
moete posmatrati injenino stanje sveta zbog pamenja. Memorija ulazi unutra - vaa
prolost, vae znanje, vae uenje, vaa iskustva - oni boje realnost. Svet nije iluzoran, ali
kada ga tumaite, vi ivite u iluzornom svetu. Zapamtite to.
Hindusi kau svet je maya, iluzija. Kada oni to kau ne misle da svet ne postoji,
jednostavno misle na svet koji je u vama, svet vaih interpretacija. Svet je injenino stanje,
nije nestvaran; to je sam brahman. To je vrhovna stvarnost. Ali ne i svet koji ste kreirali kroz
svoj um i memoriju, i u kome ivite, koji vas okruuje, kao atmosfera oko vas... a vi se
kreete s njom i u njoj. Gde god da idete nosite je oko sebe. To je vaa aura i kroz nju gledate
na svet. Onda u ta god da gledate nije stvarnost, to je samo jedna interpretacija.
Patanjali kae:
Nirvitarka samadhi se postie kada se proisti pamenje, i um je sposoban da razume
istinsku prirodu stvari bez smetnje.
Interpretacija je smetnja. Vi tumaite i realnost se gubi. Posmatrajte bez interpretacije
i realnost postoji, uvek je bila tu. Realnost je svakog trenutka tu. Kako to moe biti drugaije?
Realnost oznaava ono to je stvarno. Ona se ne pomera sa svog mesta ak ni za jedan tren.
Vi upravo sada ivite u svojim interpretacijama i stvarate svoj vlastiti svet. Realnost je opta,
66
Nodding; klimanje glavom. Indijci kada kau "ne" klimaju glavom. Za razliku od nas; mi odmahujemo glavom
kada iskazujemo neslaganje.
276
iluzija je privatna.
Mora da ste uli priu, vrlo staru, drevnu indijsku priu. Pet slepih ljudi su doli da
vide jednog slona. Nikada ga nisu videli, on je bio potpuna novost u gradu. Nije bilo slonova
u tom delu zemlje. Svi su ga dodirivali, svi su osetili slona, i tumaili su ono to su osetili.
Jedan ovek je rekao: "Slon je kao stub," jer je dodirivao noge slona i bio je u pravu. Dotakao
je noge, sam, svojim vlastitim rukama, i onda se setio stubova - i sasvim je isti kao stubovi.
Tako su redom oni tumaili zavisno od dela slona kojeg su dodirnuli.
Ovo se dogodilo u jednoj amerikoj osnovnoj koli; uiteljica je deci ispriala ovu
priu, ne rekavi im da su osobe bile slepe. Pria je toliko poznata, pa je oekivala da e deca
razumeti. Onda je pitala: "Kaite mi sada, ko su ovih pet osoba, koje su dole da vide slona?"
Jedan mali deak je podigao ruku i rekao: "Eksperti."
Eksperti su uvek slepi. Taj deak je bio pravi pronalaza. Ovo je sutina cele prie. U
stvari, oni su bili eksperti, jer ekspert zna previe o odvie malom. Samo u odreenom pravcu
on je sa oima; inae je slep. Njegovo vienje postaje ue, ue i ue. to je vei ekspert, ue
je vienje. Savreni ekspert mora biti potpuno slep. Oni kau da je ekspert ovek koji zna sve
vie i vie o beznaajnom i sitnom.
Pre nekoliko vekova bili su lekari, doktori koji su znali sve o telu. Nije bilo eksperata.
Sada, ako neto nije u redu s vaim srcem, onda odlazite kod eksperta; ako neto nije u redu s
vaim zubima, odlazite kod drugog strunjaka. uo sam priu da je ovek otiao kod doktora
i rekao: "U velikoj sam nevolji. Ne mogu dobro videti. Sve izgleda da je zamagljeno". Doktor
je rekao: "Prvo, kao prva stvar, kaite mi s kojim okom imate tekoe, jer ja sam ekspert samo
za desno oko, ako je vae levo oko u nevolji, idite kod drugog eksperta koji je tu pored mene".
Uskoro, eksperti za levo oko i eksperti za desno oko e se odvojiti. To mora biti tako, jer
ekspertize postaju ue i ue. Svi eksperti su slepi, a iskustvo vas ini ekspertom.
Da biste znali realnost, ne treba da budete ekspert. Da biste znali realnost, ne treba da
budete uski, iskljuivi. Da biste bili usaglaeni s realnou, morate da smanjite svo vae
znanje, da ga stavite na stranu i gledate u njega oima deteta, ne s oima eksperta - jer ove oi
su uvek slepe. Samo dete ima oi irokog pogleda, gledajui svuda, svuda okolo u svim
pravcima - jer ono ne zna nita. Ono se sve vreme kree u svim pravcima. Onog momenta
kada znate, vi ste negde upecani. Ako ponovo moete postati dete i moete gledati u realnost
bez ikakve prepreke, interpretacije, iskustva, znanja, ekspertize, onda Patanjali kae,
postignut je nirvikalpa samadhi. Jer onda nema interpretacije, pamenje je proieno i um je
sposoban da vidi istinsku prirodu stvari.
Patanjali deli samadhi u mnogo slojeva. Prvo govori o saviratka samadhiju. To znai
samadhi sa rasuivanjem. Vi ste jo mislea osoba, logina. Onda on naziva drugi samadhi
nirvitarka, samadhi bez umovanja. Dakle, vi ne raspravljate o realnosti. ak i ne gledate u
realnost sa svojim znanjem. Jednostavno posmatrate realnost.
ovek koji gleda na realnost s logikom, nikada umovanjem ne vidi realnost. On
projektuje svoj vlastiti um na realnost. Realnost deluje kao ekran na koji on projektuje svoj
um. ta god projektujete nai ete tamo. Prvo ete staviti to tamo, a onda ete tamo to i nai.
To je obmana, jer prvo ste to sami tamo stavili, a onda ga nalazite tamo. To nije realno.
Nasrudin mi je jednom rekao: "Moja ena je najlepa na svetu". Ja sam ga pitao:
"Mula, kako moe znati to?" On je odgovorio: "Kako? - jednostavno. Rekla mi je moja
ena." Tako se to odvija u umu; vi projektujete to u realnosti, a onda to naete tamo. To je
dranje savitarka uma. Nirvikalpa um, nirvitarka um, ne stavlja nita; on jednostavno gleda u
ono kakav god je sluaj.
Zato nastavljate da unosite u realnost neto iz svog uma? Jer se bojite realnosti.
Postoji veliki strah od realnosti. Moda to nije iz vae elje ili naklonosti. Moda je to protiv
vas, vaeg uma. Zato to je realnost prirodna; ona ne mari ko ste vi. Vi se bojite, realnost
moda nije ispunjenje vaih elja, prema tome bolje je ne videti je; nastavljate da gledate ono
to elite. Tako ste izgubili mnoge ivote - zaluujui se. A vi ne zaluujete nikoga drugog,
zaluujete sebe, jer vaim interpretacijama i projekcijama realnost se ne moe promeniti.
Samo nepotrebno patite. Mislite da postoje vrata, a vrata ne postoje; to je zid i vi pokuavate
proi kroz njega. Onda patite, onda ste uznemireni.
277
Dok ne vidite realnost, nikada neete moi da naete vrata koja su izlaz iz zatvora u
kome ste. Vrata postoje; ako ostavite elje moi ete da ih vidite. A u tome je nevolja:
nastavljate da ispunjavate elje; upravo nastavljate da verujete i projektujete, stalno, i kada se
vera razbije i projekcija padne. Zato e se to dogoditi mnogo puta jer vaa matanja se ne
mogu ispuniti u realnosti. Kad god se san razbije, duga iezava, elja umire, vi patite. Ali
odmah zapoinjete da stvarate drugu elju, drugu dugu svojih elja. Odmah zapoinjete da
stvarate dugin most izmeu sebe i realnosti.
Niko ne moe da hoda duginim mostom. Ona izgleda kao most, ali nije most. Zapravo
duga ne postoji; samo izgleda da postoji. Ako odete tamo nikakvu dugu neete nai. To je
pojava slina snu. Zrelost se sastoji u tome da se doe do ostvarenja: "Sada nema vie
projekcija, nema interpretacija. Sada sam spreman da vidim kakvo god da je stanje."
Vitgentajn (Wittgenstein), jedan od vrlo otrih intelekta ovog doba, zapoinje svoju
veoma vrednu knjigu Traktati (Tractatus) sa reenicom: "Svet je sve to je sluaj, stanje.
Moete nastaviti da sanjate okolo njega, to nee pomoi. Prestanite da sanjate i vidite. Svet je
sve ta jeste stanje." Ne traite nepotrebno svoje vreme i energiju u pokuavanju da vidite
neto ega tu nema. Prestanite da sanjate i pogledajte u realnost.
To je znaenje nirvitarka samadhija, samadhija bez ikakvog razmiljanja. To je samo
ist pogled. Vi ne razmiljate o tome, jednostavno gledate u to. Ne inite nita oko toga,
jednostavno dozvolite tome da bude tu i da dospe u vas. U savitarka samadhiju vi pokuavate
da prodrete u realnost. U nirvitarka samadhiju vi doputate realnosti da prodre u vas U
savitarka samadhiju pokuavate da realnost bude u skladu s vama. U nirvitarka samadhiju
sami pokuavate da budete saobrazni realnosti.
Objanjenje koje je dato za samadhije savitarka i nirvitarka takoe objanjava via
stanja samadhija, ali u viim stanjima saviara i nirviara samadnija, objekti meditacije su
mnogo suptilniji.
Onda Patanjali uvodi dve nove rei: saviara i nirviara. Saviara znai sa
kontemplacijom, a nirviara znai bez kontemplacije. To su via stanja istog fenomena koje
on naziva savitarka i nirvitarka. Savitarka samadhi, ako se sledi, postae saviara.
Ako razmiljate o neemu logino i nastavljate da razmiljate, dalje razmiljate, logika
tome daje ogranienje. To nije bezgranino. Logika ne moe biti bezgranina. U svojoj
sutini, logika porie svaku bezgraninost. Logika je uvek u granicama. Samo u njima
moemo ostati logini, jer sa beskonanim ulazi nelogino; sa neogranienim ulazi
tajanstveno, sa beskonanim ulazi udesno. S ulaskom, Pandorina kutija se otvara. Stoga
logika nikada ne govori o beskonanom. Logika kazuje sve o ogranienom, konanom, koje
moe biti definisano. Sve to je unutar granica moe da se razume. Logika se uvek boji
beskonanog. Ono izgleda kao neizmerna tama; logika se ustee da ue u to. Logika se dri
glavnog puta, nikada ne zalazi u divljinu. Na autoputu je sve sigurno i znate kuda idete.
Jednom kada iskoraite u stranu i krenete u divljinu, ne znate kuda idete. Logika je vrlo veliki
strah.
Ako mene pitate, logika je najvea kukavica. Ljudi koji su hrabri uvek idu izvan
logike. Ljudi koji su kukavice, uvek ostaju unutar ogranienja logike. Logika je zatvor, lepo
dekorisan, ali nije kao prostrano nebo. Nebo je dovoljno samo sebi. Njemu ne treba slikar da
ga oslika, ne treba mu dekorater da ga ukrasi. Samo prostranstvo je njegova lepota. Ali
prostranstvo je strano takoe, jer je tako ogromno. Um se jednostavno ustee i neodluan je
pred tim, on izgleda tako mali. Ego se poljulja, smrvi se pred njim, tako da ego stvara lep
zatvor od logike, definicija - sve je jasno uokvireno, sve je poznato, iz iskustva - i zatvara
svoja vrata nepoznatom, stvara svet za sebe, odvojeni svet, privatni svet. Njegov svet ne
pripada celini; on je odseen. Svi odnosi sa celinom su odseeni.
Zbog toga logika nikada nikoga ne vodi do boanskog, jer logika je ljudska, i rui sve
mostove sa boanskim. Boansko je divljina; ono je misterija i ogromnost. Ono je velika
misterija i ne moe se objasniti. Ne moe se odgonetnuti jer je neobjanjivo. Ono je tajna.
Njegova priroda je takva da se ono ne moe objasniti. Inae ako nastavite neprekidno da
278
mislite logiki, nastupa trenutak kada stiete do granice logike. Ako nastavite da mislite sve
vie i vie, logino razmiljanje se menja u kontemplativno ispitivanje, u vicharu.
Prvi korak je logiko miljenje i, ako nastavite, poslednji korak e biti kontemplacija.
Ako filozof nastavi, nastavi da se kree, ako se negde ne spotakne ili nabode, prinuen je da
postane pesnik jednog dana, jer kada se granica pree, odjednom nastaje poezija. Poezija je
kontemplacija; ona je vichara.
Mislite o tome na ovaj nain; filozof logiar sedi u vrtu i posmatra ruin cvet. On ga
objanjava. On ga klasifikuje - zna koja je to vrsta rue, odakle potie, fiziologiju rue, hemiju
rue; o svemu logiki razmilja. On je klasifikuje, definie, radi okolo i okolo, okolo i okolo -
u stvari, uopte nikada ne dotiui ruu. Logika je samo stvar glave. Glava ne moe dodirnuti
ruu. Rua nee dati svoju misteriju glavi, jer glava je isto kao siledija. Rua se otvara samo
na ljubav, a ne na silovanje.
Nauka je silovanje, poezija je ljubav. Ako neko tako nastavi, kao Ajntajn, onda
filozof, naunik ili logiar postaje pesnik. Ajntajn je postao pesnik u svojim poslednjim
danima. Edington je postao pesnik u svojim poslednjim danima. Poeli su da razmiljaju o
misterioznom. Doli su do granice logike. Ljudi koji uvek ostaju logiari, to su oni koji nisu
dospeli do pravog opsega, do istinitog cilja svog logikog razumevanja. Oni nisu zaista
logini. Ako zaista budu dosledno logini, onda e nuno doi momenat gde se logika
zavrava i poezija poinje.
Vichara je kontemplacija. ta pesnik ini? On kontemplira. On upravo gleda u cvet, ne
misli o njemu. To je razlika, vrlo suptilna; logiar razmilja o cvetu, pesnik misli sam cvet, ne
o njemu. A "o njemu" nije cvet. Moete govoriti i govoriti o njemu, ali to nije cvet. Za
pesnika, rua je rua, je rua, je rua - ne "o (rui)". On se kree unutra, u cvet. Dakle,
pamenje se ne unosi unutra. Um je ostavljen po strani; to je direktan kontakt.
Ovo je vie stanje istog fenomena. Kvalitet je postao profinjen, ali pojava je ista.
Zbog toga Patanjali kae:
Objanjenje koje je dato za samadhije savitarka i nirvitarka takoe objanjava via
stanja samadhija, ali u viim stanjima saviara i nirviara samadnija, objekti meditacije su
mnogo suptilniji.
U savichari, pesnik - a svako ko ue u savicaru postaje pesnik - misli cvet, ne o
njemu, nego odmah i direktno, ali jo postoji podela. Pesnik je odvojen od cveta. Pesnik je
subjekat, a cvet je objekat. Postoji dualnost. Dualnost nije transcendirana; pesnik nije postao
cvet, cvet nije postao pesnik. Posmatra je posmatra, a posmatrano je jo uvek posmatrano.
Posmatra nije postao posmatrano; posmatrano nije postalo posmatra. Postoji dualnost.
U saviara samadhiu logika je ostavljena, ali ne dualnost. U nirviara samadhiju ak
je i dualnost naputena. ovek jednostavno gleda u cvet, ne razmiljajui o sebi i ne
razmiljajui o cvetu; uopte ne razmiljajui. To je nirviara; bez kontempliranja, izvan
kontemplacije. ovek jednostavno postoji sa cvetom, ne razmiljajui o (njemu), ne
razmiljajui - ni kao logiar niti kao pesnik.
Sada dolazi mistik, mudrac, koji je potpuno sa cvetom. Ne moete rei da on misli o
(cvetu), ili misli sam cvet. Ne, on je jednostavno s njim. On dozvoljava cvetu da bude tu i
doputa sebi da bude tu. U tom trenutku doputanja, odjednom neoekivano dolazi jedinstvo.
Cvet vie nije cvet, a posmatra vie nije posmatra. Odjednom se neoekivano energije
susreu, meaju i postaju jedno. Onda je dualnost transcendirana. Mudrac ne zna ko je cvet, a
ko ga posmatra. Ako pitate mudraca, mistika, on e rei: "Ne znam. Moda cvet posmatra
mene. Moda ja posmatram cvet. To se menja," on bi rekao "To zavisi. A ponekad nema ni
mene ni cveta. Oboje iezavamo. Ostaje samo ujedinjena energija. Ja postajem cvet, a cvet
postaje ja." Ovo je stanje nirvicara, ili bez kontemplacije ali sa postojanjem.
Savitarka je prvi korak, nirvitarka je poslednji stupanj u istom pravcu. Saviara je
prvi korak, nirviara je poslednji korak u istom pravcu, na dve ravni. Meutim, Patanjali
kae da se primenjuje isto objanjenje. Najvii, bar do sada, je nirviara.
Patanjali e takoe doi do viih stanja, jer jo nekoliko stvari treba da se objasni, a
279
on se kree vrlo lagano - jer ukoliko bi se kretao vrlo brzo, ne bi vam bilo mogue da
razumete. On ulazi sve dublje i dublje svakog momenta. Vodi vas, ubrzo, do beskonanog
okeana, korak po korak. On ne veruje u brzo prosvetljenje - ve postepeno, zbog toga je tako
velika njegova privlanost.
Postojali su mnogi ljudi koji su govorili o brzom prosvetljenju, ali se nisu dopali
masama, jer je naprosto neverovatno da se brzo prosvetljenje moe dogoditi. Tilopa moe to
da kae, ali to nije stvar - da Tilopa kae. Stvar je, da li iko to razume. Zbog toga je mnogo
Tilopa iezlo. Patanjalijeva privlanost traje, jer niko ne moe razumeti one divlje cvetove
kao to je Tilopa. Oni se iznenada pojavljuju kao da su pali s neba i kau: "Odjednom moete
postati kao mi". Ovo je neshvatljivo. Pred njihovom magnetskom linou, vi ih moete
sluati, ali im ne moete verovati. Onog momenta kada ih ostavite rei ete: "Ovaj ovek kae
neto to je izvan mene. To van moje pameti."
Tilope su iveli, govorili, nastojali, ali nisu bili sposobni da pomognu mnogim
ljudima. Retko je neko mogao da ih razume. Zbog toga je Tilopa morao da ode na Tibet da
nae sledbenike, ova zemlja je prostrana, a on nije mogao nai nijednog sledbenika - i
Bodidarma je morao da ode u Kinu da nae sledbenika. Ova drevna zemlja, hiljadama godina
je radila na religijskim dimenzijama, a nije mogla nai nijednog jedinog uenika. Da... teko
je to bilo Tilopi, teko Bodidarmi da nae jednog sledbenika.
Teko je nai nekoga ko moe razumeti Tilopu, jer on govori o cilju i kae: "Ne
postoji staza i nema metode." On stoji na vrhu brda i kae: "Ne postoji put," a vi stojite u
dolini, tamnoj, vlanoj, u svojoj bedi. Gledate u Tilopu i kaete: "Moda... ali kako, kako
ovek to dostie?" Nastavljate da pitate "kako?"
Krinamurti nastavlja da govori ljudima da ne postoji metod, i posle svakog govora
ljudi pitaju: "Onda kako? Kako onda dostii?" On jednostavno slegne ramenima i razljuti se:
"Rekao sam vam da ne postoji metod, stoga ne pitajte kako, jer kako je opet pitanje za
metod." A to su novi ljudi koji pitaju. Krinamurti ima ljude koji su ga sluali trideset,
etrdeset godina. Vrlo stare, drevne ljude vi ete nai na njegovim razgovorima. Sluali su ga
neprekidno; sluali su ga religiozno. Uvek su dolazili uvek kada je on tu, uvek su dolazili i
sluali. Godinama, godinama i godinama su se mogla nai ista lica, opet su ga pitali iz svojih
dolina, "ali kako?" Krinamurti je jednostavno slegao svojim ramenima i govorio: "Ne postoji
kako. Jednostavno razumete i dostignete. Ne postoji staza."
Tilopa, Bodidarma, Krinamurti, oni dolaze i odlaze; oni nisu velika pomo. Ljudi koji
ih sluaju - iako dolaze do odreenog intelektualnog razumevanja - oni ostaju u dolini. Ja sam
sreo mnoge ljude koji su sluali Krinamurtija, ali nisam video nijednu osobu koja je sluajui
njega otila izvan svoje doline. Ona ostaje u dolini, poinje da govori kao Krinamurti, to je
sve; poinje da govori drugim ljudima da ne postoji put i da nema staze, a ostaje u dolini.
Patanjali je bio od ogromne pomoi, neuoporedive. Milioni su proli kroz ovaj svet
uz pomo Patanjalija, jer on ne govori prema svom razumevanju, on se kree s vama. A kako
vae razumevanje raste, on ide sve dublje i dublje. Patanjali sledi sledbenika; Tilopa bi eleo
da sledbenik sledi njega. Patanjali dolazi vama; Tilopa bi eleo da vi doete njemu.
Patanjali uzima vau ruku i, ubrzo, odvodi vas na najvii mogui vrh, o kome Tilopa govori
ali vas ne moe odvesti, jer nikada nee doi u vau dolinu. Ostae na vrhu svog brega i
nastavljae odatle da doziva. Zapravo on e iritirati mnoge ljude, jer nee da prestane;
nastavljae da vie s vrha "Ovo je mogue. Ne postoji put, i ne postoji metod. Moete
jednostavno doi. To se dogaa; ne morate nita initi". On nervira.
Kada ne postoji metod ljudi se nerviraju i eleli bi da ga zaustave, da ne vie. Jer ako
nema puta, kako se kretati iz doline prema vrhu? Vi govorite besmislice! Ali Patanjali je vrlo
pametan, vrlo razborit, on se kree korak po korak, uzima vas tamo gde jeste, dolazi u dolinu,
uzima vau ruku i kae: "Nainite korake, jedan po jedan".
Patanjali kae: "Postoji staza. Postoje metode". On je zaista vrlo, vrlo mudar. Uskoro
e vas nagovoriti na kraju da odbacite metod i ostavite stazu - ne postoji nita - ve na samom
cilju, na samom vrhu, ba kada treba da ga dostignete, tada e vas ak i Patanjali napustiti, i
nee biti problema; vi ete dostii sami. U poslednjem trenutku on postaje besmislen. Inae,
on je razborit. On je ostao tako razborit celim putem, da kada postane apsurdan, onda takoe
280
privlai, onda izgleda vrlo pametan. Jer ovek kao Patanjali ne moe govoriti besmisleno.
On je pouzdan.
Objanjenje dato za samadhie savitarka i nirvitarka, takoe objanjavaju via stanja
samadhija, ali u viim stanjima saviara i nirviara, objekti meditacije su suptilniji.
Ubrzo, objekat meditacije mora da bude uinjen vie i vie suptilnim. Na primer, vi
moete meditirati na steni, ili moete meditirati na cvetu, ili moete meditirati na mirisu cveta,
ili moete meditirati na meditantu. Onda stvari postaju tako suptilne, istanane i rafinirane. Na
primer, moete meditirati na zvuku aum. Prva meditacija, da kaemo, jeste glasna tako da
odjekuje svuda oko vas. To postaje hram zvuka svuda oko vas; aum, aum, aum. Stvarate
vibracije svuda oko sebe - grube, u prvom koraku. Onda zatvarate svoja usta. Sada ne
izgovarate glasno, nego u sebi; aum, aum, aum. Usnama nije dozvoljeno pokretanje, ak ni
jeziku. Bez jezika i bez usana vi kaete aum. Sada stvarate unutranju atmosferu, unutranju
klimu za to. Menjate poloaj - od poinioca kreete se prema pasivnosti sluaoca. Na treem
stupnju, takoe unutra ne izgovarate aum. Jednostavno sedite i sluate zvuk. On dolazi jer je
tu. Niste tihi; zbog toga ne moete da ga ujete.
Aum nije re iz nekog ljudskog jezika. To ne znai nita. Zbog toga ga hindusi ne piu
u uobiajenom azbunom redu. Ne, nainili su posebnu formu za njega da bi ga razlikovali,
da on nije deo azbuke. Postoji sam za sebe, odvojeno, a ne znai nita. To nije re iz ljudskog
jezika. To je zvuk same egzistencije; zvuk bezvunog, zvuk tiine. Kada je sve utiano, onda
se on uje. Prema tome vi postajete slualac. On se nastavlja dalje i dalje, sve suptilniji. A u
etvrtom stupnju jednostavno zaboravljate na sve; poinioca i sluaoca, i zvuk - sve. U
etvrtom stanju ne postoji nita.
Mora da ste videli grupu od deset slika iz zena. Na prvoj slici ovek trai svog bika -
bik je otiao negde u divlju umu, nema znakova, nema tragova - gledajui, svuda okolo je
samo drvee i drvee. Na drugoj slici on izgleda sreniji - naao je tragove. Na treoj slici
izgleda malo zbunjen - upravo je ugledao lea bika pokraj drveta, ali teko ga je razlikovati.
uma je divlja, gusta. Moda je to halucinacija da vidi lea bika; moda je to samo deo
drveta, a on moda to zamilja. Onda na etvrtoj, ugledao je rep. Na petoj, bik je kontrolisan
uz pomo bia; sada je bik u njegovoj vlasti. U estoj, on jae na biku. U sedmoj, vraa se
natrag prema kui s flautom, pevajui pesmu, jaui na biku. U sedmoj bik je u tali, on je u
kui srean; naao je bika. U osmoj nema niega; bik je pronaen, pa su bik i tragalac,
tragalac i traeno, oboje iezli. Traganje je okonano.
U drevnim danima bilo je osam slika. To je bila kompletna celina. Praznina je zadnja.
Ali onda je veliki majstor dodao jo dve slike. Devetu - ovek se vratio natrag, opet je ovde. A
u desetoj, ne samo da se ovek vratio natrag, otiao je na trnicu da kupi neke stvari, a ne
samo stvari, on nosi i bocu vina. Ovo je zaista lepo. Ovo je kompletno. Ako se to zavri u
praznini, neto je nepotpuno. ovek se ponovo vratio, ne samo da se vratio, on je na trnici.
Ne samo na trnici, on kupuje bocu vina.
Sve postaje mnogo, mnogo suptilnije, mnogo istananije. Dolazi trenutak kada ete
osetiti da je to savreno, najsuptilnije. Kada sve postaje prazno i nema slike, tragalac i traeno
su oboje iezli. Ali to zaista nije kraj, nije cilj. Postoji jo istananosti. ovek se vraa u svet,
totalno preobraen. On nije vie staro bie - ponovo je roen, a kada ste ponovo roeni, svet
takoe nije isti. To vino vie nije vino, otrov vie nije otrov, trnica vie nije trnica. Sada je
sve prihvaeno. To je lepo. Sada on slavi. Simbol toga je vino.
Sve suptilnije i suptilnije postaje traganje, sve jaa i jaa postaje svesnost. Dolazi
trenutak kada je svesnost tako jaka da ivite kao obino bie u svetu, bez straha. Ali idui sa
Patanjalijem, korak po korak. Objekti za meditaciju su sve vie istanani.
Oblast samadhija koja je povezana sa finijim objektima prua se do bezoblinog
stadijuma suptilnih energija.
Ovo je osma slika. Delokrug samadhija koji je povezan sa ovim finijim unutranjim
281
objektima postaje sve finiji i finiji, i dolazi momenat kada oblik iezava i on je bezoblian.
... prua se do bezoblinog stadijuma suptilnih energija.
Energije su tako suptilne da ne moete nainiti njihovu sliku, ne moete ih oblikovati;
samo praznina ih moe pokazati; nula - osma slika. Ubrzo ete razumeti kako ove dve druge
preostale slike ulaze unutra.
Patanjali - ja njega zovem naunikom religijskog sveta, matematiarem misticizma,
logiarem neloginog. Dve suprotnosti se susreu u njemu. Ako naunik ita Patanjalijeve
Joga Sutre on e ih odmah razumeti. Vitgentajn, logini um, odmah e osetiti naklonost
prema Patanjaliju. On je apsolutno logian. A ako vas vodi prema neloginom, on vas vodi
tako loginim koracima da nikada neete saznati kada je napustio logiku i odveo vas izvan
nje. On se kree kao filozof, mislilac, i gradi tako suptilne razlike, da onog momenta kada vas
uvede u nirviara stanje ne-kontemplacije, neete biti sposobni da vidite kada je skok
nainjen. On je isekao skok u mnogo malih koraka. Sa Patanjalijem nikada neete oseati
strah, jer on zna gde ete oseati strah. On odseca korake u sve manje i manje, gotovo kao da
se kreete na ravnom tlu. On vas obuzima tako lagano da ne moete primetiti kada se skok
dogodio, kada ste preli granicu. On je takoe i pesnik, mistik - vrlo retka kombinacija.
Mistici postoje, kao Tilopa; veliki pesnici postoje kao riiji iz Upaniada, veliki logiari
postoje kao Aristotel, ali ne moete nai Patanjalija. On je takva kombinacija da pre njega
nije bilo nikoga ko se moe uporediti s njim. Vrlo je lako biti pesnik, jer vi ste iz jednog dela.
Vrlo je lako biti logiar - nainjeni ste od jednog dela. Gotovo je nemogue biti Patanjali jer
obuhvatate tako mnogo suprotnosti, a on spaja njih sve u tako lepom skladu. Zbog toga je
postao alfa i omega joga tradicije.
Zapravo, nije on bio taj koji je izumeo jogu; joga je daleko drevnija. Joga je postojala
mnogo vekova pre Patanjalija. On nije pronalaza, ali je gotovo postao pronalaza i osniva
ba zbog ove retke kombinacije njegove linosti. Mnogi ljudi su radili pre njega i gotovo je
sve bilo poznato, ali je joga ekala na Patanjalija. I odjednom, kada je Patanjali progovorio
o tome, sve se dovelo u red i on je postao osniva. On nije bio osniva, ali njegova linost je
takav spoj suprotnosti, on je obuhvatao u sebi takve neuhvatljive elemente, da je postao je
osniva - gotovo osniva. Sada e se joga uvek znati posredstvom Patanjalija. Pre
Patanjalija, mnogi su radili i mnogi su dosegli nove oblasti sveta joge, ali Patanjali ih
nadvisuje kao Everest. Skoro je nemogue da bi iko mogao da nadvisi Patanjalija - gotovo
nemogue. Ova izuzetna kombinacija je nemogua. Da se bude logiar i da se bude pesnik i
mistik, i to ne obinih talenata... To je nemogue; moete biti logiar, veliki logiar, i sasvim
prosean pesnik. Moete biti veliki pesnik i sasvim prosean logiar, treeg reda - to je
mogue, to nije mnogo teko. Patanjali je genije logiar, genije pesnik, i genije mistik;
Aristotel, Kalidasa i Tilopa, svi spakovani u jedno - otuda privlanost.
Pokuajte da razumete Patanjalija to je dublje mogue, jer e vam on pomoi. Zen
majstori nee biti od velike pomoi. Moete uivati u njima - jer je to lep fenomen. Moete
biti puni strahopotovanja, moete biti ispunjeni divljenjem, ali vam oni nee pomoi. Retko
e neko biti sposoban meu vama da smogne hrabrosti i skoi u ambis. Patanjali e biti od
velike pomoi. On moe postati sama osnova vaeg bia, i ubrzo vas moe voditi. On vas
razume vie od bilo koga drugog. Gleda u vas i pokuava da vam govori jezikom koji bi i
poslednji meu vama mogao razumeti. On nije samo majstor, on je takoe i veliki uitelj.
Pedagozi znaju da veliki uitelj nije ovek koga moe razumeti samo mali broj
najviih uenika u razredu, samo prvi veslai u timu. To nije veliki uitelj. Veliki je uitelj
onaj koga razumeju i zadnji veslai u timu. Patanjali nije samo majstor, on je takoe i veliki
uitelj. Krinamurti je majstor; Tilopa je majstor - ali oni nisu uitelji. Njih mogu razumeti
samo najvii. Ovo je problem - najviima oni nisu potrebni. Oni mogu ii sami. ak i bez
Kriamurtija svako ko krene ka okeanu stii e do obale; nekoliko dana pre ili kasnije, to je
sve. Poslednji veslai koji se ne mogu kretati sami, Patanjali je za njih. On zapoinje od
najnieg i dosee do najvieg. Njegova pomo je za sve. On nije za nekolicinu izabranih.
282
Poglavlje 6
UM U URBI
6. mart 1975. popodne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Kada govorite o Patanjaliju, oseam da je to staza za mene. Kada govorite o zenu,
onda je zen staza za mene. Kada govorite o tantri, onda je tantra za mene. Kako u znati koja
je staza za mene?
To je vrlo jednostavno - ako govorim o Patanjaliju i vi oseate da je to staza za vas, a
kada govorim o zenu, oseate da je zen staza za vas, i kada govorim o tantri, oseate: "Tantra
je staza za mene", onda problem ne postoji - ja sam staza za vas!
Drugo pitanje:
Da li je bitno za tragaoca da proe kroz sve stupnjeve samadhija? Moe li prisustvo
majstora pomoi da ga odbaci kroz te stupnjeve?
Ne, to nije bitno. Patanjali je opisao sve stupnjeve jer su svi mogui, ali nisu bitni.
Moete zaobii mnoge. Moete ak ii od prvog koraka do poslednjeg, cela staza izmeu
jednostavno moe biti zaobiena. To zavisi od vas, vae snage, vaeg vatrenog traganja, vaeg
potpunog angaovanja. Brzina zavisi od vas.
Zbog toga je mogue postii iznenadno prosvetljenje. Ceo postepen proces moe biti
odbaen. Upravo ovog trenutka moete postati prosvetljeni. To je mogue, ali to zavisi od
toga koliko je intenzivno vae traganje, koliko ste u tome. Ako je samo deo vas u tome, onda
ete i dosei samo deo, jedan korak. Ako je polovina vas u tome, onda ete odmah dostii
pola puta, i tamo ete se zaglaviti. Ali ako je vae totalno bie u tome, a vi ne uskraujete
nita, jednostavno dozvoljavate da se itava ta stvar dogodi upravo sada, odmah se to moe
dogoditi. Vreme nije potrebno.
Vreme je potrebno jer je va napor delimian, fragmentaran; vi radite to polovino.
Radite to, a takoe i ne radite. Kreete se jedan korak napred, a istovremeno jedan korak
nazad. Desnom rukom neto uradite, a levom rukom ponitite. Onda e biti mnogo, mnogo
stupnjeva, vie nego to Patanjali moe da opie. On je opisao sve mogue stupnjeve. Mnogi
mogu biti odbaeni, sve moe biti odbaeno - cela staza moe da se odbaci ako unesete
itavo svoje bie u svoj napor.
Moe biti od ogromne pomoi da se bude blizu majstora, ali to takoe zavisi od vas.
Moete iveti fiziki pored majstora, a moete da ne budete uopte blizu njega, jer da se bude
s majstorom nije pitanje fizike blizine; to je pitanje koliko ste otvoreni prema njemu, koliko
imate poverenja, kolika je vaa ljubav prema njemu. Ako ste zaista bliski, to znai da imate
poverenje i ljubav, onda nema druge bliskosti. To nije pitanje prostora, to je pitanje ljubavi.
283
Ako ste zaista bliski majstoru, sve staze, sve metode mogu da se odbace jer bivajui bliski
majstoru to je najvia metoda. Nita ne postoji slino tome. Nita se s tim ne moe uporediti.
Onda jednostavno moete zaboraviti sve metode, sve Patanjalije; jednostavno moete
zaboraviti na njih sve. Bivajui bliski majstoru i dozvoljavajui mu da ue u vae bie,
postajete upravo prijemljivi, ne birate sa svoje strane, ve ste otvoreni; onda je u tom trenutku
mogu fenomen.
eleo bih da vas podsetim da sve metode koje postoje u svetu, mnogi ljudi nisu
dostigli. Veliki broj ljudi ih je dostigao kroz prisustvo pored majstora - to je najvea tehnika.
Ali na kraju, sve zavisi od vas.
To je problem, to je sr problema; to ne zavisi od mene. Inae vi biste se ve predali;
onda ne bi bilo problema. Jedan Buda bi bio dovoljan, i on bi vam dao sve, jer on ima
beskonano u svojim rukama; to ne moete iscrpsti. On moe nastavljati da daje i daje, i uvek
je spreman da daje, jer to vie daje vie dobija. to vie deli, vie se nepoznatih izvora
otvara, nepoznate struje zapoinju da teku prema njemu. Jedan Buda bi dao prosvetljenje svim
biima, ako bi to zavisilo od majstora. To ne zavisi. U vaem neznanju, u vaem egoistinom
stanju uma, u vaem iskljuivom, utamnienom biu, vi ete odbaciti to ak i ako bi Buda
eleo da vam d. Dok ne elite to, odbacivaete; ne moe vam se dati protiv vas. Morate
primiti to, to morate primiti vrlo svesno; budno i svesno. Samo u dubokoj svesti i dubokoj
prijemivosti to se moe primiti.
Bivajui blizak sa majstorom, blizak u ljubavi i poverenju, i dozvoljavajui majstoru
da ini sve to bi on poeleo da uini, bez vaeg vlastitog izbora, onda nema potrebe da inite
nita. Ali onda, ne oekujte; onda nemojte ak ni u najdubljem delu svog uma zahtevati ni
traiti, jer e samo oekivanje i traenje biti barijera. Onda vi jednostavno ekajte. ak i ako
e se to dogoditi posle mnogo, mnogo ivota, ak i ako morate ekati veno, ekajte. Ovo
ekanje ne treba da bude tuno, potiteno ekanje. Treba da bude slavljeniko ekanje; treba
da bude veselo; to treba da bude ispunjeno radou.
Dakle, tako stoje stvari; onda moete postati blii i blii, i iznenada dolazi dan kada
plamen majstora i plamen vaeg bia postaju jedno. Odjednom nastaje skok; vie nema vas, a
nema ni majstora. U tom jedinstvu, sve to vam majstor moe dati, on vam je dao. Izlio je
sebe u vas.
Stoga tragaocu nije vano da proe kroz sve stadijume samadhija. To postaje bitno
samo zato to niste dovoljno tragalac... Onda ima mnogo stadijuma. Ako ste zaista jaki,
iskreni, autentini, ako ste spremni da umrete ba ovog momenta, to se moe dogoditi.
Tree pitanje:
Rekli ste da je Patanjali savrena kombinacija poezije, misticizma i logike. Nemate li
vi tu savrenu ravnoteu?
Ne, ja sam ba suprotan Patanjaliju. Patanjali ima savrenu kombinaciju poezije,
misticizma i logike. Ja sam upravo neti, neti - ni ovo, niti ono. Ja nemam savrenu ravnoteu
poezije, misticizma i logike. U stvari, nemam ni ravnoteu niti neravnoteu, jer savreno
uravnoteen ovek takoe ima pored, sa strane, neuravnoteenost. Jer ravnotea moe
postojati samo kada neuravnoteenost postoji. Harmonija moe postojati samo kada sa strane
postoji nered. Ja sam kao neizmerna praznina bez harmonije, bez nesklada, bez ravnotee, bez
neuravnoteenosti, bez savrenstva i nesavrenstva - upravo jedna praznina. Ako doete kod
mene, uopte me tamo neete nai. Ja sebe nisam naao, kako ete vi nai?
To se dogodilo u kui sufijskog mistika Bajazida, kada je uao lopov. Bila je nona
tama i Bajazidova kua je bila u potpunom mraku, jer je bio tako siromaan da nije mogao
sebi priutiti nijednu sveu. Tada to nije bilo ni potrebno, jer on nikada nije nita radio nou,
jednostavno je spavao. Kada je lopov uao - a to nije bilo teko, jer vrata su bila otvorena...
Lopov je uao, a Bajazid je, osetivi neije prisustvo, rekao: "Prijatelju, ta trai ovde?"
Upravo usled blizine majstora kakav je bio Bajazid, ak ni lopov nije mogao lagati - samo
prisustvo je bilo takvo; on je osetio ljubav. A kada je Bajazid rekao: "Prijatelju, ta trai
ovde?" ovek je odgovorio: "ao mi je to u rei, ali moram rei - ne mogu te lagati - ja sam
284
lopov i doao sam da naem neto." Bajazit je rekao: "Napor ti je beskoristan jer ja ivim u
ovoj kui trideset godina, i nisam naao nita. Ali ako ti neto nae, javi mi."
Ako doete kod mene, uopte me tamo neete nai, jer sam iveo u ovoj kui mnogo,
mnogo godina i nikoga ovde nisam naao. To je moje otkrie; to je ono ta sam ja naao - da
nikoga nema unutra. Unutranje bie je ne-bie. to dublje idete, manje ete nai ita slino
sebi. A kada dosegnete do najdublje sri toga, to je samo praznina, ista praznina, upravo
iroko nebo niega. Dakle, kako tamo moe postojati ravnotea, i kako moe postojati
neuravnoteenost?
Patanjali je jedan od najizuzetnijih ljudi; ja nisam. Patanjali je ba suprotno. Ako
kaete Patanjaliju da govori o meni, on nee moi, on je previe pun sebe. Ali ako traite od
mene da govorim o Patanjaliju, o Tilopi, o Budi, o Mahaviri, Isusu Hristu - jednostavno je,
vrlo jednostavno. Jer ja sam apsolutno prazan, mogu postati dostupan svakome; mogu
dopustiti svakome da govori kroz mene. Ba kao izdubljeni bambus - svako moe svirati
melodiju kroz njega; on moe biti flauta. Dakle ja nisam spoj poezije, misticizma, logike ili
bilo ega. Ja nisam ravnotea svega. Ali zapamtite, ja nisam ni neuravnoteenost; ja sam neti,
neti - kako Upaniade nazivaju "ni ovo niti ono". Zbog toga sam dostupan svakome. Ako
Patanjali insistira, on moe govoriti kroz mene; nema problema, nema protivljenja.
Zbog toga ste vi uvek u nedoumici kada ja govorim o Patanjaliju. On je postao sam
vrhunac sve egzistencije. Onda ja zaboravljam Budu, Mahavira, Isusa i Muhameda, kao da
nikada nisu postojali, kao da je samo Patanjali postojao, jer u tom momentu sam dostupan
Patanjaliju u mojoj totalnosti. Samo praznina to moe uiniti. Dakle, ovo se po prvi put
deava. Inae, neete nai Isusa da govori o Krini, ili Krinu da govori o Budi.
Mahavira i Buda su iveli u isto vreme, u istoj zemlji, u istom delu zemlje. etrdeset
godina su se neprekidno kretali po maloj teritoriji u Biharu. Savremenici, ponekad su bili
zajedno u istom selu. Jednom su stajali u istoj dharmasali, ali nikada nisu govorili jedan s
drugim. Imali su neto u sebi. Morali su da kau neto na svoj vlastiti nain; oni nisu
pristupani drugima.
Ja nemam nita da kazujem moje vlastito, ba kao uplji bambus. Ako ikada elite da
nainite moje statue, postoji vrlo jednostavan nain: postavite samo upalj bambus. To e biti
moja statua, moete se seati mene kroz to. Nije potrebno da nainite nita od toga - upravo
jedna praznina, samo iroko nebo. Svaka ptica moe da leti, a nebo nee uslovljavati: "samo
labudovima sa Manasarovara e biti dozvoljeno, a vranama? - Ne, njima nee biti
dozvoljeno". Nebo je dostupno svakome, galebu ili vrani. Lepa ptica ili runa ptica - nebo ne
pravi uslovljavanja.
Patanjali ima poruku; ja nemam nijednu. Ili moete rei nepostojanje je moja poruka,
i bivajui nita vi ete moi da mi se pribliite. Bivajui nita vi ete moi da me dosegnete. I
bivajui nita vi ete moi da me razumete.
etvrto pitanje
Mnogi ljudi se oseaju sasvim beznadeno oko ljubavi, postoji li neki drugi nain da
se dostigne molitva?
Ne, ako se oseate sasvim beznadeno u pogledu ljubavi, treba da se oseate apsolutno
beznadeno oko molitve, jer molitva nije nita drugo nego sama sutina ljubavi. Ljubav je kao
cvet, a molitva je kao miris. Ako ne moete dobiti cvet, kako moete dospeti do mirisa? Niko
ne moe mimoii ljubav. I niko ne treba da pokua, jer ga tu eka neuspeh i nita drugo.
Zato ste beznadeni to se tie ljubavi? Isti problem e doi s molitvom jer molitva
znai ljubav s celinom, kosmosom. Stoga uite dublje u problem ljubavi, i reite ga pre nego
to mislite o molitvi. Inae vaa molitva e biti lana; to e biti obmana. Naravno, samo ste vi
obmanuti, niko drugi. Nema Boga koji slua vau molitvu. Dok vaa molitva nije ljubav,
celina e ostati gluva. Ona se ne moe otvoriti ni na koji drugi nain - ljubav je klju.
Dakle, u emu je problem? Zato se ovek osea tako beznadeno u vezi ljubavi?
Previe ega vam nee dozvoliti da volite nikoga. Previe egocentrinosti, previe sebinosti,
zaokupljenosti samim sobom - onda ljubav nee biti mogua, jer ovek mora malo da se
285
savije, mora malo da izgubi svoju teritoriju. ovek mora malo da se preda u ljubavi. Koliko
god malo, ali ovek mora delom da se preda. A u nekim momentima mora da se preda
potpuno.
Problem je predati se drugom. eleli biste da se drugi preda vama, ali drugi je takoe
u istom poloaju. Dva ega koja se sretnu, nastoje da se drugi preda, i oba pokuavaju isto.
Ljubav postaje beznadena stvar.
Ljubav nije prisiljavati drugog da se preda vama. Mrnja je ono to prisiljava drugog
da se preda vama; to je priroda mrnje, jer prisiljavanje drugog da se preda vama je da bi se
drugi unitio. To je vrsta ubistva. Ljubav je predavati sebe drugom ne zato to ste vi prinueni
da se predate, ne; to je voljna stvar - jednostavno uivate u tome - a ne da ste prisiljeni.
Nikada se ne predajte nikome koji vas primorava da se predate, jer e to biti samoubistvo.
Nikada se ne predajte nikome ko manipulie s vama, jer to e biti ropstvo, ne ljubav. Predajte
se sami svojevoljno, i kvalitet se odmah menja.
Postoji nekoliko rei kao: "molitva", "ljubav", "Bog", "meditacija". Ove rei moete
koristiti, ali ne znate koje je njihovo znaenje, jer njihovo znaenje nije u reniku. Inae
moete konsultovati renik; to nije teko. Njihovo znaenje je u odreenom nainu ivota.
Njihovo znaenje je odreena transformacija u vama. Njihovo znaenje nije lingvistiko;
njihovo znaenje je egzistencijalno. Dok ne saznate uz pomo iskustva, vi ne znate - i ne
postoji drugi nain da se to zna. Kada se predate sami svojevoljno, neuslovljeno... jer ako
postoji neki uslov to uopte nije predanost; to je nagodba, cenjkanje. ak i ako ovaj uslov
postoji, "predau se ja tebi ako se ti preda meni," onda to takoe nije predanost. To moe biti
biznis, nagodba, ali ne predanost.
Predanost ne pripada tritu. To uopte nije deo ekonomije. Predanost oznaava
neuslovljeno: "Predajem se jer uivam; predajem se jer je to lepo, predajem se jer u
predavanju odjednom moja patnja iezava." Kada se predajete, patnja nestaje jer patnja je
senka ega. Kada ste predani, ega nema. Kako patnja moe postojati? Zbog toga je ljubav tako
srena.
Kad god je neko u ljubavi, odjednom kao da je prolee ulo u srce, ptice su poele da
pevaju koje su bile tihe i vi ih nikada niste uli. Odjednom je sve u vama procvetalo i puni ste
mirisa koji ne pripada ovoj zemlji. Ljubav je jedini zrak na ovoj zemlji koji dolazi s one
strane.
Dakle, ne moete izbei ljubav i stii do molitve, jer ljubav je poetak molitve. To je
kao da pitate: "mogu li izbei poetak, a doi do kraja?" To nije mogue. To se nikada nije
desilo i nikada se nee desiti.
ta je problem u ljubavi? Prvo, ne moete se predati. Ako se ne moete predati u
ljubavi, kako se moete predati u molitvi, jer molitva zahteva totalnu predanost? Ljubav nije
zahtevanje, traenje. Ljubav trai, ali ak i delimina predanost e delovati. Makar ako se
moete predati delom, makar ako se moete predati ponekad, to e takoe delovati. tavie,
za nekoliko sekundi se moete predati - u tih nekoliko sekundi vrata e se otvoriti i vi ete na
kratko sagledati drugi svet. Ljubav nije tako zahtevna. A ako ne moete ispuniti zahteve
ljubavi, kako moete ispuniti zahteve molitve? Molitva je apsolutno zahtevna. Ona vas nee
prihvatiti ako se predate delom. Ona vas nee prihvatiti ako se ponekad predate, a ponekad ne.
Molitva je vrlo zahtevna. ovek mora da proe kroz ljubav. Ako mene pitate, ljubav je kola
za molitvu - trening, disciplina, postati spreman za vii skok. Ja sam apsolutno za ljubav.
Ljudi su pokuavali; to to pitate ljudi su pokuavali kroz vekove. Ljudi koji nisu
mogli da vole, pokuavali su da mole. Svi manastiri su puni ovih ljudi - neuspenih u ljubavi,
oseajui beznadenost u ljubavi, mislili su da mogu barem pokuati sa molitvom. Ali ako
niste uspeli u ljubavi, kako moete moliti? U manastirima, hiljade ljudi svuda u svetu vre
svoje molitve, ali oni ne znaju ta je ljubav. Onda molitva postaje samo verbalno brbljanje.
Oni onda jednostavno iz glave nastavljaju da govore Bogu. S Bogom, komunikacija je srcem.
S Bogom ne moete govoriti kroz glavu, jer Bog ne zna nijedan jezik koji vaa glava zna. On
zna samo jedan jezik, a to je ljubav.
Zbog toga Isus kae "Bog je ljubav" jer ljubav je jedini nain da se stigne do njega,
ljubav je jedini jezik koji on razume. Ako govorite engleski, nee vas razumeti. Ako govorite
286
nemaki, apsolutno ne... nijedan jezik na zemlji.
Zato ja kaem "ako govorite nemaki, apsolutno ne" jer nemaki je jezik namenjen
mukarcima. Germani nazivaju svoju zemlju "fatherland". itav svet naziva njihovu zemlju
"motherland".
67
to je vie muki orijentisan jezik, manje Bog moe da ga razume. U stvari,
Bog razume vie enski um, jer enski um je blii srcu od mukog uma. Poeziju on razume
vie nego prozu. Zapravo, on razume emocije vie nego misli. On vie razume suze, osmehe
vie nego koncepte. Ako moete plakati iskreno, on e razumeti. Ako moete plesati, on e
razumeti. Ali ako nastavite da govorite reima, one bivaju samo baene u prazninu - niko ih
ne razume.
Bog razume tiinu, a ljubav je vrlo tiha. U stvari, kad god su dve osobe u ljubavi,
elele bi da sede utke zajedno. Kada ljubav iezne, onda samo jezik ulazi. Muevi i ene
neprekidno govore, jer ljubav je iezla; vie ne postoji most. Na neki nain oni stvaraju most
jezikom. Govore o bilo emu - glasinama, ogovaranju - jer ne mogu podneti tiinu. Kad god
su tihi, odjednom su sami. ena nije tu, mu nije tu - postoji samo ogromna praznina. Kroz
jezik se oni obmanjuju da nema praznine. U dubokoj ljubavi, ljudi su tihi. Nije potrebno da
govore. Oni razumeju jedno drugo bez govorenja. Mogu drati jedno drugo za ruku i sedeti
tiho. Molitva je takoe tiha, ali ako niste nikada bili tihi u ljubavi, kako moete biti tihi u
molitvi? To je tiina izmeu vas i celine.
Ljubav je tiina izmeu dve osobe; molitva je tiina izmeu jedne osobe i celine. Ta
celina je Bog. Ljubav je trening; to je kola. Nikada vam neu predloiti da je izbegavate. Ako
je izbegavate, nikada neete dostii molitvu. A dok molite govoriete previe, ali srce nee
biti sposobno da komunicira, da prisno opti. Dakle, koliko god teka bila lekcija, koliko god
da je teko slomiti led... nemojte pokuavati da izbegnete ljubav. Molitva nije beanje od
ljubavi; ne inite je bekstvom - mnogi su uinili to i pogreili su. Moete otii u manastire
svuda u svetu i videti budale koji nisu uspeli, nisu uspeli jer su pokuali da izbegnu ljubav.
ovek mora da proe kroz ljubav, inae ostaete besni na ivot. Kako ete moi da
molite? Ostaete u dubokom odbacivanju ivota. Kako ete prihvatati i moliti? Ostaete
poricatelj; prihvatanje nee biti mogue. U ljubavi, po prvi put razumete da znaenje postoji i
da je ivot svrsishodan. U ljubavi, po prvi put oseate da ste kod kue u svetu, ne stranac, ne
autsajder. U ljubavi, po prvi put stvorena je mala kua. U ljubavi, po prvi put oseate mir i da
vas neko voli i osea se srean s vama; po prvi put vi prihvatate sebe takoe. Inae, kako biste
prihvatili sebe na drugi nain? U ivotu, od samog detinjstva vi ste naviknuti da osuujete
sebe, da odbacujete. "Ne ini ovo, ne budi takav" - svako vam pridikuje i svako se ljuti da
apsolutno greite i da sebe morate popraviti.
Dogodilo se da je Mula Nasrudinova ena bila vrlo bolesna. Bila je u bolnici. Mula je
obino odlazio svakog dana i pitao bi doktore i sestre, a oni bi odgovarali "ona se oporavlja".
Njeno stanje se pogoravalo svakog dana, ali doktori i sestre su nastavljali "ona se oporavlja,
ona se oporavlja." Ja sam imao obiaj da pitam Mula Nasrudina, "kako je tvoja ena?" On bi
rekao: "doktori kau, savreno - ona se oporavlja. Sestre kau ona se oporavlja, stoga mora
biti da e ubrzo doi natrag kui." Onda je jednog dana ona iznenada umrla. Tada sam ga ja
pitao, "ta se desilo Nasrudine?" Slegao je ramenima i rekao: "mislim da nije mogla da
podnese sva ona poboljavanja. To je bilo previe."
Svako vas popravlja; roditelji, svetenici, drutvo, civilizacija. Svako popravlja, niko
ne moe izdrati toliko poboljavanja. Ukupan rezultat je da vi nikada ne uspevate da budete
idealan ovek, jednostavno postajete osuditelj sebe. Idealno je nemogue, ideal je zamiljen.
Idealno jednostavno nije mogue, apstraktno je, nije prirodno. Svako je prisiljen, vuen i
guran iz svakog pravca da se popravi. Sa svih strana stie poruka da ta god da ste, vi ste
greni - popravite se. To stvara samoosuivanje; vi odbacujete sebe, niste vredni - bezvredni
ste, smee, trule. To je u umu.
Samo ljubav nikako ne pokuava da vas popravi, prihvata vas kakvi jeste. Kada vas
neko voli, jednostavno ste savreni, idealni, kakvi jeste. A ako ljubavnici takoe pokuavaju
da poprave jedno drugo, oni nisu ljubavnici. Opet postoji itava igra. Ljubav vas prihvata
67
Fatherland i motherland oznaavaju domovinu, otadbinu, ali prva re je u mukom rodu, a druga u enskom.
287
kakvi jeste, a kroz ovo prihvatanje dogaa se transformacija. Po prvi put ste spokojni i moete
se opustiti, i to e na kraju postati molitva.
Samo onda kada ste mirni i oputeni, zahvalnost se javlja. Upravo zahvalnost da se
postoji, tako je lepa i ekstatina. Vi ne zahtevate nita u molitvi, jednostavno ste zahvalni.
Molitva je iskazivanje zahvalnosti, blagodarenje; nije to proenje neega od Boga. Prosjaci
nikada nisu ljudi koji mogu moliti. Blagodarenje, duboka zahvalnost: "ta god da si mi dao
previe je, ja to zapravo nikada nisam zasluio." Ceo ivot, kroz ljubav, postaje dar
boanskog, i onda se oseate zahvalni. A iz zahvalnosti nastaje miris molitve.
To je vrlo suptilan proces; iz ljubavi prihvatanje vas samih i drugog; kroz prihvatanje
ljubavi, transformacija i vizija da ko god, ta god vi jeste, vi ste savreni i celina vas prihvata.
Onda zahvalnost; onda se javlja molitva. To nije verbalno; jednostavno itavo srce je
ispunjeno zahvalnou. Molitva nije in, molitva je nain postojanja. Kada postoji stvarna
molitva, vi ne molite, vi ste molitva. Sedite u molitvi, stojite u molitvi, kreete se u molitvi,
diete u molitvi.
Svetlucanje ili letimino sagledavanje e doi iz ljubavi. Jeste li ikada bili u ljubavi?
Onda diete u ljubavi, onda hodate u ljubavi. Onda va korak ima kvalitet plesa koji ak drugi
mogu videti. Onda vae oi imaju svetlost, razliitu svetlost za njih. Onda vae lice ima sjaj.
Onda va glas u sebi ima pesmu.
ovek koji nikada nije voleo hoda kao da se vue. ovek koji je voljen leti kao na
krilima vetra. ovek koji nikada nije voleo, ne moe plesati, jer ne zna u svom unutranjem
biu ta je ples. On gotovo nikada ne moe biti ekstatian - tuan, zatvoren, skoro mrtav,
gotovo ivei u grobu. Ljubav vam dozvoljava da se kreete prema drugom, a kada se
energija kree prema drugom, vi postajete dinamini. Kada se energija kree prema drugom, i
od drugog prema vama, odjednom stvarate most izmeu sebe i drugog. A taj most e vam dati
prvo letimino sagledavanje, prvu skicu ta je molitva. To je most izmeu vas i celine.
Ne mogu shvatiti kako je ikome mogue da doe do molitve bez prolaska kroz ljubav,
stoga ne budite preplaeni od ljubavi. Umrite u ljubavi kako biste se mogli ponovo roditi.
Izgubite sebe u ljubavi, tako da biste postali opet svei i mladi. Inae ne postoji mogunost za
molitvu. Ne oseajte se beznadeno to se tie ljubavi, jer to je jedina nada. Isus kae: "Ako
so izgubi svoju slanost, kako onda moe ponovo posoliti?" A ja vam kaem, ako ljubav
postane beznadena, onda nema nade, jer ljubav je jedina nada. Odakle ete onda ponovo
zadobiti nadu?
Ne odbacujte napor, ne prihvatajte neuspeh. Neko postoji za vas; vi postojite za
nekoga. Ako e postoji, mora biti vode. Ako glad postoji, mora biti hrane. Ako elja postoji,
mora biti nain da se ispuni. Ne oseajte beznadenost. Oivite svoju nadu ponovo, jer samo
beznadena osoba je nereligiozna; samo beznadena osoba je ateista. Ljubav je jedina nada.
Kroz ljubav mnoge nove nade e se javiti, jer ljubav je seme najvie nade - one koja je Bog.
Uloite svaki napor; ne smetajte se u toj beznadenosti. To moe biti naporno ali je vredno,
jer bez toga ste nasukani i stalno ete se vraati natrag u ivot dok ne nauite lekciju ljubavi.
A jednom kada se ljubav naui, molitva je tako laka. Zapravo, nije potrebno da uite molitvu;
ona dolazi sama u ljubavi.
Peto pitanje:
Na koji nain bi Patanjali radio sa neverovatnim neurozama modernog uma?
Isto kao ja! ta ja ovde radim? Borim se s vaim neurozama. Ego je izvor svih
neuroza, jer je ego sredite svih lanosti, svih perverzija. itav problem je s egom. Ako ivite
s egom, pre ili kasnije postaete neurotini. Moraete da postanete, jer ego je osnovna
neuroza. Ego kae: "Ja sam centar sveta," to je neistina, ludost. Samo Bog moe rei: "Ja".
Mi smo samo delovi, mi ne moemo rei "Ja". Sama tvrdnja "Ja" je neurotina. Odbacite Ja i
sve neuroze iezavaju.
Izmeu vas i ludih ljudi u ludnici ne postoji velika razlika - samo je razlika u stepenu,
ne u nekom kvalitetu ili kvantitetu. Vi moete biti devedeset osam procenata, a oni su otili
izvan sto. Uvek moete i vi takoe otii preko sto, razlika nije velika.
288
Idite ponekad u ludnice i posmatrajte, jer to moe takoe postati vaa budunost.
Posmatrajte ludaka. ta se njemu dogodilo? To se dogaa i tebi delimino. ta se
dogodilo ludaku? Njegov ego je postao tako stvaran, a sve drugo je postalo lano. itav svet
je obmanljiv; samo njegov unutranji svet, ego i njegov svet je pravi. Vi moete ii da vidite
prijatelja u ludnici, a on vas moda nee ni pogledati; nee vas ak ni prepoznati, ali govori
svom nevidljivom prijatelju - koji stoji sa strane pored njega. Vi niste prepoznati, ali
izmiljotina njegovog uma je prepoznata kao prijatelj, i on mu govori i on odgovara.
Lud ovek je onaj iji ga je ego potpuno zaposeo. Upravo je suprotan sluaj sa
prosvetljenim ovekom, koji je potpuno odbacio ego. Onda je on prirodan. Bez ega vi ste
prirodni, kao to reka tee prema okeanu, ili vetar prolazi kroz borove, ili oblak plovi po nebu.
Bez ega vi ste opet deo ove ogromne prirode, oputeni i prirodni. S egom postoji napetost. Sa
egom vi ste odvojeni. S egom ste odsekli sebe od svih odnosa. ak i ako se upustite u veze, vi
to inite vrlo obazrivo. Ego vam nee dopustiti da se kreete ni u emu potpuno. On uvek
zadrava sebe.
Ako mislite da ste sredite egzistencije, onda ste ludi. Ako mislite da ste samo talas u
okeanu, deo celine, neko sa celinom, onda nikada ne moete poludeti. Da je Patanjali ovde,
uinio bi istu stvar koju ja inim. Zapamtite dobro da se situacija razlikuje, ali ovek je skoro
isti.
Sada postoji nova tehnologija. Toga nije bilo u Patanjalijevim danima - nove kue,
nove sprave. Sve se promenilo oko oveka, ali ovek je ostao isti. U danima Patanjalija
ovek je takoe bio isti, gotovo isti. Nita se mnogo nije promenilo u oveku. Ovo treba
zapamtiti, inae ovek poinje da osea da je moderan ovek na neki nain osuen, odbaen -
ne. Moe biti da ste ludi za kolima; vi biste eleli sportska kola i vrlo ste napeti i eljni toga.
Naravno, nije bilo automobila u Patanjalijevim danima, ali ljudi su bili ludi za volovskim
kolima. ak i sada, ako odete u indijsko selo, ovek koji ima volovska kola upravo je kao
ovek koji ima rols rojs u Londonu; zaprena dvokolica ili rols rojs nema razlike; ego je
ispunjen na isti nain. U selu, volovska kola e initi isto. Objekti ne ine veliku razliku. Um
oveka, ako je egocentrian, uvek e nai neto, stoga to nije problem.
Moderan ovek nije moderan. Samo moderan svet jeste moderan. ovek ostaje vrlo
drevan i star. Mislite li da ste moderni? Kada pogledam u vaa lica ja prepoznajem drevna
lica. Bili ste ovde mnogo, mnogo ivota i ostali ste skoro isti. Niste nauili nita jer opet radite
isto - opet i opet ista navika. Objekti su se promenili ali ovek je ostao ba isti. Nita se
mnogo nije promenilo. Nita se mnogo ne moe promeniti dok vi ne preduzmete korake da to
promenite. Dok transformacija ne postane vae srce, dok preobraaj sasvim ne postane
pulsiranje vaeg srca i dok ne razumete glupost uma, i ne razumete bedu njegovu... i onda
nainite skok izvan njega.
Um je vrlo star. Um je vrlo, vrlo drevan. U stvari, um nikada ne moe biti nov, nikada
ne moe biti moderan. Samo ne-um moe biti nov i moderan jer samo ne-um
68
moe biti sve,
svakog momenta nov. Ne-um se nikada ne akumulira. Ogledalo je uvek isto; nikakva praina
se ne sakuplja na njemu. Um je jedan akumulator; nastavlja da akumulira. Um je uvek star;
um nikada ne moe biti nov. Um nikada nije iskonski; samo ne-um je izvoran, iskonski.
Zbog toga ak i naunici oseaju da kada je nainjeno odreeno otkrie, to nije
nainjeno umom, ve samo u procepima gde um ne postoji - ponekad u spavanju.
Isto kao Arhimed koji je pokuavao i pokuavao da rei odreeni matematiki problem
i nije ga mogao reiti - pokuavao je i pokuavao, naravno s umom, ali um vam moe dati
samo odgovore koje on ve zna. Ne moe dati nita nepoznato. To je kompjuter; ime god ste
ga nahranili, on moe odgovoriti. Ne moete pitati nita novo. Kako se od sirotog uma
oekuje da kae neto novo? To je jednostavno nemogue! Ako znam vae ime, mogu ga
zapamtiti, jer um je pamenje i seanje. Ali ako ne znam vae ime i pokuavam i pokuavam,
kako se mogu setiti onoga to nije tu?
Onda se odjednom to dogodilo. Arhimed je radio i radio, i to naporno, jer kralj je
ekao na njega. A jednog jutra se kupao, nag, oputen u vodi, i odjednom je zaiskrilo, izbilo
68
Odsustvo uma, stanje iste svesti bez prisustva uma.
289
na povrinu niotkuda. Iskoio je iz kupatila. Bio je u stanju ne-uma. Nije ak ni pomislio da je
nag, jer je to deo njegovog uma. Nije mogao ni da pomisli da e sa izlaskom na ulicu bez
odee ljudi pomisliti da je lud. Taj um, koje mu je dalo drutvo, nije postojao, nije
funkcionisao. On je bio u stanju bez-uma, u vrsti satoria. Istrao je na ulicu izvikujui
"Eureka, eureka!" - uzvikujui "otkrio sam," a ljudi koji su naravno pomislili da je poludeo,
pitali su: "ta si otkrio, go, trei po ulici?" Zadran je na kapiji, jer je pokuavao da ue u
kraljevu palatu, viui "Eureka!" Bio bi uhapen da ga prijatelji nisu izbavili i odveli kui,
pitajui: "ta radi? ak i ako si pronaao neto, onda idi u prikladnoj odei, inae bie u
nevolji."
Izmeu dva trenutka uma uvek postoji procep bez uma. Izmeu dve misli postoji
praznina, interval bez misli. Izmeu dva oblaka moete videti plavo nebo. Vaa priroda je ne-
um (bez-uma); tamo nema misli, niega... ogromna praznina, plavetnilo neba. Um upravo
plovi na povrini.
To se dogaalo mnogim ljudima; to se dogodilo gospoi Kiri (Curie); ona je dobila
Nobelovu nagradu za trenutak bez uma. Ona je radila, opet na matematikom problemu -
naporno je radila. Nita nije iz toga dolazilo; meseci su prolazili. Onda jedne noi, odjednom
je ustala u snu, otila do stola, napisala odgovor i vratila se natrag u krevet, i zaboravila sve o
tome. Ujutru kada je prila stolu nije mogla ni da poveruje; odgovor je bio tu. Ko ga je
napisao? Onda se ubrzo setila, kao u snu: "Dogodilo se tokom noi..." Ona je prila i rukopis
je bio njen.
U dubokom spavanju um odstupa; ne-um funkcionie. Um je uvek star; ne-um je uvek
sve, mlad, izvoran. Ne-um je uvek kao kap rose ujutru apsolutno sve, jasan. Um je uvek
prljav. On to mora biti, on sakuplja neistou. Neistoa je pamenje.
Kada ja gledam u vas, vidim da je va um vrlo star, mnogi proli ivoti su se sakupili
tu. Ali ja takoe mogu videti dublje. Postoji i va ne-um, koji uopte ne pripada vremenu,
dakle niti je on star niti moderan. ovek je uvek star, ali neto postoji u oveku - svesnost -
koja nije ni stara niti nova, ili, ona je uvek apsolutno nova.
esto pitanje - i to veoma vano:
Mnogi od nas esto se uspavamo tokom vaih predavanja ili ulazimo u pospano
stanje. Vi ste sigurno videli da se to deava. Da li je ta pospanost deo nekog kreativnog
pozitivnog procesa? Treba li da dopustimo da se to dogaa bez oseanja krivice, ili treba da
uloimo veliki napor da ostanemo svesni?
To je malo komplikovano. Prvo, ima mnogo tipova. Postoji vrsta pospanosti koja
dolazi ako me sluate vrlo paljivo. Onda to nije kao spavanje, to je vie slino hipnozi. Vi ste
u tako dubokoj usklaenosti sa mnom da va um prestaje da funkcionie. Jednostavno sluate
mene, a upravo sluanje mene postaje kao uspavanka. Odreena pospanost postoji ako je to
sluaj, ali to e doi samo kada me sluate vrlo paljivo. Onda to nije spavanje. To je lepo, i
ne treba da se oseate krivi zbog toga. Ako to nastane sluanjem mene onda nema problema.
U stvari, ovo treba da je sluaj, jer onda sluate sve dublje i dublje. Onda prodirem u vas vrlo,
vrlo duboko a vi oseate neto slino dremeu jer um ne funkcionie. Vi ste oputeni. To je
stanje preputanja. Dozvoljavate mi da prodirem u vas dublje i dublje. To je dobro, niega
nema pogrenog u tome. Oseate dreme jer je to pasivnost; niste aktivni; a nije ni potrebno
da budete.
Dok me sluate, nema potrebe da budete aktivni, jer ako ste aktivni va um e nastaviti
da tumai. Ovo je lepo i ne treba da oseate krivicu - dopustite to - i nije potrebno da ulaete
nikakav napor da to ometate. Ja u biti usaen duboko u vama. To je lepo.
U Indiji mi imamo specijalan izraz za to. Patanjali to zove joga tandra - spavanje
koje dolazi uz pomo joge. Ako ikako uopte to radite na pravi nain, biete potpuno
oputeni, a ta oputenost se osea kao spavanje. To nije spavanje, to je vie nalik hipnozi. Re
hipnoza takoe znai spavanje, ali razliita vrsta spavanja, u kome su dve osobe u tako
dubokoj usklaenosti... Ako vas ja hipnotiem, biete sposobni da me sluate, i nita drugo.
Hipnotisana osoba slua samo hipnotizera, nikoga drugog. Iskljuivo je na njega
290
usredsreena. U ovoj iskljuivoj usredsreenosti, svesnost otpada a nesvesnost deluje. Vaa
dubina slua moju dubinu; to je komunikacija iz dubine prema dubini. Um nije potreban. Ali
stvar koju treba zapamtiti je da treba mene sluati vrlo paljivo; samo tada e se to dogoditi.
Onda postoji drugi tip spavanja; vi me ne sluate, samo sedite ovde toliko dugo da
oseate pospanost, ne sluate me, ili ta god da ja govorim previe je za vas; oseate malo
dosadu. ta god da ja kaem, oseate tako monotono - to i jeste, jer sve to ja kaem jeste
jedna melodija, melodina pesma. Ja pevam jednu melodiju na milion naina; Patanjali,
Buda, Isus, samo su izgovori. Ja pevam jednu melodiju. To je monotono. Ako oseate da je to
monotono i malo oseate dosadu, ili to ne moete razumeti; to je previe za vas, ili to ide
iznad vae glave, onda takoe moete spavati, ali to spavanje nije dobro. Onda ne treba da
dolazite da me sluate, jer u stvari vi ne sluate, vi spavate. Stoga, zato biste bili fiziki ovde?
Nema potrebe.
Postoji takoe trei tip. U drugom tipu vi morate zaista oseati kvalitet i uiniti vei
napor da budete svesni i da me sluate. Onda je mogue prvi tip da se dogodi. Onda postoji
trei tip koji nije povezan bilo sa sluanjem ili vaim bivanjem u stanju monotonije. To dolazi
iz vae fiziologije. Moda niste spavali dobro nou. Mali broj ljudi spava dobro, stoga kada
niste dobro spavali nou malo ste umorni. Gladni ste spavanja, sedite ovde u jednom poloaju
stalno s istim ovekom, sluate stalno isti glas, vae telo poinje da osea pospanost. To
dolazi iz vaeg tela.
U tom sluaju uradite neto sa svojim spavanjem. Ono mora da se uini dubljim. Nije
mnogo u pitanju vreme - moete spavati za osam sati, ali ako to nije duboko osetiete glad za
spavanjem, izgladnelost - u pitanju je dubina.
Svake noi pre nego to odete na spavanje uradite malu tehniku, a to e vam strahovito
pomoi. Iskljuite svetlo, sednite u svoj krevet spremni za spavanje, ali sedite za petnaest
minuta. Zatvorite oi, i onda ponite s bilo kojim monotonim besmislenim zvukom, na
primer; la, la, la - i ekajte da um doda nove zvukove. Jedina stvar koju treba zapamtiti je da
ovi zvukovi, ili rei, ne treba da budu ni iz jednog jezika koji znate. Ako znate nemaki,
engleski, italijanski, onda ne treba da budu italijanski, nemaki, engleski. Svaki drugi jezik je
dozvoljen koji ne znate - tibetanski, kineski, japanski. Ali ako znate japanski, onda on nije
dozvoljen, onda je italijanski izvanredan. Govorite neki jezik koji ne znate. Biete u tekoi za
nekoliko sekundi, samo prvog dana, jer kako da govorite jezik koji ne znate? On se moe
govoriti, a jednom kada to zapone, besmislenim reima, samo da se odstrani svest i dozvoli
nesvesnom da govori...
Kada nesvesno govori, nesvesno ne zna nijedan jezik. To je vrlo, vrlo stara metoda.
Dolazi iz Starog Zaveta. U tim danima se zvala glossolalia, a nekoliko crkava u Americi je
jo koriste. Oni to nazivaju "govorenje jezicima". To je divna metoda, jedna od najdubljih i
prodire u nesvesno. Zapoinjete sa la, la, la, a onda sve to doe vi nastavite. Samo ete prvog
dana oseati malo tekoe. Jednom kada to doe, vi znate majstoriju toga. Onda za petnaest
minuta, koristite jezik koji vam dolazi, a koristite ga kao jezik; zapravo vi govorite s njim.
Ovo e opustiti svesnost tako duboko; petnaest minuta i onda ete jednostavno lei i uspavati
se. Vae spavanje e biti dublje. Za nekoliko sedmica osetiete dubinu u svom spavanju, a
ujutru ete se oseati potpuno svei. Onda, ak i ako pokuam, ja vas ne mogu uspavati.
Prvi tip je lep; trei tip je jedna vrsta fiziolokog gladovanja - to je bolesno. Trei tip
mora da bude razmatran; prvi tip mora da bude doputen. Zbog drugog tipa, vi se moete
oseati krivim i uiniti svaki napor da izaete iz toga.
Poslednje, sedmo pitanje:
Poto je moderan ovek u takvoj urbi, a Patanjalijeve metode izgleda da uzimaju
tako mnogo vremena, kome se vi obraate ovim predavanjima?
Da, moderan ovek je u urbi, i ba suprotno e biti korisno. Ako ste u urbi, onda e
Patanjali biti koristan jer on nije u urbi. On je lek. Vaem umu treba protivotrov. Pogledajte
to na ovaj nain; jer zapadni um naroito - a sada nijedan drugi um ne postoji, samo zapadni
um je manje ili vie svuda, ak i na Istoku - jeste u urbi. Zbog toga je postao zainteresovan
291
za zen, jer zen daje obeanje iznenadnog prosvetljenja. Zen izgleda kao instant kafa, i ima
izvesnu privlanost. Ali ja znam da zen nee pomoi, jer privlanost nije od zena, privlanost
je zbog urbe. A onda vi ne razumete zen.
Na Zapadu, ta god da se govori o zenu gotovo je neistina; to ispunjava potrebu uma
koji je u urbi, ali to nije pravi zen. Ako odete u Japan i pitate zen ljude, oni ekaju trideset
godina, etrdeset godina da se dogodi prvi satori. ak i za iznenadno prosvetljenje ovek
mora naporno da radi. Prosvetljenje je iznenadno, ali priprema je vrlo duga. To je isto kao
kljuanje vode, grejete vodu; na odreenom stepenu, na sto stepeni, voda naglo isparava.
Upravo isparavanje je iznenadno, ali grejanje morate da podignete do sto stepeni. Grejanje e
trajati, i ono zavisi od vaeg intenziteta.
Ako ste u urbi vi nemate nikakvo zagrevanje, jer u urbi ete morati da imate zen
satori, ili prosvetljenje, upravo usput, ako moe da se dobije, ako moe da se kupi. Jurei, vi
biste eleli da ga zgrabite iz neijih ruku. To se ne moe uraditi na taj nain. Postoji cvee,
sezonsko cvee; zasadite seme i za tri sedmice biljka postaje spremna, a za tri meseca
procveta, nestane, iezne. Ako ste u urbi, bie bolje da se interesujete za droge nego za
meditaciju, jogu, zen, jer droge vam mogu dati snove - trenutne snove - ponekad o paklu,
ponekad o raju. Onda je marihuana bolja nego meditacija. Ako se urite, onda nita veno ne
moe da vam se dogodi, jer venost trai veno ekanje. Ako traite da vam se venost
dogodi, morate biti spremni za nju. urba nee pomoi.
Ovo su zen izreke: Ako ste u urbi, nikada neete stii. Moete stii ak i sedei, ali u
urbi nikada neete stii. Smo nestrpljenje je prepreka.
Ako ste u urbi onda je Patanjali protivotrov. Ako niste ni u kakvoj urbi onda je zen
takoe mogu. Ova tvrdnja e izgledati kontradiktorna, ali to je tako. Takva je realnost,
kontradiktorna. Ako ste u urbi, onda ete morati da ekate mnogo ivota pre nego to vam se
prosvetljenje dogodi. Ako niste u urbi, onda se to odmah sada moe dogoditi.
Ispriau vam jednu priu koju veoma volim. To je jedna stara indijska pria. Narada,
glasnik izmeu neba i zemlje, mitoloka figura, iao je na nebo. On je kao potar: neprekidno
ide gore i dole, donosi poruke odozgo, nosi poruke odozdo. On radi svoj posao. Iao je na
nebo i ba je prolazio pored jednog vrlo, vrlo starog monaha koji je sedeo ispod drveta sa
svojom malom, svojim brojanicama, pevajui Ramino ime. Pogledao je u Naradu i rekao:
"Kuda ide? Ide li na nebo? Uini mi onda jednu uslugu. Pitaj Boga koliko jo moram
ekati" - ak i u samom pitanju, postojalo je nestrpljenje - "podseti ga takoe," rekao je
monah, "da sam za tri ivota sprovodio meditaciju i uzdravanje, i sve to se moglo uraditi,
ima granice za sve." Zahtev, oekivanje, nestrpljenje... Narada je rekao: "Idem i pitau."
Ba pored starog monaha, pod drugim drvetom mlad ovek je plesao i pevao ime
Boga. alei se Narada ga je pitao: "Da li bi ti takoe eleo da pitam za tebe, koliko vremena
e ti trebati?" Ali mladi je bio toliko u ekstazi da nije mario, nije ni odgovorio.
Posle nekoliko dana Narada se vratio natrag. Rekao je starcu: "Pitao sam Boga, on se
nasmejao i rekao, najmanje jo tri ivota". Stari ovek je bacio svoju malu i rekao: "To je
nepravda! Sve to kae Bog je pogreno!" Bio je jako ljut. Onda je Narada priao mladiu koji
je jo plesao i rekao: "ak i ako ti nisi traio, ja sam pitao, ali bojim se da ti sada kaem, jer se
ovaj starac toliko naljutio, ak bi me i udario". Mladi je i dalje igrao, nezainteresovan.
Narada mu je rekao: "Pitao sam njega, i Bog mi je rekao da kaem mladiu da izbroji lie na
drvetu ispod koga plee, isti broj puta e se roditi ponovo dok ne dostigne..." Mladi je sluao,
uao u ekstazu, smejao se, skakao i slavio. Rekao je: "Tako brzo?" Jer zemlja je puna drvea,
miliona i miliona. A samo koliko je ovih ovde listova, toliko puta u se ponovo roditi? Tako
brzo? Bog je beskonano saoseajan, a ja nisam vredan toga!" im je to rekao odmah je
postigao... Tano tog momenta telo je otpalo. Ba tog trenutka on je postao prosvetljen.
Ako ste u urbi, za to e trebati vie vremena. Ako niste u urbi, mogue je upravo
ovog trenutka.
Patanjali je protivotrov za one koji su u urbi, a zen je za one koji nisu u urbi. A ba
se obrnuto dogaa: ljudi koji su u urbi postaju zainteresovani za zen, a ljudi koji nisu u urbi
292
zainteresovani su za Patanjalija. To je pogreno. Ako ste u urbi onda Patanjali... jer on e
vas povui dole i dovesti do vaih ula, a govorie vam o stazi toliko dugo da e to biti ok za
vas. A ako mu dozvolite da ue u vas, vaa urba e ieznuti.
Zbog toga ja govorim; govorim o Patanjaliju zbog vas. Patanjali e sniziti vae
nestrpljenje; povui e vas dole, natrag u realnost. Dovee vas do vaih ula.
Poglavlje 7
MILJENJE O NE-MILJENJU
7. marta 1975. pre podne u Buddha dvorani
I, 46: ta eva sabijah samadhih.
Ove [gore navedene "sjedinjenosti" (samapatti)] jo predstavljaju [takozvane]
"usredsreenosti s klicom" [nesavrenstva].
I, 47: nirvicaravaiaradye 'dhyatmaprasadah.
[Tek] kroz vedrinu (vaisaradya) proisteklu iz duevne nepomuenosti (nirvicara)
javlja se "najdublji unutranji mir" (adhyatmaprasada).
I, 48: rtambhara tatra prajna.
Tek tada ["u tom miru"] Spoznaja (prajna) je istinosna (rtambhara).
69
Kontemplacija nije meditacija. Postoji velika razlika, ne samo u kvantitetu nego i u
kvalitetu. One egzistiraju na razliitim ravnima. Njihove dimenzije su potpuno razliite; ne
samo razliite, nego dijametralno suprotne.
Ovo je prva stvar koju treba razumeti. Kontemplacija se bavi s nekim objektom; to je
kretanje svesti prema (neem) drugom. Kontemplacija je izlaenje panje, kretanje prema
periferiji, odlaenje daleko od centra. Meditacija je kretanje prema centru, daleko od
periferije, daleko od drugog, svega ostalog. Kontemplacija je uperena prema drugome, a
meditacija prema sebi. U kontemplaciji postoji dualnost. Postoje dvoje: kontemplator i
kontemplirano. U meditaciji postoji samo jedno.
Engleska re "meditacija" nije sasvim dobra, ne daje pravi smisao dhyane ili
samadhija, jer sama re "meditacija" daje izgled kao da meditirate o neemu. Dakle pokuajte
da razumete, kontemplacija je meditiranje na neemu; meditacija nije meditiranje na neemu,
nema kretanja dalje od centra, uopte nema kretanja... upravo postojite samo vi, tako totalno
da nema ak ni treperenja, unutranji plamen ostaje nepomian. Drugi je iezao; samo vi
jeste. Ni jedna jedina misao ne postoji. itav svet je iezao. Samo vi jeste, u svojoj
apsolutnoj istoti. Kontemplacija je kao ogledalo koje odraava neto; meditacija je
jednostavno samo odraavanje, ne odraavanje neega - samo ista sposobnost, mogunost da
69
Valja izriito naglasiti ovaj vaan momenat jogistike "gnoseoloke" koncepcije. Naime, tek tamo gde je svaki
unutarnji pokret zaustavljen, stvoreni su uslovi za usklaenje, poistoveenje, "Istinu" (rta) koja znai
usklaenost. Jer, pokret, ak i onaj suptilni kao to je poimanje, intelektualno zahvatanje, krije u sebi mogunost,
rizik opiranja, nesklada, a samim tim i neugode, iaenosti, bola (duhkha). Istina shvaena kao sklad, kao
poistoveenje sa izvesnom prestabiliranom "formom" (dharma) ili "oblikom", odnosno "prirodom" (rupa), kao
nekakav primordijalni ritam (re sa kojim rta ima i etimoloku srodnost) - ne zbiva se, dakle, u poimanju (kao
operaciji), a pogotovu ne na nivou diskurzivnog i verbalnog zakljuivanja. Sledei aforizam izriito naglaava
ovaj vrlo specifian smisao koji prajna poseduje. (Komentar Z.Z.)
293
odrazi, ali ne stvarno odraavanje neega.
Sa kontemplacijom moete dostii do nirviara samadhija - do samadhija bez misli -
ali u nirvichari jedna misao ostaje, a to je misao o nemanju misli. To je takoe misao, zadnja,
sasvim poslednja, ali ona ostaje. ovek je svestan da nema misli, zna da nema misli. Meutim
ta je to znanje o nemanju misli? Ogromna promena se dogodila, misli su iezle, ali sada,
nijedna misao nije sama postala objekat. Ako kaete "ja znam prazninu," onda to nije
dovoljno praznina; misao o praznini postoji. Um jo funkcionie, funkcionie na vrlo, vrlo
pasivan, negativan nain - ali jo funkcionie. Vi ste svesni da postoji praznina. Dakle, ta je
ta praznina koje ste svesni? To je vrlo suptilna misao, najsuptilnija, poslednja izvan koje
objekat potpuno iezava.
Dakle, kad god sledbenik doe kod zen majstora vrlo srean sa svojim postignuem i
kae "postigao sam prazninu," majstor kae, "idi i zbaci tu prazninu odmah, ne donosi je
ponovo meni. Ako si zaista prazan, onda takoe ne postoji misao o praznini."
To je ono to se dogodilo u uvenoj prii o Subhutiu. On je sedeo ispod drveta bez
misli, ak i bez misli o ne-misli. Odjednom je cvee poelo da pada. On je bio zapanjen "ta
se dogaa?" pogledao je okolo; cvee i cvee je pljutalo s neba. Videvi da je zauen,
bogovi su mu rekli: "Ne budi zaprepaen. uli smo danas najveu propoved o praznini. Ti si
je odrao. Pravimo slavlje, i bacamo ovo cvee na tebe kao simbol, cenei i slavei tvoju
besedu o praznini". Subhuti mora da je slegao svojim ramenima i rekao: "Ali ja je nisam
izgovorio". Bogovi su rekli: "Da, nisi je izgovorio, niti smo je mi uli - to je najvea beseda o
praznini".
Ako govorite, ako kaete "ja sam prazan," propustili ste stvar. Do miljenja o nemanju
misli jeste nirviara samadhi, bez kontemplacije. Ali jo zadnji deo... slon je proao, ali rep je
preostao - poslednji deo - a ponekad se rep pokazuje veim nego slon jer je tako tanan. Lako
je da se odbace po strani misli. Kako da se odbaci praznina? Kako da se odbaci nemanje
misli? To je vrlo, vrlo suptilno; kako shvatiti to? To je ono to se desilo kada je zen majstor
rekao sledbeniku: "Idi i odbaci tu prazninu!" Sledbenik je pitao: "Ali kako da odbacim
prazninu?" Onda je majstor odgovorio: "Onda je odnesi odavde; idi odbaci je, ali nemoj stajati
ispred mene sa prazninom u svojoj glavi; uradi neto!"
To je vrlo suptilno. ovek se moe lepiti uz to, ali onda vas um obmanjuje na
poslednjoj stvari. 99.9% stvari vi ste postigli; jo zadnji korak, sto stepeni se kompletira i vi
isparite.
Do ovog mesta, Patanjali kae to je samadhi bez kontemplacije - nirviara samadhi.
Ako postignete ovaj samadhi, vi ete postati vrlo, vrlo sreni, smireni, bezbrini. Biete
unutra uvek sabrani, bez prekida. Imaete kristalizaciju; neete biti obian ovek. Izgledaete
gotovo kao natovek, ali ete morati stalno da se vraate natrag. Biete roeni, umreete.
Toak reinkarnacije se nee zaustaviti jer nemanje misli je isto kao fino seme; mnogo
ivota e proizai iz njega. Seme je vrlo suptilno, drvo je veliko, ali celo drvo je skriveno u
semenu. Seme moe biti seme goruice, tako malo, ali ga ono nosi u sebi. Ono je nabijeno,
ono ima nacrt; ono stalno moe donositi itavo drvo. A iz semena mogu nastati milioni
semenki. Jedno malo seme goruice moe ispuniti itavu zemlju vegetacijom.
Nemanje misli je najsuptilnije seme. Ako ga vi imate, Patanjali to naziva "samadhi sa
semenom," sabia samadhi. Vi ete nastaviti da dolazite, toak e nastaviti da se okree -
raanja i umiranja, raanja i umiranja. To e biti ponavljano. Jo niste spalili seme.
Ako moete spriti ovu misao o nemanju misli, ako moete spaliti ovu misao o ne-
sebi, ako moete izgoreti ovu misao o ne-egu, samo onda se deava nirbia samadhi, samadhi
bez semena. Onda nema raanja, nema smrti. Vi ste transcendirali itavo kruenje, otili ste
izvan. Sada ste ista svesnost. Dualnost je odbaena, vi ste postali jedno. Ovo jedinstvo, ovo
otpadanje od dualnosti je otpadanje od ivota-i-smrti. Ceo toak odjednom staje - vi ste izvan
none more.
Sada emo ui u sutre. One su vrlo, vrlo lepe. Pokuajte da ih razumete. Duboko je
njihovo znaenje. Morate biti vrlo, vrlo svesni da razumete suptilne nijanse.
Ovi samadhiji koji rezultiraju iz meditacije na objektu jesu samadniji sa semenom, i ne
294
daju osloboenje od kruga ponovnog raanja.
Ovi samadhiji koji rezultiraju iz meditacije na objektu... Moete meditirati na bilo
kom objektu, bilo materijalnom ili svetom. Predmet moe da bude novac, ili predmet moe da
bude moksha, krajnje postignue osloboenja. Predmet moe da bude kamen ili kohinor
dijamant; nema razlike. Ako objekat postoji, um postoji; s objektom, um se nastavlja. Um
ima kontinuitet kroz objekat. Um se neprekidno hrani kroz drugo. A kada drugo postoji, vi ne
moete znati sebe; itav um je usredsreen na drugo. Drugo treba ukloniti, sasvim ukloniti,
tako da ne postoji nita za vas da mislite, da ne postoji nita emu biste dali svoju panju, da
nikuda ne moete da se kreete.
Sa objektom, Patanjali kae da ima mnogo mogunosti; moete biti u odnosu sa
objektom kao to razmiljanje biva; moete misliti logino o objektu - tome Patanjali daje
ime savitarka samadhi. To se dogaa mnogo puta; kada naunik posmatra objekat on postaje
potpuno smiren; nijedna misao se ne kree na nebu njegovog bia; on je tako mnogo
apsorbovan objektom. Ili ponekad je dete koje se igra svojom igrakom tako apsorbovano da
se um potpuno, gotovo potpuno zaustavio. Postoji vrlo duboka smirenost. Objekat uzima svu
vau panju, nita ne ostaje iza. Nije mogua uznemirenost, nikakva napetost nije mogua,
nikakva muka nije mogua, jer ste potpuno apsorbovani u objektu, uli ste u objekat.
Naunik, veliki filozof... to se dogodilo Sokratu; on je stajao jedne noi; bila je no
punog meseca, i posmatrao mesec, postao je apsorbovan... Mora da je bio u onome to
Patanjali naziva savitarka samadhi, jer je bio jedan od najloginijih ikada roenih ljudi,
jedan od najracionalnijih umova, sam vrhunac racionalnosti. Razmiljao je o mesecu, o
zvezdama, noi i nebu, zaboravio je sebe potpuno. Sneg je poeo da pada, ujutru je naen
gotovo mrtav, pola tela mu je bilo pokriveno snegom, smrznut, jo je gledao u nebo. Bio je
iv, ali smrznut. Ljudi su doli da saznaju gde je bio, a onda su ga nali kako stoji; itave noi
je stajao ispod drveta. Onda su pitali: "Zato se niste vratili natrag kui? Sneg je padao i ovek
moe umreti." On je odgovorio: "Potpuno sam zaboravio na to. Za mene, on nije padao. Za
mene vreme nije prolazilo. Bio sam toliko apsorbovan u lepoti noi, zvezdama, poretku
egzistencije i kosmosa."
Logika je uvek apsorbovana s drugim, sa harmonijom koja postoji u univerzumu.
Logika se kree oko jednog objekta - nastavlja da se kree okolo, okolo i okolo - i itavu
energiju uzima objekat. To je samadhi sa razumom, savitarka, ali objekat je tu. Nauni,
racionalni, filozofski um dospeva dotle.
Onda Patanjali kae da postoji drugi samadhi, nirvitarka, estetski um - pesnik, slikar
i muziar doseu do njega. Pesnik ulazi direktno u objekat, ne okolo i okolo, ali jo je objekat
tu. On moda ne razmilja o tome, ali njegova panja je usredsreena na to. Moda to nije
delovanje glave, to moe biti srce, ali objekat jo postoji, drugo je tu. Pesnik moe postii ta
vrlo duboka, blaena stanja, ali krug ponovnog raanja se nee zaustaviti, ni za naunika ni za
pesnika.
Onda Patanjali dolazi do saviara samadhija; logika je otpala, ostala je samo ista
kontemplacija - ne o tome - ve samo gledanje u to, posmatranje toga, svedoenje toga.
Dublja podruja se otvaraju ali objekat ostaje tu, a vi ostajete opsednuti s objektom. Vi jo
niste u svom vlastitom Sopstvu - drugo je tu. Tada Patanjali dolazi do nirviare.
U nirviari ubrzo objekat biva nainjen suptilnim. To je najvanija stvar koju treba
razumeti; u nirviari, objekat je nainjen vie i vie profinjenim. Od grubih objekata vi se
kreete do suptilnih objekata - od stene do cveta, od cveta do mirisa. Kreete se prema
profinjenom. Ubrzo dolazi trenutak kada objekat postaje tako nean, gotovo kao da ga nema.
Na primer, ako kontemplirate na praznini, objekta skoro nema, ako meditirate na
nepostojanju. ovek mora da misli, mora da meditira, mora da primi u sebe ideju da nita ne
postoji. Neprekidno meditirajui na nepostojanju, dolazi trenutak kada objekat postaje tako
suptilan da ne moe zadrati vau panju; tako je suptilan da ne postoji nita na ta bi se
kontempliralo, a ovek nastavlja dalje i dalje. Iznenada jednog dana svest odskoi sama od
sebe. Ne nalazei nikakvu redovnu osnovu tamo u objektu, ne nalazei nikakvo vrsto
uporite, ne nalazei nita da prione, svest se odbija i odskae sama od sebe. Vraa se, ona se
295
vraa natrag u svoj vlastiti centar. Onda ona postaje najvia, najistija, nirviara.
Najvie, nirviara, je kada se svest odbija sama od sebe.
70
Ako ponete misliti: "Ja
sam postigao nemanje misli, i postigao sam nepostojanje", opet ste stvorili jedan objekat i
svest se udaljila. Ovo se dogaa tragaocu mnogo puta. Neznajui unutranje misterije, mnogo
puta se bacate na samog sebe. Ponekada dodirnete svoj centar, i opet izlazite iz njega.
Odjednom se javlja ideja: "Da, ja sam postigao". Oseate se tako blaeni, prirodno je da se ta
ideja pojavi. Inae ako se ideja pojavi, opet ete postati rtva neega to je objektivno. ist
subjekt se gubi; jedinstvo postaje dvoje. Opet ima dualnosti.
ovek mora biti svestan da ne dozvoli ideju o nemanju misli. Nemojte pokuavati -
kad god se neto slino ovome dogodi, ostanite u tome. Ne pokuavajte da mislite o tome, ne
pokuavajte da pravite ikakvu pretstavu o tome; uivajte u tome. Moete plesati, nee biti
nevolje, ali ne dozvoljavajte verbalizaciju, ne dozvoljavajte jezik. Plesanje vam nee smetati,
jer u plesu vi ostajete jedinstveni.
U sufi tradiciji, ples se koristi da se izbegne um. Na poslednjem stupnju, sufi majstori
kau: "Kad god doete do take da je objekat iezao, odmah zaponite da pleete tako da se
energija pomeri u telo, a ne u um. Odmah uradite neto, ma ta, i bie od pomoi."
Zen majstori kada to dostignu poinju da se smeju pravim trbunim smehom, slinim
rikanju, lavovskom rikanju. ta oni rade? Energija je tu i po prvi put je jedinstvena. Ako
dopustite bilo ta drugo u umu, odmah tu postoji podela, podela u vaim starim navikama. To
e potrajati za nekoliko dana. Skoite, trite, pleite, izvrite koristan trbuni smeh, uinite
neto tako da se energija uputi u telo, a ne u glavu. Zato to energija je tu, i stari mentalni
obrazac je tu, on moe opet da se pokrene...
Mnogi ljudi mi dolaze, a kad god se to dogodi, nastaje najvei problem - kaem
najvei, jer to nije obian problem. Um odmah zgrabi to i kae: "Da, postigao si." Ego je
uao, um je uao, sve se gubi. Jedna ideja i odmah postoji ogromna podela. Plesanje je dobro.
Moete plesati - nee biti problema oko toga. Moete biti ekstatini, moete proslavljati.
Otuda ja stavljam naglasak na slavlju.
Posle svake meditacije slavite, tako slavljenje postaje deo vas, a kada se krajnje
dogodi, moi ete da slavite.
Ovi samadhiji koji nastaju iz meditacije na nekom objektu jesu samadhiji sa semenom,
i ne daju vam slobodu od kruga raanja i umiranja.
Ceo problem je kako da se bude osloboen od drugog, od objekta. Objekat je ceo
svet. Vi ete stalno iznova dolaziti ako objekat postoji, jer sa objektom postoji elja, s
objektom postoji miljenje, sa objektom postoji ego, sa objektom vi postojite. Ako objekat
otpadne, vi ete odjednom otpasti, jer objekat i subjekat mogu postojati samo zajedno. Oni su
delovi jedan drugog; samo jedan ne moe postojati. To je isto kao novi; glava i pismo
postoje zajedno. Ne moete sauvati jedno, a baciti drugo. Ne moete sauvati glavu, a
odbaciti rep - oni su zajedno. Ili ih sauvate zajedno, ili ih oboje odbacite. Ako odbacite
jedno, drugo je isto odbaeno. Subjekat i objekat su zajedno; oni su jedno, aspekti jedne
stvari. Ako objekat otpadne, itava konstrukcija subjekta se odmah rui; onda vie niste stara
osoba. Onda ste izvan, a jedino izvan je ono to je izvan ivota i smrti.
Moraete da umrete, moraete da budete ponovo roeni. Dok umirete, isto kao drvo,
sakupljate sve svoje elje ponovo u semenu. Ne idete vi u naredno roenje; seme leti i odlazi
u drugo roenje. Sve eljeno to ste iveli - vae frustracije, vai neuspesi, vai uspesi, vae
ljubavi, vae mrnje - dok umirete, sva energija se sakuplja u seme. To seme je od energije, to
seme iskae iz vas, pomera se u matericu. Opet to seme ponovo vas stvara, isto kao seme u
drvetu. Kada e drvo umreti, ono sauva sebe u semenu. Kroz seme drvo nastavlja da postoji;
kroz seme vi nastavljate da postojite. Zbog toga Patanjali to zove sabia samadhi. Ako
objekat postoji vi ete morati stalno da se raate, moraete da prolazite kroz istu bedu, isti
pakao koji je ivot, dok ne postanete bez semena.
70
Postigavi zrelost da se odbija od svih objekata, u niim oblicima samadhija, svest se odbija i od same sebe, ne
vezuje se ni za samu sebe.
296
A ta znai bez semena? Ako objekat vie ne postoji, nema semena. Onda sve vae
prole karme jednostavno ieznu, jer u stvari nita niste uinili. Sve je uinio um - ali vi ste
bili identifikovani, mislili ste da ste vi um. Sve je uinilo telo - ali vi ste bili identifikovani,
mislili ste da ste telo.
U samahiju bez semena, kada samo svest postoji u svojoj potpunoj istoti, po prvi
put razumete celu stvar: da nikada niste bili inilac. Nikada niste eleli ni jednu jedinu
stvar. Nije potrebno da elite, jer sve je u vama. Vi ste glavni. Bilo je smeno s vae strane
da elite, a zato to ste eleli postali ste prosjak.
Obino mislite drugaije - mislite da zato to ste prosjak, zbog toga elite. Ali u
samadhiju bez semena nastaje ovo razumevanje, da je to ba suprotno: zato to elite vi ste
prosjak. Okrenuti ste potpuno naopako. Ako elja iezne, jednostavno odjednom postajete
car. Prosjak nikada nije postojao. To je bilo zato to ste eleli, zato to ste previe mislili o
objektu, tako ste bili mnogo opsednuti objektom i objektima, da niste imali vremena ni
mogunosti, a ni prostora da gledate unutra. Potpuno ste zaboravili ono to je iznutra.
Unutra je boansko, unutra je sam Bog.
Zbog toga hindusi nastavljaju da govore: "Aham brahmasmi." Oni kau: "Ja sam
najvie". Ali samo kazivanjem toga, to se ne moe postii. ovek mora da dostigne nirviara
samadhi. Samo onda upaniade postaju istinite, samo onda Bude postaju prave. Vi postajete
svedok. Kaete: "Da, oni su u pravu," jer sada je to postalo vae vlastito iskustvo.
Pri postizanju najvie faze istoe samadhija, nastaje duhovna svetlost.
Nirviara vaisharadye adhyatma prasadah. Ova re prasad je vrlo, vrlo lepa. Ona
oznaava milost. Kada je ovek u svom vlastitom biu namiren, doao kui, odjednom
blagoslov... sve to je ikada eleo sada je ispunjeno. Sve to ste eleli da budete, odjednom vi
jeste, a niste za to uinili nita, niste uloili nikakav napor. U nirviara samadhiju ovek
dolazi do znanja da u samoj svojoj prirodi, najdubljoj prirodi, on je uvek ispunjen - ostvarenje
plee!
Pri postizanju najvee istote...
Kakva je ta najvia istota? Ona gde ak ni misao ni nemanje misli ne postoje. To je
najvea istota; gde je ogledalo jednostavno ogledalo, nita se ne reflektuje na njemu - jer ak
i refleksija je jedna vrsta neistote. To zapravo ne ini ogledalu nita, ali jo uvek ogledalo
nije isto. Refleksija ne moe uiniti nita ogledalu. Nee ostaviti nikakve otiske, to nee
ostaviti nikakve tragove na ogledalu, ali dok to postoji ogledalo je time ispunjeno, neim
drugim. Neto strano je ulo; ogledalo nije u svojoj najveoj istoti; ogledalo nije bezazleno -
neto je tu.
Kada je um potpuno nestao i kad nema ni ne-uma, nema ni jedne jedine misli ni o
emu, ak ni o stanju bivanja u takvom blaenom trenutku - vi ste jednostavno u toj najveoj
istoti nirviara stanja samadhija - postoji svitanje duhovne svetlosti; mnoge stvari se
dogaaju.
To se dogodilo Subutiju; odjednom se cvee pojavilo bez ikakvog poznatog razloga, a
on nije uinio nita. Da jeste, onda ga cvee ne bi obasulo. On jednostavno nije bio svestan
niega, bio je toliko u sebi - ak bez talasia na povrini svesnosti, nije ak bilo ni odraza u
ogledalu, nije bilo ak ni oblaka na nebu - niega.
Obasulo ga cvee... to je ono to Patanjali kae: Nirviara vaisharadye adhyatma
prasadah - odjednom se spustila milost. U stvari, ona se uvek sputala.
Vi niste svesni; upravo sada cvee nebeske milosti vas obasipa, ali niste prazni tako da
ga ne moete videti. Samo oima praznine cvetovi nebeski se mogu videti, jer oni nisu cvetovi
iz ovog sveta, to su cvetovi iz drugog sveta.
Svi oni koji su to postigli slau se u jednoj stvari: da u tom konanom postignuu
ovek osea da je bez ikakvog razloga sve ve ispunjeno. ovek se osea blaenim, a da nita
nije uinio za to. Vi ste uradili neto oko meditacije, uradili ste neto oko kontemplacije,
297
uinili ste neto oko toga kako da se ne veete za objekat, uinili ste neto u tom pravcu, ali
niste nita uinili da vas iznenadno blaenstvo zapljusne. Niste uinili nita da ispunite svoje
tenje.
Sa objektom, beda postoji; sa eljom - jadan um; sa zahtevajuim, sa jadikujuim
umom - pakao. Iznenada kada objekat nestane, pakao takoe iezava i nebo vas jednostavno
zapljuskuje. To je trenutak milosti. Ne moete rei da ste postigli to. Jednostavno moete rei
da nita niste uinili. To je znaenje milosti: prasadah. To se deava bez injenja iega s vae
strane. Zapravo to se uvek dogaalo, ali vi ste to nekako proputali. Tako ste mnogo zauzeti
objektima da zbog toga ne moete gledati unutra, ta se tamo dogaa. Vae oi nisu okrenute
prema unutra, vae oi se kreu spolja. Vi ste roeni ve ispunjeni. Ne treba vam nita, ne
treba da se pomerite nijedan korak. To je znaenje prasada.
Postoji svitanje duhovne svetlosti.
Uvek ste bili okrueni tamom. Sa sveu koja se kree prema unutra dolazi svetlost, i
u toj svetlosti saznajete da nije ni bilo tame. Samo niste bili usaglaeni sa sobom; to je bila
jedina tama.
Ako razumete ovo, samo sedei smireno sve je mogue. Ne vrite putovanje i stiete
do cilja. Ne radite nita, a sve se deava. Teko je razumeti to, jer um kae: "Kako je to
mogue? A ja sam inio tako mnogo. ak ni onda blaenstvo se nije dogodilo, stoga kako se
moe dogoditi ako se ne radi nita?" Svako je u potrazi za sreom, i niko je ne nalazi. I tada
um kae, sasvim logino, ako tako mnogo traganja nije pomoglo, kako moe pomoi da se ne
trai uopte? Ljudi koji govore o ovim stvarima mora da su poludeli: "ovek mora naporno
da trai, samo onda je to mogue." A um nastavlja da kazuje: "Naporno trai, uloi vie
napora, tri brzo, jer cilj je tako dalek."
Cilj je u vama. Nema potrebe ni za kakvom brzinom i nije potrebno nigde ii. Uopte
nije potrebno nita initi. Jedina potrebna stvar je da se sedi tiho u stanju nedelovanja, bez
ikakvog objekta, samo da se tako potpuno bude sam sa sobom, tako potpuno usrediten, da
se ak ni talasi ne pojavi na povrini. A onda se dogaa prasad, milost se sputa na vas,
blagoslovi vas obasipaju, celo vae bie je ispunjeno s nepoznatim blagoslovom. Onda sm
ovaj svet postaje nebo. Onda sm ovaj ivot postaje boanski. Onda niega nema pogrenog.
Onda je sve savreno, kako treba da bude. S vaim unutranjim blaenstvom, oseate
blaenstvo svuda. S novom percepcijom, s novom jasnoom, ne postoji drugi svet, ne postoji
drugi ivot, ne postoji drugo vreme. Ovaj trenutak, sama ova egzistencija je jedino to Jeste.
Dok ne osetite Sebe (kao Sopstvo), nastavie da izostaju svi blagoslovi koje
egzistencija daje samo kao dar.
Prasad znai da je to dar od egzistencije. Vi niste to zaradili, ne moete polagati
pravo na to. Zapravo, kada trailac ode, odjednom to je tu.
Za vreme postizanja stadijuma najvie istote nirviara samadhija, nastaje duhovna
svetlost.
...a vae unutarnje bie je od prirode svetlosti. Svest je svetlost, svest je jedina svetlost.
Vi postojite vrlo nesvesno, radei stvari, neznajui zato; elei stvari, neznajui zato; traei
stvari, neznajui zato; besciljno u nesvesnom spavanju. Somnabulizam
71
je jedina duhovna
bolest - hodanje i ivljenje u spavanju.
Postanite vie svesni. Ponite biti svesni s objektima. Gledajte u stvari s vie budnosti.
Prolazite pored drveta; pogledajte ga s vie budnosti. Zaustavite se za asak, pogledajte u
drvo; protrljajte svoje oi, pogledajte u drvo s vie budnosti. Saberite svoju svest, pogledajte u
drvo i vidite razliku. Odjednom kada ste budni, drvo je drugaije; vie je zeleno, vie je ivo,
lepe je. Drvo je isto, samo ste se vi promenili. Pogledajte u cvet kao da itava vaa
egzistencija zavisi od tog pogleda. Dovedite itavu svoju svest na cvet, i odjednom, cvet se
71
Mesearstvo.
298
preobraava - on je sjajniji, on je blistaviji. On ima neto od sjaja venog, kao da je veno
ulo u prolazno u obliku cveta.
Pogledajte u lice vaeg supruga, vae ene, vaeg prijatelja, vaeg voljenog, s
budnou; meditirajte na tome, i odjednom ete videti ne samo telo, nego ono to je izvan tela,
to dolazi iz tela. Postoji aura oko tela, od duhovnog. Lice voljenog nije vie lice vaeg
voljenog; lice voljenog je postalo lice boanskog. Pogledajte u svoje dete. Pogledajte ga kako
se igra s potpunom budnou, svesnou, i odjednom objekat je preobraen.
Prvo zaponite da radite s objektima. Zbog toga Patanjali govori o drugim
samadhijima pre nego to govori o nirviara samadiju, samadhiju bez semena. Zaponite sa
objektima i kreite se prema sve suptilnijim objektima.
Na primer, ptica peva na drvetu; budite budni, kao da u tom momentu vi postojite i
pesma ptice - svet ne postoji, nije od vanosti. Usredsredite svoje bie prema pesmi ptice i
videete razliku. Saobraajna buka vie ne postoji, ili postoji na samoj periferiji egzistencije,
daleka, udaljena, a mala ptica i njena pesma ispunjavaju potpuno vae bie - samo vi i ptica
postojite. A onda kada pesma prestane, sluajte odsustvo pesme. Onda objekat postaje
suptilan, jer...
Pamtite uvek: kada pesma prestane ona ostavlja odreen kvalitet u atmosferi - u
odsustvu. To vie nije isto. Atmosfera se potpuno promenila jer pesma je postojala i onda je
pesma iezla... sada je odsustvo pesme. Posmatrajte to - itava egzistencija je ispunjena
odsustvom pesme. A to je lepe nego pesma, jer je to pesma tiine. Pesma je koristila zvuk, a
kada zvuk iezne, odsustvo koristi tiinu. Nakon to je ptica pevala, tiina je dublja. Ako
moete posmatrati to, ako moete biti budni, vi sada meditirate na vrlo suptilnom objektu,
vrlo suptilnom objektu. Osoba se kree, divna osoba se kree - posmatrajte osobu. A kada ona
ode, sada posmatrajte odsustvo; ona je ostavila neto. Njena energija je promenila sobu; to
vie nije ista soba.
Kada je Buda umirao, Ananda ga je pitao... jecao je, lio suze i rekao: "ta e sada biti
s nama? Bili ste ovde a mi nismo mogli postii.
72
Sada vie neete biti ovde, ta emo mi
raditi?" Kae se da je Buda odgovorio: "Sada volite moje odsustvo, budite paljivi prema
mom odsustvu." Za pet stotina godina nikakve statue nisu pravljene, tako da se odsustvo
moglo oseati. A umesto statua samo bodhi drvo je bilo naslikano. Hramovi su postojali, ali
ne sa Budinom statuom; samo bodhi drvo, kameno bodhi drvo, u njegovom podnoju je
odsustvo Bude, a ljudi bi dolazili i sedeli, posmatrali drvo, i pokuali da opaze odsustvo Bude
ispod drveta. Mnogi su dostigli vrlo duboku tiinu i meditaciju. Onda, ubrzo je suptilni oblik
bio izgubljen i ljudi su poeli da govore: "O emu meditiramo? Samo drvo postoji, ali gde je
Buda?" Jer da bi se osetio Buda u njegovom odsustvu potrebna je vrlo, vrlo duboka bistrina i
paljivost. Onda, oseajui da vie ljudi ne mogu meditirati na suptilnom odsustvu, stvorene
su statue.
Ovo moete initi sa svakim svojim ulom, jer ljudi imaju razliite sposobnosti i
senzibilnosti. Na primer, ako imate muziko uho, onda je dobro da posmatrate i da budete
paljivi sa pesmom ptice. Za nekoliko sekundi ona postoji, a onda nestaje. Onda posmatrajte
odsustvo. I biete ushieni, ako budete mogli posmatrati odsustvo. Odjednom je objekat
postao vrlo suptilan. On e zahtevati vie panje i vie svesnosti nego stvarna pesma ptice.
Ako imate dobar njuh... vrlo mali broj ljudi to ima; oveanstvo je gotovo potpuno
izgubilo njuh. ivotinje su bolje, njihovo ulo mirisa je daleko osetljivije, sposobnije od
oveijeg. Neto se dogodilo ovekovom nosu, neto je krenulo loe; mali broj ljudi ima
prijemljiv nos; inae, ako vi imate - onda budite blizu cveta, pustite da vas miris ispuni.
Ubrzo, kada se udaljite daleko od cveta, vrlo polako, ipak nastavite da budete paljivi prema
mirisu, aromi. Kako se udaljavate, miris e postati sve suptilniji i suptilniji, i trebae vam vie
svesnosti da oseate to. Postanite njuh. Zaboravite o celom telu; dovedite svu svoju energiju u
nos, kao da samo nos postoji. A uskoro, ako izgubite trag mirisa, krenite napred nekoliko
koraka blie; opet obuhvatite miris, onda natrag, kreite se unatrag. Ubrzo ete biti sposobni
da miriete sa vrlo, vrlo velike distance - niko nee moi da mirie taj cvet odatle. A onda
72
Ostvariti prosvetljenje.
299
nastavite da se kreete. Na vrlo jednostavan nain inite objekat suptilnim. A onda e doi
momenat kada neete biti sposobni da omiriete miris; sada miriete odsustvo. Sada miriete
odsustvo, gde je trenutak ranije bio miris, a vie nije tu. To je drugi deo njegovog postojanja,
odsutan deo, tamni deo. Ako moete mirisati odsustvo mirisa, ako ga moete osetiti, to e
nainiti razliku; to ini razliku, onda je objekat postao vrlo suptilan. Dakle, to je stizanje blizu
nirviara stanja, (do) stanja samadhija bez misli.
Muhamed je koristio - samo jedna prosvetljena osoba - miris kao objekat za
meditaciju. Islam je to nainio objektom meditacije. To je lepo.
Zato je miris iezao od ljudi? Ima mnogo sloenih stvari ukljuenih u to, ali ja vam
ih elim rei samo usput, tako da ih moete zapamtiti. A ako preete ove barijere, odjednom
e se sposobnost mirisa povratiti natrag. Ona je potisnuta.
Morate znati da miris ima jako udela u seksu. Potiskivanje seksa je postalo
potiskivanje mirisa. ivotinje prvo miriu telo pre nego to vode ljubav. Zapravo one miriu
seks centar pre nego to vode ljubav. Ako im seks centar da signal: "Da, prihvaen si,
dozvoljeno je" - samo onda oni vode ljubav, inae na drugi nain ne.
Ljudsko telo takoe daje mirise - mamljenja, odbijanja, privlanosti. Telo ima svoj
vlastiti jezik i simbole, ali u drutvu je vrlo teko da ga omiriete. Ako razgovarate sa svojim
prijateljem i njegova ena pone da vas mirie i upuuje vam poziv na seks, ta ete uraditi?
To e biti opasno. Dakle jedini nain da civilizacija izae na kraj s tim je da potpuno uniti
miris, jer je to pojava povezana sa seksom. Idete ulicom i ena prolazi; moda nije svesno
zainteresovana za vas, ali ona odaje miris, mamei miris. ta da se radi? Vi elite da vodite
ljubav sa svojom enom. Ona je vaa ena, stoga naravno kada vi elite da vodite ljubav ona
mora da vodi ljubav, ali vam njeno telo daje signal o nemanju ljubavi, nemanju pozivanja, o
antipatiji - ta ete uraditi? A tela su neobuzdana; ne moete ih kontrolisati potpuno pomou
uma. Miris postaje opasan; on postaje seksualan. On je seksualan.
Zbog toga su na parfemima sva imena seksualna. Otidite u prodavnicu i pogledajte
nalepnice na parfemima - svi su seksualni. Parfem je seksualan, a nos je potpuno zatvoren.
Zato to islam ne zabranjuje seks, prihvata ga, i islam ne porie seks, prihvata ga, i islam se ne
odrie sveta seksa, zbog toga islam moe dati malo slobode osetljivosti mirisa. Nijedna druga
religija u svetu ne moe to uiniti.
Inae miris moe postati vrlo, vrlo lep ako ga nainite objektom meditacije. To je vrlo
suptilna pojava, i ubrzo moete ii do najsuptilnijeg.
Hindusi su takoe koristili odreene vrste mirisa, naroite insense
73
u hramovima, ali
njihov insens je drugaiji. Isto kao to postoje seksualni mirisi, postoje i spiritualni, a oba su
povezana zajedno. Posle vrlo dugog traganja hindusi su otkrili naroite mirise koji nisu
seksualni. Upravo suprotno, energija se kree navie, a ne nanie. Insens postaje vrlo, vrlo
vaan. Oni su ga koristili u hramovima; to pomae isto kao to ima muzike koja vas moe
uiniti seksualnim, i postoji muzika koja vas moe uiniti spiritualnim. Naroito je moderna
muzika vrlo seksualna; klasina muzika je vrlo spiritualna. Isto postoji kod svih ula; postoje
slike koje mogu biti spiritualne, seksualne; zvuci, mirisi, koji mogu biti seksualni, spiritualni.
Svako ulo ima dve mogunosti; ako energija pada kroz njega na dole, onda je ono seksualno;
ako se energija uzdie navie, onda je ono spiritualno.
Moete uiniti to sa insensom. Zapalite insens, meditirajte na njemu, oseajte ga,
miriite ga, budite ispunjeni s njim, a onda se udaljite, daleko od njega. I nastavite da
meditirate na njemu; neka postane sve suptilniji i suptilniji. Dolazi trenutak kada moete
oseati odsustvo odreene stvari. Onda ste doli do vrlo duboke svesnosti.
U toku postizanja najvie istote nirviara stanja samadhija, javlja se duhovna
svetlost.
Ali kada objekat potpuno iezne, prisustvo objekta iezne i odsustvo objekta
iezne, misao iezne i nemanje misli iezne, um iezne i ideja o nemanju uma iezne,
73
Kod nas je to odomaen izraz za indijske miriljave tapie od sandalovine ili rue.
300
samo onda moete dostii najvie. Dakle, to je trenutak kada se odjednom milost sputa na
vas. To je trenutak kada vas obasipa cvee. To je trenutak kada ste povezani sa izvorom
ivota i postojanja. To je trenutak kada vie niste prosjak; postali ste car. To je trenutak kada
ste krunisani. Pre toga bili ste na krstu; ovo je trenutak kada krst iezava a vi ste krunisani.
... u nirviara samadiu svesnost je ispunjena istinom.
Dakle, istina nije zakljuak koji treba biti postignut; istina je iskustvo koje treba da se
postigne. Istina nije neto o emu moete misliti; to je neto to vi moete biti. Istina je
iskustvo sebe kao totalno samog, bez ikakvog objekta. Istina jeste vi u vaoj najvioj istoti.
Istina nije filozofski zakljuak. Nikakav silogizam
74
vam ne moe dati istinu. Nikakva teorija,
nikakve hipoteze vam ne mogu dati istinu. Istina vam dolazi kada um iezne. Istina je ve tu
skrivena u umu, a um vam ne dozvoljava da pogledate u nju, jer um uvek izlazi van i pomae
vam da gledate u objekte.
U nirviara samadiu svest je ispunjena istinom.
Ritambhara je vrlo lepa re, to je isto kao Tao. Re istina ne moe je potpuno
objasniti. U Vedama ona se naziva rit. Rit oznaava sam temelj kosmosa. Rit oznaava sam
zakon egzistencije. To nije samo istina; istina je previe suva re i nosi u sebi mnogo od
logikog kvaliteta. Mi kaemo: "Ovo je istina, a ono je neistina," i odluujemo koja teorija je
istinita a koja je neistinita. Istina nosi mnogo logike u sebi. To je logina re. Rit oznaava
zakon kosmike harmonije, zakon koji pokree zvezde, zakon kroz koji godinja doba dolaze
i odlaze, sunce se raa i zalazi. No sledi dan, i smrt sledi roenje. Um kreira svet, a nemanje
uma vam omoguava da znate ono to jeste. Ritam oznaava kosmiki zakon, najdublju sr
egzistencije.
75
Bolje nego da se naziva istinom je da se zove samom osnovom postojanja ili bia.
Izgleda kao da je istina udaljena stvar, neto to postoji odvojeno od vas. Ritam je vae
najdublje bie, najdublje bie svega, ritambhara. U nirviara samadhiu svest je ispunjena
ritambharom, kosmikom harmonijom. Ne postoji nesklad, nema konflikta; sve se pokazuje
kao savreno. ak i pogreno se apsorbuje, ne odbacuje se; ak i ravo se apsorbuje; ak i
otrov se apsorbuje, ne odbacuje se; nita se ne odbacuje.
U istini, neistina se odbacuje. U ritambhari, celina je prihvaena, a celina je takva
harmonina pojava da ak i otrov u njoj igra svoju ulogu. Ne samo ivot, nego takoe i smrt -
sve se vidi u novom svetlu. ak i patnja, dukha, uzima u tome novi kvalitet. ak i runo
postaje lepo, jer u momentu svitanja, ili javljanja ritambhare, vi razumete po prvi put zato
suprotnosti postoje. A suprotnosti vie nisu suprotnosti; one su sve postale nadopune,
pomau jedna drugoj.
Sada nemate nikakvu albu, nikakvu albu protiv egzistencije. Sada razumete zato su
stvari kakve jesu, zato smrt postoji. Sada znate da ivot ne moe postojati bez smrti. ta bi
ivot bio bez smrti? ivot bi jednostavno bio nepodnoljiv bez smrti, i ivot bi jednostavno
bio ruan bez smrti - samo zamislite!
Postoji pria o Aleksandru Velikom, koji je tragao da pronae neto to ga moe
uiniti besmrtnim. Svako traga za neim slinim tome, a kada je Aleksandar tragao, on bi to
naao. Bio je tako moan ovek. Traio je, traio i jednom je doao do peine gde mu je jedan
mudar ovek rekao: "Ako pije vodu iz te peine - u toj peini je bila reica - postae
besmrtan!" Aleksandar mora da je bio nepromiljen. Svi Aleksandri su nepromiljeni, inae
on je trebao da pita mudraca da li je on pio sa reice ili ne. Nije pitao; bio je u tako velikoj
urbi. Ko zna? Moda ne bi mogao ni da stigne do peine pre nego to umre... stoga je
pojurio.
Stigao je do peine. U njoj je bio vrlo srean; kristalno bistra voda se nalazila; nikada
74
Logiki zakljuak, posredni zakljuak.
75
Sanskritska re rtam znai i poredak, tok ili shema zbivanja. To je kljuna re u Vedama kojom se sve svodi
na implicitni kosmiki poredak kao zakon kome su i bogovi podloni.
301
nije video takvu vodu. Upravo je hteo da pije vodu... odjednom je graknuo gavran koja je
sedeo u peini: "Stani. Ne ini to. Ja sam uradio to i patim. Aleksandar je pogledao gavrana i
rekao: "ta kae? Pio si, i od ega pati?" On je odgovorio: "Sada ne mogu umreti, a elim
da umrem. Sve je zavreno. Saznao sam sve to ivot moe dati. Upoznao sam ljubav i
izrastao sam izvan nje. Upoznao sam uspeh; bio sam kralj vrana, a sada sam sit svega, saznao
sam sve to se moe saznati. Svako koga sam znao umro je; vratili su se natrag na odmor, a ja
se ne mogu odmoriti. Na sve naine sam pokuavao da se ubijem, ali ni sa im nisam uspeo.
Ne mogu umreti jer sam pio u ovoj prokletoj peini. Bolje je da niko ne zna za to. Pre nego
to bude pio, meditiraj o mom stanju - onda moe piti." Kae se da je Aleksandar po prvi
put razmislio o tome, i vratio se natrag a da nije pio vodu na reici iz te peine.
ivot bi bio jednostavno nepodnoljiv, ako ne bi bilo smrti. Ljubav bi bila
nepodnoljiva, ako ne bi bilo njene suprotnosti. Ako se ne moete odvojiti od svoje voljene, to
bi bilo nepodnoljivo; cela stvar bi bila tako monotona, to bi stvorilo dosadu. ivot postoji sa
suprotnostima - zbog toga je tako interesantan. Sastajanje i udaljavanje, opet prilaenje i
udaljavanje; uzdizanje i padanje. Zamislite samo talas na okeanu koji se podigao i ne moe
pasti, samo zamislite sunce koje se uzdiglo a ne moe zai. Kretanje od jednog polariteta do
drugog tajna je ivota, koji nastavlja da bude interesantan. Kada se upozna ritambhara,
osnovni zakon svega, sam temelj svega, sve se popravlja i ovek razume. Onda se ne ali.
ovek prihvata: sve to jeste, lepo je.
Zbog toga svi koji su spoznali kau da je ivot savren; vi ga ne moete popraviti.
U nirviara samadiu svest je ispunjena istinom.
Nazovite to Tao... Tao daje znaenje ritambhare mnogo ispravnije; ali jo uvek
moete ostati s reju ritambhara, to e biti mnogo lepe. Neka ona ostane tu. ak i njen zvuk
- ritambhara ima neki kvalitet harmonije. Istina je previe suva, logiki koncept. Ako moete
nainiti neto iz istine s ljubavlju, to e biti blie ritambhari. To je skrivena harmonija
Heraklitova, ali to se deava samo kada je objekat potpuno iezao. Vi ste samo sa svojom
svesnou i nema nikog drugog. Ogledalo bez odraza...
Poglavlje 8
MAJSTOR SE POJAVLJUJE
8. marta 1975. u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Kako prosvetljena osoba poput Krinamurtija ne moe uvideti da ne pomae ljudima?
Ako je prosvetljen zar ne bi bio u stanju da vidi sve? Vi kaete da ste u stanju da pomognete
svim vrstama ljudi, ali takoe kaete da ste kontradiktorni sa svrhom; tako da e neki ljudi
otii. Ako ste u stanju da pomognete svima, zato neki treba da odu?
Osoba kao Krinamurti moe da vidi, da zna. Nema prepreke, nema smetnje, ona vidi
sve to se deava oko nje. Ali prosvetljena osoba ne moe da uradi sve. Ona treba da bude
kakva jeste, nevezana i prirodna. injenje donosi napetost, i injenje vas ini neprirodnim.
Onda plovite protiv struje. Krinamurti zna ta se dogaa, ali on ne moe uiniti nita. On
mora dopustiti to da se desi. Na taj nain celina to hoe. Nita se s tim ne moe uiniti.
inilac je uvek u neznanju. inilac se nikada ne nalazi kada je ovek probuen. Kada je
ovek probuen, on prihvata apsolutno sve kako jeste.
Stoga ne mislite da Krinamurti ne zna. On savreno zna, ali ovo je nain kako se to
deava. Tako se to dogaa. A nema nikog unutra da sudi, da li to ovako treba da se dogodi ili
drugaije. Nita se ne moe uraditi. Ruin cvet je ruin cvet, a mango drvo je mango drvo.
Mango drvo ne moe dati ruu, biljka rua ne moe dati mango plodove. Ovo je nain kako
302
to jeste - totalno prihvatanje.
A kada kaem "totalno prihvatanje," to je upravo da bih vam objasnio. Inae, u
prosvetljenoj svesti nema prihvatanja jer nema ni odbacivanja. Zbog toga ja to nazivam
totalnim. To je najvia predanost celini. Sve je dobro. Bilo da vam ja mogu pomoi ili ne, to
nije na meni da odluim. Celina odluuje, i celina koristi mene. To zavisi od nje. Ako je
dobro da se ljudi ne pomognu, onda celina nee dozvoliti meni da pomognem ljudima, ali ja
nisam nigde u tome. To je stanje prosvetljenja. Vi ne moete razumeti to jer uvek mislite u
terminima poinilaca. Prosvetljena osoba zapravo ne postoji; ona nije tu.
76
To je ogromna
praznina; tako, ta god da se dogodi, dogodi se; ta god da se ne dogodi, ne dogodi se.
Vi me pitate:
Kaete da ste u stanju da pomognete svim vrstama ljudi, ali takoe kaete da ste
kontradiktorni sa svrhom; tako da e neki ljudi otii. Ako ste u stanju da pomognete svima,
zato neki treba da odu?
Da, tako je to. Svima mogu pomoi. Kada kaem da svi mogu dobiti pomo kroz
mene, ne mislim da svi treba da se pomognu, jer to nije do mene. To takoe zavisi od osobe
koja e biti pomognuta. To je pola-pola. Reka tee i ja mogu piti iz nje, ali treba li ja da
pijem? To nije sigurno; nekoliko e otii. Moda za njih nije pravo vreme, a nikome se ne
moe pomoi kada nije pravo vreme. Sve se dogaa u svoje sopstveno vreme.
Nekima se ne moe pomoi jer su zatvoreni. Ne moete ih prisiliti, ne moete biti
nasilni. Duhovna pojava se dogaa u dubokoj pasivnosti, kada je sledbenik pasivan, samo
onda se to dogaa. Ako naem da ste previe aktivni sa svoje strane, ili ako otkrijem da ste
previe zatvoreni, ili ako naem da nije pravo vreme za vas, najbolje to se moe dogoditi je
da odete od mene... jer biste jednostavno gubili svoje vreme - ne moje, jer ja nemam vreme -
jednostavno ete gubiti svoje vreme.
U meuvremenu, vi ste poremeeni. Trebali ste da budete negde drugde u svetu, na
trnici. Trebali ste biti na nekom drugom mestu, jer tamo bi se vaa zrelost dogodila. Ovde
gubite svoje vreme, ako nije za vas pravo vreme. Bolje je da odete. Treba vam jo vremena da
se kreete po svetu. Jo niste spremni, jo niste zreli, a zrelost je sve, jer majstor ne moe
uiniti nita; on nije poinilac. Ako ste vi zreli i majstor je prisutan, neto od celine tee kroz
majstora i dosee do vas, i zrelo voe pada na zemlju. Ali nezrelo voe nee opasti, i dobro je
da ne opadne.
Dakle, kada kaem da sam kontradiktoran, podrazumevam da je odreena vrsta
situacije uvek stvorena, ne od mene, ve pomou celine kroz mene. Tako da ljudima koji jo
nisu spremni nije dozvoljeno da gube svoje vreme. Moraju otii i nauiti lekciju, proi kroz
patnju u ivotu, postii odreenu zrelost, i onda doi k meni. Ja moda neu biti ovde - onda
e neko drugi biti ovde. Jer to nije pitanje mene ili nekog drugog; sve prosvetljene osobe su
iste. Ako ja nisam ovde, u ovom telu, neko drugo telo moda deluje za celinu, stoga nije
potrebno uriti. Egzistencija moe ekati za venost. Ali ako ste nezreli, vama se ne moe
pomoi.
Postoje uitelji - ja ih ne nazivam majstorima jer oni nisu probueni, oni su uitelji -
oni nee dopustiti ak ni nezreloj osobi da ode. Oni e stvoriti takvu vrstu situacije u kojoj
osoba ne moe pobei. Oni su opasni, jer ako osoba nije zrela, oni je poremete. Ako osoba
nije zrela, i neto joj se d izvan pravog vremena sazrevanja, ona nee biti kreativna, bie
destruktivna.
To je isto kao kada malo dete ponete uiti o seksu, a ono ne zna ta je to, i njegova
pobuda se jo nije probudila; vi unitavate njegov um. Kada se elja pojavi, kada postoji
pobuda, onda e ono biti otvoreno, spremno da razume.
Duhovnost je isto kao seks. Seks trai odreenu zrelost; oko etrnaeste godine dete e
biti spremno. Njegova vlastita pobuda e postojati. Ono e poeti da pita, trai, i elee da zna
sve vie i vie o tome. Samo onda postoji mogunost da mu se objasne odreene stvari. Isto se
76
Ne postoji kao osoba, kao inilac. Prosvetljen ovek je sama celina koja ini sve.
303
dogaa sa duhovnou; pri odreenoj zrelosti pobuda se javlja; traite Boga. Sa svetom je
gotovo; iveli ste u njemu sasvim, videli ste sve to je bilo potrebno. To je zavreno; to nema
privlanosti; to nema znaaja. Sada se pojavila pobuda da znate znaaj same egzistencije.
Igrali ste sve igre, a sada znate da su one igre. Sada vas nijedna igra ne privlai, svet je
izgubio znaaj - onda ste zreli.
Sada e vam trebati majstor,
77
majstori su uvek tu, stoga nema urbe. Majstor moe da
ne bude u ovoj formi, u ovom telu - drugom telu - forme nisu od vanosti, tela su irelevantna.
Unutranji kvalitet majstora uvek je isti, nepromenjen, jednak. Buda stalno govori: "Okusite
morsku vodu bilo gde; ona je uvek slana." Slino tome, majstor je uvek istog okusa. Okus je
okus svesti. Uvek postoje majstori; uvek e postojati; stoga nema urbe.
Ali ako niste zavrili s ovim svetom, ako i dalje postoji elja da se upozna seks, da se
sazna ta novac moe doneti, da se zna ta mo moe dati, onda niste spremni. Duhovna
pobuda nije samo jedna pobuda meu drugim pobudama, ne. Kada sve druge pobude izgube
svoj znaaj, onda se ona javlja. Duhovna pobuda ne moe postojati sa drugim pobudama - to
nije mogue. Ona zaposeda kompletno vae bie, do najveeg stepena.
To postaje jedina ovekova elja. Samo vam onda majstor moe biti od neke pomoi.
Inae uitelja ima. Oni bi eleli da se vrsto drite njih i oni e da se prilepe uz vas;
oni e kreirati takvu situaciju u kojoj, ako pobegnete, uvek ete se oseati krivi. Majstor ima
takvu atmosferu oko sebe u kojoj, ako ivite, iveete po svojim vlastitim odlukama. Ako
odustanete, vi ete otii svojom vlastitom odlukom. A kada odete, majstor nee hteti da
oseate krivicu zbog toga, tako da on daje takav ton situaciji da oseate: "Ovaj majstor nije
majstor," ili "Ovaj majstor nije za nas," ili "On je tako kontradiktoran, da je apsurdan." On
preuzima svu odgovornost, tako da se ne oseate krivim. Vi jednostavno odete od njega,
potpuno oieni i oprani od njega.
Zbog toga sam ja kontradiktoran. A kada kaem "sa svrhom", to ne znai da ja to
inim; to je upravo kakav jesam. Inae "sa svrhom" ima znaenje, a znaenje je: Neu hteti da
vi, kad god da me napustite, oseate krivicu zbog toga. Hou da preuzmem svu odgovornost.
eleo bih da oseate: "Ovaj ovek je nepodesan," i zbog toga odlazite. Ne da ste vi nepodesni,
jer ako to oseanje ue u vae bie, da ste nepodesni i da nije bilo dobro, opet e to biti
destruktivno, destruktivno seme u vama.
Majstor nikada ne poseduje vas. Moete biti s njim, moete otii, ali u tome nema
posesivnosti. On vam dozvoljava potpunu slobodu da budete s njim ili da odete. To je ono ta
ja podrazumevam da ste vi ovde; slavite sa mnom; ta god da sam ja, delite sa mnom. Inae
ako u odreenom momentu osetite da treba da odete, okrenite svoja lea i nikada ponovo ne
gledajte prema meni, ne mislite o meni, i ne oseajte krivicu.
U tome su obuhvaeni duboki problemi. Ako oseate krivicu, moete otii od mene,
ali da biste se oslobodili krivice govoriete protiv mene. Inae kako ete se osloboditi krivice?
Nastaviete da krivite mene. To znai da ste otili, a da jo niste svrili svoje. Negativno ste sa
mnom, a to je mnogo opasnije. Ako morate biti sa mnom, budite pozitivno sa mnom. Inae,
jednostavno zaboravite me, "ovaj ovek vie ne postoji" - zato biste nastavljali da me
okrivljujete? Ali ako se oseate krivi, moraete da stvorite ravnoteu. Ako oseate krivicu,
krivica je teka i eleete da me okrivite. Kretaete se sa mojom senkom. To opet trai vae
vreme i ivot, vau energiju. Stoga kada kaem da sa svrhom stvaram situaciju... kad god
osetim da neka osoba nije spremna, odreena osoba nije zrela, odreenoj osobi treba jo malo
sazrevanja u svetu, ili odreena osoba je previe intelektualna i ne moe uliti poverenje, treba
uitelja a ne majstora, ili je odreena osoba dola kod mene bez ikakve namere sa svoje
strane, samo je nabasala kao sluajno...
Vi moete dolutati. Prijatelj dolazi da me vidi, a usput vi ste ga takoe sledili. Onda vi
bivate uhvaeni i zakaeni - a nikada niste nameravali da budete ovde; odlazili ste negde
drugde - sluajno. Kada osetim da ste ovde sluajno, ja bih eleo da odete, jer ovo nije pravo
mesto za vas. Ne bih voleo da niko bude ometan na njegovoj stazi. Ako na svojoj stazi ne
moete sresti mene, dobro. Ako je susret prirodan, on e se dogoditi, on je predodreen, vi ste
77
Duhovni uitelj, guru.
304
postajali spremniji i spremniji i to se dogodilo, onda je to lepo. Inae na drugi nain ne bih
eleo da gubite svoje vreme. U meuvremenu, mogli ste nauiti mnoge stvari.
Ili kada ja oseam da je neko doao kod mene iz nekog razloga, koji nije ispravan
razlog... mnogi ljudi dolaze iz pogrenih razloga. Neko je moda doao samo da oseti rast
novog ega u sebi, ego koji religija moe dati, ego koji sannyas moe dati. Moete se oseati
vrlo posebnim, naroitim, kroz religiju. Ako osetim da je neko doao zbog toga, onda to nije
ispravan razlog da bude u mojoj blizini, jer ego ne moe biti zasnovan na meni.
Neko moe biti privuen mojim idejama - to je takoe pogrean razlog. Moje ideje
mogu biti privlane vaem intelektu, ali intelekt nije nita. On ostaje strani elemenat za vae
celo bie. Dok ne budete privueni prema meni, ne onim ta ja kaem, vi ste ovde iz
pogrenih razloga. Ja nisam filozof, i ja ne poduavam neko uenje. Zbog toga imam takvu
slobodu da budem nedosledan, jer ako propovedate uenje vi ne moete podneti da budete
nedosledni. Ja nita ne propovedam. Ja nemam uenje da vas prisiljavam. Moji govori
upueni vama nisu poduavanje. Zbog toga sam slobodan, potpuno slobodan da protivreim
sebi. ta god da sam rekao jue, sutra mogu opovrgnuti. Sve to kaem danas, sutra mogu
opovrgnuti. Ja sam kao pesnik, i ako moete razumeti moju pesmu, onda ste ovde iz pravog
razloga. Ako razumete moj ritam, onda ste iz pravog razloga ovde. Ako razumete mene, ne ta
ja kaem - moje prisustvo - samo onda je dobro da budete ovde.
Inae idite; svet je prostran; zato da budete vezani ovde. Uvek imajte na umu: ako ste
ovde iz pogrenog razloga, na bilo koji nain, uvek ete biti vezani, kao da se neto dogodilo
to nije trebalo da se dogodi. Uvek ete se oseati muno u lagodnosti, lakoi, u miru. Ja vam
neu dolaziti kui. Ja u postati jedna tamnica, a ja ne bih eleo ni za koga da postanem
tamnica. Ako vam ita mogu dati, ita to vredi, to je sloboda; zbog toga kaem (da sam
kontradiktoran) "sa svrhom". Nemojte me pogreno razumeti; to nije neto to ja radim, to je
nain na koji ja jesam. Ne mogu to zaustaviti ak i ako bih eleo, ni Krinamurti to ne moe
uraditi, ak i ako eli to. On je, na svoj sopstveni nain, cvetanje - ja sam na svoj sopstveni
nain.
To se jednom dogodilo; prispela je poruka od zajednikog prijatelja, koji je moj
prijatelj, a takoe i Krinamurtijev... Poruka je dola od Krinamurtija, da bi eleo da se sretne
sa mnom. Ja sam rekao glasniku da je to sasvim apsurdno; mi smo odvojeni polovi. Ili
moemo sedeti tiho - to bi bilo u redu - ili moemo nastaviti sa raspravom veno bez
dostizanja ikakvog zakljuka. Mi nismo jedan protiv drugog, mi smo jednostavno razliiti. A
ja kaem Krinamurti je jedan od najveih ikada roenih prosvetljenih ljudi. On ima svoju
sopstvenu jedinstvenost.
Ovo mesto treba dobro da se razume. To e biti malo teko. Neprosvetljeni ljudi su
gotovo uvek isti. Nema velike razlike, ne moe je biti. Tama ih ini istim, neznanje ih ini
gotovo istim. Oni su kopije jedan drugog, a ne moete nai original; svi su grafitne kopije. U
neznanju osobe nisu mnogo razliite, ne mogu biti. Neznanje je kao crni pokrov koji pokriva
sve. Kakva razlika postoji? Moda razlika u stepenu, ali nema razlike u jedinstvenosti. Obino
ljudi neznalice postoje kao obina gomila. Jednom kada neko postane prosvetljen on je
apsolutno jedinstven. Onda ne moete nai drugog slinog njemu, ne u ovom momentu
istorije, nikada. Ni u prolosti, niti u budunosti, nikada opet nee biti oveka kao to je
Krinamurti, nikada ga nije ni bilo. Ja neu biti ponovljen opet. Buda je Buda, Mahavira je
Mahavira - jedinstveno cvetanje.
Prosvetljene osobe su sline vrhovima planina. Obine neznalice su sline dolini, sve
je ravno, isto. ak i razlike ako postoje, one su sline ovome: da vi imate mala kola a neko
ima velika kola, i vi ste neobrazovani a neko je obrazovan; vi ste siromani a neko je bogat...
Ovo nije nita, ovo nisu zaista razlike. Vi moete biti na vlasti a neko je siromah i prosjak na
ulici, ali ovo nisu razlike, ovo nisu jedinstvenosti. Ako vam se sve stvari oduzmu, i vae
obrazovanje i vaa vlast, onda e vai predsednici i vai prosjaci izgledati isto.
Jedan od najveih psihoanalitiara na Zapadu je Viktor Frankl. On je razvio novi
pravac u psihoanalizi; on ga naziva logoterapija. On je bio u koncentracionim logorima
Adolfa Hitlera, i objanjava u jednoj od svojih knjiga, da kada je ulazio u koncentracioni
logor sa stotinama ljudi, sve im je oduzimano na vratima, sve - satovi, sve. Odjednom, bogati
305
ljudi, siromani ljudi, svi su postali jednaki. Kada se prolo kroz vrata, morali ste da proete
kroz ispitivanje i svako je bio potpuno nag. A ne samo to, glave svih su bile obrijane. Frankl
se sea da su hiljade ljudi bili obrijani, goli - odjednom sve razlike su iezle; to je bila obina
masa. Vaa frizura, vaa kola, skupa odela, naa hipi odea: to su razlike.
Obino oveanstvo postoji kao gomila. U stvari, vi nemate due, vi ste isto deo
gomile, pare nje, tamparska kopija do kopije, imitirate jedno drugo. Vi imitirate suseda, a
sused imitira vas, i to se nastavlja.
Ljudi koji su izuavali drvee, insekte i leptire, kau da se u prirodi dogaa
neprekidno kopiranje. Leptiri kopiraju cvet, a cvet kopira leptira. Insekti kopiraju drvo, a drvo
kopira insekte. Tako postoje insekti koji se mogu sakriti u drveu iste boje, a kada drvo
promeni svoju boju oni takoe promene boju. Sada oni kau da u celoj prirodi, jedni druge
neprekidno imitiraju.
ovek koji je postao prosvetljen je kao vrh, kao Everest. Drugi prosvetljeni ovek je
takoe kao vrh, drugi Everest. Duboko u sebi postiu isto, ali su jedinstveni. Nita zajedniko
ne postoji meu prosvetljenim ljudima - to je paradoks. Oni su sprovodnici iste celine, ali
nita zajedniko ne postoji; oni su jedinstveni sprovodnici.
Ovo je stvorilo veliki problem religioznim ljudima, jer Isus je Isus i uopte ne izgleda
kao Buda, uopte ne izgleda kao Krina. Ljudi koji su impresionirani Krinom e misliti da
Budi neto nedostaje. Ljudi koji su dirnuti Budom, uvek e misliti da je Krina neto
pogreno. Zato to imate izvestan ideal i ocenjujete pomou tog ideala, a prosvetljene osobe
su jednostavno pojedinci, individue. Ne moete nainiti nikakav standard; ne moete suditi o
njima na osnovu nekih ideja. Oni imaju zajedniku stvar unutar sebe, a to je boanstvenost, to
je da se bude sredstvo za celinu, i to je sve. Oni pevaju svoje razliite pesme.
Inae ako moete zapamtiti ovo, biete mnogo sposobniji da razumete najvii vrhunac
evolucije koji jedna prosvetljena osoba jeste. I ne oekujte nita od njega; on ne moe uiniti
nita. On je jednostavno taj put. Nevezan i prirodan, on ivi svoje postojanje. Ako oseate
neku naklonost prema njemu, krenite prema njemu i slavite s njegovim postojanjem, budite s
njim. Ako ne oseate nikakvu privlanost, ne stvarajte nikakvo neprijateljstvo; jednostavno
krenite negde drugde. Negde drugde neko mora da postoji za vas. Sa nekim ete se oseati
usklaeno.
Ne brinite onda ako ne oseate usklaenost sa Muhamedom. Zato stvarati nepotrebne
brige? Pustite Muhameda da bude Muhamed i neka radi svoju stvar. Ne brinite se oko toga.
Ako se oseate usaglaeni sa Budom, Buda je za vas; odbacite svako razmiljanje. Ako se
oseate usklaeni sa mnom, onda sam ja jedina prosvetljena osoba za vas. Buda, Mahavira,
Krina... odbacite ih u korpu za smee. Ako ne oseate usaglaenost sa mnom, onda mene
odbacite u korpu za smee i krenite po svojoj prirodi. Negde, neki majstor mora da postoji za
vas. Kada je ovek edan, voda postoji. Kada je ovek gladan hrana postoji. Kada ovek ima
duboki impuls za ljubavlju, voljena postoji. Kada se duhovna elja probudi - ona se zaista ne
moe javiti da nema onoga ko e je ispuniti.
Ovo je duboka harmonija, rtambhara. Ovo je skrivena harmonija. U stvari - ako mi
dozvolite da kaem, jer e to izgledati apsurdno - ako nema prosvetljenog oveka koji e
ispuniti vau tenju, tenja vam se ne moe ni javiti. Jer celina je jedna: na jednom delu tenja
nastaje, na drugom delu ispunjenje (tenje) eka. Oni nastaju zajedno; istovremen je rast
sledbenika i majstora... ali ovo e biti previe. Kada sam traio svoje prosvetljenje, vi ste
traili svoje sledbenitvo... Nita se ne moe dogoditi a da istovremeno celina ne kreira
situaciju za njeno ispunjenje. Sve je povezano. Tako je duboko povezano da se ovek moe
opustiti, nije potrebno da brine. Ako se zaista va impuls probudio, ne treba ak ni da traite
majstora, majstor e doi vama. Ili sledbenik ide njemu, ili mu majstor dolazi.
Muhamed je rekao: "Ako planina ne doe Muhamedu, onda e Muhamed morati da
ode na planinu." Inae susret je nuan; to je predodreeno.
U Kuranu se kae da fakir, sannyasin, ovek koji se odrekao sveta, ne treba da ide u
mesta kraljeva, monih, i bogatih. Meutim, dogodilo se da je jedan od najveih sufija,
Jalaludin Rumi, obino odlazio u carevu palatu. Sumnja se probudila. Ljudi su se okupili i
rekli: "Ovo nije dobro, a ti si jedan prosvetljen ovek. Zato odlazi u carsku palatu, dok je u
306
Kuranu zapisano... ?" Muslimani su zavisnici od Kurana, ne moete nai nijedne druge ljude
koji su tako opsednuti knjigom. "Ako tako pie u Kuranu onda je to pogreno. Vi niste pravi
musliman. Kakav je va odgovor? Koji biste odgovor dali? Kuran kae da ovek koji se
odrekao sveta ne treba da ide kod ljudi koji su bogati i moni. Ako imaju nunu potrebu, oni
treba da dou." Jalaludin se smejao i rekao: "Ako moete razumeti, onda je ovo moj odgovor:
bilo da idem u palatu kod kralja, ili kralj dolazi meni, ta god da se dogodi, uvek je kralj taj
koji dolazi kod mene. ak i ako odem u palatu, uvek kralj dolazi kod mene. To je moj
odgovor. Ako moete razumeti, vi razumite. Inae zaboravite na to. A ja nisam ovde da
sledim Kuran, ali vam kaem, kakav god da je sluaj, bilo da Rumi ode u palatu ili kralj doe
Rumiju, uvek je kralj onaj koji dolazi Rumiju, jer on je edan, a ja sam voda koja e ugasiti
njegovu e." Onda je rekao: "Ponekad se dogodi da je pacijent tako bolestan da doktor mora
da ode do njega - a naravno, kralj je vrlo, vrlo bolestan, gotovo je na samrtnoj postelji."
Ako vi ne doete, ja u doi vama, ali to e se dogoditi. Ja ne mogu biti izbegnut, jer
smo oboje rasli zajedno u suptilnoj skrivenoj harmoniji. Ali kada se to dogodi, kada se
sledbenik i majstor sretnu i oseaju usklaenost, to je jedan od najmuzikalnijih trenutaka u
celoj egzistenciji. Onda njihova srca kucaju u istom ritmu, onda njihove svesti teku u istom
ritmu; oni postaju deo jedan drugoga, lanovi jedan drugoga.
Ako se ovo ne dogodi, ne ostajte. Zaboravite na mene. Mislite o tome kao o snu.
Beite od mene to pre moete. A ja u vam pomoi na svaki nain da pobegnete, jer ja nisam
za vas. Neko drugi vas negde oekuje, i vi treba da odete kod njega, ili e on doi kod vas.
Stara egipatska tradicija kae: "Kada je uenik spreman, majstor se pojavljuje."
Jedan od velikih sufi mistika, Zunan, obino je govorio: "Kada sam dostigao najvie
ostvarenje, rekao sam boanskom: 'Traio sam te toliko dugo, toliko dugo, itavu venost'. A
boansko je odgovorilo: 'Pre nego to si zapoeo da me trai ve si me imao, jer da me nisi
imao ostvarenog, ne bi mogao da me trai'."
Ove stvari izgledaju paradoksalne, ali ako uete dublje, otkriete vrlo duboku skrivenu
istinu u njima. Upravo je tako: ak i pre nego to ste uli za mene, ja sam stigao do vas - ne da
ja pokuavam da stignem; to se tako deava. Vi ste ovde ne samo zbog sebe, ja sam ovde ne
samo zbog sebe. Odreeno zajednitvo se dogaa. Odreeno zajednitvo postoji. Jednom kada
razumete to zajednitvo, samo tada majstor JESTE majstor. Inae zbog ovoga se stvara
nepotrebno mnogo fanatizma.
Hrianin kae: "Isus je jedini roeni sin boji." To je savreno istinito; ako se
usklaenost dogodila, onda je Isus jednorodni boji sin - za vas, ne za svakoga.
Ananda stalno govori o Budi, da niko nije nikada postigao tako krajnje, najvie
prosvetljenje kao Buda - anuttar samyak sambodhi - nikada ranije niko nije to postigao. To je
savreno istinito. Ne da niko to nije ranije dostigao; milioni su to ranije dostigli, ali za Anandu
je savrena istina. Za Anandu ne postoji nijedan drugi majstor, samo ovaj Buda.
U ljubavi, jedna ena postaje sav enski rod, jedan ovek postaje itavo oveanstvo.
A u predanosti, koja je najvii oblik ljubavi, majstor postaje jedini Bog. Zbog toga sledbenike
ne mogu razumeti oni koji su neupueni. Oni govore razliitim jezicima, oni imaju razliite
jezike. Ako me zovete "Bhagavan", to ne mogu razumeti oni koji su neupueni: oni e se
jednostavno smejati. Za njih ja nisam Bhagavan, i oni su savreno u pravu; a i vi ste takoe
savreno u pravu. Ako ste osetili usklaenost sa mnom, u toj usaglaenosti ja sam za vas
postao Bhagavan. To je odnos uzajamne ljubavi, i najdublja unutranja usklaenost.
Drugo pitanje:
Neke bhakti sekte ue meditaciju na viim aspektima ljubavi; prvo da se voli jedna
obina osoba, onda guru, onda Bog, et cetera. Hoete li nam govoriti o ovoj metodi?
Ljubav nije metod. To je razlika izmeu svih drugih tehnika i staze bhakti, staze
predanosti i oboavanja. Staza predanosti nema metode. Joga ima metode; bhakti nema
nijednu. Ljubav nije metod - nazvati je metodom znai nazvati je pogrenim imenom.
Ljubav je prirodna; ona ve postoji u vaem srcu, spremna da plane. Jedina stvar koja
treba da se uradi je da joj se dozvoli. Vi stvarate sve vrste smetnji i prepreka. Vi je ne
307
dozvoljavate. Ona ve postoji - samo se malo opustite i ona e doi, buknuti, procvetati. A
kada procveta za obinu osobu, odmah obino postaje neobino. Ljubav ini svakog
izuzetnim; to je takva alhemija. Obina ena odmah se preobrazi kada je volite. Ona nije vie
obina, ona je najizvanrednija ena koja je ikada postojala. Niste vi slepi, kao to e drugi
rei. Zapravo, vi ste videli neobino koje je uvek skriveno u svakoj obinosti. Ljubav je
jedino oko, jedino vienje, jedina jasnoa. Vi ste videli u obinoj eni itavu enstvenost -
prolu, sadanju i buduu - sve ene spojene zajedno. Kada volite enu, vi ste realizovali
samu ensku duu u njoj. Odjednom ona postaje izvanredna, neobina. Ljubav ini svakoga
izuzetnim.
Ako uete dublje u svoju ljubav... jer ima tekoa da se ue dublje u ljubav, jer to
idete dublje, vie gubite sebe, javlja se strah, hvata vas drhtavica. Zapoinjete da izbegavate
dubinu ljubavi, jer ponor ljubavi je isto kao smrt. Stvarate prepreke izmeu sebe i voljene, jer
ena izgleda nalik ambisu - i moete biti upijeni u njemu - a ona to jeste. Vi ste nastali iz
ene; ona vas moe i apsorbovati: otuda strah. Ona je materica, ponor, i kada vam moe dati
roenje, zato ne i smrt? U stvari, samo ono to vam daje roenje moe vam dati i smrt, stoga
strah postoji. ena je opasna, vrlo misteriozna. Ne moete iveti bez nje, a ne moete iveti ni
s njom. Ne moete sasvim otii od nje, jer to dalje odlazite, odjednom postajete obiniji. A
ne moete joj doi vrlo blizu, jer to joj blie dolazite... vi iezavate.
Ovakav je konflikt u svakoj ljubavi. Stoga ovek mora da pravi kompromis: da se
previe ne udaljavate, da ne prilazite suvie blizu. Stojite ba negde u sredini, balansirajui,
uravnoteujui sebe. Ali onda ljubav ne moe ii duboko. Dubina se postie samo kada
odbacite sve strahove i skoite naglavake. Opasnost postoji, i opasnost je prava: da e ljubav
ubiti va ego. Ljubav je otrov za va ego - ivot za vas, ali smrt za ego. ovek mora da naini
skok. Ako dopustite intimnosti da raste, ako dolazite sve blie i blie i rastvorite se u biu
ene, sada ona nee biti samo izuzetna, ona e postati boanska, jer e postati kapija za
venost. to blie priete eni, to vie oseate da je ona kapija neega s one strane.
Isto se dogaa eni sa mukarcem. Ona ima svoje sopstvene probleme. Problem je da
ako ona doe blie mukarcu, to prie blie, ovek zapoinje da bei. Jer to blie ena
prie, mukarac postaje sve vie uplaen. Najblie kad ena prie, mukarac poinje da bei
od nje, nalazei hiljadu i jedno opravdanje da bude udaljen. Stoga ena mora da eka; a ako
eka, onda opet postoji problem; ako ne preuzima inicijativu izgleda nezainteresovana, a
ravnodunost moe ubiti ljubav. Nita nije opasnije za ljubav od nezainteresovanosti. ak i
mrnja je dobra, jer bar imate neku vrstu odnosa s osobom koju mrzite. Ljubav moe preiveti
mrnju, ali ne moe preiveti ravnodunost. A ena je uvek u tekoi... ako preuzme
inicijativu, mukarac jednostavno pobegne. Nijedan mukarac ne moe tolerisati enu koja
uzima inicijativu. To znai da ambis od nje same prilazi blizu vas - pre nego to je prekasno,
vi pobegnete.
Tako su stvoreni Don uani. Oni idu od jedne ene do druge. Oni ive u dohvati-i-
bei inu, ako ste previe tu, onda e vas ambis uvui. Don uani nisu ljubavnici, uopte nisu.
Oni izgledaju kao ljubavnici, jer su neprekidno u pokretu - svakog dana nova ena. Ali oni su
ljudi u dubokom strahu, jer ako ostanu s jednom enom za dugo, intimnost e rasti, rasti, i oni
e dolaziti sve blie, a ko zna ta se moe dogoditi? Stoga oni jednostavno tako ive odreeno
vreme; i pre nego to je prekasno, pobegnu.
Pesnik Bajron je voleo skoro stotine ena u svom kratkom ivotu. On je arhetip Don
uana. On nikada nije upoznao ljubav. Kako moete upoznati ljubav kada se kreete od jedne
do druge, i opet druge, i opet druge? Ljubavi treba sazrevanje; potrebno joj je vreme da se
naseli; ona trai intimnost; ona trai duboko poverenje; njoj treba vera. ena je uvek u nevolji
- "ta da radi?" Ako ona preduzme inicijativu, mukarac pobegne. Ako ostane, kao da je
nezainteresovana, onda mukarac takoe pobegne jer je nezainteresovana. Stoga ona treba da
izabere srednji put: zajedno, malo inicijative i malo ravnodunosti, meavina. A oboje su u
loim prilikama, jer ovi kompromisi vam nee dozvoliti da rastete.
Kompromis nikada ne dozvoljava nikome da raste. Ustupak je proraun, lukavstvo, to
je poput biznisa, nije kao ljubav. Kada se ljubavnici ne plae jedan drugog, i odbacuju ego,
uskau jedan u drugog naglavake. Uskau tako duboko da postaju jedno drugo. Oni zapravo
308
postaju jedno, a kada se to jedinstvo dogodi, onda se ljubav preobraava u molitvu. Kada se
ovo jedinstvo dogodi, onda iznenada religijski kvalitet ulazi u ljubav.
Prvo ljubav ima kvalitet seksa. Ako je ona plitka, bie svedena na seks, u stvari to
nee biti ljubav. Ako ljubav postane dublja, onda e ona imati kvalitet duhovnosti, kvalitet
boanstvenosti. Dakle, ljubav je most izmeu ovog sveta i onog, seksa i samadhija. Zbog toga
ja pozivam na putovanje, od seksa do nadsvesnosti. Ljubav je isto most. Ako se ne kreete na
mostu, seks e biti va ivot, itav va ivot, vrlo obian, vrlo ruan. Seks moe biti lep, ali
samo s ljubavlju i kao deo ljubavi. Sam po sebi on je ruan. To isto kao ovo: vae oi su lepe,
ali ako su izvaene iz vaih onih duplji, one e postati rune. Najlepe oi e postati rune
ako se izvade iz tela.
To se dogodilo Van Gogu; niko njega nije voleo, jer je imao malo runo telo. Onda
prostitutka, samo da ga oraspoloi, ne nalazei nita drugo kako da ceni njegovo telo, opaa
njegove ui: "Ti ima najlepe ui." Ljubavnici nikada ne govore o uima jer ima mnogo
drugih stvari da se opaaju, vrednuju. Ali nije bilo niega, telo je bilo vrlo, vrlo runo i stoga
je prostitutka rekla: "Ti ima vrlo lepe ui." Vratio se kui. Niko nikada nije nita cenio na
njegovom telu, niko nije prihvatao njegovo telo; ovo je bilo po prvi put, i on je bio tako
uzbuen da je odsekao svoje vlastito uho, vratio se natrag prostitutki i poklonio joj uho. Sada
je uho bilo sasvim runo.
Seks je deo ljubavi, velike celine. Ljubav mu daje lepotu, inae to je jedan od
najrunijih inova. Zbog toga ljudi ulaze u seks u mraku; ak ni sebe ne vole da vide u tom
inu, koji izvode nou. Vidite da sve ivotinje vode ljubav danju, izuzev oveka. Nijedna
ivotinja se ne dosauje niti sekira nou - no je za odmor. Sve ivotinje se vole danju; samo
ovek voli nou. Izvestan strah da je in ljubavi malo ruan... Nijedna ena ne vodi ljubav sa
otvorenim oima, jer one imaju vei estetski oseaj od mukaraca. One uvek vole sa
zatvorenim oima, nita da ne vide. ene nisu pornografske, samo je mukarac.
Zbog toga ima tako mnogo nagih enskih slika, crtea; samo mukarac je
zainteresovan da vidi telo. ene nisu zainteresovane, one imaju vii estetski oseaj, jer telo je
animalno. Dok ono ne postane boansko, nema ta da se vidi u njemu. Ljubav moe dati
seksu novu duu. Onda se seks preobraava - on postaje lep; to vie nije seks - to je neto vie
od njega. On postaje most. Vi moete voleti osobu, jer vas osoba zadovoljava u seksu. To nije
ljubav, samo dobar posao, nagodba. Moete voditi ljubav s osobom jer volite, onda seks sledi
isto kao senka, deo je ljubavi. Onda je to lepo; onda to vie nije animalni svet. Onda je neto
izvan ve ulo, a ako nastavite duboko da volite osobu, ubrzo seks iezava. Intimnost postaje
tako ispunjavajua, onda nema potrebe za seksom, ljubav je dovoljna u samoj sebi. Kada doe
takav trenutak, onda postoji mogunost da se molitva javi u vama.
Kada su dvoje ljubavnika u tako dubokoj ljubavi onda je ljubav dovoljna, a seks je
jednostavno otpao, ne da je on bio potisnut, ne; on je jednostavno iezao iz vae svesti, ne
ostavljajui ak ni oiljak iza sebe - onda su dvoje ljubavnika u tako potpunom jedinstvu... Jer
seks deli. Sama re "seks" dolazi iz korena koji oznaava deobu, polarizaciju. Ljubav
ujedinjuje, seks razdvaja. Seks je osnovni uzrok deljenja.
Kada imate seks sa osobom, enom ili mukarcem, vi mislite da vas to ujedinjuje. Za
trenutak vam daje iluziju jedinstva, a onda iznenada nastupa velika podela. Zbog toga posle
svakog seksualnog ina uvlai se frustracija, depresija. ovek osea da je toliko udaljen od
voljene. Seks razdvaja, a kada ljubav ue dublje i dublje, ona ujedinjuje sve vie i vie, i nema
potrebe za seksom. Vae unutranje energije se mogu sresti bez seksa, i vi ivite u takvom
jedinstvu.
Moete videti dvoje ljubavnika kada njihov seks iezava; moete videti sjaj koji
dolazi u dvoje ljubavnika kada seks iezne; oni postoje kao dva tela u jednoj dui. Dua ih
okruuje, ona postaje njihova zajednika svetlost, a spolja su njihova tela. Ali se to retko
deava.
Ljudi zavravaju sa seksom. Uglavnom, ivei zajedno najee zapoinju da budu
srdani, ljubazni jedno prema drugom. Ali ljubav nije jednostavno srdanost; to je jedinstvo
dua - dve energije se susreu i postaju celina. Kada se ovo dogodi, samo onda je mogua
molitva. Onda se oboje ljubavnika u svom jedinstvu oseaju tako ispunjeni, tako savreno, da
309
se javlja zahvalnost; zapoinju molitvu.
Ljubav je najvea stvar u celoj egzistenciji. U stvari, sve je u ljubavi sa svim drugim.
Kad god doete do vrhunca, vi ete moi da vidite da je sve u ljubavi sa svim drugim. ak i
kada ne moete nai nita slino ljubavi, vi oseate mrnju - mrnja jednostavno oznaava da
je ljubav krenula nepravilno, nita drugo - kada oseate ravnodunost... ravnodunost samo
znai da ljubav nije bila dovoljno hrabra da bukne. Kada oseate zatvorenu osobu, to samo
oznaava mnogo straha, da mnogo nesigurnosti ona osea, da nije sposobna da naini prvi
korak. Inae sve je ljubav.
ak i kada jedna ivotinja skoi na drugu ivotinju i pojede je - tigar skoi na jelena i
pojede ga - to je ljubav. To vam izgleda kao nasilje, jer ne znate. To je ljubav. ivotinja, tigar
apsorbuje jelena u sebe... vrlo surovo naravno, vrlo, vrlo surovo i primitivno, ivotinji nalik,
ali jo uvek je ljubav. Ljubavnici jedu jedno drugo, oni apsorbuju jedno drugo. ivotinja to
ini na vrlo okrutan nain, to je sve.
itava egzistencija je u ljubavi: drvee voli zemlju, zemlja voli drvee - inae, kako bi
oni mogli postojati zajedno? Ko e ih spreiti? Mora postojati zajednika veza. Nije to samo
do korenja, jer ako zemlja nije u jakoj ljubavi s drvetom, ak ni korenje nee pomoi. Postoji
duboka nevidljiva ljubav. Cela egzistencija, itav kosmos se okree oko ljubavi. Ljubav je
ritambhara. Zbog toga sam rekao jue: Istina plus ljubav jeste ritambhara. Istina sama je
previe suvoparna.
Ako moete razumeti... Upravo sada to moe da bude intelektualno razumevanje, ali
imajte to u svom pamenju. Jednog dana to e postati egzistencijalno iskustvo. Tako ja
oseam.
Neprijatelji vole jedan drugoga, inae zato bi brinuli jedan za drugoga? ak i ovek
koji kae da nema Boga, voli Boga, jer on neprekidno kazuje da nema Boga. On je opsednut,
fasciniran, inae emu briga? Ateista celog svog ivota pokuava dokazati da nema Boga. On
je u takvoj ljubavi, i tako se mnogo boji Boga, jer ako on postoji bie ogromnog preobraaja u
njegovom biu. Tako uplaen on nastavlja da pokuava: "Nema Boga." U njegovom naporu
da dokae da nema Boga, on pokazuje jak strah da ga Bog poziva. Ako Bog postoji, onda on
ne moe ostati isti.
To je isto kao kada se monah kree ulicom sa zatvorenim oima, ili poluzatvorenim
oima, tako da ne bi mogao videti enu. On nastavlja da govori sebi: "ena nije ena. To je
maya, iluzija. Ovo je isto kao san." Ali zato nastavljati s pokuavanjem da se dokae da ne
postoji ljubavni objekat kada je to isto kao san? Inae manastir bi nestao, monatvo bi nestalo;
itav njegov obrazac ivota bi bio poljuljan.
Sve je ljubav, i ljubav je sve. On najgrubljeg do najvieg, od stene do Boga, to je
ljubav... mnogo slojeva, mnogo koraka, mnogo stepena, ali to je ljubav. Ako moete voleti
enu biete sposobni da volite majstora. Ako volite majstora biete sposobni da volite Boga.
Voljenje ene je voljenje tela. Telo je lepo - nita nije pogreno u tome - zaista je udo. Inae
ako moete voleti, onda ljubav moe da raste.
Dogodilo se da je jedan od najveih poklonika iz Indije, Ramanua, prolazio kroz
grad. Priao mu je ovek koji mora da je bio od one vrste koju obino privlai religija:
asketski tip, ovek koji pokuava da ivi bez ljubavi. Niko nikada nije uspeo. Niko nikada
nee uspeti, jer ljubav je osnovna energija ivota i egzistencije. Niko ne moe da uspe protiv
nje. ovek je pitao Ramanuu: "eleo bih da me inicirate. Kako mogu nai Boga? eleo bih
da budem prihvaen kao uenik." Ramanua je pogledao u oveka; i vi moete videti kada je
ovek protiv ljubavi; on je kao mrtva stena, kompletno sasuen, bez srca. Ramanua je rekao:
"Prvo mi kai nekoliko stvari: jesi li ikada voleo ikoga?" ovek je bio okiran to osoba kao
Ramanua govori o ljubavi, o tako obinim svetovnim stvarima. On je rekao: "ta kaete? Ja
sam religiozan ovek. Ja nikoga nisam voleo. " Ramanua je nastavio. Rekao je: "Samo
zatvorite svoje oi i razmislite malo. Mora da ste voleli, ak i ako ste protiv. Moda niste
voleli u stvarnosti, ali u mati... ovek je rekao: "Ja sam apsolutno protiv ljubavi, jer cela
ljubav je odraz maye, iluzije, a ja elim da izaem iz ovog sveta, a ljubav je uzrok to ljudi ne
mogu izai iz ovog sveta, ljubav prouzrokuje da ne mogu izai iz njega. Ne, ne ak ni u
mati!" Ramanua je uporno nastavio: "Samo pogledajte unutra. Moda se objekat ljubavi
310
ponekad pojavio." ovek je rekao: "Zbog toga ja ne spavam mnogo! Ali ja nisam ovde da bih
bio nauen ljubavi, ovde sam da bih bio nauen molitvi." Ramanua se rastuio i rekao je:
"Ne mogu vam pomoi, jer ovek koji nije upoznao ljubav, kako moe znati molitvu?"
Zato to je molitva najprofinjenija ljubav, sutinska ljubav; kao da je telo nestalo,
samo je duh ljubavi ostao; kao kada vie nema lampe, samo svetlost; kao da je cvet nestao u
zemlji, ali miris je rasplinut u vazduhu - to je molitva. Seks je telo ljubavi, ljubav je dua;
onda, ljubav je telo molitve, molitva je dua. Moete nacrtati koncentrine krugove: prvi krug
seks, drugi krug ljubav, a trei krug koji je centar, jeste molitva. Kroz seks vi otkrivate telo
drugog, a kroz otkrivanje tela drugog vi otkrivate svoje sopstveno telo.
ovek koji nikada nije bio u seksualnom odnosu sa nekim nema oseaj svog
sopstvenog tela, jer ko e vam dati oseaj? Niko nije dodirnuo vae telo s ljubavnim rukama,
niko nije milovao vae telo s ljubavnim rukama, niko nije grlio vae telo; kako moete oseati
svoje telo? Vi postojite kao avet. Ne znate gde se vae telo zavrava, a telo drugoga zapoinje.
Samo u ljubavnom zagrljaju po prvi put telo uzima oblik; voljena daje oblik vaem
telu. Ona oblikuje vas, ona formira vas, ona vas okruuje svuda okolo i daje vam definiciju
vaeg tela. Bez voljene vi ne znate koju ste vrstu tela dobili, gde su oaze u pustinji vaeg tela,
gde su cvetovi, gde je vae telo najivlje, a gde je mrtvo. Ne znate, ostajete neiskusni. Ko e
vam dati to iskustvo? Zapravo, kada se zaljubite i neko voli vae telo, po prvi put postajete
svesni svog tela, da imate telo.
Ljubavnici pomau jedno drugo da upoznaju svoja tela. Seks vam pomae da razumete
telo drugoga, a preko drugoga da imate oseanje i definiciju svog sopstvenog tela. Seks vas
ini otelovljenim, ukorenjenim u telu, a onda ljubav ini da oseate sebe, duh, duu, atman -
drugi krug. A onda vam molitva pomae da oseate ne-sebe, brahman, ili Boga.
Ovo su tri koraka: od seksa do ljubavi, od ljubavi do molitve. Postoje mnoge
dimenzije ljubavi, jer ako je itava energija ljubav, onda e biti mnogo dimenzija ljubavi. Vi
volite enu ili mukarca - vi postajete upoznati sa svojim telom. Vi volite majstora - postajete
upoznati sa svojim Jastvom, svojim biem, i kroz to upoznavanje, odjednom upadate u ljubav
sa celinom. ena postaje kapija za majstora, majstor postaje kapija za boansko. Odjednom
upadate u celinu, i upoznajete najdublju sr cele egzistencije.
Isus ispravno kae: "Ljubav je Bog," jer ljubav je energija koja pokree zvezde, koja
pokree oblake, koja dozvoljava semenu da klija, koja vama doputa da budete ovde. Ljubav
je najmisterioznija pojava. To je ritambhara.
Tree pitanje:
Da li majstori ikada alapljivo ude za im?
Da, oni alapljivo ude, alapljivo ude za totalnou. To je razlika izmeu prosvetljene
osobe i neprosvetljene osobe. Vi volite - samo deo vas voli; vi spavate - samo deo vas spava;
vi jedete - samo deo vas jede; vi alapljivo udite, samo deo vas alapljivo udi, drugi deo je
protiv toga, kontrolie to. Majstor voli totalno, bilo ta. Ako jede, on totalno jede; nema
nikog drugog da jede. On hoda... on peai; peak ne postoji. Peak ne postoji jer gde e peak
postojati? Hodanje je tako totalno. Kada vi alapljivo udite, vi ste tu. Kada majstor alapljivo
udi, samo alapljiva udnja postoji.
A ako niste ubeeni, moete pitati Vivek; to e biti dokaz. Moete pitati svedoka.
311
Poglavlje 9
PAD IDIOTA
9. mart 1975. pre podne u Buddha dvorani
I, 49: rutanumanaprajnabhyamanyaviaya viearthatvat.
Ova "spoznaja" nema isti domen kao "slovesnost" (ruta) ili [logiko]
zakljuivanje (anumana) i smisao (arthatva) joj je razliit.
I, 50: tajjah samskaro 'nyasamskarapratibandhi.
Odatle stvorena "predisponiranost" (samskara) [tj. ona koja preostaje posle
nirvicarasamadhija] predupreuje [sve] druge "tendencije" (samskara).
I, 51: tasyapi nirodhe sarvanirodhannirbijah samadhih.
Kad i ona iezne budui da je sve [iz sveta dualiteta koji raa pokret]
obustavljeno - sledi [takozvana] "usredsreenost (samadhi) bez klice [nesavrenstva]".
Znanje je indirektno, spoznaja je direktna. Znanje se postie kroz mnoge medijume;
ono nije pouzdano. Spoznaja je neposredna, bez ikakvog medijuma. Samo neposredna
spoznaja moe biti pouzdana.
Ova razlika se mora zapamtiti. Znanje je kao kada glasnik doe i neto vam kae;
glasnik je moda pogreno razumeo poruku; glasnik je moda dodao neto svoje poruci;
glasnik je moda izostavio neto iz poruke; moda je zaboravio neto iz poruke; moda je
preneo svoju vlastitu interpretaciju poruke; ili je glasnik jednostavno lukav i laljiv. A vi
morate da se pouzdate u glasnika. Nemate nijedan direktan pristup izvoru poruke - to je
znanje.
Znanje nije pouzdano, i nije samo jedan glasnik ukljuen u znanju, ve etiri. ovek je
iza mnogih vrata zatvoren. Prvo znanje dolazi ulima; onda ga ula prenose kroz nervni
sistem, ono stie do mozga, a onda ga mozak isporuuje umu, a onda ga um isporuuje vama,
svesti. To je dug proces, a vi nemate nikakav direktan pristup izvoru znanja.
Dogodilo se u drugom svetskom ratu; vojnik je bio teko ranjen u nozi i trpeo je velike
bolove u nonom prstu. Toliko je bol bila jaka da se vojnik onesvestio. Hirurg je odluio da
ukloni celu nogu. Nije se mogla spasiti, toliko je bila smrskana, stoga su je odsekli. Vojnik
nije bio svestan, stoga nije znao ta se dogodilo.
Sledeeg jutra kada mu se vratila svest, opet se alio na bolove u nonom prstu. Dakle
to je smeno; kada noge nije bilo, noni prst je potpuno uklonjen sa celom nogom, kako bol
moe postojati u nonom prstu koji ne postoji? Medicinska sestra se nasmejala i rekla; "Vi
uobraavate, ili ste u halucinaciji." Podigla je ebe i pokazala vojniku: "Vaa noga je potpuno
uklonjena, stoga u nonom prstu sada bola ne moe biti, jer prst ne postoji." Ali vojnik je bio
uporan: "Vidim da noga nije tu i razumem vae gledite, i da sam smean - ali ipak bol je
estok i nepodnoljiv."
312
Doktori su pozvani, hirurzi su se meusobno savetovali. To je bilo sasvim apsurdno!
Onda je celo telo snimljeno rendgenom, iz ega se dolo do zakljuka da ivac, koji prenosi
poruku o bolu u nonom prstu, jo prenosi tu poruku. On je radio na isti nain kao to je
trebalo da radi kada je postojao noni prst i bolovi su bili u njemu.
A kada ivac prenosi poruku, naravno mozak mora da je dekodira. Mozak nema nain
da proveri da li ivac prenosi ispravnu poruku, pogrenu poruku, realnu, nerealnu. Mozak ne
moe izai van i proveriti ivac. Mozak mora da zavisi od ivca, i mozak ga dekodira umu.
Sada um nema naina da proveri mozak - jednostavno ovek mora verovati njemu - a um
isporuuje znanje svesti. Tako svest pati zbog prsta koji ne postoji.
Hindusi to zovu maya. "Svet ne postoji," hindusi kau: "a vi patite uasno, patite za
neim to ne postoji." To je nain kako funkcionie mehanizam znanja. Vrlo je teko u ovom
procesu bilo ta nadzirati ako ne izaete iz sebe. Um ne moe to initi, jer um ne moe
postojati izvan tela. On mora da zavisi od mozga, on je ukorenjen u mozgu. Mozak ne moe
initi to, jer mozak je ukorenjen u nervnom sistemu, on ne moe izai van. Samo na jednom
mestu postoji mogunost da se kontrolie, a to je svest.
Svest nije ukorenjena u telu; telo je samo prebivalite. Kao to moete izai iz svoje
kue i ui unutra, svest moe izai iz prebivalita i ui unutra. Samo svest moe izai van iz
celog ovog mehanizma i gledati u stvari, ta se dogaa.
U nirviara samadhiju se ovo dogaa - misli prestaju. Veza izmeu uma i svesti je
preseena, jer misao je veza. Bez misli nemate nikakav um, a kada nemate nikakav um, veza
sa mozgom se prekida. A kada nemate nikakav um i veza sa mozgom je prekinuta, veza sa
nervnim sistemom se prekida. Vaa svest sada moe tei unutra i van; sva vrata su otvorena.
U nirviara samadhiju, kada se misli obustave, svest je slobodna da se kree i plovi. Ona
postaje slina oblaku bez ikakvog uporita, bez ikakvog doma. Ona postaje slobodna od
mehanizma s kojim ste iveli. Ona moe izai van, moe ui unutra; nema smetnje na njenom
putu.
Sada je mogue direktno znanje. Direktno znanje je spoznaja. Sada moete videti
odmah, bez ikakvog glasnika izmeu vas i izvora znanja. Silna je pojava kada vaa svest izae
i gleda u cvet. Vi to ne moete zamisliti, jer to nije deo imaginacije; ne moete poverovati ta
se dogaa! Kada svest moe pogledati direktno u cvet, u prvo vreme saznaje se cvet, a zatim
ne samo cvet, ve kroz cvet i cela egzistencija. U tom malom obliku sve je skriveno; u malom
listu koji plee na vetru, celina plee. U malom cvetu pokraj puta, celina se osmehuje.
Kada izaete iz zatvora svojih ula, nervnog sistema, mozga, uma, slojeva i slojeva
zidova, odjednom individue nestaju. Samo neizmerna energija u milionima oblika... a svaki
oblik ukazuje na bezoblino, i svaka forma se rastapa i rastvara u druge forme - neizmeran
okean bezobline lepote, istine, dobrote. Hindusi to nazivaju sat-chit-ananda; ono to jeste,
ono to je lepo, ono to je dobro, ono to je blaeno. Ovo je direktna percepcija,
aparokshanubhuti, neposredna spoznaja.
Inae svo vae saznavanje je indirektno, zavisi od glasnika koji nisu pouzdani - ne
mogu biti. Sama njihova priroda je nepouzdana. Zato? Vae ruke dodiruju neto; dakle ruka
je jedna nesvesna stvar. Od samog poetka jedan nesvesni deo vas preuzima poruku.
Inteligencija je skrivena u pozadini, a na vratima sedi jedan idiot, i on prima poruku. Idiot je
recepcioner. Ruka nije svesna, a ona dodiruje neto i prima poruku. Onda kroz ivce poruka
putuje. ivci nisu svesni; oni nemaju nikakvu inteligenciju - dakle sada se poruka predaje od
jednog idiota do drugog. Od prvog idiota do drugog, mnogo se mora promeniti.
Na prvom mestu, idiot ne moe biti sto posto ispravan, jer on ne moe razumeti;
razumevanje ne postoji. Ruka je tupa, vrlo tupa. Ona obavlja posao na mehaniki nain, poput
robota. Poruka koja se isporuuje ve je mnogo izmenjena. Nervi je prenose do mozga, a
mozak je dekodira. Mozak takoe nije mnogo inteligentan, jer mozak je deo tela, on je drugi
kraj ruke.
Ako znate neto iz psihologije, morate znati da je desna ruka povezana sa levom
hemisferom mozga, a leva sa desnom hemisferom mozga. Vae dve ruke su dva prihvatna
kraja mozga. One deluju za mozak, one su produeni mozak. Vaa desna ruka nosi poruku
levom delu mozga, a leva ruka desnom. Mozak takoe nije budan, mozak je isto slian
313
kompjuteru - neto mu je dato, i on to dekodira; to je mehanizam. Pre ili kasnije moi emo
da stvorimo plastine mozgove, jer e oni biti jeftini, trajae vie i stvarae manje problema.
A s njima se moe operisati vrlo lako i delovi se mogu menjati; takoe uvek moete imati
rezervne delove kod sebe. Mozak je mehanizam, a otkriem kompjutera, postalo je savreno
jasno da je mozak mehanizam; on nema inteligencije u sebi. Onda mozak akumulira sve
informacije, dekodira ih, daje poruke umu. Va um ima malo inteligencije; vrlo malo da,
takoe... jer va um nije budan. Vaa ruka je mehanika; va mozak je mehaniki; va nervni
sistem je mehaniki, i va um je uspavan kao da je pijan. Tako od jednog idiota do drugog i
poruka konano stie do pijanice!
Gurijev je imao obiaj da prireuje svojim sledbenicina obilne rukove, a prva
zdravica je uvek bila za idiote. Ovi su idioti.
A onda su ovi pijanci, poluuspavani, polubudni umovi tumaili to u skladu s
prolou, jer ne postoji drugi nain. Saobrazno prolosti, um tumai sadanjost. Sve ide
pogreno jer sadanjost je uvek nova, a um je uvek star. Ali ne postoji drugi nain; um ne
moe uiniti nita drugo. On je akumulirao mnogo znanja u prolosti kroz ove iste idiote, isto
tako nesigurno kao sve drugo, i ta prolost je donesena u sadanjost, i tako se sadanjost
razume kroz prolost. Sve ide pogreno. Gotovo je nemogue znati ita kroz ovaj proces.
Zbog toga hindusi smatraju da se itav svet zna kroz proces maye, iluzije, slino
sanjanju; to jeste tako. Vi jo niste upoznali realnost. Ova etiri glasnika vam nee dozvoliti, a
vi ne znate kako da izbegnete te glasnike, ili kako da izaete na otvoreno. Situacija je kao da
ste zatvoreni u tamnoj eliji i samo kroz kljuaonicu gledate napolje, a kljuaonica nije
pasivna, kljuaonica je aktivna - ona objanjava, kae: "Ne, vi greite; to nije tako, to je
ovako." Vae ruke objanjavaju, va nervni sistem objanjava, va mozak objanjava, na kraju
pijanica objanjava. Ta interpretacija vam se daje, i vi ivite kroz tu interpretaciju. To je
stanje neznalakog uma, stanje neprosvetljenog.
U nirviara samadhiju cela ova situacija je razbijena. Vi najednom izlazite iz celog
tog mehanizma. Vie uopte ne raunate na njega, jednostavno potpuno odbacujete ceo taj
mehanizam. Dolazite direktno do izvora spoznaje; vidite cvet neposredno.
Ovo je mogue. Ovo je mogue samo u najviem stanju meditacije, nirviara, kada
misli prestanu. Misao je veza, spona. Kada misli prestanu, ceo mehanizam se obustavlja, a vi
ste izdvojeni. Odjednom vie niste zatvoreni. Ne gledate kroz kljuaonicu. Izali ste u svet
ispod neba, na otvoreno. Gledate na stvari kakve jesu, i videete da stvari ne postoje; one su
vae interpretacije. Samo bia postoje; nema stvari u svetu. ak i kamen je bie, ma koliko je
vrsto uspavano, hrui; kamen je bie jer najvii izvor svega je bie. Svi njegovi delovi su
bia, due. Drvo je bie i ptica je bie, kamen je bie. Iznenada svet stvari nestaje. "Stvar" je
interpretacija onih idiota i pijanih umova. Jer u ovom procesu sve postaje tupo. Jer se u ovom
procesu samo povrina dodiruje. Jer u ovom procesu vi proputate realnost; ivite u snu.
Vi na ovaj nain moete kreirati san. Samo probajte jednog dana: dok vaa ena spava,
ili va suprug, ili vae dete - samo protrljajte kockom leda stopala uspavane osobe. Uradite to
samo malo, ne previe, inae osoba e se probuditi - samo malo i uklonite (kocku leda).
Odmah ete uoiti da se oi ispod onih kapaka brzo pokreu, to psiholozi nazivaju, REM
fazom sna,
78
brzo kretanje oka. Kada se oi kreu brzo, san je zapoeo. Zato to osoba vidi
neto, zbog toga se oi brzo pokreu. Onda ba usred sna, probudite osobu i pitajte ta je
videla. Ili je videla da prelazi kroz reku koja je vrlo hladna, ledeno hladna, ili hoda po snegu,
ili je stigla do Gourishankara; sanjae neto slino tome. Vi ste kreirali san jer ste obmanuli
prvog idiota, dodirnuli ste spopalo ledom. Odmah idiot poinje da deluje, drugom idiotu je
predata poruka, trei idiot je dekodirao; etvrti, pijanica - koji je takoe uspavan sada - odmah
zapoinje da sanja.
Vi moete kreirati snove; vi kreirate mnoge stvari, ne znajui. Obe vae ruke su na
grudima i leite na krevetu, i oseate da neko sedi na vaim grudima, monstrum. Kada
otvorite svoje oi, nikoga nema tu - vae sopstvene ruke, ili jastuk.
Isto se dogaa kada ste budni. Nema razlike, jer mehanizam je isti; bilo da su oi
78
REM, rapid eye movement; brzo kretanje oka.
314
otvorene ili zatvorene nema velike razlike, jer proces se ne moe kontrolisati. ak i ako elite
da ga nadzirete, moraete lino da proete kroz ceo proces. Kako moete to ispitati ukoliko ne
moete izai van i videti ta se deava?
Ova mogunost predstavlja itav svet duhovnosti: da krajnja svest moe izai.
Napustite itav mehanizam, pogledajte u stvari direktno: "stvari" nestaju. Zbog toga hindusi
kau da ovaj svet nije realan, i za pravog saznavaoca on nestaje. To ne znai da stene nee biti
tu i drvee nee postojati, oni e biti tu ak jo prisutniji, ali vie nee biti "drvee", niti
"stene"; oni e biti bia. Va um okree bia u stvari; vaa ena je stvar za korienje; va
sluga je stvar da se eksploatie; va poslodavac je stvar da se vara. Um zbog ovog itavog
idiotskog procesa preokree svako bie u stvar. Kada izaete iz uma i pogledate ispod
otvorenog neba, odjednom uopte nema niega. "Stvarnost stvari" nestaje.
Kada misli nestanu, drugo to treba da se ostavi jesu stvari po sebi. Odjednom itav
svet je pun bia, lepih bia, jer ona uestvuju u najveem krajnjem biu Boga. Definicije
nestaju - ne moete izdvajati. Svo razdvajanje je postojalo zbog mehanizma uma. Odjednom
vidite drvo se kree iz zemlje, ne odvaja se - susree se s nebom, ne razdvaja, sve je spojeno
zajedno; sve je pripadnik svega drugog. itav svet postaje mrea svesti, blistavih bezbrojnih
oblika svesti, osvetljenih iznutra, svaka kua je osvetljena. Tela nestaju jer tela pripadaju
svetu posebnih stvari. Oblici postoje, ali oni nisu materijalni, oni su oblici kretanja energije, i
nastavljaju da se menjaju. To je ono to se deava.
Vi ste bili dete, sada ste mladi, zatim ste stari. ta se deava? Nemate fiksiranu formu.
Oblik neprekidno tee i menja se. Dete postaje mlad ovek, ovek postaje starac, starac kree
u smrt.
Onda iznenada vidite da roenje nije roenje, smrt nije smrt. Postoje promene oblika,
a bezoblino ostaje isto. Moete videti da bezoblina svetlost ivota uvek ostaje ista, kree se
usred miliona oblika, menja, a ipak se ne menja; kree se, a ipak se ne kree; postaje sve
drugo a ipak ostaje ista. A to je lepota i misterija; onda je ivot jedan - neizmeran okean
ivota. Onda vi ne vidite iva bia i mrtva bia, ne, jer smrt ne postoji. To je zbog mehanizma
uma, pogrene interpretacije.
Ne postoji roenje niti postoji smrt. Ono to postoji je neraajue i neumirue, veno.
Ali tako izgleda samo kada izaete iz uma.
Pokuajmo sada duboko da prodremo u Patanjalijeve sutre.
U stanju nirviara samadhija, objekat se doivljava u njegovoj potpunoj perspektivi,
jer u ovom stanju znanje se stie direktno bez upotrebe ula.
Kada se ula ne koriste, kada se kljuaonica ne koristi za gledanje u nebo - jer
kljuaonica e dati svoj deli neba i ponitie sve od neba to je vee od kljuaonice, nee
dozvoliti nita vee. Kako moe vaa perspektiva biti vea nego to su vae oi? Kako dodir
moe biti vei nego to su vae ruke, i kako zvuk moe biti snaniji nego to vae ui
doputaju? Nemogue! Oi, ui, nos jesu kljuaonice; kroz njih moete gledati u realnost. I
odjednom iskoite iz sebe, u nirviari; po prvi put irina, beskonanost se spoznaje. Sada je
dostignuta potpuna perspektiva. Poetak ne postoji, kraj ne postoji. Nema granica u
egzistenciji. Ona je neograniena; ne postoje ogranienja. Ogranienja pripadaju vaim
ulima; njih daju ula. Sama egzistencija je beskonana; u svim pravcima idete sve dalje i
dalje. Tome nema kraja.
Kada se postigne puna perspektiva, onda po prvi put najsuptilniji ego, koji vam je
uvek prianjao, nestaje. Kada je egzistencija tako ogromna - kako moete prionuti uz mali
zakrljali ego?
Dogodilo se da je veliki egoista, vrlo bogat ovek, politiar, doao kod Sokrata. On je
imao najveu, najlepu palatu u Atini, zapravo u celoj Grkoj. A moete videti kada egoista
hoda, moete videti kada egoista kae neto, ego je uvek tu, pomean u svemu. On je hodao
na ohol nain. Sokrat je govorio nekoliko minuta i rekao: "ekajte. Dakle postoji preka
potreba koja prvo treba da se rei, onda emo govoriti" - i zatraio je od uenika da donese
mapu sveta. Bogat ovek, politiar, egoista, pitao se emu odjednom ta hitnost, i nije razumeo
315
zahtev da se donese mapa sveta. Ali ubrzo je shvatio kada je stvar bila tu. Sokrat je pitao:
"Gde je Grka u ovoj velikoj mapi sveta? - samo malo mesto. Gde je Atina? - samo taka."
Onda je Sokrat pitao: "Gde je vae mesto? Atina je taka. Gde je vae mesto i gde ste vi? Ova
mapa predstavlja samo zemlju, a zemlja je nita. Sunce je ezdeset hiljada puta vee, a nae
sunce je osrednje sunce. Milioni puta vea sunca postoje u univerzumu. Gde e biti naa
zemlja, ako nainimo mapu solarnog sistema? U jednoj galaksiji su milioni sunaca i milioni
solarnih sistema. Gde e biti naa zemlja ako izradimo mapu galaksije kojoj mi pripadamo?
Gde e biti na solarni sistem? Gde e biti nae sunce?
A sada naunici kau nema kraja - nastavljaju se galaksije za galaksijama. Gde god se
kreemo, izgleda da tome nema kraja. S takvom ogromnou, kako moete da se veete uz
ego? On jednostavno nestaje kao kap jutarnje rose, kada se sunce digne. Kada se irina pojavi
i perspektiva je totalna, va ego jednostavno nestaje poput kapi rose. Nije ak ni toliko velik.
To je pogreno razumevanje koje daju idioti glasnici. Zbog malih otvora ula, vi izgledate
tako veliki u poreenju s njima. Kada doete ispod neba, odjednom ego nestaje. To je bila
tvorevina kljuaonice, jer kljuaonica je bila tako mala, i kroz nju je ceo svet izgledao mali, a
vi ste izgledali tako veliki iza nje. Pod nebom to jednostavno nestaje.
Sokrat je rekao: "Gde je vae mesto na ovoj mapi? Gde ste vi?" ovek nije mogao
razumeti to, pa je pitao: "Zato je to hitno?" Sokrat je rekao: "Hitno je jer bez razumevanja
ovoga nema mogunosti ni za kakav dijalog; vi traite moje vreme, svoje vreme. Sada, ako ste
shvatili poentu, onda postoji mogunost za dijalog. Moete odloiti na stranu ovaj ego; on nije
od vanosti. "
Pod ovim ogromnim nebom va ego jednostavno postaje nevaan. On otpada sam od
sebe. ak i da se on ostavi izgleda besmisleno; nije ak ni vredan toga. Kada je perspektiva
potpuna, vi nestajete; ovo je stvar koju treba razumeti. Vi jeste jer je perspektiva uska. to je
ua perspektiva, vei je ego; to ovek slabije vidi, vei mu je ego... Ako nema perspektive, tu
postoji savreni ego. Kada vidik raste, ego postaje sve manji i manji. Kada je perspektiva
savrena, ego se jednostavno ne moe nai.
itav moj napor ovde je da nainim vidik tako potpunim da ego nestane. Zbog toga iz
mnogih uglova ja nastavljam da gaam zid vaeg uma, tako da se u poetku mogu barem
nainiti nekoliko kljuaonica vie. Kroz Budu nova kljuaonica se otvara, kroz Patanjalija
duga, kroz Tilopu jo jedna. To je ono ta ja radim. Ja ne elim da vi postanete sledbenik
Bude, Tilope ili Patanjalija, ne, jer sledbenik nikada ne moe imati veu perspektivu -
njegovo uenje je njegova kljuaonica. Uzimajui okolo tako mnogo gledita, ta ja
pokuavam da uinim? Pokuavam samo ovo: da vam dam iri vidik. Kada ima vie
kljuaonica u zidu moete gledati prema istoku, moete gledati prema zapadu, moete gledati
prema severu; i gledajui na istok neete rei: "To je jedini pravac," jer znate da drugi pravci
postoje. Pogledavi na istok vi ne kaete: "Ovo je jedino istinito uenje," jer tako perspektiva
postaje uska. Ja govorim o tako mnogo uenja da biste bili osloboeni od svih usmeravanja i
svih uenja.
Sloboda dolazi kroz razumevanje. to vie razumete, vie postajete slobodni. A ubrzo
kada saznate da su kroz toliko mnogo rupa, vae stare kljuaonice postale zastarele, da nisu
znaajne, onda se u vama javi podsticaj: ta e se dogoditi ako sruite sve te zidove i
jednostavno istrite van? ak i jedna jedina nova rupa i cela perspektiva se menja, i saznajete
stvari koje nikada niste znali, niste ak ni matali, niti ste ak sanjali. ta e se dogoditi kada
svi zidovi nestanu, i vi ste direktno suoeni licem u lice sa realnou pod otvorenim nebom?
A kada kaem pod otvorenim nebom, zapamtite da nebo nije stvar, to je nepostojanje.
To je svuda, ali to nigde ne moete nai, to je nepostojanje. To je jednostavno neizmerno.
Stoga ja nikada ne kaem Bog je velik - Bog je neizmeran. Egzistencija nije velika, jer ak i
ogromna egzistencija e imati ogranienja. Ma koliko ogromna, negde granica mora postojati.
Egzistencija je neizmerna.
To je hindu koncepcija brahme. Brahma znai: ono to nastavlja da se iri. Sama re
brahma znai ono to nastavlja sa irenjem. Ekspanzija je brahma. U engleskom ne postoji
re; ne moete brahmu nazvati Bogom jer Bog je ogranien, to je koncept. Brahma nije Bog.
Zbog toga u Indiji mi nemamo koncepciju jednog Boga, ve mnogo Bogova. Bogova je
316
mnogo; brahma je jedan. A pomou brahme... sama re jednostavno oznaava bezmerno;
irenje; ne moete iscrpsti to.
To znai kada ja kaem ispod neba, otvorenog neba, bez zidova oko toga, nema ula,
nema misli, nema uma; vi ste jednostavno izvan mehanizma, po prvi put nagi, licem u lice s
realnou. Onda njegova potpuna perspektiva... jedan objekat se doivljava u njegovoj
potpunoj perspektivi, a da se iskusi jedan objekat u njegovoj punoj perspektivi znai da
objekat jednostavno nestaje i postaje ogromno prostranstvo. To moe da bude usredsreivanje
energije.
To je slino kao kada gledate u bunar. Izvesna koliina vode se nalazi u bunaru; ako
iscrpite vodu napolje, vie vode se snabdeva kroz podzemni izvor. Vi ne vidite izvor.
Nastavljate da izvlaite vodu, a nova voda neprekidno utie. Bunar je kao rupa prema okeanu.
Mnogi skriveni izvori unose vodu svuda okolo. Ako uete u bunar; bunar nije nita; zaista ovi
izvori su bitni, prave stvari. Bunar nije skladite, jer u skladitu nema izvora. Skladite je
mrtvo; izvor je iv. Skladite je stvar; izvor je osoba. Kreite se sada sa izvorima, i na kraju
ete stii do okeana. Ako se kreete kroz sve izvore, onda iz svih pravaca okean e uticati u
bunar; to je sve jedno.
Ako pogledate u objekat sa potpunom perspektivom, objekat je svakim svojim delom
spojen sa beskonanim; ne moe postojati bez toga. Nijedan objekat ne postoji nezavisno. Ne
postoji individualnost. Individualnost je upravo jedna interpretacija. Svuda postoji samo
celina. Ako nainite deo od celine, vi ste zavedeni. To je taka gledita neznanja - onda vi
stvarate delove kao da su zasebne celine. Kada gledate u deo i sva celina se pojavljuje u
njemu, to je gledite probuene svesti.
79
Objekat se doivljava u svojoj punoj perspektivi u stanju nirviara samadhija, jer u
tom stanju znanje se stie direktno, bez upotrebe ula.
Nikakvi medijumi se ne koriste; onda mnoge nove stvari odjednom postaju mogue.
Ove nove stvari su siddhiji, moi. Kada niste zavisni od ula, telepatija jednostavno postaje
mogua. Zbog ula telepatija nije mogua. Vidovitost jednostavno postaje mogua. uda
postaju obina stvar. Moete itati svaije misli; nije potrebno da neko neto govori, nije
potrebno da saoptava to. Sa potpunom perspektivom, sve postaje otkriveno, svi velovi se
podiu. Vie sada nema velova; itava realnost je pred vama. Materijalizacija stvari postaje
mogua. Jednostavno, ta god da poelite, odmah se to dogaa; delovanje nije potrebno.
Delovanje je bilo potrebno zbog tela. To je Lao Ce mislio kada je govorio: "Mudrac ivi u
neaktivnosti i sve se dogaa." Milioni stvari se dogaaju oko mudraca a da on nita ne ini.
On vas gleda i odjednom nastupa preobraaj - odjednom vie niste telo; dok vas gleda vi ste
postali svest.
Naravno, to s vama ne moe biti trajno, jer kada se njegov pogled pomeri vi ste opet
telo. Samo time to ste pored njega vi postajete graani istog nepoznatog sveta. Vi kroz njega
imate ukus nepoznatog, jer je sada on sam neizmerno nebo. Ne inei nita, mnoge stvari se
dogaaju. Ali kada te stvari postanu mogue... elje mudraca su nestale pre nego to su ove
stvari postale mogue, tako da mudrac nikada ne ini neka uda. Oni koji izvode uda nisu
mudraci, jer poinilac u mudracu nije prisutan i takva uda nisu prava uda; takva uda su
obini magijski trikovi. Oni zaluuju ljude i obmanjuju ih.
udo se deava - ne moe da se vri. Ono se deava pored mudraca. Ne, on ne
proizvodi vajcarske satove... mudrac koji proizvodi vajcarske satove jeste budala. ta vi
79
"Nita nije samo spolja; nita nije samo iznutra. Sve to je spolja, iznutra je (Tabula smaragdina)". Um je taj
koji deli celinu da zasebne delove, objekte. Zbog njega vidimo da je neto "spolja", a neto "unutra". Celina ne
postoji samo spolja kao kosmos, a da su pojedini objekti "u njoj". Ona je po paradoksalnom hologramskom
modelu takoe sva sadrana u svemu to vidimo kao poseban objekt. Svaki atom sadri sav kosmos. Celina je
sva prisutna u svemu to postoji. Nigde nije podeljena jer tada ne bi ni bila celina. Zato je pri takvom uvidu, u
nirviara samadhiju, sveto sve to postoji na bilo koji nain i sve se doivljava kao izraz Boanske ljubavi koja
je u svemu i sve omoguava. Takoe tada i vreme nestaje jer bie-u-vremenu postoji samo kada se bie kroz um
podeli na zasebne objekte u celini. Sama celina je bezvremena. Tako je ovek prisutan u Stvarnosti, u
bezvremenom ovde-i-sada.
317
radite? U stvari ne postoje uda, jer nijedan Satya Sai Baba nije spreman da ini svoja uda
pod naunim posmatranjem. On ne moe to uiniti, jer vajcarski asovnici mora da se kupe u
prodavnici, mora da se sakriju u dugakoj odori ili u frizuri afro-stila! Pod naunim
posmatranjem nijedan Satya Sai Baba nije spreman da ita uini, a ako su ti ljudi zaista
istiniti, oni prvo treba da rade pod naunim posmatranjem. To su samo obini magijski
trikovi. Kada ih madioniar izvede vi mislite: "Samo je to trik," a kada Baba to izvede to
postaje udo. Trik je isti.
uda se deavaju jedino kada se postigne nirviara samadhi, i vi izaete iz svog tela,
ali se ona nikada ne ine. To je osnovni kvalitet uda - to se nikada ne radi, ono se deava, a
kada se deava, nikada ne proizvodi vajcarske satove. Da se postigne nirviara samadhi, a
onda da se proizvode vajcarski satovi, to nema nikakvog smisla! Deavanje uda
preobraava bia; to pomae drugima da stignu do najvieg.
Kroz mudraca moete postati mnogo paljiviji, ali neete dobiti vajcarski asovnik!
Paljivost se deava; on vas ini vie svesnim, budnim. On vam ne daje vreme, daje vam
bezvremenost. Ali ove stvari se deavaju, niko ih ne ini, jer poinilac je otiao. Samo onda je
mogu nirvikalpa samadhi. Sa poiniocem, kako moete prestati da mislite? Poinilac je
mislilac. U stvari, pre nego to ita uinite morate misliti; mislilac dolazi prvo, inilac sledi.
Kada oboje, mislilac i inilac nestanu, a samo svedoenje, samo svest ostane, onda mnoge
stvari jednostavno postaju mogue, one se dogaaju.
Kada se Buda kree, mnoge stvari se dogaaju, ali nisu tako vidljive. Samo nekoliko
ljudi e biti sposobno da razume ta se dogaa jer oni pripadaju nepoznatom svetu. Nemate
nikakav jezik za to, nemate koncepte za to, i ne moete videti to dok se to vama ne dogodi.
...u tom stanju znanje se stie direktno, bez upotrebe ula.
Um je otiao, a sa umom svi asistenti, svi idioti. Oni ne funkcioniu, oni vas ne
odvraaju, ne ometaju vau percepciju, ne stvaraju nikakvu vrstu prepreka, ne projektuju, ne
tumae. Cela stvar vie nije tu. Jednostavno svest je tu ispred realnosti. A kada se ovo dogodi,
svest gleda u svest, jer tu ne postoji materija.
Najlepa metafora koju sam ja uo je kada se ogledalo ogleda u drugo ogledalo. ta se
tada dogaa? Jedno ogledalo se ogleda u drugom ogledalu, a drugo ogledalo u prvom, i nema
niega u ogledalu, samo ogledanja se reflektuju milionima puta jedno u drugom. Sav svet
postaje milioni ogledala - i vi ste isto tako jedno ogledalo - i sva su ogledala prazna, jer nema
nieg drugog to bi odraavala, pa ni okvir ogledala. To je najudesniji trenutak, najblaeniji;
milost se sputa, cvee pljuti, celina slavi da je jo jedan dostigao, jo jedan putnik je stigao
kui.
Percepcija steena u nirviara samadhiju transcendira sve normalne percepcije, kako
u opsegu tako i u jaini.
Ove dve rei su vrlo sadrajne; "opseg" i "jaina, prodornost". Kada gledate svet kroz
ula, mozak i um, svet je vrlo tup. Nema sjaja u sebi, pranjav, ubrzo postaje dosadan, i ovek
se osea zasieno; isto drvee, isti ljudi, iste akcije - sve je samo koloteina. To nije tako.
Ponekad sa LSD, marihuanom ili haiom, odjednom drvo postaje zelenije. Nikada
niste upoznali da je drvo tako zeleno ili rua tako ruiasta.
Kada je Aldous Huxley prvi put uzeo LSD, sedeo je ispred stolice. Odjednom je
stolica postala jedna od najlepih stvari na svetu, a ta stolica je stajala u njegovoj sobi
godinama a on je nikada nije pogledao. Izgledala je kao prizma, mnogo senki, mnogo boja je
izlazilo iz nje; bila je kao dijamant. Stolica nije vie bila ista. Huxley je bio fasciniran
stolicom. Nje mogao da veruje ta se dogaa kada ovek uzme drogu.
Droga je silovit napor da se probude idioti. Stoga ih vi okirate, a oni upravo otvore
malo svoje oi, i samo pogledaju... "Da!" Tada svet postaje tako lep, neverovatno lep, a onda
ste vi upecani, jer onda mislite da je zbog droge svet tako lep. Onda, kada se vratite natrag i
izlet je zavren, svet e izgledati ak prljaviji i tmurniji nego ikada, jer sada imate poreenje u
318
umu. Za vreme odreenih trenutaka to je postalo lepa pojava; to je bio sam raj. ak i osoba
kao Aldous Huxley je postala opijena i oamuena, poeo je da misli da je to samadhi o kome
govori Patanjali, da je to samadhi koji su postigli Kabir, Buda i svi mistici sveta.
Droge vam mogu dati laan oseaj samadhija, ali ste jo uvek u tamnici. Samo usled
udara droge va mehanizam funkcionie s budnou, ali te budnosti nee biti za dugo. Ako je
koristite vie i vie, onda koliina droge mora da se poveava sve vie i vie, jer sa istim
iznosom ne moete udariti idiote opet. Oni postaju prilagoeni tome, onda je potrebna sve
vea i vea koliina. Droge iskljuivo deluju tako.
Jednom je Mula Nasrudin kupio mazgu, a ona se nije htela ni pomeriti, i on je uinio
sve... ovek od koga je kupio rekao mu je da ne bije mulu jer je vrlo osetljiva. Stoga je on
molio, nagovarao i inio sve, sve to je mogao da ini; ona se nije ni pomerila, nije ni sluala.
Stoga je pozvao oveka i rekao: "Kakvu si mi vrstu mazge prodao?" ovek priao s tapom i
lupio mazgu jako po glavi. Nasrudin je rekao: "To je previe! Rekli ste mi da je ne udaram."
ovek je odgovorio: "Ja je ne udaram. Upravo zadobijam njenu panju..." Mazga je odmah
krenula.
Idioti postoje, a LSD udara slino tapu. Za nekoliko trenutaka vi zadobijate njihovu
panju, vi ste ih potresli, uzbudili. itav svet postaje lep. Ali to nije nita, apsolutno nita.
Ako moete dostii za jedan trenutak nirviaru, onda ete biti sposobni da saznate. Svet
postaje milionima puta lepi nego to vam letimino vienje moe dati LSD. Nije to zato to
ste udarili mazgu po glavi, nego je jednostavno zato to niste vie unutar mazge, izali ste van,
odbacili ste idiote. Suoili ste se s realnou u svojoj totalnoj nagosti.
Bez misli vi ste nagi. Ko ste vi bez misli: hindus, musliman, hrianin, komunista? Ko
ste vi bez misli: mukarac ili ena? Religiozni, nereligiozni? Niste niko bez misli. Odea je
ostavljena. Vi ste jednostavno nagost, istota, jedna praznina. Onda je percepcija jasna, a sa
tom jasnoom dolazi opseg i jaina. Sada moete gledati u neizmerno irenje egzistencije.
Sada nema prepreke za vau percepciju; vae oi su postale beskonane.
I prodorne: moete sagledati svaki dogaaj, svaku osobu, jer stvari vie ne postoje.
ak i cvetovi su sada osobe, drvea su prijatelji, stene uspavane due. Sada se prodornost
deava; moete gledati direktno celom irinom. Kada moete posmatrati cvet uzdu i popreko,
onda ete biti sposobni da razumete ta su mistici govorili, i pesnici.
Tenison kae: "Ako bih mogao razumeti cvet, mali cvet u njegovoj celokupnosti,
mogao bih da razumem sve." Ispravno, apsolutno ispravno! Ako moete razumeti deo, vi ete
razumeti celinu, jer deo je celina. Kada pokuate da razumete deo, ubrzo, nesvesno vi ete se
premestiti do celine, jer deo je organski u celini. Jednom su velikog mistika Ekharta pitali:
"Zato ne piete svoju biografiju? Vaa autobiografija bi bila vrlo, vrlo korisna za ljude." On
je rekao: "Teko, nemogue - jer ako napiem svoju autobiografiju to e biti autobiografija
celine, jer sve je povezano. A to bi bilo previe, kako moete napisati autobiografiju celine?"
Zbog toga su se uvek opirali oni koji su spoznali; nikada nisu napisali autobiografije -
osim tog oveka, Paramahansa Joganande, koji je napisao Autobiografiju jednog jogija. On
uopte nije jogi. Inae jogi ne moe napisati autobiografiju - to je nemogue, jednostavno
nemogue, jer kada neko postigne nirviara samadhi, onda je on jogi, tada je ist savreni
beskraj... Sada je on postao sve. Ako zaista elite da napiete autobiografiju, to e biti
autobiografija celine od poetka - a nema poetka - do kraja - a nema kraja.
U sebi, ja sam postao svestan, celina kulminira. Ja ne zapoinjem sa svojim roenjem,
ja poinjem od samog poetka, a nema poetka, i ja u nastaviti do samog kraja, a kraja nema.
Ja sam potpuno obuhvaen celinom. Ovih nekoliko godina koliko sam ja ovde, nisu sve. Bio
sam pre nego to sam bio roen, i biu posle moje smrti, stoga kako da piem? Bie to samo
deo, jedna strana, ne autobiografija, a strana je potpuno apsurdna i izvan konteksta, jer druge
strane e nedostajati.
Nekoliko prijatelja su doli kod mene i rekli su: "Zato da ne? Treba da napiete neto
o sebi," a ja znam tekou Maister Ekharta. To nije mogue, jer odakle da se zapone? Svaki
poetak e biti proizvoljan i laan. A izmeu dve lane stvari - lanog poetka i lanog kraja -
kako istina moe biti sprovedena? Nije mogue. Jogananda je uradio neto to nije mogue.
Uradio je neto to politiar moe uiniti, ali ne jogi.
319
Prodornost postaje tako jaka da ako gledate u kameni, kroz kamenie na putu vi se
kreete u celinu, i kroz kameni moete ui u najvie misterije. Svuda su vrata; i ako kucate
svuda ste prihvaeni, dobrodoli. Odakle god da uete, ulazite u beskonano jer sva vrata su
vrata celine. Individue mogu biti tu kao vrata. Volite osobu i ulazite u beskonano. Pogledajte
cvet i hram se otvara. Legnite na pesak, svaka estica peska je ogromna celina. Ovo je via
matematika religije.
Obina matematika kae da deo nikada ne moe postati celina. To je jedna od
maksima obine matematike kojom se zapoinje na univerzitetima; deo nikada ne moe biti
celina, i deo je uvek manji od celine, deo nikada ne moe postati vei od celine. Ovo su
jednostavna naela matematike, svako e se sloiti da je to tako.
Ali onda postoji via matematika. Kada izaete iz ula nastaje svet vie matematike, i
ovo su naela: deo je uvek celina; deo nikada, nikada nije manji od celine, i - apsurdnost
apsurdnosti - ponekad je deo vei od celine.
Sada vam ja to ne mogu objasniti. Niko ne moe objasniti. Ali takvi su principi.
Jednom kada ste izvan svog zatvora videete kakve su stvari. Oblutak je deo, vrlo mali deo,
ali ako gledate u njega sa umom bez misli, s jednostavnom svesnou, direktno, odjednom
oblutak postaje celina - jer samo Jedno postoji. Jer nijedan deo zapravo nije deo, ili odvojen;
deo zavisi od celine, celina zavisi od dela. Ne samo kada se sunce raa da se cvee otvara;
druga strana je takoe istinita - kada se cvee otvara, sunce se raa. Ako ne bi bilo cvea, za
koga bi sunce sijalo? Druga strana je isto tako istinita kao ova - jer se odnosi na sve drugo;
sve je isprepleteno sa svim drugim. ak i ako jedan list nestane, celini e on nedostajati,
celina onda nee biti cela.
U jednoj od svojih molitvi, Maister Ekhart je rekao... a on je jedan od najreih ljudi
koje je hrianstvo proizvelo. U stvari, on izgleda kao stranac u hrianskom svetu. On je
trebao da se rodi u Japanu kao zen majstor; njegov uvid je tako jasan, tako dubok, tako izvan
dogme.
On kae u jednoj svojoj molitvi: "Da, ja zavisim od tebe, Boe, ali ti takoe zavisi od
mene. Da ja nisam ovde, ko bi te oboavao i ko bi ti se molio? Ja bih ti nedostajao." On je u
pravu; to nije iz nekog ega, to je jednostavno injenica. Znam, mora da je Bog, u tom
momentu to odobrio klimanjem glave: "Ti si u pravu, Ekhart, jer da ti nisi tu, ni ja ne bih bio
ovde."
Oboavalac i oboavano postoje zajedno; ljubavnik i voljena postoje zajedno. Jedno
ne moe da postoji bez drugog, i to je misterija egzistencije: sve postoji zajedno. Ovo
zajednitvo je Bog. Bog nije osoba; ovo zajednitvo svega jeste Bog.
Percepcija steena u nirviara samadhiju transcendira sve normalne percepcije, kako
u opsegu tako i u jaini.
Odasvud se ogromno prostranstvo otvara, dubina... Pogledajte u cvet, i tamo je ambis.
Moete upasti u cvet i nestati. To se dogodilo. Apsurdno je istinito. Na vama je da verujete u
to ili ne.
Dogodilo se u Kini da je car pozvao velikog slikara da izradi neku sliku u palati.
Slikar je doao i naslikao pogled na Himalaje, vrlo lepo. Trebale su mu godine za to, a on
nikome nije dozvolio da je vidi dok ne zavri. Jednog dana je rekao caru: "Sada je gotova i
moete doi."
I car je doao sa svojim ministrima, generalima i dvoranima, i oni su jednostavno bili
zadivljeni. Nikada nisu videli tako neto - bilo je tako stvarno. Vrhovi su bili isti kao stvarni, a
bila je krivudava staza oko vrhova i staza je iezavala negde. Car je pitao: "Gde ovaj put
vodi?" Slikar je odgovorio: "Nisam putovao njime, kako onda mogu znati?" Car je insistirao
poto to uopte nije bilo pitanje putovanja: "Ti si naslikao to!" Zato je slikar rekao:
"Priekajte. Pustite me da odem i vidim." Kae se da je otiao i nestao u slici, nikada se nije
vratio da ispria priu gde ona vodi.
To se ne moe dogoditi, to znamo; ali u nirviari to se deava. U cvetu je ambis. Usled
vae prodornosti, dok gledate u cvet tamo je dubina, moete pasti u cvet i zauvek ieznuti.
320
Pogledate u lepo lice sa nirviarom i u lepoti je ambis; moete biti zauvek i za sva vremena
izgubljeni; moete upasti u njega.
80
Sve postaje kapija, sve! Sa silinom vaeg pogleda, sva
vrata vam se otvaraju.
Kada je ovo kontrolisanje svih drugih kontrola transcendirano, postie se samadhi bez
klice, a s njim, osloboenje od ivota i smrti.
Ovde sve staze kulminiraju, sve Bude se susreu; tantra i joga, zen i hassid, sufi i baul
- sve staze. Staze mogu biti razliite - i jesu - ali sada ovo dolazi, vrhunac, ovde staze
iezavaju. Kada je ovo kontrolisanje svih drugih kontrola transcendirano... jer Patanjali
kae da je to jo uvek kontrolisano stanje. Misli su nestale, sada moete opaati egzistenciju,
ali jo su tu opaalac i percepcija, objekat i subjekat... S telom, znanje je bilo indirektno. Sada
je ono direktno, ali jo je saznavalac razliit od znanog. Postoji poslednja barijera, podela.
Kada ak i ovo otpadne, kada je ova kontrola transcendirana, i slikar iezne u slici a
ljubavnik iezne u ljubavi, objekat i subjekat iezavaju. Nema znalca i nema znanog.
Kada je ovo kontrolisanje svih drugih kontrola transcendirano...
Ovo je zadnja kontrola, nirviara samadhi, samadhi gde su misli prestale. Ovo je
posljednja kontrola. Jo uvek vi jeste, ne kao ego, ali kao vi sami. Jo uvek ste odvojeni od
znanog - samo vrlo providnim velom, ali on postoji - i ako se prilepite uz njega biete roeni,
jer podela jo uvek nije transcendirana; jo niste postigli ne-dvojnost. Seme dualizma je jo
uvek tu,
i iz tog semena e iznii novi ivoti i toak ivota i smrti e nastaviti da se okree.
Kada je ovo kontrolisanje svih drugih kontrola transcendirano, postie se samadhi bez
klice, a s njim, osloboenje od ivota i smrti.
Onda se toak za vas zaustavlja. Onda nema vremena, nema prostora. Oboje, i ivot i
smrt su iezli kao san. Kako da se transcendira ova zadnja kontrola? To je najtee. Da se
stigne do nirviare vrlo je naporno, ali to nije nita u poreenju sa naputanjem poslednje
kontrole, jer je to vrlo suptilno. Kako to da se uradi? ak ni "kako" nije od vanosti na ovom
stupnju. Jednostavno ovek mora budno da posmatra, uiva, bude oputen i prirodan. Ovde
Tilopa postaje znaajan.
Zato to su ljudi kao Tilopa zen majstori i oni govore o cilju: ivi oputeno i prirodno,
ne radei nita, ne ini nita da transcendira kontrolu. Jer ako radite neto, to e opet biti
kontrola. Vae delovanje e biti ponitavanje. Oputen i prirodan - to je taka gde deseta slika
o uvanju bika
81
postaje znaajna: vraanje natrag u svet, i ne samo vraanje natrag u svet...
noenje boce s vinom. Uivanje, slavljenje, bivanje jednostavnim - to je znaenje. Nita sada
ne moe da se uradi. Sve to ste mogli da uradite, vi ste uradili. Sada jednostavno postanite
oputeni i prirodni i zaboravite sve o jogi, kontroli, sadhani, traganju, ispitivanju. Zaboravite
sve o tome, jer sada, ako neto uinite, onda e se kontrola nastaviti, a sa kontrolom nema
slobode. Morate ekati, i samo biti oputeni i prirodni.
Neko je pitao Lin Chia: "ta radite danas?" On je odgovorio: "Cepam drva, nosim
vodu iz bunara - nita drugo." Cepanje drva, noenje vode s bunara...
Lin Chi mora da je bio na tom nivou kada je odgovorio ovako. On je dospeo do
poslednje kontrole. Tu nita ne preostaje da se uradi, stoga je seckao drva. Zima dolazi i drva
su potrebna, a ljudi kau da e biti vrlo hladna zima, stoga on cepa drva; naravno osea i e,
stoga nosi vodu, zaliva batu, povre. Sasvim obino... ne traga, ne ispituje, ne ide nikuda.
To je stanje gde Zenerin kae: "Sedei smireno, sedei tiho, ne radei nita, prolee
80
To se i deava onima koji upadnu u stanje nirviara samadhija bez dovoljno objektivnog znanja i objektivne
svesti o celom procesu toga to im se dogaa. To su poznati sluajevi ludija ili "boanskih ludaka", "opijenih
Bogom".
81
"Deset slika o uvanju bika" je poznata zen metafora o napredovanju u probuenju.
321
dolazi i trava raste sama od sebe." Dalje od ovoga rei ne mogu objasniti. ovek mora stii do
nirviare i onda ekati na samadhi bez klice. To dolazi samo od sebe, kao to trava raste sama
od sebe. Onda je poslednja kontrola transcendirana, i nema nikoga ko je transcendira. Ona je
jednostavno transcendirana. Nema nikoga ko je transcendira, jer ako nekog ima da je
transcendira, opet postoji kontrola. Stoga vi ne moete nita uiniti oko toga.
Zbog toga Patanjali ovde jednostavno zavrava: to je takoe samadhi.
Ovde se zavrava poglavlje o samadhiju - nema ta vie da se kae. On ne kae nita
kako to da se radi. Na tom mestu se Krinamurti veoma razljuti, kada ljudi pitaju, "kako?"
Nema pitanja, nema metode, nema tehnike, jer ako je ikakva tehnika tu mogua, onda e
ostati kontrola. Kontrola se transcendira, ali nema nikoga ko je transcendira. Ostajui oputen
i prirodan, cepajui drva i nosei vodu, sedei smireno, prolee dolazi, trava raste sama od
sebe.
Stoga ne brinite za samadhi bez klice. Jednostavno se usredsredite na nirviara
samadhiju, samadhiju gde misli prestaju. Dotle postoji traganje. Izvan toga je zemlja bez
traganja. Kada postanete nirviara, onda, samo onda ete razumeti ta da radite. Sve to je
moglo da se uradi, vi ste uradili.
Poslednja prepreka postoji. Poslednja prepreka se stvara vaim delovanjem; to je vrlo
prozirno. To je kao da sedite iza staklenog zida, vrlo lepog i istog stakla, i moete videti sve
isto tako jasno kao i bez zida, ali stakleni zid postoji, i ako pokuate da proete kroz njega,
udariete ga i biete odbaeni natrag.
Dakle nirviara samadhi nije poslednja stvar, to je "poslednja osim jedne." A ta
pretposlednja je krajnji domet. Posle toga, itajte Zenerina, Tilopu, Lin Chia; sedite mirno i
pustite da trava raste sama od sebe. Posle toga moete iveti na trnici, jer trnica je lepa kao
manastir. Posle moete initi sve to oseate da elite initi - moete raditi svoj posao - ali ne
pre toga. Moete se opustiti, traganje je zavreno. U toj oputenosti dolazi momenat
unutranjeg usklaivanja sa kosmosom, i zid nestaje. Zato to je stvoren vaim vlastitim
delovanjem, kada ne delujete, on nestaje. On se hrani vaim delovanjem. Kada ne delate, vi
ste transcendirali svu kontrolu, onda nema ivota ni smrti, jer ivot nastaje od inioca, smrt
nastaje od inioca.
Sada vas nema vie; vi ste rastvoreni. Vi ste rastvoreni kao to se grudva soli baena u
okean rastvara, i ne moete otkriti gde je nestala. Moete li nai grudvu soli koja se rastvorila
u okeanu? Postala je jedno sa okeanom. Moete okusiti okean, ali ne moete nai grudvu.
Zbog toga, kada su stalno ljudi zapitkivali Budu: "ta e se dogoditi kada Buda umre?
ta e se desiti kada Buda umre?" Buda je utao, nikada na to nije odgovarao. To je bilo vrlo
uporno pitanje: "ta se deava kada Buda umre?" Buda je utao, jer vama izgleda kao da on
postoji, ali za njega samog - njega vie nije bilo. Iznutra njega vie nije bilo. Unutra, spolja
postaji su jedno; deo i celina su postali jedno; poklonik i Bog postali su jedno; ljubavnik se
rastvorio u voljenom.
Onda ta ostaje? Ljubav ostaje: ljubavnika vie nema, voljenog vie nema, saznavaoca
vie nema, znanog vie nema - spoznaja preostaje. ista svest preostaje, bez nekog centra, kao
beskraj postojanja, dubina postojanja, misterija postojanja. Ali niega to bi se moglo uiniti.
Kada dospete do te take jednog dana - ako marljivo traite, doi ete; ako marljivo
traite doi ete do nirviara samadhija - onda ne nosite stare navike delovanja, ne nosite
stari obrazac delovanja, onda ne pitate "kako?". Onda jednostavno budete oputeni i prirodni i
putate da se stvari deavaju. Prihvatate sve to se dogaa; slavite ta god da se dogaa.
Cepate drva, nosite vodu, sedite mirno i putate da trava raste.
322
Poglavlje 10
POSTOJANOST POSTOJANJA
10, mart 1975. u dvorani Buddha
Prvo pitanje:
ta se dogodilo Radniu 21 marta? Da li je on postigao samadhi sa ili bez klice?
Ovo nije samo vae pitanje, moje je takoe! Otada, ja sam se takoe pitao ta se
dogodilo momku Radniu? Te noi, jednog trenutka je on bio tu, a sledeeg trenutka nije bio
tu. Otada sam ga traio unutra i napolju; za sobom nije ostavio nikakav trag, nema ni otisaka
stopala. Ako ga ikada naem, setiu se vaeg pitanja. Ili, ako se dogodi da ga sretnete negde,
moete mu takoe postaviti pitanje s moje strane.
To je kao san. Ujutru se probudite, pogledate okolo, traite po postelji, ispod kreveta,
a on nije tu. Ne moete verovati - pre jednog momenta san je bio tu, tako ivopisan, tako
realan, a iznenada se uopte ne moe nai, i ne postoji nain da se nae. On je samo pojava;
nije bio realnost, bio je samo san. ovek se probudi i san iezne. Nita se ne dogaa snu.
Radniu se takoe nita nije dogodilo, on pre svega nikada nije ni bio tu. Ja sam
spavao, zbog toga je on bio tamo. Probudio sam se, i nisam ga mogao nai, a to se dogodilo
tako neoekivano, da nisam imao vremena da ga pitam. Jednostavno momak je iezao, i
izgleda da nije mogue da ga opet naem, jer je to mogue samo na jedan nain: ako se ja
ponovo uspavam, samo onda ga mogu nai - a to je nemogue.
Jednom kada ste potpuno svesni, sam koren vae nesvesnosti je preseen. Seme je
spaljeno. Ne moete opet pasti u nesvesno.
Svakog dana moete upasti u nesvesno u noi, jer nesvesno je tu. Ali onda itavo vae
bie postaje svesno; nema mesta u vama, nema tamnog ugla gde moete otii i spavati - a bez
spavanja nema sna.
Radni je bio san koji se desio meni. Nita se ne moe dogoditi Radniu. ta se
moe dogoditi snu? Ili on postoji ako spavate, ili ne postoji kada ste budni. Nita se ne moe
dogoditi snu. San moe da se dogodi realnosti; realnost ne moe da se dogodi snu. Radni se
desio meni kao san.
Dakle, ovo je takoe moje pitanje. Ako imate ui, sluajte, a ako imate oi moete
videti. Jednog dana stari ovek se vie ne moe nai u kui - samo praznina, nikog nema.
Kreete se, tragate; nikoga nema, samo neizmerno prostiranje svesti bez centra, bez granica.
A kada linost nestane - a sva imena pripadaju linosti - onda se po prvi put univerzalno javlja
u vama. Svet od nama-rupa, imena i oblija, nestaje, i odjednom je tu bezoblino.
To e se dogodi takoe vama. Pre nego to se dogodi, ako imate ikakva pitanja da
postavite, pitajte svoju linost. Jer jednom kada se to dogodi, onda ne moete pitati. Nema ko
da pita. Jednog dana, iznenada ete nestati. Pre nego to se jednom to dogodi, moete pitati,
ali je i to takoe teko, jer pre nego to se to dogodi, tako ste vrsto uspavani - ko e pitati?
Pre nego to se to dogodi nema nikoga da pita,
82
a i kada se to dogodi nema nikoga da pita.
83
82
Jer spava nesvestan.
323
Drugo pitanje:
Molimo da objasnite kako se klica spri u konanom samadhjiu?
Vi uvek prianjate uz rei! Ja znam da je to prirodno. Kada ujete rei "samadhi,"
"samadhi bez klice," "seme je spreno; sada vie nema semena," vi ujete rei i onda se
pitanja javljaju u vaem umu. Ali ako mene razumete, ova pitanja e onda postati nevana.
"Seme je spaljeno" ne znai da se neto tako stvarno deava. Ono to se deava jeste
jednostavno, prosto ovo: kada se nirvikalpa samadhi postigne, misli prestaju. Odjednom nema
semena da bi se sprilo. Nikada ga nije ni bilo; bili ste u halucinaciji.
To je metafora, a religije govore u metaforama jer ne postoji drugi nain da se govori
o stvarima koje pripadaju nepoznatom. To je metafora. Kada se kae da je seme spaljeno,
jedino znaenje toga je da tada ne postoji elja da se bude roen, da nema elje da se umre,
niti elje da se ne umre; jednostavno ne postoji elja. elja je seme, a kako elja moe
postojati kada su misli prestale? elja moe postojati samo kroz miljenje, u formi misli.
Kada misli nema, vi ste bez elja. Kada ste bez elja, roenje i umiranje iezava. S vaom
eljom seme se spaljuje. Ne postoji neka vatra s kojom vi spaljujete seme... Ne budite
neozbiljni. Mnogi su postali rtve metafora. One su pesniki nain kazivanja odreenih stvari,
kroz prenosno znaenje.
Samo razumite glavnu stvar. Glavna stvar je da vas elja vodi u vreme, u ovaj svet. Vi
biste eleli da budete ovo i ono, eleli biste da postignete ovo i ono; budunost se stvara.
Vreme se stvara pomou elje. Vreme nije nita do senka elje. Nema vremena u egzistenciji.
Egzistencija je bezvremena; nikada nije znala za neko vreme. Vreme stvara vaa elja, jer
elji treba prostor da se kree. Inae, ako nema budunosti, gde e se elja kretati? Biete
uvek naspram zida, stoga vi stvarate budunost. Va um stvara dimenziju vremena, a onda
konji elje mogu brzo galopirati. Zbog elje vi stvarate budunost, ne samo u ovom ivotu
nego takoe i u buduim ivotima, jer, znate, elja je tako mnogo... elje su takve da ne mogu
biti ispunjene: ovaj ivot nee biti dovoljan - potrebno je vie ivota. Ako je samo ovo ivot,
onda je previe kratko vreme, previe toga ima da se uradi, a tako je kratko vreme - nita se ne
moe uraditi. Tako stvarate budue ivote.
Vaa elja postaje seme, a kroz elju se kreete napred, od jednog sna do drugog.
Kada se kreete od jednog ivota do drugog, to nije nita drugo do kretanje od jednog sna do
drugog. Kada ostanete bez misli, kada ostavite svako miljenje, i jednostavno ostanete u
sadanjem trenutku, odjednom vreme nestaje.
Sadanji trenutak uopte nije deo vremena. Vi delite vreme u tri gramatika vremena;
prolo, sadanje, budue. To je pogreno. Prolost i budunost su vreme, ali sadanjost nije
deo vremena, sadanjost je deo egzistencije. Prolost je u umu; ako je vae pamenje
neizmerno, gde e biti prolost? Budunost je u umu; ako se vaa mata odbaci, gde e biti
budunost? Meutim sadanjost e biti tu. Ona ne zavisi od vas i vaeg uma. Sadanjost je
egzistencijalna. Samo ovaj trenutak je istinit; svi drugi trenuci ili pripadaju prolosti ili
budunosti. Prolost je otila, nema je vie, a budunost jo nije dola. Obe nisu
egzistencijalne. Samo sadanjost je realna, samo jedan trenutak sadanjosti. Kada elje
prestanu i miljenje se obustavi, odjednom ste baeni u sadanji trenutak, a iz sadanjeg
trenutka otvaraju se vrata venosti. Klica je sprena. Sa odbacivanjem elje, klica nestaje
sama od sebe - nju je stvorila elja.
Tree pitanje:
Kao srazmerno nov sannyasin ja sam malo uznemiren oko broja vrlo ozbiljnih,
sannyasina oko vas koji izgledaju zabrinuti. Moete li me razuveriti u pogledu ovoga molim?
Da, mnoge stvari treba razumeti. Prvo, religiozni ljudi su uvek ozbiljni. Ja nisam
religiozna osoba, ali mnoge religiozne osobe shvatajui me pogreno, dolaze kod mene.
83
Jer samo ista svest jedinstva postoji i nieg posebnog u njoj.
324
Religiozne osobe su uvek ozbiljne, one su bolesne. Frustrirane su ivotom, tako mnogo
frustrirane, nemajui uopte uspeha, da su izgubili kvalitet da uivaju. U ivotu su proli samo
kroz muku. U ivotu nikada nisu mogli da slave. Postali su religiozni usled frustracije
ivotom; onda su ozbiljni, i imaju dranje da ine neto vrlo veliko. Pokuavaju da utee svoje
egoe; moda nisu uspeli u ivotu, ali uspevaju u religiji; nisu moda uspeli u spoljanjem
svetu, ali u unutranjem svetu su postali uzor. U svetu stvari moda nisu uspeli, ali njihova
kundalini se uzdie, akre se otvaraju. A onda oni vre kompenzaciju, zapoinju da gledaju u
druge sa osuujuim okom. Njihovo je dranje "svetije nego vae"; svi su grenici. Samo e
oni biti spaseni, svi drugi e biti baeni u pakao. Ovi religiozni ljudi su stvorili pakao za
druge, stvorili su ga ak i za sebe. Oni ive u kompenzatorskom ivotu - ne u realnom, ve u
ivotu mate. Takvi ljudi e biti ozbiljni, teki.
Ja nemam ta da radim s njima. Inae, mislei da sam ja takoe takva vrsta religioznog
oveka, ponekad budu upecani mojim posredstvom. Ja sam potpuno drugaiji tip religioznog
oveka, ako uopte sebe mogu nazvati religioznim. Za mene je religija zabava. Za mene je
religioznost slavlje. Za mene je religija radost. Ja religiju nazivam "radosnom dimenzijom".
To nije za 'religiozne' ljude, za ozbiljne ljude. Za ozbiljne ljude postoji psihoterapija; oni su
bolesni; oni ne obmanjuju nikog do same sebe.
Za mene, religija ima potpuno drugaiji kvalitet. Ne postajete religiozni zato to ste
propali u ivotu, nego zato to ste postali zreli kroz ivot. ak i vai neuspesi... Postoje
neuspesi, ali neuspesi nisu zbog ivota, neuspesi su usled vaih elja. Vi ste postali frustrirani
- nije ivot frustrirajui - samo zato to ste se nadali previe. ivot je lep; va um je stvorio
nevolju. Vaa ambicija je bila prevelika. ak ni ovaj lepi i neizmerni ivot nije mogao da je
ispuni.
Obian religiozan ovek naputa svet; zaista religiozan ovek ostavlja ambiciju,
naputa nadanje, ostavlja matu. Znajui iz iskustva da svaka nada dolazi do take gde ona
postaje beznadenost, i svaki san dolazi do take gde postaje nona mora, a svaka elja dolazi
do take gde nita ne preostaje u vama osim nezadovoljstva - znajui ovo kroz iskustvo,
ovek postaje dozreo, razvijen. U svesti de dogaa rast. Iz ovog rasta ovek odbacuje
ambiciju, ili ambicija otpada sama iz tog rasta. Onda osoba postaje religiozna.
Ona se ne odrie sveta; svet je lep! Nema ega da se odrie - samo se odrie svih
oekivanja. A kada nema nadanja, kako moe biti frustracije? I kada ne postoji traenje, kako
moe biti neispunjenja? Kada ne postoji ambicija, kako moe biti ikakve none more? ovek
jednostavno postaje oputen i prirodan. On ivi u sadanjici i ne brine za sutra. ivi sadanjost
tako potpuno, jer nema nade i elje za budunost. Unosi celo svoje bie u sadanjost, a onda
je ceo ivot preobraen. To je zabava, veselje, to je slavlje. Onda moete plesati, moete se
smejati i pevati, a za mene takva treba da bude religiozna svest - pleua svest, vie nalik deci,
manje nalik mrtvim leevima. Vae crkve, vai hramovi, vae damije su kao groblja - previe
su ozbiljni.
Dakle, naravno, oko mene ima mnogo ljudi koji su ozbiljni; oni me uopte nisu
razumeli. Oni moda projektuju svoje umove na mene, moda interpretiraju sve to ja kaem
prema svojim vlastitim umovima, ali me nisu razumeli. Oni su nepodesni ljudi. Oni e morati
ili da se promene, ili da odu. Konano, samo oni ljudi e biti sa mnom, koji mogu slaviti ivot
tako potpuno, bez negodovanja, bez neraspoloenja i zlopamenja. Drugi e otii, to pre odu
to bolje. Ali ovo se deava: mislei da sam ja religiozan, stari religiozni tipovi ljudi takoe
ponekad dolaze kod mene, a jednom kada dou oni nose sa sobom svoje vlastite umove i
pokuavaju ovde takoe da budu ozbiljni.
Doao je kod mene jedan stari ovek. Bio je poznati indijski politiar. Jednom je
posetio kamp i video nekoliko sannyasina kako igraju karte. Odmah je doao kod mene i
rekao: "Ovo je previe, sannyasini igraju karte!" Ja sam rekao: "ta je pogreno u tome? Karte
su lepe, a oni ne prave nikome tetu - samo uivaju igrajui karte. A ovaj ovek je bio
politiar, igrao je kartama u politici i kockanju, ali to nije mogao da razume. Upravo kada
ljudi igraju karte to je prosto slavljenje trenutka. A ovaj ovek u itavom svom ivotu je igrao
karte, vrlo opasne karte, inei sve to politiar moe da ini. Ali o sebi je mislio da je
religiozan. A siroti sannyasini - upravo igrajui karte, bili su osueni, ukoreni. On je rekao:
325
"Nikada to nisam oekivao." Rekao sam mu da za mene u tome nema niega pogrenog.
Nema niega neumesnog kada nikoga ne povreujete. Kada povredite nekoga, onda je
to greno. Ponekad stvari koje mislite da su pogrene i nisu toliko pogrene. Na primer,
govorite besmislice nekoj osobi, i bacate smee na njenu glavu - a samo smee moete baciti,
nemate nita drugo - to je u redu. Ali osoba koja sedi u uglu i pui cigaretu - je li to pogreno?
Ona barem ne baca smee na neiju glavu, niti u neiju glavu. Ona je nala zamenu za usne;
ne govori ve pui. Ona moda povreuje sebe, ali ne povreuje nikoga. Moe biti budala, ali
nije grenik.
Uvek pokuajte da mislite u smeru, da ako povreujete nekoga, samo onda je neto
nepravedno, pogreno. Ako ne povreujete nikoga i ako ste malo svesni - u "nikoga" vi ete
takoe biti ukljueni - ako ne povreujete nikoga, ukljuujui sebe, sve je lepo. Onda moete
raditi svoju stvar.
Sannyas za mene nije ozbiljna stvar. U stvari to je ba suprotno: to je skok u
neozbiljnost. Ozbiljno ste iveli za mnogo ivota. ta ste stekli? itav svet vas ui da budete
ozbiljni, da vrite svoju dunost, da budete moralni, da budete ovo, da budete ono. Ja vas
uim humoru, razonodi; uim vas da budete veseli. Ne uim vas niemu do slavljenju. Samo
zapamtite jednu stvar: vae slavlje ne treba da bude tetno za nekog drugog, to je sve.
Meutim, ego je problem. Ako uzmete ivot kao zabavu, i slavite ga kao svetkovinu,
onda e va ego nestati. Ego moe postojati samo kada ste ozbiljni. A ako ste bezazleni,
detinjasti, ego onda nestaje. Zato imate sujetan izgled, hodate utegnuti; radite neto vrlo
ozbiljno to niko drugi ne moe; pokuavate da pomognete ceo svet, i da ga reformiete.
Uzimate na svoja lea breme celog sveta. Svako je nemoralan, samo ste vi moralni. Svako
ini greh, samo ste vi estiti. Onda se ego osea vrlo dobro.
U slavljenikom raspoloenju, ego ne moe postojati. Ako slavljenje postane prava
klima vaeg bia, ego e nestati. Kako moete odravati svoj ego smejui se, pleui,
uivajui? To je teko. Moete odravati svoj ego dok radite shirshasan, stajanje na vaoj
glavi, ili radei teke, besmislene poloaje. Onda moete odravati ego; onda ste veliki jogi!
Ili sedite u hramu, ili u crkvi sa drugim mrtvacima oko sebe, moete se oseati vrlo, vrlo
velikim, znaajnim, prvorazrednim.
Zapamtite, moja sanyasa nije za ovu vrstu ljudi, ali oni dolaze. Nita nije pogreno u
tome to mi dolaze. Ili e se oni promeniti, ili e morati da odu. Ne brinite o njima. Uveravam
vas da ja nisam ozbiljan.
Ja sam iskren, ali ne kritian, ozbiljan; iskrenost je potpuno drugaiji kvalitet.
Ozbiljnost ili kritinost je bolest ega, a iskrenost je kvalitet srca. Da se bude iskren, znai da
se bude istinit. Da se bude iskren, znai da se bude autentian. ta god da inite, inite s
punim svojim srcem. ta god da radite ne radite kao dunost, nego kao svoju ljubav. Sanyasa
nije dunost, to je vaa ljubav. Ako nainite skok, uinite to iz svoje ljubavi, iz svoje
autentinosti. Biete iskreni u tome, ali ne ozbiljni. Iskrena osoba je uvek radosna. Samo
neiskrena osoba postaje alosna, jer ona zapada u neprijatnost. Ako ste neiskreni, svaka
obmana e vas voditi do druge neiskrenosti. Ako zavisite od lai, moraete zavisiti od vie
lai. Ubrzo gomila lai je oko vas. Guite se u svojim vlastitim obmanama, onda postajete
tuni. Onda ivot izgleda kao zbrka. Onda ne moete uivati u njemu jer ste unitili svu
njegovu lepotu. Izuzev vaeg lanog uma, nita nije runo u egzistenciji, sve je lepo.
Budite iskreni, budite autentini i istiniti, a ta god da radite, radite to iz ljubavi. Inae,
ne radite to. Ako elite da budete sannyasin, budite to iz ljubavi. Inae, ne skaite - ekajte,
pustite da doe pravi trenutak. Ali ne budite promiljeni oko toga. To nije nita; to nije nita
nalik ozbiljnosti. Za mene, ozbiljnost je bolest, bolest obinog, nieg uma koji nije uspeo u
ivotu. A on nije uspeo jer je osrednji. Sanyasa treba da bude vrhunac vae zrelosti; neuspeha,
uspeha, svega to ste videli i iveli i kroz ta ste izrasli. Sada treba da razumete vie, a kada
razumete vie, moete uivati vie.
Isus je religiozan, hriani nisu. Isus moe biti radostan; hriani ne mogu biti. U crkvi
morate nositi vrlo ozbiljno lice, turobno. Zato? Jer krst je postao simbol religije. Krst ne bi
trebao biti simbol; smrt ne bi trebala da bude simbol religije. Religiozna osoba ivi tako
duboko, da ona ne zna za smrt; nije preostalo energije da se zna smrt; nema nikoga ko zna
326
smrt. Kada ivite ivot tako duboko, smrt nestaje. Smrt postoji samo ako ivite na povrini.
Kada ivite duboko, ak i smrt postaje ivot. Kada ivite na povrini, ak i ivot postaje smrt.
Krst ne treba da bude simbol.
U Indiji mi nikada nismo nainili krstu sline stvari za simbole. Imamo Krininu
flautu, ili ivin ples kao simbole. Ako biste ikada eleli da razumete kako religijska svest
treba da raste, onda pokuajte da razumete Krinu. On je radostan, slavi i plee. On je
zaljubljen u ivot, sa flautom na svojim usnama i s pesmom. Hrist je zaista bio kao Krina. U
stvari, sama re Hrist dolazi od Krina. Isus je njegovo ime; Isus Krina, Isus Hrist. Krina
ima mnogo formi. U Bengalu, u Indiji, ima formu koja je christo. Od Christo, u grkom to je
postalo christos, a odatle je krenulo i postalo Christ. Isus mora da je bio ovek kao Krina, ali
hriani kau da se nikada nije smejao. To izgleda apsurdno. Ako se Isus nije mogao smejati,
ko e se smejati? Oni su ga naslikali s takvom ozbiljnou. On mora da se smejao! Zapravo,
on je voleo ene, vino; to je bio problem, zbog toga su ga Jevreji razapeli na krst. On je voleo
ene, Mariju Magdalenu i druge, a Marija Magdalena je bila prostitutka.
84
Voleo je da jede,
uvek je uivao na gozbama. A gozba sa Hristom mora da je bilo neto iz drugog sveta.
Desilo se: Hrist je umro na krstu. Onda je reeno da je posle tri dana vaskrsao - vrlo
lepa pria. On je vaskrsao, a Marija Magdalena ga je prva videla. Zato? Jer samo oi ljubavi
mogu razumeti uskrsnue, jer oi ljubavi mogu videti unutranje, besmrtno. Mukarci
sledbenici su prolazili pored Isusa koji je stajao tamo, i oni ga nisu videli. Simbolika je divna:
samo ljubav moe videti ono nutarnje, besmrtno. A kada je Marija Magdalena otila u grad i
rekla ljudima, oni su mislili da je ona poludela. Ko veruje eni? Ljudi kau ljubav je slepa,
ljubav je slepa - niko nee verovati. ak i apostoli, Isusovi najblii uenici, i oni su se ak
smejali i govorili: "Jesi li poludela? Verovaemo samo kada mi vidimo."
Onda se desilo da su dva uenika ila u drugi grad, a Isus ih je sledio, razgovarao s
njima, i oni su govorili o Isusovom raspeu, i ta se sve dogodilo. Bili su u nevolji, a Isus je
hodao s njima i razgovarao s njima, a oni ga nisu prepoznali. Onda su stigli do grada. Pozvali
su stranca da s njima jede, i kada je Isus prelomio hleb odjednom su ga prepoznali; jer niko
nije lomio hleb na taj nain - samo Isus.
Ovu priu sam mnogo voleo. Razgovarali su i nisu ga prepoznali; hodali su miljama
zajedno, i nisu ga mogli prepoznati, ali sam gest Isusovog lomljenja hleba, iznenada... jer nisu
znali nijednog oveka koji lomi hleb s takvim radosnim raspoloenjem, da slavi hranu -
nikada nisu poznavali nekog takvog oveka. Iznenada, prepoznali su ga i rekli: "Zato nisi
rekao da si vaskrsli Isus?" Pokreti...
Hriani kau da se taj ovek nikada nije smejao. Hriani su potpuno unitili Isusa,
iskrivili, i ako se on ikada vrati - a ja se bojim da nee doi zbog ovih hriana - oni mu nee
dozvoliti pristup u crkvama.
Isto je mogue i sa mnom, takoe. Jednom kada odem, ozbiljni ljudi e postati opasni.
Oni mogu uzeti posed, jer oni tee da stvari uzmu u posed. Oni mogu postati moji naslednici,
a onda e moje naslee unititi. Dakle, zapamtite ovo: ak i neznalica moe postati moj
naslednik, ali mora biti sposoban da se smeje i slavi. ak i ako neko tvrdi da je prosvetljen,
samo pogledajte njegovo lice; ako je ozbiljan on nee biti moj naslednik! Neka to bude
kriterijum; ak i budala e to uiniti, ali treba da bude sposobna da se smeje i slavi ivot.
Inae, ozbiljni ljudi su uvek u potrazi za vlau. Ljudi koji se mogu smejati nisu zabrinuti za
vlast - to je problem. ivot je tako dobar, ko mari da postane papa? Jednostavni ljudi, sreni
na njihov jednostavan nain, ne mare za politiku.
Odmah, im prosvetljena osoba nestane iz tela, ljudi koji su ozbiljni bore se da
postanu naslednici. A oni su uvek unitavali, jer su neumesni, nemoralni ljudi, ali uvek
ambiciozni. Samo pravedni, ispravni ljudi nisu ambiciozni, jer ivot daje tako mnogo, nema
potrebe za ambicijom da se postane naslednik, ili da se postane papa, ili da se postane ovo ili
ono. ivot je tako lep, da se vie ne trai. Ali ljudi koji nemaju uivanje, uivaju u moi; ljudi
koji su propustili ljubav, uivaju u prestiu; ljudi koji su na neki nain propustili slavljenje
84
Ovo je crkvena dezinformacija koja Oshou nije bila poznata. Marija Magdalena nije bila prostitutka ve
plemenitog roda i najblii uenik Hristov, prva meu apostolima. Osho tano navodi da je bila u intimnoj vezi sa
Isusom.
327
ivota i ples, eleli bi da budu pape - visoki monici, ljudi koji kontroliu. uvajte se njih; oni
su uvek biti ruitelji, trovai. Oni su unitili Budu, unitili Hrista, oni su unitili Muhameda.
Uvek su okolo, teko je osloboditi ih se, vrlo, vrlo teko, jer oni su tako ozbiljni ovde... ne
moete ih se osloboditi.
Meutim, ja vas uveravam da sam uvek za sreu, radost, ivot plesa i pesme, uivanja,
jer za mene je to jedina molitva. Kada ste sreni, preplavljeni sreom, ima molitve. Nema
druge molitve. Egzistencija slua samo va egzistencijalni odgovor, ne vau verbalnu
komunikaciju. Nije vano ta vi kaete, ve ta vi jeste... Ako stvarno oseate da Bog jeste,
onda slavite. Onda nije poenta u gubljenju nijednog jedinog trenutka. Pleite ako oseate da
Bog jeste, s vaim itavim biem, jer samo kada pleete, pevate i sreni ste - ili ak ako sedite
smireno - sama klima vaeg bivanja daje tako smireno, duboko zadovoljstvo sa ivotom. To je
molitva; vi zahvaljujete. Vaa zahvalnost je vaa molitva. Ozbiljni ljudi? Nikada nisam uo da
su ozbiljni ljudi ikada uli u raj. Oni to ne mogu.
Jednom se dogodilo da je grenik umro i otiao na nebo. Svetac je umro istog dana, i
glasnici su poeli da ga vode prema paklu. Svetac je rekao "ekajte, neto je negde krenulo
pogreno. Vi uzimate tog grenika, a ja njega znam dobro! Ja sam dvadeset etiri sata
meditirao i molio se Bogu, a odveden sam u pakao. eleo bih da pitam samog Boga ta je to,
je li to pravda?" Stoga je on odveden samom Bogu, i ovek na koga se alio, i on je rekao:
"Ovo je jednostavno neverovatno - da ovaj grenik ja njega znam dobro, on je bio moj
sused. Nikada se nije molio, nikada nije uzeo nijednom tvoje ime u ivotu, a ja sam se
dvadeset etiri sata molioak i u svom spavanju ja nastavljam da ponavljam Ram, Ram,
Ram - a ta se dogaa?" Kae se da mu je Bog odgovorio: "Zato to si me ubio sa svojim
dosadnim, neprekidnim Ram, gotovo si me ubio, ne bih eleo da mi bude u blizini. Samo
zamisli, dvadeset etiri sata! Nisi mi dao nijedan trenutak odmora. Ovaj ovek je dobar,
barem mi nikada nije smetao, a ja znam da se nikada nije molio, jer itav njegov ivot je bio
molitva. On tebi izgleda kao grenik, jer misli da samo u molitvi i verbalnoj besmislici ima
vrline. On je iveo i iveo sreno. Moda nije bio uvek dobar, ali je bio uvek srean i uvek
blaen. Moda je greio ovde i onde, jer je ljudsko da se grei, ali nije bio jedan egoista.
Nikada se nije molio, ali u najdubljoj sri njegovog bia uvek je bilo zahvalnosti. Uivao je
ivot i bio je zahvalan za to."
Zapamtite, svi ozbiljni ljudi su u paklu; avo jako mnogo voli ozbiljnost. Nebo nije
kao crkva, a da jeste, onda niko ko ima ikakvu ulnost nikada ne bi otiao na nebo. Onda je
bolje da ide u pakao. Nebo je ivot, ivot mnogostruki.
Isus je rekao svojim uenicima: "Doite k meni i dau vam ivot u izobilju." Nebo je
poezija, neprekidna pesma, kao teenje reke, kontinuirano slavljenje bez prekida. Kada ste
ovde sa mnom, zapamtite, propustiete me ako ste ozbiljni, jer nee biti kontakta. Samo kada
ste sreni moete biti pored mene. Kroz sreu gradi se most. Kroz ozbiljnost, svi mostovi se
rue, vi postajete kao ostrvo, nepristupani.
etvrto pitanje:
Ponekad se oseam svestan, a ponekad ne. Svesnost izgleda da pulsira. Da li ovo
pulsiranje polako iezava ili odlazi iznenada?
U ivotu sve je ritam. Vi ste sreni, a onda sledi nesrea. No i dan, leto i zima; ivot
je ritam izmeu dve suprotnosti. Kada pokuavate da budete svesni, isti ritam e biti prisutan;
ponekad ste svesni, a ponekad niste.
Stoga ne stvarajte problem, jer ste takvi eksperti u stvaranju problema da iz niega
moete stvoriti problem. A jednom kada stvorite problem, onda elite da ga reite. A onda
postoje ljudi koji e vas snabdevati sa odgovorima. Na pogrean problem uvek se odgovara
pogrenim odgovorom. A onda to moe ii ad infinitum;
85
onda pogrean odgovor opet stvara
pitanje. Od samog poetka ovek mora biti svestan da ne stvara pogrean problem. Inae itav
ivot nastavlja da se odvija u pogrenom pravcu. Uvek pokuajte da razumete, a ne da stvarate
85
Lat.: u beskrajno ponavljanje.
328
problem. Sve pulsira u ritmu, a kada kaem sve, ja mislim sve. Ljubav, i tu je mrnja;
svesnost i tu je nesvesnost. Ne stvarajte nikakav problem: uivajte u oboje.
Dok ste svesni uivajte u svesnosti, a za vreme dok ste nesvesni uivajte u nesvesnosti
- nita nije nepravilno, jer nesvesnost je slina odmoru. Inae svesnost e postati napetost.
Ako ste svesni dvadeset etiri sata, koliko dana mislite da moete tako da ivite? Bez hrane,
ovek moe iveti tri meseca; bez spavanja za tri nedelje on e poludeti, i pokuae da izvri
samoubistvo. Danju ste budni, nou ste oputeni, a ta relaksacija vam pomae danju da budete
opet vie budni, svei. Energije su prole kroz period odmora, one su jo ivlje opet ujutru.
Isto se dogaa u meditaciji: nekoliko trenutaka vi ste savreno svesni, na vrhu;
nekoliko trenutaka ste u dolini, odmarate se - svesnost je iezla, vi ste u zaboravu. Inae, ta
je pogreno u tome? To je jednostavno. Kroz nesvesnost e se opet probuditi svesnost, svea,
mlada, isto e se nastaviti dalje. A ako moete uivati oboje, vi postajete tree, a to je taka
koju treba razumeti. Ako moete uivati oboje, to znai da vi niste - niste ni svesnost ni
nesvesnost; vi ste onaj koji uiva oboje. Neto ulazi izvan. U stvari, ovo je pravi svedok.
Uivate u srei - ta je pogreno kada srea nestane, a vi ste postali tuni? ta je pogreno u
alosti? Uivajte u tome. A jednom kada postanete sposobni da uivate i u alosti, onda niste
ni jedno ni drugo.
I kaem vam: ako tako uivate, alost e imati svoje vlastite lepote. Srea je malo
plitka; tuga je vrlo duboka, ona ima dubinu u sebi. ovek koji nikada nije bio tuan bie
plitak, samo na povrini. Tuga je slina tamnoj noi - vrlo je duboka. Tama ima tiinu u sebi,
tuga takoe. Srea ubori, u njoj ima zvuka. Ona je kao reka u planinama: buna. Ali
planinska reka nikada ne moe biti duboka; ona je uvek plitka. Kada reka doe do ravnice ona
postaje duboka, ali zvuk prestaje. Ona se kree, kao da se ne kree. Tuga ima dubinu.
Zato stvarati nevolju? Dok ste sreni, budite sreni, uivajte u tome. Ne postajte
identifikovani s tim. Kada kaem budite sreni, mislim uivajte u tome. Pustite da to bude
klima koja e se kretati i menjati. Jutro se menja u podne, podne se menja u vee, a onda
dolazi no. Neka srea bude klima oko vas. Uivajte u tome, a onda dolazi tuga uivajte u
tome takoe. Ja vas uim uivanju, kakav god da je sluaj. Sedite mirno i uivajte u alosti, i
odjednom tuga vie nije tuga; ona postaje tih, smiren trenutak, lep u sebi, niega nema
pogrenog u tome.
A onda dolazi najvia alhemija, taka gde vi iznenada realizujete da niste nijedno - ni
srea niti tuga. Vi ste posmatra - posmatrate vrhove, posmatrate doline; vi niste nijedno.
Kada se jednom dostigne ta taka, moete nastaviti da slavite sve. Slavite ivot i
slavite smrt. Slavite sreu, slavite nesreu. Slavite sve. Onda niste identifikovani ni sa jednim
polaritetom. Oba polariteta su vam zajedno postala dostupna, i moete se lako kretati od
jednog do drugog. Postali ste poput tenosti, vi teete. Onda moete koristiti oboje, i oboje
vam mogu pomoi u vaem rastu.
Zapamtite ovo: ne stvarajte probleme. Pokuajte da razumete situaciju, pokuajte da
razumete polaritet ivota. Leti je toplo, zimi je hladno - stoga gde je problem? Zimi uivajte u
hladnoi, leti uivajte u toploti. Leti uivajte u suncu; nou uivajte u zvezdama i tami, danju
u suncu i svetlosti. Nainite svoje uivanje neprekidnim, ta god da se dogodi. Uprkos svega
nastavite da uivate. Pokuajte to, i odjednom sve e biti preobraeno i savreno.
Peto pitanje:
Jednom ste nedavno rekli da ovek ako ne moe da voli, onda e vas meditacija
odvesti do ljubavi, a ako ovek ne moe da meditira, onda e vas ljubav odvesti do meditacije.
Izgleda da ste se predomislili.
Nisam imao nita da menjam. Vi moete promeniti ako imate; inae kako to moete
promeniti ako nemate?
Nikada ne pokuavajte da uporedite dva trenutka, jer svaki trenutak je jedinstven u
sebi. Da, nekih dana ja volim zimu, a nekih dana volim leto, ali se nisam predomislio - nisam
imao nita da menjam.
Ovako se to dogaa: vi postavite pitanje, a ja nemam spreman odgovor na njega.
329
Postavite pitanje i ja odgovaram. Ne razmiljam da li sam dosledan s mojim ranijim
kazivanjem ili ne. Ja ne ivim u prolosti i ne ivim u budunosti. - tako, ta god da kaem, da
mogu biti sposoban u budunosti takoe da kaem istu stvar. Ne, nema prolosti i nema
budunosti.
Upravo ovog momenta vi postavite pitanje, i ta god da se dogodi, dogodi se; ja
odgovaram. To je jednostavna reakcija, to nije jedan odgovor. Sledeeg dana opet postavite
isto pitanje, ali ja neu reagovati na isti nain. Nita ne mogu uiniti s tim. Nemam spremne
gotove odgovore. Ja sam kao ogledalo: koje god lice mu prinesete, ono ga odraava. Ako ste
ljuti, ono odraava ljutnju, ako ste sreni ono odraava sreu. Ne moete rei ogledalu: "ta se
to dogaa? Jue sam bio ovde i ti si reflektovalo jedno ljutito lice; i danas sam ovde a ti
reflektuje sreno lice. ta je s tobom? Jesi li se predomislilo?" Ogledalo nema um, ne moe
se predomisliti; ono jednostavno reflektuje vas.
Vae pitanje je vanije od odgovora. U stvari, vae pitanje stvara odgovor u meni.
Pola snabdevate vi, druga polovina je upravo eho. Dakle to zavisi - to e zavisiti od vas, to e
zavisiti od drvea koje vas okruuje, to e zavisite od klime ovde, to e zavisiti od
egzistencije u njenoj totalnosti. Vi postavite pitanje, a ja nisam nita ovde, samo sam
sprovodnik - kao da vam celina odgovara. Kakva god je vaa potreba, odgovori vam dolaze. I
ne pokuavajte da ih uporeujete, inae ete zapasti u zbrku.
Nikada ne pokuavajte da uporeujete. Kad god osetite da vam neto odgovara,
jednostavno sledite to, radite to. A ako radite to, biete sposobni da razumete ta god kasnije
doe. Vae delovanje e pomoi, poreenje nee pomoi. Potpuno ete poludeti ako nastavite
da uporeujete. Svakog trenutka ja govorim neto.
Kasnije, poto sam govorio itavog svog ivota, oni koji e izuavati to, i oni koji e
pokuavati da srede ta sam mislio, jednostavno e poludeti; nee biti sposobni to da urade.
Jer tako se to sada deava... Oni su filozofi; ja nisam filozof. Oni imaju posebnu ideju da vam
nature, stalno nastoje da insistiraju na istoj ideji. Imaju neto u ta ele da vas naue. eleli bi
da uslove va um u odreenoj filozofiji. Oni vas ue neemu.
Ja nisam uitelj. Ne uim vas niemu. Tanije reeno, upravo suprotno tome, pokuam
da vam pomognem da se oduite, da zaboravite ono to ste nauili.
ta god da vam odgovara, sledite to. Ne mislite da li je to dosledno ili ne. Ako vam
odgovara, to je dobro za vas, i ako sledite to, ubrzo ete biti sposobni da razumete unutranju
doslednost svih molih nedoslednosti. Ja sam dosledan, moje kazivanje moda nije. Jer ona
dolaze iz istog izvora, ona dolaze iz mene, stoga moraju biti dosledna. Kako je to mogue da
bude drugaije? Ona dolaze iz istog izvora. Njihovi oblici se mogu razlikovati, rei se mogu
razlikovati; duboko dole mora tei doslednost, ali za to ete biti sposobni samo kada uete
duboko u sebe...
Dakle, ta god vam odgovara, jednostavno ne marite bilo da sam rekao neto protiv
toga ili ne. Jednostavno se kreite, radite to. Ako inite to, osetiete moju doslednost. Ako
jednostavno razmiljate, nikada neete biti sposobni da nainite ikakav korak, jer u svakog
dana ja nastavljati da menjam. Ne mogu uiniti nita drugo, jer nemam vrst um, nalik
kamenu, koji je uvek isti.
Ja sam kao klima, ne kao kamen. Ali va um e stalno misliti, ja sam rekao ovo, a
onda sam rekao ono - ta je ispravno? Ispravno je ono to je za vas lako. Lako je ispravno;
ono to vam odgovara uvek je ispravno.
Pokuavajte uvek da mislite u terminima vaeg bia i mojeg kazivanja, bilo da ona
odgovaraju ili ne. Ako ona ne odgovaraju, ne brinite. Ne mislite o njima, ne gubite vreme;
idite napred. Neto e doi to e vam odgovarati.
A vas ima mnogo, stoga moram govoriti za mnoge. Njihove potrebe su razliite,
njihovi zahtevi su razliiti, njihove linosti su razliite, njihova prola karma je razliita. Ja
moram govoriti za mnoge. Ne govorim samo za vas, vi ste samo jedno opravdanje. Kroz vas
ja govorim celom svetu. Stoga u govoriti u mnogim bojama, i slikau na mnogo naina, i
pevau mnogo pesama. Vi jednostavno mislite o sebi - ta god da vam odgovara, vi pevuite
tu pesmu i zaboravite druge. Pevuei tu pesmu, ubrzo, neto e se naseliti unutra u vama;
harmonija e se podii, a kroz tu harmoniju biete sposobni da razumete moju doslednost kroz
330
sve nedoslednosti.
Nedoslednosti mogu samo biti na povrini, ali moja doslednost je razliitog kvaliteta.
Filozof je dosledan na povrini. ta god on kae, on gleda u prolost povezuje je sa svojim
kazivanjem, gleda u budunost, povezuje je sa budunou - stvara lanac na povrini. Taj tip
doslednosti neete nai kod mene. Razliit kvalitet doslednosti koji je teko razumeti dok ne
ivite to...
Onda, ubrzo, nestaju talasi koji su bili nedosledni, i vi ulazite u dubinu okeana gde
tiina poiva, uvek dosledna, bilo da na povrini ima oluje ili ne, velikih talasa, velikog
metea, ili tiine, bez talasa, bez ikakvog talasia. Bilo da je to plima ili oseka, nema razlike;
duboko dole okean je dosledan.
Moja doslednost je doslednost bia, a ne rei. Ali kada se vi spustite u svoj vlastiti
unutarnji okean, onda ete biti sposobni da razumete to. Zato, sada ne brinite.
Kada vam odreene cipele odgovaraju, kupite ih i nosite. Ne marite za druge cipele u
prodavnici. One vam ne pristaju; nije potrebno da brinete o njima. One nisu namenjene vama,
ali ima drugih ljudi, molim vas, setite se njih takoe. Nekima e te cipele pristajati. Vi samo
obratite panju na svoje vlastite noge i na svoje vlastite cipele. I oseajte, jer to je pitanje
samo oseanja, ne intelekta.
Kada idete u prodavnicu cipela, ta inite? Postoje dva naina: moete izmeriti svoje
noge i moete izmeriti cipele - to e biti intelektualni napor, matematiki napor bilo da on
pristaje ili ne. Drugi je: jednostavno stavite cipelu na svoju nogu; hodajte i osetite da li vam
pristaje ili ne. Ako je taman, ona odgovara. Sve je u redu; moete zaboraviti na to.
Matematiko merenje moe biti savreno, a cipela moe da ne pristaje, jer cipele ne znaju za
matematiku. One su potpuno neobrazovane. Ne brinite oko toga.
Seam se da se dogodilo: ovek koji je otkrio matematiki zakon srednje vrednosti,
veliki matematiar, bio je Grk, tako je bio ispunjen svojim vlastitim otkriem zakona srednje
vrednosti, i jednog dana otiao na izlet sa svojom enom i sedmoro dece. Morali su da preu
reku, stoga je on rekao: "ekajte." uao je u reku na etiri, pet mesta i izmerio dubinu reke,
negde je bila jednu stopu duboka, negde tri, a negde je bila samo est ina. Reke nisu u skladu
sa matematikom. Raunao je na pesku, naao je sredinu; jedna i po stopa. Izmerio je svoju
decu i naao srednju vrednost dve stope. Rekao je: "Ne brini, pusti ih da idu, reka je jedna i po
stope, a deca su dve stope." Savreno to se matematike tie, ali ni deca, ni reka ne mare za
matematiku.
ena je bila malo uplaena, jer ene nikada nisu matematiari. I dobro je da nisu, jer
one daju ravnoteu - inae ovek bi poludeo. Ona je bila malo zabrinuta. Rekla je: "Ne
razumem tvoj zakon srednje vrednosti, ali meni izgleda da su neka deca previe mala, a reka
izgleda da je duboka." On je rekao: "Ne brini. Ja sam dokazao zakon srednje vrednosti
velikim matematiarima. Ko si ti da bi stvarala sumnju u to? Samo gledaj kako to deluje."
Matematiar je poao napred. ena, uplaena, krenula je otpozadi, tako da bi mogla
videti ta se dogaa deci jer se brinula... Nekoliko dece, male, poelo je hodati ispod vode.
Kriknula je: "Pogledaj, dete se davi." Kada je matematiar izaao na pesak druge obale, rekao
je: "Mora da je neto bilo pogreno u mojoj raunici." Ne za dete koje se davilo... ena je
dojurila do druge obale: "Ne budi matematiar sa mnom! Ja nisam matematiar, i ne verujem
ni u kakav zakon srednje vrednosti."
Svaki pojedinac je individualan, i za ljude ne postoji aritmetika sredina. Ja govorim
mnogima, a kroz vas, milionima. Mogu uraditi dve stvari: bilo da naem princip aritmetike
sredine, onda u uvek biti dosledan, uvek u govoriti o dve noge. Ali ja vidim, neki su sa
sedam nogu, nekoliko ih je sa samo etiri noge, a ja moram da upravljam mnogim tipovima
cipela i mnogim tipovima tehnika. Vi jednostavno traite za svoje vlastite noge; naite cipele i
zaboravite na celu prodavnicu. Samo onda ete jednog dana moi da razumete doslednost
koja postoji u meni. Inae, ja sam najnedosledniji ovek na zemlji.
Poslednje, esto pitanje:
Jednom ste rekli da, ako je potrebno ponovo ete se roditi. Ali ako ste ve postigli
samadhi bez klice, kako se moete roditi jo jednom? Ne treba da mislite da je ovo bitno lino
331
pitanje, ali cenei kako se brzo odvija moj duhovni rast, jeste!
Da, jednom sam rekao da, ako je potrebno, ja u se vratiti natrag. Ali sada kaem da je
to nemogue. Stoga molim vas usporite malo. Ne ekajte na moj ponovni dolazak. Ja sam
ovde samo jo za kratko. Ako ste zaista iskreni, onda ubrzajte, ne odlaite. Jednom sam
rekao... Rekao sam ljudima koji nisu bili spremni u tom momentu. Ja uvek odgovaram; rekao
sam ljudima koji jo nisu bili spremni. Da sam im rekao da ne dolazim, oni bi jednostavno
ostavili ceo projekat. Oni bi mislili: "Onda to nije izvodljivo." Oni ne mogu uraditi u jednom
ivotu a ja ne dolazim u sledeem, stoga je bolje da se ne zapoinje. To je prevelika stvar da
se postigne u jednom ivotu. Ali sada, vama kaem da vie ne dolazim, jer to nije mogue -
nadajui se da ste sada spremni da razumete to i ubrzate.
Vi ste ve zapoeli putovanje; vi ste upravo... Svakog trenutka, ako ubrzate, moete
dostii najvie. Svakog trenutka je to mogue. Sada e odlaganje biti opasno. Mislei da u ja
doi opet, va um se moe opustiti i odloiti. Sada kaem, ja ne dolazim.
Ispriau vam jednu priu: jednom se to dogodilo, Mula Nasrudin je rekao svom sinu:
"Jednom sam otiao u umu da lovim i deset lavova, ne jedan, skoili su na mene." Deak je
rekao: "ekaj tata. Prole godine si rekao pet lavova, a ove godine kae deset lavova." Mula
Nasrudin je odgovorio: "Da, prole godine nisi bio dovoljno zreo, i mnogo bi se uplaio od
deset lavova. Sada ti kaem istinu. Odrastao si i zato ti tako kaem."
Prvo sam vam rekao da u doi - vi niste bili dovoljno odrasli. Ali sada ste malo
odrasli, i mogu vam rei istinu. Mnogo puta moram kazati la zbog vas, jer neete razumeti
istinu. to vie rastete, vie mogu odbaciti lai i vie mogu biti iskren. Kada stvarno odrastete,
onda u vam jednostavno rei istinu; onda nema potrebe za laima. Ako niste dorasli, onda e
istina biti destruktivna.
Vama trebaju lai, ba kao to deci trebaju igrake. Igrake su lai. Trebaju vam lai,
ako niste odrasli. A ako postoji saoseanje, onda osoba koja ima duboko saoseanje ne mari
da li kazuje la ili istinu. Celo njeno bie bi da vam pomogne, da bude korisno, da bude
korisno vama. Sve Bude su lagale; morali su, jer su tako saoseajni. I nijedan Buda ne moe
rei apsolutnu istinu, jer kome e rei? Samo drugom Budi se to moe rei, ali drugom Budi
to nee trebati.
Kraj tree knjige
332
Osho
JOGA: ALFA I OMEGA
Knjiga etvrta
Poglavlje 1
SEME PATNJE
21. aprila 1975. pre podne u Buddha dvorani
II, l: tapah svadhyaevarapranidhanani kriyayogah.
Askeza (tapas), misaono usvajanje poruke tradicijom osvedoenih tekstova i
formula (svadhyaya) i predanost Uzvienom (ivarapranidhana) sainjavaju jogu na
nivou akta (kriyayoga).
II, 2: samadhibhavanarthah kleatanukaranarthaca.
[Njen] cilj je uspostavljanje usredsreenosti i oslabljenje zapreka (klea).
II, 3: avidyasmitaragadveabhiniveah klesah.
Neuvianje, neopravdano pridavanje personaliteta (asmita), [podleganje]
strastima (raga), neopravdana odbojnost (dvea), i e za ivotom predstavljaju
[najvanije oblike u kojima se javljaju] zapreenosti (klea).
II, 4: avidya ksetramuttaream prasuptatanuvicchinnodaranam.
Neuvianje je to polje na kome niu ostale [zapreke], bilo da su uspavane
(prasupta), oslabljene (tanu), [privremeno] zaustavljene (vicchinna) ili potpuno
aktivirane (udara).
Obino oveanstvo moe biti podeljeno u dve osnovne vrste: jedna je sadista, a druga
mazohista. Sadista uiva muei druge, a mazohista uiva muei sebe. Sadistu naravno
privlai politika. Eto, tamo ima mogunosti, povoljne prilike da mui druge. Ili, njega privlae
nauna istraivanja, naroito medicinska istraivanja. Tu, postoji mogunost u ime
eksperimenta, da se mue nevine ivotinje, pacijenti, mrtva i iva tela. Ako je politike previe,
a on jo nije siguran u pogledu sebe, ili nije dovoljno inteligentan da krene u istraivanje,
onda sadista postaje uitelj; mui malu decu. Inae sadista se uvek kree, znajui ili ne
znajui, namerno ili nesvesno, prema situaciji gde moe da mui. U ime domovine, u ime
nacije, drutva, revolucije, u ime istine, pronalazaka, u ime reformacije, popravljanja i
333
preinaavanja drugih, sadista je uvek u potrazi za povoljnom prilikom da mui nekoga.
Sadiste ne privlai mnogo religija. Drugu vrstu privlai religija, mazohiste. Oni mue
sebe. Oni postaju velike mahatme, oni postaju veliki mudraci, i cenjeni su od strane drutva
jer mue sebe. Savreni mazohista uvek se kree direktno prema religiji, upravo kao to se
savreni sadista kree prema politici. Politika je religija sadiste; religija je politika mazohiste.
Meutim, ako mazohista nije previe siguran, onda moe nai kao zamenu neke druge puteve.
Moe biti umetnik, slikar, pesnik, moe dopustiti sebi da pati u ime poezije, literature,
slikarstva.
Mora da ste sluali o velikom holandskom slikaru Vinsentu Van Gogu. On je bio
savreni mazohista. Da se rodio u Indiji, on bi morao postati Mahatma Gandi; ali je postao
slikar. On nije imao mnogo novca. Njegov brat mu je davao samo koliko je dovoljno da
preivi. Od sedam dana u nedelji, jeo bi samo tri dana, a ostala etiri dana bi postio, u nameri
da slika.
Bio je zaljubljen u jednu enu, ali njen otac mu nije dozvoljavao da je vidi. Tako da je
on nasilno stavio svoju ruku u vreli plamen i rekao: "Drau svoju ruku u plamenu dok mi ne
dozvoli da je vidim." Izgoreo je svoju ruku. Prostitutka mu je jednom rekla: "Tvoje ui su
vrlo lepe," jer nije bilo niega da se uvaava na njegovom licu. On je bio jedan od najrunijih
ljudi, imao je runo lice. Prostitutka mora da je bila u neprilici s tim ovekom, tako da je rekla
da su mu ui vrlo lepe. Vratio se natrag kui, odsekao noem jedno svoje uho, zapakovao ga,
vratio joj se natrag obliven krvlju i poklonio eni uho rekavi: "Volela si ga tako mnogo, pa
elim da ti ga dam kao poklon."
Nastavio je da slika u najtoplijem delu Francuske, Arlesu, u leto kada je sunce bilo
jako vrelo. Svi su mu govorili: "Razbolee se, sunce je previe vrelo." Ali je on celog dana,
naroito kada je sunce bilo najvrelije, ba u zenitu, stajao u poljima i slikao. Za dvadeset dana
je poludeo. Bio je mlad, imao je trideset tri, ili trideset etiri godine kada se ubio, poinivi
samoubistvo.
Samo u ime slikanja, umetnosti, lepote, moete muiti sebe. U ime Boga, u ime
molitve, u ime sadhane, moete muiti sebe. Nai ete da je ova vrsta preovladavajua u
Indiji: leanje na krevetu od eksera, trnja, post mesecima. Susreete ljude koji nisu spavali
deset godina. Oni ostaju stojei, borei se sa snom. Ima ljudi koji su stajali godinama, nisu
zauzimali nikakav drugi poloaj; njihove noge su gotovo mrtve. Ima ljudi koji ive s jednom
rukom podignutom prema nebu; kojima je cela ruka postala mrtva, u njoj vie ne cirkulie
krv, ona je samo od kostiju. Ovi ljudi su bolesni; njima treba leenje. Meutim oni privlae
hiljade.
Svi vai politiari, Adolf Hitler ili Staljin ili Mao Ce Tung, treba da se lee. A i svim
vaim Mahatmama treba leenje takoe, jer ovek koji je zainteresovan da mui sebe ili druge
jeste bolestan, jako bolestan. Biti zainteresovan za muenje, bilo drugih ili sebe, biti
zainteresovan za muenje, apsolutno sigurno jeste simptom ozbiljne bolesti. Kada ste zdravi,
vi ne elite da muite druge, vi ne elite da muite sebe. Kada ste zdravi vi uivate. Kada ste
zdravi, oseate takvo blaenstvo, da biste eleli svakoga da blagoslovite. eleli biste da se va
blagoslov izliva od vaeg bia do bia svih drugih, do itave egzistencije. Preplavljeni ste
blaenstvom, zdravlje je svetkovina. Bolest je muenje, bilo drugog ili vas samih.
Zato ja ovo kazujem pre nego to u poeti da govorim o Patanjaliju? Govorim to,
jer su do sada Patanjalija komentarisali samo mazohisti. Meutim, ta god da kaem o
Patanjaliju bie potpuno razliito od svih drugih komentara. Ja nisam mazohista, ja nisam
sadista. Ja slavim sebe, i eleo bih da uestvujete sa mnom. Moj komentar Patanjalija bie u
osnovi razliit od svih prethodnih komentara. Moj komentar e biti ba isti kao to bi
Patanjali sam komentarisao. On nije bio ni sadista ni mazohista. On je bio savreno
integrisan ovek, bez unutranjih bolesti, bez psiholokih problema, bez opsesija. Bio je
zdrav, celovit, integrisan ili objedinjen. ta god da je rekao, moe biti tumaeno na tri naina.
Sadista moe doi do toga, ali to je retko jer sadisti nisu zainteresovani za religiju. Vi ne
moete zamisliti Mao Ce Tunga, Adolfa Hitlera ili Staljina da budu zainteresovani za
Patanjalija, ne. Sadisti nisu zainteresovani, tako da ga oni nisu komentarisali. Mazohisti su
zainteresovani za religiju, i oni su ga komentarisali dajui svoju vlastitu boju. Ima miliona
334
njih, i ta god da su rekli, potpuno je iskrivilo Patanjalijevu poruku, potpuno je unitilo.
Sada, posle hiljada godina, ovi komentari stoje izmeu vas i Patanjalija. Oni jo nastavljaju
da rastu.
Patanjalijeve yoga sutre su jedna od najvie tumaenih stvari; one su bremenite
znaenjem, vrlo su duboko sadrajne. Ali gde nai Patanjalija da bi ih komentarisao? Gde
neko moe nai oveka koji na neki nain nije bolestan? Jer bolest e obojiti (komentar); vi
tome ne moete pomoi. Kada neto tumaite, vi ste u svojoj interpretaciji, morate biti tu, ne
postoji drugi nain da se tumai. Ja u rei stvari koje nisu reene, a vi ete nalaziti da sam
stalno razliit od svih komentara.
Zapamtite ovu injenicu, jer ja nisam ni mazohista niti sadista. Ja nisam uao u religiju
da muim sebe; sluaj je upravo bio obrnut. Zapravo, ja nisam nikada uao u religiju. Ja sam
jednostavno uivao sam, lino za sebe, a religija se dogodila, samo usput. Ona je bila
posledica. Ja nikada nisam praktikovao put koji religiozni ljudi praktikuju, nikada nisam bio u
toj vrsti traganja. Jednostavno sam iveo u dubokom prihvatanju svega to jeste. Prihvatio
sam egzistenciju i sebe, a nisam nikada bio sklon da menjam sebe. Iznenada, to sam vie
prihvatao sebe, vie sam prihvatao egzistenciju, duboka tiina se spustila na mene, blaenstvo.
U tom blaenstvu religija se meni desila. Dakle, ja nisam religiozan u obinom smislu rei.
Ako elite da naete paralelu, moraete da je traite negde drugde, a ne u religiji.
Oseam duboku naklonost prema oveku koji je roen pre dve hiljade godine u
Grkoj. Njegovo ime je Epikur. Niko o njemu ne misli kao religioznom. Ljudi misle da je
najvei ateista ikada roen, najvei materijalista ikada roen; da je on upravo suprotnost
religioznom oveku. Meutim to nije moje shvatanje. Epikur je bio prirodno religiozan ovek.
Zapamtite rei prirodna religioznost; to je religija koja se njemu desila. Zbog toga su ljudi
njega prevideli, jer on nikada nije traio. Poslovica: Jedi, pij i budi srean, dolazi od
Epikura. A to je postao stav materijalista.
Epikur je zapravo iveo najumerenijim ivotom. On je iveo tako jednostavno, kao to
nikada niko nije iveo. ak ni Mahavira ili Buda, nisu bili tako jednostavni i uzdrljivi kao
Epikur, jer je njihova jednostavnost bila kultivisana; oni su radili na tome, to je bila veba.
Oni su razmiljali o tome, i odbacili su sve to je bilo nepotrebno. Discilinovali su sebe da
budu jednostavni, a gde god je disciplina postoji sloenost. Ima borbe u pozadini, a borba e
uvek biti prisutna, u pozadini. Mahavira je bio bez odee, go; odrekao se svega; ali se
odrekao. To nije bilo prirodno.
Epikur je iveo u malom vrtu. Vrt je bio poznat kao Epikurov vrt. Nije imao
akademiju kao Aristotel, ili kolu kao Platon; on je imao batu. Bata je izgledala mnogo
prirodnije nego akademija. To izgleda jednostavno i lepo. Bata izgleda mnogo prirodnije
nego akademija. On je iveo u vrtu s nekoliko prijatelja. To je verovatno bila prva komuna.
Oni su samo iveli tamo, ne inei nita posebno; radili su u bati, imali su upravo dovoljno
da ive.
Kae se da je kralj jednom doao da ga poseti mislei da taj ovek mora da ivi u
obilju jer je njegov moto bio: "Jedi, pij i budi srean". "Ako je to njegova poruka," mislio je
kralj, "videu ljude kako ive u izobilju, u zadovoljstvu." Meutim, kada je doao, video je
vrlo jednostavne ljude kako rade u bati, zalivajui drvee. Radili su ceo dan. Imali su samo
malobrojne stvari, samo dovoljno da ive. Uvee, kada su veerali, nije ak bilo ni malo
maslaca; samo suvi hleb i malo mleka. Ali su oni uivali u njima, kao da je bila gozba. Posle
veere su plesali. Dan je bio zavren, i oni su izrazili zahvalnost egzistenciji. A kralj je
zaplakao, jer je uvek u svom umu mislio da osudi Epikura. Pitao je: "ta podrazumevate kada
kaete, Jedi, pij i budi radostan?" Epikur je odgovorio: "Videli ste. Mi smo ovde sreni
dvadeset etiri sata. Ako elite da budete sreni, morate biti jednostavni, jer to ste vie
sloeni, postajete vie nesreni. to je sloeniji va ivot, on stvara vie patnje. Mi nismo
jednostavni zato to traimo Boga, mi smo jednostavni zato to biti jednostavan znai biti
srean." A kralj je rekao: "eleo bih da poaljem neke poklone za vas. ta biste eleli za batu
i vau zajednicu?" Epikur je bio u neprilici. Razmiljao je, razmiljao i rekao: "Ne mislimo da
nam je ita drugo potrebno. Ne budite uvreeni, vi ste veliki kralj, moete dati sve - ali nama
nije potrebno. Ako neizostavno zahtevate, moete poslati malo soli i maslaca." On je bio
335
umeren, uzdrljiv ovek.
U toj uzdrljivosti, religija se deava prirodno. Vi ne razmiljate o Bogu, nije ni
potrebno, ivot je Bog. Vi ne molite sa sklopljenim rukama prema nebu; to je neozbiljno,
besmisleno. itav va ivot, od jutra do veeri, jeste molitva. Molitva je stav: vi to ne inite -
vi to ivite.
Epikur bi mogao da razume Patanjalija. Ja mogu da ga razumem. Ja mogu osetiti ta
on znai. Vama sve ovo govorim tako da ne budete zbunjeni, jer postoje drugi komentatori
koji govore upravo obrnuto.
Kriya yoga je praktina, pripremna yoga, a sastavljena je od uzdrljivosti,
samoizuavanja i predavanja Bogu.
Prva re je "uzdrljivost". Mazohisti su preobrazili uzdrljivost u samomuenje. Oni
misle da to vie muite telo, postajete vie duhovni. Razumevanje mazohiste je da se
muenjem tela postaje duhovan.
Muenje tela nije put; muenje je nasilje. Bilo da vi muite druge ili sebe, to je nasilje;
a nasilje nikada ne moe biti religiozno. Koja je razlika izmeu muenja tela nekoga drugog i
muenja svog vlastitog tela? Kakva je razlika? Telo je drugi. ak i vae vlastito telo je
drugi. Vae telo je malo blie, a telo drugog je malo udaljenije, to je sve. Zato to je vae blie
mnogo je verovatnije da e postati rtva vaeg nasilja; moete da ga muite. I hiljadama
godina su ljudi muili svoja tela s lanom predstavom da je to put prema Bogu.
Na prvom mestu, zato vam je Bog dao telo? On vas nije snabdeo ni sa kakvim
priborom da muite svoje telo. Upravo suprotno tome, on vas je snabdeo senzibilitetom,
osetljivou, sa ulima; da uivate u njemu, ne da ga muite. On vas je uinio tako osetljivim,
jer kroz osetljivost svest raste. Ako muite svoje telo, postaete sve vie i vie neosetljivi.
Ako leite na postelji od trnja, ubrzo ete postati neosetljivi. Telo e morati da postane
neosetljivo, inae kako biste neprekidno tolerisali trnje? Telo e postati mrtvo, tako to e
izgubiti svoju osetljivost. Ako neprekidno stojite na vrelom suncu, telo e zatititi sebe tako
to e postati neosetljivo. Ako sedite goli na Himalajima, kada sneg pada, a ceo planinski
predeo je pokriven snegom, uskoro, telo e izgubiti svoju senzitivnost na hladnou. Ono e
postati mrtvo telo.
A sa mrtvim telom, kako moete oseati blagoslove egzistencije? Kako moete oseati
neprekidan pljusak blagoslova koji vam se dogaa svakog trena? Egzistencija vas zapljuskuje
milionima blagoslova, ne moete ak ni da ih nabrojite. Zapravo, vama treba vie
senzitivnosti da biste postali religiozan ovek, ne manje, jer to ste osetljiviji, biete
sposobniji da svuda vidite boansko. Senzitivnost treba da postane oko, pronicanje. Kada
postanete apsolutno senzitivni, svaki mali lahor vas dodiruje i prenosi poruku, ak i obian list
koji treperi na vetru postaje tako silan fenomen zbog vae senzitivnosti. Vi gledate u obian
oblutak i on postaje kohinoor
86
. To zavisi od vae osetljivosti.
ivot je jo vei ako ste osetljiviji; ivot je beznaajniji ako ste manje senzitivni. Ako
imate potpuno udrvenjeno telo, bez senzitivnosti, ivot je nula, ivot vie ne postoji; vi ste ve
u svom grobu. Mazohisti su to uinili. Sadhana je postala napor da se umrtvi telo i
senzitivnost.
Za mene, put je ba suprotan. Uzdranost ili asketizam ne znai muenje; uzdranost
znai jednostavan ivot, umeren ivot. Zato jednostavan ivot? Zato ne vrlo komplikovan
ivot? Zato to ete uz sloeniji ivot biti manje senzitivni. Bogat ovek je manje senzitivan
od siromanog, jer itav njegov napor za akumuliranjem bogatstva ini ga neosetljivim.
Morate biti ba kao ubica, i da se ne brinete ta se deava drugima. Nastavljate da prikupljate
bogatstvo, a drugi umiru. Nastavljate da postajete sve bogatiji i bogatiji, a drugi u tome gube
potpuno svoje ivote. Bogat ovek mora biti bezoseajan, inae ne moe biti bogat. Kako e
eksploatisati? To e biti nemogue.
Sluajui o vrlo bogatom oveku, Mula Nasrudin je otiao kod njega da ga vidi. eleo
86
Naziv uvenog dijamanta.
336
je neki prilog za sirotite o kome se starao. Bogat ovek je rekao: "U redu Nasrudine, dau
neto, ali imam uslov, koji niko nikada nije ispunio. Pogledaj me u oi, jedno oko je vetako,
a drugo je stvarno. Ako mi moe rei koje je pravo, ja u dati prilog." Nasrudin ga je
pogledao u oi i rekao: "Levo oko je pravo, a desno je vetako." Zauen bogata je rekao:
"Kako si mogao pogoditi?" On je rekao: "Jer u desnom oku mogu videti malo saoseanja, ono
mora da je vetako."
On je video malo saoseanja, samo svetlucanje, a to je moralo biti lano. Bogat ovek
ne moe biti bogat, ako je senzitivan, oseajan. U akumuliranju bogatstva, on nastavlja da
umire.
Postoje dva naina da se ubije vae telo: jedan nain je mazohiste koji mui, a drugi je
nain bogatog oveka koji sakuplja bogatstvo i bezvredne predmete. Ubrzo, sve drangulije
koje je sakupio postaju prepreka i on ne moe da se kree, ne moe da vidi, ne moe da slua,
ne moe da kua, on ne moe da mirie. Asketski ivot, znai nekomplikovan ivot,
jednostavan. To nije kultivisanje siromatva, zapamtite, jer ako kultiviete siromatvo kroz
napor, onda e samo kultivisanje opet da vas umrtvi i uini neosetljivim.
Jednostavan ivot je ivot dubokog razumevanja, ne kultivisanja. To nije praksa da se
postane siromaan. Vi moete vebati da budete siromani, ali kroz praksu e otupeti vaa
ula. Veba ili praksa bilo ega, ini vas okorelim; gubi se mekoa, gubi se fleksibilnost.
Onda vie niste fleksibilni kao dete. Onda postajete kruti kao stari ovek. Lao Ce kae:
"Krutost je smrt, fleksibilnost je ivot." Jednostavan ivot nije kultivisan, siromaan ivot. Ne
postavljajte siromatvo za svoj cilj, i ne pokuavajte to da kultiviete. Samo shvatite da koliko
su vae telo i um jednostavni i neoptereeni, toliko vie prodirete u egzistenciju.
Neoptereeni, vi moete doi u direktan kontakt s realnou; a optereeni ne moete doi.
Bogat ovek uvek na tom putu proverava svoj bankovni raun.
Pogledajte kraljicu Engleske, Elizabetu! Ona ne moe ak ni da se rukuje bez
rukavica. Ona ne moe ak ni da dotakne ljude bez rukavica. ak i ljudski dodir izgleda da je
za nju neto neisto. Kraljica, kralj, ive hermetiki zatvoreni; nije to samo pitanje rukovanja.
To je samo simbol koji kae da je kraljica sahranjena; ona vie nije iva.
U srednjem veku, u Evropi se mislilo da kraljevi i kraljice nemaju dve noge, jer im
niko nije video obnaene noge. Mislilo se da oni imaju samo jednu nogu. Nisu bili ljudska
bia, iveli su na odstojanju. Ego uvek pokuava da ivi na odstojanju, a distanca vas uvek
ini neosetljivim. Ne moete prii i dodirnuti dete koje se igra na putu. Ne moete doi blizu
dreveta i zagrliti ga. Ne moete doi blie ivotu; vi pretendujete da ste vii od ivota, vei
nego ivot, vaniji od ivota. Rastojanje mora biti stvoreno, i samo tada moete zauzeti stav
kao da ste vei od ivota. Inae ivot ne gubi nita zbog vae nerazumnosti; vi postajete sve
vie i vie neosetljivi. Vi ste ve mrtvi. ivot trai od vas da budete vie ivi.
Kada Patanjali kae "uzdranost ili asketizam" on podrazumeva: "Budi jednostavan,
ne kultivii to." Jer kultivisana jednostavnost nije jednostavnost. Kako moe kultivisana
jednostavnost da bude jednostavna? To je vrlo kompleksno; vi ste to pokuavali, proraunato
negovali.
Poznajem jednog oveka; prolazio sam kroz selo u kome je iveo. Moj voza je rekao:
"Va prijatelj ivi ovde, ba izvan sela." Odgovorio sam mu: "To je dobro. Otii u da ga
posetim na nekoliko minuta, da vidim ta radi." On je bio ainski monah. Kada sam priao
njegovoj kui kroz prozor sam mogao videti kako unutra hoda go. ainski monasi imaju pet
stupnjeva; tako postepeno kultiviu jednostavnost. Na petom stupnju, poslednjem, oni postanu
nagi. Prvo bi nosili tri vrste odee, onda dve, onda jednu, a onda i ona biva odbaena. To je
najvii ideal jednostavnosti, kada ovek postane apsolutno nag; nita ne nosi - nema bremena,
nema odee, nema stvari. Meutim, ja sam znao da je taj ovek bio samo na drugom stupnju;
dakle, zbog ega je bio nag?
Pokucao sam na vrata. Otvorio je vrata, ali je sada bio uvijen u lunghi. Pitao sam ga:
"U emu je stvar? Upravo sam te video kroz prozor i bio si go." On ree: "Da, vebam.
Vebam za peti, poslednji stupanj. Prvo u vebati u kui, onda sa prijateljima; zatim, ubrzo,
ii u do sela, a onda u vee drutvo. Moram vebati. Trebae mi bar nekoliko godina da
odbacim stid, da budem dovoljno hrabar da se kreem nag u svetu." Ja sam mu rekao: "Bolje
337
je da pristupi cirkusu. Bie nag, jer uvebana nagost nije jednostavna; ona je vrlo
proraunata. Ti si vrlo vet, i kree se korak po korak, proraunato. Zapravo, ti nikada nee
postati nag. Uvebana nagost bie ponovo kao odea, vrlo suptilno odevena. Ti je kreira uz
pomo vebe."
"Ako se osea kao nevino dete, jednostavno e odbaciti odeu i kretati se u svetu.
Kakav strah - da e ti se ljudi smejati? ta je pogreno u njihovom smehu - pusti ih neka se
smeju. Moe uestvovati, moe se smejati s njima. Oni e se zabavljati s tobom, zato to
nita tako ne ubija ego kao kada vam se ljudi smeju. To je dobro, oni ti pomau. Inae ovom
vebom, za pet godina, promaie celu stvar. Nagost treba da bude nevina, kao kod dece.
Nagost treba da bude razumevanje, a ne veba. Kroz vebu nalazi zamenu za razumevanje.
Nevinost nije u umu, ona nije deo tvog prorauna, vaeg umovanja. Nevinost je razumevanje
iz srca."
Asketizam ili uzdranost se ne moe vebati. Vi jednostavno morate pogledati u ivot
i videti da to komplikovaniji postajete, postajete manje osetljivi. A to ste manje osetljivi,
udaljeniji ste od boanskog. to ste senzitivniji, sve blie i blie mu dolazite. Doi e dan,
kada ste osetljivi do same sri svog bia; iznenada vie ne postojite, vi ste samo senzibilnost,
osetljivost. Vie niste tu, vi ste samo svest. I sve je onda lepo, sve je ivo; nita nije mrtvo.
Sve je svesno, nita nije nesvesno. Sa vaom senzitivnou, svet se menja. U poslednjem
trenutku, kada senzitivnost dosegne svoju potpunost, svoj najvii vrhunac, svet iezava i tu je
samo Bog. Bog ne treba da se nae, zaista: osetljivost mora da se nae. Budite oseajni tako
potpuno, da nita ne preostane, da nita ne zanemarujete, i iznenada, Bog je tu. Bog je uvek
bio tu, samo vi niste bili osetljivi. Za mene asketizam ili uzdrljivost jeste jednostavan ivot,
ivot razumevanja. Ne treba da se selite u kolibu, ne treba da budete nagi. Moete iveti
jednostavnim ivotom, sa razumevanjem. Siromatvo nee pomoi, ali razumevanje hoe.
Moete prisiliti sebe na siromatvo, moete postati neisti, ali to nee pomoi.
Ovo se dogaa sada na Zapadu sa hipicima i drugim grupama ljudi. Oni ponovo prave
istu greku koju je Indija inila dugo vremena. Indija je u prolosti poznavala sve vrste hipika.
Oni su iveli najprljavijim moguim ivotom. Ba u ime asketizma, oni se nisu kupali jer su
oseali: "Zato brinuti, i zato ukraavati telo?"
Da li ste znali da se ainski monasi ne kupaju? Ne moete sedeti blizu njih; oni smrde.
Ne peru svoje zube. Ne moete razgovarati s njima; imaju gadan zadah, neprijatan miris
dolazi iz njihovih usta. I to se smatra asketizmom, jer oni kau: "ak je i kupanje, ili ienje
tela materijalistiko. Onda ste takoe mnogo zaokupljeni telom, dakle zato brinuti?"
Meutim, ovaj nain ponaanja je samo kretanje u drugu krajnost, od jedne besmislenosti do
druge.
Ima ljudi koji su zaokupljeni telom, tokom dvadeset etiri sata. Moete nai ene koje
gube sate ispred ogledala. Ovo je jedna vrsta besmisla, neprekidno istiti jedan deo tela,
nikada ne zapaajui da je to samo deo tela. Dobro, isti to, ali ga ne isti neprestano, itavog
dana, inae je to opsednutost. isto telo je dobro, ali neprekidna opsesija njegovim ienjem
- to je ludilo. Ima ljudi koji neprekidno ukraavaju svoja tela. Gotovo polovina svetske
industrije posveena je ukraavanjima tela: puderima, sapunima, parfemima.
ienje je dobro, ali to ne treba da bude opsesija. To je postalo opsesija na Zapadu, a
sada, druga pria. Ljudi koji su previe zainteresovani za telo, sa odeom i ienjem i ovim i
onim, ispravni su ljudi. Meutim, hipici su otili u drugu krajnost - oni uopte ne mare. Oni
su prljavi, i prljavost je postala religija. Kao da e, bivajui prljavi, postii neto. Oni
jednostavno postaju sve vie i vie neosetljivi na lepote ivota.
Zato to ste postali tako neosetljivi, droge su postale tako vane. Izgleda da sada ne
moete biti senzitivni bez hemijskih droga. Inae, uzdrljiv ovek je tako senzitivan da mu
droge nisu potrebne. ta god vi iskusite kroz droge, on iskusi kroz svoju senzitivnost. Vi
uzmete drogu, i jedno obino drvo postane udesna pojava - svaki list je jedinstveni svet u
sebi, hiljade zelenila u jednom drvetu. A svaki cvet zrai svetlost, postaje prizma. Obino
drvo, pokraj koga ste prolazili toliko puta i nikada ga niste pogledali, iznenada postaje kao
san, izvesna ekstaza, duga sa bojama. Ovo je deava senzitivnom oveku i bez uzimanja
droga. Ako uzimate droge znai da ste postali tako otvrdnuli, tupi i mrtvi da je potrebna
338
hemijska agresija na vae telo. Samo tada za nekoliko trenutaka prozor e se otvoriti i vi ete
videti poeziju ivota, a onda e se prozor opet zatvoriti; bie potrebna sve vea i vea koliina
droge. Doi e trenutak, kada vam ak ni droge nee pomoi. Onda ete biti stvarno sasvim
opijeni!
Postanite senzitivniji, postanite jednostavniji. Kada kaem postanite, ja ne mislim:
vebajte; mislim: shvatite. Pokuajte da uvidite da, kad god ste jednostavni, stvari idu lepo.
Kada ste komplikovani ili sloeni, stvari postaju problematine; stvarate vie problema koje
treba reiti i sve postaje isprepletano, nered. ivite jednostavan ivot ispunjenih potreba, bez
ludih elja. Vama treba hrana, potrebna vam je odea, treba vam sklonite - i to je sve.
Potreban vam je neko da ga volite; potreban vam je neko da vas voli. Ljubav, hrana,
sklonite - jednostavno; ali vi stvarate milione elja. Ako vam treba rols-rojs onda nastaju
tekoe. Ako vam treba palata, ili niste zadovoljni sa obinim enama, potrebna vam je mis
univerzuma - sve vae mis univerzuma su gotovo izumrle - treba vam neto nemogue; onda
idete napred i napred. I morate nastaviti da odlaete: "Jednog dana, kada budem imao palatu,
onda u sesti smireno." Ipak, u meuvremenu, ivot istie iz vaih prstiju. Ako e se ikad i
dogoditi da steknete svoju palatu, zaboraviete da sednete smireno jer, tranjem za palatom,
sasvim zaboravljate kako da sedite. To se dogaa svim ambicioznim ljudima - oni jure. Onda
jurenje postaje njihov stvarni nain ivota. Dolazi trenutak kada postignu ono za im su jurili,
ali se onda ne mogu zaustaviti. Vi znate dobro, da ako ste celog dana razmiljali i razmiljali,
ne moete da se zaustavite.
Mula Nasrudin je jednom doao kui, posle donoenja odluke da tog dana uradi neto,
i da to ne zaboravi. Nainio je vor na svojoj odei, da bi se podsetio. Onda, kada se naao
kod kue, bio je besan jer je zaboravio. "vor je tu, ali za ta?" Pokuao je da misli. Njegova
ena je insistirala govorei: "Sada idi da spava, a sutra ujutru emo videti." Meutim, on je
odgovorio: "Ne, to je neto vrlo vano. To je bilo vano i odluio sam da to uradim veeras.
Ni po koju cenu to ne mogu zanemariti, dakle, idi ti da spava." Usred noi kada je sat
otkucao dva, on se setio. Odluio je da ide u krevet ranije. Zbog toga je nainio vor.
Ovo se deava svim ambicioznim ljudima. Oni ele tako mnogo, a vremenom kada
postignu svoj cilj potpuno zaborave zbog ega su ga postizali. Na prvom mestu, zbog ega su
eleli tako mnogo stvari? Sada su to postigli i zaboravili su. ak i ako se seaju da su eleli da
budu mirni, oputeni, da uivaju ivot, sada ceo njihov ideal ivota i njihov itav sistem nee
im dozvoliti da se opuste, nee im dopustiti da sede mirno i uivaju. Kada trite s ambicijom
itav svoj ivot, ne moete lako stati. Tranje postaje samo vae bie. Ako elite da stanete,
ovo je trenutak. Ne postoji za to budunost, ovo je trenutak.
Potrebe su jednostavne. ovek moe da ivi vrlo jednostavan isposniki ivot i da
uiva u njemu. Bogata hrana nije potrebna da se uiva u hrani, izgubiete samu sposobnost da
uivate u njoj. Uivajte dok ste ivi. Ne odbacujte to i ne zapostavljajte to.
ovek asketa ivi od trenutka do trenutka. "Ovaj dan je dovoljan za sebe, a sutra e se
pobrinuti o sebi." Isus je stalno govorio: "Pogledajte ljiljane u polju, kako su lepi. Oni ne
brinu za sutra. ak ni Solomon nije bio tako lep u trenucima svoje najvee slave, kao obini
cvetovi ljiljana u polju." Gledajte ove ptice, one uivaju. Ba u ovom trenutku cela
egzistencija slavi - osim vas.
Koji je problem sa ovekom? Problem je to on misli da za uivanje prvo treba da se
ispune odreeni uslovi; to je problem. Da bi se ivot uivao zapravo nikakav uslov ne treba da
bude ispunjen; to je neuslovljen poziv. Meutim, ovek misli da prvo odreeni uslovi treba da
budu ispunjeni; samo onda moe da uiva u ivotu. Ovo je sloen um. Jednostavan um osea
da ovek treba da uiva, ta god mu je dostupno. Uivajte u tome! Nikakvi uslovi ne treba da
budu ispunjeni. A to vie uivate u ovom trenutku, postajete sposobniji da uivate u
narednom. Sposobnost raste; ona postaje vea i vea, via i via - ona je beskonana. A kada
doete do beskonanog uivanja, to je ono to jeste Bog. Bog nije osoba koja sedi negde i
eka na vas. Do sada bi mu ve postalo dosadno, ekajui i ekajui na vas. Poinio bi
samoubistvo ako bi imao ikakav naum da eka na vas.
Bog nije osoba. On nije cilj, On je put, nain uivanja ivota, ba ovde i sada. Bog je
stav bivanja blaenim bez ikakvog razloga. Vi ste jadni bez ikakvog razloga; to je sloenost
339
uma.
Jednog dana video sam Mula Nasrudina u pratnji na sahrani bogatog oveka koji je
umro. itav grad ga je sledio, i Mula Nasrudin je tako bolno plakao i jadikovao. Zato sam ga
pitao: "U emu je stvar, Nasrudine? Jesi li bio na neki nain u srodstvu sa tim bogatim
ovekom?" On je odgovorio: "Ne". "Onda", pitao sam, "zato jadikuje?" On je rekao: "Zato
to nisam bio u srodstvu s njim!"
Ljudi plau zato to su u srodstvu; ljudi plau jer nisu u srodstvu. Izgleda da elite da
jadikujete, ma kakav da je sluaj. Jadni ste bez ikakvog razloga. Nisam sreo ni jednu jedinu
osobu koja stvarno ima neki razlog da bude alosna. Vi to stvarate. Zato to izgleda apsurdno
da budete nesreni bez ikakvog razloga, vi ga stvarate. Vi racionalizujete, vi iznalazite, vi
izmiljate, vi ste veliki izumitelji. A kada otkrijete razlog, ili stvorite razlog, izmiljen razlog,
onda ste mirni.
Zapravo, situacija je ovakva: ne postoji uzrok za bilo koju patnju, i nema uzroka ni za
kakvo blaenstvo. To samo zavisi od vaeg stanovita. Ako elite da budete sreni, moete
biti, kakva god da je situacija; situacija je irelevantna. Da se bude srean jeste sposobnost;
uprkos situaciji vi moete biti sreni. Meutim, ako ste odluili da budete nesreni, moete
biti jadni uprkos situaciji; situacija je irelevantna. Ako ste ak i na nebu primljeni
dobrodolicom, vi ete biti jadni; nai ete ovaj ili onaj razlog.
Veliki tibetanski mistik Marpa je upitan: "Jesi li siguran da e otii u raj kada
umre?" On je odgovorio: "Apsolutno!" ovek je rekao: "Ali kako moe biti tako siguran? Ti
nisi umro, i ne zna ta Bog ima na umu." Marpa je rekao: "Ja ne brinem o Bojem umu, to je
njegov posao. Ja sam siguram zbog mog uma. Gde god da sam, ja u biti srean, i to e biti
raj, tako da nema razlike bilo da sam baen u pakao ili u raj - to je nevano."
uo sam divnu anegdotu o Adolfu Hitleru. Saznao je od svojih prijatelja da je
postojala Jevrejka, veliki astrolog, i ta god da je ona prorekla uvek je bilo istina. Hitler se
malo opirao, jer je ena bila Jevrejka. Meutim, onda je ideja sinula u njegovom umu; nije
mogao spavati danima: "Ako ena moe stvarno predvideti budunost, vredno je pitati je, ak
i ako je Jevrejka." ena je bila pozvana, tajno. Hitler je pitao: "Moe li mi rei kada u
umreti?" ena je zatvorila svoje oi, kontemplirala i rekla: "Na jevrejski praznik." Hitler je
rekao: "ta ima u vidu, koji praznik?" Ona je rekla: "To je nevano. Kad god ti bude umro
bie jevrejski praznik."
Marpa je rekao: "Nevano je ta Bog ima na umu. Gde god da odem, to e biti raj - jer
ja znam, ja sam srean bez ikakvog uzroka."
Jednostavan ovek dolazi do spoznaje da je srea sama priroda ivota. Nije vam
potreban nikakav uzrok da budete sreni. Moete jednostavno biti sreni, upravo zato to ste
ivi! ivot je srea, ivot je blaenstvo; ali to je mogue jednostavnom oveku. ovek koji
sakuplja stvari uvek misli da e radi tih stvari biti srean. Bogatstvo nije problem; dranje ili
stav oveka koji pokuava da nae bogatstvo, jeste problem. Stav je: dok ne budem imao sve
te stvari, ja ne mogu biti srean. Ovaj ovek e uvek ostati nesrean. Uzdrljiv ovek zna da
je ivot tako jednostavan; ta god da ima, on moe biti srean. On ne treba da odgaa to ni
zbog ega drugog.
Uzdrljivost e onda znaiti: spusti se do svojih potreba; elje su lude, potrebe su
prirodne. Hrana, sklonite, ljubav; svedite svu svoju ivotnu energiju upravo na nivo potreba,
i biete sreni. A srean ovek ne moe biti drugaiji do religiozan; nesrean ovek ne moe
biti drugaiji do nereligiozan. On moe da se moli, moe ii u hram i u damiju - to ne znai
nita. Kako moe nesrean ovek da se moli? Njegova molitva e imati duboku albu u tome,
nezadovoljstvo. To e biti duboka dangrizavost. Molitva je zahvalnost, nije aljenje.
Samo srean ovek moe biti blagodaran; itavo njegovo srce klie u obilnoj
zahvalnosti, suze mu naviru na oi zato to je Bog tako mnogo dao, i bez njegove molbe. A
Bog je dao toliko mnogo upravo dajui vam ivot. Srean ovek je srean ba zato jer moe
disati - to je previe. Samo da se die za jedan trenutak dovoljno je, vie nego dovoljno. ivot
je takav blagoslov! - ali nesrean ovek ne moe to da vidi.
Dakle zapamtite, to ste vie usmereni na posedovanje, manje ete biti sreni. to ste
manje sreni, biete udaljeniji od boanskog, od molitve, od zahvalnosti. Budite jednostavni.
340
ivite sa neophodnim, a zaboravite na elje; one su fantazije u umu, talasi na jezeru. One vas
samo uznemiravaju, nikada vas ne mogu dovesti ni do kakvog zadovoljstva.
uzdrljivost, samoizuavanje i predanost bogu
Oni su svi meusobno prisno povezani. Ako ste jednostavni vi ete biti u stanju da
posmatrate sebe. Komplikovan ovek ne moe sam sebe opaati, jer je tako podeljen. On ima
tako mnogo stvari oko sebe; toliko mnogo elja, tako mnogo misli i tako mnogo problema,
koji proizilaze iz ovih elja i misli. On je neprekidno u drutvu. Teko je postii izuavanje
sebe. Neka uzdrljiv ovek samo jede, spava, voli, i to je sve. On ima dovoljno vremena i
dovoljno energije da opaa; samo da postoji, samo da sedi i posmatra. I on je tako srean.
Dobro je jeo, zadovoljio je glad; voleo je snano, dublja glad bia je zadovoljena. Onda ta da
radi? On sedi, opaa sebe, zatvara oi, posmatra svoje vlastito bie. Nema sveta, nita vano
da bi se uradilo. Stvari su tako jednostavne, da ih on moe uraditi s lakoom. A jednostavne
stvari imaju osobinu da ak i dok se obavljaju, vi moete da izuavate sebe. Sloene stvari su
previe velike za um. On postaje previe angaovan i nepotpun, a samoizuavanje postaje
nemogue.
Ono to Patanjali podrazumeva pod samoizuavanjem, isto je to Gurijev shvata
pod samo seanjem, ili to Buda misli pod ispravnom panjom, ili ono to Isus misli da je
postajanje budnijim, ili to Krinamurti misli kada stalno govori da se bude svestan. Kada
nemate ta da radite, nita vie da radite, jednostavne stvari za taj dan su obavljene, gde e
energija da se kree? ta e postati od vae energije? Upravo sada, vi ste uvek slabi; slabi u
svojoj energiji, jer ima toliko mnogo zanimanja za energiju, tako mnogo angaovanja za
energiju. Bez energije nema mogunosti da se bude svestan, jer svesnost je najsuptilnija
transformacija energije. To je tok vae energije. Vi nikada nemate dovoljno energije. Ako
nemate dovoljno suvine energije, ne moete biti svesni. Na mestu niske energije, na niskom
nivou energije, ne moete biti svesni; neophodno je bujanje energije. Uzdrljivom oveku,
takoe, preostaje jako mnogo energije - ta da radi sa ovom energijom? Sve to je moglo da se
uradi, uradilo se; dan je okonan. Vi sedite smireno; energija se kree do najsuptilnijih nivoa -
ona ide vie i vie, nastavlja da se akumulira, postie vrhunac, stub energije. Sada moete
izuavati sebe. ak i najsuptilnije nukleuse vaih misli, emocija, oseanja, vi moete motriti.
...samoizuavanje i predanost bogu
Gde god da pogledate, niste vie tamo. Uzdrljivost vodi do samoizuavanja;
samoizuavanje vodi do gubitka ega jer vas tu nema. to vie znate sebe, manje jeste. Samo
ljudi neznalice jesu. Prosvetljeni ljudi nisu. Oni su kao praznina, oni su kao iroko nebo. Ako
uete u Budu, neete ga nai nigde. Nai ete beskonaan prostor, ali nikoga tamo. Ako uete
u mene, neete me nai tamo - izvesnu prazninu, iroko nebo, totalnu slobodu za vas. Neete
se spotaknuti o mene; ja nisam tamo. Kada iznutra postanete vie i vie svesni, vi ste manji i
manji. To je uvek u istoj proporciji: to ste nesvesniji, vi vie jeste; to ste svesniji, vi manje
jeste. Kada postanete savreno svesni, vi niste. itava energija je postala svesnost; nita nije
preostalo za ego. Onda ego odlazi, upravo kao to zmija odlazi iz svoje stare koe. Sada mrtva
koa lei tamo; svako moe da je uzme. Onda se dogodi predanost Bogu. Ne moete se
predati Bogu jer vi ste prepreka.
Ljudi mi dolaze i kau: "Voleo bih da se predam." To nije mogue. Kako se moete
predati? Vi ste ne-predati. Kada vi niste, predavanje jeste. Kada vi prestanete, predanost se
deava. Tako zapamtite, vi se ne moete predati. To ne moe biti neki napor s vae strane - to
nije mogue. Moete uraditi samo jednu stvar, kao to kae Patanjali: biti uzdran,
jednostavan. Onda preostaje tako mnogo energije koja spontano postaje svest, a u svesti vi ne
postojite. Iznenada, nalazite da se predanost dogodila. Neoekivano, bez injenja iega s vae
strane Vi niste inili nita i predanost se desila. Predanost Bogu je stanje ne-ega unutar vas.
To nije neki in s vae strane, nema napora u tome. Ako ima napora, to nije predanost.
Predanost je ostvarenje. Kada ste svesni i plamen jako gori, iznenada ostvarujete da
341
tama nije prisutna. Vi ste se predali, to je otkrivenje, ostvarenje. Iznenada ste zaueni! Vi ste
odsutni, a Bog je tu. U vaem odsustvu je Bog, u vaem prisustvu je samo patnja. U vaem
prisustvu nita nije mogue, u vaem odsustvu itava beskonanost postaje mogua. Tako su
meusobno povezane stvari: uzdranost, samoizuavanje i predanost Bogu.
Praksa kriya yoge smanjuje patnju, i vodi prema samadhiju.
Ova tri koraka redukuju patnju, i vode vas prema samadhiju, najviem, poslednjem iza
koga nita ne postoji. Kada ste predani Bogu, vi ste postali Bog - to je samadhi.
Patnja je prouzrokovana: nedostatkom svesti, egoizmom, privlanostima,
odvratnostima, prianjanjem uz ivot i strahom od smrti.
U stvari, samo je ego uzrok. Svi drugi koji slede samo su senke ega. Nedostatak
samosvesti je ego. Oseate da jeste, jer ne znate. Vi ste u tami, nikada niste susreli sami sebe,
i mislite vi jeste. Ovo stvara sve vrste nevolja; egoizam, privlanosti prema stvarima koje su
beskorisne, odvratnost - to je druga krajnost privlanosti - prianjanje uz ivot i strah od smrti.
Vi se vezujete uz ivot jer ne znate ta je ivot. Ako biste znali, ne bi bilo prianjanja; jer ivot
je vean - zato prianjati? On nastavlja da postoji, i nikada se ne moe zaustaviti. Vi
nepotrebno optereujete sebe pomou prianjanja. To je kao kada reka tee, a vi je gurate
prema okeanu, kuda ona sama tee. Ne treba da gurate. Nepotrebno ete sebi stvarati nevolju.
Misliete da ste muenik, jer gurate reku i vodite je prema okeanu. Reka tee sama od sebe,
ne gurajte je, ne treba to da inite. Ako elite da idete prema okeanu, moete samo postati deo
reke i ona e vas poneti. Meutim, ne pomaite reku; a to ste inili. ivot tee sam od sebe;
nita nije potrebno. ta ste uinili da budete roeni? ta ste uinili da budete ovde? ta ste
uinili da budete ivi? Je li to neto to ste uinili? Ako nije, zato onda brinete? ivot se
kree sam od sebe. Budalasti ljudi stvaraju nevolje; situacija je takva.
uo sam da je jednom bogat ovek, veliki kralj, iao negde koijama. Video je
siromanog seljaka, jednog starog oveka, pored puta kako nosi veliki teret na svojoj glavi, a
teret je bio prevelik. Kralj je osetio sauee. Rekao je: "Doi stari ovee, sedi pored mene u
koiju. Gde god poeli, ja u te odbaciti." Stari ovek se popeo u koiju, ali je jo uvek nosio
svoj teret na glavi. Onda je kralj rekao: "Jesi li lud? Zato ne stavi svoj teret dole?" ovek je
odgovorio: "Ja sam na kolima, a to je preveliko optereenje za koiju i konje. Moj teret bi bio
previe. To bi bilo previe za konje i kola."
Bilo da nosite svoj teret na glavi, ili ga stavite u kola, za konje je to isto; oni moraju da
nose sve to.
ivot nosi sam sebe. Zato ne ostavite svoje terete ivotu? Meutim, vi se vezujete. A
kada prianjate uz ivot, javlja se strah od smrti. Nema smrti i nema straha od smrti. Vezivanje
za ivot stvara strah od smrti, a strah od smrti kreira smrt. Inae nema smrti i nema straha.
ivot je vean. Niko nikada nije umro; niko nikada ne moe umreti. Ono to postoji
postojae, uvek je bilo u postojanju, ne moe ii van postojanja. Nita ne moe ii van
postojanja; nita ne moe ii izvan, nita ne moe ui unutra. Postojanje je potpuno. Sve
ostaje; raspoloenja se menjaju, oblici se menjaju, imena se menjaju.
To je ono to hindusi zovu nama-rupa: oblici i imena; oni se menjaju; inae svako
ostaje, sve ostaje. Vi ste bili ovde milionima puta, vi ete biti ovde milionima puta - vi ete
biti ovde zauvek. ivot je zauvek. Naravno, vae ime nee biti isto. Vi moda neete imati
opet isto lice, moda neete opet imati telo oveka ili ene, ali to nije vano, to je nebitno. Vi
ete biti ovde upravo kao talasi u okeanu - oni odlaze i dolaze, odlaze i dolaze. Forme se
menjaju, ali isti okean nastavlja da talasa.
Patnje su prouzrokovane zbog: nedostatka svesnosti, egoizma, privlanosti,
odbojnosti, prianjanja uz ivot i straha od smrti. Bilo da su oni u stanjima uspavanosti,
slabljenja, promene ili irenja; kroz nedostatak svesnosti drugi uzroci patnje u stanju su da
deluju.
342
Moe biti mnogo oblika uzroka patnje; oni mogu biti u formi semena. Moete nositi
uspavanu svoju nevolju u formi semena. Moda neete biti svesni toga, ali to je izvesna
situacija. Ako je zemlja dobra, a seme moe dobiti vodu i sunce, ono e proklijati. Tako,
ponekad godinama oseate da nemate pohlepu, a iznenada jednog dana, kada se pojavi prava
prilika, pohlepa je tu. Tada su klice u vrlo nenoj formi, da ih vi niste svesni, tako nenoj da,
dok ne istraite duboko u sebi, neete biti sposobni da vidite da su one tu. Ili one mogu biti u
jednoj naizmeninoj formi; ponekad oseate sreu, a ponekad oseate nesreu. Vi oseate
sreu s ljubavlju, oseate nesreu s mrnjom; ali mrnja i ljubav su dve naizmenine pojave
iste energije. Ponekad e one biti u svojoj savrenoj formi; kada ste potiteni, tako potiteni da
elite da poinite samoubistvo; ili ponekad, kada ste tako sreni da oseate kao da postajete
ludi. Sve ove forme treba da budu posmatrane, jer Patanjali kae: "Sve ove forme postoje
zbog nesvesnosti; vi niste svesni."
Prvo postanite svesni povrinskih pojava: pohlepe, ljutnje, mrnje; onda idite dublje i
moi ete da oseate naizmenine pojave - obe su povezane. Idite jo dublje, postanite
svesniji, i oseaete vrlo suptilnu pojavu u sebi, slinu senci, ali u svako vreme ona moe
zadobiti vrstinu. Dakle to se deava sa svetim ovekom - koji je upravo trenutak ranije bio
svetac - da naie lepa ena, i sva svetost iezava; samo u jednom trenutku! Ona je bila tu u
suptilnom obliku. Ili ona moe biti u semenom obliku. Treba da se zna da je semeni oblik
najtei, jer jo nije proklijao. On zahteva savrenu svesnost.
Inae ceo metod Patanjalija je svesnost: postanite vie i vie svesni. Postaete vie i
vie svesni ako postanete uzdrljivi, jednostavni. Postaete vie i vie svesni i samoizuavanje
e biti mogue. Sa samoizuavanjem, smo Ja otpada i ovek se osea predanim. A da bi bio
predan mora biti na pravom tragu.
Poglavlje 2
VI STE VE TO
22. aprila 1975. pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Jue ste rekli da do predanosti dolazi kada nema ega, ali mi smo sa egom. Kako se
moemo kretati prema predanosti?
Ego ste vi. Vi se ne moete kretati prema predanosti; zapravo, vi ste barijera, stoga ta
god uinite bie pogreno. Ne moete uiniti nita s tim. Vi jednostavno, ne inei nita,
morate biti svesni. Ovo je unutranji mehanizam: ta god da inite, uinjeno je od strane ega,
a kada ne inite nita i ostajete samo svedok, deo vas koji je bez ega zapoinje da funkcionie.
Svedok je ne-ego unutar vas, a poinilac je ego. Ego ne moe da postoji a da neto ne ini.
ak i ako uinite neto da se predate, to e ojaati ego i vaa predanost e postati opet vrlo
suptilno egoistiko stanovite. Rei ete: "Ja sam se predao." Polagaete pravo na predanost, a
ako vam neko kae da to nije istinito, osetiete ljutnju, povreenost. Ego sada pokuava da se
preda. Ego moe uiniti sve; jedina stvar koju ego ne moe uiniti je da ne ini nita, a to je
svedoenje.
Stoga samo sedite smireno, posmatrajte poinioca, i ne pokuavajte ni na koji nain da
manipuliete time. Onog trenutka kada ponete da manipuliete, ego se vraa natrag. Nite se
ne moe uiniti u pogledu toga; ovek mora da bude svedok patnje koju ego stvara, lanih
uivanja i zadovoljstava koje ego obeava. Delanjem na ovom svetu i delanjem u drugom
svetu, u duhovnom svetu, boanskom, materijalnom, bilo kom podruju, poinilac e ostati
ego. Vi niste pretpostavljeni da inite ita, i ako ponete da inite neto, propustiete celu
sutinu. Upravo budite tamo, posmatrajte, razumite, i ne delajte. Nemojte pitati: "Kako da se
343
odbaci ego?" Ko e ga odbaciti? Ko e odbaciti koga? Kada ne inite nita, iznenada
svedoei deo se odvaja od inioca; nastaje procep. inilac nastavlja da deluje, a vidilac
nastavlja da posmatra. Iznenada, vi ste ispunjeni novim svetlom, novim blagoslovom; niste
ego, nikada niste bili ego; kako je besmisleno da ste ikada verovali u to.
Ima ljudi koji pokuavaju da zadovolje svoje egoe; oni gree. Postoje ljudi koji
pokuavaju da odbace svoje egoe; i oni gree. Zato to, kada se pojavi svedok, vi jednostavno
vidite celu igru. Ne postoji nita to treba ispuniti i nita to treba odbaciti. Ego nije nikakva
stvar ili supstanca. On je nainjen od istog materijala od kojeg su sainjeni snovi. On je samo
neka ideja, mehuri vazduha - samo topao vazduh unutar vas i nita drugo. Ne treba da ga
odbacite, jer u samom odbacivanju, ili u pitanju kako da bude odbaen, vi verujete u njega,
jo prianjate uz njega.
Dogodilo se da je jednog jutra, zen majstor, nakon to se probudio, rekao svom
ueniku: "Imao sam san tokom noi. Hoe biti ljubazan da mi ga protumai?" Uenik je
rekao: "ekajte, doneu hladnu vodu, da moete da se umijete." Otiao je da donese vodu i
vratio se. Majstor se umio. U to vreme, u blizini je prolazio drugi uenik, i Majstor ga je
pozvao govorei: "Sluaj, imao sam san prole noi. Hoe li biti ljubazan da mi ga
protumai?" Uenik je pogledao i videvi da se Majstor umiva, rekao je: "ekajte, bolje da
vam donesem olju aja." Majstor je pijuckao aj, smejao se i blagoslovio oba uenika. Rekao
je: "Uinili ste dobro. Da ste protumaili moj san, morao bih vas izbaciti iz arama, jer kada
se san zavri, i neko doe do spoznaje da je to bio san, od kakvog je znaenja tumaenje?"
Istovremeno, tumaei ga pokazuje se da ste jo uvek u njemu. Vi jo mislite da je on stvaran.
To je razlog zato se mi na Istoku nikada ne uznemiravamo oko tumaenja snova. Ne
da mi nismo otkrili njihovu realnost. etiri ili pet hiljada godina pre Frojda, Istok je nabasao
na stvarnost snova, na njihovu pojavnost. Mi smo prvi podelili svest na tri podruja: budno,
sanjanje i dubok san. Meutim nikada se nismo muili da ga tumaimo, jer san je san; on nije
bitan. ovek treba samo da se probudi iz njega, i to je sve. A ako ste ve budni, bolje je da se
umijete. Hladna voda e vam pomoi vie nego celokupna psihoanaliza Sigmunda Frojda.
Ako ste budni, onda je olja aja bolja nego svi Jungovi zakljuci. Zavrite sa tim.
Na prvom mestu, san je laan, a onda vi poinjete da tumaite san. Uz samo vae
tumaenje, on za vas postaje nova realnost; on opet postaje vaan. Ne samo da je tako sa
snom, tako je i sa celim vaim ivotom. Va ceo ivot je poput sna; njemu nije potrebno
tumaenje. Znati to, vie je nego dovoljno; to je san. Morate izai iz toga.
A kako ujutru izlazite iz sna? Da li ste ikada posmatrali? Ako ste posmatrali, znaete
kako izai iz ega. Kako izlazite iz sanjanja ujutro, ili iz dubokog sna? Kako izlazite? vrsto
ste spavali trenutak pre, a onda iznenada ujete galamu od ptica, raznosa mleka kuca na
vrata, spremaica je dola i poela da isti pod; jutarnja buka. ta se deava? - postali ste
svesniji. Ba trenutak ranije, bili ste u dubokom snu, nesvesni. Onda odjednom, ptice, mlekar,
slukinja, ena koja govori deci, deca koja se bune, nespremna da ustanu. Uskoro, stvari su se
pojavile u svesti; postajete budni. Moda jo malo dremate; moda promenite stranu, zatvorite
oi, malo dremate, ali ak i u vaem polusnu, polubudnosti, vi poinjete da sluate stvari.
Postajete svesni, i spavanja vie nema. to svesniji postajete, tim san vie nestaje.
Isto treba da bude uinjeno tokom budnosti: vie sluajte, oseajte vie, budite budniji
u svemu, ta god da inite. Ako se kupate, oseajte onda dodir vode, kako tee po vama,
oseajte to koliko god moete. Sam oseaj, svesnost, izvee vas iz ega; postaete svedok.
Ako jedete, onda jedite; vie kuajte, budite osetljiviji, budite vie u svom jedenju, i ne
dozvolite umu da ide tamo-amo. Ostanite potpuno budni, i uskoro ete videti da se neto
podie iz mora sna; postajete budniji, svesniji.
U vaoj svesnosti nema sanjanja, nema ega. To je jedini put. To nije sposobnost
injenja neeg, to je sposobnost bivanja svesnim; i razlika mora biti zapamena. Vi ne moete
initi svesnost, to nije delovanje, aktivnost. Vi moete biti svesni, to je sposobnost vaeg bia.
Tako oseajte vie, vie miriite, sluajte vie, dodirujte vie, budite sve osetljiviji... i
konano, neto e se pojaviti iz sna, i nema ega; vi ste se predali.
Niko se nikada ne predaje; iznenada ovek nae jednog trenutka da se predao, predao
se Bogu, predao u celosti. Kada vi niste, predali ste se. Kada jeste, kako moete biti predani?
344
Vi se ne moete predati, vi ste prepreka, vi ste sam materijal od kojeg je prepreka nainjena.
Dakle, nemojte me pitati, 'Kako da se predam?' Ovo je pitanje ega. Kada vam govorim o ne-
egu ili predavanju, va ego poinje da osea pohlepu za tim. Vi mislite: 'Kako se dogodilo da
ja nisam postigao ovo stanje do sada? Ja?.. - i nisam dostigao takvo stanje do sada? Ja to
moram dostii! Ova predaja mi ne moe pobei. Moram je dobaviti odnekud, nekako; ona
mora biti steena, ona mora biti nabavljena.' Ego osea poudu za tim i sada ego pita: 'Kako
da uinim to?'
Ego je najvei tehniar na svetu. Ego ivi od znanja kako. Ego je sama osnova sve
tehnologije. Na istoku se tehnologija nije mogla razviti, jer su ljudi postali sve vie i vie
budni za ego, i sam koren je bio preseen. Oni su iveli ivote predanosti.
Kako moete biti tehniar, strunjak, tehnolog, ako ivite ivot predanosti? Onda sve
ostavljate ivotu i plivate. Onda ne brinete o tome ta da radite, i kako to da radite. Zapad je
postao veliki ekspert u tehnologiji. Razlog je to su na Zapadu pokuavali da zatite, oslobode
ego, i ego je unutra osnova; cela struktura tehnologije je zasnovana na egu. Ako ego otpadne,
cela konstrukcija tehnologije otpada. Svet postaje opet prirodan, nesainjen od oveka.
Onda je to tvorevina Boga. A Bog jo nije zavrio stvaranje, kao to hriani misle.
Oni misle da je On zavrio za sedmicu, u stvari, za est dana, a sedmog dana se odmarao.
Bog nije zavrio stvaranje. Stvaranje je kontinuitet, ono se nastavlja. Nikada nee biti
zavreno. U svakom trenutku Bog stvara. U stvari, pogreno je rei da Bog stvara - Bog je
kreativnost, kreativnost i kontinuum; jedna vena kreativnost. Inae ovek, kao ego, stoji
nasuprot Bogu. Onda ovek poinje pokuavati da pokori prirodu. Poinje pokuavati da
napastvuje prirodu. itava tehnologija je silovanje. Predani, vi ste u ljubavi; s tehnologijom
ste u napasti. Pokuavate da napastvujete itavu prirodu, a osnova je ego.
Ne pitajte "kako"? Samo pokuajte da me razumete, pokuajte ba da sagledate stvar.
Nije potrebno mnogo inteligencije. Svako ima dovoljno inteligencije da vidi poentu. Samo
shvatite poentu, i pokuajte da ivite s tom mudrou, tim razumevanjem, tom percepcijom; to
je sve. Samo posmatrajte puteve i naine ega, i budite posmatra, nikada ne budite onaj
koji ini. Rastojanje izmeu posmatraa i inioca nije veliko ako niste budni, paljivi. Ba
pored vas je inilac. Skliznete od posmatraa do poinioca, i vi ste ego; iskliznete iz poinioca
u posmatraa, i predali ste se, vie niste ego.
Drugo pitanje:
Vi ste na vrhuncu svesnosti, moete proslavljati; vi ste slavlje. Ali kako moe obina
osoba s vama uestvovati u slavljenju?
Niko nije obian. Ko vam je rekao da ste obini? Odakle ste dobili predstavu da ste
obini? Svako je neobian! Tako to treba da bude. Bog nikada nije stvorio obine osobe.
Kako Bog moe stvoriti obine osobe? Svako je poseban, izuzetan. Ali zapamtite, da ne
hranite svoj ego s tim. To nije do vas to ste izuzetni; to je od Boga. Izali ste iz celine - a
celina je izuzetna, neuporediva. Vi ste takoe neuporedivi, ali sve religije, takozvane religije,
pokuale su da vas naine prosenim. To je trik da se podstakne va ego. Pokuajte da
razumete ovo: onog trenutka kada neko kae da ste obini, stvara elju u vama da postanete
izuzetni, jer zapoinjete da se oseate inferiorni.
Ba je pre neki dan ovde bio jedan ovek, koji me je pitao: "Koja je svrha ivota? Ako
za mene ne postoji posebna svrha, kako da ivim? Ako ne postoji izuzetna svrha, onda je
ivot beznaajan." Pitao je: "Za koju je odreenu svrhu Bog mene stvorio? Za ta sam poslat
da uinim u svetu?" To je njegov ego pitao. On se osea obinim, da nije nita naroito.
"Kako onda ovek moe da ivi?"
Morate biti na vrhu ega, samo onda vam ivot izgleda znaajan. ivot jeste znaajan,
ali u njemu ne postoji svrha! To je nesvrhovito znaenje, kao pesma ili ples - kao cvet; bez
ikakve svrhe on cveta, ne cveta ni za koga posebno. ak iako niko ne prolazi pored puta, cvet
e cvetati, miris e se iriti za vreme duvanja vetrova. ak iako niko nikada ne doe da ga
pomirie. To je nevano. Smo cvetanje je znaajno, ne neka svrha.
Meutim, vas su uili da ste obini. "Postanite veliki pesnici, postanite veliki slikari,
345
postanite velike voe ljudi, veliki politiari, postanite veliki sveci". Takvi kakvi ste, sve
religije vas osuuju, odbacuju: "Vi niste nita, crv na zemlji, postanite neto! Dokaite da ste
neto pred Bogom." Kao da treba da dokaete svoj duh, energiju, hrabrost. Meutim, ja vam
kaem da je to apsolutno apsurdno. Te religije poduavaju nereligioznost. Nije potrebno da
dokazujete nita. Sama pojava da vas je Bog stvorio je dovoljna; vi ste prihvaeni. Bog vas je
odgajio, to je dovoljno. ta vie moete dokazati? Ne treba da budete veliki slikari, ne treba
da budete veliki lideri, ne treba da budete veliki sveci. Nema potrebe da budete veliki, jer ste
ve veliki. To ja naglaavam: vi ste ve to to treba da budete. Moda niste to shvatili, ono to
ja znam. Moda niste sreli svoju vlastitu realnost, koju ja znam. Moda niste gledali unutar
sebe, i videli unutra cara, ono to ja znam. Moda ste mislili da ste prosjak, i pokuavali da
budete car. Ali kako vas ja vidim, vi ste ve car.
Nije potrebno da odlaete slavljenje. Odmah, upravo ovog trenutka moete
proslavljati. Nita drugo nije potrebno. Da biste slavili, ivot je potreban, a njega imate. Za
slavljenje bie je nuno; i bivanje imate. Da slavite, potrebni su drvee, ptice i zvezde; i oni
postoje. ta vam jo treba? Ako ste krunisani i zatvoreni u zlatnoj palati, hoete li onda
slaviti? Zapravo, onda e to postati jo vie nemogue. Jeste li ikada videli nekog cara koji se
smeje, plee i sedi na ulici? Ne, on je zatvoren, uhapen: maniri, propisno ponaanje...
Negde je Bertrand Rasel napisao da je, kada je po prvi put posetio primitivnu
zajednicu Aboridina, koji su iveli duboko u brdima, osetio ljubomoru, vrlo veliku
ljubomoru. Osetio je da nain na koji pleu... bilo je to kao da je svako bio car. Imali su krune
od lia i cvea. Svaka ena je bila kraljica. Nisu imali kohinore, ali sve to su imali bilo je
previe, bilo je dovoljno. Plesali su cele noi, a onda su se uspavali, tamo na tlu gde su plesali.
Ujutru su se opet vratili na posao. Radili su celog dana, a opet uvee su bili spremni da
proslavljaju, da pleu. Rasel je rekao: "Tog dana sam osetio pravu ljubomoru, jer to nisam
mogao da radim."
Neto je krenulo pogreno. Neto se remeti, frustrira u vama; ne moete plesati, ne
moete pevati, neto vas zadrava. Vi ivite obogaljen ivot. Nikada vam nije bilo namenjeno
da budete obogaljeni, ali vi ivite obogaljen ivot, ivite paralisan ivot. Ako nastavljate da
razmiljate da ste obini, kako moete slaviti? Niega posebnog nema u vama. Ali ko vam je
rekao da je za slavljenje potrebno neto posebno? U stvari, to vie idete za specijalnim, tee
e vam biti da pleete.
Budite obini. Nita nije pogreno u obinom, jer u samoj vaoj obinosti vi ste
izuzetni. Ne brinite o uslovima da se odluite kada ete proslavljati. Ako se brinete o
ispunjavanju odreenih uslova, mislite li da onda moete slaviti? Zato ne ba sada? ta vam,
nedostaje? Ovo je moje iskustvo: ako moete poeti ba sada, odjednom energija tee. to
vie pleete, vie ona tee, a vi postajete moniji, sposobniji. Ego trai da uslovi budu
ispunjeni, a ne ivot. Ptice mogu pevati i plesati, obine ptice. Jeste li ikada videli neku
izuzetnu pticu da peva i plee? Da li one trae prvo da budu Ravi ankar, ili Jehudi
Menjuhin? Da li prvo trae da budu veliki pevai, i da idu na muzike kolede da ue, a onda
e pevati? One jednostavno pleu, i jednostavno pevaju; nije potrebno vebanje.
ovek je roen sa sposobnou da slavi. Kada ak i ptice mogu slaviti, zato ne i vi?
Inae vi stvarate nepotrebne prepreke, vi stvarate preskakanje prepreka. Ne postoje prepreke.
Vi ih postavljate tamo i kaete: "Dok ih ne preemo i ne preskoimo, kako moemo plesati?"
Vi stojite protiv sebe, ostajete podeljeni protiv sebe, neprijatelj ste samom sebi. Svi
propovednici na svetu nastavljaju da govore da ste obini, stoga kako se moete usuditi da
proslavljate? Morate ekati. Prvo budite Buda, prvo budite Isus, Muhamed, i onda moete.
Ali upravo je obrnut sluaj: ako moete plesati, vi ste ve Buda; ako moete
proslavljati, ve ste Muhamed; ako moete biti blaeni, ve ste Isus. Suprotno nije istinito;
opreno je lana logika. Ona kae: prvo budi Buda, onda moe proslavljati. Ali kako ete biti
Buda bez slavljenja? Ja vam kaem: "Proslavljajte, zaboravite sve Bude!" U samom svom
proslavljanju nai ete da ste sami postali Buda. Zen mistici nastavljaju da govore: "Buda je
prepreka; zaboravite na njega." Bodhidharma je obino govorio: "Kad god izgovorite Budino
ime, odmah isperite svoja usta. Ono je prljavo, sama re je prljava." Bodhidharma je bio
Budin uenik. On je bio u pravu, jer je znao da moete stvoriti idole, ideale, iz same rei
346
"Buda". ekaete onda ivote i ivote prvo da postanete Buda, pa onda da slavite. To se ak
nee ni dogoditi.
Jedan zen monah, Lin Chi, obino je govorio svojim uenicima: "Kada se kreete u
meditaciji, zapamtite, ako sretnete Budu, odmah ga ubijte! Nemojte mu dati ni jedan jedini
trenutak, inae uhvatie vas i on e postati prepreka." Uenik je pitao: "Ali ako ja meditiram i
Buda doe" - Buda dolazi budistima, Isus dolazi hrianima; ne pravi Buda, on nigde nee biti
naen - "kako da ga ubijem? Odakle mi ma?" Majstor je rekao: "Odakle se pojavio tvoj Buda
- iz mate - uzmi ma s istog mesta, iseci Budu s njim i kreni napred."
Zapamtite ovo, to je tehnika probuenih ljudi, svi probueni ljudi i sva njihova uenja,
mogu se sumirati u jednostavnoj reenici, a ta reenica je: vi ste ve ono to nastojite da
budete. Moete izgubiti mnogo ivota da shvatite to, na vama je da odluite. Ali ako ste
budni, ak ni jedan jedini trenutak se nee izgubiti. "Ti si to," tat twam asi vetaketu
87
, vi ste
ve to, nije potrebno da postajete. Postajanje, ba napor da se postane neto, iluzoran je. Vi
jeste, vi ne treba da postajete. Ali propovednici vam govore da ste obini, i stvaraju elju u
vama da postanete izuzetni. Oni ine da se oseate inferiorno i stvaraju elju da postanete
superiorni, izuzetni. Oni stvaraju kompleks inferiornosti, i onda ste u njihovim rukama. Onda
vas ue kako da postanete superiorni. Prvo vas osude, stvaraju u vama krivicu, a onda vam
pokazuju put da budete estiti, puni vrlina.
Zaista ete biti u tekoi sa mnom, jer va um bi eleo da bude isti, jer vam to daje
vreme. A ja vam ne dajem vreme. Ja vam kaem da ste vi ve to. Sve je spremno. Ponite
gozbu, proslavljajte to! Va um kae: "Ali ja moram postati spreman, malo vremena je
potrebno." Zbog toga, zbog tog odlaganja, propovednici ulaze unutra. Kroz ovaj procep oni
ulaze u vae bie i unitavaju vas. Oni kau: "Vreme je potrebno. Kako moete proslavljati
ba sada? Pripremite se, trenirajte sebe. Mnoge stvari moraju biti odbaene, mnoge stvari
moraju biti popravljene. Vama treba dug trening i disciplina. To moe uzeti mnogo ivota, i
samo onda ete biti sposobni da slavite. Kako moete slaviti ba sada?" Oni vas privlae, jer
onda se moete opustiti i rei: "U redu, dakle ako je u pitanju dugo vreme, ba sada nije
problem. Moemo nastaviti da inimo ta god da inimo." Jednog dana u budunosti, zlatno
sutra, nalik dugi... Onda e se to postii, vi ete plesati.
U meuvremenu, moete biti jadni, u meuvremenu moete dopustiti sebi da budete
jadni, u meuvremenu moete uivati u muenju sebe - to zavisi od vas. Ako se odluite za
panju, nije potrebno da stvarate tako mnogo filozofije oko toga. Jednostavno moete rei:
"Uivam u bedi." Zaista je iznenaujue da niko nikada ne pita: "Kako mogu biti jadan ba
sada? Disciplina je potrebna, treniranje je potrebno. Otii u Patanjaliju, i pitati velike
majstore, a onda u nauiti kako da budem jadan."
Izgleda da se bude jadan, ne trai nikakvo treniranje; vi ste roeni da budete bedni. Ali
onda, zato blaenstvo trai treniranje? Oboje su dva aspekta istog novia. Ako moete biti
jadni bez treninga, moete biti blaeni bez treninga. Budite prirodni, nevezani, i samo oseajte
stvari. I ne ekajte - ponite! ak i ako oseate da ne znate ispravne korake, ponite da
pleete.
Ne kaem da e ples postati vaa umetnost. Za umetnost, trening moe biti potreban.
Jednostavno kaem da je plesanje upravo jedno dranje, stanovite. ak i ne znajui prave
korake, vi moete plesati. A ako moete plesati, ko se brine oko ispravnih koraka! Ples je u
sebi dovoljan. To je jedno prelivanje vae energije. To, samo od sebe, postaje izvesna
umetnost; to je u redu; ako ne postane, i to je u redu. U sebi je to dovoljno, vie nego
dovoljno. Nita drugo nije potrebno.
Stoga nemojte mi rei: "Vi ste na vrhu svesnosti." Gde ste vi? Gde mislite da jeste?
Vaa dolina je u vaim snovima. Vaa tama je zato to ostajete sa zatvorenim oima; inae tu
ste gde sam ja. Nije da ste vi u dolini, a ja sam na vrhu. Ja sam na vrhu, a vi ste takoe na
vrhu, ali sanjate o dolini. Ja ivim u Puni, vi takoe ivite u Puni. Ali kada se uspavate,
poinjete da sanjate o Londonu, Njujorku i Kalkuti, i poseujete sva ta mesta. Ja ne idem
nigde; u svom spavanju takoe, ja sam u Puni. Ali vi odlazite da lutate. Na istom ste vrhu gde
87
Izreka iz Chandogya upaniade VI, 9-15.
347
sam ja, samo to ostajete sa zatvorenim oima. Kaete: "Previe je mrano". Ja govorim o
svetlosti, a vi kaete: "Vi mora da ste negde drugde, na visokom vrhu. Mi smo obini ljudi,
ivimo u tami". Ali ja mogu videti da vi sedite na istom vrhu sa zatvorenim oima. Treba da
budete prodrmani iz svog sna, potreseni. Onda ete videti da dolina nikada nije postojala.
Tame nije tamo bilo, samo vae oi su bile zatvorene.
Zen majstori dobro rade. Oni nose tap, i biju svoje sledbenike. Mnogo puta se desilo,
da kada se tap spustio na glavu sledbenika, odjednom bi otvorio svoje oi i poeo da se
smeje. Nikada nije znao da je na istom vrhu. To je bio san koji je on gledao.
Budite budni. A ako elite da budete budni, slavljenje e biti vrlo korisno. Kada
kaem proslavljajte, ta ja mislim? Mislim da, ta god da inite, ne inite to kao dunost,
inite to iz svoje ljubavi; ne inite to kao teret, inite to kao slavljenje. Moete jesti, kao da je
to dunost; nesreni, turobni, tupi, mrtvi, neosetljivi. Moete bacati hranu u sebe ak i bez
kuanja, bez ikakvog oseanja za nju. To je ivot, vi ivite kroz njega. Ne budite tako
neosetljivi prema njemu. Indijci su rekli "anam brahman," hrana je Brahman. Ovo je
proslavljanje, vi jedete brahmana, vi jedete Boga kroz hranu, jer samo Bog postoji. Kada se
tuirate, to je Bog koji vas obasipa, jer samo Bog postoji. Kada idete u jutarnju etnju, to je
Bog u jutarnjoj etnji. Povetarac je takoe Bog, i drvee je takoe Bog - sve je tako Boansko.
Kako moete biti nesreni, turobni, mrtvi i tupi, kreui se u ivotu kao da nosite breme?
Kada ja kaem proslavljajte, mislim da postanete vie i vie osetljivi za sve. U ivotu,
ples ne treba da bude odvojen. Ceo ivot trebalo bi da postane ples; on treba da bude ples.
Moete ii u etnju i plesati.
Dozvolite ivotu da ue u vas, postanite sve vie i vie osetljivi, oseajte vie, opaajte
i razumite vie. Male stvari, ispunjene takvim udesima, lee svuda okolo. Posmatrajte malo
dete. Ostavite ga u vrtu i samo posmatrajte To treba takoe da bude va put; tako divan,
ispunjen udesima; trei da uhvati ovog leptira, trei da dohvati onaj cvet, igrajui se s
blatom, valjajui se u pesku. Sa svih strana Boansko dodiruje dete.
Ako moete iveti u zanosu, biete sposobni da slavite. Nemojte iveti u znanju, ivite
u divljenju. Vi ne znate nita. ivot je iznenaujui; svuda, on je neprekidno iznenaenje.
ivite ga kao iznenaenje, kao nepredvidivu pojavu; svaki trenutak je nov. Jednostavno
pokuajte, dopustite mu pokuaj! Neete nite izgubiti ako pokuate, a moete zadobiti sve.
Ali vi ste se prepustili bedi. Prianjate uz svoju bedu, kao da je neto vrlo dragoceno.
Pogledajte svoje vlastito vezivanje.
Kao to sam vam rekao, postoje dva tipa osoba: sadisti i mazohisti. Sadisti mue
druge, a mazohisti mue sebe. Neko je postavio pitanje: "Zato, zato su ljudi takvi; ili mue
druge, ili mue sebe? Zato ima tako mnogo agresije i nasilja u ivotu?"
To je negativno stanje. Vi muite zato to ne moete uivati. Vi muite, postajete
nasilni, jer ne moete voleti. Postajete okrutni zato to ne znate kako da postanete samilosni.
To je negativno stanje. Ista energija koja je okrutnost, postae samilost. S nespremnim i
nebudnim umom nasilje; sa budnim umom ista energija postaje samilost. U spavanju ista
energija postaje muenje, bilo za vas ili za nekoga drugog. Kada ste budni, ista energija
postaje ljubav, za vas, i za druge takoe. ivot vam daje izvesnu priliku, ali ima hiljade
uzroka da neto krene nepovoljno.
Jeste li ikada primetili da, ako je neko u nevolji, vi pokazujete razumevanje, oseate
mnogo ljubavi? To nije prava vrsta ljubavi, ali pokazujete razumevanje. Ako je neko srean,
proslavlja, blaen je; vi oseate ljubomoru, oseate se loe. Vrlo je teko saoseati sa srenim
ovekom. Vrlo je teko oseati dobro za srenog oveka; vi se oseate dobro, ako je neko
nesrean. Barem moete misliti da niste tako nesreni, da ste u boljem poloaju; pokazujete
razumevanje, sauee.
Dete je roeno i zapoinje da ui stvari. Pre ili kasnije ono otkriva da, kad god je
nesreno, privlai panju cele porodice. Ono postaje centar i svako saosea s njim, svako
osea ljubav za njega. Kad god je ono sreno i zdravo, i sve je dobro, niko ne brine o njemu.
Nasuprot tome, izgleda svako biva ljut (protiv njega). Dete moda skae i plee, a itava
porodica je protiv njega; a ako dete moda lei u postelji bolesno od groznice, cela porodica
saosea. Dete poinje da ui da je na neki nain dobro biti bolestan, biti u nevolji; a biti
348
srean, plesati, skakati i biti ivahan je loe. Ono ui, a tako ste i vi uili.
Za mene, kada je dete sreno, skae, cela porodica treba da bude srena i da skae sa
detetom. A kada je dete bolesno, treba se brinuti o detetu, ali mu ne treba pokazivati
saoseanje. Briga je u redu, simpatija ne. Nepokazivanje ljubavi, ravnodunost, izgledae vrlo
bolno, surovo na povrini: dete je bolesno a vi ste ravnoduni. Brinite se, dajte mu lek, ali
budite ravnoduni, jer se odvija vrlo suptilna pojava. Ako oseate naklonost, saoseanje i
ljubav, i to pokazujete detetu, unitavate dete zauvek. Sada e ono prionuti uz patnju, patnja
postaje vredna. A kad god ono skae, plee i vriti, trei sreno svuda okolo po kui, svako je
ljut i protiv njega. U tom trenutku slavite, budite s njim, i ceo svet e biti drugaiji.
Ali do sada je drutvo egzistiralo na pogrenim kolosecima, i nastavlja da egzistira.
Zbog toga prianjate uz patnju. Pitate me: "Kako je mogue da obina bia kao mi, slave
upravo sada; ovde i sada?" Ne, to nije mogue. Niko vam nikada nije dozvolio da slavite.
Vai roditelji ostaju u vaem umu. Do samog trenutka vae smrti, vai otac i majka vas slede.
Neprekidno, oni su u vaoj pozadini, premda su moda mrtvi. Roditelji mogu biti vrlo, vrlo
destruktivni; bar do sada su oni to bili. Ja ne kaem da su vai roditelji odgovorni, jer to nije
pitanje; njihovi roditelji su njima inili istu stvar. itava struktura je pogrena, psiholoki
pogrena; za to takoe ima razloga. Zbog toga se i dalje odvijaju takve pogrene stvari, i ne
mogu biti zaustavljene. Izgleda da je to nemogue.
Naravno, postoji razlog za to. Otac ima svoje sopstvene razloge; moda ita novine, a
dete skae, vriti i smeje se, meutim, otac treba da ima vie razumevanja. Novine su
bezvredne. ak i ako ih itate u tiini, ta ete dobiti od toga? Bacite novine. Meutim otac je
u politici, u poslovima, i mora saznati ta se deava. On je ambiciozan, i novine su deo
njegove ambicije. Ako treba da ostvari svoje ambicije, postigne neke ciljeve, mora da poznaje
svet. Izgleda da je dete smetnja.
Majka kuva hranu, a dete joj stalno postavlja pitanja, nastavlja da skae, i ona postaje
ljuta. Ja znam da postoje problemi; majka mora da skuva hranu. Ali detetu se mora dati
prvenstvo, jer dete e biti ceo svet, dete e biti sutranjica, dete e biti dolazee oveanstvo.
Ono treba da bude prvo, prioritet treba da bude njegov. asopisi se mogu itati kasnije, a ak i
ako se ne itaju, neete mnogo propustiti. Iste besmislice svakog dana; mesta se menjaju,
imena se menjaju, iste besmislice se nastavljaju. Vae novine su ba luckaste. Hrana se moe
odloiti za malo, ali radoznalost deteta se ne moe odgoditi, ne moe se zapostaviti, jer ba
sada je ono raspoloeno, a raspoloenje moda ponovo nee doi. Ba sada je ono uzbueno i
neto je mogue. Inae, vidite li majke da pleu sa svojom decom, skau, uivaju kotrljajui
se po podu? Ne! Majke su ozbiljna bia, oevi su vrlo ozbiljni; kao da nose itav svet na
svojim ramenima. A dete ivi u totalno razliitom svetu. Prisiljavate ga da ue u vau alost,
nesreno dranje prema ivotu. Ono, kao dete, treba da ima rast, treba da odri kvalitet,
kvalitet uenja, iznenaenja, i kvalitet da se bude ovde i sada, u ovom trenutku.
Ovo ja zaista nazivam pravom revolucijom. Nijedna druga revolucija nee pomoi
oveku; bilo francuska, ruska ili kineska; nijedna revolucija nee pomoi ljudima, one ne
pomau. U osnovi, isti obrazac izmeu roditelja i deteta se ponavlja, a za to postoji uzrok.
Moete stvoriti komunistiki svet, ali nee biti mnogo razliit od kapitalistikog sveta. Etikete
e biti razliite samo na povrini. Moete stvoriti socijalistiki svet, ali on nee biti drugaiji,
jer je osnovna revolucija izmeu majke, oca i deteta. Negde unutar roditelja i dece je veza, a
ako se veza ne promeni, svet e nastaviti da se kree istom koloteinom.
Kada kaem ovo, ne mislim da vam dajem izgovor da budete jadni. Dajem vam
jednostavno objanjenje, tako da moete postati svesni. Jednostavno vam dajem objanjenje,
tako da moete postati svesni. Ne pokuavajte da kaete u svom umu: "ta sada moe da se
uradi? Ja ve imam etrdeset, pedeset ili ezdeset godina, roditelji su mi mrtvi, a ak i da su
ivi, ja ne mogu ponititi prolost. Ona se dogodila, stoga ja moram iveti kakav jesam." Ne,
ako dobro razumete celu stvar, moete je jednostavno odbaciti. Nije potrebno da se vezujete
uz nju.
Moete postati opet dete. Isus je u pravu kada kae: "Samo oni koji su kao mala deca,
moi e da uu u carstvo Boije." Apsolutno ispravno! Samo oni koji su kao mala deca...
Ovo je revolucija: svakog nainiti slinim malom detetu. Telo moe da raste, ali
349
kvalitet svesti mora ostati ist, nevin, kao dete.
Vi ste ve gde treba da budete, ve ste u tom prostoru koji traite. Samo nainite mali
napor da izaete iz vaeg vezivanja uz patnju. Vi nainite jedan korak prema ivotu, a ivot
naini hiljadu koraka prema vama. Samo iskoraite jedan korak iz vaeg vezivanja uz bedu.
Um e nastaviti da vas vue unatrag. Upravo budite ravnoduni prema umu i kaite umu:
"ekaj, iveo sam dovoljno s tobom, sada me pusti da ivim bez uma." To znai biti kao dete:
iveti bez uma, ili iveti sa ne-umom.
Tree pitanje:
Zato se ponekad, sa osetljivou, negativno raspoloenje razvija u meni?
Negativno i pozitivno raspoloenje e se razvijati. Ako elite da budete vrlo, vrlo
sreni, uporedo e se razviti mogunost da budete vrlo, vrlo nesreni. Ako elite da se
negativno ne razvije, onda morate takoe isei pozitivno. To se dogodilo. Vas su uili da se ne
ljutite, ali ako nemate sposobnosti da budete ljuti, saoseanje e trpeti. Onda neete moi da
budete saoseajni. Uili su vas da ne mrzite, ali vaa ljubav e trpeti; neete moi da volite - i
to je dilema.
Ljubav i mrnja rastu zajedno. Zapravo, to nisu dve stvari. Jezik vam daje pogrean
izraz. Ne treba da koristimo rei "ljubav" i "mrnja," treba da koristimo "ljubav-mrnja"; to je
jedna re. ak ne treba da bude crtice meu njima - ljubavmrnja - ak i bez crtice. Zato to
e to takoe pokazati da su to dve (rei), ali nekako premoene. One su jedno! Svetlotama,
jedno su; ivotsmrt, jedno su. Ovo je bio ceo problem za ljudski um. ta da se radi? Jer, ako
ljubav raste, mogunost za mrnju takoe raste.
Postoje dve mogunosti: ili dozvoliti mrnji da raste s ljubavlju, ili ubiti ljubav
zajedno sa mrnjom. A do sada je birana druga alternativa. Sve religije su izabrale drugu
alternativu; mrnja treba da bude odseena - ak i po ceni ljubavi, mrnja mora da se presee,
ljutnja mora da se presee. Tako svi oni nastavljaju da propovedaju ljubav, i stalno nam
govore: "Ne mrzite." Njihova ljubav postaje krivotvorena; to je samo naklapanje. Hriani
nastavljaju da govore o ljubavi - to je najvea la u svetu.
Takav je ivot; u njemu su suprotnosti zajedno. ivot ne moe postojati s jednim
polom, potrebna su mu dva pola istovremeno; negativni i pozitivni elektrini pol, mukarac i
ena. Moete li pojmiti svet samo s mukarcem? To bi bio mrtav svet. Mukarac i ena, oni su
dva pola, oni egzistiraju zajedno. U stvari, rei mukarac i ena nije dobro; rei
"mukaracena" bez crtice izmeu njih. Oni egzistiraju zajedno.
Nita nije pogreno u mrnji, ako je ona deo ljubavi. Ovo je moje uenje. Nita nije
greno u ljutnji, ako je ona deo saoseanja - ona je lepa. Da li biste eleli da Buda bude ljut na
vas? To bi bilo neto kao blagoslov, kao blagosiljanje; Buda je ljut na vas! U veoj celini
saoseanja, ljutnja takoe postaje lepa; ona se prihvata.
Rastite u ljubavi i pustite mrnju takoe da raste; dozvolite joj da bude deo vae
ljubavi. Kaem vam da ne stavljate ljubav naspram, protiv mrnje, ne. Kaem vam da volite
sa mrnjom, i bie preobraaja, transformacije energije. Vaa mrnja e biti tako lepa; imae
isti kvalitet kao ljubav. Ponekad ovek mora da bude ljut. A ako ste zaista u samilosti,
koristite ljutnju za vae saoseanje.
Zapamtite da polarnost uvek postoji - kako joj dati sklad? Stari naini su bili da se
razdvoji; odbaci se mrnja, a pokuava se voleti bez mrnje. Onda ljubav postaje
krivotvorena, jer nema energije. A tako ste uplaeni od ljubavi da e mrnja odmah rasti. U
strahu od rasta mrnje, ljubav je takoe uguena. Onda govorite o ljubavi, ali stvarno ne
volite. Onda vaa ljubav postaje samo naklapanje, verbalna stvar, nije iva i egzistencijalna.
Ne kaem vam da idete i mrzite. Kaem vam da volite, rastete u ljubavi, i naravno,
mrnja e rasti s tim. Ne brinite se oko toga. Nastavite da rastete u ljubavi, a mrnja e takoe
biti apsorbovana od ljubavi. Ljubav je tako velika da moe apsorbovati mrnju. Saoseanje je
tako veliko, iroko, da moe apsorbovati mali komadi mrnje. To je dobro. Zaista,
saoseanje bez mrnje, bie kao hrana bez soli. Ono nee imati soli, energije u sebi. Bie
bezukusno, bljutavo.
350
Naravno, negativno e uvek rasti sa pozitivnim. Na primer, ako postoji drutvo u
kome: "Leva strana vaeg tela jeste nepodesna, ne dozvoljavate joj da raste; samo desna
strana tela je ispravna, dakle putate desnoj strani tela da raste, a leva strana mora da bude
suzbijena, potpuno odseena," ta e se dogoditi? Ili ete vi postati obogaljeni, jer ako ne
dopustite levoj, desna e rasti, one rastu zajedno; ili ete postati kepec, kao to su mnoga
ljudska bia postala kepeci, ili ete postati dvolinik. Skrivaete svoju levu stranu, a
govoriete da imate samo desnu stranu. Uvek ete negde skrivati levu stranu. Postaete
licemer - neistinit, neautentian, laan - kao to su religiozni ljudi.
Od sto, devedeset devet takozvanih religioznih ljudi su laovi, apsolutni laovi; jer ta
god oni kau jeste apsurdno, ne moe biti istina. Oni kau da vole, i kau da ne mrze. To nije
mogue! To je protiv same matematike egzistencije! Moraju biti laovi. Nije potrebno
istraivati njihove individualne sluajeve; to je neprirodno, to nije mogue. Devedeset devet
procenata su licemeri, a jedan posto su obini ljudi. Ovih devedeset devet posto su bistri,
inteligentni ljudi. Oni skrivaju levu stranu; rastu na obe strane, ali jednostavno skrivaju levu
stranu, a govore o desnoj. Oni pokazuju desnu stranu svetu, a levu u njihovom privatnom
ivotu. Oni imaju zadnja vrata u svojim kuama. Na prednjim vratima oni su jedna stvar, a na
zadnjim vratima druga. Jedan procenat su nevini, jednostavni ljudi, koji se vrlo jasno ne
izraavaju, niti su inteligentni, nisu lukavi ni podmukli, ostaju patuljci. Oni zaista potiskuju; a
kada potiskuju levo, desno je potisnuto. Oni ostaju patuljci.
Sreo sam dva tipa religioznih ljudi: devedeset devet posto su licemeri, a jedan posto su
patuljci. Inae itavo mnotvo je beskorisno, itavo mnotvo je breme, itavo mnotvo je
besmislenost. Ne bih voleo da vi postanete takvi, ne bih voleo da postanete patuljci. Morate
rasti do svoje potpune visine. Meutim, to je mogue samo ako se negativnom i pozitivnom
dopusti sloboda. Oboje su vaa krila. Kako ptica moe leteti s jednim krilom? Kako moete
hodati s jednom nogom? Isto postoji u svakom sloju ivota; dvoje su potrebni. U protivljenju,
oni daju napetost i mogunost za kretanje. Izgleda kao da su oni jedno protiv drugog, ali oni
su komplementarni. Nisu zapravo protivrenost; samo su polovi suprotni. Pomau jedno
drugom da rastu. eleo bih da rastete do vae najvie visine, a ne bih eleo, isto tako, da
budete licemeri. Budite istiniti.
Onda kakva je moja poruka vama? Moje poruka je: ljubav je velika, toliko velika da
ne treba da se brinete oko mrnje. Pustite da mrnja bude deo u njoj, pustite joj da raste - ona
e dodati soli vaem ukusu. Saoseanje je iroko; mali deli prostora moe se dati ljutnji - u
tome nema tete. Ali ljutnja treba da bude deo saoseanja. Ljutnja treba da bude deo ljubavi, a
smrt da bude deo ivota, bol deo uivanja, beda deo slavljenja, blagoslova, tama deo svetlosti.
A onda nita nije pogreno, nema greha. Greh treba da bude deo vrline.
Budite veliki! Uzdignite se do svoje krajnje visine; ne ostajte patuljci. Ako ostanete
kepeci, uvek ete se aliti protiv Boga, jer kako ete se oseati ispunjeni? Uzdignite se do
svoje visine i ne plaite se. Negativno e se uzdizati s vama; to je lepo. Negativno je deo,
komplementarno je, ali treba da bude deo pozitivnog. Negativno ne moe postati celo, a
pozitivno ne moe biti deo negativnog. Ovo treba razumeti. Kako ivot moe postati deo
smrti? Smrt je upravo jedno odsustvo. Kako svetlo moe postati deo tame? Tama nije nita
drugo do odsustvo svetlosti; meutim tama moe biti apsorbovana u svetlosti.
Pogledajte napolju - sunce se uzdiglo. Tako mnogo svetla se prosipa, ispod drvea,
mali delovi, fragmenti senki; nita nije pogreno. Iscrpljeni putnik dolazi, seda ispod drveta i
zaklonjen je. Spolja je toplo, ali ispod drveta je hladovina. Senka ispod drveta je deo.
Pustite da sve negativno postane deo pozitivnog. A suprotno nije mogue, jer
pozitivno postoji, a negativno je samo odsustvo.
Ovo je mogue. Kaem vam da je ovo mogue, jer se to dogodilo meni. Zbog toga je
vrlo teko mene razumeti. Vi biste hteli da ja budem jedan pol, a ja sam oba. Inae, to se
dogodilo meni, to se takoe moe dogoditi vama. A to je ono to se uvek dogaalo ljudima
koji su se kretali u pravoj dimenziji, i koji su prihvatili sve. Ja nisam nita poricao, jer od
samog poetka ovo je postalo moje najdublje iskustvo: ako poriete neto nikada neete biti
celina. Kako moete postati celina ako poriete neto? To neto e uvek nedostajati. Ovo je
postalo moje duboko iskustvo, da nita ne treba da se porie i sve treba da se apsorbuje.
351
ivot mora da postane ne jedna nota, nego harmonija. Samo jedna nota, ma koliko
lepa, dosadna je. U grupi od mnogo nota, moda ak divergentnih, sasvim suprotnih nota,
kada se one sastanu u harmoniji, stvaraju lepotu. Lepota nije ni u pozitivnom, niti u
negativnom; lepota je u harmoniji. Dozvolite mi to da ponovim: lepota nije ni u istini niti u
lai; lepota nije ni u saoseanju niti ljutnji; lepota je u jedinstvu. Gde se suprotnosti sastanu,
tamo je hram boanskog. Gde se protivrenosti sastanu to je vrhunac, crescendo ivota.
Poslednje, etvrto pitanje:
Rekli ste da biti senzitivan jeste biti religiozan. Meutim, izgleda da me senzitivnost
vodi do senzualnosti i povlaivanja, zadovoljavanja. Koji je put za mene?
Onda se predajte zadovoljstvu! Onda budite poudni! Zato se toliko plaite ivota?
Zato elite da poinite samoubistvo? ta je pogreno u zadovoljenju, i ta je pogreno u tome
da se bude senzualan? Tako su vas uili, a ovo je ono to vam ja kaem. Onda vi postajete
uplaeni to ste senzitivni, jer ako ste senzitivni, onda e sve rasti kod senzitivnosti.
Senzualnost e rasti - to je lepo, nita nije pogreno da se bude senzualan. Kakva je razlika
izmeu mrtvog i ivog oveka? Mrtav ovek vie nije senzualan; vi ga dodirujete, a on ne
osea, ljubite ga a on ne odgovara. uo sam jednu anegdotu o Pikasu. Jedna dama, koja je
cenila Pikasove slike, rekla je: "Jue sam ila kod prijatelja i videla sam u njegovoj kui va
autoportret. Dopao mi se mnogo; toliko sam bila njim impresionirana, da sam poljubila
portret." Pikaso je pogledao u damu i rekao: "Da li je portret odgovorio? Da li vam je uzvratio
poljubac?" Dama je odgovorila: "Kakva besmislica, kako slika moe uzvratiti?" Tada je
Pikaso odgovorio: "Onda to nisam bio ja. Mrtva stvar. Kako ona moe biti ja?"
Ako ste ivi, vaa ula e funkcionisati do svog potpunog kapaciteta; vi ete biti
senzualni. Treba vam hrana, i vi ete je kuati, kupaete se i osetiete sveinu vode; kretaete
se u bati i osetiete miris - vi ete biti senzualni. ena e proi i uzbuenje e naii u vama.
Mora da bude tako, vi ste ivi! Ako lepa ena prolazi, a nita se u vama ne dogaa, onda ste
mrtvi, ubili ste sebe.
Senzualnost je deo bivanja osetljivim. Zbog straha od senzualnosti, sve religije se boje
osetljivosti, a senzitivnost je svesnost. Stoga one nastavljaju da govore o bivanju svesnim, ali
vam ne mogu dopustiti da budete senzitivni, stoga ne moete biti svesni, to ostaje samo pria.
Oni vam ne mogu dopustiti preputanje zadovoljavanju. Zapravo oni su skovali re
"preputanje uivanju." Ona u sebi sadri osuujui ton. Onog trenutka kada kaete
"povlaivanje" ili "zadovoljenje," ve ste osueni.
Ovo je dilema: religiozni ljudi osuuju uivanje, a oni stvaraju preputanje uivanju.
Osuuju senzualnost, a oni stvaraju senzualnost. Kako se to deava? Kada nastavite da guite
svoja ula, samo suzbijanje stvara preputanje uivanju. Inae, zaista osetljiv i prijemiv
ovek nikada nije povodljiv. On uiva, ali nikada nije povodljiv, ne predaje se. ovek koji je
jeo dobro svakog dana, ne moe se predavati zadovoljstvu u hranu. Ali, ako nastavlja da posti,
onda nastaje predavanje zadovoljstvu. ovek koji je postio, nastavlja da razmilja o hrani,
hrani, i hrani. Hrana postaje opsesija. On jede dvadeset etiri sata. Onda, kada doe do
prekida posta, on se preputa ba drugoj krajnosti. U jednoj krajnosti on je postio, a u drugoj
krajnosti jee previe.
Ba pre dva dana sannyasin je doao iz Engleske i rekao mi da voli da posti. Jede vrlo
malo, a to takoe u naizmeninim, periodinim danima. Rekao sam mu: "Post moe postati
opasna stvar. Ponekad se moe koristiti, ali kao lek, ne kao nain ivota. Post nikada ne moe
postati nain ivota." Govorio sam mu i govorio uklanjajui njegovu opsesiju posta. Za tri
dana uopte ga nismo videli. ekao sam, pitajui: "Gde je otiao, ta se dogodilo?" Posle tri
dana je doao i rekao: "Bio sam bolestan. Govorili ste o postu, i rekli ste da to nije dobro;
stoga sam se prepustio uzimanju hrane. Previe sam jeo."
Ovo se uvek deava: od posta vi se kreete previe do druge krajnosti. Upravo negde u
sredini, ispravna je stvar. Buda je stalno u svemu koristio re "ispravno": ispravna hrana,
ispravno pamenje, ispravno znanje, ispravno nastojanje. O svemu to je govorio, uvek je
spajao s tom reju "ispravno". Sledbenici bi pitali: "Zato uvek svemu pripojite re
352
"ispravno"? On bi odgovorio: "Jer ste vi ljudi opasni. Ili ste u jednoj krajnosti, ili drugoj."
Ako postite, onda e nastati preputanje uivanju. Ako pokuate da budete u celibatu, onda e
je javiti preputanje seksualnom zadovoljstvu. emu god vi budete prisiljavali sebe, konano
e vas prinuditi na preputanje.
Zaista, senzitivan ovek uiva toliko mnogo u ivotu, da ga samo uivanje hladi,
stiava i smiruje. On nema opsesija. On je senzualan.
Ako mene pitate, Buda je senzualniji od bilo koga drugog. On mora biti, jer je tako
osetljiv, prijemljiv, iv. Kada Buda gleda u drvee, mora da vidi vie boja nego to vi vidite;
njegove oi su senzitivne, senzualne. Kada Buda jede, mora da uiva vie nego to vi moete
uivati, jer sve u njemu funkcionie savreno. Moete uti, ako prolazite pored Bude, brujanje
savreno funkcionalnog mehanizma, slino brujanju savreno funkcionalnih kola. Sve ide
apsolutno kako treba da ide. On je senzitivan, on je senzualan, ali nema povlaivanja
zadovoljenju. Kako moe biti preputanja zadovoljenju - 'zadovoljenje je bolest, povlaivanje
je neravnotea'. Ali ja to vama ne govorim, ja kaem ovo: "Putajte na volju zadovoljenju i
zavrite s tim. Ne nosite to u svojoj glavi. To je loije nego raditi to!"
Prepustite se zadovoljenju! Ako elite da se poastite hranom, pustite sebi na volju.
Moda ete kroz zadovoljenje doi do svoje prave ulnosti. Moda ete kroz preputanje
zadovoljenju doi do zrelosti, potpune razvijenosti koja kae da je to besmisleno.
Seam se, Gurijev je priao o tome kako je voleo neku vrstu jagodastog voa.
Nalazilo se na Kavkazu, a uvek je bilo loe za njega. Kad god bi ga uzeo, njegov stomak je
bio poremeen; muke i bolovi, gaenje i svata. Ali je on toliko voleo to voe, da nije mogao
da ga ne jede. Posle nekoliko dana on bi ga opet jeo. On je priao: "Jednog dana je moj otac
poao na trnicu, poveo me sa sobom, i kupio mi veliku koliinu tog voa. Bio sam vrlo
srean i iznenaen - zato ga je kupio? Uvek je bio protiv njega. Govorio mi je uvek da ga ne
jedem. ta se dogodilo? Kakav dobar otac!" Tada je Gurijev imao samo devet godina, a
njegov otac je uzeo batinu u svoju ruku, i rekao: "Pojedi celu gomilu, inae u te prebiti na
mrtvo." On je bio opasan ovek. Suze su mu tekle, a Gurijev je jeo, morao je da pojede celu
gomilu. Povratio je, ali njegov otac je bio vrlo, vrlo strog ovek. Bljuvao je, i tri sedmice je
bolovao od dizenterije, povraajui u groznici. Onda je s voem zavrio. Rekao je. "ak i
danas, u ezdesetoj godini, ako naiem na to voe, celo moje telo se trese u groznici. Ne mogu
ak ni da gledam to voe!"
Zadovoljenje stvara tako veliko razumevanje, do samog korena tela. Ja vam kaem:
"Idite i uivajte." Niega nema loeg u preputanju uivanju. Ako zaista sebi pustite na volju i
ne uzdravate se, izai ete iz toga mnogo zreliji. Inae, zadovoljenje, ideja, uvek e se
uporno produavati - ona e vas spopadati kao avet, postae sablast. Ljudi koji se zavetuju na
celibat, uvek su opsednuti sablastima seksa. Ljudi koji pokuavaju da budu u nekoj vrsti
kontrole, uvek su opsednuti idejom zadovoljenja, slamanja svih granica, disciplina i kontrola i
jure naglavake u to.
Samo dopustite ivotu da vas uzme, i gde god da vas vodi ne plaite se. Strah je jedina
stvar koje ovek treba da se plai, nita drugo. Napredujte! Budite hrabri i odvani, a ja u
vam rei da e se ubrzo samo iskustvo uivanja, senzitivnosti, smiriti. Postaete usrediteni.
Inae ja sam za senzitivnost. ak i ako donese preputanje uivanju, ak i ako donese
senzualnost, to je u redu. Ne plaim se preputanja uivanju i senzualnosti. Plaim se samo
jedne stvari: da strah od preputanja uivanju i senzualnosti moe da ubije vau senzitivnost.
Ako je ona ubijena, poinili ste samoubistvo. Senzitivni, vi ste ivi, svesni; to ste senzitivniji,
vie ste ivahni i svesni. A kada vaa senzitivnost postane totalna, uli ste u boansko.
353
Poglavlje 3
SPAVANJE, IDENTIFIKACIJA, DUALNOST
23. april 1975. pre podne, u Buddha dvorani
II, 5: anityauciduhkhanatmasu nityaucisukhatmakhyatiravidya.
Uzimati ono to je prolazno (anitya), neisto (asuci), bolno (duhkha) i bez [svesti
o svome] Ja (anatman) za veno, isto, ugodno i svesno sebe jeste [to] neuvianje [o
kome je re].
II, 6: drgdaranaaktyorekatmatevasmita.
Poistovetiti mo-onoga-koji-u-via (drgakti) sa obavljanjem vienja
(daranaakti) predstavlja [neopravdano] pridavanje personaliteta (asmita).
II, 7: sukhanuayi ragah.
U uivanju lei [skrivena opasnost podleganja] strasti.
II, 8: duhkhanuayi dveah.
Iz bolnog [iskustva] sledi [opasnost neopravdane] odbojnosti.
ta je avidya? Re znai neznanje, ali avidya nije obino neznanje. Ovo treba duboko
razumeti. Neznanje je nemanje znanja. Avidya nije nedostatak znanja, nego nemanje svesti.
Neznanje moe biti rastvoreno vrlo lako; moete stei znanje. Samo je pitanje treniranja
pamenja. Znanje je mehaniko; nikakva svesnost nije potrebna. Isto je tako mehaniko kao
obino neznanje. Avidya je nedostatak svesnosti. ovek mora da se kree prema vie i vie
svesnosti, a ne prema vie i vie znanja. Samo onda avidya moe biti rastvorena.
88
Avidya je ono ta Gurijev naziva "duhovnim spavanjem". ovek se kree, ivi, umire,
ne znajui da je iv, ne znajui odakle dolazi, ne znajui gde se kree, niti zato. Gurijev to
naziva spavanjem, a Patanjali avidya; oni misle na istu stvar. Vi ne znate zato postojite. Ne
znate svrhu svog postojanja ovde u svetu, u ovom telu, u ovim iskustvima. Radite mnoge
stvari ne znajui zato ih radite, ne znajui da ih radite, ne znajui da ste izvrilac. Sve se
kree kao u dubokom spavanju. Avidya, ako treba da vam je prevedem, oznaavae duboku
"hipnozu".
ovek ivi u dubokoj hipnozi. Radio sam na hipnozi, jer je to jedini nain da se ovek
izvede iz hipnoze: da se ona razume. Svako buenje je neka vrsta izlaska iz hipnoze, tako da
se vrlo jasno mora razumeti postupak hipnoze. Samo onda moete izai iz nje. Bolest treba da
se razume, da se dijagnostikuje; samo onda moe biti leena. Hipnoza je ovekova bolest, a
izlazak iz hipnoze e biti put. Radio sam jednom s ovekom, a on je bio vrlo, vrlo dobar
88
Avidya je u doslovnom prevodu ne-uvianje, nedostatak uvida i razumevanja prave prirode neega, ak i iako
se to zna i vidi.
354
medijum za hipnozu. Jedna treina ljudi u svetu su dobri medijumi, trideset tri posto, a ti ljudi
nisu neinteligentni. Ovi ljudi su vrlo, vrlo inteligentni, matoviti, kreativni. Iz ovih trideset tri
posto dolaze svi veliki naunici, svi veliki umetnici, pesnici, slikari, muziari. Ako ovek
moe biti hipnotisan, to pokazuje da je vrlo senzitivan. Upravo su oprene glasine; ljudi misle
da samo osoba koja je malo glupava moe biti hipnotisana. To je apsolutno pogreno. Gotovo
je nemogue hipnotisati jednog idiota, jer on nee sluati, nee razumeti, nee biti sposoban
da zamilja. Potrebna je vrlo jaka snaga imaginacije. Ljudi misle da samo slabe linosti mogu
biti hipnotisane. Apsolutno pogreno - samo vrlo jake osobe mogu biti hipnotisane. Slaba
osoba je tako labava, da ona nije u sebi integrisana, u sebi nema centar. A dok nemate neku
vrstu sredita, hipnoza ne moe delovati, jer odakle e ona delovati i iriti se kroz vae bie?
A slaba osoba je tako nesigurna u pogledu svega, tako nesamouverena u sebe, da ne moe biti
hipnotisana. Samo osoba koja ima jaku linost moe biti hipnotisana. Radio sam na mnogim
ljudima, i ovo je moje otkrie: da osoba koja moe biti hipnotisana moe biti i dehipnotisana,
a osoba koja ne moe biti hipnotisana, nalazi da se vrlo teko kree na spiritualnoj stazi, jer
lestve idu dvosmerno. Ako moete lako biti hipnotisani, lako moete biti i dehipnotisani.
Lestve su iste. Bilo da ste hipnotisani, ili dehipnotisani, kreete se na istim lestvama; samo se
pravac razlikuje.
Radio sam na jednom mladom oveku mnogo godina. Jednog dana sam ga hipnotisao i
dao mu, kako to hipnotizeri zovu, posthipnotiku sugestiju. Rekao sam mu: "Sutra, tano u
ovo vreme, a bilo je devet ujutru, doi da me vidi. Mora doi da me vidi. Ne postoji
oigledan razlog za dolazak, ali tano u devet sati e doi." Bio je nesvestan, i ja sam mu
rekao: "Kada doe sutra u devet sati, tano u devet, ti skoi na moj krevet i poljubi jastuk,
zagrli jastuk kao da je tvoja voljena."
Naravno, sledeeg dana u petnaest do devet on je stigao, ali ja nisam sedeo u mojoj
spavaoj sobi, sedeo sam na verandi oekujui ga. Doao je. Pitao sam ga: "Zbog ega si
doao?" Slegao je ramenima. "Upravo sam sluajno prolazio i misao je dola: zato ne bih
svratio kod vas?" Nije bio svestan da posthipnotika sugestija deluje; nalazio je razumno
objanjenje. Rekao je: "Ba sam prolazio ovim putem." Pitao sam ga: "Zato si prolazio ovim
putem?" Nikada tuda ne prolazi, a i van je tvog puta. Osim ako nisi eleo da doe kod
mene, ne postoji razlog da izlazi iz grada." Rekao je: "Upravo sam iao u jutarnju etnju" -
objanjenje razumom. Nije mogao zamisliti da je doao bez ikakvog razloga, inae to bi bilo
previe unitavajue iskustvo za njegov ego. "Jeste li ludi?" Moda je on pomislio. Inae on je
bio nervozan, uzvrpoljio se; bilo mu je nelagodno. Gledao je svuda okolo, ne znajui zato.
Traio je jastuk i krevet, a kreveta nije bilo. Namerno sam sedeo napolju. Kako je vreme
prolazilo, postao je sve vie i vie nemiran. Pitao sam ga: "Zato si tako uznemiren? Ne moe
ak ni sedeti valjano. Zato menja svoj poloaj?" On je rekao: "Prole noi nisam mogao
spavati dobro" - opet objanjenje razumom. ovek mora nekako nai razloge, inae izgledae
lud. Onda je ba pet minuta pre devet rekao: "Ovde je previe toplo."A nije bilo toplo, jer je
on poao u jutarnju etnju i bila je zima. Pretoplo je ovde, moemo li ui unutra?" - opet
objanjenje razumom. Pokuao sam to da izbegnem, pa sam rekao: "Nije toplo."
Onda je iznenada ustao, ba dva minuta pre devet. Pogledao je u sat, stajao uspravno i
rekao: "Oseam se slabo, umorno." Pre nego to sam ga mogao spreiti, jurnuo je u sobu.
Sledio sam ga. Skoio je na krevet, ljubio jastuk, grlei ga, a ja sam stajao tu, tako da se
oseao vrlo neprijatno, zbunjeno. Pitao sam ga: "ta to radi?" Poeo je da plae. Rekao je:
"Ne znam, ali taj jastuk je neprekidno bio u mom umu, od kada sam vas jue ostavio." Nije
znao da sam mu u hipnozi to sugerisao. Rekao je: "U noi takoe, sanjao sam stalno jastuk,
kako ga grlim, ljubim i to je postala jedna opsesija. Cele noi nisam mogao da spavam. Sada
sam osloboen, ali ne znam zato?"
Nije li itav va ivot takav? Moda ne ljubite jastuk, moda ljubite enu, ali znate li
razlog zato? Odjednom vam ena izgleda privlano, ili mukarac, ali ne znate razlog zato.
To je neto kao hipnoza. Naravno, to je prirodno; niko vas nije hipnotisao, priroda vas je
hipnotisala. Ova snaga prirode da hipnotie je ono to hindusi zovu maya, snaga iluzije. Vi ste
u jednoj iluziji, u dubokoj halucinaciji. ivite kao mesear; vrsto uspavani nastavljate da
inite stvari, ne znajui zato. Koje god razloge da date, jeste racionalizacija, objanjenje
355
razuma, nisu pravi, pouzdani razlozi.
Vi vidite enu, zaljubite se, i kaete: "Zaljubio sam se." Ali moete li dati razloge
zato? Zato se to dogodilo? Nai ete neke razloge. Rei ete: "Njene oi su lepe, nos je tako
sladak, a lice je kao mermerna statua." Nai ete razloge, ali oni su objanjenja razuma. U
stvari, vi ne znate, a niste dovoljno hrabri da kaete da ne znate. Budite hrabri! Kada ne znate,
bolje je da znate da ne znate. To e biti prelomna taka. Moete izai iz cele halucinacije koja
vas okruuje. Patanjali to zove avidya. Avidya znai nedostatak svesnosti. To se dogaa zbog
nedostatka svesnosti.
ta se dogaa u hipnozi? Jeste li ikada posmatrali hipnotizera, ta on radi? Prvo on
kae "opustite" se. Ponavlja to, nastavlja da kazuje "opustite se, opustite, opustite..."
Ujednaen, neprekidan zvuk "opustite se" postaje mantra, TM
89
. To je ono ta se dogaa u
TM. Vi ponavljate mantru neprekidno; to vas uspava. Ako imate sluaj nesanice, onda je TM
najbolja stvar da radite. To vam daje spavanje, zbog toga je TM postala tako vana u
Sjedinjenim Dravama. Sjedinjene Drave su jedina zemlja koja veoma pati od nesanice.
Maharii Mahe Jogi nije ovde ba sluajnost, on je potreba. Kada ljudi pate od nesanice, oni
ne mogu spavati, njima treba sredstvo za smirenje. Transcendentalna meditacija nije nita
drugo do sredstvo za smirenje - ona vas umiruje, blai. Neprekidno ponavljate odreenu re:
Ram, Ram, Ram. Svaka re e delovati: Koka-Kola, Koka-Kola - to e delovati; to nema
nikakve veze sa Ram. Koka-Kola e biti isto tako savrena kao Ram, jer je ona vie
primenljiva, umesnija. Vi ponavljate odreenu re neprekidno; neprekidno ponavljanje stvara
dosadu, a dosada je osnova za svako spavanje. Kada oseate dosadu, spremni ste da se
uspavate.
Hipnotizer nastavlja da ponavlja, "opustite se, opustite." Sama re prodire u vae telo i
bie. On nastavlja da je ponavlja i kae vam da saraujete, i vi saraujete. Ubrzo, poinjete
oseati pospanost. Onda on kae: "Vi padate duboko u san - padate, padate, padate u duboki
ponor sna" - nastavlja da ponavlja. I upravo uz pomo ponavljanja vi padnete u san.
Ovo je razliit tip spavanja, to nije obino spavanje jer je izazvano; neko je podstakao
to u vama. Zato to je neko izazvao to, ima razliit kvalitet. Prva razlika, i vrlo osnovna, da
ete biti uspavani za ceo svet, ali ne za hipnotizera. Sada nita neete sluati, neete sada biti
sposobni da ujete nita. ak i ako bomba eksplodira, to vam nee smetati. Vozovi e
prolaziti, avioni e leteti, ali vam nita nee smetati. Neete moi nita da ujete. Zatvoreni ste
za itav svet, ali ste otvoreni za hipnotizera. Ako on neto kae, odmah ete uti, sluaete
samo njega. Samo je jedan prolaz ostao - hipnotizer, a itav svet je zatvoren. ta god on kae
vi ete verovati, jer je va razum otiao na spavanje. Inteligencija ne funkcionie. Postali ste
kao malo dete koje ima poverenje, tako da ta god hipnotizer kae, morate verovati. Va
svesni um ne funkcionie; va svesni um je otiao na spavanje. Samo nesvesni um
funkcionie. Sada e te verovati ak i u apsurdne stvari. Ako hipnotizer kae da ste postali
konj, ne moete rei; "ne" jer ko e rei ne? U dubokom spavanju, poverenje je savreno; vi
ete postati konj, vi ete oseati kao konj. A ako on kae: "Sada njitite kao konj," vi ete
njitati. Ako on kae: "Galopirajte, skoite kao konj," vi ete skoiti i galopirati.
Hipnoza nije obino spavanje. U obinom spavanju, vi ne moete rei nekome da
postane konj. Na prvom mestu, ako vas uje, on ne spava. Na drugom mestu, ako vas uje, a
ne spava, nee verovati onome to vi kaete. Otvorie svoje oi, smejae se i rei: "Jeste li
poludeli? ta govorite? Ja, konj?"
Hipnoza je izazvano spavanje. Vie je nalik opojnom sredstvu nego spavanju. Vi ste
pod uticajem droge. Droga nije hemijska redovno, ali je ipak hemijska duboko dole u telu.
Ba ponavljanje odreene rei menja hemiju tela. Zbog toga su mantre bile tako uticajne
tokom itave ljudske istorije. Neprekidno pevanje posebne rei menja hemiju tela, jer re nije
samo re; ona ima vibracije, to je elektrini fenomen. Re vibrira neprekidno; Ram, Ram,
Ram - Ram prolazi kroz celu hemiju tela. Same vibracije su prijatne, one stvaraju unutra u
vama malo brujanje, kao to majka peva uspavanku kada se dete uspavljuje. Uspavanka je
vrlo jednostavna stvar, neprekidno se ponavlja jedan ili dva kratka refrena. A ako majka moe
89
Transcendentalna meditacija od Maharii Mahe Jogija.
356
priviti dete blie uz svoje srce, onda e se efekat postii pre, jer kucanje srca daje jo jedan
ritam. Kucanje srca i uspavanka, oba zajedno, i dete se vrsto uspava.
Ovo je ceo trik pevanja i mantri; time vam se daje dobro pobueno spavanje; posle
ete se oseati svei. Ali u tome nema niega duhovnog, jer duhovnost se odnosi na bivanje
vie svesnim, a ne manje svesnim.
Posmatrajte hipnotizera. ta on radi? Priroda je isto uinila vama. Priroda je najvei
hipnotizer; dala vam je sugestije. Ove sugestije se prenose hromozomima, elijama vaeg tela.
Danas naunici govore da vam jedna elija prenosi gotovo deset miliona poruka. One su
ugraene unutra. Kada se dete zainje, sretnu se dve elije; jedna od majke, a druga od oca.
Dva hromozoma se sretnu; oni donose milione poruka. One postaju nacrt, a dete se raa iz
ovih osnovnih nacrta. One nastavljaju da se umnoavaju; na taj nain telo raste.
Celo vae telo je nainjeno od malih nevidljivih elija, miliona njih. Svaka elija nosi
poruke; ba kao to svaka semenka nosi poruku za celo drvo; koji tip listova e izrasti iz
njega, koji tip cvetova e izrasti iz njega, da li e biti crveni plavi ili uti. Mala semenka nosi
ceo nacrt za itav ivot drveta. Drvo moe da ivi etiri hiljada godina. Za etiri hiljada
godina mala semenka nosi sve o njemu. Drvo ne treba da se uznemirava i brine, sve e biti
izvreno. Vi takoe nosite seme; jedno od oca, jedno od majke. Oni dolaze iz milenijuma, jer
seme vaeg oca dali su mu njegovi otac i majka. Na taj nain priroda je ula u vas.
Vae telo dolazi od prirode; vi dolazite od nekuda drugde. To odnekuda drugde jeste
Bog. Vi ste taka susreta svesnosti i nesvesnosti tela. Ali telo je vrlo, vrlo mono, i dok neto
ne uradite ostaete pod njegovom vlau, opsednuti. Yoga je put da ga prevaziete. Yoga je
nain da ne budete zaposednuti od tela, i da postanete opet gospodar. Inae, ostaete rob.
Avidya je ropstvo, ropstvo hipnoze koju vam je priroda donela. Yoga je transcendiranje
tog ropstva, i postajanje gospodarem. Sada pokuajte da sledite sutre.
Sutra znai seme. Ona mora da se odrauje iz mnogo, mnogo dimenzija, onda e ona u
vama postati drvo razumevanja. Sutra je vrlo, vrlo saeta poruka. Mora da je bilo tako u onim
danima kada je Patanjali stvorio Yoga sutre, jer nije bilo pisanja. One su morale biti
zapamene. Tada niste mogli pisati velike knjige, samo sutre. Sutra oznaava aforizam, stvar
slina semenu koja se lako moe zapamtiti. Hiljadama godina sutre su pamtili uenici ili
sledbenici, a onda njihovi sledbenici. Tek posle hiljada godina one su zapisane, kada se
poelo s pisanjem. Sutra mora biti telegrafska; ne moete koristiti mnogo rei, morate koristiti
minimum. Tako, kad god elite da razumete sutru, morate da je uveate. Morate da koristite
uveliavajue staklo, da uete u njene detalje.
Nedostatak svesnosti je uzimanje prolaznog za veno, neistog za isto, bolnog za
prijatno i ne-sopstva za Sopstvo.
Patanjali kae: "ta je avidya? Nemanje svesnosti. A ta je nedostatak svesnosti?
Kako znate to? Koji su simptomi? Ovo su simptomi: uzimanje prolaznog za veno."
Pogledajte okolo - ivot je neprekidno kretanje, sve se kree. Sve se kree neprekidno,
menja neprekidno. Naizmenino smenjivanje, ili okretanje, svuda okolo je priroda stvari.
Izgleda da je promena jedina trajna stvar. Prihvatite promenu i sve se menja. To je ba kao
talasi u okeanu; oni nastaju, kratko traju, onda se rastvaraju i umiru. To je upravo slino
talasima.
Odete na more, i ta vidite? Vidite talase, ba na povrini. Onda se moete vratiti
natrag i rei da ste bili na moru, i da je ono bilo lepo. Vae saoptenje je potpuno pogreno.
Uopte niste videli more, samo povrinu, talasanje povrine. Jednostavno ste stajali na obali.
Gledali ste u more, ali to nije bilo zaista more. Bio je to samo spoljni sloj, upravo granica gde
se vetrovi susreu s talasima.
To je ba kao kada doete da vidite mene, a jedino vidite moju odeu. Onda se vratite
natrag i govorite da ste me videli. To je upravo kao da doete da me vidite, a jedino idete oko
kue i posmatrate spoljne zidove, onda se vratite natrag i govorite da ste me videli. Talasi su u
moru, more je u talasima, ali talasi nisu more. Oni su samo spolja, najudaljenija pojava od
sredita mora, od dubine.
357
ivot je tok, neprekidno kretanje; sve se menja, menja u drugo, drugaije. Patanjali
kae: "Verovati da je to ivot, jeste nedostatak svesti." Vi ste vrlo, vrlo udaljeni, daleko od
ivota, od sredita, od njegove dubine. Na povrini postoji promena, na periferiji postoji
kretanje, ali u sreditu se nita ne kree. Nema kretanja, nema promene.
90
To je ba kao toak na kolima. Toak nastavlja da se kree, kree i kree, ali u sreditu
neto ostaje nepokretno. Na nepokretnom stoeru toak se kree. Toak moe nastaviti da se
kree po itavoj zemlji, ali se kretao na neemu to je nepokretno. Svo kretanje zavisi od
venog, nepokretnog. Ako ste videli samo kretanje ivota, Patanjali kae: "Ovo je nedostatak
svesnosti, avidya." Onda niste dovoljno videli. Ako mislite da je neko dete, onda on postane
mlad ovek, onda star ovek, onda umre - videli ste samo obrtanje toka. Videli ste kretanje;
dete, mlad ovek, star ovek, mrtav (ovek), le. Jeste li videli ono nepokretno unutar svih
ovih pojava? Jeste li videli ono to nije dete, nije mlad ovek, nije star ovek? Jeste li videli
ono od ega svi ovi stadijumi zavise? Jeste li videli ono to obuhvata sve, a uvek ostaje isto, i
isto, i isto, koje nije ni roeno niti umire? Ako to niste videli, ako to niste osetili, Patanjali
kae: "Vi ste u avidyi, pomanjkanju svesnosti."
Niste dovoljno budni jer ne moete videti dovoljno. Nemate oiju dovoljno, jer ne
moete proniknuti dovoljno. Jednom kada imate oi, vienje, percepciju, jasnou, i mo
njihovog prodiranja, odmah ete videti da promena postoji, ali to nije sve. U stvari, to je samo
periferija koja se menja, (koja se) kree. Duboko dole u temelju je veno. Jeste li videli
veno? Ako niste videli, to je avidya; vi ste hipnotisani periferijom. Promenljive scene su vas
hipnotisale. Postali ste previe obuhvaeni u njima. Potrebna vam je mala odvojenost,
nepristrasnost, treba vam malo rastojanje, nuno vam je malo vie posmatranja. Uzimanje
prolaznog za veno jeste avidya; uzimanje neistog za isto jeste avidya. ta je isto, a ta je
neisto? Patanjali nema nita da ini s vaom obinom moralnou. Obino se moralnost
razlikuje. Neka stvar moe biti ista u Indiji, a neista u Kini. Neto moe da bude neisto u
Indiji, a isto u Engleskoj. Ili ak i ovde, neto moe biti isto za hinduse, a neisto za jaine.
Moralnost se razlikuje. Zapravo, ako ponete da prodirete u slojeve moralnosti, oni se
razlikuju kod svakog pojedinca. Patanjali ne govori o moralnosti. Moralnost je upravo
ustaljeno pravilo, obiaj; ona ima upotrebnu vrednost, ali u sebi nema istinu. A kada govori
ovek kao Patanjali, on govori o venim stvarima, ne o lokalnim stvarima. Hiljade
moralnosti postoje u svetu, one nastavljaju da se menjaju svakog dana. Okolnosti se menjaju,
onda se i moralnost mora promeniti.
Kada Patanjali kae "ist" i "neist," on misli neto apsolutno razliito. Pod
"istotom" on podrazumeva prirodno, a pod "neistotom" neprirodno. Neto moe da bude
prirodno ili neprirodno za vas; stoga ne moe biti nikakvog kriterijuma. Uzeti neisto za isto,
znai uzeti neprirodno za prirodno. To je ono to ste vi uinili, to je itavo oveanstvo
uinilo. Zbog toga ste postali sve vie i vie neisti. Uvek ostanite iskreni, istiniti prema
prirodi. Ba mislite o onome to je neprirodno, naite to. Jer, sa neprirodnim uvek ete ostati
napeti, uznemireni, bie vam nelagodno. Nikome ne moe biti udobno u neprirodnoj situaciji,
i vi stvarate neprirodne stvari oko sebe. Onda one postaju breme i upropaste vas. Kada kaem
"neprirodno" onda mislim na neto strano vaoj prirodi.
Na primer, mlekar doe, uzmete mleko i kaete da je ono neisto. Zato kaete da je
ono neisto? Kaete to zato to je ulio vodu u njega. Ali ako je voda bila ista i mleko je
takoe bilo isto, onda bi dve istoe nainile duplu istou.
Kako se dve istoe mogu sresti, a stvar da postane neista? Ali one postaju neiste.
ista voda i isto mleko se susretnu i oboje e postati neisti. Voda e biti neista, mleko e
biti neisto, jer je ulo neto strano, neto je spolja ulo unutra.
Kada sam bio student na univerzitetu, imao sam mlekara. Bio je uven u
univerzitetskim domovima. Ljudi su verovali da je vrlo svet ovek, i da nikada nee meati
vodu sa mlekom, to je uobiajena praksa u Indiji. Gotovo je nemogue dobiti isto mleko,
skoro nemogue. ovek je bio zaista dobar. Bio je star, jedan stari seljanin, potpuno
90
Sve to se kree, od kosmosa do tela i uma, je prakrti, priroda. Naa sutina je nepokretna, ona je purua ili
transcendentalni Duh koji omoguava prakrti i samu svest o njoj, o samom postojanju. Razlikovanje svega to se
kree od nepokretnog sredita je sutina prave meditacije.
358
neobrazovan, ali vrlo dobre naravi. Zbog svoje svete prirode bio je poznat na univerzitetu kao
Sant. Jednog dana, kada smo postali prisni, i kada se izgradila neka vrsta prijateljstva meu
nama, pitao sam ga: "Sant, da li je zaista istina da ti nikada ne sipa vodu u mleko?" On je
rekao: "Apsolutno istina!" Onda sam ja rekao: "To nije mogue. Tvoje cene su iste kao i
drugih mlekara; mora da vodi ceo posao sa gubitkom." On se nasmejao. Rekao je: "Ti ne
zna. U tome postoji trik." Rekao sam: "Kai mi trik, jer sam uo da ti stavlja svoju ruku na
hindu Bibliju Ramayanu, govorei da nikada ne sipa vodu u mleko." On je rekao: "Da, to
sam takoe radio, jer uvek sipam mleko u vodu."
Legalno on je savreno ispravan. Moe se zakleti, i moe dati iskaz pod zakletvom;
nee biti nevolje oko toga. Meutim, bilo da pomeate mleko sa vodom, ili pomeate vodu sa
mlekom, to je isto, jer meanje s neim ini to neistim.
Kada Patanjali kae: "Uzimanje neistog za isto jeste avidya," on kae: "Uzimanje
neprirodnog za prirodno jeste avidya." A vi ste uzeli mnoge neprirodne stvari da su prirodne.
Moda ste potpuno zaboravili ta je prirodno. Moraete da idete duboko unutar sebe da naete
prirodno. Celo drutvo vas ini neistim; nastavlja da vas prisiljava na stvari koje nisu
prirodne, nastavlja da vas uslovljava, nastavlja da vam daje ideologije, predrasude, i sve vrste
besmislica. Morate nai ta je prirodno za vas i vae vlastito.
Ba pre nekoliko dana, doao je kod mene mlad ovek. Pitao je: "Da li dobro za mene
da se oenim? Zato to imam spiritualnu sklonost, ja ne elim da se enim." Pitao sam ga:
"Jesi li itao Vivekanandu?" Odgovorio je: "Da. Vivekananda je moj guru." Onda sam ga
pitao: "Koje si druge knjige itao?" Odgovorio je: "ivanandu, Vivekanandu i druge uitelje."
Pitao sam ga: "Ova odluka da se ne eni, da li je dola od tebe, ili Vivekanande, ivanande i
drutva? Ako dolazi od tebe, to je apsolutno u redu." On je rekao: "Ne, jer moj um nastavlja
da misli o seksu, ali Vivekananda mora da je bio u pravu da ovek mora da se bori sa seksom.
Inae, kako e se popraviti. ovek mora da postigne spiritualnost."
Ovo je nevolja. Dakle ovaj Vivekananda je voda u mleku. Moda je bilo u redu za
Vivekanandu da ostane u celibatu; to je na njemu da odlui. Inae ako su na njega ostavili
utisak Buda i Ramakrina, onda je on takoe neist. ovek mora da sledi svoje vlastito bie i
prirodu, mora da bude vrlo iskren i autentian, jer mrea je iroka i ima milione zamki. Put se
rava na mnogo, mnogo dimenzija i pravaca. Moete biti izgubljeni. Va um misli o seksu, a
Vivekanandino uenje kae: "ne!" Onda vi morate odluiti. Morate da se kreete prema svom
umu. Rekao sam mladom oveku: "Bolje je da se oeni." Onda sam mu ispriao anegdotu.
Sokrat je bio jedan od ljudi koji je najvie propatio od ikada roenih mueva.
Njegova ena Ksantipa, bila je jedna od najopasnijih ena. Ona bi izlemala Sokrata. Jednom
je izlila na njegovu glavu ceo ajnik. Pola lica mu je ostalo opeeno itavog njegovog ivota.
Takvog oveka pitati ta da se radi! ... Jedan mladi je pitao: "Treba li da se oenim, ili ne?"
Naravno, on je oekivao da e Sokrat rei "ne" - toliko je propatio zbog toga. Meutim, on je
rekao: "Da, treba da se oeni". Mladi je rekao: "Ali kako moete rei to? uo sam mnoge
glasine o vama i vaoj eni". On je rekao: "Da, ja kaem tebi da treba da se oeni. Ako
dobije dobru enu, bie srean, a kroz sreu mnoge stvari rastu, jer srea je prirodna. Ako
dobije lou enu, onda e rasti nevezivanje, odricanje. Postae veliki filozof kao ja. U oba
sluaja e profitirati. Kada si doao da me pita da li da se oeni ili ne, ideja da se oeni je
u tebi, inae zato bi dolazio kod mene?"
Rekao sam tom mladom oveku: "Doao si da me pita. To pokazuje da
Vivekananda nije bio dovoljan; jo uvek je tvoja priroda istrajna. Treba da se oeni. Propati
to, uivaj u tome; u bolu i zadovoljstvu. Krei se kroz oboje i postani zreo kroz iskustvo.
Jednom kada postane zreo, ne zato to Vivekananda ili neko drugi tako kae, ve zato to si
ti postao razvijen i zreo, nerazumnost seksualnosti otpada; to se smanjuje. Onda nastaje
brahmacharya, pravi celibat; pojavljuje se pravi celibat, proizilazi ist celibat, ali to je
drugaije."
Uvek zapamtite da ste vi sami. Vi niste ni Vivekananda, ni Buda, niti ja. Ne budite
previe dirnuti, podloni utisku; utisak je jedna neistota. Ne budite podloni prevelikom
delovanju na vas; delovanje (na vas) je jedna neistota. Budite budni, posmatrajte, zapaajte, i
dok neto ne bude odgovaralo vaoj prirodi, nikada to ne uzimajte. To nije za vas, ili niste
359
spremni za to. Koji god da je sluaj, u ovom trenutku to nije za vas. Morate da proete kroz
svoje vlastito iskustvo. Patnja vam je takoe potrebna da biste doli do zrelosti, do potpune
razvijenosti. Nita ne moete uraditi na brzinu.
ivot je vean, u njemu nema urbe. Vreme ne nedostaje. ivot je apsolutno strpljiv;
nema nestrpljenja u njemu. Moete se kretati svojim vlastitim korakom. Nije potrebno da
uzimate preice; niko nikada nije bio uspean kroz preice. Ako uzmete preicu, ko e vam
dati iskustvo dugog, dugog putovanja? Propustiete to. A postoji svaka mogunost da se
vratite natrag na to, i cela stvar bi bila gubljenje vremena i energije. Preice su uvek jedna
iluzija. Nikada ne birajte preicu, uvek odaberite prirodno. Moda e uzeti mnogo vremena -
dozvolite to. Na taj nain ivot raste; on ne moe biti prinuen.
Kada Patanjali kae: "Nedostatak svesnosti je uzimanje neistog za isto," istota
oznaava vau "prirodnost," kakvi jeste, neokaljani od drugih. Ne pravite ideal ni od koga. Ne
pokuavajte da budete slini Budi, moete postati samo vae bie.
91
ak i kada bi Buda
pokuao da bude kao vi, to ne bi bilo mogue. Niko ne moe postati slian nikome drugom.
Svako ima svoj vlastiti jedinstveni nain postojanja, a to je istota. To je vrlo teko, jer na vas
se ostavlja utisak, postajete hipnotisani. To je vrlo teko, jer postoje logini ljudi, koji vas
ubede. To je vrlo teko. Oni su lepi ljudi, njihova lepota ostavlja utisak na vas. Postoje divni
ljudi okolo; oni su magnetski, imaju harizmu. Kada ste oko njih, vi ste jednostavno privueni;
oni imaju gravitaciju.
Morate biti budni, vie budni od velikih osoba, vie budni od onih koji imaju
magnetizam, vie budni od onih koji mogu nainiti utisak, uticati na vas i preobraziti vas, jer
vam mogu dati neistotu. Nije da oni ele da vam je daju, nijedan Buda nikada nije pokuao
da nekoga uini slinim njemu samom. Oni to ne ele, ali va vlastiti nepromiljen um
pokuae da imitira, nainiti ideal od nekoga drugog i nastojati da postane takav. To je
najvea neistota koja se moe dogoditi oveku. Volite Budu, Isusa, Ramakrinu, budite
obogaeni njihovim iskustvima, ali ne budite pritisnuti (njihovim uticajem). To je vrlo teko,
jer razlika je vrlo suptilna. Volite, sluajte, upijajte, ali ne imitirajte. Uzmite ta god moete da
uzmete, ali uvek uzmite prema svojoj vlastitoj prirodi. Ako neto odgovara vaoj prirodi,
uzmite to - ali ne zato to tako kae Buda.
Buda stalno trai od svojih uenika: "Ne uzimajte nita zato to ja to kaem. Uzmite
samo ako vam to treba, ako ste doli do take gde e to biti prirodno za vas." Buda postaje
Buda kroz milione ivota, milione iskustava dobrog i loeg, greha i vrline, moralnosti i
nemoralnosti, bola i uivanja. Sam Buda je morao da proe kroz milione ivota i milione
iskustava. A ta vi elite? Jednostavno da sluate Budu, pod njegovim utiskom, odmah da
skoite i ponete da ga sledite. To nije mogue. Moraete da idete napred svojim vlastitim
putem. Uzmite to god moete da uzmete, ali se uvek kreite svojim vlastitim putem.
Uvek se seam knjige Fridriha Niea, Tako je govorio Zaratustra. Kada je Zaratustra
govorio naputajui svoje uenike, poslednja stvar koju im je rekao bila je vrlo lepa. To je bila
poslednja poruka, rekao je sve. Dao im je celo svoje srce, a poslednja stvar koju je rekao bila
je: "Sada sluajte me, a sluajte me tako duboko kao to me nikada niste sluali. Moja
poslednja poruka je: uvajte se Zaratustre! Pazite se mene!"
Ovo je poslednja poruka svih prosvetljenih ljudi, jer su oni tako atraktivni; moete
pasti kao rtva. A kada neto spolja ue u vau prirodu, na pogrenoj ste stazi.
Patanjali kae: "Nedostatak svesnosti je uzimanje prolaznog za veno, neistog za
isto, bolnog za prijatno."
Vi ete rei: "Moda je Patanjali u pravu kada kae za prolazno ili neisto, ali mi
nismo tako luckasti da uzimamo bolno kao prijatno." Ali jeste, svako jeste - dok ne postanete
savreno svesni. Vi ste uzeli mnoge stvari kao prijatne, koje su bolne. Patite od bola, jecate i
lijete suze, ali jo ne razumete da ste uzeli neto to je u osnovi bolno i ne moe se promeniti
u uivanje.
Svaki dan ljudi mi dolaze radi njihovih seksualnih odnosa, govorei mi da je to bolno.
Nisam naiao ni na jedan jedini par koji kae da je njihov seksualni ivot kao to treba da
91
Your self; vaa bit, vaa lina sutina, Sopstvo.
360
bude - savren, lep. U emu je stvar? U poetku oni kau da je sve bilo lepo. U poetku to
uvek jeste! Kod svakoga seksualni odnos je lep u poetku, ali zato se on izvre u gorko i
emerno?
Oni koji imaju primedbe, ili daju savete o ljudskoj svesti, duboko govore: "Poetak,
lepota u poetku je upravo trik prirode da vas obmane i napravi ludim." Jednom kada ste
napravljeni ludim, realnost izbija na povrinu. To je ba kao kada odlazite na pecanje i
koristite mali mamac; u poetku kada se dve osobe sretnu, one misle: "Sada e ovo biti
najvei vrhunac zadovoljstva u svetu." Oni misle: "Ova ena je najlepa ena," a ena misli,
"Ovaj mukarac je najvei mukarac koji je ikada postojao." Oni zapoinju u iluziji;
izmiljaju. Pokuavaju da vide ta god ele da vide. Ne vide stvarnu osobu. Ne vide ko je tu,
vide samo projekciju svog vlastitog sna; drugi postaje upravo ekran a vi projektujete. Pre ili
docnije realnost izbija, iskazuje se. A kada je seks obavljen, onda je osnovna hipnoza prirode
okonana, sve se dovodi u stanje gorine, nezadovoljstva.
Onda dolazite do toga da vidite drugog kakav jeste; vrlo obian; nita posebno. Telo
vie nije prijatnog mirisa - ono se znoji. Lice vie nije boansko - postalo je blie
ivotinjskom. Iz oiju, sada Bog vie ne gleda u vas, nego razjarena divlja ivotinja, seksualna
ivotinja. Iluzija je sruena, san je razbijen. Sada beda zapoinje.
A vi ste obeali da ete voleti enu zauvek; ena je obeala da e ak i u buduim
ivotima biti vaa senka. Sada ste obmanuti od svojih vlastitih obeanja, uhvaeni u zamku.
Kako sada da se povuete? Sada morate to podnositi.
Licemerstvo ulazi, pretvaranje, ljutnja. Jer kad god se pretvarate, pre ili kasnije ete se
naljutiti, pretvaranje je tako teak teret. Sada uzimate ruku ene i drite je, ali ona se
jednostavno znoji i nita se ne deava; nema poezije, samo znojenje. elite da je ostavite, ali
ena e se oseati povreenom, a ljubavnici moraju da se dre za ruke. Ljubite enu, ali nema
niega sem neprijatnog mirisa ustiju. Sve biva odvratno, a onda vi reagujete, onda poinjete
da se svetite, da bacate odgovornost na drugog, pokuavate da dokaete da je drugi kriv. On
ili ona su uradili neto pogreno, ili vas je ona varala, ona se pretvarala da je neto to nije. A
onda, itava odvratna stvar braka.
Zapamtite, nedostatak svesnosti je uzimanje bolnog kao prijatnog. Ako je neto
prijatno u poetku, a na kraju se izvrne u bolno, zapamtite da je bilo bolno od samog poetka;
samo pomanjkanje svesnosti vas je obmanulo. Niko drugi vas nije obmanuo, samo nemanje
svesnosti. Niste bili dovoljno budni da vidite stvari kakve su one bile. Inae, kako bi se moglo
zadovoljstvo izvrnuti u bol? Da je bilo pravo uivanje, kako vreme prolazi, ono bi postajalo
vee i vee uivanje. Tako bi to trebalo da bude.
Vi zasadite seme mango drveta, kada ono poraste hoe li ono dati plod nim drveta,
gorak plod? Na prvom mestu, ako je seme bilo seme manga, to e biti mango drvo, veliko
mango drvo. Hiljade slatkih mangoa e nastati od njega. Ali ako zasadite mango drvo, a na
kraju se ono izvrne da bude nim drvo, gorko, apsolutno gorko, ta to znai? To znai da vas
drvo nije obmanulo, nego ste vi zamenili seme nim drveta za seme mango drveta.
Inae, uivanje raste i postaje prijatnije, srea raste u veu i veu sreu. Na kraju se
ona preobraava u najvii vrhunac blaenstva; ali onda ovek mora biti svestan kada sadi
seme. Jednom kada zasadite seme, vi ste uhvaeni jer onda ne moete nita promeniti. Onda
ete takoe morati da berete plod. Takoe ubiranjem jada, nikada neete postati svesni da je
neto moralo biti pogreno sa semenom. Kad god morate ponjeti patnju mislite da vas je
neko drugi obmanjivao; ena, mu, prijatelj, porodica, svet, ili neko drugi. avo ili neko drugi
izvodi trikove s vama. Ovo je izbegavanje suoavanja s realnou da ste zasadili nepodesno
seme.
Nedostatak svesnosti je uzimanje bolnog za prijatno. A ovo je kriterijum, pitajte
Patanjalija, ankaraarju, Budu, ovo je merilo: Ako se neto na kraju okrene u bol, mora da
je bilo bolno od poetka. Kraj je merilo, konani plod je merilo. Treba da sudite o drvetu na
osnovu plodova; ne postoji drugi nain da se sudi o njemu. Ako je vae drvo postalo drvo
jada, treba da ocenite da je seme bilo nepodesno, neto to ste uinili bilo je pogreno; vratite
se natrag.
Ali vi to nikada ne inite. Opet ete nainiti istu greku. Ako vaa ena umre, i vi ste
361
mislili mnogo puta da bi bilo dobro ako umre - teko je nai mua ko nije pomislio mnogo
puta da bi bilo dobro ako bi ene umrla - "Dokrajio sam to, neu opet gledati druge enu" -
ali, onog trenutka kada ena umre, odmah ideja druge ene ulazi u um. Um opet zapoinje da
misli: "Ko zna, ova ena nije bila dobra, ali druga e moda biti dobra. Ovaj odnos se nije
dobro zavrio, ali to ne zatvara sva vrata; druga vrata su otvorena". Um zapoinje da radi.
Upaete opet u istu zamku, i opet ete patiti. Uvek ete misliti: "Moda ova ena... a druga
ena ..." Nije pitanje ene i mukarca, pitanje je da se bude svestan.
Ako ste svesni, onda sa svime to radite brinuete za krajni cilj. Biete potpuno budni
za ono ta e se dogoditi na kraju. Onda ako elite da on bude bolan, ako elite da ivite u
bolu i jadu, na vama je da izaberete. Ali onda ne moete nikoga drugog uiniti odgovornim.
Znate savreno dobro da ste vi zasadili seme, a sada morate ubrati plod. Ali ko bi bio tako lud,
da budan i svestan seje gorko seme? Zbog ega?
Nedostatak svesnosti je da se uzme ne-sopstvo za Sopstvo;
Ovo su kriterijumi.
Vi ste uzeli ne-sopstvo za sopstvo. Ponekad mislite da ste telo, ponekad mislite da ste
um, ponekad mislite da ste srce
92
; ovo su tri zamke. Telo je najspoljanjiji sloj. Kada oseate
glad, ne kazujete li uvek: "Ja sam gladan"? - to je nedostatak svesnosti. Vi ste upravo znalac
da je telo gladno; vi niste gladni. Kako svest moe biti gladna? Hrana nikada ne ulazi u svest;
svest nikada nije gladna. Zapravo, jednom kada upoznate svesnost, nai ete da je uvek
zasiena, nikada gladna. Ona je uvek savrena, apsolutna; ne nedostaje joj nita. Ona je ve
sam vrhunac, sam vrh, najvii rast; ona nije gladna. I kako svest moe biti gladna za hranom?
Telu je potrebna hrana.
ovek svesnosti e rei: "Moje telo je gladno." Ili, ako svesnost ide jo dublje, on nee
rei "moje telo"; on e rei: "Ovo telo je gladno, telo je gladno."
Jedan veliki indijski mistik je otiao u Ameriku. Njegovo ime je bilo Ramtirt. Obino
je govorio uvek u treem licu. Nikada nije koristio "ja". Izgledao je nespretno, jer ljudi koji ga
nisu znali, nisu mogli da slede ono to je govorio. Jednog dana se vratio natrag u kuu gde je
boravio u Americi. Uao je unutra smejui se, uivajui, celo njegovo telo se smejalo, stomak
se smejao. Celo telo se treslo u smehu. Porodica ga je pitala: "O emu se radi, ta se
dogodilo? Zato si tako srean? Zato se smeje?" On je rekao, to se dogodilo na ulici.
Nekoliko derana je poelo da gaa kamenjem Rama." Ram je bilo njegovo ime. "A ja sam
rekao Ramu, 'Sada vidi!' A Ram je bio vrlo, vrlo ljut. eleo je da neto uini, ali ja nisam
saraivao, stajao sam po strani." Porodica je rekla: "Ne moemo slediti ta misli. Ti si Ram.
O kome ti govori?" Ramtirt je rekao: "Ja nisam Ram, ja sam znalac. Ovo telo je Ram, i oni
derani ne mogu gaati kamenjem mene. Kako kamen moe da se baci na svest? Moete li da
pogodite nebo kamenom? Moete li dodirnuti nebo sa kamenom?"
Svest je kao iroko nebo, prostor; ne moete je pogoditi. Samo telo moe biti
pogoeno kamenom, jer telo pripada materiji; materija ga moe udariti. Telo pripada materiji.
Ono osea glad za hranom. Hrana ga moe zadovoljiti; glad e ga ubiti. Svest nije telo.
Nedostatak svesti je kada uzimate svoje telo kao sebe. Devedeset posto vaih ivotnih
nevolja su zbog nedostatka svesnosti. Vi uzimate telo kao sebe samog, i onda patite. Vi patite
u snu. Telo nije vae. Ubrzo ono nee biti vae. Gde ste vi bili kada vae telo nije bilo ovde?
Gde ste bili pre svog roenja, kakvo lice ste tada imali? A posle smrti, gde ete biti i kakvo e
biti vae lice? Hoete li biti mukarac ili ena? Svest nije ni jedno ni drugo. Ako mislite da
sam ja mukarac, to je nedostatak svesnosti. Svesnost? Kako svest moe biti podeljena u
polove? Ona nema polni organ. Ako mislite da ste dete ili mlad ovek, ili star ovek, vama
opet nedostaje svest. Kako moete biti stari, kako moete biti mladi? Svest nije ni jedno ni
drugo. Ona je vena; ona je ista; nije roena, ne umire ona ostaje - ona je sam ivot.
Ili, uzmite um - to je drugi, dublji sloj. A on je mnogo suptilniji i blii do svesti. Vi
uzimate da je va um vi sami. Nastavljate da govorite: "Ja, ja, ja." Ako neko osporava vau
92
Ono to oseate. Misli se na ulne osete i raspoloenja, ne na emocionalnu zrelost kao takvu.
362
ideju, vi kaete: "Ovo je moja ideja," i vi se borite zbog nje. Niko ne raspravlja zbog istine;
ljudi diskutuju, raspravljaju i bore se zbog svog "ja". "Moja ideja oznaava mene. Kako se
usuujete da se suprotstavljate? Ja u dokazati da sam u pravu."
Niko ne mari za istinu. Ko brine, pitanje je ko je u pravu, nije pitanje ta je ispravno?
Meutim, onda se ljudi identifikuju, i ne samo obini ljudi, ak i ljudi koji su religiozni.
ovek se odrie porodice, dece, trnice, sveta i ide na Himalaje. Ako ga pitate: "Jesi li
hindus?" A on kae: "Da". Kakav je taj hinduizam? Da li je svest hindu, muslimanska,
hrianska? To je um. Nedostatak svesti je ako postanete identifikovani sa ne-sopstvom, a
mislite da je Sopstvo. A onda postoji srce, najblie svesti, ali je jo uvek daleko udaljeno.
Postoji telo, misli i oseanja. Kada oseate, treba da budete vrlo, vrlo svesni da osetite da niste
to vi koji osea. To je deo mehanizma. Naravno, to je najblie svesti. Zbog toga je srce
najblie svesti, glava je ba izmeu, a telo je najdalje udaljeno. Ali ipak, srce niste vi. ak i
oseanje je fenomen; ono dolazi i odlazi; to je talas, die se i umire; to je raspoloenje; to
jednom postoji, a onda ne postoji. Vi ste ono to e uvek postojati, uvek i uvek, zauvek i
zauvek.
Nedostatak svesnosti je uzimanje ne-sopstva za Sopstvo.
Onda ta je svesnost? Svesnost je da se bude svestan da vi niste telo, ne zato to
Upaniade kau tako, ili Patanjali kae tako - poto moete ugurati to u svoj um da vi niste
telo. Nastavljate li da ponavljate svakog jutra i veeri: "Ja nisam telo" to nee pomoi. Nije
pitanje ponavljanja, pitanje je dubokog razumevanja. Ako vi razumete, u emu je poenta
ponavljanja?
Jednom je boravio sa mnom sannyasin, jedan ainski monah. Svako juto bi sedeo i
pevao sanskritsku mantru: "Ja nisam telo, ja nisam um; ja sam najistiji brahman." Pevao je i
pevao, i pevao jedan i po sat svakog jutra. Treeg dana sam mu rekao: "Nisi li spoznao to?
Onda zato peva? Ako si spoznao to, to je ludo. Ako nisi spoznao to, to je opet ludo jer
samim ponavljanjem kako moe spoznati?"
Ako ovek nastavlja da ponavlja: "Ja sam ovek velikog potencijala, seksualnog
potencijala" moete biti sigurni da je impotentan. Zato ponavlja: "Ja sam ovek, vrlo
potentan i snaan." Ako ponavlja ovo za sat i po svakog jutra, ta to znai? To pokazuje da je
u umu neto to je ba suprotno; duboko dole, on zna da je impotentan. Sada pokuava da
obmane samog sebe sa: "Ja sam vrlo moan ovek." Ako jeste, vi jeste. Nije potrebno
ponavljati to. Rekao sam ainskom monahu: "Ovo pokazuje da ti nisi spoznao. Ovo je
savrena indikacija da si jo uvek identifikovan sa telom. Kako moe izai iz toga pomou
ponavljanja? Shvati da ponavljanje nije razumevanje."
Da bi razumeo, posmatraj. Kada glad doe, posmatraj gde je ona, u telu ili u tebi.
Dolazi jedna ideja, posmatraj gde je ona, u tvom umu ili u tebi. Oseanje se budi, posmatraj.
Bivajui sve vie i vie paljiv dospee do svesnosti. Ponavljanjem niko nita nije postigao.
Egoizam je identifikacija onoga-koji-vidi sa vienim.
Vi ste tamo iza svojih oiju, upravo stojite kao kada neko stoji iza prozora i posmatra
napolje. ovek koji gleda napolje kroz prozor je upravo kao vi, gledajui iza oiju prema
meni. Ali vi moete postati identifikovani s oima, moete biti identifikovani sa vienjem.
Vienje je sposobnost, prenosno sredstvo. Oi su samo prozori; one nisu vi.
Patanjali kae: "Kroz pet ula vi postajete identifikovani sa prenosnim sredstvima,
93
a onda iz ovih pet nastaje ego." Ego je lano sopstvo. Ego je sve ono ta vi niste, a mislite da
jeste.
ovek stoji unutra iza prozora, i zapoinje da misli da je on prozor. ta vi radite iza
oiju? Vi ste gledanje kroz oi. Oi su prozori, ui su prozori; vi ste sluanje sa uima.
Ispruite svoju ruku prema meni, i ja vas dodirujem; ruka je upravo vozilo. Vi niste ruka. Ovo
93
ula i telo kao nosilac due, vozilo, prevozno sredstvo.
363
moete posmatrati, i s ovim moete eksperimentisati.
Mnogo puta se desi da se neto deava ba ispred vaih oiju, a vi to ne primetite.
Ponekad proitate celu stranicu i odjednom postanete svesni da ste itali, a niste proitali ni
jednu jedinu re. Ne seate se ta ste itali, i morate se vratiti natrag. ta se dogodilo? Da ste
vi bili oi, kako bi to bilo mogue?
Vi niste oi. Prozor je bio bez vlasnika, prazan, gledajui u stranicu knjige. Svest iza
prozora nije bila prisutna, bila je angaovana negde drugde. Panja nije bila prisutna. Moda
ste stajali na prozoru sa zatvorenim oima, ili leima okrenuti prozoru, ali niste gledali kroz
prozor. To se dogaa svakog dana - odjednom shvatate da se neka stvar dogodila a vi je niste
videli, niste je uli, niste je proitali. Niste bili tu prisutni; bili ste negde drugde, mislei neke
druge misli, sanjajui neke druge snove, kreui se u nekim drugim svetovima. Ovaj prozor je
bio prazan; samo oi su bile tamo.
Da li poznajete prazno oko? Idite da vidite ludog oveka; tamo moete videti prazno
oko. On gleda u vas, a ne posmatra. Moete videti da on gleda u vas, a uopte vas ne
posmatra. Njegovo oko je prazno.
94
Ili moete otii kod sveca, koji je ostvaren; njegovo oko
je takoe prazno. Nije kao kod ludog oveka, ali neto slino tome - on gleda kroz vas. On se
ne zaustavlja na vama, on ide izvan vas. Ili on ne gleda u vae telo, nego u vas. On prodire;
ostavlja vae telo, va um, vae srce i jednostavno skae u vas. A vi ne znate ko ste.
95
Zbog toga mudraev pogled izgleda kao da prolazi kroz vas. Ne zaustavlja se na vama,
jer za mudraca, ego za koga vi mislite da ste vi, nije vi. On mimoilazi ego; jednostavno gleda
u vas. Ludak gleda s praznim okom, jer njegova svest tu nije prisutna. A mudrac takoe
izgleda da gleda s praznim okom, jer njegova je svest apsolutno tu prisutna. On prodire u vas
tako duboko, do same dubine vaeg bia dokle vi jo niste dospeli. Zbog toga izgleda kao da
ne gleda u vas, jer vi, sa kojim ste se identifikovali, nije realnost za njega, nego vi kojeg niste
svesni, za njega je realnost.
Egoizam je identifikacija onoga-koji-vidi sa vienim, sa prenosnim sredstvom Ako
odbacite identifikaciju sa vozilom, ego otpada. I ne postoji drugi nain da se odbaci ego.
Nemojte postati identifikovani sa telom: oima, uima, umom, srcem - i odjednom nema ega.
Vi ste u svojoj totalnoj istoti, ali tu nema ega. Vi ste po prvi put u svom totalnom prisustvu,
ali nikakvog ega tamo nema, nema "ja" procesa, niko ne kae: "ja jesam".
Privlanost, a kroz nju, privrenost ili vezivanje, javlja se prema bilo emu to donosi
uivanje. Antipatija, ili odbojnost javlja se prema bilo emu to prouzrokuje bol.
Ovo su vaa dva naina da budete ovde u svetu: privueni ste prema neemu za ta
oseate da prouzrokuje uivanje, ili se oseate ogranieni, odbijeni neim za ta mislite da
prouzrokuje bol. Ali ako postanete vie i vie budni, imaete totalnu promenu. Moi ete
videti da sve ono to proizvodi uivanje takoe proizvodi bol - uivanje u poetku, bol na
kraju. Sve to prouzrokuje bol, takoe proizvodi uivanje - bol u poetku, uivanje na kraju.
Takva su dva puta u svetu.
Jedan je put domaina. Pokuajte da razumete to - to je vrlo, vrlo znaajno. Jedan je
put domaina, grahsthe. On ivi kroz vezanost, privlanost. Ma ta da on osea
prouzrokovae zadovoljstvo, on se kree prema njemu. Prianja uz njega i na kraju nalazi bol i
nita drugo, muku i nita drugo.
94
Prazno je zato to sluajevi tekih duevnih bolesnika su zapravo sluajevi kada je dua napustila fiziko telo i
ono je ostalo smo da vegetira bez due. To je mogue jer telo se formira biolokom reprodukcijom nezavisno od
due koja je duhovni princip svesti, koja se u telu inkarnira i spaja od estog meseca trudnoe pa sve do este
godine starosti, do kada se obino potpuno uklopi i identifikuje sa telom. Zbog nekog razloga deava se da dua
odustane od ivota u tom telu, a to telo nastavi da ivi tj. da vegetira. Ono tako moe da se kree manje ili vie
kontrolisano, ali ne moe da opstane bez pomoi drugih. To su sluajevi mongoloidnosti ili frasa kod dece nakon
ega prestaju sa svakim razvojem. Ili kod sluajeva teke shizofrenije kod starijih osoba tako da nastave fiziki
da funkcioniu na sloeniji nain zbog nakupljenih iskustava tela i uma pre odlaska due. Detalje o ivotima
dua videti u knjigama Majkla Njutna "Putovanja dua" i "Sudbina dua".
95
Prosvetljeni vidi nau duu i njoj se direktno obraa. Ako mi nismo svesni nae due, Sopstva, tada njegov
nain na koji nas vidi zbunjuje, izgleda nam kao nerazuman, kao da gleda kroz nas, itd.
364
Ba je suprotan put monaha, oveka koji se odrekao sveta. On ne prianja uz uivanje.
Nasuprot tome, on zapoinje da prianja uz bol, asketizam, muenje. On lei na krevetu od
trnja, nastavlja s dugim postom, stoji godinama, ne spava mesecima. On ini ba suprotno, jer
je saznao da, kad god postoji uivanje u poetku, na kraju postoji bol. On je obrnuo logiku;
sada trai bol. I on je u pravu - ako traite bol, na kraju e biti uivanje.
Inae ovek koji praktikuje bol postaje nesposoban da osea bol. ovek koji
praktikuje bol postaje nesposoban za uivanje u malim stvarima, upravo malim stvarima. Vi
ne moete razumeti. Jer ovek koji je postio za mesec, obian hleb, maslac i so su tako velika
gozba. ovek koji je leao na trnju, ako mu dozvolite samo da legne na zemlju, na obinu
zemlju, nikakav car ne bi mogao spavati tako lepo.
Inae oboje su dve strane istog novia, oboje su pogreni. Monah je samo obrnuo
proces; on stoji u shirshasani, stoji na glavi, ali je isti ovek. Oboje su vezani: jedan je vezan
za uivanje, a drugi je vezan za bol.
ovek svesnosti je nevezan. On nije ni grahstha, domain, niti je monah. On ne ide u
manastir, i ne ide na planine. On ostaje gde god jeste - jednostavno se kree "u okviru
unutranjeg." Na spoljanjoj strani nema izbora za njega. On ne prianja uz uivanje i ne
prianja uz bol. Nije ni hedonista, niti je samomuitelj. On se jednostavno kree "u okviru
unutranjeg" gledajui na igru uivanja i bola, svetla i senke, dana i noi, ivota i smrti. On se
kree izvan oboje. Zato to postoji dualnost, on se kree izvan oboje, transcendira oboje. On
jednostavno postaje budan i svestan, i u toj svesnosti po prvi put neka stvar se dogaa, koja
nije ni bol niti uivanje, ve koja je blaenstvo. Blaenstvo nije uivanje; uivanje je uvek
pomeano s bolom. Blaenstvo nije ni bol niti uivanje, blaenstvo je izvan oboje.
A izvan oboje vi Jeste. To je vaa priroda, vaa istota, vaa kristalna istota
postojanja - upravo transcendencija, natulnost. Vi ivite u svetu, ali svet nije u vama. Kreete
se u svetu, ali svet se ne kree u vama. Postajete netaknuti, gde god da jeste. Postajete lotosov
cvet.
Poglavlje 4
POSTATI SLOBODAN
U NESLOBODNOM DRUTVU
24 aprila 1975 u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Na osnovu jednog od vaih odgovora prekjue, oseam da niste dali dovoljnu vrednost
zapadnom oveku za upotrebu sna kao jednog od sredstava za svesnost. Mislim naroito na
Jungove tehnike u psihologiji samorealizacije.
Da, ne dajem veliku vrednost Frojdu, Jungu, Adleru, Asaoliju
96
. Frojd, Jung, Adler i
drugi, upravo su deca koja se igraju u pesku vremena. Oni su sakupili lepe oblutke, lepo
obojeno kamenje, ali kada pogledate u najvie, krajnje, oni su ba deca koja se igraju sa
ljunkom i kamenjem. Ovo kamenje nisu pravi dijamanti. Koliko god da su oni postigli vrlo
je, vrlo primitivno. Lagano bi trebali da me sledite da biste razumeli.
ovek moe biti fiziki bolestan; onda malo pomoi mogu da prue Frojd, Jung i
drugi. Ali kada je ovek egzistencijalno bolestan, ni lekar niti psihijatar ne mogu biti ni od
kakve pomoi. Egzistencijalna bolest je duhovna. Nije ni zbog tela niti zbog uma, ve zbog
celine - a celina transcendira sve delove. Celina nije samo sklop, sastav delova. To je neto
izvan delova. To je neto to obuhvata sve delove u sebi. To je prevazilaenje,
transcendencija.
A bolest je egzistencijalna. ovek pati od duhovne bolesti. Snovi, pri tome, nee biti
ni od kakve pomoi. ta zapravo snovi mogu uiniti? U najboljem sluaju, mogu vam
96
Roberto Assagioli
365
pomoi da malo vie razumete svoje nesvesno. Snovi su jezik nesvesnog, simboli,
nagovetaji, migovi i gestovi iz nesvesnog; poruka iz nesvesnog svesnom. Psihoanalitiar
vam moe pomoi da interpretirate snove, oni mogu postati posrednici, mogu vam rei ta
vai snovi znae. Naravno, ako moete razumeti svoj san, biete malo blii vaem nesvesnom.
Ovo e vam pomoi da postanete vie prilagoeni sa svojim nesvesnim. Imaete malo
razumevanja. Vaa dva dela, svesno i nesvesno, nee biti tako daleko razdvojeni; bie malo
blii. Neete biti rascepljeni kao ranije. Malo jedinstvo, neka vrsta jedinstva e postojati u
vama. Biete vie normalni, ali da se bude normalan nije nita. Da se bude normalan, nije ak
ni vredno govoriti o tome. Da se bude normalan, znai da ste onakvi kao to obino treba da
budete; nita drugo se nije dogodilo, nita izvan nije prodrlo u vas. Biete takoe vie
prilagoena osoba u drutvu. Naravno, biete malo bolji suprug, malo bolja majka, malo bolji
prijatelj; ali samo malo.
Ali to nije samorealizacija. A kada Jung pone da govori o samorealizaciji kroz
analize snova, govori vrlo glupo. To nije samorealizacija, jer samorealizacija dolazi samo
kada nema uma. Objanjeni snovi nisu tumaenje; oni pripadaju umu, oni su deo uma.
Nijedna psihologija na Zapadu - izuzev ona od Gurijeva, Majstor Ekharta i Jakoba Bemea -
nijedna psihologija na Zapadu ne ide izvan uma. A ovih nekoliko ljudi, Jakob Beme, Ekhart i
Gurijev, zapravo ne pripadaju Zapadu, oni pripadaju Istoku. itavo njihovo gledite je
istono. Oni su roeni na Zapadu, ali njihovo dranje, njihov nain ivota, samo njihovo
razumevanje je sa Istoka. Kada kaem "sa Istoka", uvek imajte na umu da ne mislim
geografski.
Za mene Istok je gledite, nain miljenja, a Zapad takoe nain miljenja. Nisam
zainteresovan za geografiju. "Zapad" je nain gledanja na stvari, a "Istok" je takoe nain
gledanja na stvari. Kada Istok gleda na stvari, on gleda u celinu, a kada Zapad gleda u stvari
on uvek gleda u deo. Zapadno dranje je analitiko - on analizira. Istono gledite je
sintetiko - on sintetizuje, pokuava da nae Jedno u mnotvu. Zapadni stav pokuava da nae
mnotvo u Jednom.
Zapadno gledite je uvek bilo efikasno u analiziranju, seciranju, uzimanju stvari
odvojeno, ponaosob. ak i pokreti kao Psihosinteza Asaolija nije stvarna sinteza, jer smo
gledite nedostaje. Prvo su Frojd i Jung razdvojili stvari, razbili su celinu, a sada Asaoli na
neki nain pokuava da te delove stavi zajedno.
Moete secirati oveka u delove, on je bio iv. Kada ste ga secirali, vie nije iv. Opet
moete staviti natrag delove, ali ivot nee doi. To e biti mrtav le. I ak i ako su delovi
stavljeni opet zajedno, nee initi celinu. Za ono to su Frojd i Jung uinili, Asaoli se
jednostavno kaje. On spaja delove opet zajedno, ali to je le. Nema u tome sinteze.
Morate gledati u celinu, a celina je potpuno drugaija. Sada su ak i biolozi postali
svesni, ak i medicina je svakog dana postala sve vie i vie svesna da, kada uzmete krv od
oveka u nameri da je ispitate, nije vie ista krv koja je tekla kroz oveka, jer sada je mrtva.
Vi ispitujete neto drugo. Krv cirkulie i ovek je iv. Ona pripada celini, sistemu; ona tee
kroz njega. Ona je iva kao ruka tela. Ako odseete ruku - to vie nije ista ruka. Kako moe
krv da bude ista kada je iznesete iz tela, odnesete je u laboratoriju i ispitujete? Ona vie nije
ista krv.
ivot postoji kao jedinstvo, a zapadno stanovite je da secira, da ide do dela, da
razume deo i kroz deo pokuava da shvati celinu. Uvek e vam neto nedostajati. ak i ako
moete shvatiti kao Asaoli, onda e to razumevanje biti kao le; nekako sastavljen zajedno,
ali bez ivog jedinstva u sebi.
Frojd i Jung su radili sa snovima. To je bilo otkrie na Zapadu, na neki nain veliko
otkrie, jer zapadni um je sasvim zaboravio na spavanje, na sanjanje. Zapadni um je postojao
najmanje tri hiljade godina bez razmiljanja o snovima i o spavanju. Zapadni um je mislio da
su samo budni sati ivot, ali sati budnosti su samo dve treine. Ako ivite ezdeset godina, u
spavanju ste bili dvadeset godina, Jedna treina ivota e biti u snovima i u spavanju. To je
velika pojava; zauzima jednu treinu vaeg ivota. Ne moe je jednostavno odbaciti; neto se
tamo dogaa. To je deo vas, a ne mali deo, nego znaajniji deo. Frojd i Jung su povratili
koncept da ovek mora biti shvaen kroz snove i svoje spavanje, i mnogo je uinjeno u tom
366
pravcu. Ali kada je Jung poeo da misli da je to neto u svrhu samorealizacije, onda je otiao
predaleko.
To je dobro. Za psiholoko zdravlje to moe biti korisno, ali psihiko zdravlje nije
egzistencijalno zdravlje.
Vi moete biti fiziki zdravi, moete biti psihiki zdravi, ali moete uopte da ne
budete egzistencijalno zdravi. Nasuprot tome, kada ste psihiki i fiziki zdravi, po prvi put
postajete svesni egzistencijalne uznemirenosti, muke iznutra. Pre toga bili ste zauzeti telom,
umom, i bolestima pa niste mogli priutiti pogled u unutarnje bie. Kada se sve dovede u red,
telo funkcionie dobro, um nije ni u kakvim problemima, odjednom postajete svesni najvee
uznemirenosti u svetu - egzistencijalne, duhovne. Iznenada zapoinjete da se pitate: "Kakvo je
znaenje svega? Zato sam ovde, zbog ega?" Ovo se nikada ne pojavljuje kod nekog
bolesnog oveka, jer je on previe zauzet boleu. Prvo on treba da pazi na telo, a onda e
razmiljati. Telo i um, ako su zdravi, dozvolie vam po prvi put da budete zaista u nevolji. A
ta nevolja e biti duhovna.
Kada Jung govori o analitikoj psihologiji kao putu za samorealizaciju, on ne zna ta
govori. On sam nije realizovan ovek. Uete li duboko u Jungov ivot, ili Frojdov ivot, nai
ete da su oni obina ljudska bia. Frojd se isto srdio kao svako drugi, ak i vie nego obini
ljudi. Mrzeo je toliko mnogo, kao svako drugi. Bio je ljubomoran, toliko mnogo da kada bi
mu naiao nastup ljubomore, pao bi na zemlju i onesvestio se. To se deavalo mnogo puta u
Frojdovom ivotu. Kad god bi ga ljubomora obuzela, bio bi tako pometen da bi pao u nesvest,
u gr. Taj ovek da bude samorealizovan? ta je onda sa Budom? Gde biste onda stavili
Budu?
Frojd je iveo s obinom ljudskom ambicijom; politiki um. Pokuavao je da naini
psihoanalizu pokretom ba kao komunizam, pokuavao je da kontrolie to. Pokuao je da
kontrolie to ba kao svaki Lenjin ili Staljin, ak i mnogo dominantnije. On je ak proglasio
Junga svojim naslednikom - i gledao u Jungove slike. Kad god naiem na Jungovu sliku, uvek
je pogledam vrlo ozbiljno; to je retka stvar. Uvek gledajte u Jungove slike, videete sve
zapisano na njegovom licu: ego. Pogledajte njegov nos, oi, lukavstvo, otroumnost, ljutnju;
svaka bolest je zapisana na njegovom licu. On je iveo kao jedan obian ovek opsednut
strahom. Veoma se plaio aveti, utvara, i bio je vrlo ljubomoran, sklon nadmetanju,
raspravljanju, svadljivosti.
Zapad zaista ne zna ta je samorealizacija. Zapad nije svestan ta samorealizacija
znai. To oznaava takvu jednu apsolutnu tiinu da ne moe biti ometana ni od ega. Takvo
apsolutno ne-bivanje, nepostojanje; kako moe u njemu postojati posesivnost, ambicija,
ljubomora? Sa nemanjem uma, ili sa ne-umom, kako moete dominirati, kako moete
pokuati da dominirate? Samorealizacija oznaava potpuno iezavanje ega. A sa egom sve
iezava.
Zapamtite, ego ne moe ieznuti kroz interpretaciju snova. Nasuprot tome, ego moe
postati jai, jer procep izmeu svesnog i nesvesnog e biti manji. Va ego e biti ojaan, va
um e biti jai. Manje nevolja e biti u umu, um e biti jai. Imaete novi zakup za ego. Dakle
ono ta psihoanaliza moe uiniti je da va ego uini jo vie utemeljenim, vie centriranim;
da uini va ego jaim, vie pouzdanim. Naravno, moi ete da egzistirate u svetu bolje nego
ranije, jer svet veruje u ego. Moi ete da se borite u borbi za preivljavanje. Imaete vie
pouzdanja u sebe, manje nervoze. Moi ete da ostvarite nekoliko ambicija lake nego da ste
bili ometani iznutra, a nesvesno i svesno su iznutra u konstantnoj svai. Ali to nije
samorealizacija. Nasuprot tome, to je realizacija ega.
itava zapadna psihologija do sada jo nije dola do take nemanja ega. Ona jo
razmilja u terminima ega; kako da uini ego jae ukorenjenim, centriranim; kako da uini
ego zdravijim, normalnijim, doteranijim. Istok uzima sm ego kao bolest; ceo um je bolest.
Nema izbora oko njega - svesnost i nesvesnost, oba treba da odu. Moraju da idu, i zbog toga
Istok nije pokuao da tumai. Jer ako neto mora da ide, zato brinuti za njegovo tumaenje?
Zato gubiti vreme? To se moe odbaciti. Vidite razliku: na Zapadu na neki nain se pokuava
izvriti usklaivanje izmeu svesnog i nesvesnog i ojaati ego, tako da postanete vie
usklaen lan drutva, a takoe vie usaglaena individua unutra. Sa premoenim jazom, bie
367
vam mnogo udobnije s umom. Istok je pokuavao da ostavi um, da ode izvan njega. To nije
pitanje usklaivanja prema drutvu, pitanje je usaglaavanja sa samom egzistencijom. To nije
pitanje usaglaavanja izmeu svesnog i nesvesnog, pitanje je usklaivanja svih delova koji
sainjavaju itavo vae bie.
Snovi su vani. Ako je neko bolestan, snovi su vani; oni pokazuju simptome bolesti.
Ali vi ne znate za oveka koji nema snove. Sanjanje je patologija sama po sebi; sam san je
patologija. Buda nikada nije sanjao. ta bi Frojd uradio? Da je Frojd bio tu, ta bi uradio sa
Budom? ta bi tumaio kod njega? Nije bilo niega da se tumai. Ako bi Frojd uao u Budu,
ne bi naao nita da tumai. Cela psihologija bila bi apsolutno beskorisna.
Dogodilo se da je u Americi bio ovek koji je vrlo, vrlo efikasno itao misli drugih
ljudi - ita misli. Uvek je bio sto posto u pravu. Seo bi ispred vas; vi biste zatvorili oi i
poeli da razmiljate, a on bi zatvorio oi i poeo da govori o onome ta mislite. Neodlono
ono to biste pomislili, misao bi se prenela, i on bi je primio. To je jedna umetnost. Mnogi
ljudi je znaju. Ona se moe nauiti, vi to moete uraditi, jer misao je suptilna vibracija. Ako
ste prijemivi, a drugi um postane stanica za emitovanje, vi postajete prijemnik. Misao se
emituje jer talasi se javljaju u elektricitetu oko oveka. Ako ste dovoljno smireni, prijemivi,
moete ih uhvatiti.
Kada je Meher Baba bio u Americi, neko je doveo tog oveka Meher Babi. Taj ovek
je iveo mnogo godina u tiini. Seo je ispred Meher Babe, zatvorio oi, meditirao i meditirao.
Opet bi otvorio oi i pogledao u Meher Babu. Dugo je to trajalo; ljudi su se zabrinuli. Rekli
su: "Nikada ti nije trebalo toliko dugo vremena." ovek je odgovorio: "Dobro, ta da se radi?
Ovaj ovek uopte ne misli. Nema misli."
Da su Frojd ili Jung bili pored Bude, ili da su doli kod mene, ne bi nali nita da
tumae, ne bi nali nijednu misao da uhvate.
Istok kae: "Samo sanjanje je patologija." To je vrsta bolesti; to je poremeaj. Kada ste
zaista smireni, miljenje nestaje danju, a sanjanje nestaje nou. Razmiljanje i sanjanje su dva
tipa iste stvari; tokom dana dok ste budni, to je miljenje, a nou kada spavate, to je
sanjanje.
97
Sanjanje je primitivan nain miljenja; miljenje u slikama ba kao to deca misle.
Zbog toga u dejim knjigama moramo izraditi mnogo obojenih slika. Deca se ne mogu kretati
mnogo s reima. Ubrzo e se kretati. Vi morate nacrtati veliki mango, i napisati malim
slovima "mango". Prvo e ona videti sliku, a onda e je povezati sa reju. Ubrzo slika e
postati manja i manja, i ieznue. Onda e delovati re "mango".
Primitivan um misli u slikama ba kao to to deca ine. Kada ste uspavani, onda ste vi
primitivni. itava civilizacija nestaje, kultura nestaje, drutvo nestaje. Vie niste deo
savremenog sveta, vi ste primitivac u peini. Zato to je nesvesni um ostao nekultivisan, vi
poinjete da razmiljate u slikama.
Sanjanje i razmiljanje, oboje su isti. Kada se sanjanje zaustavi, miljenje se
zaustavlja; kada se razmiljanje zaustavi, sanjanje se zaustavlja. itav napor na Istoku je bio
kako da se zaustavi cela stvar. Mi se ne brinemo o tome kako da uskladimo to, ili kako da
tumaimo to, nego kako da odbacimo to. A ako se to moe ostaviti, onda zato se brinuti oko
tumaenja? Zato gubiti vreme?
Pre ili kasnije Zapad e shvatiti to, jer sada meditativne tehnike prodiru na Zapad.
Meditacije su put za ostavljanje sanjanja, miljenja, itavog kompleksa uma. Jednom kada se
oni odbace, vi postiete blagostanje nemanja uma. Vi dostiete neto to ak nije ni pojmljivo
u vaem sadanjem stanju uma. ak ne moete to ni zamisliti, kako e izgledati kada ne
razmiljate, kada ne sanjate, kada ete samo postojati, bivati.
98
97
Miljenje pomou snova stvara i projektuje iluziju vremena, stoga je nadilaenje obe ove funkcije ujedno i
nestanak vremena. To je kriterijum budnosti i transcendencije uma. U budistikoj terminologiji govori se o
"zamiljanju i razmiljanju" (vitaka-viara) kao prvom stadijumu meditacije (rupa-hanam). Zamiljanje je
proirenje konkretnog razmiljanja, kao to je nono sanjanje (i dnevno sanjarenje i fantazija) proirenje dnevnog
miljenja ili unutarnjeg dijaloga.
98
Podsetimo se ovde druge sutre Patanjalijeve (Y.S. I, 2) u kojoj kae da je to autentino stanje ovekovo,
njegova prava priroda ili Stvarnost. Zamiljanje i razmiljanje (ita vrtti) su stanje zaborava Stvarnosti. Zato je
miljenje ujedno pokuaj da je osmislimo i spoznamo. U tome je apsurd uma: njime pokuavamo da osmislimo
stvarnost dok je sama njegova aktivnost skrivanje stvarnosti.
368
Psihoanaliza ili drugi trendovi uzimaju puno vremena; pet godina, tri godine, za
jednostavno tumaenje snova. Cela stvar izgleda da je tako dosadna, i samo mali broj ljudi to
moe dozvoliti sebi. ak i oni koji to sebi mogu pruiti, ta dobijaju od toga? Mnogi su mi
dolazili koji su proli kroz psihoanalizu; nikome se nije dogodila samorealizacija. Oni su
mnogo godina bili na psihoanalizi. Ne samo da su psihoanalizirani, oni su izvrili
psihoanalizu mnogih drugih, i nita se nije dogodilo, samo su malo vri, jai. A
egzistencijalna uznemirenost se nastavlja.
Da, ja ne pridajem mnogo vrednosti Frojdu i Jungu, jer je moje stanovite: Kako
odbaciti um? On se moe odbaciti, i manje je potrebno vremena da se odbaci, lake je odbaciti
ga. U stvari on se moe odbaciti bez iije pomoi.
Istok se spotakao na toj injenici pre oko pet hiljada godina. Oni mora da su tumaili,
jer u drevnim istonjakim knjigama ima tumaenja snova. Nisam naiao ni na jedno novo
otkrie koje, negde u prolosti, ve nije bilo otkriveno na Istoku. ak i Frojd i Jung nisu nita
novo. To je ponovno otkrivanje stare teorije. Na Istoku mora da su je otkrili, ali su u isto
vreme otkrili da ne moete nastavljati da tumaite um jer tome nema kraja; on nastavlja da
sanja, stalno nastavlja da stvara nove snove.
99
Zapravo, nijedna psihoanaliza nikada nije bila potpuna. ak i nakon pet godina ona
nije kompletna. Nijedna psihoanaliza ne moe nikada biti kompletna, jer um nastavlja da tka
nove snove. Vi nastavljate da ih tumaite, on nastavlja da tka nove snove. On ima beskonani
kapacitet, on je vrlo kreativan, vrlo matovit. On se okonava samo sa ivotom, ili, on se
zavrava sa meditacijom ako nainite skok i umrete sami za sebe. Smrt je nuna za um, ne
analiza. Ako je smrt mogua, u emu je poenta analize? Ovo su dve sasvim razliite stvari, i
vi morate biti svesni. Jung i Frojd su geniji koji su zastranili; veliki intelekti, ali koji su gubili
svoje vreme. Problem je to su oni otkrili tako mnogo stvari o umu, ali sami nisu mogli to da
koriste - i to treba da bude kriterijum.
Ako otkrijem tehniku meditacije, a sam ne mogu meditirati, kakvo znaenje moje
otkrie nosi? Ali to je takoe drugaije na Istoku nego na Zapadu. Na Zapadu oni kau:
"Moda lekar ne moe izleiti sebe, ali moe izleiti vas." Na Istoku smo uvek govorili:
"Lekar prvo mora izleiti sebe. To e biti kriterijum da li to moe uiniti drugima ili ne." Na
Zapadu, oni ne trae to. Na Zapadu nauka ide sama svojim vlastitim tokom. Lina pitanja se
ne postavljaju, jer se misli da je nauka objektivna studija, nema nita da ini sa
subjektivnou. To moe biti tako u nauci, ali u psihologiji ne moe biti apsolutne
objektivnosti. Ona mora da bude subjektivna takoe, jer um je subjektivan.
Prva stvar koju bi trebalo da postavi Jung, jeste: "Jeste li ostvarili sebe?" Ali on je bio
zaista egoistian. Mislio je da je realizovan. On je bio nevoljan da doe u Indiju. Samo
jednom je doao, opirao se da ode i vidi sveca, ak i sveca kakav je bio Ramana Maharshi.
Opirao se, nije otiao. ta je bilo tu za njega da naui? Ve je sve imao. A nije znao nita,
samo nekoliko fragmenata iz nekih snova koje je tumaio - a mislio je da tumai ivot.
Vi nastavljate da tumaite snove, i mislite da su snovi realnost. Na Istoku nae je
gledite ba suprotno. Posmatrali smo ivot i otkrili da sm ivot jeste san. Vi mislite da ste
tumaenjem snova tumaili realnost. Nasuprot tome, mi smo posmatrali ivot i nali smo da
nije nita drugo do san. Zato se on odupirao? Istok je Jungu ulivao strah. On se plaio Istoka,
a u tome je bilo neega. Plaio se Istoka jer Istok bi obelodanio realnost njegovog vlastitog
razumevanja - da je ono bilo pogreno. Da je bio kod Ramane, da je bio kod nekih drugih
mistika na Istoku, odmah bi shvatio da sve to je postigao nije bilo nita. Bio je upravo na
stepenicama hrama. Jo nije uao u hram. Inae na Zapadu, sve je u opticaju. I bez njihovog
znanja ta je samorealizacija, oni zovu to samorealizacijom. Moete to nazvati bilo kako; to
zavisi od vas.
Samorealizacija dolazi sa ne-Ja, dolazi jednoj apsolutnoj praznini iznutra, dolazi u
taki gde vi niste. Kap se rastvorila u okeanu, i samo okean postoji. Onda ko sanja? Ko je
onda ostao tu da sanja? Kua je prazna, nema nikoga.
99
To je trik uma s kojim on samoga sebe odrava: dnevne misli (razmiljanja) stvaraju snove, a snovi
(zamiljanja) stvaraju dnevne misli. Jedno drugo podstie, a zajedno poivaju na iluziji vremena.
369
Drugo pitanje:
Rekli ste da imitacija bilo koje vrste, ak i imitacija Bude, jeste daleko od iste svesti.
Ali mi vidimo da itav na kulturni ivot nije nita do imitacija. U tom sluaju, da li je sama
kultura daleko od religije?
Da, kultura, drutvo, civilizacija, svi su opreni religiji. Religija je revolucija,
revolucija u vaem kulturnom uslovljavanju, revolucija u vaem drutvenom uslovljavanju,
revolucija u svim sferama koje ste iveli i koje ivite. Svako drutvo je protiv religije. Ne
govorim o vaim hramovima, damijama i crkvama koje je drutvo stvorilo. Oni su trikovi.
To su stvari da vas obmanu, da vas naprave ludim. Oni su zamena za religiju, oni nisu religija.
Oni su da vas zavedu. Vama treba religija; oni kau: "Da, doite u hram, u crkvu, u
gurudwaru. Evo religije. Vi doite i molite, a propovednik je tu koji e vas poduiti religiji."
To je trik. Drutvo je stvorilo lane religije; te religije su hrianstvo, hinduizam, islam,
ainizam. Meutim Buda, ili Mahavira, ili Isus, ili Muhamed, uvek postoje izvan drutva. I
drutvo se uvek bori s njima. Kada su oni mrtvi, onda drutvo zapoinje da ih oboava, onda
drutvo gradi hramove. A onda ne postoji nita; realnost je izgubljena, plamen je iezao.
Bude vie nema u statui Bude. U hramovima vi ete nai drutvo, kulturu, ali ne religiju. Ali
ta je religija?
Na prvom mestu, religija je lina stvar. To nije drutveni fenomen. Vi sami ulazite u
to, ne moete ui u to s grupom. Kako moete ui u samadhi s nekim drugim? ak ni sa
vaim najbliim, nee ak ni va najblii biti s vama. Kada ulazite unutra, sve e ubrzo ostati
van; drutvo, kultura, civilizacija, neprijatelji, prijatelji, ljubavnice, voljeni, deca, ena, suprug
- sve e biti ostavljeno. Dolazi trenutak kada ete i vi takoe ostati van. Samo tada nastupa
cvetanje; onda nastupa transformacija. Zato to ste i vi deo drutva, lan drutva, hindu,
muhamedanac, hrianin, italijan, kinez, japanac. Prvo, drugi e biti ostavljeni; onda, ubrzo
svoji najblii e biti ostavljeni, svoji blinji e biti ostavljeni. Konano, na kraju dospeete do
samog sebe, koji ste takoe deo drutva, obrazovani od drutva, uslovljeni od drutva; va
mozak, va um, va ego - dati su od drutva. To takoe treba ostaviti izvan hrama. Onda
ulazite u svoju apsolutnu usamljenost. Niko nije tamo, ak niste ni vi.
Religija je lina. Religija je revolucionarna. Religija je jedino revolucionarna u svetu.
Sve druge revolucije su lane, pseudo, igre, nisu revolucije. Zapravo, zbog ovih revolucija
prava revolucija se uvek odgaa, zapostavlja. One su antirevolucije.
Komunista doe i kae: "Kako moete promeniti sebe dok se celo drutvo ne
promeni?" A vi oseate: "Istina je to. Kako ja mogu promeniti sebe? Kako mogu iveti
slobodan ivot u neslobodnom drutvu?" Logika izgleda umesna. Kako moete biti sreni u
nesrenom drutvu? Kako moete nai blaenstvo kada su svi drugi jadni? Komunista pogaa,
on privlai. On kae "dok celo drutvo nije sreno, kako ja mogu biti?" Onda komunista kae:
"Doite, dajte da prvo imamo revoluciju u drutvu." Onda vi zapoinjete mariranje, morcha,
gherao, sve vrste besmislica. Uhvaeni ste u zamku. Sada ete menjati ceo svet.
Meutim, zaboravljate koliko dugo ete iveti. A kada se ceo svet promeni, do tada vi
neete biti tu. Izgubiete svoj ivot. Mnogi glupi ljudi su izgubili itave svoje ivote
marirajui protiv ovoga i onoga, za ovo i ono; pokuavajui da preobraze ceo svet i odlaui
jedini preobraaj koji je mogu, a to je preobraaj samoga sebe.
Ja u vam rei, moete biti slobodni u neslobodnom drutvu, moete biti blaeni u
bednom svetu. Ne postoji prepreka od drugih, moete biti preobraeni. Niko vam nije
prepreka izuzev vas samih. Niko ne stvara nikakvu prepreku. Ne brinite oko drutva i sveta,
jer svet e trajati. On je trajao jednako zauvek, za sva vremena. Mnogi revolucionari su
dolazili i odlazili, a svet je ostao isti.
Ako bi svi revolucionari mogli oiveti iz svojih grobova - Lenjin i Marks - ne bi mogli
poverovati da je svet ostao isti, a revolucija se dogodila. U Rusiji ili u Americi, nita nije
razliito, jedva formalna razlika. Forme se razlikuju; osnovna realnost ostaje ista, osnovna
ljudska beda ostaje ista. Drutvo nikada nee doi ni do kakve utopije. Ova re "utopija" vrlo
je lepa. Sama re oznaava ono to nikada ne dolazi. Re "utopija" znai: ono to nikada ne
dolazi. To uvek dolazi, ali nikada ne doe; uvek obeava ali dobra se nikada ne isporuuju. I
370
to e biti tako. To je bilo tako. Postoji samo jedna mogunost: vi se moete promeniti.
Politika je drutvena, religija je lina. Kad god religija postane drutvena, ona je deo
politike. To vie nije religija. Islam, hinduizam, i ainizam, oni su politika. Vie oni nisu
religija; postali su drutveni. To je lino shvatanje.
Vi, u najdubljoj sri svog bia i postojanja, shvatate da je potrebna promena, da takvi
kakvi ste vi ste pogreni; takvi kakvi ste stvarate pakao oko sebe; kakvi ste vi ste samo seme
bede. Vi shvatate ovo u najdubljoj sri svog bia, a samo shvatanje postaje promena. Odbacite
seme; kreite se u drugaijoj dimenziji. To je lino, to nije iz kulture.
Zbog toga je tako teko vama da postanete religiozni. Vi biste eleli drutvo da vas
naui. Da se religija mogla nauiti, vi biste svi postali religiozni. Meutim, religija se ne moe
nauiti. To nije uenje, to je skok u nepoznato. To trai hrabrost, ne uenje. A ko vas moe
nauiti hrabrosti? I kako se hrabrost moe nauiti? Ili je imate, ili nemate, stoga pokuajte da
otkrijete da li imate hrabrosti. Ako pokuavate da otkrijete to, svako e nai negde u sebi
neizmernu mogunost za hrabrost. Jer bez hrabrosti ivot nije mogu.
ivot je rizian svakog pojedinog trenutka. Kako moete iveti bez hrabrosti? Kako
moete disati bez hrabrosti? Hrabrost je tu, ali vi je niste svesni. Otkrijte hrabrost, iskaite
odgovornost i lino obavezivanje. Zaboravite na svet i utopije, i promenite sebe. A to je
lepota; ako promenite sebe, ve ste zapoeli da menjate svet. Jer s vaom promenom deo sveta
se promenio. Vi ste organski deo sveta. ak i ako se jedan deo promeni, uticae na celinu, jer
celina je jedno; sve je povezano.
Ako se ja promenim, na neki nain menjam ceo svet. Svet nikada nee biti isti, jer
jedan deo - jedan milioniti deo, jo uvek jedan deo - se promenio, postao je totalno razliit,
vie nije od ovoga sveta. Drugi svet je prodro kroz mene. Venost je prodrla u vreme. Bog je
doao da boravi u ljudskom telu; nita ne moe biti isto, sve e se promeniti kroz mene.
Zapamtite ovo, i zapamtite takoe da religija nije imitacija. Vi ne moete imitirati
religioznu osobu. Ako imitirate, to e biti pseudoreligija - lana, neiskrena. Kako moete
mene imitirati? A ako me imitirate, kako moete biti iskreni prema sebi? Vi ete biti neistiniti
prema sebi. Vi niste ovde da biste bili slini meni. Vi ste ovde da budete slini sebi samome.
Niste ovde da biste bili slini meni; vi ste ovde da biste bili nalik samome sebi, slini sebi.
Sluao sam o jevrejskom mudracu, Josiahu. On je umirao, a neko ga je pitao: "Josiah,
moli se Mojsiju, i trai od njega da ti pomogne." Josiah je rekao: "Zaboravi na Mojsija. Jer
kada budem mrtav, Bog me nee pitati zato nisam slian Mojsiju. On e me pitati zato
nisam nalik Josiahu. On me nee pitati: "Zato nisi jednak Mojsiju?" To nije moja
odgovornost, da budem slian Mojsiju. Da je Bog eleo da budem slian Mojsiju, on bi me
nainio Mojsijem. On e me pitati: "Josiah, zato nisi nalik Josiahu?" A to je moja nevolja;
celog mog ivota ja pokuavam da budem slian nekom drugom. Ali barem sada, u
poslednjem trenutku, ostavi me samog! Pusti me da budem ja sam, jer to je lice koje u
pokazati Bogu. A to je jedino lice koje bi On oekivao."
Budite autentini vi sami. Ne moete imitirati. Religija ini svakoga jedinstvenim.
Nijedan majstor koji je zaista majstor, nee insistirati da ga imitirate. Pomoi e vam da
budete vi sami, nee vam pomoi da budete slini njemu.
A sva kultura je imitacija. itavo drutvo je sklono podraavanju. Zbog toga itavo
drutvo je vie kao drama nego kao realnost. Hindus to zove maya - igra, gluma, ali ne
realnost. Roditelji ue svoju decu kako da budu nalik njima. Svako gura i vue svakoga
drugog da bude slian njemu samom - itav haos svuda okolo.
Ja sam bio sa porodicom, i sedeo sam na livadi. Dolo je malo dete iz kue i ja sam ga
pitao: "ta misli da postane u svom ivotu?" Ono je odgovorilo: "Teko je rei, jer moj otac
eli da budem doktor. Moja majka eli da budem inenjer; moj ujak eli da postanem advokat,
jer je on advokat. Ja sam zbunjen. Ne znam ta u postati." Pitao sam ga: "ta ti eli da
postane?" On je odgovorio: "Niko me nije to pitao!" Rekao sam mu: "Razmisli o tome.
Kazae mi sutra." Sledeeg dana je doao i rekao: "eleo bih da postanem plesa, ali moja
majka mi nee dozvoliti, otac mi nee dopustiti." Rekao mi je: "Pomozite mi. Oni e posluati
vas."
Svako dete biva gurano ili vueno da postane neto drugo. Zbog toga ima toliko
371
mnogo runoe svuda okolo. Niko nije on sam. Ako postanete navei inenjer u svetu, ak ni
to nee biti ispunjenje, ni srea, ako to nije vaa sopstvena pobuda. A ja u vam rei, moete
biti i najgori plesa na svetu, to ne ini nikakvu razliku. Ako je to va sopstvena pobuda, vi
ete biti sreni i ispunjeni.
uo sam o velikom nauniku koji je osvojio Nobelovu nagradu. Bio je jedan od
najveih hirurga koga je svet ikada znao. A jednog dana kada je primio Nobelovu nagradu,
neko je pitao: "Mora da ste sreni? Zato izgledate tako alosni? Ovo je najvei dobitak,
najvea nagrada koju vam svet moe dati, najvea poast. Zato niste sreni? Vi ste jedan od
najveih hirurga u svetu." On je odgovorio: "To nije poenta. Kada je Nobelova nagrada data
meni, razmiljao sam o svom detinjstvu. Nikada nisam eleo da postanem hirurg. Na to su me
prisilili. itav moj ivot je bio gubitak. ta u raditi s ovom Nobelovom nagradom? eleo
sam da postanem plesa. ak i najprostiji, da sam postao, bio bih ispunjen. Takav je bio moj
impuls, moj motiv."
Zapamtite ovo: zato se oseate tako nezadovoljno? Zato se oseate tako
nezadovoljno; zato se oseate uvek tako razoarani bez ikakvog posebnog razloga? ak i ako
sve ide dobro, neto nedostaje. ta nedostaje? Nikada niste sluali svoje vlastito bie. Neko
drugi je manevrisao, manipulisao vama, neko drugi je upravljao vama, neko drugi vas je
prisiljavao na ivotni obrazac koji nikada nije bio va, koji nikada niste eleli. Rei u vam,
ak i ako se desi da postanete prosjak, nemojte biti zabrinuti ako je to va motiv, va impuls.
Otkrijte pobudu i sledite je, jer Bog nee pitati: 'Zato nisi Mahavira?' 'Zato nisi Muhamed',
ili 'Zato nisi Zarathustra?' On e pitati Josiaha: 'Zato nisi Josiah?'
Morate biti vi sami, a itavo drutvo je velika imitacija, lana parada. Zbog toga ima
toliko mnogo nezadovoljstva na svakom licu. Pogledam u vae oi i vidim nezadovoljstvo,
neispunjenje. ak ni mali povetarac ne dolazi da vam donese sreu, ekstazu - to nije mogue.
Ekstaza je mogua. To je jednostavna pojava; budite jednostavni, oputeni i sledite svoju
vlastitu sklonost.
Ja sam ovde da vam pomognem da budete vi sami. Kada postanete sledbenik, kada vas
iniciram, ne iniciram vas da postanete imitatori. Upravo pokuavam da vam pomognem da
naete svoje vlastito bie - zato to ste zbunjeni, imate tako mnogo lica, pa ste zaboravili koje
je vae izvorno lice. Ne znate ta je vaa prava pobuda, koji je va motiv. Drutvo vas je
potpuno pomelo, zavelo. Sada niste sigurni ko ste. Kada vas iniciram, jedina stvar koju elim
je da vam pomognem da doete svojoj vlastitoj kui. Jednom kada ste usredsreeni u svom
vlastitom biu, moj rad je zavren. Onda moete krenuti. Zapravo, majstor treba da poniti
ono to je drutvo uinilo. Majstor treba da odvrati ono to je kultura uinila. On treba da vas
opet naini istom stranicom.
To je znaenje majstora koji vam daje ponovno roenje; opet postajete dete, vaa
prolost je oiena, osloboeni ste obaveza. Kako moete doi do prve take gde ste uli u
svet, pre etrdeset, pedeset godina? A drutvo vas je dralo, uhvaene, vodei vas pogrenim
putem. Pedeset godina ste lutali i sada iznenada ste doli kod mene. Ja treba da uradim samo
jednu stvar: da savreno operem ta god vam je uinjeno, da vas vratim natrag u vae
detinjstvo, u poetno stanje odakle ste zapoeli putovanje, i da vam pomognem da ponovo
zaponete putovanje.
Tree pitanje:
Rekli ste da biti impresioniran od nekog znai postati neist i neprirodan. Meutim,
ako ne bude impresioniran od kvaliteta i rei vaeg bia, kako tragalac moe postati va
sledbenik?
Ako ste ganuti reima i linou nikada ne moete postati sledbenik; postaete
imitator. Sledbenik nije imitator. Inae ja razumem vau nevolju - vi znate samo na jedan
nain da budete u odnosu, a to je da budete ganuti. To je ono to vam je drutvo uinilo. Ako
ste dirnuti vi mislite da ste povezani. Onda vi ne znate kako da postanete sledbenik. Znate
samo kako da postanete student, fenomen senke.
Kada mene sluate, zaboravite o tome da budete dirnuti, impresionirani. Kada mene
372
sluate, samo sluajte. Budite sa mnom, otvoreni - ne pokuavajte da sudite na bilo koji nain.
Ne kaite: "Da, to je u redu," jer onda ste dirnuti. Ako kaete; "Ne, to nije u redu," onda
pokuavate da ne budete ganuti. Jedno je pozitivna impresija, a drugo negativna, i oba puta e
biti pogrena. Ne kaite meni 'da', i ne kaite 'ne'. Zato ne moete biti upravo ovde bez
kazivanja 'da' ili 'ne'? Sluajte, posmatrajte, dozvolite stvarima da se dogode. Ako kaete 'da',
to 'da' znai: sada ste spremni da imitirate. Ako kaete 'ne', to znai: ne, vi me neete imitirati,
idete negde da imitirate nekog drugog. Imate nekog drugog gurua, nekog drugog majstora,
koga ete imitirati. Ovaj ovek nije za vas. Traite nekog ko moe postati va ideal, a vi
moete postati senka. Moete nai mnoge - mnogi uivaju postajui idoli, jer ego se osea
vrlo, vrlo dobro. Kada tako mnogo ljudi imitira osobu, ona se osea divno zbog ega - "Ja sam
ideal toliko mnogo ljudi. Mora biti da sam apsolutno u pravu, inae zato me toliko mnogo
ljudi sledi?" to je vea gomila iza oveka jai ego postaje. Dakle ima ljudi koji bi eleli da ih
imitirate, ali ja nisam jedan od njih, ja sam potpuno suprotan. Ja ne uivam u vaoj imitaciji.
Jednom kad zaponete, veoma mi je ao zbog vas. Ja to obeshrabrujem na svaki nain.
Nemojte me imitirati. Samo posmatrajte, sluajte, oseajte. U ovom sluanju,
posmatranju, oseanju, upravo budite svesni ovde sa mnom, ubrzo e vaa energija zapoeti
da dospeva u vae vlastito sredite. Jer sluajui mene, um se zaustavlja. Posmatrajui, um se
zaustavlja. Bivajui ovde sa mnom, otvoreni, um se zaustavlja. U tom zaustavljanju uma,
fenomen se deava - vi se vraate natrag izvoru vaeg vlastitog bia, vi dospevate u svoj
sopstveni centar. Smetnja uma ne postoji; odjednom vi zadobijate ravnoteu, vi ste
usredsreeni.
A to je ono to bih ja voleo. Od tog ulivanja u va vlastiti izvor i centar, uzdii e se
va ivot. Ne zbog impresija koje ja vama ostavljam; ne elim da ostavim nikakve impresije.
A ako one ostanu, ja nisam odgovoran. Mora da ste uradili neto sami. Mora da ste se
vezivali uz ove rei, impresije. To je suptilno, jednostavno da se bude bez suda, potpuno da se
slua, posmatra, postoji, sedi sa mnom.
Moje govorenje nije nita drugo do izgovor da vam pomogne da sedite pored mene, da
vam pomogne da budete ovde sa mnom. Ja znam, zato to mogu sedeti u tiini, da e onda va
um brbljati. Vi neete biti tihi. Stoga ja moram govoriti tako da ne dozvolim vaem umu da
blebee. Vi postajete privueni, angaovani u sluanju. Um se zaustavlja. U tom procepu vi
stiete do svog vlastitog izvora. Ja vam pomaem da naete svoj vlastiti centar, a to je pravo
uenitvo, sledbenitvo. To je zaista potpuno razliito od onoga ta drugi ljudi misle da je
sledbenitvo. To nije sleenje, to nije imitiranje, to nije stvaranje ideala od majstora. Nije to
nita takve vrste. To je dozvoljavanje majstoru da vam pomogne da se okomite prema svom
vlastitom sreditu.
etvrto pitanje:
Rekli ste da radite ono to odgovara vaoj vlastitoj prirodi. Inae, ja imam tekou u
saznanju da li je ono to inim moja vlastita priroda ili moj ego. Kako ovek razlikuje glas
svoje prirode od mnogih glasova ega?
Kad god sluate glas ega, pre ili kasnije bie nevolje. Upaete u klopku bede. Ovo
morate posmatrati: Ego uvek vodi u nevolju, uvek, neuslovljeno, uvek, kategorino,
apsolutno. A kad god sluate prirodu, ona vas vodi do blagostanja, zadovoljstva, tiine,
blaenstva. Dakle, to treba da bude kriterijum. Moraete da nainite mnoge greke; nema
drugog naina. Morate da posmatrate svoj vlastiti izbor, odakle glas dolazi, a onda morate
videti ta se dogaa - jer plod je kriterijum.
Kada uradite neto, posmatrajte, budite budni. Ako to dovodi do jada, onda znate
dobro da je to bio ego. Onda sledei put, budite paljivi i budni, ne sluajte taj glas. Ako je to
priroda, ona e vas voditi do blaenog stanja uma. Priroda je uvek lepa, ego je uvek ruan. Ne
postoji drugi nain, osim isprobavanja i greaka. Ne mogu vam dati kriterijum, tako da
moete prosuditi sve; ne. Ako je to suptilno i kompleksno, svi kriterijumi e se pokazati
nedovoljnim, podbacie. Moraete da uloite svoje vlastite napore da prosudite. Stoga, kad
god radite neto, sluajte glas iznutra. Primetite ga, obavestite se kuda on vodi. Ako vodi
373
prema bedi, to je bilo sigurno od ega.
Ako vaa ljubav vodi prema nevolji, to je bilo od ega. Ako vaa ljubav vodi do lepog
blagoslova, blagostanja, blaenstva, to je bilo od prirode. Ako vae prijateljstvo, podjednako
vaa meditacija, vodi vas do bede, to je bilo od ega. Da je to bilo od prirode, sve bi se
uskladilo, sve bi postalo harmonino. Priroda je divna, priroda je lepa, ali vi morate to da
odradite.
Uvek nainite napomene ta radite i gde to vodi. Ubrzo ete postati svesni onoga ta je
ego i onoga ta je priroda; ta je realno, a ta je lano. Za to e trebati vreme, paljivost i
posmatranje. I ne obmanjujte sebe - jer samo ego vodi do jada, nita drugo. Ne prebacujte
odgovornost na druge; drugi je nevaan. Va ego vodi do jada, niko drugi vas ne vodi do jada.
Ego, to je kapija pakla, a prirodno, autentino, stvarno koje dolazi iz vaeg sredita, je kapija
za raj. Moraete da je naete i odradite.
Ako to odradite marljivo, ubrzo ete biti apsolutno sigurni ta je od prirode, a ta je od
ega. Onda nemojte slediti ego. Nije potrebno da ulaete nikakav napor, jednostavno ete
slediti prirodu. Prirodno je boansko. I u prirodi je skriveno natprirodno. Ako sledite
prirodno, ubrzo, uskoro, lagano i lagano, ne stvarajui nikakvu buku, odjednom jednog dana
prirodno e nestati i natprirodno e se pojaviti. Priroda vodi do Boga, jer Bog je skriven u
prirodi.
Prvo, budite prirodni. Onda ete ploviti u reci prirodnog. I jednog dana reka e se uliti
u okean natprirodnog.
Peto pitanje:
Rekli ste da nema potrebe da se uzimaju preice. Nisu li vae meditacije preice? Jer
ste rekli ranije da su vae meditacije za postizanje neposrednog skoka.
Direktan skok je najdui put. Jer da bi se bio spreman za neposredan skok, trebae
mnogo godina, ak i mnogo ivota da se bude spreman na to. Stoga, kada ja kaem "direktan
skok," da li ste ga nainili odmah? Jeste li izvrili skok? Samo mojim izgovaranjem toga, vi
ga niste nainili. Ja kaem "trenutno," ali to 'trenutno' za vas moe da uzme mnogo ivota.
Skok nikada nije preica, jer skok nije put. Ima dugih puteva i ima kratkih puteva.
Skok uopte nije put; to je iznenadna pojava. Da budete spremni da skoite, znai da budete
spremni da umrete. Da budete spremni da skoite, znai da budete spremni da skoite u
nepoznato, u nesigurno, u neobeleeno na geografskoj karti. Ta spremnost e oduzeti mnogo,
mnogo godina.
Ne mislite da je trenutan skok preica - on to nije. Preice su kada vam neko kae:
"Uzmite mantru, radite s mantrom petnaest minuta ujutru i petnaest minuta uvee, a onda ne
treba da radite nita drugo. Za petnaest dana vi ete ve biti meditant."
Na Zapadu su ljudi toliko svesni vremena da su uvek rtve. Neko doe i kae: "Ovo je
preica. Moje napredovanje ne ide brzinom volovske zaprege, nego brzinom na mlazni
pogon," kao to kae Maharii Mahe Jogi. On kae: "Ja u vam dati krai put, samo mantru
da je ponavljate petnaest minuta ujutru i petnaest minuta uvee. I za dve sedmice vi ste ve
prosvetljeni."
Na Zapadu su ljudi u tako velikoj urbi; ele instant kafu, ele instant seks, ele instant
Boga; preicu, upakovano, sve na gotovo. Na Zapadu je vreme previe u glavi, previe, a to
stvara mnogo napetosti unutra. Svako moe doi i rei: "Ovo je lek za sve, i sve se moe reiti
za petnaest minuta." A ta radite? Sedite i ponavljate mantru.
Na Istoku su ponavljali mantre milionima godina, i nita se nije dogodilo. A tokom
dve sedmice TM treninga, vi postajete prosvetljeni!? Ovakve vrste gluposti se dogaaju jer ste
vi u urbi. Neko e vas tako eksploatisati.
Jedne noi sam itao knjigu, zbirku malih eseja od Riarda era. Naslov knjige je
"etanja pre mraka"
100
U toj knjizi on se seao sluaja koji se desio njegovim prijateljima.
Prijatelj koji je bio previe opsednut vremenom putovao je vozom. Odjednom je
100
Richard Church: A stroll before the dark.
374
postao svestan da je zaboravio svoj runi sat, stoga je bio vrlo zabrinut. Voz se zaustavio u
maloj stanici. Prijatelj je pogledao kroz prozor dok je nosa prolazio. Pitao je nosaa za
vreme. Nosa je rekao: "Ne znam." Prijatelj je rekao: "ta! Vi sa eleznice, a ne znate koliko
je sati? Nemate li sat na stanici?" Nosa je rekao: "Da, sat postoji. Ali zato bih ja bio brinuo
o vremenu? Sat postoji; ali to nije moj posao."
To je divno, nosa je rekao: "Zato bih se brinuo o vremenu?" Ljudi su zabrinuti oko
vremena, a na Zapadu su previe zabrinuti - vreme, i vreme, i vreme. Oni kau vreme je
novac, a vreme tee, neprekidno izmie iz ruku, zbog toga su potrebne preice. Neko odmah
snabdeva onim to je potrebno.
Vreme ne protie kratko. Vreme je veno; nema urbe. Egzistencija se kree na vrlo
letargian nain. Egzistencija se kree vrlo polako, ba kao to Gang tee u dolinama - lagano,
kao da uopte ne tee. Ipak stie do okeana.
Vreme nije kratko, ne budite u panici. Vremena je dovoljno. Opustite se. Ako se
opustite, ak i najdua staza e postati najkraa. Ako ste u panici, ak i najkraa staza e biti
vrlo duga - jer u panici, meditacija je nemogua. Kada ste u panici, u urbi, sama urba je
barijera. Kada ja kaem: "Nainite skok" - a vi moete skoiti odmah - ja ne govorim o
kraim ili duim putevima. Ja uopte ne govorim o putu, jer skok nije put. Skok je trenutak
hrabrosti - to je iznenadna pojava.
Inae ja ne mislim da vi to moete uraditi odmah sada. Ja u nastaviti da zahtevam:
"Naini skok odmah, to je pre mogue." Ovo neizostavno traenje je da vam pomogne, da se
pripremite za to. Jednog dana moete biti spremni. Neko moe biti spreman ba sada - jer vi
niste novi; za mnogo ivota vi ste ve radili. Kada kaem: "Nainite odmah skok," moe biti
nekog ko je radio za mnogo ivota, i upravo stoji na ivici, nad bezdanom, uplaen. Moda
skuplja hrabrost i uinie skok. Neko ko je vrlo udaljen, mislei da je neposredan skok
mogu, skupie nadu i zapoee da hoda.
Kada ja neto kaem, zamisao je toga da se pomognu mnoge vrste ljudi u raznim
situacijama. Ali moja staza nije preica, jer staza ne moe biti preica. Sama re je varljiva.
ivot ne zna za preice jer ivot nema poetak. Bog ne zna preice. On nije u urbi - venost
je ovde.
Moete to odraditi polagano. I to ste vie strpljivi, sporiji, radite s manje urbe, pre
ete dostii. Ako moete biti tako strpljivi, tako beskonano strpljivi, da uopte niste zabrinuti
za dostizanje, moete dostii ba sada.
375
Poglavlje 5
PRATI-PRASAV:
PRVOBITNI OD DREVNIH
25. aprila 1975. pre podne u Buddha dvorani
II, 9: svarasavahi viduo'pi tatha rudho 'bhiniveah.
Sama sebe pothranjujui, pojavljuje se [ak] i kod mudraca e za ivotom
(abhinivesa).
II, 10: te pratiprasavaheyah sukmah.
One suptilne [zapreke ideelnog realiteta] otklanjaju se [optim]
napredovanjem-protiv-struje (pratiprasava).
II, 11: dhyanaheyastadvrttayah.
[Meutim, kada se zapreke pojavljuju u obliku] funkcionalnih obrta (vriti) valja
ih odstranjivati putem kontemplacije (dhyana).
ivot izgleda kao da je beskrajan lanac patnje. On roenja do smrti ovek pati i pati; i
dalje ovek eli da ivi. On nastavlja vrsto da prianja uz ivot.
Alber Kami je rekao negde, vrlo ispravno: "Jedini metafiziki problem je
samoubistvo." Zato ne izvrite samoubistvo? Ako je ivot patnja, takva beznadena stvar,
zato ne izvrite samoubistvo? Zato uopte postojati? Zato ne biti? U dubini, ovo je zaista
filozofski problem. Inae niko ne eli da umre. ak i ljudi koji izvre samoubistvo, urade to iz
nade da e izvrivi samoubistvo zadobiti bolji ivot, ali vrsto dranje uz ivot ostaje. ak i
sa smru, oni se nadaju.
uo sam o grkom filozofu koji je uio svoje uenike ni o emu drugom osim o
samoubistvu. Naravno, niko ga nikada nije sledio. Ljudi su sluali; bio je ovek velike
sposobnosti jasnog govorenja. ak i dok su ga sluali o samoubistvu izgledalo je lepo; vredan
da se slua - ali niko ga nije sledio. On sam je doiveo duboku starost od devedeset godina.
Sam nije izvrio samoubistvo. Dok je bio na samrtnoj postelji, neko ga je pitao: "Neprekidno
ste uili o samoubistvu. Zato sami niste to uradili?" Stari, umirui filozof je rekao: "Morao
sam biti ovde samo da bih uio ljude."
Prianjanje uz ivot je vrlo snano. Patanjali kae, to je abhinivesha, udnja za
ivotom. Zato ona postoji, ako ima toliko mnogo bede? Ljudi mi dolaze, i s velikim bolom
govore o svojim nevoljama, ali, izgleda nisu spremni da napuste ivot. ak i sa svom tom
bedom, izgleda da je ivot vredan. Odakle dolazi ta nada? To je paradoks koji treba razumeti.
U stvari, vi prianjate uz ivot vie ako ste bedni. to ste vie jadni, vie se vezujete.
ovek koji je srean ne dri se vrsto za ivot. Ovo e izgledati paradoksalno spolja na
povrini, ali ako prodrete dublje, razumeete u emu je stvar. Ljudi koji pate, uvek su puni
nade, optimizma. Oni se uvek nadaju da e neto dogoditi sutra. Ljudi koji su iveli u velikoj
patnji i paklu stvorili su nebo, ideju raja. To je uvek sutra; to nikada ne dolazi. To je uvek tu,
376
visi kao mamac ispred vas negde u budunosti.
101
To je trik uma; nebo - najvei trik uma. Um kae: "Ne brini za danas, sutra je raj.
Proite samo nekako kroz dananji dan. To nije nita u poreenju sa sreom koja vas sutra
eka!" A sutra izgleda da je tako blizu. Naravno to nikada ne dolazi, ne moe doi. Sutra je
nepostojea stvar. ta god doe to je uvek danas, a danas je pakao. Ali um ohrabruje, on mora
da tei inae to bi gotovo bilo nemogue podneti. ovek mora da podnese to.
Kako moete to podneti? Jedini put je nada, nada protiv svih nada, san. San postaje
uteha. San razblauje vae jade danas. San moda nee doi, to nije poenta, ali barem danas
moete sanjati i podneti patnju koja postoji. Moete odloiti. Vae elje mogu nastaviti da
vise tamo u budunosti, neispunjene. Ali sama nada da e sutranji dan doi, i sve e biti u
redu, pomae vam da teglite, da istrajete.
to je vie ovek bedan, vie je ispunjen nadom; to je vie ovek srean, vie je
beznadean. Zbog toga se prosjaci nikada ne odriu sveta. Kako mogu da se odreknu? Samo
Buda, Mahavira - roeni u palatama kao prinevi, odriu se sveta. Oni su bez nade, nema
emu da se nadaju. Sve im je tu, ali ipak postoji patnja. Prosjak se moe nadati, jer niega
nema kod sebe; kada sve bude imao, bie neba i raja i sve e biti srea. On mora da eka i
pravi pripreme za sutra da se dogode. Nita nije preostalo za Budu. Sve je dostupno; sve to je
mogue ve je tu, ve se ima. Zato se onda nadati? emu se onda nadati?
Zbog toga ja stalno insistiram da samo u bogatom drutvu religija postaje mogua.
Siromano drutvo ne moe biti religiozno. Siromano drutvo je obavezno da postane
komunistiko, jer komunizam je nada za sutra, za raj. "Sutra e biti sve raspodeljeno
podjednako, sutra nee biti bogatih ljudi, i nee biti siromanih ljudi, sutra je revolucija.
Sunce e se roditi i sve e biti lepo. Tama je jedino danas. Morate to jednostavno da toleriete,
i borite se za sutra." Siromano drutvo je obavezno da bude komunistiko.
Samo bogato drutvo poinje da osea beznadenost. A kada ponete da oseate
beznadenost u ivotu, prava nada postaje mogua. Kada se oseate vrlo frustrirani s ivotom,
prava nada postaje mogua. Kada se oseate vrlo frustrirani sa ivotom, da ste na ivici da
poinite samoubistvo, vi ste spremni da napustite itavu ovu bedu. Samo u trenutku krize
transformacija je mogua.
Samoubistvo i sadhana su dve alternative. Kada ste spremni da izvrite samoubistvo,
spremni ste da budete preobraeni - nikada pre toga. Kada ste spremni da napustite ceo ivot i
sve njegove nevolje, samo onda postoji mogunost da moete biti spremni da preobrazite
sebe. Preobraaj sebe je pravo samoubistvo. Ako ubijete svoje telo, to nije pravo
samoubistvo. Dobiete drugo telo ponovo, jer um ostaje stari. Da se ubije um pravo je
samoubistvo, a to je ono za ta je yoga: ubijanje uma, postizanje najvieg samoubistva. Odatle
onda nema povratka natrag.
102
Inae ovek se vezuje uz ivot jer je jadan. Vi biste mislili drugaije: da jadan ovek
ne treba da se vezuje uz ivot. ta mu je to to mu je ivot dao? Zato bi se on vrsto drao
ivota? Mnogo puta mora da vam je dola ideja, videvi prosjaka na ulici, na dnu, slepog, koji
pati od gube, bez noge, bez ruku; mora da je prola misao kroz va um: "Zato se ovaj ovek
vrsto dri za ivot? Zato je jo tu ostao? Zato ne izvri samoubistvo i okona to?"
Seam se u mom detinjstvu prosjaka bez nogu koji je obino dolazio. U malim
kolicima ga je vozila ena. Bio je slep, celo telo mu je smrdelo na le. Niste mogli da priete
blizu njega. Patio je od neizleive gube - gotovo mrtav, devedeset devet posto mrtav, samo
jedan posto iv, ali diui nekako. Obino sam mu davao neto. Jednog dana sam ga pitao, ba
iz radoznalosti: "Zato ivi - za ta? Zato ne izvri samoubistvo i ne okona takav bedan
ivot?" Naravno, on se naljutio. Rekao je: "ta govori?" Bio je ljut. eleo je da me gaa
svojim tapom.
Vama se moe initi da jadan ovek treba da izvri samoubistvo, ili barem razmiljati
da okona ivot. Ali nikada - jadan ovek nikada ne misli o tome, ne moe. Beda stvara svoju
kompenzaciju, beda stvara svoj protivotrov. Nebo ili raj, je protivotrov - "Sutra, sve e biti u
redu. Samo je to pitanje malo vie strpljenja."
101
Visi kao argarepa na tapu i vodi nas u iluziju budunosti.
102
U preporaanje.
377
Prosjak uvek ivi u budunosti. I vi ste prosjak ako ivite u budunosti. To je
kriterijum da se prosudi, da li je ovek car ili prosjak: ako ivite u budunosti vi ste prosjak;
ako ivite upravo ovde, sada, vi ste car.
ovek koji je blaen ivi ovde i sada. On ne brine o budunosti. Budunost ne znai
nita; budunost za njega nema znaenje. Budunost je zapravo nepostojea; ovaj trenutak je
jedina egzistencija. Ali to je mogue samo za blaenog oveka. Za jadnog oveka, kako ovaj
trenutak moe biti jedina egzistencija? Onda e to biti previe - nepodnoljivo, nemogue. On
mora da kreira budunost. On mora da kreira san negde, da kompenzira, nadoknadi za patnju.
to je dublja patnja, vie je nade. Nada je kompenzacija. Bedan ovek nikada ne
izvrava samoubistvo, bedan ovek nikada ne dolazi do religije. Jadan ovek se vrsto dri uz
ivot. to ste vie sreni, vie ete biti spremni da ostavite ivot u svakom trenutku - u
svakom trenutku, bez prianjanja. Moete ostaviti svoj ivot ba kao iznoenu odeu; to uopte
ne znai nita.
Ne samo to; ako ste zaista blaeni i smrt kuca na vaa vrata, vi ete joj iskazati
dobrodolicu. Vi ete zagrliti smrt, i time transcendirati smrt. Dopustite mi da ponovim: smrt
dolazi i kuca na vaa vrata, i ako se bojite i skrivate negde u uglovima, u ormarima,
zapomaete i elite da ivite malo vie, vi ste rtva. Moraete da umrete mnogo puta.
Kukavica umire hiljadama puta. Ali ako moete otvoriti vrata, iskazati dobrodolicu smrti kao
prijatelj, zagrliti smrt, time ete transcendirati smrt. Sada ste besmrtni. Po prvi put, sada
postiete ivot koji nije patnja, ivot o kome Isus govori; ivot u izobilju; ivot o kome Buda
govori, ivot ekstaze ili nirvane; ivot o kome Patanjali govori, veni ivot, izvan vremena i
prostora, izvan smrti.
Beda stvara svoju vlastitu kompenzaciju. Jednom kada ste uhvaeni u zamku, to vie
prianjate uz ivot, vie ete postati jadni. To je drugi deo; to se vie vrsto drite uz ivot,
vie ete patiti jer prianjanje samo stvara jad, vezivanje uz ivot stvara vie frustracija. Kada
ne prianjate uz neto, ako je to izgubljeno vi niste jadni. Kada se vezujete za jednu stvar i ona
se izgubi, vi poludite. to vie i vie prianjate uz ivot, svakog dana ete otkriti da vie i vie
patite. Bol se dodaje vaem postojanju vie i vie. Dolazi trenutak kada niste nita do bol,
vritea agonija. A kada se to dogodi, vi prianjate jo vie. To je izopaeni krug.
Jednostavno posmatrajte itavu pojavu. Zato se vezujete? Vezujete se zato to jo
niste mogli da ivite. itavo vezivanje pokazuje da vi niste jo bili u stanju da ivite, iveli ste
mrtav ivot, jo niste bili sposobni da uivate blagoslove ivota, bili ste neosetljivi, iveli ste
zatvoren ivot. Niste bili u stanju da dodirnete cvee, nebo, ptice. Niste bili u stanju da teete
s rekom ivota; vi ste zamrznuti. Zato to ste zamrznuti i ne moete iveti, vi ste jadni. Zato
to ste jadni vi se bojite smrti ako smrt doe upravo sada, jo niste proiveli ivot, a zavrili
ste ga.
Postoji jedna stara pria. U danima iz Upaniada, bio je veliki kralj Jaati. Njegova
smrt je dola. Imao je sto godina. Kada je smrt dola poeo je da jeca i lije suze. Smrt ree:
"Ovo ti ne prilii; velikom caru, hrabrom oveku. ta radi? Zato plae i lije suze kao dete?
ta ti se dogodilo?" Jaati ree: "Ti si dola a ja jo nisam spreman da odem. Molim te daj mi
malo vie vremena tako da mogu iveti. Radio sam mnoge stvari, borio sam se u mnogim
ratovima. Sakupio sam veliko bogatstvo, stvorio sam veliko kraljevstvo. Mnogo sam uveao
oevo bogatstvo, ali nisam iveo. U stvari, nije bilo vremena da ivim, a ti si dola. Ne, to nije
pravedno. Daj mi malo vie vremena!" Smrt ree: "Ali ja moram uzeti nekoga. U redu,
nainimo nagodbu. Ako je neko od tvojih sinova spreman da umre za tebe, ja u uzeti njega."
Jaati je imao sto sinova, hiljade ena. Zatraio je da se pozovu njegovi sinovi. Stariji
sinovi nisu posluali. Oni su i sami bili u zrelim godinama, i bili su u istoj zamci. Jedan od
njih, najstariji, imao je sedamdeset. Rekao je: "Ali ja takoe nisam iveo. ta je sa mnom?
Barem si iveo sto godina, ja sam iveo samo sedamdeset. Treba da mi se da jo malo vie
prilike." Najmlai, koji je imao samo esnaest, doao je ocu, dodirnuo njegova stopala i rekao:
"Ja sam spreman." ak i smrt je osetila sauee prema ovom deaku. Smrt je znala da je on
nevin, nije iskusan na putevima sveta, i da ne zna ta ini. Smrt je apnula u uho deaka: "ta
to radi. Ti si budala. Pogledaj svog oca. U stotoj godini nije spreman da umre, a ti ima samo
sedamnaest! Nisi ak ni dotakao ivot!" Deak je odgovorio: "ivot je zavren. Kada moj otac
378
u stotoj osea da jo nije bio u stanju da ivi, onda ta je poenta? ak i ako ivim sto godina,
to e biti isto. Bolje je da mu prepustim da ivi moj ivot. Ako se on ne moe naiveti u sto
godina, onda je cela stvar besmislena."
Sin je umro, a otac je iveo jo sto godina. Ponovo je smrt pokucala, i opet je on poeo
da plae i lije suze. Rekao je: "Ja sam potpuno zaboravio. Opet sam uveavao bogatstvo, irio
kraljevstvo, i sto godina je prolo kao u snu. Ti si opet ovde, a ja nisam iveo." I ovo se
nastavljalo.
Smrt je stalno dolazila i uzimala po jednog od sinova. Jaati je iveo vie od hiljadu
godina.
Lepa pria, ali isto se opet dogaa. Hiljadu godina je prolo i smrt je dola. Jaati je
drhtao, lio suze i jecao. Smrt je rekla: "Ali sada je previe. iveo si hiljadu godina, a opet
kae da nisi mogao da ivi." Jaati ree: "Kako ovek moe iveti ovde i sada? Ja uvek
odlaem; sutra i sutra. A sutra - iznenada si ti ovde."
Odlaganje ivota jedini je greh koji ja mogu nazvati grehom. Ne odlaite. Ako elite
da ivite, ivite ovde i sada. Zaboravite prolost, zaboravite budunost; ovo je jedini trenutak,
ovo je jedini egzistencijalni trenutak - ivite ga. Jednom kada je izgubljen on se ne moe
povratiti, ne moete ga povratiti natrag.
Ako ponete da ivite u sadanjosti, neete misliti o budunosti i neete se vrsto
vezivati uz ivot. Kada ivite, upoznali ste ivot, zadovoljni ste, prezasieni ste. itavo vae
bie i postojanje osea se blaenim i blagoslovljenim. Nema potrebe ni za kakvom
kompenzacijom. Nije potrebno da smrt doe posle sto godina i vidi vas kako drhtite, lijete
suze i jecate. Ako smrt doe ba sada vi ete biti spremni; iveli ste, uivali ste, proslavljali
ste. Jedan trenutak da se stvarno bude iv dovoljan je, a hiljadu godina nestvarnog ivota nije
dovoljno. Hiljadu, ili milion godina neivljenog ivota nisu vredne panje; i ja u vam rei,
jedan trenutak proivljenog iskustva je venost u sebi. To je izvan vremena; dotiete samu
duu ivota. A onda nema smrti, nema briga, nema vezivanja. Moete ostaviti ivot svakog
trenutka i znate da nita nije preostalo. Uivali ste ga do same punine, do same granice.
Preplavljeni ste njim, vi ste spremni.
ovek koji je spreman da umre u raspoloenju snanog slavljenja, jeste ovek koji je
zaista iveo. Prianjanje uz ivot pokazuje da niste bili sposobni da ivite. Prihvatanje smrti
kao dela ivota pokazuje da ste iveli dobro. Vi ste zadovoljni. Sada ujte Patanjalijevu
sutru. To je jedna od najdubljih (sutri), vrlo, vrlo znaajna za vas.
Proticanje kroz ivot je strah od smrti, vezivanje uz ivot; a to preovladava kod svih,
ak i kod uenih.
To je proticanje kroz ivot. Ako posmatrate svoj um, ako prouavate sebe, nai ete da
bilo budni ili ne, strah od smrti neprekidno postoji. ta god da radite, strah od smrti je tu. U
bilo emu da uivate, upravo iza ugla senka smrti je uvek tu, istrajava. Ona vas sledi. Gde god
da idete, idete s njom. To je neto u vama. Ne moete to ostaviti spolja, ne moete pobei od
toga; strah od smrti ste vi.
Odakle dolazi taj strah od smrti? Jeste li poznavali smrt ranije? Ako niste znali smrt
ranije, zato se bojite nje, neega to ne znate? Ako pitate psihologe oni e rei: "Strah je
bitan ako znate ta je smrt. Ako ste nekad umrli ranije, strah izgleda da je od vanosti." Ali vi
ne znate smrt. Ne znate da li e ona biti bolna, ili e biti ekstatina. Onda zbog ega se bojite?
Ne, strah od smrti nije stvarno strah od smrti, jer kako se moete bojati neega to je
nepoznato, to uopte nije poznato? Kako se moete uplaiti neega to vam je apsolutno
nepoznato? Strah od smrti nije stvarno strah od smrti. Strah od smrti je u stvarnosti prianjanje
uz ivot.
ivot postoji i vi znate dobro da ga ne ivite, on vas zaobilazi. Reka vas zaobilazi, vi
stojite na obali, a ona neprekidno ide izvan vaih ruku. U osnovi strah od smrti je strah da ste
nesposobni da ivite a ivot prolazi. Ubrzo, vie vremena nee preostati, a vi ste ekali, uvek
ste se pripremali. Opsednuti ste sa pripremama.
Sluao sam o nemakom nauniku koji je sakupio jednu od najveih biblioteka u
379
svetu, iz svih zemalja, na svim jezicima. Nikada nije mogao da proita ni jednu jedinu knjigu,
jer ih je uvek sakupljao; putovao bi u Kinu da nae vrlo retku knjigu napisanu na ljudskoj
koi, onda je jurio u Burmu, onda je dolazio u Indiju, onda u Cejlon, onda u Avganistan -
celog svog ivota. Ubrzo je imao sedamdeset godina, sakupio je veliku kolekciju knjiga,
retkih knjiga. Uvek je odgaao itanje, dok biblioteka ne bude kompletna. I smrt je dola.
Kada je umirao, poeo je da lije suze iz svojih oiju. Pitao je prijatelja: "ta da radim sada?
Vremena nije preostalo. Biblioteka je spremna, ali ivot je potroen. Uini neto! Dohvati
neku knjigu iz biblioteke, proitaj neto iz nje tako da mogu neto razumeti. Da barem malo
mogu biti zadovoljan." Prijatelj je otiao do biblioteke, dohvatio jednu knjigu, vratio se natrag
- ali naunik je bio mrtav.
Ovo se deava svakome, gotovo svakome; vi nastavljate da se pripremate za ivot.
Mislite da prvo milion stvari treba pripremiti, a onda ete uivati, onda ete iveti - ali dotle
ivot proe. Pripreme su izvrene, ali nema ko da uiva u njima. Ovo je strah, vi znate to
duboko dole u svom stomaku, oseate to; da ivot protie, svakog trenutka umirete, svakog
trenutka umirete.
Ne dolazi strah od smrti negde u budunosti i unitava vas. To se dogaa svakog
trenutka. ivot se kree, a vi ste apsolutno nesposobni i zatvoreni. Vi ve umirete. Onog dana
kada ste se rodili, vi zapoinjete da umirete. Svaki trenutak ivota je takoe i trenutak smrti.
Strah nije od nepoznate smrti koja eka u budunosti, strah je prisutan odmah sada. ivot
istie iz ruku, a vi izgleda da ste nesposobni, ne moete uiniti nita. Strah od smrti je u
osnovi strah od ivota, koji istie iz vaih ruku.
Onda se plaite, vi se vezujete uz ivot. Inae vezivanje nikada ne moe postati
slavljenje. Vezivanje je naporno, prianjanje je strasno. to vie prianjate uz ivot, vie ete
postati nesposobni.
Na primer, vi volite enu, vezujete se za nju. to se vie vezujete, vie ete prisiljavati
enu da pobegne od vas, jer e vae vezivanje njoj postati teret. to vie pokuavate da je
posedujete, vie e ona misliti kako da se oslobodi, kako da ode od vas. A ja vam kaem,
ivot je ena; ne prianjajte uz njega. On sledi one koji se ne vezuju uz njega. Dolazi u izobilju
onima koji ne prianjaju uz njega. Ako prianjate, smo prianjanje odvraa ivot, vae
siromatvo odvraa ivot.
Budite car, budite vladar. ivite ivot, ali se ne vezujte uz njega, ne prianjajte ni uz
ta. Vezivanje ini ivot runim i napornim. Vezivanje vas ini prosjakom, a ivot je za one
koji su carevi, ne za one koji su prosjaci. Ako prosite neete dobiti nita. ivot daje mnogo
onima koji nikada ne prose. ivot postaje neprekidan blagoslov onima koji ostaju nevezani za
njega. ivite ga, uivajte u njemu, slavite ga, ali ne budite bedni, ne vezujte se uz njega. Ovo
prianjanje uz ivot daje vam strah od smrti, jer to se vie vezujete, vie vidite da ivota nema
- on odlazi, odlazi, odlazi. Onda se javlja strah od smrti.
Teenje kroz ivot je strah od smrti, vezivanje uz ivot; a to preovladava kod svih, ak
i kod uenih.
Jer ueni su ba isto tako bedasti kao vi. Ueni nisu nauili nita. U stvari, oni su samo
zapamtili stvari. Veliki naunici, panditi, oni znaju mnogo o ivotu, ali ne znaju ivot. Oni
mnogo znaju o ovome, o onome. Kreu se okolo i okolo, nikada ne prodiru u sredite. Kao da
su uplaeni, a ponekad ak vie uplaeni od vas, jer su proerdali svoje ivote u reima. Rei
su upravo mehurii. Oni su akumulirali mnogo znanja, ali ta je znanje u poreenju sa
ivotom?
Moete znati mnoge stvari o ljubavi bez poznavanja ljubavi. U stvari, ako znate
ljubav, kakva je potreba da se zna o ljubavi? Moete znati mnoge stvari o Bogu, bez
poznavanja Boga. Zapravo, ako znate Boga, ta vam treba da znate o Bogu? To e bili
luckasto, glupo. Uvek zapamtite da znati o neemu nije poznavati neto. Znati o neemu je
samo kretanje u krugu, nikada nije dodirivanje sredita. Patanjali kae: "ak i uenim, koji
su upueni u spise, teologije, koji mogu diskutovati, raspravljati za itave ivote, mogu
razgovarati i razgovarati, dokazivati o milionima stvari, u meuvremenu ivot protie pored
380
njih. Pie ivota oni nisu okusili. Oni ne znaju ta je ivot. iveli su u reima, lingvistikim
igrama. Oni e takoe biti uplaeni."
Stoga zapamtite, vede i biblije nee pomoi; korani i dhammapade nee pomoi.
Znanje nije od koristi kada je u pitanju ivot. Moete postati veliki naunik, ili veliki filozof,
veliki teolog, ili veliki matematiar, ali to ne znai da vi znate ivot. Znati ivot potpuno je
razliita dimenzija.
Znati ivot znai da se on ivi, da se ne bude uplaen od kretanja u nesigurnosti, jer
ivot je nesigurna pojava; da se kree u nepoznatom jer ivot je svakog trenutka nepoznat; on
se uvek menja i postaje nov; da se postane putnik u nepoznatom i da se kree s ivotom gde
god da on vodi; da se postane lutalica.
Za mene je to znaenje sannyase; da se bude uvek spreman da se napusti poznato, i
udobnost znanog, i da se kree u nepoznatom. Naravno, s nepoznatim ima nesigurnosti,
neprilika, neudobnosti. Da se kreete u nepoznatom znai da se kreete u opasnom. ivot je
opasan; pun je opasnosti i rizika. Zbog ovoga ljudi poinju sami da se zatvaraju. ive u
zatvorima, elijama - tami, ali udobno. Pre nego to smrt doe, oni su ve mrtvi.
Zapamtite, ako izaberete udobnost, ako izaberete sigurnost, ako izaberete poznato,
onda neete izabrati ivot. ivot je nepoznata pojava. Moete ga iveti, ali ga ne moete
posedovati u svojim rukama, ne moete se vezati uz njega. Moete se kretati s njim, gde god
da on vodi. Morate postati kao beli oblak, kreui se gde god ga ivot vodi, ne znajui gde
ide.
ivot nema cilj. Ako ste u potrazi za odreenim ciljem neete biti sposobni da ivite.
ivot je besciljan. Zbog toga je beskonaan, zbog toga je putovanje beskrajno. Inae, cilj
ivota e biti dostignut, a onda ta ete initi kada se cilj dostigne?
ivot nema cilj. Vi postiete jedan cilj, a hiljadu novih ciljeva su ispred. Vi se popnete
na jedan vrh, i mislite da je to poslednji: "Odmoriu se." Ali kada dosegnete vrhove, mnogo
vie vrhova se otkrivaju, vii vrhovi jo postoje. Uvek je tako; nikada ne dolazite do kraja. To
je znaenje da je Bog beskonaan, da je ivot beskrajan; nema poetka i nema kraja. Uplaeni,
zatvoreni u sebe, odvojeni unutra, vi ete se vezati, a onda ete biti jadni.
Kretanje kroz ivot je strah od smrti, prianjanje uz ivot, a to preovladava kod svih,
ak i kod uenih.
Bez poznavanja smrti vi ste uplaeni. Neto mora postojati duboko unutra, a to je ova
stvar: va ego je lana pojava. To je kombinacija odreenih stvari; nema sadraj u sebi, nema
sredite. Ego se plai smrti. To je ba kao kada malo dete naini kuu od karata i plai se,
plai se povetarca da ne ue unutra. Dete se boji da drugo dete moe prii blizu kue. Ono se
boji sebe, jer ako uini neto, kua moe odmah pasti.
Vi nainite kuu od peska; i uvek ete se bojati. Nema kamena u temeljima. Oluja
doe i vi drhtite, jer cela vaa kua se trese; svakog trenutka moe pasti. Ego je kua od
karata, i vi se plaite. Ako zaista znate ko ste, strah iezava, jer sada ste stena beskonanog,
besmrtni.
Ego e umreti jer je on ve mrtav. On nema svoj vlastiti ivot; on reflektuje samo va
ivot. On je kao ogledalo. Vae bie je veno. Zbog toga se ak i ueni boje smrti, jer ue da
ne moete znati svoje bie. Bie se upoznaje pomou oduavanja, ne pomou uenja. Treba
potpuno da ispraznimo svoj um. Ispranjeni potpuno ak i vaeg oseanja sebe, ispranjeni,
odjednom u toj praznini vi oseate po prvi put bie, postojanje. To postojanje je beskonano.
Nikakva smrt mu se ne moe dogoditi. Samo to bie, ili bivanje, moe zagrliti smrt, i onda
saznajete da ste besmrtni. Ego se plai.
Patanjali kae: Izvori pet napasti, klesha, mogu biti ukinuti i uklonjeni njihovim
razlaganjem unanatrag, na njihov poetak.
Prati-prasav; ovo je vrlo, vrlo znaajan proces, postupak prati-prasav. To je postupak
ponovnog apsorbovanja natrag u uzroku, proces involucije. Mora da ste uli ime Danov,
oveka koji je ponovno otkrio primarnu terapiju. Primarna terapija je deo prati-prasava. To
je jedna od najstarijih tehnika Patanjalija. U primarnoj terapiji, Danov ui ljude da se vrate
natrag u svoje detinjstvo. Ako tamo ima neega, neka nevolja, neki problem, onda se vratite
natrag iskonskom izvoru, odakle je to zapoelo. Jer vi moete nastaviti da pokuavate reiti
381
problem, ali dok ne odete do korena, to se ne moe reiti. Posledice ne mogu biti reene, one
moraju biti prinuene na povratak natrag do uzroka. To je ba kao da postoji drvo, a vi ne
elite to drvo, ali nastavljanjem da reete grane, lie, opet vie grana izrasta. Odseete jedan
list, tri lista dou. Morate otii do korena.
Na primer, doe ovek koji se plai ena. Mnogi ljudi mi dolaze. Oni kau da se boje
ena, veoma se boje. Zbog tog straha, ne mogu ostvariti sadrajan odnos, ne mogu biti u vezi;
strah uvek postoji. Kada ste u strahu, uzajamni odnos e biti pokvaren strahom. Neete moi
da se kreete potpuno. Biete u vezi polovino, uvek se plaei; postoji strah da budete
odbaeni, strah da ena moe rei ne. A postoje i drugi strahovi. Ako ovaj ovek nastavi da
proba metode Emila Kuea,
103
ako on nastavlja da ponavlja: "Ja se ne bojim ena, i svakim
danom postajem bolji," ako pokuava takve stvari, on moe privremeno da prigui ili savlada
strah, ali strah e postojati i stalno e dolaziti.
U primarnoj terapiji, on mora da bude "baen unatrag." ovek koji se boji ene
pokazuje da mora da je imao neko iskustvo s majkom, koje je prouzrokovalo strah, jer majka
je prva ena. Celog svog ivota moete biti u vezi s mnogim enama kao to je supruga,
ljubavnice, kao keri, kao prijateljica, ali lik majke e uporno ostajati. To je vae prvo
iskustvo. Cela struktura vaih odnosa sa enama bie zasnovana na tom temelju; i taj temelj je
va odnos sa vaom majkom. Stoga ako se mukarac boji ene mora da bude odveden natrag,
mora da "iskorai" unatrag u seanju, mora da ode natrag i nae primarni izvor odakle je strah
zapoeo. To moe biti neki obian dogaaj, vrlo beznaajan, moda je potpuno zaboravio na
to. Ali ako se vrati unatrag, negde e pronai ranu.
eleli ste da vas voli majka, kao to svako dete eli, ali majka nije bila zainteresovana.
Bila je zaposlena ena. Morala je da poseuje mnoge organizacije, klubove, ovo i ono. Nije
bila spremna da vam da svoju dojku, jer je elela skladnije telo. elela je da njene grudi budu
netaknute, i da ih ne unitite. elela je da njene grudi uvek budu mlade, tako da vam je
uskratila dojku. Ili su postojali drugi problemi u vaem umu. Niste bili prihvaeno dete; doli
ste kao teret, nikada eljeni na prvom mestu. Ali ta pilula nije delovala i vi ste roeni. Ili, ona
je mrzela mua a vi ste imali lice supruga - duboka mrnja, ili neto drugo. Ali vi morate da se
vratite natrag i morate opet postati dete.
Zapamtite, nijedan period ivota se nikada ne gubi. Vae dete je jo unutar vas. Nije da
dete postaje mladi ovek, ne. Dete ostaje unutra, mladi ovek je nametnut iznad njega, onda je
stari ovek nametnut iznad mladog oveka, sloj po sloj. Dete nikada ne postaje mlad ovek.
Dete ostaje tu, a sloj mladog oveka dolazi iznad njega. Mladi ovek nikada ne postaje star;
drugi sloj, starog doba, dolazi iznad njega. Postaje kao luk - mnogi slojevi postoje - i ako vi
prodirete, svi slojevi su jo tu, netaknuti.
U primarnoj terapiji Danov pomae ljudima da se vrate natrag i postanu opet dete.
Oni udaraju nogom, plau, oni vrite, a vritanje vie nije iz sadanjosti. To ne pripada
sadanjem oveku, to pripada detetu koje je skriveno u pozadini. Kada taj vrisak, primarni
krik doe, mnoge stvari se odmah preobraavaju.
Ovo je jedan deo metoda prati-prasav. Danov moda nije bio svestan da je
Patanjali, gotovo pre pet hiljada godina, uio sistem u kome svaka posledica treba da se vodi
do uzroka. Samo uzrok moe biti razreen, rastvoren. Moete presei korenje, i onda e drvo
umreti. Inae ne moete presei grane i nadati se da e drvo uginuti. Drvo e bujati vie.
"Prati-prasav" je lepa re: "prasav" znai roenje. Kada se dete rodi to je "prasav".
Prati-prasav znai vi ste opet roeni u harmoniji, vraate se natrag do samog roenja, do
traume kada ste bili roeni, i ivite to ponovo. Zapamtite, vi se ne seate toga, vi ivite to, vi
ponovo proivljavate to.
Seanje je razliito. Vi se moete seati, moete sedeti mirno, ali ostajete ovek koji
jeste; seate se da ste bili dete a vaa majka vas je jako udarila. Ta rana je tu, ali to je seanje.
Seate se dogaa, kao da se dogodilo nekome drugom. Da to ponovo proivite jeste prati-
prasav. Da ponovo iskusite to znai da opet postajete dete. Ne da se vi seate, vi opet
postajete dete, opet to ivite. Majka vas udara ne u seanju, majka vas opet udara ba sada;
103
Emile Coue.
382
rana, ljutnja, antagonizam, vae povlaenje, odbacivanje, i vaa reakcija, kao da se cela stvar
dogaa ponovo. Ovo je prati-prasav. A to nije samo kao primarna terapija, nego kao
metodologija za svakog tragaoca ko je u potrazi za izobilnim ivotom, za istinom.
Ovo su pet napasti: avidya, nedostatak svesnosti; asmita, oseanje ega; raga, vezanost;
dwai, antipatija; i abhinivesha, udnja za ivotom. Ovo su pet nevolja.
Izvori pet nevolja, klesha mogu biti uklonjeni rastvarajui ih unatrag do njihovog
ishodita.
Poslednja je abhivesha; udnja za ivotom, prva je nedostatak svesnosti. Poslednja
treba da bude razloena u prvoj, poslednja mora biti dovedena do prve. Sada se kreite
unatrag; vi imate udnju za ivotom, vi prianjate uz ivot. Zato? Patanjali kae: "Idi
natrag." Zato prianjate uz ivot? Zato to ste jadni. Beda je stvorena od dwaia - nasilja,
ljubomore, ljutnje - odvratnosti. Kako moete iveti ako imate takve negativne stvari oko
sebe? Kroz ove negativnosti, gde god da pogledate, ivot ne izgleda da je vredan ivljenja.
Gde god da pogledate kroz negativnost, sve izgleda tamno, sumorno, pakao. udnja za
ivotom mora da bude rastvorena unatrag, onda ete nai dwaie. Ako idete na dole, unatrag,
onda ete pronai slojeve antipatije, odvratnosti. Zbog toga niste mogli da ivite. Sva drutva,
kulture, iznuuju mnoge odvratnosti u vama.
Ako itate hindu spise ili ainske spise, oni ue odvratnosti, antipatiji. Oni kau da ako
ste u ljubavi sa enom, prvo treba uvideti ta ena jeste. ta je ena? Upravo struktura od
kostiju, mesa, krvi, sluzi, gadnih stvari. Pogledajte unutranji sadraj ene; lepota je
povrinska. A u pozadini koe sve je runo, odvratno.
Ako su vas uili takvi ljudi, kad god ste u ljubavi, neete biti sposobni da volite enu
jer odvratnost e dolaziti. Osetiete da se javlja odvratnost, a kako je ljubav mogua sa
antipatijom? Ako su vas uili ovi stranci koji truju svaki izvor ivota, vi ete biti jadni. Bez
ljubavi, kako moete biti sreni? Vi ete biti jadni. Kada ste jadni, vi ete se vezivati uz ivot.
Stoga Patanjali kae: "Vezivanje uz ivot je najvii sloj. Idite dublje; iza njega ete
nai sloj odvratnosti, dwaie". Ali zato ste vi ogranieni, sputani? Idite dublje i nai ete
vezanost. Privueni ste prema stvari, a ako ste privueni, samo onda moete biti sputani.
Privlanost moe stvoriti ograniavanje, sputanost je drugi pol privlanosti. Idite dublje -
drugi sloj koji naete je asmita, oseanje ega "ja jesam". A to "ja" postoji kroz vezanost i
odvratnost. Ako, rag, dwai, privlanost i odvratnost otpadnu oboje, "ja" ne moe tu opstati.
"Ja" e otpasti s tim.
Vi, va ego, postojite kroz vae ideje o dobrom i loem, ideje o ljubavi i mrnji, ideje o
tome ta je lepo a ta runo. Dualnost stvara ego. Dakle iza dualnosti rag i dwai, nai ete
ego. Zato taj ego postoji? Patanjali kae: "Idi jo dublje i nai e nedostatak svesti. Koren
uzroka itave bede ivota jeste nedostatak svesti. To je uzrok, osnovni uzrok cele stvari. Vi ne
moete nai to kod abhiniveshe, kod udnje za ivotom; ona je plod, cvet, poslednja pojava. U
stvari to nije uzrok. Vratite se, odustanite.
Izvori pet napasti mogu biti uklonjeni razlaui ih unazad do njihovog ishodita.
Jednom kada znate uzrok, sve se razlae. A ovo je uzrok... nedostatak svesnosti. ta da
se radi? Ne borite se s vaim prianjanjem, ne borite s vaim vezivanjem i odbijanjem, ne
borite se s egom. Samo postanite sve vie i vie svesni. Samo postanite sve vie budni,
paljivi, promiljeni. Pamtite sve vie i vie i postanite budni. Sama ta budnost e razloiti
sve. Jednom kada je uzrok razloen, posledica nestaje.
Obina moralnost ui vas promenama na povrini. Takozvane religije ue vas kako da
se borite sa posledicama. Patanjali vam daje ba nauku o religiji, sam koren uzroka moe biti
rastvoren. Morate biti vie svesni. ivite ivot s budnou; to je cela poruka. Ne spavajte kao
pospan ovek, ili kao to pijanice ive u hipnozi. Budite svesni svega to radite. Uinite to, ali
inite sa potpunom svesnou. Odjednom ete videti da mnoge stvari nestaju.
Lopov je doao kod budistikog mistika Nagarune. Lopov je rekao: "Sluajte, bio
383
sam kod mnogih uitelja i mnogih majstora. Svi me oni znaju jer sam uveni lopov, u stvari,
glavni lopov ovog kraljevstva, stoga sam svuda skroz poznat. Upravo onog trenutka kada bih
stigao kod njih oni bi rekli: 'Prvo mora ostaviti krau, pljakanje ljudi. Prvo odbaci svoj
nain ivota, i onda moe postati uenik.' Ali ja to ne mogu uiniti. Tako se stvar odmah
zaustavlja. Sada sam doao kod vas. ta vi kaete?"
Nagaruna je rekao: "Onda mora da si otiao kod lopova, ne kod majstora. Zato bi
majstor brinuo o tome da li krade ili ne krade? Mene to ne zanima. Uradi jednu stvar,
nastavi da krade, pljaka ljude - ali ih pljakaj sa svesnou." Lopov je rekao: "To mogu
uraditi." I bio je uhvaen, zaustavljen.
Posle dve sedmice, doao je natrag Nagaruni i rekao: "Vi ste varalica, podvalili ste
mi. Prole noi sam po prvi put uao u kraljevu palatu, meutim zbog vas sam pokuao da
budem budan, oprezan. Otvorio sam riznicu. Hiljade dragocenih dijamanata je tamo bilo, ali
zbog vas sam morao izai iz palate praznih ruku." Nagaruna je rekao: "Kai mi ta se
dogodilo?" Lopov je rekao: "Kad god bih bio svestan i pokuavao da uzmem te dijamante,
ruka se ne bi pokretala. Ako bi se ruka pokretala, onda ja nisam bio svestan. Za dva, tri sata,
ja sam se trudio. Pokuavao sam da budem svestan i uzmem te dijamante, ali je to bilo
nemogue. Mnogo puta sam uzeo te dijamante, ali nisam bio svestan kako ste rekli, pa sam
morao da ih vratim natrag. Kad god bih bio svestan, moje ruke se ne bi kretale." Nagaruna je
rekao: "To je cela stvar. Ti si razumeo poentu."
Bez budnosti ili svesnosti, vi moete biti ljuti, nasilni, posesivni, ljubomorni. To su
izdanci ali ne korenje. Sa budnou vi ne moete biti ljuti, ne moete biti ljubomorni, ne
moete biti agresivni, nasilni, lakomi. Obina moralnost vas ui da ne budete pohlepni, da ne
budete ljuti. To je obina moralnost. Ona ne pomae mnogo. U najboljem sluaju, stvara se
malo potisnuta, ili priguena linost. Pohlepa ostaje, ljutnja ostaje, ali vi moete imati malo
drutvene moralnosti. To vam moe pomoi kao podmazivanje u drutvu, ali nita se sutinski
ne dogaa.
Patanjali ne ui obinoj moralnosti. Patanjali ui samom korenu religije, ba nauku
religije. On kae: "Svedite svaku posledicu do uzroka." Uzrok je uvek nebudnost, nesvesnost,
avidya. Postanite svesni, i sve nestaje.
Spoljanji izrazi pet napasti nestaju kroz meditaciju.
Ne treba da brinete o njima; samo meditirajte vie, postanite vie svesni. Prvo
spoljanje impresije nestaju, ljutnja, ljubomora, mrnja, odvratnost, privlanost. Njihove
spoljanje impresije prvo iezavaju, ali seme ostaje u vama. Onda ovek mora da ide vrlo,
vrlo duboko, jer vi mislite da ste ljuti samo kada ste srditi - to nije istina. Podzemna struja
ljutnje se nastavlja ak i kada niste srditi. Inae, odakle biste dobili ljutnju kada vreme doe?
Neko vas grdi, ili uvredi i odjednom ste ljuti. Upravo pre jedne sekunde ste bili sreni,
nasmejani, i lice se promeni, postajete ubica. Odakle zadobijate to? Mora da je bilo tu, kao
podzemna struja koja vam je uvek dostupna. Kad god se potreba pojavi, pojavi se prilika,
odjednom se ljutnja raspali.
Prvo, meditacija e vam pomoi. Spoljanji izrazi e ieznuti. Ali ne budite
zadovoljni s tim, jer uglavnom, ako ostane podzemna struja, onda u svako vreme postoji
mogunost, moe nastupiti rasplamsavanje. Nikada nemojte biti zadovoljni sa iezavanjem
spoljanjeg izraza; seme mora biti spaljeno. Prvi deo meditacije vam pomae da spoljanji
izraz donesete do osnovne struje; spolja postajete smireni, ali iznutra se stvari nastavljaju.
Onda meditacija mora da ide jo dublje.
To je Patanjalijevo razlikovanje izmeu samadia i dhyane. Dhyana je prvi stadijum,
meditacija je prvi stadijum s kojim spoljanji izrazi nestaju; a samadhi je poslednji stadijum,
najvia meditacija u kojoj se seme spaljuje. Vi ste dostigli sam izvor postojanja i ivota. Onda
se ne vezujete ni za ta. Onda se ne bojite smrti. Onda, zapravo, vi niste; onda vas nema vie.
Onda Bog boravi u vama, a vi moete rei; "aham brahmasmi," ja sam sasvim boanski, sama
osnova egzistencije.
384
Poglavlje 6
EGZISTENCIJALNI ORSOKAK
26. aprila 1975. pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Patanjali kae; "Ne vezujte se za ivot," a to je lako razumeti i slediti. Ali on takoe
kae; "Ne udite za ivotom." Ne treba li da uivamo u svemu postojeem to nam priroda
nudi; u hrani, ljubavi, lepoti, seksu itd.?Ako je to tako, nije li to enja za ivotom?
Patanjali kae da je enja za ivotom prepreka, prepreka za uivanje u ivotu,
prepreka da se bude zaista iv, jer udnja je uvek za budunost, nikada nije za sadanjost. On
nije protiv uivanja. Kada ste u trenutku uivanja neega, u tome nema udnje. udnja je
prieljkivanje za budunost, i to treba razumeti.
Ljudi koji ne uivaju svoje ivote u sadanjosti imaju enju za ivotom u budunosti.
To je odlaganje. Oni kau: "Mi ne moemo uivati danas, stoga uivaemo sutra." Oni kau:
"Odmah ovog trenutka ne moemo slaviti, stoga dajte da bude sutra, tako da moemo slaviti."
Budunost se javlja iz vae bede, ne iz vaeg proslavljanja. Zaista, osoba koja slavi nema
budunost; ona ivi u ovom trenutku, ona ivi u potpunosti. Iz tog totalnog ivljenja nastaje
sledei trenutak, ali to nije ni iz kakve udnje. Naravno, kada izvan slavljenja nastupi sledei
trenutak, on ima veu mogunost da vas blagoslovi. Kada iz slavljenja budunost nastane, ona
nastavlja da postaje sve bogatija. Dolazi trenutak kada je trenutak tako totalan, tako celovit, da
vreme potpuno iezava.
Vreme je potreba jadnog uma. Vreme je kreacija bede. Ako ste sreni, ne postoji
vreme - vreme iezava.
Posmatrajte to... iz druge dimenzije; jeste li zapazili da, kad god ste jadni, vreme se
kree vrlo sporo? Neko umire, neko koga volite, neko za koga bi eleli da bude iv, a vi sedite
sa strane. itave noi sedite pored postelje, a no izgleda kao venost. Izgleda da se uopte
nee zavriti, traje i traje. Sat na zidu izgleda kao da se kree vrlo, vrlo sporo. U jadu, vreme
se kree sporo. Kada ste sreni - vi ste s voljenim, svojim prijateljem, negujete taj trenutak -
vreme ide brzo. itava no je prola, a izgledalo je kao da je bila samo nekoliko trenutaka ili
nekoliko minuta. Zato se to dogaa? Zato to sat na zidu ne mari da li ste vi sreni ili
nesreni; on se kree sam za sebe, nikada ne ide sporo, nikada ne ide brzo s vaim
raspoloenjima. Uvek se kree istim korakom, ali vaa interpretacija se razlikuje. U patnji
vreme postaje vee, u srei vreme postaje manje. Kada je neko u blaenom raspoloenju,
vreme jednostavno nestaje.
Hrianstvo kae da kada ste baeni u pakao, pakao e biti vean, beskrajan. Bertrand
Rasel je napisao knjigu, "Whay I am not Christian"- on daje mnogo razloga (zato nije
hrianin). Jedan od njih je ovaj: "Koji god greh da sam poinio, nemogue je pomisliti da
vena kazna moe biti pravedna. Ja sam moda poinio mnogo grehova. Vi me bacite u pakao
za pedeset godina, sto godina, pedeset ivota, sto ivota, ali vena kazna ne moe biti
pravedna." Vena kazna mi izgleda jednostavno nepravedna, a hrianstvo veruje samo u
385
jedan ivot. Kako ovek moe poiniti toliko mnogo grehova u jednom ivotu, u ivotu od
samo ezdeset ili sedamdeset godina, tako da zavredi da bude kanjen za venost? To
jednostavno izgleda apsurdno! Rasel kae: "Kakve god grehove da sam uinio, i ta god da
sam mislio jo da uinim; ako ispovedim sve svoje grehe, uinjene, neuinjene, sanjane, onda
me takoe najstroi sudija ne moe poslati u zatvor vie od pet godina."
I on je u pravu, ali je propustio poentu. Hrianska ideologija nije bila sposobna da
odgovori. Pakao je vean ne zato to je on vean, nego zato to je to najvea beda - vreme se
ne kree. Ono izgleda da je veno. Ako u blaenstvu vreme iezava, onda u najdubljem jadu,
koji je pakao, vreme se produava tako polako, kao da se uopte ne kree. Jedan trenutak
pakla je vean. Vama se ini da se ne okonava, nema kraja, ne svrava se.
Teorija venog pakla je lepa, vrlo psiholoka. Ona jednostavno pokazuje da vreme
zavisi od uma; vreme je pojava orjentisana na um. Vi ste u bedi, postoji vreme; vi ste sreni,
ne postoji vreme. enja za ivotom je enja za vie vremena. Ona pokazuje da ta god da
ste stekli nije dovoljno, jo niste zadovoljni. "Daj mi vie vremena tako da mogu biti
zadovoljan, jer sve moje elje jo nisu ispunjene." Tome nastavlja da se moli ovek koji udi
za ivotom: "Gospode, daj mi vie vremena, jer sve moje elje jo postoje. Nita nije
ispunjeno, ja nisam zadovoljan, nisam zasien, a vreme brzo tee. Daj mi vie vremena." Ovo
je znaenje udnje za ivotom: udnja za vie vremena.
ta vi podrazumevate da je ivot? ivot podrazumeva vie vremena u budunosti. ta
podrazumevate da je smrt? Smrt znai da nema budunosti. Ako smrt nastupi ba sada,
budunost je okonana, vreme je svreno. Zbog toga se vi bojite smrti, jer vam nee dati
prostor, a sve vae elje su neispunjene. Patanjali nije protiv ivota. U stvari, zato to nije
protiv ivota, on je protiv udnje za ivotom. Ako ivite ivot do njegove totalnosti, uivate
ga u njegovoj najdubljoj mogunosti, dozvoljavate mu da se dogodi, onda nee biti udnje za
ivotom.
Budite vie osetljivi, ivotni, svesni, i onda neete eznuti za vie vremena. U stvari,
za oveka koji je prezasien ivotom, smrt izgleda kao odmor, veliko oputanje, ne okonanje
ivota. On se ne boji nje, on je prima gostoljubivo; iivljen je sasvim bogat ivot, onda smrt
dolazi u noi, kao no. Celog dana ste radili, sada pripremate krevet i odlazite na odmor.
Ima ljudi koji se nou boje. Imao sam obiaj u Kalkuti da boravim kod vrlo bogatog
oveka koji se plaio noi kao to se ljudi boje smrti. Nije mogao da spava, a nije mogao da
spava jer se odmarao itavog dana. Kako je onda mogao oekivati spavanje? Bio je bogat,
imao je sve, stoga nije radio nita. Samo siromani ljudi hodaju na svojim nogama, samo
siromani ljudi rade stvari.
Kami
104
je negde napisao da e u budunosti doi vreme, kada e ljudi zaista biti tako
bogati da nee ak ni voleti. Oni e poslati svoje sluge da to urade. U stvari bogatom oveku
nee trebati. Zato se brinuti za sav taj napor? Moete poslati slugu. To rade bogati ljudi;
sluge treba poslati da ive ivot, a oni da se odmaraju.
Kada se odmarate celog dana, kako moete spavati tokom noi? Nije stvorena potreba.
ovek radi celog dana, ivi, i do veeri je spreman da padne u zaborav, u mrak. Isto se deava
ako ste iveli pravi ivot, autentian ivot. Ako ste ga zaista iveli, smrt je odmor. Vee
dolazi, no pada, i vi ste spremni; legnete i ekate. Kada ivite ispravno ne traite vie ivota
jer vie ve postoji, vie nego to moete traiti je ve prisutno, vie nego to moete zamisliti
ve vam je dato. Ako ivite svakog trenutka do njegovog potpunog intenziteta, uvek ste
spremni da umrete.
Ako meni smrt doe ba sada, ja sam spreman, jer nita nije nepotpuno. Ja nisam nita
odlagao niti zapostavljao. Ujutru bih se okupao i uivao u tome. Uopte nita nisam odlagao
za budunost, tako ako smrt doe ne postoji problem. Smrt moe doi i uzeti me upravo sada.
Nee biti ak ni neznatne ideje o budunosti, jer nita nije nepotpuno.
A vi? Sve je nepotpuno. ak ni jutarnje kupanje ne moete dobro obaviti, jer morate
doi da sluate mene; i onda nastavljate da proputate. Ako ovo proputanje postane navika, i
to postane uobiajeno, onda ete propustiti moj govor takoe, jer ste isti ovek koji je
104
Albert Camus.
386
propustio jutarnje kupanje, ko je propustio jutarnji aj, koji je nekako zavrio to ali je ostalo
nepotpuno. To lebdi oko vae glave. Sve to ste ostavili nepotpuno, jo je slino zujanju pela
oko vas. Sada ovo postaje navika. Vi ete sluati mene, ali neete biti spremni da odete u
kancelariju, radionicu, ili trnicu; vi ste se ve udaljili. Samo fiziki sedite ovde. Va um se
premestio u budunost. Nikada neete biti nigde. Gde god da ste, ve se kreete negde drugde.
Ovaj nepotpuni ivot stvara udnju za ivotom. Morate da zavrite mnoge stvari. Kako
moete priutiti sebi da umrete ba ovog trenutka. Ja mogu priutiti to sebi, ja mogu uivati -
sve je potpuno, savreno. Zapamtite ovo, Patanjali, Buda, Isus - niko nije protiv ivota. Oni
su za ivot, za sve forme ivota, ali su protiv udnje za ivotom, jer udnja za ivotom je
simptom oveka koji je proputao ivot.
Drugo pitanje:
Mnogi egzistencijalni mislioci sa Zapada - Sartr, Kami itd. - doli su do razumevanja
frustracije, beznadenosti i besmislenosti ivota, ali nisu upoznali ekstazu Patanjalija.
Zato? ta nedostaje? ta bi Patanjali imao da kae Zapadu o tom pitanju?
Da, nekoliko stvari nedostaje na Zapadu, koje nisu nedostajale Budi u Indiji. Buda je
takoe dospeo do take gde i Sartr: egzistencijalna beznadenost, muka, oseanje da je sve
beskorisno, da je ivot besmislen. Meutim, kada je Buda dospeo do ove take, da je sve
besmisleno, postojao je jedan zraak u Indiji, jedna povoljna prilika; to nije bio kraj puta. U
stvari to je bio samo kraj jednog puta, ali se drugi odmah otvorio; zatvaranje jednih vrata, ali
otvaranje drugih.
Ovo je razlika izmeu kulture koja je duhovna i kulture koja je materijalistika.
Materijalista kae: "Ovo je sve; nema niega sem toga u ivotu." Materijalista kae da sve to
vidite, jeste sve to je realnost. Ako to postane beznaajno, onda nema otvorenih vrata.
Duhovnost kae: "To nije sve, vidljivo nije sve, opipljivo nije sve." Kada se ovo okona,
odjednom se nova vrata otvaraju, i to nije kraj. Kada se ovo okona, to je samo poetak druge
dimenzije.
Ovo je jedina razlika izmeu materijalistike koncepcije ivota i duhovne koncepcije
ivota - razlika u pogledima na ivot. Buda se rodio unutar duhovnog pogleda na ivot. On je
takoe shvatio besmislenost svega to inimo, jer smrt postoji i smrt e okonati sve, stoga u
emu je poenta injenja ili ne injenja? Bilo da vi neto inite ili ne inite, smrt dolazi i
okonava sve. Bilo da volite ili ne, starost dolazi i vi postajete razvalina, skelet. Bilo da ivite
siromaan ivot ili bogat, smrt unitava oba; ona ne mari ko ste vi. Moda ste bili svetac,
moda ste bili grenik - za smrt to ne ini razliku. Smrt je apsolutni komunista; svakog tretira
jednako. Oboje, i svetac i grenik padaju u prainu. Buda je shvatio to, ali je duhovni pogled
na ivot postojao, ivotna sredina je bila drugaija.
Priao sam vam priu o Budi. Videvi starog oveka, shvatio je da je mladost samo
prolazna faza, trenutna pojava; talas u okeanu koji se uzdie i pada, nita od trajnosti nema u
njemu, nita venog nema u njemu; ba kao san, mehur spreman da se rasprsne svakog
trenutka. Onda je video noenje mrtvog oveka. Tu bi se pria zaustavila na Zapadu. Ali u
indijskoj prii, posle mrtvog oveka on vidi sannyasina - to su vrata. Onda je on pitao svog
konjuara: "Ko je taj ovek, i zato je on u oker odei? ta mu se dogodilo? Koje je vrste taj
ovek?" Konjuar je odgovorio: "Ovaj ovek je takoe shvatio da ivot vodi do smrti, a on je
u potrazi za ivotom koji je besmrtan."
To je bilo ivotno okruenje; ivot se ne okonava sa smru. Budina pria pokazuje da
je posle vienja smrti, kada se ivot osea besmislenim, odjednom nastala nova dimenzija,
nova vizija - sannyasa; napor da se prodre u dublju misteriju ivota, da se prodre dublje u
vidljivo i dosegne nevidljivo, da se prodre u materiju tako duboko da materija nestane a vi
dospete do osnovne realnosti, realnosti duhovne energije, do brahmana. Kod Sartra, Kamija,
Hajdegera, pria se zavrava sa mrtvim ovekom. Sannyasin nedostaje, to je karika koja
nedostaje.
Ako moete razumeti mene, to je ono ta ja radim: stvaram tako mnogo sannyasina,
aljem ih u itav svet, tako da gde god ima oveka koji doe do razumevanja, kao Sartr, da je
387
ivot besmislen, sannyasin mora biti tu da se sledi, da daje novu viziju da se ivot ne zavrava
smru. Faza se zavrava, ali ne i sam ivot.
U stvari ivot zapoinje samo kada smrt doe, jer smrt okonava samo vae telo, ne
vae unutarnje postojanje. ivot tela je samo deo, i to vrlo periferan, povrni deo.
Na Zapadu, materijalizam je postao svetsko gledite. ak su i takozvani religiozni
ljudi na Zapadu svi materijalisti. Oni moda idu u crkvu, moda veruju u hrianstvo, ali
njihova vera nije duboka, ta vie vrlo je povrna. To je drutvena formalnost. ovek mora ii
u crkvu nedeljom; to je stvar koji treba da obavi, prava stvar da se uradi da bi se ostao
"ispravnim ovekom" po miljenju drugih. Vi ste ispravni ljudi koji rade ispravne stvari -
drutvena formalnost. Meutim unutra, svako je postao materijalista.
Materijalistiko gledite na svet kae da se sa smru sve zavrava. Ako je to istina,
onda ne postoji mogunost za neki preobraaj. A ako se sve zavrava smru, onda nema
smisla u nastavljanju sa ivotom. Onda je samoubistvo ispravan odgovor.
Jednostavno, divno je videti da Sartr nastavlja da ivi. Odavno bi izvrio samoubistvo
da je stvarno shvatio da je ivot besmislen; u emu je onda stvar? Ili je on to tako shvatio, ili
se jo nada suprotnom tome, i nije to tako shvatio. U emu je poenta da se svakodnevno nosi
cela stvar, od ustajanja iz kreveta? Ako ste zaista osetili da je ivot besmislen, kako moete
ustati iz kreveta sledeeg jutra, za ta? Da opet ponavljate istu staru besmislicu? Besmisleno.
Zato uopte treba da diete?
Ovo je moje razumevanje: ako ste stvarno shvatili da je ivot besmislen, disanje e se
odmah zaustaviti. U emu je poenta? Izgubiete interes za disanje, neete ulagati nikakav
napor. Meutim Sartr je nastavio da ivi i ivi, i radi milione stvari. Besmislenost nije zaista
prodrla vrlo duboko. To je filozofija; jo ne ivot, nije jo intiman unutarnji dogaaj, samo
filozofija. Inae, Istok je otvoren; zato Sartr nije doao? Istok kae: "ivot je besmislen, ali
vrata se onda otvaraju." Onda dopustite mu da doe na Istok i pokua da nae vrata.
Ne samo da je to neko rekao, skoro za deset hiljada godina mnogi su shvatili ovu stvar,
i vi ne moete zavaravati sebe oko toga. Buda je iveo etrdeset godina u ekstazi bez i jednog
jedinog trenutka jada. Kako se moete pretvarati? Kako moete iveti etrdeset godina
delujui kao da ste ekstatini? A koja je poenta delovanja? I ne samo jedan Buda, hiljade
Buda su roeni na Istoku, i iveli su najblaenije ivote bez javljanja i jednog jedinog talasa
bede.
Ono to Patanjali kae nije filozofija, to je ostvarena injenica, to je jedno iskustvo.
Sartr nije dovoljno hrabar, inae imao bi dve alternative: ili da izvri samoubistvo, bivajui
veran svojoj filozofiji, ili da trai nain za ivot, novi ivot. Na oba puta vi naputate staro.
Zbog toga ja insistiram da kad god osoba doe do take samoubistva, samo onda se otvaraju
vrata. Postoje dve alternative: samoubistvo ili vlastita transformacija.
Sartr nije hrabar. On govori o hrabrosti, iskrenosti, autentinosti, ali nije nijedno od
toga. Ako ste autentini, onda ili izvrite samoubistvo, ili traite put izlaska iz bede. Ako je
beda krajnja i totalna, onda zbog ega nastavljate da ivite? Stoga budite iskreni prema vaoj
filozofiji. Izgleda da su ovo oajanje, tuga i besmislenost, takoe verbalni, logini, ali ne
egzistencijalni.
Moje oseanje je da egzistencijalizam na Zapadu nije zaista egzistencijalan; opet je to
filozofija. Da se bude egzistencijalista znai da mora postojati oseanje, ne miljenje. Sartr
moe biti veliki mislilac - on to jeste, ali nije osetio stvar, nije iveo to. Ako ivite oajanje, vi
ste prinueni da doete do take gde neto mora da se uini, radikalno da se uini, odmah da
se uini. Preobraaj postaje hitan, postaje jedina vaa briga. Takoe imate pitanje ta
nedostaje. Pogled na svet, duhovni pogled na svet nedostaje na Zapadu. Inae mnogo Buda se
moe roditi. Sezona je sazrela - oajanje, besmislenost se osea; to je u vazduhu. Drutvo je
postiglo izobilje, a osnova toga nedostaje. Novca ima, moi ima, a duboko dole se ovek
osea potpuno nemonim. Situacija je sazrela, ali pogled na svet nedostaje.
Idite na Zapad i prenesite poruku. irite re i duhovni pogled na svet, tako da oni koji
su doli do kraja svojih putovanja u ovom ivotu, ne treba da oseaju da je to kraj - nova vrata
se otvaraju. ivot je vean. Mnogo puta ete osetiti da se sve zavrilo, a iznenada neto opet
zapoinje. Nedostaje duhovni pogled na svet. Jednom kada je taj pogled na svet tu, mnogi e
388
zapoeti da se kreu u tome.
Nevolja je to se mnogi takozvani duhovni uitelji sa Istoka kreu na Zapadu, a oni su
vei materijalisti nego vi. Oni su tu jednostavno zbog novca. Oni vam ne mogu dati duhovni
pogled na svet. Oni su trgovci. Nali su trite jer vreme je sazrelo.
Oni prieljkuju neto ne znajui ta. Ljudi su okonali sa takozvanim ivotom,
frustrirani, spremni da naine skok u neto nepoznato, jo nedoivljeno. Trite je zaista za
ljude da eksploatiu, a ima mnogo trgovaca sa Istoka. Oni se mogu zvati Mahariijima, to ne
ini razliku. Mnogo trgovaca, prodavaca se kree na Zapadu. Oni su upravo tu radi novca.
Kod pravog majstora morate doi kod njega, morate ga traiti, morate uloiti napore.
Pravi majstor ne moe otii na Zapad, jer odlaskom itava poenta e biti izgubljena; Zapad
mora da doe kod njega. Lake e biti zapadnjacima da dou na Istok, da budu tamo u
atmosferi duhovnog majstora, a onda da odnesu natrag poruku - jer vi neete biti materijalista
ako odete i irite novosti na Zapadu. Vi neete biti materijalista jer ste to bili dovoljno,
zavrili ste sa tim.
Kada siromani ljudi sa Istoka odu na Zapad, naravno oni zapoinju da prikupljaju
novac. To je jednostavno. Istok je siromaan, i sada ne ezne za duhovnou, prieljkuje vie
novca, vie materijalnih aparata, vie inenjerstva i atomske nauke. ak i ako bi Buda trebao
da se rodi niko o njemu ne bi govorio na Istoku, nego o maloj igraki "sputnik" koju je
lansirala India i cela zemlja je bila luda od sree. Kakva glupost! Mala atomska eksplozija, i
Indija je osetila veliku sreu i ponos, jer je postala peta atomska sila.
Istok je siromaan, i sada razmilja u terminima materije. Siroti um uvek razmilja o
materiji, i svemu to materija moe dati. Istok nije u potrazi za duhovnou. Zapad je bogat i
sada je spreman da traga.
Inae gde god postoji majstor, ovek mora da ga trai. Samo kroz traganja se dogaaju
mnoge stvari. Ako vam ja doem, vi me neete ni primetiti. Ako ja doem i kucam na vaa
vrata, misliete da sam doao neto da traim od vas; to e dovesti do zatvaranja vaeg srca.
Ne, neu doi kod vae kue niti kucati. ekau na vas da doete i pokucate, i ne samo da
pokucate, ja u vas takoe prisiliti da ekate - jer to je jedini nain da vae srce moe biti
otvoreno.
Ja ne znam ta bi Patanjali rekao Zapadu. Kako mogu znati? Patanjali je Patanjali;
ja nisam Patanjali. Ovo je ono to bih ja eleo da kaem: Zapad je doao do take gde e se
dogoditi ili samoubistvo ili duhovna revolucija. Ovo su jedine dve alternative. Ne kaem to
samo za individualne ljude, za pojedine osobe. Tako je to za Zapad kao celinu. Ili e Zapad
izvriti samoubistvo kroz nuklearni rat, za koji se priprema, ili e biti duhovnog buenja. A
vremena nije mnogo preostalo. Tokom ovog veka, za jo dvadeset pet godina, ili e Zapad
izvriti samoubistvo ili e upoznati najvee duhovno buenje koje se ikada dogodilo u
ljudskoj istoriji. Mnogo toga je u pitanju.
Ljudi mi dou i kau: "Vi nastavljate da dajete sannyas, bez razmatranja da li je osoba
vredna ili ne." Odgovaram im da je vreme kratko, i da ne brinem o tome. Ako predam
sannyas pedeset hiljada ljudi, a samo petnaest se prokau pravim, to e biti dovoljno.
Na Zapadu su nam potrebni sannyasini. Pria je dola do mesta gde se nosi mrtav
ovek. Sada sannyasin mora da se pojavi na Zapadu. I sannyasin mora da bude zapadnjak, a
ne istonjak, jer istoni sanjasin e ubrzo postati rtva, pre ili kasnije, svega to mu moete
dati. On e poeti da prodaje; postae prodavac jer je doao sa izgladnelog Istoka. Novac je
njegov bog.
Sannyasin treba da bude zapadnjak; ovek koji je ponikao iz korena Zapada, koji
shvata besmislenost ivota, koji shvata frustraciju sveg napora prema materijalizmu, koji
shvata jalovost Marksizma, komunizma, i svih materijalistikih filozofija. Frustracija je sada
u krvi Zapadnog oveka, u samim kostima.
Zbog toga sam ja veoma zainteresovan da nainim to vie zapadnih ljudi
sannyasinima i poaljem ih natrag kui. Mnogi Sartri ekaju tamo. Oni su videli smrt. Oni
oekuju da vide oker odore, a sa oker odorom, ekstazu koja sledi.
Tree pitanje:
389
Buda ivi sa najviom senzitivnou i tako uiva u svim telesnim potrebama. Nije li
seks takoe telesna potreba? Zato ona onda iezava u Budi?
Mnoge stvari se moraju razumeti. Prvo, seks nije obina potreba, kao hrana. Ona je
neobina, izuzetna. Ako vam se ne da hrana, vi ete umreti, telo e umreti, inae bez seksa
moete iveti. Ako vam se ne da vazduh, umreete za nekoliko sekundi, ali bez seksa moete
iveti itavog svog ivota.
Ovo je prva razlika, a zbog ega je to tako? Jer seks u osnovi nije potreba individue, to
je potreba ljudske vrste. Vrsta e izumreti, ali vi neete umreti. Ljudi e izumreti; to nije
pojedinac, nego kolektiv. Seks je potreba vrste, ne individualna. Ako svako postane
brahmachari, u celibatu, onda e oveanstvo ieznuti, ali vi ete iveti. Vi ete iveti
sedamdeset godina, moda ak i vie, jer ete utedeti mnogo energije. ovek koji e iveti
sedamdeset godina, moe biti sposoban da ivi i sto godina bez seksa, jer e njegove energije
biti konzervirane. Ali e vrsta izumreti bez seksa.
Ovo je prva razlika: hrana je potrebna za vas, seks je potreban za druge. Seks je
potreban da dou budue generacije. Vi ste ve doli, stoga nema problema. Vaim
roditeljima je trebao seks da biste vi doli. Da su ostali u celibatu, vi ne biste bili ovde, ali oni
bi iveli, za njih ne bi bilo problema. Oni bi iveli ak i bolje, jer im vi stvarate mnogo
nevolja.
Zbog toga je priroda dala tako duboku hipnozu u vezi seksa, inae na drugi nain bi
oveanstvo iezlo. Priroda vas je uinila sasvim opsednutim seksom - ona vas prisiljava.
Pokuavate da izbegnete klopku, a oseate se uhvaenim - ta god da radite, gde god da idete,
seks vas sledi. Priroda ne moe priutiti to sebi. Inae, seks je sam po sebi jedan tako ruan
in, da ako bi vam se dopustila sloboda, onda mislim da ga niko ne bi izabrao. To je iznueno.
Jeste li ikada mislili o sebi kako se sparujete? Kako je to runo! Zbog toga se ljudi
skrivaju; oni ele privatnost tako da ih niko ne gleda. Ali samo zamislite, zamislite sebe kako
se sparujete. Cela stvar izgleda tako besmislena, neozbiljna. ta radite? Da nije bilo u vama
spopadanja, opsesije da radite to, niko to ne bi radio. Meutim, priroda ne moe dopustiti sebi
da vas pusti da to ne radite, stoga vam je dala jaku unutranju hipnozu vezano za to. Ona nije
hemijska, nego je hormonalna. U toku krvi plove posebni hormoni koji vas prisiljavaju.
Dakle, biolozi kau da ako bi se ovi hormoni mogli izvaditi iz vas, seks e ieznuti.
Mogu vam se dati injekcije od ovih hormona, i seks postaje vrlo snaan. ak i starom oveku
od sedamdeset ili osamdeset godina, ije telo vie nije sposobno da se pokree u seksu, ako se
ubrizgaju hormoni on e zapoeti da se ponaa kao neozbiljan mladi ovek. Zapoee da juri
ene. On to ne radi, nego hormonalni hemijski sistem u telu.
Kada se dete rodi hormoni nisu sazreli; trebae im vreme da sazru. Ono e biti
sposobno za seksualni impuls oko etrnaeste godine. Do tog vremena nema problema.
Seksualni hormoni postaju zreli, lezde postaju spremne. Odjednom u etrnaestoj, oni
eksplodiraju i dete poludi. Ne moe razumeti ta se deava.
Doba od etrnaeste do osamnaeste je jedno od najopasnijih, najmunijih. Dete ne
moe shvatiti: "ta se dogaa?" Neto ga je zaposednulo. Ono je posednuto! Priroda ga je
zaposela - sada ste spremni, sada je telo spremno, sada vas priroda prisiljava se umnoavate.
Bude se fantazije, snovi; ne moete pobei. Gde god pogledate, ako ste mukarac moete
videti samo ene, ako ste ena samo mukarce. To je neka vrsta ludila. Naravno, priroda mora
da stvori to, inae na drugi nain ne bi bilo reprodukcije.
Va individualni ivot nije doveden u pitanje ako budete u celibatu. Ne, nita nije
dovedeno u pitanje. Nasuprot tome, vi ete iveti mnogo dublje, mnogo lake jer energija e
biti konzervirana.
Zbog toga su na Istoku ljudi otkrili ovo: otkrili su da seks pre donosi smrt. Stoga oni
koji su eleli da ive due, iz svojih vlastitih razloga, potpuno su odbacili seks. Na primer,
hatha yogini koji ele da ive due jer imaju vrlo polagane metode kretanja, metode volovskih
kola - treba im vrlo dugo vreme da ih zavre, treba im dug ivot da okonaju svoju yogu, da
dou do konanog prosvetljenja - oni su potpuno napustili seks. A kako su ga odbacili?
Stvorili su specijalne poloaje koji menjaju hormonalni tok u telu. Stvorili su odreene telesne
390
vebe, u kojima se sperma ponovo apsorbuje u krvi. Oni su inili silne stvari sa telom; ak i
izbaeno seme mogli su ponovo da apsorbuju u telo.
Stvorili su mnoge metode da apsorbuju seksualnu energiju, jer seksualna energija je
ivotna energija; dete se raa iz nje. Ako moete apsorbovati energiju natrag u svoj vlastiti
sistem, biete vrlo, vrlo jaki. Moete iveti due. U stvari, starost moe jednostavno biti
odbaena. Moete biti mladi do samog kraja.
Postoje razlike. Hrana je individualna potreba. Ako je zaustavite vi ete umreti. Seks
nije individualna potreba, to je opsednutost. Ako je moete zaustaviti, mnogo ete zadobiti iz
toga. Inae zaustavljanje moe biti tri vrste: moete priguiti elju, to nee pomoi - vaa
seksualna energija e postati razvratna. Zbog toga ja kaem da je bolje biti prirodan nego biti
razvratan. ainski monasi, budistiki monasi, hrianski, katoliki monasi, devedeset
procenata praktikuju masturbaciju ili su homoseksualni. To mora biti tako, jer gde e energija
ii? A oni su je samo potiskivali, nisu transformisali hormonalni sistem, hemiju tela. Ne znaju
ta da rade, jednostavno potiskuju. Potiskivanje postaje perverzija. Ja sam protiv metoda
prvog tipa, bolje je biti prirodan, nego biti razvratan, jer perverzija je padanje nie od prirode,
nije odlaenje izvan (nje). Onda postoji drugi tip, koji pokuava da promeni hormonalni
sistem tela; hatha yogini, yoga asane. Ima mnogo naina da se promeni hemija tela. Drugi
metod je bolji od prvog, ali ja im jo nisam blagonaklon. Zato? Jer ako promenite telo, niste
vi promenjeni. Jedan impotentan ovek je u celibatu, ali to je beskorisno. Kroz metode hatha
yoge vi ete postati impotentni; hormoni tu nee delovati, ili e lezde biti oteene i ne mogu
da funkcioniu, ali to nije duhovni rast. Vi ste unitili mehanizam, a niste otili izvan toga.
Ovo takoe moe dovesti do drugih problema u ivotu. Postaete uplaeni od mnogih
stvari. Plaiete se ene, jer onog trenutka kada ona prie blie, vaa promenjena hemija e
opet uzeti svoj stari obrazac, stari tok. ena ima odreenu energiju, ensku energiju, koja je
magnetska i menja vau telesnu energiju. Stoga se hatha yogini plae ena. Oni su pobegli u
peine na Himalajima. Strah nije dobra stvar, ako ste uplaeni, vi ste u tome. To je kao kada
ovek postane slep, tako da ne moe videti ene, ali to nee mnogo pomoi.
Trei tip metode je da se postane vie svestan. Ne menjajte telo; kakvo jeste ono je
dobro. Pustite ga da ostane prirodno; vi postanite vie svesni. ta god da se dogodi u umu i u
telu, postanite svesni. Na grubim i suptilnim slojevima postanite vie i vie svesni. Samo
bivajui svesni, bivajui svedok, uzdiete se vie i vie - i dolazi trenutak kada ba zbog vae
visine, ba zbog vrhunca vae svesnosti, dolina ostaje tu, ali vi niste vie deo doline, vi ste
nadili (transcendirali) to. Telo ostaje seksualno, ali vi niste tu da saraujete s njim. Telo
ostaje apsolutno prirodno, ali vi ste otili izvan njega. Ono ne moe funkcionisati bez vae
kooperacije. Ovo se dogodilo u Budi.
Re buddha znai onaj ko se probudio. To ne pripada samo Gautami Budi. "Buddha"
nije lino ime, to je kvalitet postojanja. Hrist je Buda, Krina je Buda, a hiljade Buda je
postojalo. To je kvalitet postojanja - a ta je kvalitet? To je svesnost, svest. Plamen svesti ide
vie i vie, i trenutak dolazi, kada je telo tu, potpuno delotvorno i prirodno, osetljivo,
senzualno, ivo, ali vae saradnje nema. Vi ste sada svedok, ne inilac - seks nestaje.
Hrana nee nestati; ak i Budi e trebati hrana jer je to lina potreba, nije samo
drutvena potreba ili potreba vrste.
105
Spavanje nee nestati, to je lina potreba. Sve to je
lina potreba bie tu, sve to pripada biolokim interesima vrste nestae - a ovo iezavanje
ima svoju vlastitu lepotu.
Ako pogledate u hatha yogina videete obogaljeno bie. Ne moete videti da nikakva
ar, niti lepota, dolazi s njegovog lica. On je unitio svoju hemiju, on nije lep. Ako vidite
uzdranog monaha, on e biti jo runiji, jer iz njegovih oiju i lica moete videti sve vrste
udnje, kako nastaju svuda okolo. On e oko sebe imati runu i prljavu seksualnu atmosferu.
Prirodan ovek je bolji; barem je prirodan. Meutim, razvratan ovek je bolestan i stvara
bolest svuda oko sebe.
105
Osho ovde malo grei jer verovatno nije upoznat sa efektima solarne joge. Prosvetljeni ljudi mogu da ive bez
hrane. Hrana je stoga drutvena potreba ili potreba odranja vrste, a ne toliko individualna potreba. Zapravo, ona
je onoliko individualna potreba koliko je ta individua identifikovana sa biolokim potrebama koje vae za vrstu,
slino kao sa seksom.
391
Ja sam u korist treeg, ali u meuvremenu ostanite prirodni. Nije potrebno da guite
niti ukidate, nije potrebno da probate nikakve metode da obogaljujete telo - nema potrebe.
Budite prirodni i nastavite da radite na svom Budinstvu. Budite prirodni i postanite sve vie i
vie budni, paljivi i svesni. Doi e trenutak kada seks jednostavno nestaje. Kada on nestane
sam od sebe, ostavlja za sobom takav sjaj, takvu milost, takvu lepotu. Ne prisiljavajte ga da
nestane inae e ostaviti za sobom mnoge rane, i uvek ete ostati sa tim ranama. Dopustite mu
da ode sam od sebe. Jednostavno budite posmatrai, ne budite u urbi. Priroda je dobra,
priroda je lepa: budite prirodni. Dok ne postanete natprirodni, ne borite se sa prirodom.
Dopustite da ono to je vie od prirode ue unutra. A to je moje stanovite u vezi svega: ne
borite se s niim, molite se za vie. Radite za vie i pustite da nie ostane netaknuto. Ako
zaponete da se borite sa niim moraete da ostanete tu sa niim; ne moete se pomeriti
odatle. Budite prirodni tako da vas priroda ne ometa, i ostavljeni sami da se uzdignete vie.
Molite se za vie, meditirajte za vie, nastojte za viim, a ostavite prirodu kakva jeste. Ubrzo
e natprirodno nastati. Iz prirode dolazi natprirodno, a onda je tu milost, onda postoji lepota,
onda ima neuporedivog blaenstva.
Gledano iz druge dimenzije bie dobro za vas da znate: seks pripada telu, ljubav
pripada suptilnom telu, molitva pripada sreditu, samoj osnovi vaeg bia. Seks pripada
periferiji, molitva pripada centru, a izmeu sredita i periferije je ljubav. Buda je molitveno
sauee; on je dosegao do sredita. Pre nego to stignete do centra, upravo kreui se od
periferije prema sreditu, biete puni ljubavi, u vrlo, vrlo dubokoj ljubavi. Na periferiji vi ete
biti pohotni, biete senzualni. A to je ista energija. Na periferiji je seks potreban, izmeu
periferije i centra ljubav je potrebna. Energija je ista, ali vi ste se promenili, stoga potreba se
menja. U centru je potrebna molitva, sauee - energija je ista. Stoga Buda nije gladovao za
seksom; ista energija je postala sauee. ovek ljubavi ne gladuje za seksom, ista energija je
postala ljubav. Stoga pitanje potreba mora da se razume.
Potreba postoji u telu, ali ako se pomerite iz tela, dublje, potreba se menja. Potreba
sledi vas. Ako ste ispunjeni previe sa seksualnim likovima, fantazijom, to pokazuje da
postojite na periferiji. Maknite se odatle. Nastavljate da radite na periferiji. Milionima ivota
vi ste radili tamo i potreba treba da bude zadovoljena. Ona se ne moe zadovoljiti. Nijedna
potreba ne moe se zadovoljiti - zapamtite to. Vi jedete; posle osam sati, est sati, opet ste
gladni. Nijedna potreba se ne moe zadovoljiti. To je prolazno zadovoljenje. Vi imate seks -
posle nekoliko sati opet ste spremni. Potrebe ne mogu biti zadovoljene jer se one kreu u
krugu.
Kreite se iznad od svojih potreba. Ne kaem da se borite sa potrebama; dozvolite im,
uivajte u njima dok su tu. Zato da se borite - uivajte. Ne stvarajte krivicu, jer to vie
krivice stvarate, vie je suzbijanja, guenja, vie ete imati tekoe da se pokrenete odatle.
Uivajte to dok ste tu. Ako volite, imajte seks, uivajte u tome. Ne oseajte krivicu, ne
oseajte se grenikom. Greite kako valja! Ako greite barem budite efikasni.
Seam se Lutera. Pecca Fortiler, njegov sledbenik, pitao je Lutera: "ta da radim, ne
mogu prestati da greim." Luter je odgovorio: "Sagreuj revnosnije." Apsolutno ispravno.
Nikada nisam oseao veliku simpatiju prema Luterovim mislima, ali u vezi ovoga apsolutno
se slaem s njim; greite jae, revnosnije. Ako se ne moete zaustaviti, zato da se brinete.
Greite revnosnije, jer samo je u krajnosti mogua transformacija. Nepreduzimljivi, mlaki
ljudi nikada se ne preobraavaju.
Nikada ne budite mlaki. To je jedina glupost koju moete nastavljati da inite. Jer kada
kljuate na sto posto,
106
samo tada se isparavanje deava. Mlaki, moete ostati bez poleta za
mnogo, mnogo ivota i nita se nee dogoditi. Kreite se do ekstrema. Ako ste u seksu,
kreite se u njemu potpuno. Ne stvarajte nikakav konflikt, ne uskraujte nita. U
meuvremenu nastavite da radite. Pustite da seks bude prisutan tu sam od sebe. Vi nastavite
da radite za svesnost. Meditirajte vie i vie i ubrzo ete videti da se ista energija menja,
preobraava.
Kada se vi promenite, energija se menja, jer energija pripada vama. Kada se vae
106
Misli se na sto stepeni.
392
gledite menja, energija mora da promeni svoj nivo. Kada se vaa ravan postojanja promeni,
onda energija mora da sledi vas. To je vaa energija.
Kada se kreete prema sreditu, ubrzo, odjednom ete iznenada shvatiti da seks nestaje
a ljubav zadobija snagu. Postajete sve vie i vie puni ljubavi. Sada ljubav nije pouda.
Ljubav nije kao vatra, ona je kao hladna svetlost. Seks je vatren, to je vatra. On je kao sunce.
Ljubav je kao hladan mesec; daje vam svetlost, ali hladnu, smirenu. Mir proima ljubav.
Onda, seks e uskoro postati vie udaljen, jedva primetan a ista energija e se kretati u telu. Vi
se neete oseati izgladneli. Pre, nasuprot tome, osetiete se vie ispunjeno, jer ljubav vie
ispunjava. To je najvia forma seksa i svaki put kada odete vie, oseate se vie ispunjeni, jer
vie forme su vie suptilne energije. One nisu grube, one su vie suptilne. One ispunjavaju,
one vam daju vie. Onda nastavljate da se uzdiete u svesnosti. Dolazi dan kada ste odjednom
ukorenjeni u sreditu, usredsreeni. Sada ljubav takoe preuzima novu dimenziju; ona postaje
samilost i saoseanje.
Kakva je razlika? U seksu se vi bavite sa sobom, uopte se ne bavite s drugim.
Jednostavno koristite drugog.
107
Zbog toga se seksualni partneri neprekidno bore, jer neko
unutranje oseanje postoji: "Drugi me koristi." Seksualni partneri ne mogu doi do take
sklada. Oni e morati da se bore jedno protiv drugog, jer ena misli da je mukarac koristi - i
ona je u pravu! Nita nije pogreno u tome. A mukarac misli da ena koristi njega. Kad god
vas neko koristi, vi se oseate povreeni; to izgleda kao eksploatacija. Mukarac se zanima za
svoj vlastiti seks, ena je zainteresovana za svoj sopstveni seks - nijedno se ne kree prema
drugom. Kretanje ne postoji. Oni su dva sebina sveta, usredsreena na sebe, eksploatiu
jedno drugo. Ako moraju govoriti o ljubavi i biti poetini, to je upravo ba mamljenje,
uveravanje, zavoenje - ali oni nisu zainteresovani jedno za drugo. Jednom kada je mukarac
iskoristio enu, on se potpuno okree i ide da spava, svrio je - sa stvari koju je trebalo
iskoristiti i odbaciti.
U Americi su napravili plastine ene i plastine mukarce. Oni rade savreno dobro.
Ako se igrate sa dojkama, one se uzdignu, postanu tople. Moete voditi ljubav sa plastinom
enom i to isto ispunjavajue kao sa svakom enom; ak i vie jer nema borbe, nema
konflikta. Svrivi, moete odbaciti enu i otii na spavanje. To je sve to ljudi rade. Bilo da
je ena od plastike ili prava, nema razlike. I ene nastavljaju da koriste mukarce.
Kad god koristite drugoga kao sredstvo, to je nemoralno. Drugi je jedan cilj, svrha u
sebi, ali drugi postaje svrha u sebi samo u drugom stadijumu vaeg bivanja, kada volite. Onda
vi volite za drugog. Onda vi ne koristite. Onda je drugi vaan, znaajan. Drugi je svrha u sebi.
Vi ste zahvalni. Nikakva eksploatacija nije mogua u ljubavi; vi pomaete drugog. To nije
cenjkanje, niti pogodba. Uivate da pomaete, uivate da delite i zahvalni ste da vam drugi
daje mogunost da delite.
Ljubav je suptilna. Grublje podruje seksa se ostavlja. Drugi je postao svrha, ali jo
postoji potreba, suptilna potreba. Kada volite osobu suptilno, oekivanje je negde skriveno da
drugi treba da voli vas, premda nesvesno. To sledi kao senka da drugi treba da voli vas.
Takoe jo postoji potreba da se bude voljen - bolja je nego seks, ali je jo uvek oekivanje. A
to oekivanje e biti uznemiravajua nota u ljubavi. To jo nije savreno.
Saoseanje je najvii kvalitet ljubavi, najvia istota. Tada oekivanje ne postoji.
Drugi nije sredstvo, drugi je izvestan cilj, svrha. I sada vi ne oekujete nita, vi jednostavno
dajete sve to moete dati. Oekivanje mora sasvim da ode. Buda je totalni davalac. On
nastavlja da daje, on uiva u davanju. To je jednostavno deljenje. Sada je to postalo
saoseanje - ista energija i ista potreba na razliitim ravnima postojanja. Zbog toga seks
iezava u Budi, jer se on nanovo pojavljuje kao saoseanje.
etvrto pitanje:
Govorili ste o ivotima Junga i Frojda, a ja sam uo da Danov nije iskuavao svoje
vlastite metode, i izgleda da je on vrlo, vrlo ambiciozan ovek. Moete li komentarisati
njegove metode i da li je on uopte izleio sebe?
107
Otuda i potreba za stalnom promenom partnera kada se iskoriavanje sa jednim ispuni.
393
To je problem na Zapadu sa svim misliocima - oni nisu iskusili svoje vlastite metode.
Zapravo, oni bi se spotakli o te metode, radei na svojim pacijentima.
Frojd se spotakao o psihoanalizu, ja kaem "spotakao" jer je to bilo sluajno. To je
bilo samo pipanje u mraku. Radio je na pacijentima - bio je lekar, pokuavajui da pomogne.
Ubrzo je postao svestan da ima mnogo bolesti koje nisu fizike, stoga, kada ih nastavljate
leiti fiziki, nita se ne dogaa. Onda je postao zainteresovan za hipnozu, jer neto se trebalo
uraditi kroz hipnozu. Poeli su da rade kroz hipnozu. Za mnogo godina on je bio hipnotizer,
radei sa svojim uiteljem i pomaui ljudima. Onda je ubrzo postao svestan da u stvari
hipnoza nije pomagala. Nije bilo potrebno da hipnotie osobu i uini je nesvesnom. ak i ako
osoba potpuno svesno zapone da se poziva na sve to dolazi u njen um, sve to plovi iz
nesvesnog u svesni um, ako nastavlja da govori to, to e joj dati izbavljenje. On je poeo
pokuavati s tim. Na taj nain je roena psihoanaliza; slobodna asocijacija misli. Nikada nije
nita pokuavao na sebi. Ostao je isti ovek, nije postigao zrelost.
Isto se dogodilo sa drugima, takoe i sa Danovim. On je radio sa pacijentima i
spotakao se na injenici da ako pacijent moe sve proiveti unatrag do same traume roenja,
kada je dete roeno i stvoreno, i vrisnulo po prvi put - to je prvobitni krik - ako se osoba
moe vratiti unatrag do same take kada je izala iz materice i uzela prvi dah, onda se mnoge
stvari jednostavno razree, mnogi problemi ieznu. Samo ponovnim proivljavanjem one
iezavaju. On to nije pokuao na sebi. On nije izleena osoba.
Frojd je bio vrlo ambiciozan. Sam je mislio o sebi da je prorok koji inaugurie veliki
svetski pokret. A bio je i ljubomoran, kao to su uvek politiki lideri ljubomorni, zavereniki,
pijunirajui svoje vlastite sledbenike i pomonike, neprekidno se bojei da e neko unititi
njegov pokret, zaposednuti pokret, postati lider; uvek se bojao.
Isto je bilo i sa Jungom. Ako pogledate u Jungove oi Dobijate sliku Junga, to je
vredno izuavanja. Skrivene iza njegovih naoara, su vrlo lukave oi; samo lice je egoistino.
Danov je vrlo ambiciozan, a njegova nova knjiga jasno pokazuje njegovu ambiciju. On se
sluajno spotakao o malu metodu koja nije sistem, samo fragment, a misli da je otkrio celu
istinu. Dakle, on misli da je ova primarna terapija sve to je potrebno, da e to voditi svakoga
do najvie nirvane. To je smeno. To je ambicija.
Druga stvar koju treba zapamtiti o svim Zapadnim misliocima koji su ovde postali
uticajni je da su radili sa bolesnim ljudima, sa pacijentima. Oni se nisu bavili zdravim
ljudima, dakle, kakva god da su njihova otkria, njihova otkria su zasnovana na patologiji.
Zdrava osoba je apsolutno razliita od patoloke osobe. Frojd se nikada nije bavio zdravom
osobom. Nema takvog pitanja, jer zdrav ovek nikada ne ide kod lekara ili doktora. Zato bi
iao? Dok niste mentalno bolesni, zato biste ili kod psihijatra? Ne postoji potreba. Vi
odlazite samo zato to ste bolesni, samo, dakle, bolesno oveanstvo ide kod tih ljudi; kod
Frojda, Junga, Adlera, Danova. Na tim bolesnim ljudima oni zasnivaju svoje filozofije.
Nuno je da ovo bude neuravnoteeno, i ne samo neuravnoteeno, nego takoe na neki
nain vrlo opasno, jer svi ti primerci oveanstva nisu pravi predstavnici. Oni su bolesni. To
je ba kao kada upoznajete samo slepe ljude jer ste oni lekar, tako da vam samo slepi ljudi
dolaze, a onda mislite o ljudima kao slepim. Mentalno bolesni ljudi vam dolaze, onda mislite
o ljudima kao mentalno bolesnim. To je pogreno, jer sve dok ne postoje zdravi ljudi, da li je
bolest mogua?
Sve zapadne psihologije su zasnovane na patologiji, a potrebno je da prava psihologija
bude zasnovana na zdravim osobama. Savrena psihologija mora da bude zasnovana na
ljudima slinim Budi, ne jedva zdravim ljudima.
Dakle postoje tri tipa psihologije. Jedna je patoloka; sva zapadna psihologija je
patoloka. Samo od nedavno neki holistiki trendovi razmiljaju o tome kako zdrava osoba
zadobija snagu, ali oni su samo u zaetku. Nije preduzet ak ni prvi korak. Postoje psihologije
drugog tipa, koje razmiljaju o zdravoj osobi, koje su zasnovane na zdravom umu - to su
istone psihologije. Budizam ima vrlo prodornu psihologiju; Patanjali ima svoju vlastitu
psihologiju. One su zasnovane na zdravim ljudima; da pomognu zdravoj osobi da postane jo
zdravija, da pomognu zdravoj osobi da postigne vee zdravlje. Patoloke psihologije pomau
394
bolesnim ljudima da postanu zdrave.
Onda postoji trei tip. Ono to je Gurijev obino nazivao najviom psihologijom,
koja jo nije potpuno razvijena. Taj tip mora da zavisi od Bude. Jo nije razvijen, jer gde otii
da bi se studirao Buda, i kako izuavati Budu? A samo jedan Buda nee delovati, morate
izuavati mnoge. Samo onda moete doi do zakljuaka. Ali jednog dana ta psihologija e se
dogoditi, ona je nuno potrebna. Ona mora postojati jer samo to vam moe dati totalnu
percepciju o ljudskoj svesti.
Frojd, Jung, Danov, svi su oni bolesni. Nikada nisu radili na sebi. Spotiui se u tami,
pipajui u mraku, oni dolaze do delova, a onda misle da su ti delovi potpun sistem. Kad se
tvrdi da je pare kompletan sistem, to postaje la. Deo je samo deo.
Istoni psiholozi su za zdrave ljude, da vam pomognu da postanete celina. A moj
napor e biti da izradim psihologiju treeg tipa, psihologiju Buda, jer to e vam dati savren
prodor u itavu ljudsku svest.
Psihologije zasnovane na patologijama jesu dobre, one pomau ljudima. Ali to nikada
ne treba da bude cilj. To je dobro, ali samo da se postane zdrav, normalan, nije nita veliko.
Samo da se postane normalan nije nita veliko, jer svi drugi su normalni. Ravo je biti
bolestan jer vi patite, ali nije mnogo dobro ni biti normalan, jer normalni ljudi pate na milione
naina. U stvari, da se bude normalan znai samo da se bude prilagoen drutvu. Ali drutvo
moe biti nenormalno, itavo drutvo moe biti bolesno. Prilagoditi se njemu samo znai da
ste normalno nenormalni, to je sve. To nije veliki dobitak. Morate otii izvan drutvene
normalnosti. Morate otii izvan drutvene ludosti. Samo onda, po prvi put postajete zdravi.
Istone psihologije; yoga, zen, sufizam; svi pomau ljudima da postanu vie zdravi i
sveti. Trei tip psihologije je nuan, hitno potreban, jer bez njega vi nemate cilj, nemate
percepciju same svrhe. To treba da se izradi. Gurijev je pokuao sve to je najbolje mogao,
ali nije uspeo. Klima nije bila zrela. Ja takoe opet teim prema tome. Teko je uspeti u tome,
ali mogunost postoji i treba nastaviti s naporom. Ako je barem malo vie svetla baeno na
savrenu, poslednju, najviu psihologiju ljudi, ak je i to dobro, vrlo korisno.
395
Poglavlje 7
SVESNOST: VATRA KOJA SAGOREVA PROLOST
27. aprila 1975 pre podne u Buddha dvorani.
II, 12: kleamulah karmaayo drtadrtajanmavedaniyah,
Izvor retribucije aktova (karmaaya) ima svoj koren u zaprekama i moe davati
plodove u [ovom] oevidnom (drta) ivotu ili pak u onom koga neemo videti (adrta).
II, 13: sati mule takvipako jatyayurbhogah.
Dok god koren postoji, postoji i [to naknadno] dozrevanje (vipaka) [plodova
akta], u vidu raanja, trajanja i ivljenja.
II, 14: te hladaparitapaphalah punyapunyahetutvat.
Kao plod [javlja se] zadovoljstvo (hlada) ili munina (paritapa) u zavisnosti da li
je uzrok [retribucije] vrlovit (punya) ili prljav in (apunya).
ovek izgleda da je u sadanjosti, ali je to samo privid. ovek ivi u prolosti. Kroz
sadanjost on prolazi, ali ostaje ukorenjen u prolosti. Sadanjost nije realno vreme za obinu
svest. Za obinu svest, prolost je stvarno vreme, sadanjost je samo kretanje iz prolosti
prema budunosti, upravo trenutni prelaz. Prolost je stvarna i budunost takoe, ali
sadanjost je nestvarna za obinu svest. Budunost nije nita drugo nego produena prolost.
Budunost nije nita drugo do iznova projektovana prolost.
Sadanjost izgleda nepostojea. Ako mislite o sadanjosti, neete je uopte nai, jer
onog trenutka kada je naete, ona je ve prola. Upravo trenutak pre nego to ste je nali, ona
je bila u budunosti. Za Buda svest, za probueno bie, samo sadanjost je postojea. Za
obinu svesnost, nesvesnu, pospanu isto tako kao mesear, prolost i budunost su realni,
sadanjost je nerealna. Samo kada se ovek probudi sadanjost je realna; oboje, prolost i
budunost postaju nestvarni.
Zato je to tako? Zato ivite u prolosti? Zato to um nije nita drugo do nagomilana
prolosti. Um je pamenje: sve to ste uradili, sve to ste sanjali, sve to ste eleli da radite i
niste mogli uraditi, sve to ste zamiljali u prolosti, jeste va um. Um je mrtav entitet. Ako
gledate kroz um, nikada neete nai sadanjost, jer sadanjost je ivot, a ivotu se nikada ne
moe pristupiti posredstvom mrtvog sredstva. ivotu se nikada ne moete pribliiti kroz
mrtav prenosnik. ivot ne moe biti dodirnut kroz smrt.
Um je mrtav. Um je ba kao praina koja se sakuplja na ogledalu. to se vie praine
sakupi, manje je ogledalo nalik ogledalu. Ako je sloj praine vrlo debeo, kao to je na vama,
onda ogledalo uopte ne reflektuje.
Svako sakuplja prainu, ne sakupljate samo vi. Vi prianjate uz nju, mislite da je blago.
Prolost je otila, zato se vezujete za nju? Ne moete uraditi nita to se tie toga. Ne moete
ii natrag, ne moete je ponititi. Zato prianjate uz nju? Ona nije dragocena. Ako prianjate uz
prolost i mislite da je dragocena, naravno va um e stalno eleti da je proivljava u
budunosti. Vaa budunost ne moe biti nita do modifikovana vaa prolost - malo
396
profinjena, malo vie ukraena. Inae ona e biti ista jer um ne moe misliti o nepoznatom,
um moe samo projektovati poznato, ono ta znate.
Vi se zaljubite u enu, a ena umre. Kako ete onda nai drugu enu? Druga ena e
biti modifikovana forma vae mrtve ene; to je jedini put koji vi znate. ta god da radite u
budunosti, nee biti nita drugo do nastavljanje prolosti. Moete promeniti malo - zakrpa
ovde, zakrpa onde, ali glavni deo e ostati isti, ba isti.
Neko je pitao Mulu Nasrudina kada je leao na samrtnoj postelji: "Ako bi vam ponovo
bio dat ivot, kako biste ga proiveli? Da li biste nainili neke promene?" Nasrudin je
razmiljao zatvorenih oiju, mislio, meditirao, onda je otvorio oi i rekao: "Da, ako bi mi opet
bio dat ivot, pravio bih razdeljak kose na sredini. To je uvek bila moja elja, ali je moj otac
uvek uporno traio da to ne radim. A kada je moj otac umro, kosa je dovedena u takvo stanje
da je nisam mogao razdeliti na sredini."
Nemojte se smejati. Ako biste vi bili upitani ta biste opet uradili sa svojim ivotom,
vi biste nainili samo neznatne razlike ba ovako; mu s malo drugaijim nosem, ena s malo
drugaijim tenom, vea ili manja kua, ali ove promene nisu nita vie od deljenja vae kose u
sredini - neznatne, nebitne. Va sutinski ivot e ostati isti.
Gledam u vae oi i vidim to. Uradili ste to mnogo, mnogo puta; u sutini va ivot je
ostao isti. Mnogo puta su vam bili dati ivoti. iveli ste mnogo puta; vi ste vrlo, vrlo drevni.
Niste novi na ovoj zemlji, stariji ste od Zemlje, jer ste iveli na drugim zemljama takoe, na
drugim planetama. Vi ste stari kao sama egzistencija. Tako to treba da bude, jer ste vi deo nje.
Vi ste vrlo drevni, ali iznova ponavljate isti obrazac.
Zbog toga hindusi to nazivaju tokom ivota i smrti; "toak" zato to on nastavlja da
se sam ponavlja. To je ponavljanje; isti paoci se uzdiu gore i padaju dole; idu dole i idu gore.
Um projektuje sebe, um je prolost, tako da vaa budunost nee biti nita drugo do prolost.
A ta je prolost? ta ste vi uradili u prolosti? ta god da ste uradili - dobro, loe, ovo
ili ono - ta god da radite stvara svoje sopstveno ponavljanje. To je teorija karme. Ako ste bili
ljuti prekjue, stvorili ste sigurnu mogunost za ljutnju; da budete opet ljuti jue. Onda ste to
ponovili, dali ste vie energije ljutnji, raspoloenje ljutnje ste ukorenili vie, navodnili ste ga.
Dakle, danas ete to opet ponoviti s vie snage, s vie energije. A onda sutra ete opet biti
rtva dananjice.
Svaka akcija koju izvedete, ili makar pomislite o njoj, ima svoj vlastiti nain
postojanog ponovnog istrajavanja, jer to stvara kanal u vaem biu. To zapoinje da apsorbuje
energiju iz vas. Vi ste ljuti, onda se raspoloenje nastavlja, a vi mislite da niste vie ljuti; tada
proputate poentu. Kada raspoloenje proe nita se nije dogodilo; samo se toak pomerio i
paok (preaga na toku) koji je bio gore otiao je dole. Ljutnja je postojala na povrini pre
nekoliko minuta, sada je ljutnja nestala dole u nesvesnom, u dubini vaeg bia. ekae svoje
vreme da opet izae napolje. Ako ste delovali u skladu s njom, vi ste je ojaali, data vam je
pod zakup za njen ivot. Dali ste joj opet snagu, energiju. Ona pulsira kao seme ispod zemlje
ekajui pravu priliku i sezonu, onda e ona isklijati.
Svaka akcija sama sebe utvruje za stalno ponavljanje, svaka misao se sama utvruje
za stalno ponavljanje. Jednom kada saraujete s njom, vi joj dajete energiju. Pre ili docnije to
e postati uobiajena forma. Vi ete je obavljati, a neete biti inilac; vriete je samo zbog
dejstva navike. Ljudi kau da je navika druga priroda. To nije preuveliavanje. Nasuprot
tome, to je jedno umanjivanje, kazivanje manje od istine. U stvari, navika konano postaje
prva priroda, a priroda postaje sekundarna. Priroda postaje ba kao dodatak, ili fusnote u
knjizi, a navika postaje glavni deo, glavno telo knjige.
Vi ivite kroz naviku; to znai da u osnovi navika ivi kroz vas. Sama navika istrajava,
ona ima svoju sopstvenu energiju. Naravno uzima energiju od vas, ali vi ste saraivali u
prolosti, vi saraujete i u sadanjosti. Ubrzo e navika postati gospodar, a vi ete biti samo
sluga, senka. Navika e vam dati zapovest, naredbu, a vi ete biti samo posluni sluga. Vi ete
morati da sledite to.
Dogodilo se da je jedan hindu mistik, Eknath, iao na hodoae. Hodoae je trebalo
trajati najmanje godinu dana, jer je morao posetiti sva sveta mesta u zemlji. Naravno bila je
privijegija biti sa Eknathom, tako mnogo ljudi, hiljade ljudi je putovalo s njim. Takoe je
397
poao i lopov iz grada i rekao je: "Znam da sam lopov i da nisam dovoljno vredan da budem
lan ove religiozne grupe, ali dajte mi priliku. eleo bih da poem na hodoae." Ekhath je
rekao: "Bie teko, jer godina je duga, a ti moe poeti da krade ljudima stvari. Moe
prouzrokovati nevolju. Molim te ostavi se te zamisli." Ali lopov je bio istrajan. Rekao je: "Za
jednu godinu ostaviu krau, i moram ii. Obeavam vam da godinu dana neu ukrasti
nijednu stvar ni od koga." Eknath se sloio. Meutim tokom sedmice nevolje su ve poele, a
bile su ovakve; stvari su poele da iezavaju iz prtljaga ljudi, a tavie jo zagonetnije - jer
niko ih nije krao - stvari bi iezle iz neije torbe i nale bi se posle nekoliko dana u torbi
nekog drugog. ovek u ijoj torbi bi se nale bi rekao: "Nisam uinio nita. Zaista ne znam
kako se dogodilo da su te stvari u mojoj torbi."
Ekhnath je sumnjao, stoga se jedne noi pretvarao da spava, ali je bio budan,
posmatrao je. Lopov se pojavio oko ponoi i zapoeo bi da menja stvari iz prtljaga jedne
osobe u prtljag druge osobe. Eknath ga je uhvatio na delu i pitao: "ta radi? A obeao si!" On
je rekao: "Ja se drim mog obeanja. Nisam ukrao nijednu stvar. Ali ovo je moja stara navika.
Tokom noi ako ne uinim neku podvalu, ne mogu da se uspavam. A ne spavati godinu dana?
Vi ste ovek saoseanja. Vi treba da budete saoseajni prema meni. A ja ne kradem, stvari se
stalno opet nalaze. One ne odlaze nikuda nego samo se premeste od jedne osobe do druge. I
tavie, posle jedne godine treba opet da zaponem sa kraom, tako da je to takoe dobra
veba."
Navike vas prisiljavaju da inite odreene stvari; vi ste rtva. Hindus to naziva
teorijom karme; svaka akcija koju ponavljate, ili svaka misao - jer misao je takoe suptilna
akcija u umu - postaje sve vie i vie mona. Onda ste vi zahvaeni tim. Onda ste utamnieni
u navici. Onda ivite ivot zatvorenog oveka, roba. A porobljavanje je vrlo suptilno; ono
potie od vaih navika i uslovljavanja, i delovanja koja ste izvrili. To je svuda oko vaeg tela
i vi ste uhvaeni u mreu toga, ali nastavljate da mislite i obmanjujete sebe da vi to radite.
Kada se naljutite, mislite da vi to radite. Racionalizujete to, mislite tako i kaete da je situacija
pokvarila to: "Morao sam se naljutiti, inae dete bi polo krivim putem; da se nisam naljutio,
onda bi stvari postale gore, onda bi posao bio u haosu, onda posluga ne bi sluala; morao sam
se naljutiti da bih sproveo stvari, da bih disciplinovao dete. Da bi se stavila ena na njeno
sopstveno mesto, morao sam da se ljutim." Ovo su racionalizacije. Na taj nain va ego
nastavlja da misli da ste jo uvek gazda, ali niste. Ljutnja dolazi iz starih obrazaca, dolazi iz
prolosti. A kada vam ljutnja doe, vi pokuavate da naete opravdanje za nju. Psiholozi su
eksperimentisali i doli do istih injenica kao istona ezoterina psihologija; ovek je rtva,
nije gospodar. Psiholozi su stavili ljude u totalnu izolaciju: sa svakim moguim konforom,
imali su ispunjene sve potrebe, ali oni nisu dolazili u kontakt s drugim ljudskim biima. iveli
su u izolaciji klimatizovane elije, bez rada, bez nevolja, bez problema, ali samo navike su se
nastavljale. Jednog jutra, sada bez razloga - jer svaka potreba je zadovoljena, nema
zabrinutosti, ne postoji opravdanje da se bude ljut - ovek bi iznenada naao da se ljutnja
pojavila.
To je unutar vas. Ponekad, iznenada tuga nastupa bez ikakvog oiglednog razloga,
ponekad se ovek osea sreno, ponekad euforino, ekstatino. ovek lien svih drutvenih
odnosa; izolovan u totalnoj udobnosti, ije su sve potrebe snabdevene, kree se kroz sva
raspoloenja kroz koja se kreete u uzajamnom odnosu. To znai da neto dolazi iznutra i vi
ga okaite o nekog drugog. Upravo je to racionalizacija. Oseate se dobro, ili se oseate loe,
ta oseanja iskre i izbijaju iz vae vlastite nesvesnosti, iz vae sopstvene prolosti. Niko nije
odgovoran osim vas. Niko ne moe da vas naljuti, i niko vas ne moe uiniti srenim. Vi
postajete sreni sami od sebe, i postajete tuni sami od sebe. Dok ne shvatite to, uvek ete
ostati rob.
Gospodarenje nad sobom dolazi kada ovek shvati: "Ja sam apsolutno odgovoran za
sve to mi se dogodi, ta god da se neuslovljeno dogodi. Ja sam nesumnjivo odgovoran." U
poetku to e vas uiniti vrlo, vrlo tunim i potitenim jer ako moete prebaciti odgovornost
na drugog, oseate se dobro da niste krivi. ta moete uiniti kada se ena ponaa na tako
odvratan nain? Morate biti ljuti. Ali zapamtite dobro, ena se ponaa uasno usled svog
vlastitog unutranjeg mehanizma. Ona nije loa prema vama. Da vi niste tu, ona bi bila uasna
398
prema detetu. Da dete nije tu ona bi bila neprijatna prema tanjirima - bacala bi ih na pod. Ona
bi razbila radio. Ona neto mora uiniti, neprijatnost nadolazi. Bila je to samo koincidencija,
da ste vi u pogrenom trenutku bili dostupni.
Vi niste ljuti zato to je ena uasna. Ona je moda pripremila situaciju, to je sve.
Moda vam ja dala mogunost da budete ljuti, opravdanje da budete ljuti, ali ljutnja je kiptela.
Da ena nije bila tu, vi biste bili sasvim isto ljuti na nekog drugog, na neku ideju; ljutnja je
morala biti tu. To je neto to je dolazilo iz vaeg vlastitog nesvesnog.
Svako je odgovoran, potpuno odgovoran za svoje vlastito postojanje i ponaanje. U
poetku, to e vam dati vrlo potiteno raspoloenje da ste odgovorni, jer ste uvek mislili da
morate biti sreni - stoga kako moete biti odgovorni za svoju nesreu? Dakle, kako moete
biti odgovorni za svoju nesreu? Vi uvek elite radost, stoga kako moete biti ljuti sami od
sebe? Zbog ovoga prebacujete odgovornost na drugog. Ako nastavite da prebacujete
odgovornost na drugog, zapamtite da ete uvek ostati rob, jer niko ne moe promeniti drugog.
Kako moete promeniti drugog? Da li je neko ikada promenio drugog? Jedna od
najneispunjenijih elja u svetu je da se promeni drugi. Nikada niko to nije uradio. To nije
mogue, jer drugi postoje po svom vlastitom pravu - ne moete ih promeniti. Nastavljate da
prebacujete odgovornost na druge, ali druge ne moete promeniti. A zato to prebacujete
odgovornost na druge, nikada neete videti tu osnovnu odgovornost u vama. Ta osnovna
promena je nuna unutra u vama.
Na taj nain ste vi uhvaeni u zamku; ako zaponete da razmiljate da ste odgovorni
za sve svoje aktivnosti, za sva vaa raspoloenja, u poetku e preovladati potitenost. Inae
ako moete proi kroz tu depresiju, ubrzo ete osetiti olakanje jer ste sada osloboeni od
drugoga, sada moete raditi na sebi. Moete biti slobodni, moete biti sreni. ak i ako je
itav svet neslobodan i nije srean, to ne ini razliku. Inae, kako je mogu Buda? Kako je
Patanjali mogu? Kako sam ja mogu? Ceo svet je isti. On je ba isti kao to je to za vas, ali
Krina nastavlja da plee i peva; on je osloboen. A sloboda je pre svega da se zaustavi
prebacivanje odgovornosti na drugoga, sloboda je pre svega znati da ste vi odgovorni. Onda
mnoge stvari odmah postaju mogue.
itava filozofija karme je da ste vi odgovorni. Sve to ste posejali u prolosti to
anjete. Moda niste mogli da sledite povezanost izmeu uzroka i posledice, ali posledica je
tu, i uzrok mora negde biti u vama.
Ovo je itava metoda prati-prasava; kako da se kreete od posledice do uzroka, kako
da idete unatrag i naete uzrok; odakle on dolazi. ta god da vam se dogodi - oseate se tuni,
samo zatvorite svoje oi i oseajte alost. Sledite gde to vodi, uite duboko u to. Ubrzo ete
doi do uzroka. Moda ete morati da putujete dugo, jer itav ovaj ivot je upleten; i ne samo
ovaj ivot, nego su mnogi drugi ivoti upleteni. Nai ete mnogo rana u sebi koje bole, a zbog
tih rana vi oseate tugu; one su alosne. Ove rane se jo nisu zacelile; one su ive. Metoda
prati-prasava, metoda vraanja natrag do izvora, od posledice do uzroka, zacelie ih. Kako se
one lee? Zato one zaceljuju? Koja pojava je sadrana u tome?
Gde god da se vraate unatrag, prva stvar koju ostavljate je odbacivanje odgovornosti
na druge, jer ako prebacujete odgovornosti na druge, izlazite napolje. Onda je itav proces
pogrean; pokuavate da naete uzrok u drugom: "Zato je supruga neprijatna?" Stoga "zato"
nastavlja da prodire u enino ponaanje. Vi ste promaili prvi korak, i onda e itav proces
biti pogrean. Zato sam ja nesrean? Zato sam ja ljut? Zatvorite oi i pustite da to bude
duboka meditacija. Legnite na pod, zatvorite oi, opustite telo i oseajte zato ste ljuti.
Potpuno zaboravite enu; da je opravdanje - A, B, C, D, bilo ta, zaboravite opravdanja. Samo
idite duboko u sebe, prodirite u ljutnju. Koristite samu ljutnju kao reku; u ljutnji vi klizite i
ljutnja e vas odvesti unutra. Nai ete u sebi suptilne rane.
ena je izgledala neprijatno, jer je dotakla suptilnu, jedva primetnu ranu u vama, neto
to povreuje. Uvek ste mislili da ste lepi, a vae lice je odvratno, i unutra postoji rana. Kada
je ena neprijatna uinie vas svesnim vaeg lica. Ona e rei: "Idi i pogledaj se u ogledalo!"
Neto povreuje. Bili ste neverni eni, onda ona eli da bude neprijatna, opet e izneti to:
"Zato si se smeio onoj eni? Zato si bio tako srean dok si sedeo s tom enom?" Rana je
dotaknuta. Bili ste neverni, oseate krivicu; rana je iva. Zatvorite oi, oseajte ljutnju, neka
399
se ona probudi u svojoj totalnosti, da je moete videti potpuno, ta ona jeste. Onda dopustite
da vam energija pomogne da se kreete natrag u prolost, jer ljutnja dolazi iz prolosti. Ona
naravno ne moe doi iz budunosti. Budunost jo nije nastala. Ona ne dolazi iz sadanjosti.
Ovo je itavo gledite karme: to ne moe doi iz budunosti jer budunosti jo nema;
to ne moe doi iz sadanjosti, jer vi uopte ne znate ta ona jeste. Sadanjost je poznata samo
probuenim ljudima. Vi ivite samo u prolosti, stoga mora dolaziti odnekud drugde iz vae
prolosti. Rana mora biti negde u vaem pamenju. Vratite se natrag. Tamo mora biti jedna
rana, tamo ih mora biti mnogo; malih, velikih. Uite duboko i pronaite prvu ranu, prvobitni
izvor sve ljutnje. Moi ete da naete to ako pokuate, jer to ve postoji. To je tu; sva vaa
prolost je jo tu. To je kao film, namotan eka unutra. Vi ga odmotate, ponete da ga gledate.
Ovo je proces prati-prasava. To oznaava vraanje natrag do samog korena uzroka. A to je
lepota procesa: ako moete svesno ii natrag, ako moete svesno oseati povredu, rana se
odmah isceljuje.
Zato se ona lei? Jer rana je stvorena od nesvesnog stanja, nesvesnosti,
neobavetenosti. Povreda je deo neznanja, spavanja. Kada vi svesno idete natrag i pogledate u
ranu, svesnost je isceljujua sila. U prolosti, kada se ranjavanje dogodilo, ono se dogaalo u
nesvesnom. Vi ste bili ljuti, vi ste posedovali ljutnju, uradili ste neto; ubili ste oveka i
skrivali ste injenice od sveta. Moete sakriti to od policije, moete sakriti to od suda i
zakona, ali ne moete to sakriti od sebe. Vi znate, a to povreuje. A kad god vam neko da
mogunost da budete ljuti, uplaite se jer se to moe dogoditi opet, moete ubiti enu. Idete
natrag, jer u tom trenutku kada ste ubili oveka, ili ste se ponaali na vrlo srdit nain, bili ste
nesvesni. U nesvesnom te rane su bile zatiene. Sada idite svesno.
Prati-prasava, vraanje natrag, oznaava svesno vraanje stvarima koje ste uradili u
nesvesnom. Vraanjem natrag - sama svetlost svesti isceljuje. To je isceljujua sila. Sve to
moete uiniti svesnim bie izleeno, i onda vas to vie nee povreivati.
ovek koji se vrati unatrag oslobaa se prolosti. Onda prolost vie ne funkcionie,
onda ga prolost vie ne stee i ona je okonana. Prolost nema mesto u njegovom biu, ni
postojanju. Kada prolost nema mesto u vaem biu vi ste dostupni sadanjosti, nikada pre
toga. Vama treba prostor; prolost je toliko mnogo unutra - stovarite bezvrednih mrtvih
stvari. Nema prostora za sadanjost da ue. To skladite bezvrednih stvari nastavlja da sanja o
budunosti, tako je polovina prostora ispunjena onim to jo nije. A sadanjost? Ona
jednostavno eka ispred vrata. Zbog toga sadanjost nije nita do prolaz, prolaz od prolosti
do budunosti, samo trenutan prolaz.
Okonajte sa prolou! Dok ne zavrite s prolou, vi ivite avetinjski ivot. Va
ivot nije pravi, on nije egzistencijalan. Prolost ivi kroz vas, smrt nastavlja da vas lovi.
Vratite se natrag - kad god imate jednu mogunost, kad god se neto dogodi u vama; srea,
nesrea, tuga, ljutnja, ljubomora, zatvorite oi i vratite se unatrag. Ubrzo ete postati uvebani
u putovanju unatrag u vremenu, i onda e se mnoge rane otvoriti. Kada se te rane otvore u
vama, ne zapoinjite nita da inite. Nije potrebno da delujete. Jednostavno posmatrajte,
gledajte, zapaajte; rana je tu, ona postoji. Jednostavno posmatrajte, dajte svoju energiju
opaanja rani, gledajte u nju. Gledajte u nju bez ikakvog suda, jer ako sudite, ako kaete:
"Ovo je loe, ovo ne treba da bude tako," rana e se opet zatvoriti. Onda e ona morati da se
sakrije. Kad god vi osuujete, onda um pokuava da sakrije stvari. Tako su stvoreni svesno i
nesvesno. Inae, um je jedan, nema potrebe ni za kakvom podelom. Ali vi odbacujete,
osuujete. Onda um mora da se podeli i stavi stvari u tamu, u podrum tako da ih ne moete
videti - onda nema potrebe da odbacuje, niti osuuje.
Ne osuujte, ne vrednujte. Jednostavno budite svesni, nevezani posmatra. Nemojte
negirati, opovrgavati. Ne kaite: "Ovo nije dobro," jer to je negiranje, a vi ste poeli
potiskivati. Budite nepristrasni, objektivni. Samo pazite i posmatrajte. Gledajte sa
saoseanjem i izleenje e se desiti.
Ne pitajte me zato se to dogaa, jer je to prirodan fenomen. To je ba kao kada na sto
stepeni voda isparava. Nikada ne pitate: "Zato ne na devedeset devet stepeni?" Niko ne moe
odgovoriti na to. Jednostavno se dogaa da voda isparava na sto stepeni. Nema pitanja, ono je
beznaajno. Da je isparila na devedeset devet stepeni, vi biste pitali zato. Da je isparila na
400
devedeset osam, vi biste pitali zato. Jednostavno je prirodno da na sto stepeni voda isparava.
Isto je istinito za unutranju prirodu. Kada nevezana, saoseajna svest doe do rane,
rana iezava, isparava. Za to ne postoji zato. To je jednostavno prirodno, tako je kako jeste,
kako se to dogaa. Kada kaem ovo, kaem to iz iskustva. Pokuajte to i vama je takoe
mogue da imate to iskustvo; to je put.
Kroz prati-prasav ovek postaje osloboen karmi. Karme pokuavaju da insistiraju na
budunosti; one vam ne dozvoljavaju da idete u prolost. One kau: "Kreite se u budunost.
ta ete raditi u prolosti? Kuda idete? Zato gubite vreme? Uradite neto za budunost!"
Karme uvek insistiraju: "Idite u budunost, tako da prolost ostane sakrivena u nesvesnom."
Zaponite da obrete proces, prati-prasava. Ne sluajte um koji kae da idete u budunost.
Posmatrajte - um uvek kae neto o budunosti. On vam nikada ne dozvoljava da budete
ovde. Uvek vas prisiljava da se kreete u budunosti.
Idite natrag u prolost. A kada ja kaem da idete u prolost, ja ne kaem da treba da se
seate prolosti. Seanje nee pomoi; seanje je jedan nemoan proces. Ova razlika mora da
se zapamti; seanje nije ni od kakve pomoi - ono moe biti ak tetno - ali ponovno
proivljavanje jeste od pomoi. Oni su potpuno razliiti. Razlika je vrlo suptilna i mora se
razumeti. Pamtite neto, seate se svog detinjstva. Kada se seate svog detinjstva vi ostajete
ovde i sada. Ne postajete dete. Moete se seati, moete zatvoriti oi i seati se kada ste imali
sedam godina i trali ste po bati - vi vidite to. Vi ste ovde i prolost se vidi kao film; vi trite,
dete tri i pokuava da uhvati leptire. Vi ste posmatra, a dete je objekat. Ne, to nije ispravno;
ovo je seanje. Ono je nemono, ono nee pomoi.
Rane su dublje. One se ne mogu otkriti seanjem, a seanje ostaje kao deo svesnog
uma. A vrlo je znaajno da je to skriveno u nesvesnom, tako da se seate samo beskorisnih
stvari, ili se seate samo onih stvari koje va um prihvata.
Zbog toga svaki ovek kae da je njegovo detinjstvo bilo raj. Niije (detinjstvo) nikada
nije bilo (raj). Zbog ega svako kae da je njegovo detinjstvo bilo raj? eleli biste ponovo da
budete dete, ali pitajte decu. Nijedno dete ne eli da bude dete, svako dete pokuava da bude
odraslo, i razmilja kako ubrzo to moe uraditi. Nijedno dete nije sreno s detinjstvom, jer
ono kae: "Odrasli su mnogo snaniji." Svako dete se osea bespomono, a bespomonost ne
moe biti vrlo dobro oseanje. Svako dete osea da je gurano i vueno ovde i onde, kao da
nema nezavisnost. Detetu detinjstvo izgleda kao ropstvo, mora za sve da zavisi od drugih.
Ako eli sladoled mora da trai i moli, a svako je tu da ui kako je sladoled lo. Dete misli:
"Zato je onda Bog nainio sladoled?" Sve stvari koje ga roditelji prisiljavaju da jede loe su,
ne voli ih, a sve stvari koje voli da jede su loe za roditelje. Oni kau: "Ovo e ti smetati, loe
e biti sa stomakom," ovo e se dogoditi, i ono e se dogoditi. Detetu izgleda da su svi
vitamini stavljeni u nepodesne stvari, a nepogodne stvari su stavljene u dobre stvari. Dete
uopte nije sreno; ono eli da se okona cela ta besmislica. eli da odraste i da bude ovek.
Meutim, docnije ta ista deca e rei da je detinjstvo bilo raj. ta se dogodilo?
ta god da je loe, runo, baeno je u nesvesno jer ego ne eli da gleda u to. Sve
nevolje se zaboravljaju, a svaka srea se pamti. Nastavljate da cenite sreu, a zaboravljate
nevolje. To je izbor. Zbog toga docnije svako govori da je detinjstvo bilo raj, jer ste pokuali
da zaboravite sve to je bilo nepodesno. Vae detinjstvo, kakvog ga se seate, nije istinito,
ono je izmiljeno. To je bajka koju je stvorio ego. Stoga ako se seate, vi ete se seati srenih
stvari, ne nesrenih. Ako ponovo proivite, vi ete proiveti celinu; sreu i nesreu, sve.
A ta je ponovno proivljavanje? Ponovno proivljavanje je da se postane ponovo
dete; ne da se gleda na dete kako tri po bati, nego da se bude dete koje tri. Ne budite
posmatra - postanite. Ovo je mogue zato to dete jo postoji u vama, ono je deo vas. Sloj
iznad sloja, sve to ste iveli postoji u vama. Bili ste dete, to je tu; onda ste postali mladi, to
je tu; onda ste postali stari; to je tu. Sve je tu, sloj iznad sloja. Vi iseete stablo drveta i svaki
sloj je tu. U dnu, uglavnom u sredinjem mestu nai ete prvi sloj. Drvo je bilo vrlo mala
biljka; prvi sloj je tu, drugi sloj je tu. Moete izbrojati godine, jer svaka godina je jedan sloj, i
drvo se poveava. Moete izraunati starost na drvetu, koliko je staro. Ne samo drvo, nego
svaki kamen, stene, imaju slojeve.
Sve je jedna akumulirana pojava. Vi ste prvo seme koje se zadesilo u majinoj
401
materici. Jo je ono tu. A onda posle toga milioni slojeva su dodati svakog dana, hiljade stvari
su se dogodile. Sve one su tu sakupljene. Vi moete biti opet, jer ste bili. Samo treba da
zakoraite natrag. Stoga probajte ponovo da proivljavate.
Prati-prasava je ponovno proivljavanje prolosti. Vi zatvarate svoje oi, legnete i
kreete se unatrag. Moete pokuati to na jednostavan nain. To e vam dati umenost,
vetinu toga. Svake noi moete leati na krevetu i kretati se unatrag prema jutru. Leanje na
krevetu je poslednja stvar - uinite je prvom; a onda se kreite unatrag. ta inite pre nego to
legnete? Uzmete au mleka; uzmite je opet; imajte ponovo iskustvo, ponovo proivite (svoj
ivot). Morali ste da se borite s enom; ponovo proivite. Nemojte ocenjivati, razmatrati, sada
nije vreme za donoenje suda. To se dogodilo. Ne kaite dobro ili loe, ne unosite
vrednovanje. Jednostavno ponovo proivite, to se dogodilo. Idete unazad, do ranog jutra kada
vas alarm sata probudi, ujte to ponovo. Samo krenite i pokuajte da proivite svaki trenutak
dana, odmotavajui vreme unazad. Osetiete se vrlo, vrlo osveeni i uroniete u duboki san
jer ste zavrili s danom. Sada dan vie ne visi nad vama. Vi ste ga ponovo proiveli svesno.
U danu je bilo teko biti svestan; bili ste angaovani u toliko mnogo stvari. A vi
nemate takvu svest da je ve moete izneti u trnicu. Moda se u hramu to dogaa za nekoliko
sekundi. Moda meditirajui, za nekoliko sekundi vi ete postati svesni. Nemate dovoljno
toga da nosite u trnicu, u duan, do sveta poslova gde postajete nesvesni. Opet zapadate u
staru mesearsku naviku. Ali leei na svom krevetu, moete biti svesni. Samo posmatrate,
ponovo se vraate u ivot, pustite da se sve opet dogaa. U stvari, tako se to dogodilo Budi.
Vi se ponovo vraate u ivot svesno nou; ena je rekla neto, onda ste vi neto rekli,
onda je ona reagovala; kako je onda cela stvar potekla? Kako ste postali ljuti i udarili je, i
kako je ona poela da plae?
A onda ste morali da vodite ljubav s njom. Uite u najsitnije detalje, u sve. Budite
paljivi. Lake je to jer nita nije upetljano. Sveta vie nema. Moete posmatrati i ponovno
proiveti to. Onog trenutka kada stignete do jutra oseate takvu smirenost, i zaborav spavanja
e se spustiti na vas, ne kao neka nesvesnost, nego kao lepa tama, poput kadife - moete je
dodirnuti, moete je oseati. Toplina vas okruuje poput majke. A onda se kreete u noi.
Imaete manje snova, jer snove stvara neiivljeni dan. Milioni stvari se dogaaju. Ne
moete ih iveti sve, i ne moete ih iveti s budnou. Dan proivljen maloduno, bez
dovoljno entuzijazma, nekako je proivljen, razvlaen, kao da ste pijani; to je nain kako se
stvaraju snovi. Snovi su tu da bi upotpunili ceo proces, koji je ostao nepotpun po danu.
Um je perfekcionista; ne eli nita da bude nepotpuno. eli da upotpuni to, i zbog toga
cele noi sanjate. Ali ako moete ponovo proiveti dan, snovi e otpasti, i dolazi dan kada
odjednom nema snova. Kada nema snova, onda po prvi put imate ukus ta je spavanje.
Patanjali kae da je samadhi ba kao spavanje, najvia ekstaza upravo kao spavanje,
samo s jednom razlikom; spavanje je nesvesno a samadhi je svestan. Spavanje je jedna od
najlepih pojava, ali vi nikada niste spavali jer tako vrsto sanjate.
Cela no ima gotovo osam ciklusa sanjanja, a svaki ciklus traje gotovo oko etrdeset
minuta. Ako spavate osam sati onda ima osam ciklusa snova, a svaki ciklus traje oko etrdeset
minuta. Izmeu dva sna imate samo dvadeset minuta, a to takoe nije vrlo duboko, jer drugi
san postaje spreman. Jedan san se zavri, glumci su otili iza zavese, ali ima puno aktivnosti
jer se oni spremaju, minkaju svoja lica i menjaju svoju odeu. Oni se spremaju i ubrzo e se
zavesa podii; oni e morati opet da dou.
Dakle kada vam se izmeu dva sna daju dvadeset minuta praznine, to takoe nije
sasvim smireno. Osnova je skrivena u pozadini; odvija se priprema. To je ba kao mir izmeu
dva rata; prvi svetski rat i drugi svetski rat, i mir izmeu njih. Ljudi raunaju to mirnim
danima - ali nisu bili mirni. Ne mogu biti. Inae kako se moete pripremiti za drugi svetski
rat? To nisu bili mirni dani. Sada su oni nali ispravnu re: to zovu "hladni rat." Postoji
vatreni, estok rat, a izmeu dva estoka rata, hladan rat; to je pripremanje iza zavese. Izmeu
ciklusa od dva sna, postoji procep od dvadeset minuta; to je kao neki interval. Sve postaje
spremno i vi takoe postajete spremni. To nije bez napetosti; to je napeto.
Kada ponovo proivite ceo dan, sanjanje se zaustavlja. Onda zapadate u takvu dubinu
bez dna. Nastavljate da padate, padate i padate, kao kada pero pada u ambis - to i jeste. To
402
ima ogromnu lepotu. To se deava samo ako po danu idete unatrag. Ovako se ui ta vetina; to
moete raditi itavog svog ivota.
108
Idite unatrag do samog trenutka kada ste vrisnuli i bili roeni. Zapamtite, to se mora
ponovo proiveti - jer kako se to moe zapamtiti? Vi moete vrisnuti ponovo, prvim krikom,
koji Danov naziva primarnim krikom. Moete vrisnuti opet kao da ste ponovo roeni, kao da
ste opet dete koje izlazi kroz majinu matericu. To je teak prolaz, naporan. Vi se borite da
izaete van i to je bolno, jer za devet meseci ste iveli u takvom raju kao to je materica.
Naa nauka jo nije mogla da stvori udobniju stvar nego to je materica. Ona je
savrena. Dete ivi apsolutno bez ikakve odgovornosti, bez briga, ne razmilja o izdravanju,
ili svetu, ili odnosima - nema briga. Zato to nema nikog drugog, ne postoji pitanje ikakvog
odnosa. Ono se hrani od majke ne brinui ak niti da neto probavi. Majka jednostavno svari,
a dete dobija svarenu hranu. Ne treba da se brine ni da die. Majka die, dete jednostavno
dobija kiseonik i plovi u vodi.
Hindusi imaju sliku Vinua. Oni kau da Vinu plovi na okeanu. Mora da ste videli
sliku, na krevetu od zmije on se odmara; zmija ga titi, a Vinu spava. Ta slika je zaista
simbol materice. Svako dete je Vinu, inkarnacija Boga - barem u materici. Sve je savreno,
nita ne nedostaje. Voda koja unutra protie ba je kao voda okeana, sa istim hemikalijama,
istom soli. Zbog toga trudna ena poinje da jede vie soli i slane stvari, ezne za slanim
stvarima; materici treba vie soli. To je jednoznana hemijska situacija kao u okeanu, i dete
savreno udobno plovi u okeanu. Temperatura ostaje tano ista. Bilo da je spolja hladno ili ne,
nema razlike, majina materica odrava tano istu temperaturu za dete. Ono ivi u savrenom
obilju. Izlazei napolje iz obilja u tamnom prolazu, suenom, bolnom, dete vriti.
Ako se moete vratiti natrag do traume svog raanja, vi ete vritati, a vritaete i ako
ponovo proivljavate. Doi e trenutak kada ete se oseati kao dete, ne neko ko se sea.
Izlazite iz prolaza roenja; vrisak dolazi. Ovaj vrisak vibrira celim vaim biem, on
dolazi iz same osnove vaeg bia, iz samog korena vaeg postojanja. Taj vrisak e vas
osloboditi mnogih stvari. Ponovo ete postati dete, nevino - to je ponovno roenje. Ovo
takoe nije dovoljno, jer je ovo samo jedan ivot. Ako to moete uraditi za jedan ivot,
moete ui i u druge ivote. Odlazite do samog prvog dana kreacije. Ili, ako ste hrianin onda
e naziv Adam biti dobar; vi se vraate natrag, i opet ste u Edenskom vrtu. Postali ste Adam i
Eva. Onda se vae prole karme, navike, uslovljavanja rastvaraju, ispiraju se. Ponovo ste uli
u nebo. Ovo je proces prati-prasava. Sada uite u ove sutre.
Bilo da su ispunjena u sadanjosti ili budunosti, karmika iskustva imaju svoje
korenje u pet napasti.
Govorili smo o pet klesha, pet neistoa ili napasti, pet uzroka koji stvaraju nevolje.
Sve akcije, bilo ispunjene u sadanjosti ili budunosti, karmika iskustva, imaju korenje u pet
neistoa. Prva napast je avidya, nedostatak svesti, a drugih pet su sporedni proizvodi avidye.
Poslednja je abhinivesha, udnja za ivotom. Sve karmike aktivnosti koje vi izvravate, u
osnovi se raaju iz nedostatka svesnosti. ta to znai, i ta bi se reklo kada Buda hoda, jede,
spava? Nisu li to karme? Ne, nisu. One nisu karme jer nastaju iz svesnosti. Ne nose nikakvo
seme za budunost. Ako Buda hoda, to je u sadanjosti. On nema nita sa kretanjem u
prolosti. Nije da on hoda izvan prolosti. To je sadanja potreba, upravo sada, ovde i sada.
To je spontano. Buda osea glad, on jede, ali je to spontano, ovde i sada. Udaljenost treba da
se shvati.
Ovo je bio jedan od teolokih problema na Istoku; Buda je iveo etrdeset godina
posle svog prosvetljenja; ta je sa onim akcijama koje je izvrio tokom etrdeset godina? Ako
bi one postale seme, onda bi on morao da bude roen opet. Ili postoji neka razlika?
Ova delovanja ne postaju seme
108
Dnevna rekapitulacija. Svako vee pre spavanja rekapituliramo sve dogaaje toga dana unazad, od tog
trenutka do jutra kada smo se probudili. Svakoga jutra odmah nakon buenja rekapituliramo san takoe unazad.
Tako zatvaramo krug rekapitulacije, osveavamo sve, i na javi i u snu, i uvek zadravamo transcendentalnu
svest o Sebi.
403
Uzimate svoju hranu svakog dana u jedan sat. To se moe uzeti na dva naina. Vi
gledate u sat i odjednom oseate glad u stomaku. To je glad iz prolosti. To nije spontano, jer
ste svakog dana uzimali hranu u jedan sat. Va sat vas podsea da je vreme da budete gladni.
Ne samo da vas podsea, to aktivira celo telo i itavo telo zapoinje da osea glad. Moda
ete rei da je smo telo gladno, ovek ne moe da zamilja glad. Ali telo sledi va um. Telo
se trenutno podsea kada u jedan sat pomislite: "Mora da sam gladan". Telo ini isto: u
stomaku oseate pokret gladi. To je lana, izmiljena glad stvorena od vae prolosti. Ako
vidite da sat pokazuje dvanaest, jer je neko kriom vratio sat unazad, vi ete pomisliti da
ostaje jo jedan sat i da moete da nastavite sa radom jer jo niste gladni.
Vi ivite u prolosti i navikama: vaa glad je navika, vaa ljubav je navika, vaa e je
navika, vaa ljutnja je navika. Vi proivljavate prolost. Zbog toga je va ivot besmislen, bez
znaaja, bez sjaja u sebi, bez velianstvenosti. To je pojava poput pustinje bez oaze.
Buda ivi u spontanosti trenutka. Ako osea glad, on ne osea glad zbog prolosti.
Istinski sada, telo je gladno. Njegova glad je realna, prava. Odmah sada on osea e. e
postoji; ona nije inicirana od uma. Vi ivite kroz um. Buda nema um; um je oien, ispran.
On ivi kroz svoje bie, ta god da se dogodi, ta god osea da hoe ili mu se svia. Zbog toga
ljudi kao Buda mogu rei: "Dakle, sada u umreti." Vi to ne moete rei. Kako to moete
rei? Nikada niste osetili nita spontano. Oseate glad jer je vreme; oseate neto nalik
zaljubljenosti jer se ponavlja stari obrazac navike. Niste upoznali smrt u prolosti, stoga kako
moete prepoznati smrt kada ona doe? Buda prepoznaje smrt. Kada je smrt naila Buda je
rekao svojim sledbenicima: "Ako elite neto pitati, pitajte, jer u ja umreti." ovek koji ivi
spontano, osetie glad kada je telo gladno, osetie e kada je telo edno, osetie smrt kako
dolazi kada telo umire. Jednostavno je neobino da ljudi umiru i mogu videti da telo umire;
oni ne mogu oseati. Postali su neosetljivi, tako mehaniki, poput robota.
Smrt je veliki fenomen. Kada moete oseati glad, zato ne moete oseati smrt? Kada
moete osetiti da e se telo uspavati, zato ne moete oseati da e telo ui u smrt? Ne, ne
moete osetiti. Moete oseati samo iz prolosti, a u prolosti nije bilo smrti, tako da nemate
nikakvo iskustvo. Um je ne nosi u pamenju, stoga kada smrt doe, ona doe, ali um nije
svestan. Buda kae, "Moete sada pitati, ako elite neto da pitate, jer u ja umreti." Onda je
seo ispod drveta i umro svesno.
Prvo je sebe uklonio iz tela, onda suptilne slojeve, suptilno telo, onda nastavlja
kretanje unutra. U etvrtom koraku on je nestao, istopio se. Preduzeo je etiri koraka prema
unutra. U etvrtom koraku je nestao; preduzeo je etiri koraka unutra. Buda nije umro zbog
smrti, on je umro sam. A kada umrete sami, to ima svoju vlastitu lepotu, ima svoju ar. Onda
nema borbe.
Kada je ovek svestan on ivi u trenutku, ne samo u prolosti. To je razlika; ako ivite
iz prolosti, onda se stvara budunost; toak karme se kree; ako ivite iz sadanjosti onda
nema toka karme. Vi ste izvan nje, vi ste ispali iz nje. Nikakva budunost se ne kreira.
Sadanjost nikada ne kreira budunost, samo prolost stvara budunost. Onda ivot
postaje pojava od trenutka do trenutka, bez kontinuiteta sa prolou. Vi ivite ovog trenutka.
Kada je ovaj trenutak proao, drugi trenutak je tu. Vi ivite drugi trenutak, ne iz trenutka koji
je proao nego iz vae svesnosti, budnosti, iz vaeg oseanja, vaeg bivanja. Onda nema briga,
nema snova, nema matanja za budunost, nema prenoenja iz prolosti. ovek je jednostavno
bez teine; moe leteti. Gravitacija gubi znaenje. ovek moe rairiti krila, moe biti ptica na
nebu, i nastaviti da ide dalje i dalje i dalje. Nema potrebe da se vraa natrag. Nema odakle da
se vrati natrag; dostignuta je taka bez povratka.
ta treba da se uradi? Zbog akumuliranih prolih karmi, morate sprovoditi metodu
prati-prasava; morate se vratiti unatrag, ivei, ponovo proivljavajui - i rana se zatvara.
Druga stvar je kada je raun iz prolosti namiren, onda vi zavravate sa tim; svi zapisi
su spaljeni, kao da nikada niste postojali, kao da ste roeni ba ovog trenutka; slobodni, svei
kao kapi rose ujutru. Onda ivite sa svesnou. ta god da ste radili sa svojim prolim
seanjima, sada inite isto sa vaom sadanjom pojavom. Vi ste ponovo proiveli sa
svesnou, ne akumulirate karme, ne akumulirate rane, uopte ne akumulirate. ivite jedan
rastereen ivot.
404
Ovo je znaenje sannyase; da se ivi rastereeno. istite ogledalo svakog trenutka
tako da se praina ne sakupi; i ogledalo e uvek reflektovati ivot kakav jeste. Da biste iveli
rastereen ivot, da biste iveli ivot bez ikakve gravitacije, da biste iveli ivot sa krilima, da
biste iveli ivot otvorenog neba, znai (treba) biti sannyasin. U starim, drevnim knjigama,
reeno je da je sannyasin ptica s neba - on to jeste! Ba kao ptica na nebu, ne ostavlja nikakve
otiske stopala, on ne ostavlja tragove nogu. Ako hodate na zemlji, ostavljate tragove od nogu.
ovek koji nesvestan hoda po zemlji - ne samo na zemlji nego i na nakvaenoj zemlji,
ostavlja otiske stopala - (ostavlja) prolost. ovek ija svest leti kao ptica, ne ostavlja otiske
stopala na nebu - nema otiska nogu, nema pamenja.
Kada kaem ovo, ja ne mislim ako vas Buda zna, da vas se nee setiti. On ima
pamenje, ali nema psiholoko pamenje. Um funkcionie, ali on funkcionie kao mehanizam,
odvojeno. On nije identifikovan s umom. Ako odete Budi i kaete: "Ja sam bio ovde, da li me
se seate?" On e vas se setiti. On e se seati vas bolje od ikoga drugog, jer on nema
optereenja. On ima ist um, slian ogledalu.
Morate shvatiti razliku, jer ponekad ljudi misle, kada ovek postane savreno
probuen i svestan, da se um odbacuje, i da on zaboravlja sve. Ne, on ne nosi nita, on se
sea. On ima egzistencijalno pamenje, ali nema nikakvo psiholoko pamenje. Razlika je
vrlo suptilna.
Na primer: doli ste jue kod mene i bili ste ljuti na mene. Doli ste opet danas i ja u
vas zapamtiti jer ste dolazili jue. Seau se vaeg lica, prepoznau vas, ali ne nosim ranu od
vae ljutnje. To vi treba da inite. Ne marim za ranu od toga to ste bili ljuti. Na prvom mestu
nikada ne dozvoljavam da rana nastane. Kada ste bili ljuti, to je bilo neto to ste radili sebi,
ne meni. Samo koincidencijom sam ja bio tu. Ja ne nosim ranu. Ja se neu ponaati kao da ste
vi bili ista osoba koja je jue bila ljuta. Ljutnje nee biti izmeu mene i vas. Ljutnja nee
obojiti odnos u sadanjosti. Ako ljutnja oboji sadanji odnos, to je psiholoko pamenje; nosi
se rana.
A psiholoko pamenje je vrlo falsifikujui proces; vi ste moda doli da traite da
vam se oprosti, a ako ja nosim ranu, ne mogu videti vae sadanje lice kome treba da se
oprosti, koje je dolo da se pokaje. Ako ja vidim staro lice od jue, jo u videti ljutnju u
oima, jo u u vama videti neprijatelja; a vi vie niste neprijatelj ako ste se pokajali. itave
noi niste mogli spavati, i doli ste da vam se oprosti. Ja u se ponaati na takav nain, jer u
projektovati jueranji (dan) na vae lice. To jue e unititi itavu mogunost da se novo
rodi. Neu prihvatiti vae kajanje, neu prihvatiti da oseate alost. Misliu da se vi podmukli.
Misliu da mora postojati jo neto u pozadini toga, jer ljutnja, lice ljutog oveka je jo tu,
izmeu mene i vas. Mogu toliko toga projektovati da e vama postati nemogue da se
pokajete. Ili ja tako duboko mogu projektovati, da ete potpuno zaboraviti da ste doli da vam
se oprosti. Moje ponaanje moe opet postati situacija u kojoj vi postajete ljuti. A ako
postanete ljuti, moja projekcija je ispunjena, ojaana. To je psiholoko pamenje.
Egzistencijalno pamenje je u redu, ono mora da bude tu. Buda mora da pamti svoje
sledbenike; Ananda je Ananda, a Sariputra je Sariputra. Nikada nije u nedoumici oko toga ko
je Ananda, a ko je Sariputra. On nosi pamenje, ali je to samo deo modanog mehanizma,
funkcionalnog aparata, kao da imate kompjuter u depu, a kompjuter nosi memoriju. Budin
mozak je postao kompjuter u depu, odvojena pojava. On ne stupa u uzajamne odnose. On ga
ne nosi uvek. Kada je potrebno on pogleda u njega, ali se nikada ne identifikuje s njim.
Kada osoba u sadanjosti ivi sa punom svesnou - a sa punom svesnou vi ne
moete iveti nigde drugde, jer kada ste svesni, samo sadanjost postoji; prolosti nema, nema
vie budunosti, itav ivot postaje sadanji fenomen - onda nema karme, nikakvo seme
karme nije akumulirano. Vi ste osloboeni od svog vlastitog ropstva, robovanja koje ste sami
kreirali.
I vi moete biti slobodni. Ne treba ekati da prvo ceo svet bude osloboen. Moete biti
blaeni. Ne treba da ekate da ceo svet bude osloboen od nevolja. Ako ekate, ekaete
uzaludno - to se nee dogoditi.
To je jedan unutranji fenomen: da se bude slobodan od ropstva. Moete iveti
potpuno slobodno u totalno neslobodnom svetu. Moete iveti potpuno slobodno ak i u
405
zatvoru, to ne ini razliku, jer je to unutranje stanovite. Ako je vae unutranje seme
slomljeno, vi ste slobodni. Vi ne moete uiniti Budu zatvorenikom. Bacite ga u zatvor, ali ga
ne moete uiniti zatvorenikom. On e iveti tamo, ivee tamo s punom svesnou. Ako ste
u punoj svesnosti, uvek ete biti u mokshi, uvek u slobodi. Svesnost je sloboda, nesvesnost je
ropstvo.
Sve dok korenje ostaje, karma se ispunjava u ponovnom roenju kroz vrstu, opseg
ivota, i tipove iskustava.
Ako nosite seme karme, ovo seme e biti stalno ispoljeno na milione naina. Opet ete
videti situacije i mogunosti gde vae karme mogu biti ispunjene.
Na primer, moete imati velika bogatstva, moete biti bogat ovek. Moete biti bogati,
ali ste bedni, i iveete ivot siromanog oveka - to je karma. U prolim ivotima vi ste
iveli kao siromaan ovek. Sada imate bogatstvo, ali ne moete iveti u tom bogatstvu. Nai
ete racionalizacije. Misliete da je itav svet siromaan, stoga morate iveti siromaan ivot.
Ali neete podariti svoje bogatstvo siromanom, iveete siromanim ivotom, a bogatstvo e
leati u banci. Ili, moete misliti da je siromaan ivot religiozan ivot, stoga morate iveti
siromanim ivotom. To je karma, seme siromatva. Moete imati bogatstvo, ali ga ne moete
iveti; seme e opstati.
Moete biti prosjak i moete iveti bogat ivot. Moete biti prosjak, a ponekad je
prosjak bogatiji od bogatih ljudi. Oni ive slobodno. Oni ne brinu o tome ta e se dogoditi.
Nemaju ta da izgube, tako ta god imaju, uivaju to. To ne moe biti manje nego to jeste,
stoga oni uivaju. Siromaan ovek ivi bogat ivot ako nosi seme bogatog ivota, a ovo seme
e uvek nai mogunosti, prilike da bude ispunjeno. Gde god da ste, nee initi veliku razliku.
Vi ete morati da ivite kroz svoju prolost.
Vrlina donosi uivanje; greh donosi bol.
Ako ste uinili neke moralne ili estite karme, dobre akcije, onda ete imati mnogo
uivanja oko sebe. ak i bez iega oko vas, imaete lepo dranje prema ivotu, prijatno
stanovite. Moi ete da vidite blistave, svetle ivice na tamnim oblacima. Uivaete u
jednostavnim stvarima, malim stvarima, ali ete u njima uivati toliko mnogo da e one biti
vredne, sjajnije od raskonih svari. Moete hodati kao neki car u prosjakoj odori. Ako ste
izveli vrle i estite karme, sledi uivanje. Ako ste uinili porone, loe karme - nasilne,
agresivne, tetne za druge, onda sledi bol. Zapamtite, upravo je to ishod, prirodna posledica.
Hriani, Jevreji, muslimani misle da vas Bog kanjava jer inite zlo. Vi inite dobro i
Bog vas ceni, daje vam poklone, poklanja vam lepe stvari. Hindusi su vie nauni; oni ne
upliu Boga. Oni jednostavno kau: "To je zakon" - ba kao zakon gravitacije, ako hodate
uravnoteeno, neete pasti, uivate u hodanju; ako hodate neuravnoteeno kao pijanica,
padnete i zadobijete prelom kosti. Bog vas ne kanjava jer ste uinili loe, jednostavno to je
upravo zbog zakona gravitacije. Ako jedete dobro, slede dobre stvari, zdravlje; (a kad) jedete
loe, nepodesne stvari, sledi bolest. Nije da vas neko kanjava. Nikoga nema da vas kanjava,
jedino zakon, samo zakon prirode - tao, rta.
Ovaj zakon karme je jednostavan. Ako uvedete Boga, onda stvari postaju
komplikovane, vrlo sloene. Ponekad lo ovek uiva u ivotu, a ponekad vidimo da dobar
ovek pati, stoga se javlja pitanje ta Bog radi. On izgleda nepravedan. Ako je on pravedan,
onda lo treba da pati, a dobar treba vie da uiva u ivotu.
Problem je, ako je Bog apsolutno pravedan, onda ga ne moete uiniti saoseajnim, jer
gde e onda saoseajnost pristajati? Ako je Bog pravedan, onda on ne moe biti saoseajan,
jer sauee oznaava da je neko uradio pogreno, ali produava da moli, i vi mu opratate.
Otuda je molitva postala vrlo znaajna u hrianskom, jevrejskom i muslimanskom svetu -
"Molite, jer ako molite Bog e vam oprostiti. On je saoseajan. To znai da e on biti
nepravedan. Pravedan je zbog molitve? A ta je molitva? Vrsta podmiivanja? ta je molitva?
406
Vrsta laskanja? ta radite u molitvi? Vi "podmazujete" Boga.
109
Hindus kae: "Ne, ne meajte Boga, jer nastae komplikacije. Ili e on biti pravedan -
onda nee biti mesta za sauee, ili e biti saoseajan - onda ne moe biti pravedan." Zbog
toga e ljudi misliti da dobra i loa dela nisu zaista relevantna, samo molitva, hodoae u
sveta mesta. Hindus kae: "To je jednostavan zakon prirode; molitva nee pomoi. Ako ste
uinili loe, vi ete morati da patite. Nijedna molitva ne moe pomoi". Stoga ne ekajte na
molitvu, i ne gubite svoje vreme u molitvi. Ako ste uradili loe, vi ete morati da patite; ako
ste uradili dobro vi ete uivati.
Inae niko vama ne distribuira ove stvari, ne postoji takva linost u svetu - to je samo
zakon, nelini. Ovo je vie nauno. Ovo kreira manje sloenosti i reava vie problema. Hindu
koncept o zakonu prirode, rta, jeste na svaki nain kompatibilan sa naunim gleditem prema
svetu. Onda ta moete uraditi? Vi ste poinili loe, vi ste poinili dobro; uivanje ili bol e
slediti kao senka. Kako to dolazi? ta treba da se uradi?
Istok ima dva gledita; jedno je gledite Patanjalija, a drugo Mahavire. Mahavira
kae: "Ako ste uradili loe, onda morate uraditi dobro da uravnoteite to, inae ete morati da
patite." To izgleda da je previe, jer za mnogo ivota ste inili milione stvari. U svemu mora
da se naini ravnotea, to e potrajati za milione ivota. ak i onda raun nee biti namiren,
jer morate proiveti te milione ivota, i neprekidno ete raditi stvari koje e stvoriti vie
budunosti. Sve vodi do druge stvari, jedna stvar do druge; sve je isprepleteno. Onda izgleda
da nema mogunosti da se bude slobodan.
Patanjalijevo gledite je drugaije. Ono ide dublje. Nije pitanje da se uravnoteuje
dobrim; prolost ne moe da se poniti. Ako ste ubili oveka u prolosti, Mahavirino gledite
je: "Sada radite dobre stvari u svetu." Ali ak i ako radite dobre stvari, taj ovek nije oiveo.
Taj ovek je ubijen, ubijen zauvek. To ubistvo e ostati zauvek u vama kao rana. Moete teiti
sebe da ste napravili tako mnogo hramova i dharamsala, da ste poklonili milione rupija
ljudima. Moda je to uteha, ali krivica e postojati. Kako moete uravnoteiti ubistvo? Ono se
ne moe uravnoteiti. Ne moete ponititi prolost. Patanjali kae: "Prolost nije nita do
pamenje; to je pojava sanjanja, to vie nije ovde, ne postoji. Moete ponititi to samo
ulaskom u pratiprasav. Vraate se natrag, ponovo proivite to, ubijete tog oveka opet u
svom seanju, u svom ponovnom proivljavanju. Osetite tu ranu opet. Osetite bol toga kada
ste ubili oveka. Proivite opet sav jad, i na taj nain rana e zaceliti i prolost e biti oprana."
Sa Patanjalijem osloboenje izgleda mogue, sa Mahavirom izgleda nemogue. Zbog
toga se ainizam nije mogao mnogo rairiti. Moka izgleda da je nemogua, neverovatna.
Patanjali je postao jedna od osnova istone tajne nauke. Mahavira je ostao na rubu, ba na
granici. Nikada nije mogao postati usredsreena snaga. On se previe bavi delovanjem, a
takoe previe veruje u realnost delovanja. Patanjali kae: "Delovanja su upravo kao snovi.
itav svet nije nita drugo do velika pozornica, a itav ivot nije nita drugo do drama. Vi ste
je odigrali jer ste bili nesvesni. Da ste bili svesni, ne bi bilo problema."
Sada postanite svesni, i dovedite energiju svesnosti do svoje prolosti. To e
reorganizovati itavu prolost; nestae oboje, i bol i uivanje; dobro i zlo, oboje e nestati. A
kada oboje nestanu, onda vi transcendirate dualnost dobra i zla, vi ste osloboeni. Onda nema
ni uivanja ni bola. Onda dolazi tiina, duboka tiina. U toj tiini nastaje novi fenomen, sat
chit ananda. U toj tiini, u toj dubokoj tiini, istina vam se dogaa, svest vam se dogaa, srea
vam se dogaa. Ja sam u svemu naklonjen Patanjaliju. Zbog toga je itavo Mahavirino
gledite postalo sve vie i vie moralistiko. Neete nai ainske munije, monahe, da rade
yogu - nikada. Oni uravnoteuju svoje delovanje. Oni neprekidno misle ta da rade, a ta da ne
rade. Potpuno su zaboravili kako da postoje. ta da se radi, a ta da se ne radi, "treba" ili "ne
bi trebalo" - itavo njihovo gledite se bavi delovanjem - ne etajte po mraku, jer neki insekti
mogu biti ubijeni, a onda karma; ne jedite nou, jer u tami neki insekti mogu pasti, muve
mogu pasti u hranu i vi ete ih pojesti, a to e biti ubistvo. Ne jedite ovo, ne jedite ono.
Nemojte ak hodati po kii, jer kada je zemlja vlana, mnogi insekti hodaju po zemlji, mnogi
insekti se raaju tokom kia. Oni se neprekidno brinu za akcije, karme; ta da rade a ta da ne
109
Igra rei: engl. Buttering je laskanje na osnovu rai butter: maslac, namazati maslacem.
407
rade. itavo njihovo gledite se bavi spoljanjim pojavama. Oni su potpuno zaboravili kako
da budu, da postoje. Oni ne rade yogu, oni ne meditiraju. Usmereni su na delovanje; a
Patanjali je usmeren na svest.
Mnogo vie ljudi postie nirvanu kroz Patanjalija. Kroz Mahaviru, retko, vrlo mali
broj; itavo gledite izgleda da je nemogue. Stoga sluajte dobro Patanjalija. Ne samo
sluajte, nego pokuajte da upijete duh. Mnogo je mogue kroz njega. On je jedan od najveih
naunika u svetu za unutranje putovanje.
Poglavlje 8
PSIHOLOGIJA BUDA
28. aprila 1975. u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Rekli ste da pokuavate razviti trei tip psihologije, psihologiju Buda, ali gde ete
dobiti Bude za izuavanje?
Da bi zapoeo s tim, jedan je ve ovde, pre ili docnije on e mnoge od vas preobratiti
u Bude. Ako je jedan ovde, mnogi e odmah postati mogui, jer jedan moe delovati kao
katalizator. Ne zato to e on neto raditi, ve zato to je on tu, stvari zapoinju da se deavaju
same od sebe. To je znaenje kataliznog posrednika. Pre ili kasnije, mnogi od vas se okreu
Budama, jer svako je u osnovi Buda. Koliko dugo moete odloiti prepoznavanje toga?
Koliko dugo moete zapostavljati to? Teko - vi ete pokuati sve najbolje, da ostavite to za
sobom, da odloite to, da stvorite milione potekoa, ali koliko dugo to moete initi?
Ja sam ovde da vas gurnem na neki nain u ambis, gde vi umirete a Buda se raa.
Problem je uvek da se nae jedan. Jednom kada postoji jedan, osnova je ispunjena, ispunjena
je zahtevana osnova. Onda odmah mnogi postaju mogui. A ako mnogi postoje, hiljade
postaju mogue. Prvi deluje kao iskra; mala iskra je dovoljna da zapali celu zemlju. Tako se
dogaalo u prolosti. Jednom kada je Gautama postao Buda, hiljade su ubrzo postale. Jer to
nije pitanje postajanja; vi ste ve to. Neko samo mora da vas podseti na to; to je sve.
Upravo sam jednog dana itao jednu od Ramakrininih alegorija. Volim je. Proitam
je ponovo kad god naiem na nju. Cela pria je o tome da je majstor katalizni posrednik.
Ovo je pria. Tigrica je uginula dok se raalo mladune, a njega su odgajale koze.
Naravno mladune tigra je verovalo da je takoe koza. To je bilo jednostavno, prirodno;
odgajale su ga koze, ivei kao koza verovalo je da je koza. Ostalo je vegetarijanac, jedui i
preivajui travu. Nije imalo pojma. ak ni u svojim snovima nije moglo da sanja da je tigar,
a bilo je tigar.
Onda se jednog dana dogodilo da je jedan stari tigar naiao na stado koza, i nije mogao
poverovati svojim oima. Mladi tigar je hodao izmeu koza! Niti su se koze plaile njega, niti
su bile svesne da se tigar kree meu njima; tigar je takoe hodao kao koza. Stari tigar je na
neki nain uhvatio mladog tigra, jer je bilo teko doepati ga se. Pokuao je da pobegne,
cvileo je, zavijao. Uplaio se, drhtao je od straha. Sve koze su pobegle, a on je takoe
pokuavao da pobegne s njima, ali stari tigar ga je zaustavio i gurao prema jezeru. Nije hteo
da ide. Opirao se ba na nain kako vi inite sa mnom. Pokuao je sve to je mogao da ne ide.
Bio je smrtno uplaen, cvilei i plaui, ali stari tigar mu nije dozvolio. Nastavio je jo da ga
vue prema jezeru.
Jezero je bilo mirno kao ogledalo. Prisilio je mladog tigra da pogleda u vodu. Video
je, sa suzama u oima - vienje nije bilo jasno ali pojava je bila tamo - on je izgledao ba kao
stari tigar. Suze su iezle i nov oseaj je probudio u njemu; koza je zapoela da iezava iz
uma. Vie nije bio koza, ali nije mogao da veruje u svoje vlastito prosvetljenje. Telo je jo
pomalo drhtalo, plaio se. Mislio je: "Moda ja zamiljam. Kako koza moe odjednom postati
408
tigar? To nije mogue, to se nikada nije dogodilo. Nikada se nije dogodilo na takav nain."
Nije mogao verovati svojim sopstvenim oima, ali je sada prva iskra, prvi zrak svetla uao u
njegovo bie. On nije vie bio ista realnost. On nikada vie opet nee biti isti.
Stari tigar ga je odveo u svoju peinu. Sada se nije protivio, nije se tako opirao, nije se
tako bojao. Ubrzo je zadobio samopouzdanje, skupio je hrabrost. Poeo je da hoda kao tigar,
poto je uao u peinu. Stari tigar mu je dao neko meso da jede. To je bilo teko za
vegetarijanca, gotovo nemogue, gadno, ali stari tigar nije hteo da uje. Prisilio ga je da jede.
Kada je nos mladog tigra namirisao meso, neto se dogodilo; od mirisa, probudilo se neto
duboko u njegovom biu to je bilo vrsto uspavano. Vuklo ga je, privlailo prema mesu, i
poeo je da ga jede. Jednom kada je zapoeo da jede meso, urlik je izbio iz njegovog bia.
Koza je iezla u tom urliku, a tigar je bio tu u svojoj lepoti i sjaju.
Ovo je ceo proces, potreban je stari tigar. U tome je nevolja; stari tigar je ovde, i
koliko god vi pokuali da izvrdate, na ovaj ili onaj nain, to nije mogue. Vi ste bez volje,
opirete se da doete do jezera, ali ja u vas dovesti. Celog svog ivota ste jeli travu. Potpuno
ste zaboravili miris mesa, ali ja u vas prisiliti da ga jedete. Jednom kada imate taj ukus, urlik
e izbiti. U toj erupciji koza e ieznuti, a Buda e se roditi. Stoga se ne brinite o tome gde
u dobiti toliko mnogo Buda da se bave naukom, ja u ih proizvesti.
Drugo pitanje:
ta podrazumevate pod psihologijom Buda? Bilo je hiljade Buda na Istoku. Nisu li oni
stvorili psihologiju prosvetljenih ljudi? Nisu li mudraci kao Kapila, Kanada, Badarayana,
Patanjali, itd. ustanovili treu psihologiju?
Ne, jo nisu. Ima mnogo problema. Da bi se ustanovila trea psihologija prvo je
potrebno da se zavre prve dve. Ako gradite trospratnu kuu, prva dva sprata moraju se
zavriti, samo onda se moe izdignuti trei. U prolosti psihologija nikada nije postojala za
patolokog oveka, prva vrsta psihologije nikada nije postojala. Niko nije mario da ue u
podruje mentalne bolesti, naroito ne na Istoku. Niko nije mario, jer bolesti se moe
osloboditi bez ulaenja u nju. Nije bilo potrebno da se ona analizira, nije bilo potrebno da se
putuje u patoloki um, nije bilo potrebno da se ini nita u vezi s tim. Odreene tehnike su
postojale, i jo postoje te tehnike. Jednostavno to moete odsei.
Na primer, u Japanu kad god ima neki ludak, neko postane neurotian, odvedu ga u
zen manastir, odvedu ga religijskim ljudima u gradu. To je bio jedan od najstarijih naina;
odvedete ga kod religioznog oveka. A ta se inilo u manastiru? Nita. Zapravo, nita se nije
radilo. Kada se ludak dovede u manastir, ne brinu se da ga analiziraju, da uspostave
dijagnozu. Ne mare da razmiljaju od koje vrste bolesti on boluje. Nije potrebno, jer bolest se
moe odbaciti. Stave ludaka u izolovanu sobu, daleko od manastira, ba u ugao, u pozadini.
Ispunjavaju se njegove potrebe; daje mu se hrana i sve to mu treba, ali niko ne razgovara s
njim, niko ne obraa panju na njegovu ludost. Istok zna da to vie posveujete panje tome,
vie hranite ludost. Ceo manastir ostaje nezainteresovan, kao da niko nije ni doao.
Nezainteresovanost je jedna od tehnika, jer ludom oveku zaista treba mnogo panje.
Moda je poludeo ba da bi zadobio panju. Zbog toga psihoanaliza ne moe biti od velike
koristi, jer psihoanalitiar pridaje mnogo panje ludom, neurotinom, psihopatinom, tako da
on poinje da cveta pri toj panji; jer neprekidno godinama neko mu posveuje panju.
Moda ste primetili da neurotini ljudi uvek prisiljavaju druge da budu paljivi,
predusretljivi prema njima. Uradie sve ako mogu zadobiti panju. U zen manastiru ne daju
im nikakvu panju, ostaju ravnoduni. Niko ne brine i niko ne misli da je on lud, jer ako cela
grupa misli da je on lud, to miljenje stvara vibracije koje pomau ludom oveku da ostane
lud. Za tri, etiri sedmice, doputa se ludom oveku da bude sam sa sobom. Potrebe mu se
zadovoljavaju, ali se panja ne daje, nikakva posebna panja; indiferentnost se odrava. Niko
ne misli da je on lud. Tokom tri ili etiri nedelje ostajui sa sobom, ludom oveku ubrzo
postaje bolje. Ludost se smanjuje.
ak i sada oni ine isto u zen manastirima. Zapadni psiholozi su postali svesni (te)
injenice. Mnogi su otili u Japan da izue ta se dogaa, i oni su jednostavno zapanjeni. Oni
409
rade za nekoliko godina i nita se ne dogaa; a u zen manastiru, ne radei nita, lud ovek se
ostavlja sebi, i stvari zapoinju da se dogaaju. Ludom oveku treba izolacija. Njima treba
mirovanje, treba im indiferentnost, ne treba im panja, i talasi koji su se uzdizali u njihovim
umovima, napetosti, jednostavno se rastvaraju i iezavaju. Posle etiri nedelje ovek je
spreman da napusti manastir. Zahvaljuje se ljudima tamo, stareini manastira i drugima, i
odlazi. On je jednostavno u redu.
Na Istoku zbog ovoga, zbog ovih tehnika, nikada nije bila razvijena prva vrsta
psihologije. A ako nema prve vrste psihologije, druga vrsta nije mogua. Patoloki um mora
da se shvati u svojim detaljima. Jedna stvar pomae ludom oveku da se izbavi, a druga stvar
stvara psihologiju ludosti. Nuan je nauni pristup, iscrpna analiza je potrebna. Na Zapadu su
to uradili; prvi tip psihologije postoji. Frojd, Jung, Adler i drugi, stvorili su psihologiju za
patolokog oveka. Oni moda nisu bili mnogo korisni ljudima koji su u nevolji, ali su
ispunili drugi zahtev. Zahtev nauke; oni su stvorili prvu vrstu psihologije. Odmah je druga
postala mogua. Druga je psihologija zdravog oveka.
Fragmenti druge (psihologije) su uvek postojali na Istoku, ali uvek fragmenti, nikada
kompletna celina. Zato fragmenti? Jer religiozni ljudi su bili zainteresovani kako uiniti da se
obian zdrav ovek kree prema transcendentalnom. Oni istrauju malo, ne u detaljima, ne do
samog kraja, jer nisu zainteresovani za stvaranje psihologije. Oni su zainteresovani samo za
nalaenje nekog stajalita, neke odskone daske u zdravom umu, odakle se uskae u
meditaciju, odakle moe da se preduzme skok u najvie. Njihovo interesovanje je bilo
razliito. Oni nisu marili o celom terenu.
Poto osoba jednostavno eli da naini skok u reku, ona ne istrauje celu obalu. Ona
nalazi prostor, malu stenu, i odatle skae. Ne postoji potreba da se istrauje cela teritorija.
Fragmenti druge psihologije postojali su na Istoku. Kod Patanjalija oni postoje; kod Bude,
kod Mahavire i drugih - upravo nekoliko fragmenata, deo teritorije. Ceo pristup nije bio
nauan, pristup je bio religiozan. Vie nije bilo potrebno. Zato bi brinuli oni oko toga? Zato
bi pokuavali da oiste celu umu? A to je velika uma.
Ljudski um je neizmerna pojava. Patoloki um u sebi je prostrana pojava. Zdravi um
je ak i vei od patolokog uma, jer patoloki um je upravo deo zdravog uma, ne ceo. Niko
nikada potpuno ne poludi; niko ne moe. Ako samo mali deo postane nasilno ili destruktivno
mahnit, samo deo postaje bolestan, ali niko potpuno ne poludi. To je ba kao u fiziologiji;
niije telo se ne moe potpuno razboleti. Jeste li videli neije apsolutno bolesno telo? To e
znaiti da su se oveku dogodile sve mogue bolesti ljudskog tela. To je nemogue, niko ne
ide toliko daleko. Svako ima glavobolju, neko ima bolove u stomaku, neko ima groznicu, ovo
i ono - deo. A telo je irok fenomen, univerzum.
Isto vai i za um; um je univerzum. itav um nikada ne poludi, i zbog toga ljudi mogu
da se povrate. Ako bi ceo um poludeo, gde biste ga mogli povratili natrag? Upravo deo, samo
deo ide pogrenim putem. Moete ga povratiti natrag, podesiti ga celom sistemu
Na Zapadu sada drugi tip psihologije prolazi kroz poroajnu bolest sa Abrahamom
Maslovom, Erihom Fromom, Danovom i drugima. To je holistiki pristup; ne razmiljajui u
terminima bolesti, nego razmiljajui u terminima zdravlja; ne koncentriui se u osnovi na
patologiju, nego se u osnovi usredsrediti na zdravo oveanstvo. Druga psihologija je roena,
ali jo nije potpuna. Zbog toga ja kaem da su to upravo poroajni bolovi, to je dolazak u
svet. Pre ili kasnije ona e zapoeti da raste. Samo onda je trei tip psihologije mogu. Zbog
toga ja kaem da nikada nije postojao.
Bude su postojale, milioni njih, ali nije postojala psihologija Buda, jer niko nikada nije
pokuao da istrauje probuen um, posebno da od toga stvori naunu disciplinu. Bude su uvek
postojale, ali niko nije pokuao na nauan nain da razume fenomen budinstva.
Gurijev je bio prvi ovek u celoj istoriji oveanstva koji je to pokuao. Gurijev je
bio redak u tom smislu, jer je bio pionir u treoj mogunosti. Kao to se uvek dogaalo kod
pionira, to je bilo teko; vrlo teko da se prodre u neto to je uvek bilo nepoznato, ali je on
pokuao. On je izneo nekoliko fragmenata iz tame, ali je to postalo sve tee jer je njegov
najvei sledbenik P. D. Uspenski, njega izdao. Postojala je tekoa; sam Gurijev je bio
mistik koji nije iskusan u svetu nauke; on nije bio nauni um. On je bio mistik, on je bio
410
Buda. itavo nastojanje je zavisilo od P. D. Uspenskog, jer je on bio naunik, jedan od
najveih ikada roenih matematiara, i jedan od najdubljih mislilaca koga je ovaj vek
poznavao. Cela stvar je zavisila od Uspenskog. Gurijev je sejao seme, a Uspenski ga je
uzgajao, definisao, filozofirao, gradio naune teorije o tome. Trebala je da bude stalna
saradnja izmeu majstora i sledbenika. Gurijev je mogao da seje, ali nije mogao to postaviti
u naunim terminima i nije to mogao postaviti na takav nain da to postane disciplina. Znao je
ta je to, ali nedostajao je jezik.
Sa Uspenskim postojao je jezik, potpuno savren. Ne mogu videti drugo poreenje -
Uspenski je pisao tako savreno, da bi ak i Albert Ajntajn mogao biti ljubomoran. On je
zaista bio vrlo uen, logian um. Morate proitati jednu od njegovih knjiga Tertium Organum.
To je redak fenomen. Uspenski kae u knjizi, ba na poetku: "Postoje samo tri knjige u
svetu, jedna je Aristotelov Organon, prvi organ miljenja; druga je Bejkonov Novum
Organum, drugi princip miljenja; a trei je Tertium Organum." "Tertium Organum" znai
trei kanon miljenja. Uspenski kae - a kada on kae to nije ponosno niti egoistino, ili bilo
ta: "ak i pre nego to su prva dva nastala, trei je postojao." On kae u Tertium Organum-u:
"Ja iznosim samu osnovu znanja." A to nije egoistino; knjiga je zaista retka.
Ceo koncept Gurijeva zavisio je od snane saradnje izmeu Uspenskog i njega. On je
bio tu da vodi, a Uspenski da to uoblii, da formulie to, da tome da strukturu. Dua je dola
od Gurijeva, a telo je snabdeo Uspenski, i Uspenski ga je izdao u sredini. Jednostavno je
napustio Gurijeva. Za to je uvek postojala mogunost, jer je on bio takav intelektualac, a
Gurijev je bio apsolutno anti-intelektualan. Nije bilo mogue da oni nastave svoju saradnju.
Gurijev je zahtevao apsolutnu predanost - kao to su majstori uvek zahtevali; a to je
za Uspenskog bilo teko - kao to je uvek teko svakom ueniku, ili sledbeniku. A jo je tee
kada je uenik vrlo intelektualan. Ubrzo je Uspenski zapoeo da misli da zna sve. To je
obmana koju inteligencija vrlo lako kreira. On je bio tako intelektualan ovek da je formulisao
sve, i poeo je oseati da je spoznao. Onda je ubrzo zapoeo rascep.
Gurijev je uvek zahtevao apsurdne stvari. Na primer, Uspenski je bio udaljen
hiljadama milja, a Gurijev bi mu poslao telegram: "Doi odmah, ostavi sve." Uspenski je bio
u finansijskoj, porodinoj nevolji, i mnoge stvari..., bilo mu je nemogue odmah da doe, ali
je otiao. Prodao je sve, ostavio porodicu i odmah je pojurio. Kada je stigao, prva stvar koju
mu je Gurijev rekao bila je: "Sada se moe vratiti natrag." To je bila stvar od koje je poeo
rascep. Uspenski je otiao i nikada se nije vratio natrag - ali je promaio. To je bio samo test
za potpunu predanost.
Kada ste potpuno predani, vi ne pitate: "Zato?" Majstor kae: "doi," vi doete;
majstor kae "idi", vi odlazite. Da je tog dana Uspenski otiao isto tako jednostavno kao to je
i doao, neto duboko u njemu to je ometalo ceo njegov rast bilo bi odbaeno. Meutim bilo
je previe apsurdno oveku kao to je Uspenski da Gurijev iznenada zatrai, a on da doe.
Mora da je doao s velikim oekivanjem, jer je mislio da je toliko mnogo rtvovao: porodicu,
probleme, finansije, slubu - ostavio je sve. Mora da je mislio da je bio muenik. On je doao,
i ak bez pozdrava prva stvar koju mu je Gurijev rekao, gledajui u njega, bilo je: "Sada se
vrati natrag." To je bilo previe; on se povukao.
Povlaenjem Uspenskog sav napor da se stvori psihologija tree dimenzije zaustavljen
je. Gurijev je pokuavao i pokuavao; pokuavao je da nae nekog drugog. S mnogim
ljudima je radio, ali nije mogao nai oveka kalibra Uspenskog. Rast Uspenskog se zaustavio,
i rad Gurijeva na treoj psihologiji se zaustavio. Zajedno su bili udesni; odvojeni, obojica
su postali obogaljeni. To je bila nevolja. Zbog toga se to nije moglo dogoditi.
Ja opet pokuavam da radim na treoj dimenziji, ali se nisam izloio riziku kome se
izloio Gurijev. Ja ne zavisim ni od koga; ja sam Gurijev plus Uspenski. Teko je raditi i
iveti u dve razliite dimenzije, to je vrlo teko. Ali je svakako dobro, jer niko me ne moe
izdati i zaustaviti moj rad, niko. Ja se neprekidno kreem po svetu ne-uma, i u svetu rei,
knjiga i analiza. Gurijev je imao podelu rada: Uspenski je radio u biblioteci, a on je radio u
sebi samom. Ja moram raditi i jedno i drugo - tako da se ista stvar opet ne ponovi. Neprekidno
sam radio na oba nivoa i postoje sve mogunosti da napor moe uspeti. Ja vas izuavam, i vi
brzo rastete.
411
Da se lino postane sam Buda jedna je stvar. Stvar se deava tako iznenadno; jedan
trenutak ranije vi niste bili Buda, a jedan trenutak docnije vi ste Buda. To se deava tako
iznenadno, kada se dogodi u vama samima, da nema prostora u kome bi se to izuavalo. S
vama ja to mogu izuiti vrlo polagano. to vie izvrdavate i opirete se, bolje vas mogu izuiti;
ta se dogaa, kako se to dogaa. Ja moram izuavati mnoge ljude, samo onda se to moe
dogoditi. Psihologija ne moe zavisiti od jednog oveka, jer pojedinci su tako razliiti, tako
jedinstveni. Ja sam moda postao Buda, ali vi ste jedinstvena osoba. Postoje barem sedam
tipova ljudi koji postoje u svetu, tako da barem sedam Buda mora da budu izuavani vrlo, vrlo
duboko, po jedan koji pripada svakom tipu. Samo onda e psihologija biti mogua.
Uspenski govori o sedam tipova ljudi. Svih ovih sedam tipova i njihov rast moraju da
se razumeju: koje tipove prepreka oni stvaraju, koji tip bekstva oni pokuavaju, i kako njihova
bekstva i njihova opiranja mogu da se slome. Sa svakim tipom e biti drugaije. Dok se svih
sedam tipova ne upoznaju, duboko ne izue, korak po korak, sloj po sloj od samog poetka,
od A do , psihologija ne moe biti formulisana. Ona nikada nije postojala ranije, ali moe
postojati u budunosti.
Tree pitanje:
Kao to ste rekli, moj ivot je bio bedan - ali od kada sam doao kod vas moje nevolje
su iezle. Premda znam da mi ivot nije blaen, nastupilo je zadovoljstvo sa svime to mi se
dogaa. Ovo je stvorilo nedostatak elje da meditiram, da uopte traim. Ba sam srean da
lebdim sve vreme. Jesam li ja upravo lenj?
Ovaj trenutak dolazi svakom tragaocu: kada negativnosti vie nema, ali pozitivnost
nije dola, kada je patnja nestala ali se blaenstvo nije dogodilo, kada noi nema vie ali sunce
se nije uzdiglo. Ovo je dobar nagovetaj da vi rastete. A onda, odmah ovek poinje da se
osea oputeno, lebdei, a sve kako god da se dogodi jeste tako lepo. Um kae: "Zato
brinuti? Zato uopte meditirati?" Ako sluate um, ubrzo e se no povratiti natrag, ui e
patnja. Ne sluajte um. Nastavite da meditirate, ali sada sa razliitim stanovitem: meditirajte
kao da lebdite u tome. Ne ulaite nikakav napor u tome. To je sve to je potrebno. Meditirajte
nenaporno, ali meditirajte. Ne budite lenji. U lenjosti staro e se opet vratiti natrag, jer
blaenstvo se jo nije dogodilo. Jednom kada se blaenstvo dogodi - kada se oseate potpuno
zadovoljni, kada doete do take gde ak i zaboravljate o zadovoljstvu, to je tako apsolutno -
samo onda meditacija moe biti ostavljena. Ona otpada automatski.
U dva sluaja dolazi ideja odbacivanja meditacije: prvi sluaj je ovo to je upravo
upitano; kada tama iezava, patnje vie nema, i vi se oseate dobro. To je upravo odsustvo
patnje. Ako um koji je ostao u patnji nije jadan, to gotovo izgleda kao srea, gotovo izgleda
kao blaenstvo. Ne budite obmanuti prividom. Jo mnogo treba da se uradi - ali sada, radite to
na drugaiji nain, to je sve. Sada radite meditaciju vrlo oputeno; ne napreite se, lebdite - ali
nastavite da je radite, jer mnogo jo treba da se dogodi. Putovanje nije zavreno. Moda ste
doli do take gde se moete opustiti ispod drveta, a hlad je sve, ali ne zaboravite da to moe
biti samo noni boravak. Ujutru opet morate nastaviti put. Sve dok potpuno ne ieznete,
putovanje mora da se nastavi. Ali sada je promenjen kvalitet; lebdi se. Nenaporno se kreete u
meditaciji.
Dakle, znate li razliku? Neko pliva u reci, postoji napor, a onda jednostavno pluta, lei
na leima, ostaje u reci, ali vie nema plivanja. Plovi, reka ga nosi sa strujom i pluta prema
moru. U poetku je ovek morao da pliva u meditaciji jer ima mnogo otpora stvorenih od
uma; morate se boriti s njima.
U drugom koraku morate ploviti s rekom. U treem koraku morate postati reka - onda
nema pitanja. Onda moete ostaviti, napustiti, ali nema pitanja o naputanju; to se ostavlja
automatski. Meditacija, kada je potpuna, usavrena, ostavlja se automatski. Ne treba da
brinete o tome. Kada je ona savladana i usavrena, ona e otpasti ba kao to zrelo voe pada
na zemlju.
Meutim, ne budite lenji. Um moe igrati igre s vama, a to moe unititi ta god da ste
postigli. Malo postiete s mnogo napora, a um vas moe obmanuti i moe rei da sada nema
412
potrebe. Oseate se tako sreni - oseate sreu - ali se oseate tako sreni zbog meditacija.
Ako odbacite meditacije, srea koju oseate odmah e ieznuti i onda ete biti opet u bedi.
etvrto pitanje:
Prema Lengu, prvih devet meseci od zaea nisu nuno blaeni, a Danova otkria ne
potvruju Frojdovu teoriju o traumi raanja. Molim vas, hoete li govoriti malo vie o tome?
Po meni Frojd jo ostaje u pravu. Ne samo Frojd, ve Buda, Mahavira i Patanjali, svi
kau da je roenje bolno, da je to trauma. Ali je teko doi do konanog zakljuka. Dete se
raa, ali niko ne zna kako se ono osea, da li dete osea blaenstvo u materici ili ne; ili dok se
raa, prolazei kroz kanal roenja i izlazei u iri svet, da li osea bol kada vriti, da li tu ima
bola ili ne. Ko e odluiti?
Postoje dva naina da se odlui: jedan je objektivno posmatranje. To je ono to je
Frojd uradio, ta Leng, Danov i drugi rade. Moete posmatrati ta se dogaa, ali posmatranje
ostaje spolja. Vi ne znate ta se zaista dogaa. Obe ove interpretacije su mogue; moete rei
da je dete blaeno unutra u materici jer nema zabrinutosti, nema nieg to bi dete radilo, sve je
snabdeveno, sve to utie na majku utie i na dete. Ako je majka bolesna, dete je bolesno.
Ako majka padne i slomi svoju kost, dete je povreeno. Nosie ranu celog svog ivota. Ako
majka ima glavobolju, nuno e to uticati na dete, jer dete je sjedinjeno s njom, ono nije
odvojeno. Ako je majka jadna, u alosti, dete e to oseati, uticae to na njega. Dete je vrlo
neno, oseanja, raspoloenja i dogaaji u majci stalno e udarati poput ekia po njegovom
osetljivom nervnom sistemu. Kako dete moe biti sreno i blaeno unutra? Ako majka vodi
ljubav dok je dete unutra u materici, dete pati, jer kada majka vodi ljubav, njoj treba vie
kiseonika, a snabdevanje deteta kiseonikom je preseeno. Postoji snaga oskudice, i dete osea
da se gui.
Zbog ovoga, jedan naunik je pokuao da dokae - jevrejski naunik naravno, jer
Jevreji veruju u voenje ljubavi dok je ena trudna; nainio je mnogo iz ovog otkria - da za
devet meseci kada je majka trudna, ljubav ne treba da se vodi s njom, jer dete e patiti. Postoji
sigurno osnova u tome, jer kiseonik majke e biti potreban njenom vlastitom telu. Zbog toga,
dok vode ljubav, mukarac i ena zapoinju da diu brzo i duboko. Vie kiseonika je potrebno
telu, i majka zapada u groznicu. Telesna temperatura raste visoko, i dete osea guenje. To su
pronalasci spolja.
Ako ovek treba da odlui izmeu Frojda i Lenga, odluka nikada ne moe biti
kompletna jer oboje su laici, autsajderi. Inae ja imam unutranje gledite, i zbog toga kaem
da je Frojd u pravu, a Leng nije u pravu. Buda ima insajdersko gledite. Kada je ovek roen
kao Buda, on je savreno svestan. Kada je ovek kao Buda u materici, on je svestan.
Kako se ovo deava treba razumeti. Kada ovek umre u savrenoj svesnosti, njegovo
sledee roenje e biti savreno svesno. Ako moete umreti u ovom ivotu savreno svesni,
ne postajui nesvesni kada umirete; ostajete savreno svesni, vidite svaku fazu smrti, ujete
svaki korak i ostajete savreno svesni da telo umire; um iezava a vi ostajete savreno svesni;
onda odjednom vidite da niste telo, i svesnost je napustila telo. Moete videti mrtvo telo kako
lei, a vi lebdite oko tela.
Ako moete biti svesni dok umirete, to je jedan deo raanja, jedan aspekt. Ako ste
svesni u ovom jednom aspektu, biete svesni kada budete zaeti. Lebdeete oko para koji vodi
ljubav, i biete savreno svesni. Ui ete u matericu savreno svesni. Dete je zaeto, i u tom
malom semenu, prvom semenu, biete savreno svesni ta se dogaa. Za devet meseci u
majinoj utrobi vi ete biti svesni.
110
Ne samo da ete biti svesni, inae kada je dete kao Buda
u utrobi majke, kvalitet majke se menja. Ona postaje vie svesna; svetlo sija iznutra. Kako
kua moe ostati neosvetljena? Majka odmah osea promenu svesti.
110
Prema izvetajima hipnotike regresije Majkla Njutna u njegovim knjigama "Putovanje dua" i "Sudbina
dua", dua ne ulazi u fetus pri zaeu ve pri kraju formiranja tela, nakon estog meseca trudnoe, a ni tada ne
boravi sve vreme u fetusu, ve samo povremeno. Dua i telo su dva posebna entiteta koja se postepeno spajaju u
simbiozi. To spajanje traje do este godine ivota. Ti se izvetaji inae slau sa Oshovom tvrdnjom da je roenje
vea trauma od umiranja.
413
Da se postane majka Bude retka je prilika. Sama pojava preobraava majku. Ba je
suprotno istinito za obino dete; ono je omeeno majinim telom, umom, svesnou - to je
neka vrsta zatvora. Kada je Buda roen, kada je Budina majka bila trudna, upravo se suprotno
dogodilo: majka je deo vee svesnosti Bude. Buda okruuje nju kao aura. Ona sanja o Budi.
U Indiji smo zapisali snove tri majke: Budine majke, Mahavirine majke, i majke
drugog Tithankare. Mi zaista nismo marili o drugim snovima; samo smo analizirali snove
majki Buda. To je jedina analiza snova koju smo mi uradili. To e biti deo treeg tipa
psihologije.
Kada je Buda trebao biti roen, majka se kretala kroz posebne snove, jer hiljadu puta
je stalno ponovljen isti san. To znai da je Budina svest u majci kreirala odreenu pojavu u
njenom umu, i ona je poela da sanja u odreenoj dimenziji. Na primer, Budisti kau da kada
je Buda bio u majci, majka je sanjala belog slona. To je simbol, simbol neega vrlo retkog -
jer beli slon je jedna od najreih stvari u Indiji, gotovo je nemogue nai ga. Retko bie je tu,
a beli slon simbol je ba jedne indikacije. I serija snova sledi.
Kada Buda kae da je roenje patnja, to je jedno gledite insajdera. Mahavira kae da
roenje jeste patnja, to je bol, to je trauma. Obojica, Mahavira i Buda kau da su roenje i
smrt dve najvee patnje. To prenosi vee znaenje, nego to neki Lengovi i Frojdovi mogu
ikada preneti. Inae Frojdovo gledite se podudara sa ovim, a to je takoe moje vlastito
iskustvo.
Devet meseci u majinoj utrobi su najudobniji. Naravno, nekoliko epizoda se dogode,
ali one su izuzeci. Inae, ovih devet meseci su bez ikakvih novosti, jer novosti su uvek loe
vesti. Gotovo nita se ne dogaa. ovek jednostavno plovi u divnoj ekstazi. Meutim roenje
je trauma, to je vrlo bolno. To je kao kada upate drvo iz zemlje - kako se drvo osea?
Sada mi imamo instrumente da procenimo kako se drvo osea kada je iupano. Dete
osea isto kada izlazi iz majke. Majka je zemlja, a dete je imalo korenje u majci do tada. Sada
je iupano, izbaeno napolje. Bol je vrlo velika. Ako mi moete verovati, ja kaem da je ta
bol vea nego smrt. Smrt je broj dva, roenje je bol broj jedan. To treba da bude tako jer
roenje ini smrt moguom. Zapravo, patnja koja zapoinje s roenjem zavrava se sa smru.
Roenje je poetak patnje, a smrt je kraj. Roenje mora da bude bolno - ono jeste! Posle devet
meseci totalnog odmaranja, oputenosti, bez briga, nemajui nita da se radi, posle ovih devet
meseci takav je iznenadan ok da se bude izbaen napolje, da nikada nee biti takvog oka za
nervni sistem, nikada ponovo! Svaki drugi ok je manji.
Ako bankrotirate vi ete biti okirani, ali to nije nita, nita u poreenju sa traumom
raanja. Vaa ena umire; vi oseate, plaete, jadikujete. Ali upravo kada proe potrebno
vreme da rana zaceli, vi jurite druge ene. Vae dete umre, oseate se duboko povreeni;
neto e od povrede uvek ostati u vaem biu. Ali to nije nita u poreenju sa traumom
raanja, kada ste iupani iz zemlje. Ako moete biti svesni ovog upanja, samo onda e ovo
to govorim biti od znaaja.
Ovome se mogu suprotstaviti spoljanja otkria. Za mene je to nevano, jer ta god da
kaem, kaem o svom sopstvenom roenju. A ako zaista elite da znate, onda pripremite sebe
da budete sve vie i vie svesni, tako da kada umrete ovoga puta, umrite sa punom svesnou.
Onda ete automatski biti roeni sa punom svesnou. Ako umrete nesvesni, vi ete se roditi
nesvesni. ta god da se dogodi u smrti dogodie se u roenju, jer smrt nije nita drugo do smrt
na ovoj strani - a na drugoj strani to je raanje. To su ista vrata. Ako uete na vrata svesno, vi
ete izai kroz vrata svesni. Smrt je ova strana vrata, a roenje je druga strana vrata.
Peto pitanje:
Nedavno je na zapadu izmiljeno mnogo tehnika za povratak do izvora. Izgleda da je
svim ovim tehnikama jedno zajedniko: one priznaju da se jedan pojedinac ne moe sam
autentino vratiti ovim traumatskim iskustvima. Um je previe okolian, ego je takoe
kompleksan, tako je izmiljena analiza; primarna terapija, Fisher-Hoffman, alat za ienje
karme od Arica, da imenujemo nekoliko. Osnovna premisa izgleda da je ta, da pojedinac nee
preduzeti to putovanje sam; drugi je potreban - dinamika grupe, ili objektivno voenje. Da li
je potrebno da se postane tako samosvestan o prolosti? Da li se to reava samo od sebe kada
414
ovek ulazi duboko u meditaciju?
Prvo, ne postoji apsolutna potreba za odlazak u prolost. Ako vi stvarno meditirate,
sve je automatski razreeno. Ali ako vaa meditacija ne ide dobro, onda odlazak u prolost
moe biti velika pomo. Ako vam ide dobro u meditaciji, zaboravite na to; a ako vam ne ide
dobro u meditaciji, samo onda to postaje vano. Tada to moe biti velika pomo. Dakle, to e
reiti tekoe u meditaciji, ali to je sporedna, dopunska pojava.
Prati-prasava, povratak u prolost, je dopunska tehnika za meditaciju. Prvo pokuaj s
meditacijom; ako ona deluje, zaboravi na prolost. Ako oseate da meditacija ne funkcionie,
neto se stalno vraa kao slepa ulica, deava se orsokak, prepreena je klada i vi se ne
moete kretati, to znai da je vaa prolost jako natovarena - vama e trebati prati-prasava.
Bie vam nuno da se vratite u prolost, dok istovremeno radite meditaciju. Ako meditacija
radi dobro, to znai da vaa prolost nije mnogo natovarena, vi nemate blokade u prolosti.
Jednostavna meditacija e delovati. Ali ako blokade postoje, a meditacija ne deluje, onda,
prati-prasava je divna - odlazak u prolost strahovito pomae.
To zavisi od vas. Prvo radite marljivo na meditaciji, uloite svaki napor da saznate da
li se to moe dogoditi ili ne. Ako oseate da to nije mogue, nita se ne dogaa, samo onda
traite prati-prasavu. To je dobra metoda, ali sporedna. Nije sasvim glavna stvar.
Druga stvar je da je to apsolutno istinito da sami ne moete ii, sami ne moete rasti.
Sami, trajae milione ivota da doete do odreenog zakljuka, da doete do odreenog
bitisanja, a to takoe nije sigurno. Nije mogue iz mnogo razloga, jer ta god vi jeste - jeste u
zatvorenom sistemu, a sistem je autonomni, samodovoljni. To radi samo od sebe i ima vrlo
duboko korenje u prolosti. Sistem je vrlo sposoban i efikasan. Da se izae iz sistema gotovo
je nemogue dok vam neko ne pomogne. Neki strani elemenat je potreban da vam da proboj,
da vas potrese, da vas odgurne. To je ba kao da ste uspavani - a bili ste uspavani za mnogo,
mnogo ivota. Kako sebe moete probuditi? ak i da bi poeli, morate biti barem malo budni,
a ak ni ta mala probuenost ne postoji. Vi ste potpuno uspavani; vi ste u komi. Ko e
zapoeti da deluje? Kako ete se probuditi? Neko je potreban, neko ko vas moe prodrmati iz
kome, ko vam moe pomoi da izaete van. ak i sat budilnik e biti koristan.
Grupa je potrebna. Jer jednom kada ste probueni, itava prolost e pokuavati da vas
vrati natrag u nesvesno stanje jer um sledi stazu najmanjeg otpora. Vi ete se stalno
uspavljivati. Potreban je bilo savreni majstor koji vam moe pomoi da izaete iz toga, ili
grupa tragalaca ako savreni majstor nije dostupan, tako da ljudi u grupi mogu pomoi jedan
drugom.
Gurijev je obino govorio: "To je kao kada ste u umi, plaite se divljih ivotinja, ali
imate grupu. Deset ljudi su tu, stoga moete uraditi sve; dok su devet uspavani, jedan ostaje
budan." Ako postoji neka opasnost od divljih ivotinja, lopova ili pljakaa, on budi druge.
Ako oseti da e se uspavati, on budi druge. Inae jedan ostaje budan - to postaje zatita. Ako
je savren majstor pristupaan, ako je Buda dostupan, onda ne treba raditi u grupi jer on je
svestan dvadeset etiri sata. Ako on nije dostupan, onda je druga mogunost da se radi u
grupi. Ponekad neko doe do malo svesnosti; on moe pomoi. Ali vremenom kad pone da
se uspavljuje, neko drugi mora doi do malo svesnosti. On pomae, i grupa pomae.
To je kao da ste uhapeni; sami ete teko izai, jer jako obezbeenje postoji. Ako se
svi zatvorenici ujedine, i naine ujedinjeni napor da izau van, obezbeenje e se pokazati
nedovoljnim. Inae ako znate nekoga ko je izvan zatvora i moe biti od neke pomoi, onda
nije potreban napor grupe. Neko spolja moe kreirati situaciju; moe ubaciti lestve, moe
podmititi uvare, moe povui obezbeenje; moe uraditi neto spolja jer je slobodan. Moe
nai nain da stvori situaciju tako da moete izai van. Savren majstor je kao ovek koji je
izvan zatvora. Ima punu slobodu da uradi neto. Mnoge mogunosti postoje i sve su mu
otvorene jer je on slobodan. Ako nemate kontakt s majstorom koji je slobodan, izvan zatvora,
jedina mogunost je da zatvorenici stvore grupu.
Zbog toga na Zapadu rade mnoge grupe; Arica, Gurijevova grupa, i druge. Grupna
svest postaje sve vie i vie vana na Zapadu. To je dobro. To je bolje nego Maharii Mahe
Jogi, to je bolje nego Bal Jogevar - jer oni nisu majstori. Bolje je da se radi u grupi, jer onaj
415
ko kae da je izvan on nije spolja; on je takoe unutra. ovek koji kae da je uspostavio
kontakte sa spoljanjim, nema kontakte spolja. On vas samo obmanjuje. Na Zapadu ima samo
jedan ovek sa Istoka, a on je Krinamurti. Ako moete biti sa Krinamurtijem to moe biti
korisno, ali je teko biti s njim. On je pokuavao da pomae ljudima na takav indirektan
nain, tako da ak ljudi koje je pomogao nikada nee moi da saznaju da je on pomagao. To
je stvorilo nevolju. Inae, svi takozvani gurui na Zapadu samo su trgovci, nita vredno.
Ako moete nai majstora, to je najbolje, jer ak i u grupi svi ete biti zatvorenici,
vrsto uspavani. Moete pokuati, ali e potrajati dugo vremena. Ili, to moda uopte nee
uspeti, jer ete svi biti istog kalibra, ista ravan svesti. Na primer Arica ljudi su ljudi iste
svesnosti koji rade zajedno, pipajui u mraku. Neto moe da se dogodi, neto moe da se ne
dogodi. Jedna stvar je sigurna, a to je da nita nije sigurno. Postoji samo verovatnoa,
mogunost.
Gurijeva nema, i u veini Gurijevih grupa vie dominiraju knjige Uspenskog nego
sam Gurijev. U stvari sve grupe su grupe Uspenskoga, nisu sasvim Gurijevove. Vie nije
mogue. Moete govoriti o teorijama, objanjavati jedan drugom, ali ako pripadate istoj ravni
svesti, s mnogo govorenja, mnogo diskusija, to se vie zna manje e se desiti, ali bez
spoznaje, bez buenja. Kada je Gurijev bio tu bilo je potpuno drugaije - majstor je bio tu.
On bi vas izveo van vaeg zatvora.
Prva stvar je da se trai majstor koji vam moe pomoi. Ako nije mogue nai
majstora, onda nainite grupu i grupni napor. Zadnja mogunost je da se bude sam. Ovo su tri
puta: sami radite, sa grupom radite, ili radite s majstorom. Najbolje je s majstorom, na
drugom mestu je s grupom, a tree je biti sam. ak i ljudi koji su dostigli navie sami, radili
su kroz mnoge ivote s majstorom i grupama. Stoga ne budite zavedeni spoljanjom formom.
ak i Krinamurti nastavlja da govori da sami moete postii (prosvetljenje). Inae
zato on insistira na tome, da sami moete postii? Zato to je njegova metoda indirektan
nain. Nee vam dozvoliti da znate da vam pomae, nee vam rei: "Predajte se meni."
Previe ega ima na Zapadu, a on je radio sve vreme na Zapadu. Ega je previe tako da on ne
moe rei: "Predaj se meni." Kao to je Krina rekao Aruni: "Ostavi sve, doi i predaj se
meni." Aruna je bio drugaiji svet, Istok, koji je znao kako da se preda, koji je znao runou
ega i lepotu predavanja. Krina je mogao rei to bez ikakvog ega sa svoje strane. Izgleda kao
vrlo egoistina tvrdnja: "Doi i predaj mi se." Meutim, Krina je to mogao rei prirodno, a
Aruna nikada nije postavio pitanje: "Zato ti kae ovo? Zato treba da se predam tebi? Ko si
ti?" Na Istoku predanost se prihvata kao poznata staza. Svako zna, odgajan je ba u tom
znanju da konano, ovek mora da se preda majstoru. To je bilo jednostavno, to je pristajalo.
Krinamurti je radio na Zapadu. Njega samog su odgajili majstori. Na vrlo, vrlo
ezoterian nain, njemu su pomogli majstori. Majstori koji su bili u telu, i majstori koji nisu
bili u telu, svi su mu pomogli; pomogli su mu da procveta. Ali onda je radio na Zapadu i
postao je svestan, kao to niko nee postati, da Zapad nije spreman da se predaje. Stoga on
nije rekao kao Krina: "Doi i predaj se meni." Za zapadni ego najbolji nain da postignete
ostvarenje je da ga imate sami po svom. Ovo je zamisao: nije nuno da se predate majstoru.
Osnovno da vas privue; nije potrebno da se predaje, nije potrebno da ostavljate svoj ego,
budite sami (kakvi jeste). Ovo je pronalazak, a ljudi su ulovljeni tim izumom. Mislili su da
nije nuno da se predaju, da mogu biti oni sami, da nije potrebno da ue od drugoga, samo je
potreban svoj vlastiti napor. Neprekidno, godinama su ili kod Krinamurtija. Zbog ega? Da
ue? Ako moete biti sami, onda zato da idete kod Krinamurtija? Jednom kada ste uli da
on kae: "Vi sami moete ostvariti postignue," trebali ste da zavrite s njim. Ali niste zavrili
s njim. U stvari, ne znajui vi ste postali sledbenik. Bez ikakvog znanja vi ste uhvaeni u
klopku. Dole u dubini predanost se dogodila. On je sauvao va povrinski ego, da bi vas ubio
duboko dole. Njegov put je indirektan.
Inae niko ne postie sam. Niko nije nikada dostigao sam, jer ovek mora da radi
mnogo, mnogo ivota. Ja sam radio sa majstorima, radio sam sa grupama, radio sam sm, ali
u rei da je krajnja pojava kumulativan efekat. Nemojte insistirati da idete sami, jer samo to
insistiranje e postati barijera. Traite grupe. A ako moete nai majstora, vi ste sreni. Ne
propustite tu priliku.
416
esto pitanje:
Moe li prati-prasava, proces povratka natrag, biti proces odbacivanja znanja umesto
ponovnog proivljavanja?
Oba su ista, kada ponovno proivljavate, vi se oduavate. Ponovno proivljavanje je
proces gubljenja ili odbacivanja znanja. ta god vi ponovo proivite to nestaje iz vas. To je
bilo odueno, to ne ostavlja tragove, tabla je ista. Moete to nazvati procesom gubljenja
znanja, to je isto.
Sedmo pitanje:
Prema Patanjaliju, ako su dobro i ravo poput sna, kako onda moe karma
postojati?
Zato to verujete u snove, vi verujete da su oni istiniti! Karme postoje zbog vae
vere. Na primer, tokom noi ste imali komar; neko je sedeo na vaem telu sa bodeom u
svojoj ruci, a vi ste oseali da ste bili ubijani, pokuavali ste i pokuavali da pobegnete iz te
situacije, ali je to bilo teko. Onda ste se upravo iz straha probudili. Znate da je to bio san, ali
telo jo nastavlja po malo da drhti, znojei se. Jo se bojite, a znate da je to bio samo san.
Meutim, disanje vam jo nije lagano ni prirodno. To e potrajati nekoliko minuta. ta se
dogaalo? U komaru ste verovali da je to bilo stvarno. Kada verujete da je stvarno, to
deluje na vas kao realnost.
Karme su sline snu. Vi ste ubili nekog u svom prolom ivotu; to je san, jer na
Istoku itav ivot se uzima kao san - dobar, lo, u celosti. Vi verujete da je to bilo realno,
stoga ete patiti. Ako upravo sada moete doi do shvatanja da je sve to se dogodilo bilo
san, sve to se deava jeste san, i sve to e se dogaati jeste san; samo vaa svest je
realna, a sve drugo to se dogaa jeste san, samo svedok je realan; onda se odjednom sve
karme peru. Onda nije potrebno da se ulazi u proces prati-prasava. One se jednostavno
operu. Odjednom, vi ste izvan njih. Ovo je metoda vedante gde ankaraarja tvrdi da je
ceo ivot san. On to ne tvrdi zato to je filozof, ne. Kada on kae da je svet maya, to nije
filozofija, to nije metafizika. To je metoda. To je jedno shvatanje. Ako verujete u neto,
stvar deluje na vas kao realna; vaa vera je ini realnom. Ako verujete da nije realna, ne
moe delovati na vas. Moe ak biti i realna, ali onda takoe ne moe delovati na vas.
Na primer, ako sedite u mranoj sobi i odjednom vidite neto u sobi. Oseate da je
zmija... strah, panika. Upalite svetlo, ali nema niega, samo list novine koji se kree na
povetarcu. A vi ste osetili da se zmija kree. ta se dogodilo? Verovali ste da je to stvarno, i
vaa vera je to nainila realnim - tako realnim kao neka prava zmija - i to je uticalo na vas.
Ba uzmite obrnut sluaj; prava zmija je tu sledee noi a vi sedite u mraku. Vidite neto se
kree, mislite da mora da je opet list hartije, i ne plaite se, to ne deluje na vas. Nastavljate da
sedite kao da nije nita. Realnost ne deluje na vas. Nije u pitanju realnost. Verovanje je ini
stvarnom, vera deluje na vas. to vie postajete svesni, vie e ivot izgledati kao san.
Onda nita ne utie na vas. Zbog toga u Giti Krina kae Aruni: "Ne budi zabrinut, ubij.
Sve je to samo san." Aruna se plaio, jer je mislio da su ljudi koji stoje ispred neprijatelji, da
su oni stvarni. Ubiti njih bio bi greh, a da se ubije milion njih - koliko mnogo greha e onda
biti na njemu! Kako e on to uravnoteiti sa vrlinom? To ne bi bilo mogue. Rekao je Krini:
"eleo bih da pobegnem u dunglu. Ovaj rat nije za mene. Ovaj rat izgleda da je preveliki
greh." Krina je uporno navaljivao: "Ne brini. Niko ne umire jer dua je vena. Samo telo
umire, ali telo je ve mrtvo, stoga ne budi previe uznemiren. To je sve kao san, ak i ako ne
ubije te ljude, oni e umreti. U stvari, njihov trenutak smrti je doao, a ti si upravo tu da
pomogne. Ti ne ubija njih; kroz tebe celina ubija njih. Uzmi to kao san. Ne misli o tome kao
da je stvarno." Ovo je itavo gledite vedante. Vedanta je metoda u kojoj, ubrzo postajete
svesni sna kao kvaliteta ivota. Jednom kada postanete usklaeni sa tim oseanjem, da je sve
san, sve karme se zavravaju. ta god da ste uradili nema smisla. Ako ste nou u toku sna bili
lopov ili ubica, ili ste bili monah, svetac; hoe li to ujutru nainiti neku razliku? Da li je bio
417
san da ste vi bili greni ubica, i da li je bio san da ste bili estiti svetac? Hoe li to nainiti
neku razliku? Svi snovi su snovi. Svetac ili grenik, oboje su snovi. Ujutru su oboje iezli,
isparili. Ne moete nainiti nikakvu razliku izmeu dobrog sna i ravog sna, jer da bi bila
dobra i da bi bila loa, stvar treba da bude realna. Ona ne postaje realna ako gledate u ivot,
posmatrate ga, razumete ga, i vidite da je to veliki san koji se nastavlja i nastavlja. Samo
posmatra je realan, a sve to je vieno jeste san. Neoekivano, odjednom postajete svesni i
itav svet nestaje. Nee ovo drvee nestati, neete vi nestati ili u ja nestati, nego e nestati
svet koji ste uobiajeno navikli da znate. Otkriva se potpuno razliita realnost. Ta realnost je
brahman.
Poglavlje 9
VIDELAC SE NE VIDI
27. aprila 1975. pre podne u Buddha dvorani
II, 15: parinama tapa samskara duhkha irguna vrtti virodha ccaduhkha meva sarvam
vivekinah.
Zbog bolnih oseanja roenih iz [nepredvidive] promenljivosti (parinama),
munine (tapa) [koju izaziva neizvesnost] iz [neizbrisive prisutnosti ranijih bolnih]
utisaka (samskara), kao i zbog meusobne iskljuivosti [triju] osnovnih psihofizikih
funkcionalnih komponenata (gunavrtti) - onome ko jasno razaznaje (vivekin) sve se
javlja kao bolna izmetenost (duhkha).
II, 16: heyam duhkhamandgatam.
Izbei se moe [samo] budui bol.
II, 17: dratrdryayoh samyogo heyahetuh.
Uzrok toga [bola] to se ima izbei jeste [afektivno] vezivanje (samyoga) onog-
koji-vidi (dratr) sa [svetom] vidljivog (drsya).
ivot je misterija, a prva misteriozna stvar o ivotu je da moete biti ivi, a da uopte
niste ivi. Samo biti roen nije dovoljno da se ima ivot. Biti roen upravo je jedna
mogunost, povoljna prilika. Moete koristiti to da imate ivot, a takoe to moete i
propustiti. Onda ete iveti mrtav ivot. Ili prividno e to izgledati kao ivot, ali duboko dole
nee u vama biti ive struje.
ivot mora da bude ostvaren, ovek mora da radi za to. To je kao seme u vama. To
trai mnogo napora, zemlje, prave zemlje, panje, ljubavi, svesnosti. Samo onda seme klija.
Samo onda postoji mogunost da jednog dana drvo donese plod, jednog dana e procvetati.
Dok ne dostignete stanje cvetanja, vi ste ivi samo formalno, ali ste propustili povoljnu
priliku. Dok ivot ne postane slavlje, to uopte nije ivot.
Ekstaza, nirvana, prosvetljenje, kako god eleli to da zovete - to je cvetanje. Ako
ostanete jadni, niste ivi. Sam jad pokazuje da ste promaili korak. Sama patnja je jedna
indikacija da je ivot upinjanje iznutra da pukne, ali aura je previe tvrda. Oklop semena ne
dozvoljava mu da izae napolje, ega je previe a vrata su zatvorena. Jad nije nita do
upinjanje ivota da pukne u milione boja, u milione duga, u milione cvetova, u milione
pesama. Beda je negativno stanje. U stvari jad nije nita drugo do odsustvo ekstaze. Ovo treba
duboko razumeti, inae poeete da se borite sa bedom, a niko se ne moe boriti sa
odsustvom. To je ba kao tama; ne moete se boriti sa tamom. Ako se borite jednostavno ste
glupi. Moete upaliti sveu i tama e nestati, ali se ne moete boriti sa mrakom. S kim ete se
boriti? Tama nije egzistencijalna, ona nije tu. To nije neto to moete izbaciti, ubiti, ili istui.
Ne moete uiniti nita sa tamom. Ako uradite neto, vaa vlastita energija e biti proerdana
a tama e tu ostati ba ista, netaknuta. Ako elite da uradite neto sa tamom, morate uraditi
418
neto sa svetlom, uopte ne s tamom. Morate upaliti sveu, i odjednom nema tame.
Beda je kao tama; ona nije nita egzistencijalno. Ako zaponete da se borite sa jadom i
nevoljom, moete nastaviti da se borite sa bedom, ali vie bede e biti kreirano. Patnja je
samo jedan nagovetaj, prirodno ukazivanje vaem biu da se ivot jo trudi da bude roen.
Svea jo nije zapaljena, otuda patnja. Odsustvo ekstaze jeste patnja, i neto treba da se uradi
za ekstazu, ali nita se ne moe uraditi s patnjom. Vi ste jadni, patite, i nastavljate pokuavati
da reite to. Ovde, na ovom mestu, staze religioznog i nereligioznog mogu se podeliti, one se
odvajaju. Nereligiozan ovek zapoinje da se bori s patnjom, pokuava da stvori situacije u
kojima nee biti jadan, poinje da gura patnju negde izvan svojih oiju, izvan svog vienja.
Religiozan ovek zapoinje da trai ekstazu, zapoinje traiti blaenstvo, zapoinje traiti sat
cit anandu - vi to moete nazvati Bogom. Nereligiozna osoba se bori s odsustvom; religiozna
osoba pokuava da donese egzistencijalno: prisustvo svetlosti, blaenstva.
Ove staze su dijametralno suprotne; nigde se one ne susreu. One mogu da idu
paralelno miljama, ali se nigde ne susreu. Nereligiozna osoba mora da se vrati natrag do
take odakle se dve staze dele i razdvajaju. On mora doi do razumevanja da borba s tamom, s
bedom, jeste apsurdna. Zaboravi o tome, i radije se bori za svetlost. Jednom kada je svetlost
tu, ne treba da radite nita drugo; patnja nestaje.
ivot je tu kao mogunost. Morate to da odradite, morate to dovesti do stvarnog,
egzistencijalnog stanja. Niko nije roen budan, svestan, samo sa mogunou da bude
svestan. Niko nije roen sa oima, samo s mogunou vienja. Isus je stalno govorio svojim
uenicima: "Ako imate ui, sluajte; ako imate oi, vidite." Ovi uenici su bili kao to ste vi:
imali su oi, imali su ui. Nisu bili slepi ili gluvi. Zato je Isus nastavljao da govori o tome,
ako su imali oi, koje su mogle da vide? On je govorio o sposobnosti da se vidi Hrist, on je
govorio o sposobnosti da se uje Hrist. Kako moete uti Hrista ako niste uli svoj vlastiti
unutarnji glas? Nemogue. Zato to Hrist nije nita drugo nego va unutarnji glas. Kako
moete videti Hrista ako niste bili sposobni da vidite sebe samog? Hrist nije nita drugo do
vae Sopstvo, bie u njegovom apsolutnom sjaju, u svom najviem procvatu.
Vi ivite kao seme. Postoji nekoliko razloga zato ovek nastavlja da ivi kao seme, a
devedeset devet posto ljudi ive kao seme. Mora biti neega u tome. Kada se ivi kao seme
osea se udobno. ivot izgleda opasan. Ostajui kao seme, ovek osea veu sigurnost. Seme
je okrueno sigurnou, i ono nije ranjivo. Jednom kada proklija ono postaje osetljivo,
ranjivo; moe biti razoreno, moe biti uniteno - jer ima ivotinja, ima dece, ima ljudi koji ga
mogu unititi. Kada jednom seme isklija u biljku, ono postaje ranjivo, nesigurno; zapoinje
izlaganje opasnosti.
ivot je velika avantura. U semenu, skriveni u semenu vi ste sigurni, zatieni. Niko
vas nee ubiti. Kako moete biti ubijeni ako niste u ivotu? Nemogue. Samo kada ste u
ivotu, moete biti ubijeni. to postajete vie ivi, svesni i osetljivi, vie ste ranjivi. to
postajete svesniji, ivlji, budniji, vie je opasnosti oko vas. Savreno probuen ovek ivi u
najveoj opasnosti. Otuda, ljudi ive kao seme - zatieni, sigurni.
Zapamtite, ivot, sama priroda ivota je nesigurnost. Ne moete iveti sigurnim
ivotom, samo moete iveti sigurnom smru. Sve sigurnosti su za smrt. Ne moe biti
ivotnog osiguranja. Svako osiguranje je da zatiti, da osigura, da ostane zatvoreno. ivot je
opasan, milioni opasnosti su okolo. Zbog toga devedeset devet procenata ljudi odluuju u
korist ostajanja semenom. Inae ta vi titite? Nema niega da se zatiti. Seme je mrtvo kao
oblutak na stazi. I ako ostanete kao seme, nuno je da bude patnje. Patnja je nuna zato to
seme nije namenjeno da bude takvo. Nije njegova sudbina da bude seme, nego da izae van iz
njega. Ptica mora da ostavi jaje radi prostranog, opasnog neba gde je sve mogue.
A sa svim ovim mogunostima, smrt je takoe tu. ivot preuzima rizik smrti. Smrt
nije protiv ivota, ona je ba pozadina na kojoj ivot cveta. Smrt nije protivna, suprotna
ivotu. Ona je ba kao crna kolska tabla, na kojoj vi piete belom kredom. Moete pisati na
belom zidu, ali slova se onda nee pojaviti. Na crnoj kolskoj tabli, ta god da zapiete s
belim, prikazuje se. Smrt je kao crna kolska tabla, bele linije ivota pokazuju se na njoj. To
nije protivno, to je ba pozadina. Oni koji ele da budu svesni, budni, ivahni, moraju odluiti
da prihvate smrt. Ne samo da moraju prihvatiti smrt, moraju joj izraziti dobrodolicu. Svakog
419
trenutka moraju biti spremni za nju. Ako ne prihvatite smrt, ostaete mrtvi od samog poetka.
Ovo je jedini nain da se zatiti. Vi ete ostati seme. Ptica e umreti u jajetu... mnoge ptice
umiru u jajetu.
Vi ste ovde. Ako elite neku pomo od mene, dopustite mi da slomim vae jaje; vae
sigurnosti, vae bankovne bilanse, vaa ivotna osiguranja - dopustite mi da vas uinim
ranjivim. Neranjivi, vi ete ostati u jajetu, ubrzo ete biti trula, pokvarena stvar. Izaite iz
toga. Jaje je da vas titi, ne da vas ubije. Nije namenjeno da uvek ostanete u jajetu. Ono je
dobro - ono vas titi u poetku, kada ste previe neni, slabi da izaete napolje. Ali kada ste
spremni, onda jaje mora da se razbije. Koliko god vam je udobno i sigurno, jedan minut vie u
jajetu i vi ete izgubiti mogunost, izgubiete mogunost da budete ivi i letite u nebo.
Naravno opasnosti postoje, ali opasnosti su lepe. Svet bez opasnosti bio bi ruan, i ivot bez
opasnosti ne moe biti ivahan, niti svestan.
Otuda, duboko u svakom oveku i svakoj eni, postoji podsticaj da se ivi opasno. To
je impuls za ivotom. Zbog toga odlazite u planine, zbog toga odlazite na nepoznata
putovanja, zbog toga ovek pokuava da ode na Mesec, zbog toga neki pokuavaju da se
popnu na Everest, a neko pokuava da plovi morem u malom runo izraenom amcu. Postoji
jak podsticaj za opasnim; taj impuls je za ivotom. Ne ubijajte taj impuls, inae biete ovde
ali neosetljivi, ni potpuno svesni ni potpuno ivi.
Ako me dobro razumete, kada vas nainim sannyasinom, kada vas iniciram u
sannnyasu, pozivam vas u ivot nesigurnosti, ranjivosti. Sannyas je skok iz jajeta, a jaje je
ego. Ego je zatita. Ego je kao jedva primetan zid oko vas. Zbog toga je ego tako osetljiv,
muan. Neko kae neto, ili vam se neko samo nasmei, i im se nasmei vi ste povreeni.
Zapoinjete da titite sebe, spremni ste da se borite. Ego je spremnost da se bori sa svime to
se pojavi kao opasnost. Ego je stalna borba protiv ivota, jer ivot je opasan. Odakle god ivot
pokua da stigne do vas, ego je tu kao stena koja vas titi. Zakoraite preko te stene, slomite
to jaje ega, izaite iz toga.
Nebo je opasno. Ja ne kaem da nema opasnosti. Ne mogu rei to; postoji opasnost.
Postoji opasnost nad opasnostima. Ali ivot uspeva, i razvija se na opasnosti; opasnost je
hrana. Opasnost nije protiv ivota, opasnost je ba hrana, prava krv, ba kiseonik za ivot da
postoji.
ivot u opasnosti; to je znaenje sannyase. Prolost vas titi - poznata, prisna ili
prijateljska. Oseate se kao kod kue s prolou. Budunost je nefamilijarna, nepoznata. S
budunou se oseate otuenim, stranim. Budunost je uvek stranac koji kuca na vrata. Uvek
otvarate vrata za budunost. U stvari, voleli biste da vaa budunost bude ba kao vaa
prolost, ponavljanje. Ovo je strah. I zapamtite, uvek mislite da se bojite smrti, ali ja u vam
rei: ne plaite se smrti, bojite se ivota.
Strah od smrti je u osnovi strah od ivota, jer samo ivot moe umreti. Ako se bojite
smrti, vi ete se bojati ivota. Ako se plaite da ne padnete dole, plaiete se dizanja navie,
jer samo talas koji se uzdie pada natrag. Ako se bojite da budete odbaeni, postaete
uplaeni, uplaeni da pristupite bilo kome. Ako se plaite da budete odbaeni, postaete
nesposobni da volite. Bojei se smrti, postaete nesposobni za ivot. Onda ivite upravo zbog
ugleda, a samo beda, tama i no vas okruuju.
Nije dovoljno samo se roditi; nuno je ali nije dovoljno. Morate se roditi dvaput.
Hindusi imaju re za to, oni to zovu dvia, dva puta roen. Jedno roenje, prvo roenje od
vaih roditelja je upravo mogunost, potencijalna pojava; drugo je roenje u kome vi razbijate
ljuske, sva jaja, sve egoe, sve prolosti, familijarno, poznato, i kreete se u nepoznato, strano,
u egzistenciju punu opasnosti. Svakog trenutka postoji mogunost za smrt. A sa mogunou
smrti, svakog trenutka postajete sve vie i vie svesni, prijemivi, ivi.
U stvari, ivot nikada ne umire, ali to je egzistencija nekoga ko zna ta je ivot.
Nikada niste sakupili dovoljno hrabrosti da izaete iz ljuske jajeta. Kako moete znati ta je
ivot, i kako moete znati da je ivot besmrtan? Vi ete umreti: ivot nikada ne umire. Vi ete
iveti u bedi, jer ste vi negacija ivota, ego je negacija ivota. Negirajte ego i ivot e vam se
dogoditi. Otuda stalno isticanje velikih ljudi - kao to su Isus, Buda, Muhamed, Mahavira,
Zaratustra, Lao Ce - oni su neizostavno zahtevali samo jednu stvar: negirajte ego i ivot e
420
vam se dogoditi u izobilju. Ali vi prianjate uz ego. Vezivanje za ego je prianjanje uz tamu, uz
patnju. Ove sutre su vrlo lepe; pokuajte da ih razumete.
Osoba koja jasno uvia shvata da sve vodi do patnje zbog promene, uznemirenosti,
prolog iskustva, i protivrenosti koje nastaju izmeu tri atributa i pet modifikacija uma.
ivot je patnja kao to ga vi znate, ivot je blaenstvo kao to ga ja znam. Onda mora
da govorimo o razliitim stvarima, jer kako moe ivot biti patnja za vas, a blaenstvo za
mene? Mi ne govorimo o jednoj istoj stvari. Kada govorite o ivotu, vi govorite o ivotu u
semenu, ivotu samo u nadi, ivotu u snovima, fantazijama; ne o realnom autentinom ivotu.
Vi govorite o ivotu koji samo eli, ali ne zna; koji samo udi ali nikada ne postie; ivotu
koji se osea zaguen, ali misli da je zaguenost udobnost; ivotu koji je bedan pakao ali uvek
misli da e se neto dogoditi iz ovog pakla - da e se nebo roditi iz ovog pakla.
Kako se moe nebo, ili raj, roditi iz pakla? Kako se ekstaza moe roditi iz vae bede?
Ne, beda e se raati iz vaeg jadnog ivota sve vie i vie. Dete nije jadno kao to stari ovek
postaje. To treba da bude ba suprotno, jer stari ovek je iveo ivot toliko mnogo. Mora da je
stigao blizu vrha, vrha iskustva, do procvata. Ali on nije nigde blizu toga. Ba nasuprot, ivot
nije bio uzdiui talas, nije dospeo ni do kakvog neba, ili raja. Pre se spustio u dublji i dublji
pakao. Dete izgleda da je vie nebesko nego stari ovek. Ovo je jednostavno apsurd; ovo ide
protiv prirode. Dete je upravo seme. Stari ovek mora postati stari hrast, veliko drvo; ali nije.
On je stigao do najtamnijeg podruja pakla. To je kao da ivot propada, kao da nije rastua
pojava, kao da padate prema sve tamnijim predelima, ne diui se prema suncu.
ta se dogaa starom oveku? Dete je jadno, a star ovek je takoe bedan. Oboje su na
istoj stazi. Dete je upravo zapoelo putovanje, a stari ovek je akumulirao sve jade sa celog
putovanja.
Iz pakla se ne raa raj. Ako ste jadni danas, kako zamiljate da ete sutra biti sreni i
blaeni? Sutra e proizai iz vas. Odakle jo moe doi? Sutra ne dolazi izvan vremena; sutra,
vae sutra, dolazi iz vas. Sva vaa jue zajedno, plus danas, postae vae sutra. To je
jednostavna aritmetika; danas ste nesreni i jadni; kako je onda mogue da sutra budete sreni
i blaeni? Nemogue! Dok ne umrete, to je nemogue. Jer s vaom smru, sve jueranjice
umiru. Onda to nee doi iz vaeg uma, to e doi iz vaeg bia, postojanja. Vi postajete
dvia, dva puta roeni.
Pokuajte da razumete pojavu bede. Zato ste tako jadni? ta stvara tako mnogo
patnje? Ja vas posmatram, gledan unutra u vas: nevolja na nevolji; sloj za slojem. Zaista je
udo kako nastavljate iveti. Mora biti da je nada jaa nego iskustvo, san jai od realnosti.
Inae, kako moete nastaviti ivljenje? Nemate za ta da ivite izuzev nade da e se sutra
nekako neto dogoditi to e promeniti sve. Sutra je udo - a to ste mislili za mnogo, mnogo
ivota. Milioni sutra dolaze, postaju danas, ali nada preivljava. Opet nada nastavlja da ivi.
Vi ne ivite zato to imate ivot, nego zato jer imate nadu.
Omer Khajam je rekao negde da je pitao velike doktore, teologe, svetenike, filozofe:
"Zato ovek nastavlja da ivi" Niko nije mogao odgovoriti. Svi su slegali ramenima. Omar
Khajam kae: "Dopro sam do mnogih koji su bili poznati po svom znanju, ali kroz ista vrata
sam se morao vratiti natrag bez odgovora. Onda oajan, ne znajui koga da pitam, zavapio
sam jedne noi prema nebu. Pitao sam nebo, rekao sam nebu: "Mora da si bilo ovde! Ti si
videlo sve nevolje koje su postojale u prolosti; milione i milione nevolja. Ti mora znati
zato ljudi nastavljaju da ive!" Zvuk je doao s neba: "Zbog nade."
Nada je va jedini ivot. Sa trakom nade vi ete tolerisati sve nevolje. Sa snom o
nebu, zaboravljate pakao oko sebe. ivite u snovima, snovi vas odravaju. Realnost je runa.
Zato se toliko mnogo nevolja deavaju, i zato ne moete videti zbog ega se to dogaa?
Zato ne moete pronai uzrok toga?
Da bi naao uzrok nevolje, ovek mora da zaustavi njeno izbegavanje. Kako moete
znati stvar ako je izbegavate? Kako moete znati stvar ako beite od nje? Ako elite da znate
neto, morate se suoiti s tim licem u lice. Kad god ste u nevolji, poinjete da se nadate; sutra
odmah postaje mnogo vanije od danas. To je odstupanje, izbegavanje. Vi ste pobegli, a sada
421
nada deluje kao droga; nesreni ste, uzmete drogu i zaboravite. Sada ste opijeni, opijeni
nadom. Nema droge kao to je nada. Nikakva marihuana, nikakav LSD, ne moe se uporediti.
Nada je najvii LSD. Zbog nade vi moete tolerisati sve, sve! Hiljadu pakla nisu nita.
Kako ovaj mehanizam nade funkcionie? Kad god ste u nevolji, tuni, potiteni,
odmah beite od toga, pokuavate da zaboravite to. Na taj nain se to nastavlja. Sledei put
kada budete u nevolji - a neete morati da ekate dugo; biete onog trenutka kad se moj govor
zavri - ne pokuavajte da pobegnete. Moj govor moe takoe da funkcionie kao beanje - vi
me sluate, zaboravljate sebe samog. Sluate mene, morate biti paljivi prema meni, ali prema
sebi samom okreete lea. Zaboravljate, zaboravljate kakva je vaa prava situacija. Ja
govorim o blaenstvu, ja govorim o ekstazi. To je realno za mene, ali za vas to postaje san.
Opet to postaje nada da ako meditirate, ako radite za to, onda e se to vama takoe dogoditi.
Ne koristite to kao drogu. Moete koristiti majstora kao drogu, i moete biti drogirani.
itav moj napor je da vas uinim vie svesnim, tako da kad god ste u nevolji ne
pokuavajte da pobegnete. Nada je neprijatelj. Ne nadajte se i ne sanjajte protivno realnosti.
Ako ste tuni, tuga je realnost. Ostanite s njom, ostanite s tim, ne kreite se, usredsredite se na
to. Suoite se s tim, pustite to da bude. Ne pokreite se da se suprotstavljate tome. To e u
poetku biti vrlo gorko iskustvo, jer kada se suoite s tugom, to vas okruuje svuda okolo.
Postajete kao malo ostrvo, a tuga je okean svuda okolo - tako su veliki talasi tuge! ovek
osea strah, osea drhtanje do samog bia. Drhtite, budite uplaeni. Samo ne inite jednu stvar
- ne beite. Pustite to da bude, postoji; prodrite duboko u to. Gledajte, posmatrajte - ne sudite.
A to ste radili milionima ivota. Samo posmatrajte, prodrite duboko u to. Ubrzo, gorko
iskustvo nee biti tako gorko. Ubrzo iz gorkog sukoba nastaje realnost. Ubrzo ete se kretati,
prodirati dublje i dublje - i nai ete uzrok, koji je uzrok patnje, zato ste tako bedni.
Uzrok nije spolja, on je unutra, skriven u vaoj nevolji. Nevolja je ba kao dim. Negde
postoji vatra u vama; prodrite duboko u dim, tako moete nai vatru. Niko ne moe izbaciti
dim van, jer je to nusprodukt. Ali ako uklonite vatru, dim iezava sam od sebe. Naite uzrok,
posledica iezava, samo tako neto moe da se uradi. Ako nastavite da se borite sa
posledicama, sva borba je uzaludna. To je znaenje Patanjalijevog metoda prati-prasava;
vratite se natrag uzroku, prodrite kroz posledicu i dosegnite do uzroka. Uzrok mora biti tu
negde. Posledica ja ba kao dim koji vas okruuje; inae jednom kada vas dim okrui, vi
pobegnete u nadu. Sanjate o danima kada nee biti dima. Sve je to glupo. Ne samo da je
glupo, nego samoubistveno, jer na taj nain proputate uzrok.
Patanjali kae "onaj koji jasno uvia". Sanskritska re je viveka - to oznaava
svesnost, to znai svest, to oznaava mo diskriminacije. Jer kroz svesnost vi moete
razlikovati ta je ta; ta je realno, ta je lano, ta je posledica a ta je uzrok.
Onaj koji razlikuje, vivekin, ovek svesnosti, shvata da sve dovodi do patnje.
Kakvi jeste, sve vodi do patnje. I ako ostanete kakvi jeste, sve e voditi do nevolje.
Nije to pitanje promene situacije, to je pitanje vrlo duboko ukorenjene stvari u vama. Neto
unutar vas remeti svaku mogunost blaenstva. Neto u vama ide protiv vaeg cvetanja u
blaenom stanju. ovek svesnosti saznaje da sve dovodi do patnje, sve.
Vi ste radili sve, ali jeste li zapazili da sve dovodi do patnje? Ako mrzite, to vodi do
patnje; ako volite, to vodi do patnje. Izgleda da tu postoji logian sistem u ivotu. ovek mrzi,
to dovodi do bede, nevolje. Jednostavna logika e rei da ako mrnja vodi do patnje, onda
ljubav mora voditi do sree. Onda vi volite, a ljubav takoe vodi do jada. ta je to? Da li je
ivot apsolutno apsurdan, iracionalan? Nema li tu logike? Da li je to haos? Vi radite sve to
elite, i na kraju dolazi patnja. Izgleda da je beda put, i svaki put vodi ka njemu. Gde god da
elite zapoeti, moete zapoeti; desno, levo, u sredini; hindus, musliman, hrianin, ain,
mukarac, ena, znanje, neznanje, ljubav, mrnja sve vodi do bede. Ako ste ljuti to dovodi
do bede. Izgleda da jad postoji, ta god da radite jeste irelevantno. Na kraju dolazite do toga.
uo sam priu koju sam uvek voleo.
Psihoanalitiar je posetio ludnicu. Pitao je glavnog nadzornika o ludom oveku koji je
plakao i jadikovao, udarajui glavom po zidu. U svojoj ruci je drao sliku lepe ene.
Psihoanalitiar je pitao: "ta se dogodilo ovom oveku?" Glavni nadzornik je rekao: "Ovaj
ovek je jako voleo tu enu. Poludeo je jer ena nije htela da se uda za njega. Zbog toga je on
422
poludeo." Logino, jednostavno, ali pokraj njegovih vrata drugi ludak je takoe plakao i
jadikovao i lupao svoju glavu. Drao je sliku iste ene u ruci, i pljuvao po slici koristei etiri
karakteristine rei. Psihoanalitiar je pitao: "ta se dogodilo ovom oveku? On ima istu
sliku. U emu je stvar?" Nadzornik je rekao: "Ovaj ovek je takoe ludo zaljubljen u istu
enu, a ona je pristala da se uda za njega. Zbog toga je on poludeo."
Bilo da ena odbaci ili prihvati da se uda, bilo da se oenite ili ne oenite ne ini
razliku. Video sam sirote ljude u bedi, video sam bogate ljude u bedi. Video sam neuspene u
bedi, video sam i one koji su uspeni u patnji. ta god da inite, konano vi dolazite do cilja, a
to je patnja. Da li svaki put vodi do pakla? U emu je stvar? Onda izgleda da nema izbora.
Da, sve vodi do patnje - ako vi ostanete isti. Rei u vam drugu stvar: ako se
promenite, sve vodi do neba, ili raja. Ako ostanete isti, to je ono to ste vi, ne ono ta inite.
Nije vano ta radite. Duboko dole, to ste vi. Bilo da mrzite - vi ete mrzeti - ili bilo da volite
- vi ete voleti - to ste vi koji na kraju stvarate pojavu jada ili ekstaze, patnje ili blaenstva -
dok se vi ne promenite. Samo menjanje od mrnje do ljubavi, od ove ene do one ene, od
ove kue do one kue, nee pomoi. Gubite vreme i energiju. Morate promeniti sebe. Zbog
ega sve vodi do nevolje? Patanjali kae:
Onaj koji jasno uvia shvata da sve vodi do patnje zbog promene, uznemirenosti,
prolog iskustva...
Ove rei treba razumeti. U ivotu, sve je bujica. Sa takvim tokom ivota ne moete
oekivati nita. Ako oekujete biete u bedi, jer oekivanje je mogue u fiksnom i
nepromenljivom svetu. U kolebljivom, bujici slinom svetu, nikakva oekivanja nisu mogua.
Vi volite enu; ona izgleda vrlo, vrlo srena, ali sledeeg dana vie nije. Vi ste voleli nju zbog
njene sree, voleli ste je jer se uvek smejala, voleli ste je jer je imala kvalitet da bude vesela.
Ali sledeeg jutra veselje je iezlo. Kvaliteta nema vie i ona je upravo postala suprotnost
samoj sebi. Ona je jadna, ljuta, tuna, svadljiva, kuka - ta da se radi? Ne moete oekivati;
sve se menja, sve se menja svakog trenutka. Sva vaa oekivanja e vas voditi u nevolju. Vi
se oenite lepom enom, ali ona se moe razboleti i lepota e ieznuti. Boginje se mogu
pojaviti i njeno lice postati unakaeno. ta ete onda raditi?
Muli Nasrudinu ena je jednom rekla: "Izgleda da me vie ne voli. Da li se sea, ili
si zaboravio da si pred svetenikom obeao da e me uvek voleti; bilo u srei ili nesrei, da
e me uvek voleti; ostae uvek sa mnom u uivanju i tuzi?" Mula Nasrudin je odgovorio:
"Da, obeao sam. Obeao sam i seam se toga dobro; bilo da bude srean trenutak ili
nesrean, uvek u biti s tobom. Ali nikada nisam rekao sveteniku da u te voleti u starosti.
Nikada to nije bilo deo obeanja."
Starost je dola, stvari su se promenile. Lepo lice je postalo runo, srena osoba je
postala nesrena, vrlo blaga osoba je postala vrlo tvrda, teka. Pevuenje je iezlo i
svaalako ponaanje se pojavilo. ivot je bujica i sve se menja. Koliko moete oekivati? Vi
oekujete - zato postoji jad.
Patanjali kae: "Zbog promene, nevolja se deava." Ako bi ivot bio apsolutno
fiksiran, i ne bi bilo promene - vi volite devojku i devojka ostane uvek sa esnaest godina,
uvek peva, uvek se srena i vesela, a vi takoe ostajete isti, odreeni entiteti - naravno onda
neete biti osobe, ivot ne bi bio ivot. Ja bih bio kameni ovek, ali bi barem oekivanja bila
ispunjenja. Ipak u tome ima tekoe; iz toga dolazi dosada, a to e stvoriti bedu, nevolju.
Promena nee postojati, ali e onda biti dosade.
Ako se stvari ne menjaju, onda vam postaje dosadno. Ako ena nastavi da se smei i
osmehuje svakog dana, svakog dana, posle nekoliko dana malo e vam postati dosadno.
Pitaete se: "ta se dogodilo ovoj eni? Da li se stvarno smeje, ili jednostavno glumi?"
U glumi moete nastaviti da se osmehujete. Moete stvoriti takvu disciplinu ustiju.
Video sam ljude koji se smee u snu; politiari i takva vrsta ljudi, koji se neprekidno smee.
Onda njihove usne zadobijaju trajan oblik (osmeha). Ako im kaete da se ne smee, ne mogu
uiniti nita. Morae da se smee, to je postalo odreen obiaj. Ali stvorena je dosada, a
dosada e vas voditi do bede.
423
Na nebu je sve trajno, nita se ne menja; sve ostaje ba kao to jeste - sve je lepo.
Bertrand Rasel u svojoj autobiografiji pie: "Ja ne bih eleo da idem u raj ili nebo jer je to
previe dosadno." Da, to e biti previe dosadno. Upravo zamislite mesto gde su se okupili svi
svetenici, proroci, tirthankare i Bude, i nita se ne menja, sve ostaje statino - nema kretanja.
To e liiti na naslikanu sliku, nee biti stvarno ivo. Koliko dugo moete iveti u tome?
Rasel je u pravu; oveku e biti dosadno, smrtno dosadno. Rasel kae: "Ako e to biti nebo,
ona pakao ima prednost. Barem e neke promene biti tamo."
U paklu se sve menja, ali onda se nikakva oekivanja ne mogu zadovoljiti. Ovo je
nevolja s umom. Ako je ivot bujica, oekivanje ne moe biti zadovoljeno. Ako bi ivot bio
fiksna pojava, oekivanja bi mogla biti zadovoljena tako mnogo da bi ovek oseao dosadu.
Onda ne bi bilo ara, entuzijazma. Sve bi postalo dosadno, glupo, mlako - nema oseaja,
nema uzbuenja, nita novo se ne deava. U ovom ivotu gde vi uivite, promena stvara
nevolju, brigu. Uvek ima nemira u vama, kaem uvek. Ako ste siromani, ima uznemirenosti:
kako da se postigne bogatstvo? Ako postanete bogati, postoji nemir: kako da zadrite to to
ste postigli? Uvek postoji strah od lopova, pljakaa i vlade - koja je jedna organizovana
otimaina - oporezivanjem, i komunisti uvek dolaze. Ako ste siromani vi ste u brizi, kako da
steknete bogatstvo. Ako ste ga stekli, vi ste u nemiru kako da zadrite ono to ste postigli. Ali
uznemirenost se nastavlja. Jednog dana par je doao kod mene i ovek je rekao: "Ako sam sa
enom, postoji uzbuenje, jer to je neprekidna borba. Ja nisam srean. Ako nisam sa enom,
to je neprekidan nemir, jer sam usamljen." Bez ene, onda usamljenost postaje nemir. Sa
enom, drugi donosi svoje vlastite probleme. A problemi nisu duplirani kada se dve osobe
sretnu, oni su umnoeni. ovek ne moe iveti sam, jer usamljenost stvara uznemirenost.
ovek ne moe iveti sa enom, jer ena stvara uznemirenost. Isto je istinito takoe za enu.
Uznemirenost je postala upravo stil vaeg ivota; ta god da se desi uznemirenost ostaje.
Prola iskustva, samskare, stvaraju bedu jer kad god se kreete kroz iskustvo, to stvara brazdu
u vama. Ako se iskustvo ponavlja mnogo, mnogo puta, brazda postaje sve dublja i dublja.
Onda ako se ivot kree razliitim putevima, i energija ne tee u toj brazdi vaih prolih
iskustava, oseate se nesreni, neispunjeni. Ali ako se ivot nastavlja isto, a energija nastavi
da tee istim brazdama, vi oseate dosadu. Onda elite uzbuenje. Ako uzbuenja nema, vi
oseate: "Kakva je korist od nastavljanja ivljenja?"
Vi ne moete jesti istu hranu svaki dan. Ja mogu jesti istu hranu; samo me ostavite. Vi
ne moete jesti istu hranu svaki dan. Ako jedete istu hranu oseate se frustrirani, jer ista hrana
svakog dana gubi ukus, uzbuenje. Ako menjate hranu svakog dana, to e takoe stvoriti
uznemirenost i nevolju, jer se telo usaglasilo sa hranom. A ako je svakog dana menjate,
telesna hemija se menja i ono se osea neudobno. Telo osea neudobnost ako uzimate istu
hranu, onda se um ne osea udobno.
Ako ivite kroz svoje prole navike, telo e uvek oseati udobnost, jer telo je
mehanizam. Ono ne ezne za novim, ono jednostavno eli isto. Telu treba redovni tok,
ustaljenost. Umu uvek treba promena, jer sam po sebi um je fenomen bujice. ak ni za jedan
trenutak um ne ostaje isti; nastavlja da se menja.
uo sam da je Lord Bajron rekao da je iveo sa stotinama ena. Barem esdeset ena
su stvarno poznate; postoji dokaz da je voleo esdeset ena. Nije iveo dugo, stoga mora da je
naizmenino menjao ene danima. Ali jedna ena ga je ulovila i prisilila da je oeni. Ona mu
se ne bi prepustila dok je ne oeni, ne bi mu dala svoje telo dok je ne oeni. Znala je da je
imao odnose s mnogo ena. Jednom kada bi vodio ljubav sa enom, potpuno bi zaboravio na
nju - zavreno bi bilo s njom. Imao je um romantinog pesnika, a pesnici nikada nisu verni.
Oni to ne mogu biti, oni ive s umom. Njihov um je bujica, kao njihova poezija. To je
vibrirajui fenomen. ena je insistirala, bila je tvrdoglava, stoga je Bajron morao da popusti,
morao je da je oeni. Bio je jako opinjen, jer nije htela da mu se prepusti. To je postalo
pitanje njegovog ega.
Izlazili su iz crkve, ija zvona su jo zvonila, a gosti su se razilazili. Bili su na
crkvenim stepenicama, a Bajron je drao enu za ruku, novovenanu enu. Jo nije ni vodio
ljubav s njom, a iznenada je ugledao drugu enu kako prelazi ulicu. Potpuno je zaboravio na
enu iju je ruku drao, i rekao je eni: "Ovo je divno, ali kada sam za jedan trenutak video
424
enu koja prolazi, potpuno sam zaboravio na tebe, moju enidbu i sve. Tvoja ruka nije bila u
mojoj ruci, ja sam je zaboravio." ena je takoe to videla; ene ne moete obmanuti. I pre
nego to pogledate drugu enu, one saznaju. Samo svetlucanje ideje u vaem umu, i one
otkriju. Oni su veliki detektori, detektori lai. ena je takoe to videla, pa je rekla: "Znam."
To je um. On je sada zavrio sa tom enom, oenio se i zavrio s tim, postigao i svrio.
Sada nema uzbuenja. Sada se ona poseduje, ona je svojina. Izazova vie nema.
Izazov stvara uzbuenje jer se morate boriti na svom putu. Onda kada ste postigli,
zaposednuli, to stvara drugi nemir; brigu da ste zavrili. Cele afere vie nema. To je ve
dosadno, ve mrtvo. Uznemirenost uvek postoji, jer nain na koji ivite stvara zabrinutost. Ne
moete biti zadovoljni. Kroz prola iskustva, samskare, postajete usaglaeni sa odreenom
pojavom, i um kae da je uzbuenje potrebno, promena je potrebna. Onda se celo telo
uznemiri.
...i protivrenosti koje nastaju izmeu tri atributa i pet modifikacija uma.
Onda postoji svesna borba izmeu modifikacija uma i tri atributa (guna), koji, hindusi
kau, sainjavaju vae telo. Oni kau da su sattva, raas i tamas tri sainioca ljudske linosti.
Sattva je najistija, sama bit sve dobrote, sve svetosti, najsvetiji elemenat u vama. Onda
postoji raas, elemenat energije, bodrost, snaga, mo; i tamas elemenat lenjosti, inercije i
entropije. Ovo troje sainjavaju vae bie. Izgleda da hindusi imaju veliki uvid u to, jer su ove
tri stvari sastavni delovi materije, prave atomske energije. Oni to mogu nazvati elektronom,
protonom i neutronom, ali ovo su samo razlike imena. Hindusi to nazivaju sattva, raas i
tamas. Naunici se slau da su materiji potrebna tri tipa kvaliteta da bi postojala, ili za bilo ta
da egzistira. Hindusi kau da su linosti potrebna ta tri kvaliteta da bi postojala; ne samo za
linost, nego za celu egzistenciju da postoji.
Patanjali kae da su ovo troje jedno protiv drugog i da stvaraju nevolju. A sva tri su u
vama. Elemenat lenjosti postoji, inae ne biste mogli da spavate. Ljudi koji pate od nesanice
pate zato to u njima nema dovoljne koliine elementa tamas. Zbog toga sredstvo za smirenje
pomae, jer sredstvo za smirenje je hemikalija koja stvara tamas. Ono stvara tamas u vama,
lenjost. Ako su ljudi previe raas, previe puni snage i energije, oni ne mogu spavati. Zbog
toga je nesanica na Zapadu postala univerzalni problem. Na Zapadu ima previe raasa,
previe elementa energije. Zbog toga je Zapad zavladao celim svetom. Mala zemlja kao to je
Engleska nastavlja da vlada polovinom sveta. Oni mora da su bili previe raas. Zemlja kao
to je Indija sa ezdeset crora
111
ljudi sada ostaje siromana; tu previe ljudi ne radi nita. Oni
postaju sve vie i vie tegobni. Oni nemaju imovinu, oni su teret zemlji. Ima previe tamasa,
lenjosti. Onda postoji sattva koja je protiv oboje. Ova tri elementa sainjavaju vas. Svi oni idu
u tri razliite dimenzije. Oni su potrebni, svi su potrebni u svojim suprotstavljenostima jer
kroz njihovu napetost vi postojite. Ako bi se njihova napetost izgubila, ako bi oni postali
harmonini, smrt bi se dogodila. Hindus kae kada su ta tri elementa u napetosti, postojanje
egzistira, postoji kreacija; kada ova tri elementa stupe u harmoniju i ravnoteu, egzistencija se
rastvara, postoji pralaya, postoji razgraivanje. Vaa smrt nije nita drugo do kada ova tri
elementa dou do harmonije u telu - onda vi umirete. Ako prava napetost ne postoji, kako
moete iveti?
Ovo je problem: ne moete iveti bez ove tri napetosti - vi ete umreti. A ne moete
iveti ni s njima jer su one suprotne i vuku vas u razliitim pravcima. Mora da ste osetili vie
puta da ste vueni u razliitim pravcima. Jedan deo vas kae "budi ambiciozan;" drugi deo
kae, "ambicioznost e kreirati uznemirenost, bolje meditiraj, moli se, postani sannyasin."
Jedan deo vas kae greh je lep, greh ima neku privlanost, magnetsku silu u sebi: "Uivajte,
jer pre ili kasnije smrt e vas nadvladati. Prah se vraa prahu, i nita ne preostaje. Uivajte pre
nego to smrt nadvlada, nemojte proputati." Jedan deo vas kae ovo, a drugi deo vas kae:
"Smrt dolazi, sve je besplodno. emu uivanje?" Ovo nisu isti delovi vaeg govorenja. Imate
tri dela u sebi. U stvari, postoje tri ega, tri individue u vama.
111
Crore; u Indiji oznaka za deset miliona.
425
Patanjali kae, kao to i Mahavira kae, da je ovekova psiha viestruka. Vi nemate
jednu psihu, vi imate tri uma, a tri uma mogu postati tri stotine kroz permutacije, kombinacije.
Vi imate mnogo umova, imate polipsihu; svaki um vas vue negde. Vi ste gomila. Naravno,
kako se moete oseati spokojno, kako moete biti blaeni? Vi ste kao volovska kola koja su
vuena u razliitim pravcima od strane mnogo volova; jedan upregnut prema severu, jedan je
upregnut prema zapadu, a jedan je istovremeno upregnut prema jugu. Kola ne mogu ii
nikuda. To e stvoriti veliku buku, i na kraju se slomiti, ali ne moete stii nikuda. Zbog toga
va ivot ostaje ivot praznine. Ovo troje su u sukobu, a modifikacije uma, vritti, u konfliktu
su sa gunama.
Na primer, ja znam oveka koji je vrlo lenj. On mi je rekao: "Kad ne bih imao enu,
odmarao bih se. Imao sam dovoljno novca, ali ova ena me prisiljava da radim. Nikada joj
nije dosta." Onda je ena umrla. Stoga sam rekao oveku: "Vi morate biti sreni. Zato
plaete? Budite sreni! Vi ste zavrili sa enom, i sada se moete odmarati." Inae on je
plakao i zapomagao kao dete. Rekao je: "Sada je to postala navika. Sada ne mogu spavati bez
ene." Rekao sam mu: "Sada ne budite glupavi! Ne pokuavajte ponovo da se oenite, jer
itavog svog ivota ste patili, a druga ena e opet biti ena - ona e vas prisiljavati. Opet, va
novac joj nee biti dovoljan."
uo sam o vrlo bogatom oveku, o Rotildu. Neko ga je pitao: "Sada ste stekli tako
veliko bogatstvo. Kako ste mogli to da postignete? Kakva vam je bila elja? Kako ste postali
tako ambiciozni?" On je roen kao siromaan ovek, a onda je postao najbogatiji ovek na
svetu. On je rekao: "To se dogodilo zbog moje ene. Pokuao sam da steknem koliko je
mogue vee bogatstvo jer sam eleo da saznam da li e moja ena biti zadovoljna ili ne.
Nisam uspeo - uvek je traila vie od mene. Postojalo je nadmetanje meu nama. Pokuavao
sam da postignem sve vie i vie, elei da vidim dan kada e ona rei: "Dovoljno je." Nikada
to nije rekla. Zbog tog takmienja ja sam nastavio da ludo zaraujem. Sada sam stekao toliko
mnogo bogatstva da ne znam ta da radim, ali moja ena jo nije zadovoljna. Ako jednog dana
elim da se opustim i ne ustajem rano ujutru, ona doe i kae: "U emu je stvar? Ne ide li u
kancelariju."
Rekao sam tom oveku; "Ne upadajte opet u zamku. Celog svog ivota ste eleli da se
odmorite, a ak i sada je ona ovde."
Lenj ovek eli da se odmara, ali kada ivi sa enom, modifikacija se dogaa u
njegovom umu. Sada ena postaje deo paketa njegovog postojanja. On ne moe iveti bez nje,
jer se ona moda bori svakog dana, ali to takoe postaje deo navike. Ako nema nikoga da se s
njim bori kada doe kui, nee se oseati udobno, domainski.
uo sam da je Mula Nasrudin otiao u restoran. Kelnerica je rekla: "ta elite.
Spremna sam da uradim!" On je bio prva muterija tog dana, i to je bilo u Indiji. Prva
muterija mora da bude usluena i dobrodola je kao gost, jer ona zapoinje dan. Mula
Nasrudin ree: "Tretiraj me na domainski nain. Donesi stvari". Kelnerica je donela stvari,
sve to je on naruio, kafu, ovo i ono. Onda je ona pitala: "Jo neto?" Mula Nasrudin je
rekao: "Sada sedi ispred mene i grdi i zanovetaj. Oseam se tuan i eznem za kuom ili
porodicom dok sam daleko od njih."
ak iako se sa enom borite svakog dana, to postaje navika. Ne moete dozvoliti sebi
to da izgubite, da propustite to. Rekao sam oveku: "Ne borite se opet sada. To je upravo
modifikacija uma, navika. Vi ste lenj ovek."
Za lenje ljude, brahmacharya je najbolja. Oni treba da ostanu u celibatu. Oni se mogu
odmarati, opustiti se i raditi sve to ele da ine sa sobom. Oni mogu initi svoju vlastitu stvar
i nikog nema da grdi i prigovara. Sluao me je. Bilo je teko, ali me je sluao. Posle dve
godine, penzionisao se iz slube, stoga sam ja rekao: "Sada ste savreno oputeni; sada se
odmarate. Celog svog ivota ste razmiljali o tome." On je rekao: "To je ispravno. Ali sada
posle etrdeset godina rada, to je postalo navika, i ja ne mogu ostati nezaposlen."
Penzionisani ljudi umiru ranije nego to bi prvobitno umrli, gotovo deset godina
ranije. Ako bi ovek umro u osamdesetoj, penzioniite ga u ezdesetoj, i on e umreti u
sedamdesetoj. Nezaposlen - ta da radi? ovek polako umire.
Navike su oblikovane i um preuzima modifikacije. Vi ste lenji, ali morali ste da radite,
426
stoga se um navikao da radi. Sada se moete opustiti. ak iako ste penzionisani ne moete
sedeti, ne moete meditirati, ne moete se odmarati, ne moete se uspavati. Vidim da su ljudi
vie nemirni tokom praznika nego obinih dana. Nedelja je teak dan; oni ne znaju ta da
rade. U est radnih dana oni oekuju nedelju. est dana se nadaju nedelji koja dolazi: "Jo
jedan dan i nedelja dolazi, a onda emo se odmarati." I u nedelju od samog jutra, oni su
izgubljeni, jer, ta bi radili?
Na Zapadu, ljudi zapoinju sa svojim nedeljnim ili vikend putovanjima, odlaze na
more ili na planine. Nastaje luda jurnjava svuda u zemlji, svako juri negde. Niko ne misli da
svi drugi idu na more, dakle, kuda oni idu? itav grad e biti tamo. Bilo bi bolje da su ostali
kod kue. Vi ste, sami, a itav grad je otiao. Svi su otili na morsku obalu. I vie se nesrea
deavaju na praznicima, jer ljudi su vie umorni. Oni voze stotine milja tamo i stotine milja
natrag, i umorni su. uo sam, reeno je da nedeljom ljudi postaju tako umorni da u
ponedeljak, utorak i sredu, tri dana se odmaraju i obnavljaju duh, i za tri dana ekaju i nadaju
se opet nedelji. Kada nedelja opet doe, oni su opet umorni.
Ljudi se ne mogu odmarati jer odmor trai drugaije ponaanje. Ako ste lenji i radite,
um e kreirati neto. Ako niste lenji, onda e um kreirati neto. Um i vae gune e uvek biti u
konfliktu. Patanjali kae da su ovo razlozi zato su ljudi u patnji, bedi. Stoga ta da rade?
Kako moete promeniti ove razloge? Oni su tu, oni ne mogu biti promenjeni. Samo vi moete
biti promenjeni.
Budua patnja treba da bude izbegnuta.
Ne mislite o prolosti. Prolost je zavrena, i vi je ne moete ponititi. Ali budua
patnja moe biti izbegnuta, mora da bude izbegnuta. Kako da se ona izbegne?
Veza izmeu posmatraa i vienog, koja stvara patnju, treba da se prekine.
Vi morate biti svedok svojih guna, atributa, modifikacija uma, trikova uma, igara,
klopki uma, navika, samskara, prolosti, promenljivih situacija, oekivanja; morate biti svesni
svih tih stvari. Morate zapamtiti samo jednu stvar: videlac se ne vidi. ta god da vidite, to
niste vi. Ako moete videti svoju naviku lenjosti, vi niste to. Ako moete videti svoju naviku
koja vas stalno obuzima, vi niste to. Ako moete videti svoja prola uslovljavanja, vi niste ta
uslovljavanja. Videlac nije vieno. Vi ste svesnost, a svesnost je transcendentalna za sve to
ona moe videti. Posmatra je izvan posmatranog.
Vi ste transcendentalna svesnost. To je viveka - to je svest. To je ono to Buda postie
i u emu ostaje stalno. To vi neete moi da dostignete trajno, ali ako se barem za trenutke
moete uzdii do videoca i izvan vienog, odjednom, patnja e ieznuti
112
. Iznenada, oblaci
nee biti na nebu, i vi moete na kratko pogledati u plavo nebo - slobodu koju to daje i
blaenstvo koje dolazi kroz to. U poetku samo na momente to e biti mogue. Ubrzo, kako
rastete u tome, poto ponete da oseate to, kad upijete duh toga, to e tu biti sve vie i vie.
Neoekivano doi e dan kada oblaka vie nee biti, videlac je otiao izvan. Na taj nain
budue patnje mogu biti izbegnute.
U prolosti ste patili; u budunosti nije potrebno da patite. Ako patite, vi ete biti
odgovorni. A ovo je klju, glavni klju: uvek zapamtite da ste vi izvan. Ako moete videti
svoje telo, onda niste telo. Ako zatvorite svoje oi i moete da vidite svoje misli, onda niste
misli - jer kada i kako videlac moe biti vien? Videlac je uvek izvan. Videlac je prava
onostranost, istinska transcendencija.
113
112
Trenuci takvih iskustava postiu se u meditaciji. Kada se oni na taj nain dovoljno iskuse, mogu da se zadre i
u svakodnevnom ivotu izvan meditacije. Zapravo, ceo ivot tada postaje meditacija, tj. spontano postaje
svestan.
113
Da videlac, svedok, atman, sakin, purua, u sutini nije oduvek ve izvan (svih modifikacija prakrti, tj.
bia), nikada ne bi mogao da bude izvan. Da je sutinski jedno s biem, nikada ne bi mogao da se od njega
razlikuje. Samo zato to ve jeste izvan moe da ostvari to razlikovanje, i zato je to razlikovanje samo buenje,
otkrivanje stvarnosti, a ne postizanje nekog novog stanja. To je sutina transcendencije i transcendentalne svesti.
427
Poglavlje 10.
ALHEMIJA PROSLAVLJANJA
30. aprila 1975. u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
to vie posmatram sebe, vie doivljavam lanost, dvolinost mog ega. Poeo sam da
se oseam kao stranac prema sebi, ne znajui vie ta je lano. To me ostavlja sa neudobnim
oseanjem da nemam vodee smernice, kao to sam mislio da sam ih imao ranije.
Ovo se deava; ovo mora da se deava. I zapamtite da ovek treba da bude srean da
se to dogodilo. To je dobar pokazatelj. Kada se zapone unutranje putovanje sve izgleda da
je jasno, utvreno; jer ego je pod kontrolom i ego ima sve smernice, ima sve mape, ego je
gospodar. Kada krenete malo dalje na putovanje, ego zapoinje da isparava, izgleda da postaje
sve vie i vie laan, izgleda da je sve vie i vie obmana, halucinacija. ovek zapoinje da se
budi iz sna i onda se gube vodee smernice. Sada stari gospodar vie nije gospodar, a novi
gospodar se jo nije pojavio. Postoji konfuzija, haos. To je dobra indikacija. Pola putovanja je
zavreno, ali e biti neudobno oseanje, skuenost, jer se oseate izgubljeni, stranac za
samoga sebe, ne znajui ko ste. Ranije ste znali ko ste bili; vae ime, vaa forma, vaa adresa,
va bankovni saldo - sve je bilo sigurno, to ste bili vi. Imali ste neku identifikaciju sa egom.
Sada ego isparava, stara kua se rui, a vi ne znate ko ste, ni gde ste. Sve je sumorno,
naoblaeno, a stara sigurnost je izgubljena.
Ovo je dobro, jer stara sigurnost je bila lana sigurnost. To zapravo nije sigurnost.
Duboko u pozadini toga je bila nesigurnost. Zbog toga se vi oseate nesigurno kada ego
ispari. Dakle, otkrivaju vam se dublji slojevi vaeg bia - vi se oseate strancem. Uvek ste bili
stranac. Samo vas je ego prevario u oseanju da ste znali ko ste bili. Sna je bilo previe,
izgledao je bio previe realan. Ujutru kada ste izlazili iz sna, iznenada ne biste znali ko ste,
niti gde ste. Jeste li imali ovo oseanje ponekad ujutru? Kada ste odjednom probueni iz sna, i
za trenutak ne znate gde ste, ko ste i ta se dogaa? Isto se dogaa kada izaete iz sna ega.
Neudobnost, skuenost, istrgnutost iz korena e se osetiti, ali ovek treba da bude srean zbog
toga. Ako postanete jadni zbog toga, vi ete pasti natrag u staro stanje stvari gde su stvari bile
sigurne, gde je sve bilo planirano, zacrtano, gde vi znate, gde su sve smernice bile jasne.
Odbacite ogranienja, skuenost, tekou. ak iako to postoji, ne budite previe
impresionirani s tim. Pustite to da bude tu, posmatrajte, i to e takoe otii. Ubrzo e
skuenost ieznuti. To je tu samo zbog stare navike nesigurnosti. Vi ne znate kako da ivite u
jednom nesigurnom univerzumu. Ne znate kako da ivite u nesigurnosti. Nesigurnost postoji
zbog stare sigurnosti. To je upravo zbog stare navike, usled zastarelosti. To e otii. ovek
upravo treba da eka, posmatra, oputa se, i osea sreu da se neto dogodilo. A ja vam
kaem, to je dobra naznaka. Mnogi su se vratili natrag s te take, ba da bi se opet oseali
428
udobno, oputeno, lako kao kod kue. Oni su propustili. Oni su se ba pribliavali cilju, a
vratili su se natrag. Ne inite to; idite napred. Nesigurnost je dobra, nita nije pogreno u njoj.
Samo treba da budete usklaeni, to je sve.
Vi ste usklaeni sa odreenim univerzumom ega, sigurnim univerzumom ega. Kako
god lano na povrini, sve izgleda da je savreno, kao to treba da bude. Treba vam malo
usklaivanja s neizvesnom egzistencijom.
Egzistencija je neizvesna, nesigurna, opasna. To je bujica - stvari se kreu, menjaju.
To je strani, nepoznati svet; postanite upoznati s njim. Imajte malo hrabrosti i ne gledajte
unatrag, gledajte napred; ubrzo e sama nesigurnost postati lepa, neizvesnost e postati lepa.
U stvari, samo je nesigurnost lepa, jer nesigurnost je ivot. Sigurnost je runa, ona je
deo smrti - zbog toga je ona sigurna. Da se ivi bez smernica, to je jedini nain ivota. Kada
ivite sa smernicama, ivite laan ivot. Idealne smernice, disciplina - vi prisiljavate neto u
vaem ivotu, vi oblikujete svoj ivot. Ne dozvoljavate mu da bude kakav jeste, ve
pokuavate da nainite od njega neto to on nije. Planovi, smernice su nasilni, a svi ideali su
runi. Kroz njih vi ete propustiti sebe samog. Nikada neete dospeti do svog bia.
Postajanje nije bivanje. Svo postajanje, i svi napori da se postane neto prisilie vas na
neto. To je nasilan napor. Moete postati svetac, ali u vaoj svetosti e biti runoe. Rei u
vam, i istai to: svetatvo je mogue jedino ako se ivi ivot bez vodilja. ak i onda moete
postati grenik; ali u vaem greniku, vaem bivanju grenikom, bie svetosti, svetatva.
ivot je svet; ne treba nita da prisiljavate u tome, ne treba da oblikujete to, ne treba
tome da dajete obrazac, disciplinu ili red. ivot ima svoj vlastiti red, ima svoju vlastitu
disciplinu. Vi se jednostavno kreete s tim, plovite s tim, ne pokuavate da gurate reku. Reka
plovi - vi postajete jedno s njom, i reka vas nosi u okean. To je ivot sannyasina; ivot
dogaanja, ne injenja, delovanja. Onda vae bie i bivanje ubrzo dosee iznad oblaka, iznad
oblaka i konflikata. Neoekivano, vi ste slobodni. U zabuni ivota vi nalazite novi red. Ali
kvalitet reda je sada totalno razliit. To nije nita nametnuto od vas, to je prisno samom
ivotu.
Drvee takoe ima odreen poredak, i reke i planine, ali to nisu doslednosti nametnute
od moralista, puritanaca, svetenika. Oni ne odlaze nekome da bi pronali direktive. Poredak
je unutranji; on je u samom ivotu. Jednom kada nema ega da manipulie, da gura i vue
ovde i onde - "uradi ovo i ono" - kada ste potpuno osloboeni od ega, disciplina vam dolazi,
jedna unutranja disciplina. To je nemotivisano. To ne trai neto, to se jednostavno deava,
kao to diete, kao kada oseate glad i jedete, kao kada oseate pospanost i odlazite u krevet.
To je unutranji red, sutinski red. To e doi kada postanete usklaeni sa nesigurnou. Kada
budete usklaeni sa svojom nepoznatou, kada budete usklaeni sa svojim nepoznatim
biem.
U zenu oni imaju izreku, jednu od najlepih: kada osoba ivi u svetu, planine su
planine, reke su reke. Kada se osoba kree u meditaciji, sada planine nisu vie planine, reke
vie nisu reke. Sve je pometnja i haos. Ali kada ovek dostigne satori, dospe do samadhija,
opet su reke reke, a planine su planine. Postoje tri stupnja: u prvom, vi ste sigurni sa egom, u
treem vi ste apsolutno sigurni bez ega, a izmeu to dvoje je haos, onda sigurnost ega
iezava a sigurnost ivota jo nije dola. To je vrlo, vrlo moan trenutak, vrlo sadrajan. Ako
budete uplaeni da se okrenete natrag, vi ete propustiti mogunost.
Na kraju je prava izvesnost. Ta prava izvesnost nije protiv neizvesnosti. Naposletku je
prava sigurnost, ali ta sigurnost nije protiv nesigurnosti. Sigurnost je tako neizmerna, da u
sebi sadri nesigurnost. Ona je tako velika da se ne plai nesigurnosti. Apsorbuje nesigurnost
u sebi; ona sadri sve protivrenosti. Stoga neko to moe nazivati nesigurnou, a neko to
moe nazivati sigurnou. U stvari to nije nijedno od njih, niti oboje. Ako oseate da ste
postali stranac prema sebi samom, slavite to, oseajte se veoma zahvalni. Vredan je taj
trenutak, uivajte to. to vie uivate, vie ete nai da sigurnost dolazi blie do vas, dolazi
bre i bre prema vama. Kada moete slaviti to ste strani sami sebi, to ste iupani iz
korena, to ste beskunik, neoekivano ste kod kue - nastupio je trei stadijum.
Drugo pitanje:
429
Zapad izgleda da pati od preobilja, ak i u spiritualnim stvarima. Ima tako mnogo
razliitih zabluda (tripova), to je kao pokuavanje da se odlui koja vrsta itarica je najbolja
kada imate da izaberete od sto. Kako moemo rei najbolje o vama, a da ne uinimo da se vi
oseate ba kao druga kutija kornfleksa na trnici?
Svet je trnica, i nita nije pogreno s tim to je trnica. Zato ste toliko protiv trnice?
Trg je lep! Moete otii na planine radi odmora, ali konano ovek se mora vratiti natrag na
trnicu. Trnica je realnost. Planine mogu biti za odmore, ali odmori nisu tako realni kao to
je realnost trnice.
Mora da ste videli deset zen slika o uvanju bika. One su lepe. Na prvoj slici, bik je
izgubljen. Bik je simbol Sopstva ili sopstvenog bia, a vlasnik bika je u potrazi. On odlazi u
umu; ne moe videti gde je bik nestao, gde se bik krije; ali nastavlja da trai. Na sledeoj
slici on nalazi otiske bikovih tragova. Na treoj slici on vidi negde daleko udaljeno, samo lea
bika; moe videti rep. Na sledeoj slici moe videti celog bika, i hvata ga za rep. Na petoj slici
on je ukrotio bika. Na estoj jae na biku prema kui. Ovo je put kojim ide pria. Na sedmoj
je bik transcendiran, a na osmoj bik i vlasnik bika su oboje iezli. Na devetoj slici svet se
ponovo pojavljuje; drvee, planine, cvee, ali ne moete videti bika niti njegovog vlasnika. Na
desetoj slici vlasnik bika se vratio natrag i stoji na trgu. Ne samo da stoji na trgu, ve nosi i
bocu vina.
U drevnim vremenima postojalo je samo osam slika. Osma slika je prazna; nita tamo
nema. To je najvii vrhunac meditacije, gde sve iezava; tragalac, tragano, sve iezava -
samo praznina. Meutim, onda je zen majstor osetio da je to bilo nepotpuno. Krug nije bio
potpun; ovek je morao da se vrati u svet. Planine su dobre, ali krug bi bio nepotpun ako biste
ostali u planinama. ovek je morao da se vrati na mesto trnice. Onda je on dodao jo dve
slike, i ja oseam da je uradio dobro. Sada je krug zatvoren. Poinjete sa trnice i vraate se
natrag do mesta trnice. Trnica je ista, ali vi niste isti. Svet ostaje isti, ali vi niste isti. ovek
mora da se vrati natrag u svet.
Tako se uvek dogaalo. Mahavira je otiao - za dvanaest godina on je ostao u tiini u
planinama. Onda se iznenada jednog dana vratio natrag na trnicu. Buda je otiao - est
godina je ostao u izolaciji. Onda se jednog dana iznenada vratio na trnicu i stao da sakuplja
ljude, da im govori ta mu se dogodilo. Isus je otiao na planinu za etrdeset dana. Inae kako
moete iveti na planini zauvek? Krug e biti nepotpun. ta god da dostignete na planinama
mora da bude predato natrag trnici sveta.
Prva stvar je: ne protivite se trnici. itav svet je trnica. Antagonizam nije dobar. A
ta je pogreno s bivanjem kutijom kornfleksa? Kornfleksi u divni! Oni imaju onoliko
mogunosti za budastvo kao vi.
Moram vam ispriati nekoliko anegdota.
Jedan zen majstor, Lin Chi, merio je lan. Jedan tragalac je doao dok je on merio lan i
pitao: "Ja sam u urbi i ne mogu ekati, ali imam pitanje da postavim. ta je budinstvo?"
Majstor nije ak ni pogledao u tragaoca; nastavio je da meri lan: "Jedna funta
114
lana." To je
postalo koan u zenu - jedna funta lana. Zato onda ne funta kornfleksa?
ak i lan ima mogunost, potencijal budinstva. Sve je sveto i boansko. Kada vi
osudite ili odbacite neto, neto je pogreno s vama.
Jednom je Lin Chi sedeo ispod drveta, a ovek ga je pitao: "Postoji li mogunost da
pas postane Buda? Moe li pas postati Buda? Da li je pas potencijalno takoe Buda? ta kae
Lin Chi?" On je skoio na sve etiri i zalajao; "Vau, vau!" On je postao pas i rekao je: "Da
nita nije pogreno, uopte nita nije pogreno biti pas."
Ovo je dranje zaista religioznog oveka: da je itav ivot boanski, neuslovljen. Nita
nije pogreno da se bude kutija kornfleksa na trnici, stoga se ne bojte da kaete ljudima o
meni i ne bojte se trnice. Trnica je uvek bila tu i uvek e biti. I na trnici se sve odvija. Loe
stvari e takoe biti prodate; niko ne moe spreiti to. Ali zbog nepovoljnih stvari, ljudi koji
imaju neto ispravno da prodaju, postaju uplaeni. Oni se uvek uplae i misle: "Kako izneti
114
453 grama.
430
takvu stvar na trnicu, gde se odvija sve to je nepodesno?" Ali to ne pomae ni na koji nain.
Nasuprot tome, vi pre pomaete da se nepodesna stvar proda. U ekonomiji postoji zakon koji
kae da lani novii prisiljavaju izbacivanje pravih novia iz opticaja. Ako imate lani
novi i pravi novi, ljudska tendencija je da prvo pusti u opticaj lani novi. Vi elite da se
oslobodite toga; drite pravi novi u depu, a putate u opticaj lani novi na trnici. Zbog
toga ima toliko mnogo lanih novia u opticaju. Neko treba da iznese pravi novi na trite.
Jednom kada iznese pravi novi na trite, sama autentinost deluje.
Upravo pogledajte - ak i lane stvari se odvijaju, zato ne bi i prave. Ali ljudi koji
imaju pravu stvar uvek se boje nepotrebnih problema. Mnogi ljudi koje sam upoznao boje se
ak i da govore ljudima o meni. Oni misle: "Kada pravi trenutak doe, onda." Ko zna kada e
to doi? Oni misle: "Kako mogu rei? Nisam jo mnogo iskusio." Onda oni misle da ako
govore o meni to postaje slino (nekoj vrsti) drugaijeg oglaavanja. Ako govorite na TV ili
radiju, ili piete lanke u novinama, to izgleda kao da neto prodajete. To izgleda jeftino. Ali
ljudi koji prodaju loe i lane stvari ne plae se ovoga, oni nisu zabrinuti. Oni se ne brinu o
tome ni da li je neki kornfleks unutra u kutiji ili nije. Oni jednostavno prodaju lepe kutije, ali
prazne. Oni se ne boje.
Na taj nain loi ljudi stavljaju dobre ljude van opticaja. Oni ne brinu o tome da li je
neto jeftino; jednostavno nastavljaju glasno da viu. I naravno, kada neko glasno vie ljudi
sluaju. Kada neko vie tako glasno i s takvim poverenjem, ljudi su uhvaeni u tome.
Nemojte se plaiti. Ba time to ste uplaeni ne moete ukloniti nepovoljne stvari sa
trita. Jedini nain da ih izbacite je da unesete pravu stvar. A ako vi imate prvu stvar, onda
viite s vrha krova. Nemojte brinuti; viite onoliko glasno koliko moete. To je jedini nain
da se stvari pokrenu u svetu.
Isus je rekao svojim uenicima: "Idite u najudaljenije oblasti sveta. Preobraajte ljude i
viite s vrha kua, tako da svako moe uti. Onda e svako saznati ta je istina." Buda je
rekao svojim uenicima: "Idite i ne zaustavljajte se za dugo vreme na jednom mestu, jer
zemlja je velika." Budina re je: "Charaiveti, charaiveti," - idite dalje, idite napred."
Neprekidno idite napred. Jo ima mnogih koji treba da uju re. Ne zaustavljajte se, ne
odmarajte se - charaiveti, charaiveti! Idite napred neprekidno, idite napred, jer cela zemlja
eka na poruku.
Nemojte se plaiti. Ako oseate da imate pravi kornfleks za ljude, idite na trg. Ne
oklevajte, sakupite hrabrost. Upravo zato to se kutije prodaju, kada imate kornfleks u kutiji
to je jedini nain da se ove prazne kutije stave van opticaja. Ne postoji drugi nain. Nita nije
pogreno u tome. Trnica je upravo slobodno nadmetanje za sve. Imate isto toliko izgleda da
pobedite kao svaki drugi.
Ovi problemi uvek brinu ljude koji imaju neto, oni uvek oklevaju. Oni se usteu, jer
ako kau neto, moda e ih ljudi odbaciti. Ko zna? Dobri ljudi se uvek usteu; loi ljudi su
uvek dogmatini, uporni, svojeglavi. Zbog toga u svetu pobeuju vie loi ljudi - a dobri ljudi
stoje izvan trita, razmiljajui: "ta da radim, i ta da ne radim?" Dok oni odlue, itavo
trite je ispunjeno s lanim, nepotenim stvarima.
Naroito je to tako na Zapadu, jer sada je na Zapadu postao nemogu pristup oveka
oveku. Morate koristiti komunikaciju medija. U Budinom vremenu je to bilo potpuno
drugaije. Buda bi se kretao i susretao ljude licem u lice. Nikakve novine nisu postojale,
nikakav radio, nikakva televizija. Meutim, sada je nemogue ljude sresti lino, posebno na
Zapadu, dok se ne koristi masovni medij. A kada koristite masovni medij, naravno, to izgleda
kao da je i meditacija roba iroke potronje. Morate koristiti iste termine, morate da koristite
isti jezik, morate nagovarati ljude na isti nain kao to su drugi ljudi nagovarani za druge
stvari. Ako kaete da je ova meditacija najvia u meditacijama, to e izgledati kao reklama jer
ima mnogih koji govore to. Oni kau o sapunu da: "Ovaj je najbolji od svih sapuna, ovaj je
izvornog mirisa!" Postoje parfemi s imenom ekstaza. Pre ili kasnije neko e nazvati parfem
satori, samadhi
115
. Morate koristiti iste izraze, isti jezik; ne postoji drugi nain. Morate
koristiti iste metode, ali u tome nije nita pogreno.
115
Osho je ovo dobro predvideo.
431
Bio sam na planinama i vratio sam se na trite. Ne vidite bocu vina u mojim rukama?
Ja sam sada na tritu. Morate biti smeli, samopouzdani. Nastavite da koristite sve medije koji
su vam sada dostupni. Ne moete raditi to kao Buda, ne moete raditi to kao Isus - ti dani su
proli. Ako nastavite da radite tako, trebae milioni godina da se rairi novost, prenese vest.
Vremenom dok stvar dopre do ljudi, stvar je ve mrtva. Stoga dok je kornfleks sve, urite i
doprite do ljudi.
Tree pitanje:
Moete li nam govoriti vie o proslavljanju. Da li je mogue slaviti nevolju, bedu?
Mogue je, jer slavljenje je jedno gledite, stav. ak i prema bedi moete zauzeti stav
slavljenja. Na primer, vi ste tuni - ne postajte identifikovani sa tugom. Postanite svedok i
uivajte u trenutku tuge, jer tuga ima svoje vlastite lepote. Nikada je niste posmatrali.
Postajete toliko identifikovani da nikada ne prodirete u lepotu tunog trenutka. Ako
posmatrate, biete iznenaeni koje ste blago proputali. Pogledajte - kada ste sreni nikada
niste duboki kao kada ste tuni. Tuga ima dubinu u sebi; srea ima plitkost oko sebe. Idite i
posmatrajte srene ljude. Takozvani sreni ljudi, playboys i playgirls - u klubovima i hotelima
ete ih nai, u pozoritima - uvek se smee i iskre, kipte od sree. Uvek ete nai da su plitki,
povrni. Nemaju nikakvu dubinu. Srea je kao talas, samo na povrini; vi ivite plitkim
ivotom. Meutim tuga ima dubinu u sebi. Kada ste tuni to nije kao talasi na povrini, to je
kao dubina pacifikog okeana; milje i milje su u njemu.
Kreite se u dubini, posmatrajte to. Srea je buna, tuga ima tiinu u sebi. Srea moe
da bude kao dan, tuga je kao no. Srea moe da bude slina svetlu, tuga je slina tami. Svetlo
dolazi i odlazi tama ostaje - ona je vena. Svetlost se deava ponekad; tama je uvek tu. Ako
se kreete u alosti, sve ove stvari e se osetiti. Odjednom ete biti svesni da je tuga tu slina
objektu, vi posmatrate i svedoite, i odjednom poinjete da se oseate sreni. Tako je lepa
tuga - cvet tame, cvet vene dubine. Kao ambis bez dna, tako tiha, tako mistina; tamo uopte
nema buke, nema smetnje. ovek moe nastaviti da pada i pada u beskraj, i moe izai iz toga
potpuno podmlaen. To je odmor.
To zavisi od gledita, od stava. Kada postanete tuni mislite da vam se neto loe
dogodilo. To je interpretacija da vam se neto dogodilo, onda ponete da pokuavate da
pobegnete od toga. Nikada ne meditirate na tome. Onda elite otii nekome; na zabavu, na
izlet, u klub, ukljuite TV ili radio, ili ponete da itate novine - neto (uinite) da biste mogli
zaboraviti. Ovo je pogrean stav koji vam je dat - da je tuga nepovoljna. Nita nema
nepodesnog u njoj. To je drugi polaritet u ivotu.
Srea je jedan pol, tuga je drugi. Blaenstvo je jedan, jad je drugi. ivot sadri oba, i
ivot je ritual zbog oba. ivot samo blaenstva e imati podruje pruanja, ali nee imati
dubinu. ivot samo tuge e imati dubinu, ali nee imati irenje. ivot oba, tuge i blaenstva je
viedimenzionalan, kree se u svim dimenzijama neprekidno. Posmatrajte statuu Bude, ili
ponekad pogledajte ga u oi i nai ete oba zajedno - blaenstvo, mir, tugu takoe. Nai ete
blaenost koja takoe sadri u sebi tugu, jer ta tuga daje dubinu. Pogledajte Budinu statuu -
blaen, ali smireno tuan. Sama re "tuan" daje pogreno znaenje - da je neto nepovoljno.
To je vaa interpretacija.
Za mene, ivot u svojoj totalnosti jeste dobar. A kada razumete ivot u njegovoj
totalnosti, samo onda moete proslavljati; inae ne. Slavljenje oznaava; ta god da se dogodi
nevano je - ja u proslavljati. Slavljenje nije uslovljeno odreenim stvarima: "Kada sam
srean onda u slaviti," ili "kada sam nesrean ja neu slaviti." Proslavljanje je neuslovljeno;
ja slavim ivot. To donosi nesreu - dobro, ja slavim to. To donosi sreu - dobro, ja slavim to.
Slavljenje je moj stav, neuslovljeno onim ta ivot donosi.
Inae problem nastaje kad god koristim rei, te rei imaju konotacije u vaem umu. Ja
kaem "slavljenje", vi mislite da ovek treba da bude srean. Kako ovek moe proslavljati
kada je tuan? Ne kaem da ovek treba da bude srean da bi slavio. Slavljenje je zahvalnost
za ono ta god vam ivot daje. ta god vam ivot daje, slavljenje je blagonaklonost; to je
zahvalnost. Rekao sam i rei u vam ponovo...
432
Sufi mistik je bio vrlo siromaan, gladan, odbaen, umoran od putovanja. Otiao je
nou u selo, a selo ga nije prihvatilo. Selo je pripadalo ortodoksnim ljudima, a kada su
ortodoksni muslimani tu, vrlo je teko nagovoriti ih. Nisu mu dali ak ni sklonite u gradu.
No je bila hladna, a on je bio gladan, umoran, drhtao je zbog nedovoljne odee. Sedeo je van
grada ispod drveta. Njegovi uenici su sedeli tamo s velikom tugom, potitenou, ak sa
srdbom. Onda je on poeo da se moli Bogu: "Ti si predivan! Daje mi uvek ono to mi
treba." To je bilo previe. Jedan sledbenik je rekao: "ekaj, sada idete predaleko, posebno ove
noi. Ove rei su lane. Mi smo gladni, umorni, bez odee, a hladna no se sputa. Svuda
okolo ima divljih ivotinja, a nas je grad odbacio, bez sklonita smo. Zata dajete zahvalnost
Bogu? ta mislite kada kaete: "Ti mi uvek daje ta god mi nedostaje?" Mistik je rekao: "Da,
ponavljam to ponovo: Bog mi daje sve to mi treba. Noas elim siromatvo, noas elim da
budem odbaen, noas elim da budem gladan, da budem u opasnosti. Inae, zato bi mi to
dao? To mora biti potreba. To je bilo potrebno, i ja moram biti zahvalan. On se stara o mojim
potrebama tako lepo. On je zaista divan!" Ovo je stav koji se ne tie ove situacije. Situacija
nije relevantna.
Slavite, kakav god da je sluaj. Ako ste tuni, onda slavite jer ste tuni. Probajte to.
Samo probajte i biete iznenaeni - to se deava. Vi ste tuni? Ponite da pleete jer tuga je
tako lepa, tako smiren cvet postojanja. Pleite, uivajte, odjednom ete osetiti da tuga
iezava, stvorena je distanca. Ubrzo ete zaboraviti na tugu i slaviete. Vi ste preobrazili
energiju.
To je alhemija: da se transformie najprostiji metal u zlato. Tuga, ljutnja, ljubomora -
nii i prostiji metali da budu preobraeni u zlato, jer oni su sainjeni od istih elemenata kao
zlato. Ne postoji razlika izmeu zlata i gvoa jer oni imaju iste inioce, iste elektrone. Jeste li
ikada razmiljali o tome, da su komad uglja i najvei dijamant na svetu ba isti. Nemaju
nikakvu razliku. Zapravo, ugalj pod pritiskom u zemlji milionima i milionima godina postaje
dijamant. Samo je razlika u pritisku, inae oba su ugljenik, oba su sainjeni od istih
elemenata. Prostiji se moe promeniti u vii. Nita ne nedostaje u niem ili osnovnijem. Samo
je potrebno preureenje, ponovno slaganje. To je sve to alhemija znai. Kada ste rekli
proslavljanje, vi dajete novu kompoziciju tugi, ili jadu. Donosite neto u tugu to e je
preobraziti. Vi unosite slavljenje u nju. Ljuti ste - onda imajte divan ples. U poetku ete biti
ljuti. Poeete da pleete i ples e biti ljutit, agresivan, nasilan. Ubrzo, on e postati neniji,
onda ete iznenada zaboraviti ljutnju. Energija se promenila u plesu.
Ali kada ste ljuti, ne moete misliti o plesanju. Kada ste tuni, ne moete razmiljati o
pevanju. Zato ne nainite svoju tugu pesmom? Pevajte, svirajte na svojoj flauti. U poetku
note e biti tune, ali nita nije neispravno sa tunim melodijama, notama. Jeste li uli,
ponekad popodne, kada je sve vrue, plameno vrue, vatra je svuda okolo; a odjednom iz
mango gaja kukavica poinje da peva? U poetku, melodija je tuna. Ona doziva svog
ljubavnika, svog voljenog, u vrelo popodne. Sve je okolo vatreno, a ona udi za ljubavlju.
Vrlo tuna melodija, ali lepa. Ubrzo, tuna melodija se menja u srenu melodiju. Ljubavnik
poinje da odgovara iz drugog umarka. Sada vie nije vrelo popodne; sve se rashlauje u
srcu. Sada je melodija razliita. Kada ljubavnik odgovara, sve se menja. To alhemijska
promena.
Ako ste tuni - zaponite pevati, moliti, plesati. ta god da moete uiniti, uinite; i
ubrzo, osnovni metal se menja u vii metal - zlato. Jednom kada znate klju, va ivot nikada
nee biti opet isti. Moete otkljuati svaka vrata. A glavni je klju: da se sve proslavlja.
uo sam o tri kineska mistika. Niko ne zna njihova imena. Oni su poznati kao "tri
nasmejana sveca," jer nikada nisu inili nita drugo; jednostavno su se smejali. Kretali su se
od jednog grada do drugog, smejui se. Oni bi stajali na trnici i dobro se smejali iz trbuha.
Cela trnica bi ih okruila. Svi ljudi bi doli, trgovine bi se zatvorile i muterije bi zaboravile
zbog ega su dole. Oni su bili zaista lepi - smejali su se a njihovi stomaci su se talasali. Onda
bi to postalo zarazno, i drugi bi zapoeli da se smeju. Onda bi se cela trnica smejala. Oni su
promenili kvalitet trnice. Ako bi neko rekao: "Kaite nam neto," oni bi rekli: "Nemamo
nita da kaemo. Mi se jednostavno smejemo i menjamo kvalitet." Iako je upravo pre
nekoliko minuta ta trnica bila runo mesto gde su ljudi mislili samo o novcu - eznuli za
433
novcem, pohlepni, novac je jedini milje okolo - iznenada ova tri luda oveka su dola i
smejali su se, menjajui kvalitet cele trnice. Sada niko nije bio muterija. Sada su zaboravili
da su morali neto da kupuju i prodaju. Niko nije brinuo o pohlepi. Smejali su se i igrali oko
ova tri luda oveka. Za nekoliko sekundi novi svet se otvorio. Oni su se kretali svuda po Kini,
od mesta do mesta, od sela do sela, upravo pomaui ljudima da se smeju. Tuni ljudi, srditi
ljudi, lakomi ljudi, ljubomorni ljudi; svi su poeli da se smeju s njima. I mnogi su nali klju,
dobili odgovor - vi se moete preobraziti.
Onda, u jednom selu se desilo da je umro jedan od ove trojice. Seljani su se okupili i
rekli: "Sada e biti nevolja. Videemo kako e se smejati. Njihov prijatelj je umro; morae da
plau." Ali kada su doli, dvojica su plesala, smejali su se i proslavljali smrt. Seljani su rekli:
"Sada je ovo previe. Ovo je neutivo. Kada je ovek mrtav obesno je smejati se i plesati."
Oni su rekli: "Vi ne znate ta se dogodilo! Nas trojica smo uvek razmiljali ko e umreti prvi.
Ovaj ovek je pobedio; mi smo poraeni. itavog ivota smo se smejali s njim. Kako mu
moemo dati ispraaj s neim drugim? Moramo se smejati, moramo uivati, moramo
proslavljati. To je jedini oprotaj koji je mogu za oveka koji se smejao celog svog ivota. A
ako se ne smejemo, on e se smejati nama i mislie: "Vi budale! Dakle upali ste u zamku?"
Mi ne vidimo da je on mrtav. Kako moe smeh da umre, kako ivot moe umreti?"
Smeh je vean, ivot je vean, proslavljanje se nastavlja. Glumci se menjaju, ali drama
se nastavlja. Talasi se menjaju, ali okean ostaje. Vi se smejete, vi se menjate, i neko drugi se
smeje, ali smeh se nastavlja. Vi proslavljate, neko drugi proslavlja, ali slavlje se nastavlja.
Egzistencija je neprekidna, trajna, ona je spremite. Ne postoji ni jednog jedinog trenutka
procep u njoj. A ljudi sa sela ne mogu razumeti i ne mogu tog dana uestvovati u smehu.
Onda je telo trebalo spaliti, a ljudi iz sela su rekli: "Mi emo ga okupati kao to ritual
propisuje." Ali dva prijatelja su rekla: "Ne, na prijatelj je rekao: Nemojte izvoditi nikakav
ritual, ne menjajte moju odeu i ne kupajte me. Stavite me samo kakav jesam u plamenu
lomau. Stoga moramo slediti njegove instrukcije."
A onda, iznenada je nastupio veliki dogaaj. Kada je telo stavljeno u vatru, stari ovek
je izveo poslednji trik. On je sakrio ispod svog odela mnogo prskalica i petardi od vatrometa, i
odjednom je zapoeo diwali! Onda je celo selo poelo da se smeje. Ova dva luda prijatelja su
plesala, onda je celo selo poelo da plee. To nije bila smrt, to je bio novi ivot.
Nijedna smrt nije smrt, jer svaka smrt otvara nova vrata - ona je poetak. Ne postoji
kraj ivota, postoji uvek novi poetak, uskrsnue.
Ako promenite svoju tugu u slavljenje, onda ete takoe biti sposobni da promenite
svoju smrt u uskrsnue. Stoga nauite umetnost dok jo imate vremena. Ne dopustite da smrt
doe pre nego to nauite tajnu alhemiju menjanja niih metala u vie metale. Jer ako moete
promeniti tugu, moete promeniti smrt. Ako moete slaviti neuslovljeno, kada smrt doe vi
ete moi da se smejete, biete sposobni da slavite, postaete sreni. A kada moete
proslavljati, smrt vas ne moe ubiti. Nasuprot tome, vi ste ubili smrt. Meutim, ponite to,
pokuajte. Nema ta da se izgubi. Meutim, ljudi su tako budalasti da ak i kad nema ta da se
izgubi, oni nee pokuati.
Ako ste tuni, ja onda kaem slavite, pleite, pevajte. ta ete izgubiti? Najvie to
moete izgubiti to je tuga, nita drugo. Ali mislite da je to nemogue. Sama ideja da je to
nemogue nee vam dozvoliti da probate. Ja kaem to je jedna od najlakih stvari na svetu, jer
energija je neutralna. Ista energija postaje tuga; ista energija postaje ljutnja; ista energija
postaje seksualnost; ista energija postaje strast; ista energija postaje meditacija. Energija je
jedna. Nemate vie tipova energija. Nemate mnogo odvojenih gnezda energije gde je ova
energija etiketirana "tuga" a ona energija etiketirana "srea." Energije nisu golubije rupe, one
nisu razdvojene. Ne postoje izolovane komore u vama. Vi ste jednostavno jedno. Ova jedina
energija postaje tuga, ova jedna energija postaje ljutnja. To zavisi od vas.
ovek treba da naui tajnu, umetnost kako da transformie energije. Vi jednostavno
dajete pravac, a ista energija zapoinje da se kree. A kada postoji mogunost preobraaja
ljutnje u blaenstvo, pohlepe u sauee, ljubomore u ljubav... vi ne znate ta gubite. Ne znate
ta proputate. Vi proputate celu sutinu zbog ega ste ovde u ovom univerzumu. Probajte to.
434
etvrto pitanje:
Sluajui neprekidno vaa predavanja dve godine, znam da protivreite skoro svakim
iskazom koji nainite. Ima li zaista iega to ovek moe uiniti, izuzev da posmatra i eka?
Da, ja pobijam svaku pojedinu tvrdnju, svaku pojedinu re koju izgovorim. Ja ne
moram da poduavam filozofiju, pre ja moram ukazati na egzistenciju. Ovde se ne uite
nikakvoj doktrini, dogmi ili uenju. Ja nisam filozof. Ja sam ba protivrean kao sama
egzistencija. Nemam nikakav izbor. Egzistencija je kontradiktorna; ona sadri no i dan, leto i
zimu, avola i boanstvo - ona sadri sve. A mene vie nema, ja nisam vie. Najvie i
najee ja sam prozor za egzistenciju. Moram biti protivrean. Ako nastavite da razmiljate
ta sam ja rekao, biete svakog dana sve vie i vie zbunjeni. Ne obraajte mnogo panje na
ono ta ja kaem, dajte svoju panju onome ta ja jesam.
Moja izlaganja mogu biti protivrena - ona jesu. Ako ne vidite protivrenost to je zato
to me volite. Izlaganja su kontradiktorna, ali ja nisam protivrean. Oba postoje u meni, ali u
meni ne postoji disharmonije. Tome vi treba da posvetite svoju panju, to je ono to morate
videti. Postoji velika harmonija u meni, ja nisam u konfliktu. Ako bi postojao konflikt, onda
bih ja postao apsolutno lud. S tako mnogo protivrenosti, kako osoba moe nastavljati da ide
napred, kako osoba moe iveti, disati?
Oni ne stvaraju u meni nikakav nesklad. Sve je usklaeno. Nasuprot tome, pre oni
pomau sklad, ine to bogatijim. Ako bih ja bio ovek jednog tona, ponavljajui stalno tu istu
notu, ja bih bio dosledan. Ako elite da upoznate doslednog oveka, apsolutno stalnog, idite
kod J. Krinamurtija. On je apsolutno dosledan. etrdeset godina on nije protivreio sebi ak
ni jednom. Ali ja znam da je zbog toga mnogo bogatstva izgubljeno, mnogo bogatstva koje
ivot ima izgubljeno je. On je logian; ja sam nelogian. On je kao bata; sve je stalno,
zasaeno, logino, racionalno. Ja sam kao divlja uma; nita nije zasaeno. Ako previe
traite logiku, onda je bolje da izaberete Krinamurtija nego mene. Ali ako imate ma kakav
oseaj za divljinu, za divlju umu, samo onda ete moi da se uskladite sa mnom. Ja vam
otvaram sve to ivot jeste. Ja ne biram ta u rei, ne biram ono to treba poduavati -
nemam izbor. Jednostavno kaem ta god da se dogodi u tom trenutku. Ne znam kakva e biti
sledea reenica. ta god da je, ja u izjaviti. Ja nemam obrazac za pripremu izlaganja. Ja sam
nedosledan kao to je i ivot. A cela stvar oko bivanja nedoslednim je da ne prianjate ni uz
kakvu dogmu. Da sam dosledan vi biste se vezivali.
Ima Krinamurtijevih sledbenika; oni prianjaju uz njegove rei kao dogmu. Video sam
vrlo inteligentne ljude; vrlo, vrlo inteligentne ljude koji su ga sluali trideset ili etrdeset
godina. Oni dou kod mene i kau: "Nita se nije dogodilo. Sluali smo Krinamurtija, sve to
on govori oseamo da je istinito, izgleda ispravno, sasvim ispravna stvar, ali se onda nita ne
dogaa. Intelektualno mi razumemo njega, ali se nita ne deava." Rekao sam im: "Ako ste ga
sluali etrdeset godina, i intelektualno oseate da je u pravu, ali se nita ne deava, onda
ostavite intelektualnost i doite kod mene. Budite s jednim apsolutno neracionalnim
ovekom. Ako se kroz razum nita ne deava, moda se moe dogoditi kroz "nerazumnost."
Oni su odmah rekli: "Ali vi ste protivreni! Ponekad kaete ovo, ponekad kaete ono, i ne
znamo ta da radimo." Ja ne elim zaista da inite neto, ja elim da budete, postojite. Ne
elim da vas nainim intelektualcima. Njih ima previe; svet je pun njih, i oni ive vrlo
jadnim ivotom. Ne moete nai jadnije ljude od intelektualaca. Oni izvre samoubistvo ak i
dok ive. Oni ive samoubilakim ivotom, beznaajnim. Znaenje je iracionalno, sama
poezija ivota je kontradiktorna. Nita se ne moe uiniti s tim. To je priroda ivota, nain
egzistencije.
Nisam ja ovde da vas poduavam u odreeno gledite. Zbog toga vam mogu govoriti o
Krinamurtiju. On je takoe u pravu, a samo s jednim stanovitem je u pravu. Govorim vam o
Gurijevu; on je takoe u pravu, ali samo s jednim gleditem je u pravu. A oni su
kontradiktorni; Gurijev veruje u metod, u grupu, kolu, tehniku, treniranje, disciplinu, vrlo
strogu disciplinu; Krinamurti veruje u nemanje metode, nemanje meditacije, nemanje grupe,
nepostojanje majstora, nemanje sledbenitva. Ja vam kaem da su obojica u pravu, ali su
obojica delimino u pravu. Zajedno oni postaju celina.
435
ivot je tako irok, da ni Krinamurti ni Gurijev ne mogu ga reguliu, niti usklade.
ivot je tako neizmeran da ga niko ne moe iscrpiti. U tome gledita mogu biti ak oprena,
ona su takoe istinita. Postoje ljudi koji su postigli prosvetljenje kroz metode, majstore; a
postoje i ljudi koji su to postigli bez majstora, bez metoda. Postoje ljudi koje su ometali
majstori i metode, a postoje ljudi koje su ometali uenjima, i nemaju potrebe za majstorima
niti meditacijom, nemaju potrebe za metodologijom. Postoji takoe mnogo tipova ljudi, i to je
dobro. Postoji raznovrsnost. Stoga ni jedno jedino uenje ne moe biti pravo za sve. Moe biti
pravo za nekolicinu ljudi, ali za druge e biti neistinito. Zbog toga postoje toliko mnogo
uenja u svetu. Buda postoji, Isus postoji, Muhamed postoji: tako totalno razliiti ljudi, a svi
su istiniti.
Ja pokuavam s jednim apsolutno novim eksperimentom: da vas privuem sve
zajedno. To e u sebi biti disciplina za vas - to i jeste. Ako ste sluali mene godinama, to je
ve disciplina. To je bila meditacija. Ja u vam dati jedno gledite; govoriu o Patanjaliju.
Dau vam jednu taku gledita i stvoriu konstrukciju u vama. Sledeeg dana poeu da
govorim o Tilopi i sruiu konstrukciju. To je bolno za vas jer ste poeli da se vezujete. Kada
nainite konstrukciju, poinjete da prianjate uz nju. Onog trenutka kada vidim da ste poeli da
se vezujete uz teorije, odmah moram uvesti suprotno da ih sruim. Mnogo puta vi ete
izgraditi kuu, i mnogo puta u je sruiti. Mnogo puta ete osetiti da se red uspostavio, a ja u
opet stvoriti nered. U emu je stvar? Stvar je u tome da jednog dana vi postanete svesni;
sluaete me ali neete kreirati red, neete stvarati konstrukciju. U emu je stvar, emu to, ako
u to unititi sledeeg dana? Jednostavno vi ete sluati mene bez ikakvog prianjanja uz rei,
teorije ili dogme. Tog dana, kad me budete mogli sluati bez stvaranja konstrukcija unutar vas
samih, a znam da ste me sluali i da ste prazni, ja sam postigao cilj.
Sluanje mene godinama dovee vas konano do toga. Vi ete morati da doete do
toga, jer u emu je stvar? Vi zapoinjete da unosite red, disciplinu; i onda kada je to gotovo, ja
doem i ruim to.
Postoji tibetanska pria o Marpi. Njegov uitelj mu je rekao da napravi kuu, sam, bez
iije pomoi. Bilo je teko doneti kamenje i cigle iz sela u manastir, koji je bio udaljen pet
milja. Marpa je sve preneo sam; to je moralo da se uradi. I to je bila trospratna kua, najvea
kakvu je bilo mogue imati na Tibetu tih dana. Radio je naporno, danju i nou. Morao je sve
uraditi sam. Godine su prolazile, kua je bila spremna, a Marpa se vratio srean. Poklonio se
majstorovim stopalima i rekao: "Kua je spremna." Majstor je rekao. "Sada je zapali." Marpa
je otiao i zapalio je kuu. Cele noi i itavog dana je kua gorela. Uvee nita nije preostalo.
Marpa je otiao majstoru, poklonio se i rekao: "Kao to ste naredili, kua je zapaljena."
Majstor ga je pogledao i rekao: "Sutra ujutru zaponi ponovo. Nova kua mora da se izgradi."
Pria se da se to deavalo sedam puta. Marpa je ostareo, radei stalno istu stvar. On bi
izgradio kuu - postao je ubrzo vrlo, vrlo efikasan. Poeo da izgrauje kue ranije, za krae
vreme. Svaki put kada je kua bila spremna, majstor bi rekao: "Spali je!" Kada je kua
zapaljena sedmi put, majstor je rekao: "Sada nema potrebe da gradi."
Ovo je alegorija. To se moda nije dogodilo, ali to je ono to ja radim vama. Onog
trenutka kada zaponete da me sluate vi stvarate kuu unutra; konstrukciju teorija, vrstu
celinu, filozofiju pomou koje ete iveti, dogmu da sledite, nacrt. Onog trenutka kada vidim
da je kua gotova, zapoinjem da je ruim. A to u i ja initi sedam puta, i ako je potrebno,
sedamdeset puta. ekam trenutak kada ete sluati i neete sakupljati rei. Sluaete, ali
sluaete mene, ne ta ja govorim. Sluaete sadraj, a ne formu kojom se prenosi, ne rei
nego poruku bez rei. Ubrzo e se to dogoditi. Koliko dugo moete nastavljati sa graenjem
znajui dobro da e biti sruena? To je znaenje mojih kontradikcija. ak i Krinamurti, koji
kae da nijedna teorija nije potrebna, stvorio je teoriju u ljudima, jer on nije kontradiktoran.
On je stvorio tako duboko ukorenjenu teoriju u ljudima. Video sam mnogo tipova ljudi, ali
niko nije slian Krinamurtijevim sledbenicima. Oni se vezuju, apsolutno prianjaju, jer ovek
je tako dosledan. Za etrdeset godina je govorio stalno jednu istu stvar. Sledbenici su nainili
oblakodere. Za etrdeset godina, neprekidno je njihova graevina napredovala sve vie,
njihova graevina je napredovala sve dalje i dalje.
Ja vam neu dozvoliti to da inite. elim da budete apsolutno ispranjeni od rei. Ovo
436
je cela svrha mog govorenja vama. Jednog dana shvatiete da ja govorim, a vi ne kreirate
konstrukciju. Znajui dobro da u porei sve to sam rekao, vi se ne vezujete. Ako se ne
vezujete, ako ostanete prazni, biete sposobni da sluate mene, a ne ono ta ja kaem. A to je
totalno razliito da sluate bie koje sam ja, da sluate postojanje koje se deava ba sada, u
ovom trenutku.
Ja sam upravo prozor: moete pogledati kroz mene i ta je s one strane. Ne gledajte u
prozor, gledajte kroz njega. Ne gledajte u okvir prozora. Sve moje rei su okviri: samo
gledajte kroz njih. Zaboravite na rei i okvir... a s one strane, tamo je nebo. Ako se vezujete
uz okvir, kako, kako ete poleteti? Zbog toga ja nastavljam da ruim rei, tako da se ne
vezujete uz okvir. Morate poleteti; morate proi kroz mene, ali morate da se udaljite od mene.
Morate da idete kroz mene, ali morate potpuno da me zaboravite. Morate da idete kroz mene,
ali ne smete pogledati natrag. Prostrano nebo je tu. Dajem vam samo okus prostranosti kada
sam nedosledan, ili kada protivreim. Bilo bi mnogo lake za vas ako bih ja bio dosledan
ovek koji stalno govori istu stvar, uslovljavajui vas stalno na istu teoriju. Vi biste bili
znatno sreniji, ali srea bi bila glupa, jer onda nikada ne biste bili spremni da poletite u nebo.
Neu vam dozvoliti da se veete uz okvir; nastaviu da ruim okvir. Tako vas guram
prema nepoznatom. Sve rei su iz znanog, i sve teorije su iz znanog. Istina je nepoznata, i ona
se ne moe rei. Sve to moe da se kae ne moe biti istina.
Kraj etvrte knjige
437
Osho
JOGA: ALFA I OMEGA
Knjiga peta
Poglavlje 1
MLADOENJA EKA NA VAS
1. jula 1975. pre podne u Buddha dvorani
II, 18: prakaakriyasthitiilam bhutendriyatmakam bhogapavargartham dryam.
[Svet] vidljivog poseduje sposobnost da odbija svetlost (prakasa), da deluje
(kriya), da biva zaustavljen, [odnosno lokalizovan] (sthiti); nalazi se u formi elemenata
(bhutas) ili organskih ulnih sklopova (indriya); smisao mu je u tome da bude iskuen
(bhoga) ili naputen (apavarga).
II, 19: vieaviea lihgamatralingani gunaparvani
Momenti (parvani) [u kojima se pojavljuju] osnovna-konstitutivna-energetska-
stanja-bia (guna) su: konkretizovano, (viea), [njemu odgovarajue konkretizujue
ili] ne-konkretizovano (aviea), samo-sebe-sadravajue (lihgamatra) i nita-ne-
izdvajajue (alinga).
II, 20: drata drimatrah uddho'pi pratyayanupayah.
Onaj-koji-vidi nije drugo do mo vienja koja, ak i potpuno ista, zadrava
znaenjske poticaje (pratyaya).
II, 21: tadartha eva dryasyatma.
Sutina (atman) vidljivog je u smislu [koji vidljivo ima] za onog-koji-vidi.
II, 22: krtartham prati natamapyanatam tadanyasadharanatvat.
Iako nepostojei za onoga ko je dostigao [konani] cilj - [svet fenomenalnog], u
[univerzalnoj] podranosti (sadharanatvat) nastavlja da postoji za [one] druge.
II, 23: svasvamiaktyoh svarupopalabdhihetuh samyogah.
Kon-fuzija (samyoga) je u osnovi uzimanja za jedno isto sutinskih oblika
(svarupa) dvaju razliitih energija: gospodaree i zagospodarene.
II, 24: tasya heturavidya.
Uzrok ovoj [svezanosti] je neuvianje (avidya).
Nauni um po navici misli da postoji mogunost nelinog znanja. Zapravo to je
uobiajeno precizna definicija naunog gledita. Pod "nelinim znanjem" misli se da
saznavalac moe ostati samo posmatra.
Njegovo uestvovanje nije potrebno. Ne samo to, nego ako on sudeluje u znanom,
samo sudelovanje ini znanje nenaunim. Nauno znanje treba da ostane posmatra, treba da
ostane odvojeno, ne treba ni na koji nain da bude obuhvaeno u onome to on zna. Ali ovo
vie nije sluaj.
Sama nauka je do ovoga dola u ovom stoleu. Ba iz ovih nekoliko dekada, prole tri
etiri dekade, nauka je otkrila svoje pogreno gledite. Ne postoji znanje koje je
438
impersonalno. Sama priroda znanja je lina. Ne postoji znanje koje je nepristrasno,
objektivno, jer da bi se znalo znai da se bude privezan, spojen. Jednostavno ne postoji
mogunost da se zna ita kao posmatra - mora biti sudelovanja. Dakle, sada granice nisu vie
tako jasne.
Pesnik obino kae da je ovaj nain saznavanja lian. Kada pesnik spoznaje cvet, on
ga ne spoznaje na stari nauan nain. On nije posmatra spolja. U izvesnom dubokom smislu
on postaje cvet; kree se u cvetu, cvet se kree u njemu, i postoji snaan spoj. U tom spoju,
priroda cveta se spoznaje.
Sada nauka takoe kae da, kada posmatrate stvar, vi sudelujete. Pesnik obino kae
da kada gledate u cvet, on vie nije isti cvet kao to je bio kada u njega niko nije gledao, jer
ste uli u njega, postali ste deo njega. Samo vae gledanje je sada deo njega; nije bio takav
ranije. Cvet koji stoji sa strane pored nepoznate staze u umi, pored koga niko nije prolazio,
razliit je cvet; onda, iznenada naie neko ko ga posmatra - i cvet vie nije isti. Cvet menja
gledaoca; gledanje menja cvet. Ulazi novi kvalitet.
Inae to je u redu za pesnike - niko ne oekuje od njih da budu vrlo racionalni, nauni
- ali sada ak i nauka kae da se ovo deava u laboratoriji; gde vi opaate, posmatrano vie
nije isto; posmatra je sudelovao u njemu i kvalitet se promenio. Sada fiziari kau da se
atomi kreu na drugaiji nain kada ih niko ne primeuje. Kada ih posmatrate, odmah menjaju
svoje kretanje. To je ba isto kao kada se kupate; drugaija ste osoba; a onda kada odjednom
shvatite da vas neko gleda kroz kljuaonicu - drugaija ste osoba. Kada atom takoe oseti da
ga neko gleda, vie nije isti, kree se na drugaiji nain.
116
Ovo su bile granine linije: nauka je uila da je potpuno nelina; granice su postojale
upravo u sredini izmeu nauke i religije, i mislilo se da nauka ima deliminu percepciju, a da
religija omoguava totalnu percepciju.
Pesnik gleda u cvet - postoje kratka, letimina vienja u kojima njega nema vie, cvet
vie ne postoji. Ali to nisu samo letimina vienja. Za nekoliko sekundi postoji kontakt, a
onda su oni opet razdvojeni, onda njihova razdvojenost nestaje. ta se deava kada mistik,
religiozan ovek, gleda u cvet? Sudelovanje je totalno, nije fragmentarno. Oboje, znalac i
znano se rastvaraju; samo preostaju vibracije energije izmeu to dvoje. Iskustvo ostaje; nema
vie tu onog koji ima iskustvo, niti ima onog to se iskusilo. Polariteti iezavaju; objekat i
subjekat iezavaju, sve granice se gube.
Religija je totalno uestvovanje. Poezija ili umetnost slikanja je delimino
sudelovanje.
Nauka je navikla da uopte nema sudelovanja - to vie nije sluaj. Nauka se ponovo
vratila blie poeziji, blie religiji. Sve granice su sada pomerene. Upravo pre pedeset godina,
svaki ovek koji bi bio upuen u nauku smejao bi se Patanjaliju, smejao bi se vrlo glasno
ankari i vedanti, duboko u sebi bi mislio da su ovi ljudi poludeli. Sada je nemogue smejati
se Patanjaliju; on se pokazuje istinitim.
Kako nauka biva dublja, yoga se pokazuje istinitijom, jer to je uvek bilo gledite
yogina; da samo jedno postoji. Razdvajanje, podela granica, privremena je - to je zbog
neznanja. To je potrebno; to je apsolutno nuan trening. ovek mora da proe kroz to, mora
da propati to i iskusi to - meutim, kroz to mora da proe. To nije dom; to je samo prolaz.
Ovaj svet je prolaz kroz razdvajanja, raskide.
Ako prolazite kroz to i ako ponete da shvatate itavo iskustvo, brak poinje da dolazi
sve blie, blie i blie, i jednog dana iznenada vi ste venani, venani sa celinom - svako
razdvajanje iezava. A u tom braku je blaenstvo. U ovom razdvajanju postoji patnja, jer,
odvajanje je neprirodno. Ono postoji samo u vaem nerazumevanju. To je kao san.
Vi spavate; onda sanjate hiljadu i jednu stvar, a ujutru one sve iezavaju. I vi
iznenada zapoinjete da se smejete sebi. Cela stvar izgleda tako smeno. Ne moete verovati
da se to deava. Ne moete verovati da ste bili zavedeni onim to nije realno. Ne moete
verovati kako je to bilo mogue da ste postali tako zaarani time to nije bilo stvarno. Ne
116
Otkriveno je da se subatomske estice ponaaju kao ista energija ako posmatra (ovek) nije prisutan u
eksperimentu, a kao materijalne estice kada je prisutan. Izgleda da se priroda samo pred ovekovim svesnim
umom predstavlja kao materijalna. Zato kada svesni um nestane, bilo u komi ili snu, nestaje i materijalni svet.
439
moete verovati kako je bilo mogue da postanete toliko zaarani likovima koji lebde u umu,
koji nisu nita do mehurii misli, a izgledali su tako vrsti, tako stvarni, tako realni.
Isto se dogaa kada ovek upozna realnost, ali realnost tako treba da se spozna kroz
duboko sudelovanje. Ako ne sudelujete, vi ete znati realnost iz spoljanosti, kao stranac, kao
autsajder. Ne moete doi u ovu kuu; moete se kretati oko kue i saznaete odreene stvari
o kui, ali ste se kretali spolja, na periferiji. Gledali ste na zidove spolja - ne znate kuu
iznutra.
Ponekad, kao lopov u mranoj noi, moete takoe ui u kuu; pesnik je lopov.
Naunik ostaje izvan kao stranac. Religiozni ovek je gost; on ne dolazi u mranoj noi, ne
krade u kui. Zato to ovek moe znati odreene stvari takoe kao lopov, pesnik e biti bolji
nego ovek nauke, koji je lutao okolo i okolo, a nikada unutra. ak i pesnik e znati neto to
naunik nikada ne moe znati, jer je on bio u kui - dodue u noi, u mraku; iako nepozvan,
ne kao gost, ne kroz prednja vrata.
Religiozan ovek ulazi u kuu kao gost. On zasluuje to. On zna neto ne samo o kui,
nego takoe o domainu - jer on je gost. On ne samo da zna o materijalu kue koja postoji,
nego takoe zna o nematerijalnom duhu koji je tu zaista sredite kue. On zna njenog
vlasnika.
Nauka zna samo materiju. Umetnost ponekad ima kratka vienja nematerijalnog, jer
lopov moe takoe naii na vlasnika, ali on e spavati. On takoe moe videti lice, ali samo u
tami jer se plai, uvek je uplaen da neto moe krenuti loe. On je lopov i uvek se plai i
strepi. Inae kada doete u kuu kao gost - pozvani ste, to ste zasluili - domain vas zagrli;
postoji dobrodolica. Onda vi spoznajete samo sredite realnosti.
U Indiji mi imamo dve rei, obe oznaavaju "pesnika". Ni u jednom drugom jeziku ne
postoje dve rei za pesnika, jer nema potrebe; jedna re je dovoljna. Ona objanjava fenomen
poezije, (ime) "pesnik" je dovoljno. Meutim u sanskritu mi imamo dve rei, kavi i rishi, a
razlika je vrlo suptilna i vredna razumevanja. Kavi je jedno; on je pesnik koji je postao lopov.
On uestvuje, stoga je on pesnik, ali njegovo znanje je u fragmentima. U izvesnim
momentima... kao da je lopov bio u kui, a onda se na nebu iznenada pojavila svetlost munje,
i on je iznutra takoe mogao videti celu kuu - ali samo za jedan trenutak. Munja je nestala...
sve je postalo kao san.
Pesnik ponekad nailazi na realnost, ali kao da je nije zaradio. Zbog toga ete ponekad
biti iznenaeni, itate neiju pesmu - X, Y, Z - dopada se vama i samom vaem srcu;
podstaknuti ste i eleli biste da se sretnete s tim ovekom od koga su potekli ti stihovi, ali
kada ga sretnete vi ste razoarani - on je upravo neugledan, obian, beznaajan.
U svetlu njegove poezije, on je bio izuzetan, ali ako sretnete pesnika on je obian. ta
se dogodilo? Ne moete verovati da tako lep dragulj moe proizai od tako obinog oveka.
To je zbog toga to pesnik nije trajni stanovnik hrama. On je lopov. Ponekad ue, ali u tami.
Bolje nego da samo luta okolo, barem ima letimino vienje. On peva o tom letiminom
sagledavanju - neprekidno postoji nostalgija u njegovom biu za unutarnjim vienjem koje je
postigao. On stalno peva o tome, ali to sada vie nije njegovo iskustvo. Ono je negde u
prolosti, u pamenju; to je seanje, a ne realnost.
Rishi je pesnik koji je primljen kao gost. Re rishi znai "vidovnjak" - oni oboje
oznaavaju oveka koji je imao uvid. U emu je onda razlika? Razlika je u tome to je rishi to
zaradio. On je uao u kuu u punom svetlu dana; uao je na prednja vrata. On nije bio
nepozvan gost; nije bio prestupnik, nije prelazio preko neije tue svojine. Njemu je iskazana
dobrodolica. Domain ga je primio. Dakle, on takoe peva, ali njegovo pevanje je totalno
razliita stvar od obine poezije. Upaniade su takva poezija, vede su takva poezija - one su iz
srca rishia. Oni nisu obini pesnici. Oni su izuzetni pesnici - posebni u smislu da su zaradili
kratko vienje; to nije bila ukradena stvar. Yoga oznaava sastajanje - yoga oznaava brak;
yoga oznaava jedinstvo.
Ali ovo se moe nauiti samo kada uestvujete totalno - zbog toga postoji yoga. Yoga
znai: kako opet da se doe do zajednitva, kako poniti odvojenost, kako da se uklone
granice, kako da se doe do take gde su znalac i znano postali jedno. Ovo je traganje yoge.
Nauka je tokom ovih nekoliko dekada postala sve vie svesna da je sve znanje lino.
440
Yoga kae da je sve znanje apsolutno lino, a to je vie lino, bolje je - treba da postanete
ukljueni, obuhvaeni u njemu; treba da postanete cvet, treba da postanete stena, treba da
postanete mesec, treba da postanete more, pesak. Gde god pogledate treba da budete oboje,
subjekat i objekat. Treba da postanete ukljueni. Treba da sudelujete; samo onda ivot pulsira,
pulsira sa sopstvenim ritmom. Onda mu nita ne nameete, ni na ta ga ne prisiljavate.
Nauka je agresija, poezija je pljaka, religija je sudelovanje.
Sada pokuajte da razumete ove sutre Patanjalija.
Vieno to je sainjeno od elemenata i ulnih organa od prirode je postojanosti,
delovanja i inercije, a za svrhu pribavljanja iskustva i na taj nain oslobaanja videoca.
Prva stvar koju treba razumeti je da svet postoji za vas da biste bili osloboeni.
Mnogo puta ste postavili pitanje u svom umu: "Zato ovaj svet postoji? Zato ima tako mnogo
patnje? Zbog ega? Koja je svrha toga?" Mnogi ljudi mi dolaze i pitaju: "Ovo je krajnja
realnost - Zato smo mi uopte? A ivot je takva patnja, koja je njegova svrha? Da li postoji
Bog, zato ne moe unititi sav ovaj haos? Zato ne moe unititi svu ovu patnju ivota, ovaj
pakao? Zato nastavlja da prisiljava ljude da ive u njemu?" Yoga ima dva odgovora;
Patanjali kae: "... za svrhu davanja iskustva i na taj nain (za) oslobaanje videoca."
To je trening, patnja je trening - jer ne postoji mogunost da se postane zreo bez
patnje. To je kao vatra; da bi zlato bilo isto mora da proe kroz nju. Ako zlato kae; "Zato!"
Onda zlato ostaje neisto, bezvredno. Samo prolaenjem kroz vatru, sve to nije zlato bie
spaljeno, a samo najistije zlato e ostati. Zbog toga postoji osloboenje kroz sve: kroz
zrelost, kroz takav konaan rast da samo istoa, samo nevinost ostane, a sve to bi bilo
beskorisno biva spaljeno.
Ne postoji drugi nain da se realizuje to. Ne postoji nikakav drugi nain da se shvati
to. Ako elite znati ta je zasienost, moraete da znate ta je glad. Ako elite da izbegnete
glad, izbei ete i sitost takoe. Ako elite da saznate ta je duboko gaenje ei, morate
poznavati e, duboku e. Ako kaete: "Ja ne elim da budem edan," onda ete propustiti
lepotu trenutka dubokog gaenja ei. Ako elite da znate ta je svetlost, moraete proi kroz
tamnu no; tamna no vas priprema da shvatite ta je svetlost. Ako elite da znate ta je ivot,
moraete da proete kroz smrt: smrt stvara osetljivost u vama da znate ivot. Oni nisu
suprotstavljeni; oni su komplementarni.
Nema niega to je protivno u svetu; sve je komplementarno. "Ovaj" svet postoji tako
da vi moete znati "taj" svet; "ovo" postoji da bi se znalo "ono". Materijalno postoji da bi se
znalo duhovno; pakao postoji da bi se dolo na nebo. Ovo je svrha. A ako elite da izbegnete
jedno, vi izbegavate oba, jer oni su dva aspekta iste stvari. Jednom kada ovo razumete, nema
patnje; znate da je ovo trening, disciplina. Disciplina mora da bude tegobna. Ona mora da
bude naporna, jer samo onda e iz toga proizai prava zrelost.
Yoga kae da ovaj svet postoji kao kola za treniranje, kola za uenje - ne izbegavajte
to, i ne pokuavajte da pobegnete od toga. Bolje ivite to, i ivite to tako totalno da ne treba
da budete prisiljavani da to ivite. To je znaenje kada mi kaemo da se prosvetljen ovek
nikada ne vraa natrag - ne postoji potreba. Proao je sve ispite koje ivot pribavlja. On ne
treba da se vrati natrag. Treba da budete prisiljeni opet na isti ivotni obrazac jer ne uite.
Nastavljate da ponavljate iskustvo bez uenja. Isto iskustvo ete ponavljati stalno - istu
ljutnju. Koliko, koliko hiljada puta ste bili ljuti? Izbrojte to. ta ste iz toga nauili? Nita. Kad
god se situacija javi, opet ete biti ljuti - isto, kao da je to po prvi put da upadate u ljutnju.
Koliko puta vas je zaposela udnja, pouda? Opet e vas zaposesti. Opet ete
reagovati na stari nain - kao da ste odluili da ne uite. A da budete spremni da uite, znai
da ste spremni da postanete yogi. Ako ste odluili da ne uite, ako elite da ostanete vezanih
oiju, ako elite da ponavljate stalno istu besmislicu; onda ete morati da budete baeni
natrag; moraete da budete poslati natrag u isti razred - dok ne proete ispit.
Ne uzimajte ivot ni na koji drugi nain. To je velika kola za obuku, jedini univerzitet
koji postoji. Re "univerzitet" dolazi iz rei "univerzum". Zapravo nijedan univerzitet ne treba
da se naziva "univerzitetom"; to ime je preveliko. itav univerzum je jedini univerzitet. Inae
441
vi ste stvorili male univerzitete, i mislite da kada ste proli kroz njih da ste postali ovlaeni,
kao da ste postali znalac. Ne, ovi mali, od ljudi stvoreni univerziteti nee delovati. Moraete
da proete kroz ovaj univerzitet univerzuma i samoga ivota.
Patanjali kae: "... za svrhu davanja iskustva i na taj nain osloboenja..." Iskustvo je
oslobaajue. Isus je rekao: "Znajte istinu i istina e vas osloboditi." Kad god iskusite stvar,
budni, svesni, potpuno posmatrajui ta se dogaa - sudelujui u posmatranju zajedno - to je
oslobaajue. Odmah neto nastaje iz toga: iskustvo koje postaje istinito. Vi ga niste
pozajmili iz spisa, niste ga pozajmili od nekog drugog.
Iskustvo ne moe biti pozajmljeno; samo teorije mogu biti pozajmljene. Zbog toga su
sve teorije prljave, jer su prolazile kroz mnogo ruku, tako mnogo miliona ruku. One su ba
kao prljave novanice. Iskustvo je uvek svee - svee kao novo jutro, svee kao jutarnja rua.
Iskustvo je uvek nevino i deviansko - niko ga nikada nije dotakao. Vi nailazite na njega po
prvi put. Vae iskustvo je vae, nije nikoga drugog, i niko vam ga ne moe dati.
Bude mogu pokazati put, ali vi morate hodati. Nijedan Buda ne moe hodati za vas; ne
postoji mogunost. Buda vam ne moe dati svoje oi tako da vi gledate kroz njih. ak iako
vam Buda da oi, vi ete promeniti oi - oi nee moi da promene vas. Kada oi ne
odgovaraju vaem mehanizmu, va mehanizam e promeniti same oi, ali oi ne mogu
promeniti vas. One su delovi, vi ste velika pojava.
Ja vama ne mogu pozajmiti moju ruku. ak iako uinim, dodir nee biti moj, on e
biti va. Kada krenete da oseate neto - ak i sa mojom rukom - biete vi koji oseate, ne
moja ruka. Ne postoji mogunost za pozajmljivanje realnosti.
Iskustvo oslobaa. Svakog dana nailazim na ljude koji kau: "Kako da se ovek
oslobodi ljutnje? Kako da se oslobodi seksa, poude? Kako ovek da se oslobodi ovoga i
onoga?" A kada ja kaem: "Proivite to," oni su okirani. Doli su kod mene u potrazi za
metodom da ih potisnu. A da su otili kod drugih indijskih gurua, oni bi nali neke metode da
ih s njima potisnu. Ali potiskivanje nikada ne moe biti oslobaajue, jer potiskivanje
oznaava iskustvo suzbijanja. Suzbijanje oznaava seenje sveg korenja iskustva. To nikada
ne moe biti oslobaajue. Potiskivanje je najvee sputavanje koje se igde moe nai.
ivite kao u kavezu. Jednog dana mi je jedan novi sannyasin rekao: "Oseam se kao
ivotinja u kavezu." Po svoj prilici mogue je da to znai, da je eleo da mu pomognem tako
da se ivotinja ubije, jer mi kaemo "ivotinja" samo kada osuujemo. Sama re nosi
osuivanje. Ali kada sam ja rekao sannyasinu: "Da, ja u vam pomoi. Razbiu kavez i
potpuno osloboditi ivotinju," malo je bio okiran; jer kada kaete "ivotinja" vi ste to ve
vrednovali, osudili ste to - to nije jednostavna injenica. U samoj rei "ivotinja," ili
"animalnost" rekli ste sve to ste eleli da kaete. Vi to ne prihvatate. Ne elite da ivite to.
Zbog toga ste kreirali kavez.
Kavez je obeleje, karakter. Obeleja su kavezi, zatvori, lanci oko vas. Ljudi obeleja,
ili karaktera su uhapeni ljudi. Zaista probuen ovek nije ovek obeleja, ili karaktera. On je
iv. On je potpuno iv, ali je takoe bez obeleja, jer nema kavez. On ivi spontano, on ivi
kroz svesnost - dakle nita ne moe krenuti pogreno - ali on nema kavez oko sebe da ga
zatiti.
Kavez je zamena za svest. Ako elite da ivite dremljiv trom ivot treba vam obeleje,
karakter, osobenost, tako da vam osobenost daje smernice. Onda ne treba da budete budni. Vi
biste ukrali neto - karakter vas upravo spreava, on kae: "Ne! To je pogreno! To je greh!
Patiete u paklu! Jeste li zaboravili celu Bibliju? Jeste li zaboravili sve kazne kroz koje ovek
mora da proe?" To je karakter, linost. To vas upravo spreava. elite da kradete; karakter je
upravo prepreka.
ovek svesnosti nee krasti, ali on nema karakter, nema osobenost, a to je udo i
lepota. On nema osobenost, a nee krasti, jer on razume. On se ne plai greha - ne postoji
nita slino grehu; uglavnom postoje greke - nita kao greh. On se ne boji da bude kanjen,
jer kanjavanje nije u budunosti - greh se ne kanjava; u stvari, gresi su kazna. Nije da ste vi
ljuti danas i sutra ete biti kanjeni, ili u sledeem ivotu - ista besmislica. Kada stavite svoju
ruku u vatru danas, mislite li da e izgoreti u sledeem ivotu? Kada stavite svoju ruku u vatru
danas, ona danas izgori; odmah se zapali. Stavljanje ruke i njeno paljenje je istovremeno.
442
Nema ni jednog jedinog trenutka odlaganja. ivot ne veruje u budunost, jer ivot je uvek
sadanjost.
Ne moe biti da e gresi biti kanjeni u budunosti, gresi su kazna. Realno unutranje
kanjavanje postoji; ukradete i kanjeni ste. U samoj krai vi ste kanjeni - jer ste se sami vie
zatvorili: biete u veem strahu, neete moi da se suoite sa svetom; neprekidno ete oseati
neku krivicu; uradili ste neto pogreno, svakog trenutka moete biti uhvaeni. Vi ste ve
uhvaeni! Moda vas niko nikada nije uhvatio i nijedan sud vas nije osudio - nigde ne postoji
nikakav nebeski sud - ali vi ste uhvaeni. Uhvaeni ste od sebe samog. Kako ete to
zaboraviti? Kako ete ponititi stvar koju ste uradili? To e se razvlaiti i otezati. To e vas
slediti kao senka; to e vas spopadati kao avet. To smo jeste kazna.
Karakter, narav vas spreava da inite loe stvari, ali vas to ne moete spreiti da ih
zamiljate. Inae krasti ili misliti o krai jeste isto. Zaista isto je izvriti ubistvo i misliti o
njemu, jer sve dok je u pitanju vaa svest, vi ste to uinili ako ste mislili o tome. Nikada nije
dolo do delovanja, jer vas je spreio karakter; a da karakter nije postojao iz toga bi nastala
akcija. Stoga vrst karakter, veinom ini ovo: spreava miljenje; ne dozvoljava mu da se
preobrazi u delovanje.
To je dobro za drutvo; ali nije nita dobro za vas. To titi drutvo; va karakter titi
drutvo. Va karakter titi druge, to je sve. Zbog toga svako drutvo insistira na karakteru,
moralnosti, ovome i onome; ali to ne titi vas.
Vi moete biti zatieni samo pomou svesnosti. A kako da zadobijete svesnost? Ne
postoji drugi nain osim da ivite ivot u njegovoj totalnosti. "... u svrhu snabdevanja
iskustvima i stoga osloboenja videoca."
"Vieno koje je sainjeno od elemenata i ulnih organa jeste od prirode..." tri gune.
Yoga veruje u tri gune: sattva, raas i tamas. Sattva je kvalitet koji ini stvari uravnoteenim;
raas je kvalitet koji daje delovanje; a tamas je kvalitet koji je inercija, nedelatnost. Ova tri
kvaliteta su osnovna. Kroz njih itav svet postoji. Ovo je trojstvo yoge.
Savremeni fiziari su spremni da se sloe s yogom. Oni su razbili atom i naili su na tri
stvari: elektrone, neutrone i protone. Ovo troje imaju iste kvalitete, jedan je kvalitet lakoe,
svetla - sattva - stabilnosti; drugi je kvalitet raasa - aktivnosti, energije, sile; a trei je od
kvaliteta inercije - tamas. itav svet se sastoji od ove tri gune; i kroz ove tri gune, ovek
svesnosti mora da proe. On mora da iskusi sve ove tri gune. Ako ih iskusi u harmoniji, to je
prava disciplina yoge...
Svako je to iskusio: ponekad oseate lenjost, ponekad se oseate tako dobro i lako, a
ponekad se oseate tako zlo i loe; ponekad ste tama, a ponekad svitanje. Vi oseate sve ove
gune. Mnogi njihovi trenuci dolaze neprekidno, vi se kreete u njihovom kruenju, ali oni
nisu u istoj srazmeri. ovek letargije je devedeset posto letargija. On je aktivan takoe - mora
da bude, da bi odravao ivot letargije morae malo da radi. Sva njegova aktivnost je upravo
da odrava svoju inerciju i lenjost. On mora takoe da bude malo dobar prema ljudima, inae
ljudi e biti vrlo, vrlo loi prema njemu. Ljudi nee tolerisati njegovu lenjost.
Jeste li posmatrali? Ljudi koji nisu aktivni... Na primer, vrlo debeli ljudi se uvek
osmehuju. To je njihova zatita. Oni znaju da se ne mogu boriti. Znaju da, ako do borbe doe,
ne mogu pobei, ne mogu se "boriti". Uvek vidite vrlo debele ljude kako se sreni osmehuju.
Koji je razlog? Zato mravi ljudi izgledaju tuni, a zato debeli nikada ne izgledaju tako
tuni, uvek su sreni? Psiholozi i fiziolozi kau da je to njihova zatita, jer u borbi za ivot
bie im vrlo teko da budu uvek u borbenom raspoloenju, kao to su uvek mravi i laki ljudi.
Oni se mogu boriti - ako je druga osoba slaba oni e je tui; ako je druga osoba jaka oni e
pobei. Mogu uraditi oba, a debela osoba ne moe uiniti ni jedno ni drugo - ona nastavlja da
se smei, nastavlja da bude dobra prema svakome. To je njena zatita, tako da drugi treba da
budu dobri prema njoj.
Lenji ljudi su uvek dobri. Nikada nisu poinili nikakvu ravu stvar, jer ak i da bi se
uinio greh ovek treba da bude malo aktivan. Lenju osobu ne moete nainiti Hitlerom,
nemogue. Lenju osobu ne moete nainiti Napoleonom ili Aleksandrom,
117
nemogue. Lenje
117
Misli se na Aleksandra Makedonskog.
443
osobe nisu poinile nikakav veliki greh; one to ne mogu. One jesu, na neki nain, dobre
osobe, jer i da bi se poinio greh, ili da se uini neto loe, one e morati da budu aktivne - to
nije za njih. Onda postoje aktivni ljudi, neuravnoteeni; oni su uvek u opticaju. Oni nisu
zabrinuti ni na koji nain dokle e dospeti; nisu zabrinuti kako da idu sa velikom brzinom. Ne
mare da li se kvase negde - to uopte nije pitanje. Ako se kreu sa nekom brzinom sve je u
redu. Ne pitajte ih: "Kuda idete?" Oni nikuda ne idu; oni jednostavno idu. Oni nemaju
odredite. Imaju samo energiju da budu aktivni. Ovi ljudi su opasni za svet, mnogo opasniji
od lenjih ljudi. Iz ove druge kategorije dolaze svi Adolfi Hitleri, Musoliniji, Napoleoni,
Aleksandri. Svi smutljivi trgovci dolaze iz druge kategorije, jer oni imaju energiju,
nesrazmernu energiju.
Onda postoji trea vrsta ljudi, koji se retko nalaze; negde Lao Ce samo sedi smireno -
ne lenjo, pasivno. Ni aktivno, ni lenjo - pasivno; pun je energije ali sedi tiho, smireno. Jeste li
posmatrali nekoga ko sedi smireno a pun je energije? Oseate polje oko njega, koje zrai
vatrom, ali smireno - ne inei nita, on samo jeste, postoji.
Joga postoji da bi se pronala ravnotea izmeu ove tri gune. Ako moete nai
ravnoteu izmeu njih, odjednom transcendirate. Ako je jedne gune vie od drugih, onda ona
postaje va problem. Ako ste vie lenji nego aktivni, onda e lenjost biti va problem; patiete
kroz nju. Ako je aktivnost vea nego lenjost, onda ete patiti od svoje aktivnosti. A treeg
nikada nema vie, uvek ima manje; ali ako je ak to teorijski mogue - onda je neko previe
dobar - to e takoe biti za njega patnja, to e takoe stvoriti neravnoteu. Ispravan ivot je
ivot ravnotee.
Buda ima osam principa za svoje sledbenike. Ispred svake discipline on stavlja re
sama. Ako kae: "budi svestan," on ne kae "smriti," on kae "samyak smriti." U engleskom
oni su uvek prevodili to "ispravno pamenje." Ako on kae "budi aktivan", uvek kae "budi
ispravno aktivan." Pod ispravnim on podrazumeva biti u ravnotei. Indijski izraz "samyak"
oznaava ravnoteu. ak i za samadhi, ak i za meditaciju, Buda kae "samyak samadhi."
ak i samadhija moe biti previe, a onda e on biti opasan.
Ravnotea treba da bude kljuni faktor. ta god da radite, uvek budite uravnoteeni
kao ovek koji hoda na zategnutoj ici, neprekidno balansirajui. To je ispravnost; faktor
ravnotee. ovek koji eli da dospe do najvieg venanja, najvie yoge, mora da bude u
snanoj ravnotei. U ravnotei vi transcendirate sve tri gune. Postajete gunanteet; idete izvan
sva ova tri atributa. Vie niste deo sveta; otili ste izvan, s one strane.
Tri gune - istrajnost, delovanje i inercija - imaju etiri stadijuma; konkretan,
neodreen, nagoveten, i nemanifestovan.
Ove tri gune imaju etiri stadijuma. Prvi Patanjali naziva "konkretnim, definisanim."
Vi to moete nazvati materijom, to je najkonkretnija stvar oko vas. Onda "neodreeno,
nedefinisano" - to moete nazvati umom; to je takoe tu, oseate to neprekidno, ali je jedan
neodreen faktor. Ne moete definisati ta je um. Vi znate to, vi ivite to, ali ga ne moete
definisati. Materija moe biti definisana, ali ne um. Onda "naznaeno" - naznaeno je ak
suptilnije od nedefinisanog; to je sopstvo. Moete ga samo naznaiti. Ne moete ak rei da je
neodreeno; rei da neto jeste nedefinisano, na suptilan nain, znai definisati to, jer to je
takoe definicija. Rei da je neto neodreeno... vi ste ga ve definisali na negativan nain;
rekli ste neto o tome. Dakle, onda postoji ovaj suptilni sloj egzistencije koji je sopstvo, koji
je naznaen. A onda izvan njega postoji opet najsuptilniji, koji je "nemanifestovan" -
nenaznaen - to je ne-sopstvo.
Dakle: materija, um, sopstvo, ne-sopstvo - to su etiri stadijuma sve tri gune.
Ako ste duboko u umalosti, vi ete biti slini materiji. Letargian ovek je gotovo
materija, vegetira; ne nalazite da je iv. Onda postoji drugi kvalitet; um. Ako je raas
prevelik, naime aktivnost, onda postajete previe od uma. Onda ste vrlo, vrlo aktivni - um je
neprekidno aktivan, opsednut aktivnou, neprekidno u potrazi za novim zanimanjima. Neko
je pitao Hilari Edmunda, koji je prvi stigao na vrh Everesta: "Zato? Zato je preuzeo takav
rizik?" On je odgovorio: "Zato to je vrh Everesta bio tu prisutan, ovek je morao krenuti na
444
njega." Ne niega... Zato ovek ide na Mesec? Jer je Mesec tu, prisutan je. Kako moete to
izbegnuti? Morate ii. Aktivan ovek neprekidno traga za zanimanjem. Ne moe ostati
neuposlen, to je njegov problem. Ako je nezaposlen to je pakao; kada je zaposlen zaboravlja
sebe.
Ako je previe tamasa, inercije, postajete kao materija. Ako je raasa previe
postajete um, um je aktivnost. Zbog toga um poludi. Onda ako je sattve previe vi postajete
sopstvo, postajete atma. Ali to je takoe neravnotea. Ako su sve tri (gune) uravnoteene
onda dolazi etvrto, ne-sopstvo, nemanje sopstva. To je vae stvarno bie, gde nema ak ni
oseanja "ja" postojim, otuda izraz "ne-sopstvo."
Postoje etiri stadijuma - tri neravnotee i etvrta ravnotea. Prvi je definisan, drugi je
nedefinisan, trei je naznaen, etvrti nije ak ni naznaen, nenaznaen; i etvrti je najrealniji.
Prvi izgleda najrealniji zato to vi ivite u prvom. Drugi izgleda da je vrlo blizu, jer vi ivite u
umu. Trei izgleda da je ak malo udaljen, ali vi moete razumeti. etvrti zgleda da je
neverovatan - ne-sopstvo? Brahman, Bog, kako god da ga imenujete, izgleda da je vrlo
udaljen, izgleda da je gotovo nepostojei; a to je najpostojanije.
Videlac, premda ista svest, vidi kroz izoblienost uma.
A to etvrto, ak iako ga dostignete... za vreme dok ste u telu moraete da koristite sve
slojeve svog bia. ak i Buda, kada vam govori, mora da govori kroz um. ak i Buda, kada
hoda... mora da hoda pomou tela. Ali sada, kada jednom znate da ste izvan uma, um nikada
ne moe da vas obmane; vi ga moete koristiti, a nikada vas on nee iskoristiti. U tome je
razlika. Ne da Buda ne koristi um, on ga koristi; on koristi um, dok um koristi vas. Ali sada,
jednom kada ste saznali da ste izvan uma, um nikada ne moe da vas obmane; moete koristiti
njega; a nikada neete biti iskorieni od njega. To je razlika. Buda koristi um; vi ste
korieni. On ivi u telu; i vi ivite - ali telo je gospodar, a vi ste rob. Dogaa se totalna
promena, totalna mutacija - ono to je gore ide dole, a ono to je dole ide gore.
Vieno postoji samo radi videoca.
Ovo je vrhunac yoge ili vedante: "Vieno postoji samo radi videoca." Kada videlac
iezne, onda i vieno iezava, jer je bilo tu samo za videoca da bude osloboen. Kada se
osloboenje dogodilo ono nije potrebno. Ovo e stvoriti mnogo problema, jer Buda... za nega
je vieno iezlo, ali za vas ono jo postoji. Ovde postoji cvet, a ako neko meu vama postane
prosvetljena osoba; za njega cvet iezava, ali za vas on jo ostaje. Dakle, kako je to mogue
da za jednog cvet iezava, a za vas jo ostaje?
To je upravo ovakva stvar: svi odlazite da spavate ove noi, svi sanjate; onda, se jedna
osoba probudi, njeno spavanje je prekinuto, njen san iezava - ali snovi svih drugih se
nastavljaju. Iezavanje sna kod nje ne pomae ni na koji nain da vai snovi budu ometani;
oni se nastavljaju sami od sebe. Zbog toga je prosvetljenje individualno. Jedna osoba postaje
probuena; sve druge nastavljaju u svom neznanju. Zbog toga ona moe pomoi drugima da
se probude. Ona moe stvoriti izume oko vas da vam pomognu da izaete iz vaeg spavanja,
ali dok ne izaete iz svog spavanja san e se nastaviti: "Vieno postoji samo za videoca."
Premda je vieno mrtvo za onoga ko je postigao osloboenje, ivo je za druge jer je
opte za sve.
U Indiji smo mi nainili samo jednu razliku izmeu sna i onoga ta vi zovete
realnou, a ovo je razlika: da su snovi privatna realnost, a ova realnost koju vi zovete svetom
jeste opti zajedniki san, to je sve.
Kada sanjate vi sanjate privatni svet. U noi vi ivite privatni ivot; ne moete pozvati
nikoga drugog da deli va privatni ivot. ak i va najblii prijatelj ili vaa ena, ili vaa
voljena daleko je udaljena. Kada sanjate vi sanjate sami. Ne moete povesti nikoga tamo; to je
privatni svet. ta je onda ovaj svet, jer u Indiji smo njega nazvali takoe slinim snu? Ovo je
445
opti, zajedniki san. Svi sanjamo zajedno jer nai umovi funkcioniu na isti nain. Idite na
reku. Uzmite prav tap sa sobom; vi znate da je tap prav. Spustite ga u vodu; odmah ete
videti da je postao iskrivljen, savijen. Izvadite ga van; vi znate da je prav. Opet ga spustite u
vodu; on je opet postao iskrivljen. Dakle, vi znate dobro da tap ostaje isti, ali funkcionisanje
vaeg uma i funkcionisanje svetlosnih zraka kroz vodu stvara taj fenomen, iluziju da je on
postao iskrivljen. Iako sada znate, jo uvek e on biti iskrivljen. Vae znanje nee pomoi. Vi
znate dobro, savreno dobro, on nije iskrivljen, ali izgleda iskrivljen - jer funkcionisanje oiju
i svetla je takvo da se stvara iluzija. Onda uzmite desetinu prijatelja sa sobom; i svi ete videti
da je iskrivljen. To je opta iluzija. Svet je opti zajedniki san.
Videlac i vieno dolaze zajedno, tako da prava priroda svakog moe biti ostvarena.
Uzrok ovog jedinstva je neznanje.
Nuno je da budete sjedinjeni sa ovim svetom, koji je slian snu, da budete sjedinjeni
sa telom, sa umom - koji vi niste. Kroz ovo jedinstvo vi ete biti pripremljeni za jo vee
jedinstvo. Kroz ovo jedinstvo, vi ete shvatiti da je ovo jedinstvo lano. Onog dana kada
shvatite da je ovo jedinstvo lano, konano osloboenje e se dogoditi.
Kada ste se razveli sa svetom, vi ste se venali s boanskim. Kada ste venani sa
svetom, vi ostajete razvedeni od Boga. Zbog toga svi mistici, kao Mira, aitanya, Kabir; a na
Zapadu Tereza, govore u terminima venanja, u terminima mlade i mladoenje. I svi oni
ekaju na njihovo konano sjedinjenje.
Koriena je alegorija. Psiholozima je to postalo sumnjivo, jer su mistici koristili
alegoriju ljubavi, braka, grljenja, ljubljenja. U Indiji ak je i seksualni odnos korien kao
alegorija; kada konano doe do venanja postoji najvii krescendo, totalni orgazam individue
sa celinom, talasa sa okeanom.
Zato su ovi ljudi koristili seksualne alegorije? Psiholozi smatraju da mora da je bilo
neke represije oko seksa. Oni nisu u pravu. Ne postoji potiskivanje oko seksa; ako je seks tako
fundamentalna pojava, kako bi religija to mogla izbei? Mora da se koristi. A seks je jedini
najdublji fenomen gde vi gubite sebe. Vi ne znate nita o drugom fenomenu gde sebe gubite
u celosti. A u Bogu ili u totalnom, ovek sebe gubi u celosti - postaje ne-sopstvo. U seksu
vam upravo dolazi malo, kratko sagledavanje toga. Dobro je koristiti alegoriju venanja, ili
braka; mlade i mladoenje.
Ostanete li venani sa svetom, ostajete razvedeni od boanskog. Proite kroz svetovna
iskustva - obogaeni, osloboeni - odjednom postaete svesni da je ovaj brak iluzoran, san.
Sada je za vas spreman pravi brak, mladenac vas oekuje.
446
Poglavlje 2
ODAKLE SMO DOLI I KAKO
2. juli 1975. u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Kako danas Buda uestvuje u svakodnevnom ivotu?
Za to ne postoji "kako." Kada ste budni nije potrebno "kako." Kada ste probueni vi
delujete spontano, ne sa planom u umu, jer sada um uopte ne postoji. Buda odgovara - iz
trenutka u trenutak. ta god da situacija zahteva, bez plana, bez ideje kako e delovati, bez
tehnike on jednostavno odgovara. Njegov odgovor je kao eho; vi odlazite u brda, pravite
buku, a brda odjekuju. Jeste li se ikada pitali kako brda odjekuju? Ona odgovaraju. Kada
svirate na sitaru, ima li sitar ikakvo pitanje "kako"? Moete imati tehnike i stvari u umu - ta
da svirate, ta da pevate - ali sitar? On jednostavno odgovara na vae prste.
Buda je prazan. Vi proete pored njega; on odgovara. Zapamtite re "odgovara;" to
nije reakcija. Kada reagujete vi imate ideju u umu - kako, zato. Kada reagujete, reagujete iz
strasti. Ako doete kod Bude, on ne reaguje ni iz kakve strasti, on ih nema. On nema
predrasude, nema miljenje, nema ideologiju. On odgovara. On odgovara na situaciju.
Jednog dana jedan ovek je doao i pitao: "Da li postoji Bog?" Buda je pogledao u
njega i rekao, "Ne". Istog dana popodne, drugi ovek je doao i pitao: "Da li postoji Bog?"
Buda je pogledao u njega i rekao "Da". Istog dana uvee, doao je trei ovek i postavio isto
pitanje, a Buda je ostao u tiini; nije odgovorio.
Da je imao miljenje u umu, odgovor bi bio dosledan, jer to ne bi bio odgovor na
situaciju, to bi se uvek raalo iz ideje u umu; bilo bi uvek saglasno, dosledno. Da je on bio
ateista, koji ne veruje u Boga, onda ta god da se pita ne bi bilo razlike. U stvari ovek
ideologije nikada ne gleda u vas, nikada ne gleda u situaciju. On ima fiksiranu ideju, jednu
fiksnu zamisao o realnosti. Da je bio ateista, Buda bi odgovorio "ne," na pitanja sve tri osobe.
Da je bio teista, svima bi rekao "da." U stvari osoba, iva situacija, postaje beznaajna kada
imate ideologiju, miljenje, predrasudu, obrazac, um; onda ne gledate u situaciju. Inae
odgovori e biti totalno razliiti. Postojae u dubini stabilna radnja - doslednost postojanja, ne
odgovora. Buda je isti i kada je rekao ne. Buda je isti i kada je rekao da. Buda je isti i kada
nije rekao nita ostajui tih, ali situacije su bile razliite.
Budin uenik Ananda je bio prisutan u sve tri situacije. Postao je zbunjen. Ove tri
osobe nisu znale nita o druga dva odgovora koja je Buda dao, ali Ananda je bio prisutan u
sve tri situacije. Kada se Buda uvee spremao da legne u krevet Ananda je rekao: "Jedno
pitanje. Zato ste odgovorili na isto pitanje na tri naina, neusaglaeno, kontradiktorno?"
Buda je rekao: "Nijedan odgovor nisam dao tebi - ne treba da brine. Moe postaviti
svoje pitanje i ja u ti odgovoriti. Ovi odgovori nisu dati tebi. Ko si ti da ulazi u to?"
Odgovor je dat prema datoj situaciji. Kada se situacija promeni, odgovor se menja. To je
odgovor.
Buda je rekao: "Prvi ovek koji je postavio pitanje bio je ateista. U stvari on nije neki
istraiva. Kada sam ga pogledao on je imao stav, (svoje miljenje) - on je ve to postigao,
stigao do toga. On je zakljuio; zakljuio je da ne postoji Bog. Doao je samo radi potvrde od
mene, tako da moe otii i priati ljudima: Buda veruje na isti nain kao to ja verujem; da
nema Boga, Morao sam mu rei ne. ovek koji je doao popodne bio je takoe sa
zakljukom. On je bio teista, vrsti, ortodoksni teista - on je verovao da Bog postoji. Doao je
447
takoe s istim umom, da bude potvren.
Trei ovek koji je doao bio je bez ikakvog stava, bez uma. Bio je tragalac. Nije
verovao ni u ta; on nije dospeo. On je bio na putu; bio je ist. Morao sam da ostanem tih s
njim. Dakle, ako ima isto pitanje, moe ga postaviti."
Odgovor e uvek biti razliit, a ipak u dubini e tei ista struja postojanja. Buda uvek
pogleda u oveka, u stanje. Stanje odluuje - ne Budin um; on nema nikakav um.
Stoga, vi se moete zapitati: "Kako Buda sudeluje totalno u svakodnevnom ivotu?"
Ako pokuate da sudelujete totalno to nee biti totalno; nikakav napor ne moe nikada biti
totalan. Nikakva tehnika ne moe nikada biti totalna, jer ete manipulisati. Vi ete biti
odvojeni od toga; vi ete pokuavati da budete totalni. Kako moete pokuati da budete
totalni? Morate se opustiti; samo onda nastaje totalnost. Kada ste u predanosti onda moete
biti totalni.
Totalnost nije disciplina. Svaka disciplina je delimina. Zbog toga ovek koji je
previe disciplinovan nikada nee dostii istinu, jer e uvek nositi breme - inie neto
neprekidno, grubo ili suptilno, na povrini ili u dubini, ali uvek e biti poinilac. Ne, Buda
nije poinilac. Zapravo, kada ste oputeni, kada nema drugog naina da budete - jedini
preostao nain je da sudelujete totalno. U tome nema "kako", ali pitanje nastaje u vaem umu,
jer ne znate ta je svest. To je ba kao kada slep ovek pita: "Kako se ljudi koji imaju oi
kreu bez tapa u svojim rukama da bi opipali svoj put?" Ako njima kaete da im ne treba
nikakav tap, da im ne treba opipavanje, nee moi da vam veruju. Oni e se smejati. Rei e:
"Vi se alite. Kako je to mogue? Hoete rei da ovek sa oima jednostavno hoda bez
pipanja?" Slep ovek ne moe poverovati u to. On nema iskustvo toga. On je uvek pipao i
pipao, ak se i onda stalno spoticao i padao. Nekako se snalazio. Buda se ne snalazi: on se
preputa i sve pristaje samo od sebe.
Drugo pitanje:
Molimo objasnite nam koji je tip tehnike meditacije posebno podesan za tamas, raas
i sattva osobu. Zato vi uvek dajete dinamike tehnike?
Dinamika tehnika je zaista vrlo retka pojava. Ona ne pripada nijednom tipu; ona
moe pomoi sve. Tamas osobu - letarginu, inertnu - ona izvodi iz njenog tamasa. To e
stvoriti toliko mnogo energije u osobi da e tamas biti rasturen; ako ne sav, onda deo njega.
Ako je ovek tamasa spreman to da uini, moe initi uda, jer oveku tamasa zaista ne
nedostaje energija. Energija postoji, ali ne u aktivnom stanju. Energija je tu vrsto uspavana.
Dinamika meditacija moe delovati kao alarm; moe promeniti inerciju u aktivnost; moe
nainiti da se energija kree; moe izvesti oveka tamasa izvan tamasa.
Drugi tip oveka je raas tip, koji je vrlo aktivan - zapravo previe aktivan, tako
aktivan da ne moe nai polja gde da izbaci svoju energiju, on je na mnogo naina sabijena
energija - dinamika tehnika e mu pomoi da je izbaci, da bude rastereen. Posle vrenja
dinamikih tehnika on se osea besteinski. A u ivotu njegova grozniava opsesija za
delovanjem e se usporiti. Deo njegove opsesivne zauzetosti e se rastvoriti.
Naravno on e imati vie koristi od oveka tamasa, jer ovek tamasa prvo mora da
bude uinjen aktivnim. On egzistira na nioj lestvici, ali kada jednom postane aktivan, onda
sve postaje mogue. Jednom kada on postane aktivan, postae drugi tip; on e sada biti raas.
I osobi sattve dinamika meditacija veoma pomae. Ona nije u inerciji; nije potrebno
da podie svoju energiju. Nije opsesivno aktivna; nije joj nuna nikakva katarza. Ona je
uravnoteena, istija od druga dva tipa osobe, laka od njih. Kako e onda njoj pomoi
dinamika meditacija? To e za nju postati slavlje. To e postati pevanje, ples, sudelovanje sa
celinom. Ona e imati najvie dobrobiti.
Ovo je paradoks ivota. Isus kae: "Onima kojima je dato vie, i onima koji nemaju,
ak i to to imaju bie oduzeto." Inertnom oveku treba vie, ali mu se ne moe dati vie jer
on nije sposoban da primi to. Dinamika meditacija, u najboljem sluaju, e ga izvesti iz
njegove inercije na drugu lestvicu, a to takoe pod uslovom sa kojim on sudeluje. ak i to je
njemu teko - da odlui da uestvuje, da vri toliko mnogo aktivnosti.
448
Ljudi tog tipa dolaze kod mene - s njihovih lica moete videti da su vrsto uspavani, u
dubokom dremeu - i oni kau: "Nama ne trebaju ove aktivne metode. Dajte nam neto
smireno." Oni govore o tiini - oni ele neku metodu koju mogu raditi leei na krevetu, ili u
najboljem sluaju mogu sesti s velikim naporom. Ni to nije sigurno da e oni uraditi, inae
aktivna meditacija izgleda da je za njih previe aktivna. Ako uopte uestvuju bie im
pomognuto; naravno ne toliko kao drugom tipu, jer drugi tip ve postoji na drugoj lestvici. On
ve ima neto u tome; njemu se moe vie pomoi. On e biti oputen pomou metode,
neoptereen, besteinski. Polako e poeti da se kree prema prvoj, najvioj lestvici.
oveku sattve, istoe, nevinosti, najvie e biti od pomoi. On ima mnogo; njemu se
moe pomoi. Zakon prirode je gotovo kao zakon banke: ako nemate novac one vam nee
dati. Ako vam treba novac, nainie hiljadu i jedan uslov; ako vam ne treba novac oni e vas
traiti. Ako imate dovoljno svog vlastitog, uvek e biti spremni da vam daju onoliko koliko
elite. Zakon prirode ja tano takav: on vam daje vie kada vam ne treba, a daje vam manje
kada vam treba; uzima vam ako nemate nita, a daje vam na hiljadu i jedan nain ako imate
neto.
Na povrini to izgleda kao da je paradoksalno - siromanom oveku treba dati vie.
Pod "siromanim" ja smatram tamas oveka. Bogatom oveku, oveku sattve, ne treba uopte
dati. Meutim ne, kada imate odreeno bogatstvo vi postajete magnetska sila da privuete
vie bogatstva prema sebi. Siromaan ovek odbija; ne dozvoljava bogatstvu da doe do
njega. Duboko dole, siromaan ovek je siromaan, jer on ne privlai. On nema magnetizam
da privue bogatstvo prema sebi; otuda je on siromaan. Niko ga nije uinio siromanim. On
je siromaan zato to ne privlai; nema magnetizam da privlai. Ovo su jednostavni
ekonomski zakoni, da, ako imate nekoliko rupija, ti rupiji e privui druge rupije da padnu u
va dep. Ako je va dep prazan, onda e ak i dep ieznuti, jer neki drugi dep koji ima
vie e privui va dep. Vi ete izgubiti sam dep. to ste bogatiji, bogatiji postajete; stoga je
osnovna potreba da imate neto u sebi.
ovek tamasa nema nita. On je samo grumen zemlje; on vegetira. ovek raasa nije
grumen zemlje, on je brzopokretna energija. Mnogo je mogue sa brzopokretnom energijom.
U stvari, bez kretanja energije nita nije mogue, onda njegova energija postaje ludost - to ide
do krajnosti. Zbog previe aktivnosti on gubi mnogo. Zbog previe aktivnosti on ne zna ta da
ini, a ta da ne ini. Nastavlja da ini; nastavlja da ini kontradiktorne stvari: s jednom
rukom e uraditi neto, s drugom rukom e to opovrgnuti, ponititi. On je gotovo lud.
Morate zapamtiti da prvi tip, tamas, nikada ne poludi. Zbog toga na Istoku ludost nije
tako rasprostranjena. Nije potrebno toliko mnogo psihoanalitiara, ne treba tako mnogo
ludnica, ne. Na Istoku ljudi ive kao grudve zemlje. Kako mogu da polude? U tamasu ludost
nije mogua; ne inite nita da biste poludeli. Na Zapadu je ludost gotovo postala normalna;
samo je razlika u stepenu razlike izmeu normalnih nenormalnih ljudi. Ljudi koji su u ludnici
i ljudi koji su izvan, u istom su svetu - samo je razlika u stepenu. I svako je granini sluaj;
samo mali pritisak, i vi ste unutra. Bilo ta moe da krene pogreno - a postoji hiljadu i jedna
stvar u vaem ivotu. Bilo ta moe da krene loe i vi ste unutra. Zapad je raas - previe
aktivnosti. Brzina je simbol: nastavljate da se kreete i kreete. A ne postoji drutvo koje je od
sattva ljudi; do sada to nije bilo mogue.
Indija tvrdi, Istok tvrdi, da postoje sattva ljudi. Oni to nisu; oni su jednostavno tamas.
Retko se dogodi, ponekad Buda, ili Krina se dogodi, to nije pokazatelj, nije poenta. Oni su
izuzeci; oni jednostavno dokazuju pravilo. Istok je tamas - vrlo, vrlo sporo se kree, takorei
uopte se ne kree.
Imao sam obiaj da idem u moje selo. Posle mnogo godina ja bih otiao i sve je
gotovo bilo isto. Susreo bih istog vratara na stanici, jer samo vratar je tamo. On postaje stariji,
ali isti je ovek. Sreo bih istog tangawala, jer samo nekoliko tangi ima tamo; a jedan uvek
tvrdi da sam ja njegov putnik. On je najjai ovek, tako da se s njim niko ne moe boriti;
stoga me on zgrabi i prisiljava da idem njegovom tangom. A onda iste stvari se otkrivaju, kao
da idem kroz seanje, ne u stvarnom svetu. Sreo bih istog oveka na putu. Ponekad bi neko
umro, i to je velika novost. Inae, taj svet se kree u krugu: isti ovek koji dolazi da donese
povre, isti ovek koji dolazi da donese mleko - sve. Gotovo nepokretno.
449
Na Zapadu nita nije nepokretno, sve je novo. Vratite se natrag i sve se promenilo;
majka vam se moda razvela; va otac, moda je pobegao s nekom drugom enom; vraanjem
kui vie nema kue - porodica uopte ne postoji. itao sam neke podatke o amerikom stilu
ivota. Skoro svaka osoba promeni svoj posao za tri godine, a svoj grad takoe u tri godine.
Sve se menja. Ljudi su u urbi. Ljudi jure sve bre i bre, i niko ne brine: "Kuda sve ide?"
A sattva drutvo ne postoji. Samo se kod nekoliko individua ponekad desi da budu
tako uravnoteene da su tamas i raas u istoj razmeri. Imaju dovoljno energije da se kreu, i
imaju dovoljan oseaj i da se odmore. Oni stvaraju ritam u svom ivotu; danju se kreu, rade
stvari; a nou se odmaraju.
Na Istoku se i danju odmaraju. Na Zapadu takoe rade i nou u svojim glavama, u
snovima. Svi zapadnjaki snovi su postali none more. Na Istoku moete naii na plemena
koja ne znaju ta je san. Zaista, to se deava. Naiao sam na nekoliko starosedelakih plemena
u Indiji, ako govorite o njihovim snovima, oni se pitaju: "ta vam je to, ta pod tim
podrazumevate?" Retko se to deava, a kada se dogodi to je velika novost u gradu da je neko
imao san. Zato to se ljudi odmaraju. Na Zapadu je spavanje postalo nemogue, jer snovi su
tako brojni i silno brzi, sve treperi. Nita ne izgleda da je u ravnotei. Na Istoku, sve je mrtvo.
Sattva je mogua kada su oboje, i raas i tamas u ravnotei. Kada znate kada da
radite, i kada znate kada da se odmarate, kada znate kako da drite posao na poslu, i da ga ne
donosite kui; kada znate kako da doete kui, a da ne nosite svoje fascikle sa sobom - onda
se sattva deava. Sattva je ravnotea; sattva je ekvilibrium.
Za oveka sattve dinamike tehnike e biti od ogromne koristi, jer e one uneti u
njegov ivot ne samo tiinu, nego i blaenstvo. On je ve smiren, jer ravnotea daje smirenost,
tiinu. Meutim, tiina je negativan fenomen - dok ona ne postane plesanje, pevanje, uivanje,
nije mnogo vana. Dobra je dotle dok traje, dobro je biti tih, ali ne budite zadovoljni s tim, jer
jo mnogo vas oekuje.
Da se bude tih jeste ba kao ovek koga su pregledali lekari, i nita pogreno nije
naeno u njemu. Ali to nije zdravlje. Vi moda neete biti bolesni, ali to nije potrebno da bi se
bio zdrav. Zdravlje ima drugaiju aromu, vitalnost. Nemanje bolesti - certifikat za nemanje
bolesti nije zdravlje. Zdravlje je pozitivan fenomen. Vi iskrite s njim; vi zraite s njim. Nema
niega slino certifikatu da vi nemate bolesti. Samo zdravlje nije odsustvo bolesti, to je samo
po sebi prisustvo.
ovek tiine, sattva ovek, ve jeste smiren, tih; on ivi vrlo tih ivot. Spokojan, ali u
njemu nema smeha. Tih je ali ne zrai. Tiina, ali tamna; svetlost nije prodrla u nju. Sattva
ovek moe da postane apsolutno smiren, ali u tiini nada, anahata, boanska pesma nije
prodrla. Dinamika meditacija e pomoi njemu da plee, da unese ples u svoje srce, da
donese pevanje svakoj eliji svog bia.
Naravno, sattva oveku e se mnogo pomoi, imae najvee koristi, ali nita ne moe
da se uini; takva je priroda zakona. Ako imate, vie e vam se dati; ako nemate, ak i to to
imate e vam se uzeti.
Tree pitanje:
Rekli ste da je prosvetljenje individualno, ali da li individualnost ostaje posle
prosvetljenja?
Ne. Individualnost ne ostaje posle prosvetljenja, ali prosvetljenje je individualno. To
se mora razumeti. Reka se uliva u okean. Kada se ulila u okean, reka je iezla - nije preostala
individualnost reke, ali samo se individualna reka uliva u okean. Vi se ulijete u okean
prosvetljenja, kao jedan pojedinac, ne moete povesti svoju enu sa sobom ili svog prijatelja,
ne postoji nain za to. Vi idete sami; nikoga ne moete uzeti sa sobom.
Kako ikoga moete uzeti? Kada meditirate vi meditirate sami. Onog trenutka kada
zatvorite oi i postanete smireni, svi ieznu - ena, prijatelj, deca. Najblii takoe vie nisu
blizu; najblii su sada najdalji. U vaoj dubokoj tiini, unutranjoj sabranosti, samo vi
postojite. Ova osamljenost e se uliti u okean.
Dakle, prosvetljenje je individualno. Naravno, posle prosvetljenja individualnost
450
iezava; nema individualnosti. Stoga zapamtite ovo: ne moete u to ui kolektivno i
masovno; ne moete ui kao neka organizacija; ne moete ui kao sekta. Ne moete rei:
"Doite svi hriani," ili "Doite svi hindusi. Ja idem do prosvetljenja i poveu sve hinduse
sa mnom." Niko ne moe povesti nikoga drugog. To je apsolutno samostalno. U tome je
lepota toga, istota toga. U vaoj apsolutnoj samostalnosti vi se ulivate u okeansku nirvanu.
Ba pre jednog trenutka vi ste bili reka; upravo pre jednog trenutka vi ste bili individua - sam
vrhunac individualnosti, Buda - a upravo trenutak docnije nita ne postoji. Vie niste reka,
postali ste okean. Sada ne moete ak ni rei: "Ja jesam." Okean jeste, vi ste iezli.
Moete rei to na dva naina: da je reka iezla - jedan nain, budistiki nain; ili
moete rei reka je postala okean - drugi nain, nain vedante. Inae oba su ista. Reka je
postala okean, ili reka je iezla; samo okean jeste. To su samo naini kazivanja iste stvari.
etvrto pitanje:
Odakle smo doli i kako smo postali?
Niotkuda. A ova re "nigde," ili "nikuda" moe da se podeli na dve rei; onda ona
postaje: nowhere = now + here = sada + ovde, ili odavde. Ovo su dva mogua odgovora. Oba
su istinita, jer oba znae isto. Vi ste doli od "nikuda" ili ste doli "sada odavde."
Kada pitate "odakle" eleli biste da znate o poetku. Nema nikakvog poetka. Uvek
ste bili, postojali; uvek ete biti. Egzistencija je bespoetna, beskrajna. Ona nigde ne
zapoinje. To nije mogue, jer ako egzistencija poinje negde nekog dana, dana - kao to
hriani kau da je poela etiri hiljada godina pre Isusa - to znai da je vreme postojalo pre
egzistencije. To bi bilo besmisleno, jer vreme je deo same egzistencije.
Naunici kau, u stvari, vreme-prostor je cela egzistencija. Stoga vreme ne moe
zapoeti, jer drugo vreme e biti potrebno. Onda ete pitati: "Kada je vreme zapoelo?" Pre
etiri hiljada godina? U ponedeljak, u est sati ujutru? Onda je bilo vremena i ranije; inae
kako biste saznali da je to ponedeljak, i kako ste saznali da je prola nedelja, i kako ste saznali
da je bilo est sati ujutru? Ne, vreme ne moe zapoeti jer je potrebno drugo vreme. A ako
kaete: "U redu, mi kaemo da je drugo vreme u redu," onda ni to drugo vreme ne moe
zapoeti. Onda e i za to drugo vreme e biti potrebno neko prethodno vreme. Vi upadate u
beskonano vraanje. Upadate u apsurdnost koja ne vodi nigde.
Poetka nema. A ako poetka nema, ne moe biti nikakvog kraja, jer stvar koja nikada
ne zapoinje, ne moe se zavriti. Kako e se zavriti?
Stoga ste vi doli od nikuda. To je jedan odgovor: da niste morali da dolazite, bili ste
ovde. Iz ovoga dolazi drugo i mnogo znaajnije mesto: promenite "niotkuda" u "sada-ovde".
uo sam priu. Bio je jedan ateista, on je bio advokat i vrlo logian ovek. Da bi
objavio svoju veru napisao je na zidu krupnim slovima, tako da bi svako ko doe znao -
napisao je velikim slovima: BOG JESTE NIGDE. Onda je on postao otac; rodilo mu se dete.
Dete je zapoelo da ui rei, pa mu je bilo teko da izgovori veliku re "nigde." Stoga je dete
poelo da ita BOG JE(ste), a nije moglo da proita NIGDE; bila je to prevelika re. Stoga je
ono podelilo na dva dela. Ono je italo, BOG JE OVDE SADA. uo sam da kada je otac to
uo bio je preobraen. Odjednom se neto istopilo u njemu; dete je donelo poruku.
Stoga razloite re u dva dela; postanite dete. Kada ja kaem "nigde," pokuajte da
ujete "sada-ovde (now-here)." Bilo da dolazite od "nikuda" ili ste roeni svakog trenutka
sada i ovde. Iz trenutka u trenutak je raanje. Iz trenutka u trenutak vi umirete i iezavate, a
iz trenutka u trenutak ponovo se raate. Vi ste proces, ne stvar; stvar se raa - zavrena je,
onda ona umire. Vi niste stvar. Vi niste statini. Vi ste proces, poput reke, teete. Svakog
trenutka bivate obnovljeni; svakog trenutka vi uskrsavate. Svakog trenutka umirete, i svakog
trenutka se raate.
Ako postanete svesni sadanjeg trenutka postaete svesni ove pojave takoe: da se
svakog trenutka kreete u crnoj rupi, iezavate, i opet iz toga nanovo izlazite. Svakog
trenutka se ovo dogaa, ali vi niste budni. Zato to proputate. Da biste videli taj interval,
potrebna je vrlo jaka budnost.
A onda neete postaviti drugi deo pitanja: "...kako smo mi postali?" Vi uvek postajete.
451
Postajanje je vae bie. Vi uvek rastete, uvek i uvek, i tome nema kraja. Ne mislite da e doi
vreme kada ete postati savreni, i nee biti rasta - jer e to biti smrt. Ni u jedno vreme ne
dolazi takav trenutak. ovek nastavlja da transcendira - od jednog savrenstva do drugog
savrenstva.
Odete li na Himalaje, videete vrh i nita vie. Odete li onda na vrh, odjednom drugi
vrh ulazi u va vidokrug. Onda odete do drugih vrhova, i opet mnogo drugih vrhova dolaze u
va vidokrug. to vie rastete, vie imate mogunosti da rastete. to vie postajete, vie vrata
se otvaraju za vae postajanje - novi vidici, nove avenije, nove dimenzije.
ivot je pojava koja se odvija, continuum. Nikada ne dolazite do take gde moete
rei: "Sada sam ja postao." A ako pitate za takav trenutak, vi pitate za samoubistvo. Ne pitajte
to. Ostanite sa procesom. Ako moete ostati s procesom to je lepo; da se stalno opet raate, da
budete stalno podmlaeni. Ako traite da budete savreni - kao mrtva stena - onda nije
potrebno nikakvo postajanje. Vi traite smrt; vi niste ljubav za ivotom; niste iveli ni
upoznali ivot.
ivite ivot, prihvatite ivot, budite budni za prolazni trenutak, i sve misterije e vam
biti otkrivene pomou vaeg vlastitog prisustva svesnosti. Ne postoji drugi nain.
Vi dolazite niotkuda, i ne idete nikuda. Vi ste uvek u sreditu; vi ste uvek na stazi.
Zapravo, eleo bih rei da ste uvek na stazi, jer staza ne postoji odvojeno od vas. Kada kaem
da rastete, nemojte me pogreno shvatiti - moete misliti da ste odvojeni i da rastete. Ne, vi
ste rast; vi ste postajanje. Nita drugo ne postoji.
Onda iznenada u celom procesu postajanja, u celom vrtlogu postajanja, nalazite u sebi
prazninu, ono to je bez sadraja, - sunyata. A taj prostor je divan. Taj prostor je ono to mi
nazivamo blagoslovom.
Peto pitanje:
Vi ste me nainili potpuno zbunjenim i ravnodunim. Ja sam kao mahnit. U ovom
trenutku ak ne oseam ni poverenje. Kaite mi sada ta treba da radim? Gde treba da idem?
Ovo dolazi od Svabhave. Moda ste naili i na njegovu ludost. Dakle on sam je postao
svestan toga - ovo je lep trenutak. Ako moete biti zbunjeni, to pokazuje da ste inteligentni.
Samo budala ne moe biti zbunjena; samo glup ovek ne moe biti zbunjen. Samo
inteligentan ovek moe biti zbunjen, stoga ne gledajte u smetenost. Morate imati neto
inteligencije, otuda ovo pitanje. Dakle inteligencija dolazi sama od sebe, dolazi od starosnog
doba. Zabuna je uvek bila tu, ali vi niste bili budni, stoga je niste mogli videti. Sada ste budni
i moete videti. To je ba ovako: vi ivite u mranoj sobi. Ima paukovih mrea, mievi jure
okolo, u uglovima se prljavtina umnoava, i odjednom ja uem u vau sobu s lampom. Vi mi
kaete: "Ugasite lampu, jer inite moju sobu neurednom. Nikada nije bila takva; sve je bilo
tako lepo u tami."
Kako vas ja mogu uiniti pometenim? Ja sam ovde da razreim sve vae pometnje.
Meutim u samom procesu rastvaranja, prvi korak e biti da ete vi morati da postanete
svesni svoje pometenosti. Ako vaa soba treba da se poisti, onda je prvi korak da se vidi soba
kakva jeste; inae kako ete je oistiti? Ako verujete da je ona ista - a u tami nikada niste
znali za gomile neistoe koje su se sakupile u njoj i kakva uda ine pauci u vaoj sobi i
koliko korpiona i zmija su nainili svoje stanite u njoj - ako ostanete vrsto uspavani u tami,
onda nema problema. Problem postoji samo za ljude ija inteligencija raste.
Dakle kad god doete kod mene, prva stvar, prvi utisak ako me razumete bie
zbunjenost. To je dobar znak. Vi ste na pravom putu, nastavite da idete. Ne budite zabrinuti.
Ako ima zbunjenosti, onda je mogua jasnoa. Ako ne moete videti zbunjenost, onda nema
mogunosti za jasnou. Samo posmatrajte to: ko kae da ste zbunjeni. Zbunjen um ne moe
ak ni rei: "Ja sam zbunjen." Mora da ste postali malo posmatra sa strane - vidite zbunjenost
oko sebe kao dim. Ko je taj koji je postao svestan da postoji zbunjenost? Sva nada lei u ovoj
pojavi: tom delu vas - vrlo malom delu naravno, ali i to je mnogo u poetku - treba da se
oseate sreni da deo vas moe posmatrati i gledati u celu zabunu. Sada pustite da ovaj deo
izraste vie. Ne bojte se zbunjenosti; inae ete pokuati da prisilite ovaj deo da se ponovo
452
uspava, tako da biste mogli da se opet oseate sigurno.
Ja poznajem Svabhava od samog njegovog poetka. On nije bio zbunjen, to je istina -
jer je bio savreno glup. Bio je zadrt i tvrdoglav. Znao je gotovo sve, bez iskustva. Sada, po
prvi put deo njegovog bia je postao inteligentan, budan, svestan, a deo je bio uglavljen
okolo; postojala je oevidna zbunjenost.
Ovo je lepo. Sada su tu dve mogunosti: ili sluate ovaj deo koji kae da je ovo
zbunjenost, i uveavate ga - on postaje stub svetla i u tom svetlu sva zbunjenost e se
rastopiti; ili postajete uplaeni i uasnuti - poinjete da beite od ovog dela koji je postao
svestan; poinjete da ga povlaite opet natrag u tamu. Onda ete opet biti znalac; tvrdoglav,
obrazovan, sve je isto, izglaano - nema pometnje. Samo osoba koja ne zna mnogo, samo
osoba koja nije svesna, moe ostati bez zbunjenosti.
Zaista svesna osoba e oseati, oklevati - na svakom koraku koji preduzme kolebae
se - jer sve izvesnosti se gube. Lao Ce je rekao: "Mudar ovek hoda tako oprezno, kao da se
boji smrti na svakom koraku." Mudar ovek postaje svestan zbunjenosti; to je prvi korak.
A onda postoji drugi korak: kada je mudar ovek postao tako mudar da je sva energija
postala svetlost. Dakle, sada iste energije koja je stvarala zbunjenost i kretanje u pometnji vie
nema; ona je apsorbovana. Sva zbunjenost iezava; odjednom je jutro. A kada je tame
previe - zapamtite jutro je blizu. Ali vi moete pobei, nestati.
"Vi ste me uinili potpuno zbunjenim..." Savreno istinito, to je ono ta sam uinio.
Treba da mi budete zahvalni na tome.
"...i ravnodunim." Da, to je takoe istina... jer, ja znam Svabhava. On je raas tip -
previe aktivnosti. Kada je doao prvi put da me vidi, bio je pun energije, previe energije -
raas tip. Sada, meditacija, razumevanje, dovodi njegovu aktivnost na najnii nivo, do
uravnoteenog stanja. ovek raasa e uvek oseati, kada postaje uravnoteen, da postaje
letargian. To je njegov stav. Uvek e oseati "gde je ta energija nestala"; postao je
ravnoduan. ta mu se dogodilo? Doao je ovde da postane veliki ratnik, da pobedi ceo svet; a
ja, sve to sam uradio bilo je da ga vratim natrag od prevelike aktivnosti, od prevelike
besmislice. Na zapadu vi imate izreku da je prazan um avolova radionica. To su stvorili
raas ljudi. To nije istina, jer prazan um je Boja radionica. avo ne moe delovati tamo, jer
u prazan um avo uopte ne moe ui. avo moe ui smo u aktivan um. Stoga zapamtite
ovo: raas um je avolova radionica. Previe aktivnosti, onda na vaoj aktivnosti avo moe
da pie.
Videli ste dva svetska rata. Oni su doi od raas ljudi. U Evropi, Nemaka pripada
raas tipu - previe aktivnosti. Na Istoku, Japan pripada raas ljudima - previe aktivnosti.
Ove dve zemlje su postale izvor svih besmislica drugog svetskog rata. Previe aktivnosti.
Samo zamislite da je Nemaka pripadala tamas ljudima, letarginim - ta bi Adolf Hitler
mogao da uradi? Kaete im da se okrenu na desno, a oni stoje. Kaete im da se okrenu jedan
za drugim, oni stoje. U stvari oni e sesti dole u to vreme i uspavae se. Adolf Hitler bi
izgledao glupavo meu tamas ljudima. On bi izgledao potpuno luckasto u sattvikom drutvu
- mahnit. Ljudi bi ga u sattvikom drutvu uhvatili i leili. U tamas drutvu on bi izgledao
glupo, dosadno. Hmm?... ljudi se odmaraju a vi se nepotrebno kreete sa zastavama i
sloganima, niko vas ne sledi - sami ste. Meutim, u Nemakoj je on postao voa, Firer,
najvei nemaki voa ikada znan, jer ljudi su bili raas.
Svabhav je bio raas tip, tip kshatriye, spreman na borbu, uvek na ivici da bude ljut;
sada je usporio. Jurili smo 100 milja na sat, a ja sam ga sveo na deset milja na sat, i naravno
on se osea obamrlo, ravnoduno. To nije letargija, ve svoenje vae opsesije za aktivnou
na normalno stanje, jer samo odatle sattva postaje mogua; inae ona nee biti mogua. Treba
da zadobijete ravnoteu izmeu tamasa i raasa, izmeu letargije i kretanja. Treba da znate
kako da se odmarate i kako da delujete.
Uvek je lako potpuno se odmarati, takoe je lako potpuno biti aktivan. Ali znati ova
dva suprotna polariteta i kretati se u njima, teko je uspostaviti meru, ritam - a taj ritam je
sattva.
"Vi ste me nainili potpuno zbunjenim i ravnodunim." Istina. "Ja sam kao mahnit."
Savreno je istinito. Vi ste to uvek bili. Sada znate to - a to je definicija oveka koji nije lud.
453
Lud ovek nikada ne zna da je lud. Idite u ludnicu, istraite. Nijedan ludak nee rei:
"Ja sam lud." Svaki ludak veruje da je izuzev njega ceo svet lud - to je definicija ludosti.
Nikada ne moete naii na ludaka koji e rei: "Ja sam lud." Ako ima toliko mudrosti da kae
da je lud, on je ve mudar ovek; vie nije lud. Ludost se nikada ne prihvata. Ludi ljudi su
vrlo, vrlo uporni, opiru se. Opiru se ak i da odu kod doktora, oni kau: "Zato? Zbog ega?
Jesam li ja lud? Nema potrebe - ja sam savreno u redu. Vi moete ii."
Mula Nasrudin je otiao kod psihijatra i rekao: "Sada neto mora da se uradi - stvari su
mi otile van kontrole. Moja ena je potpuno poludela, ona misli da je postala friider."
Psihijatar se zainteresovao, jer nikada nije naiao na takav sluaj. Rekao je: "To je
ozbiljno. Kaite mi vie o tome."
On je rekao: "Eh, nema ta tome da se doda. Ona je postala friider; veruje da je
friider."
Psihijatar je rekao: "Ali, ako je to samo verovanje, u tome nema niega loeg. To je
bezazleno. Pustite je neka veruje. Ona ne stvara neki drugi problem?"
Nasrudin je rekao: "Problem? Ne mogu spavati uopte jer nou ona spava sa
otvorenim ustima - zbog svetla iz friidera ne mogu spavati!"
Dakle, ko je lud? Ludi ljudi nikada ne misle da su ludi.
Svabhava, blagoslov je to to moe misliti: "Ja sam lud." Razuman je taj deo u tebi
koji to shvata. Svako je lud. to pre shvatite to, bolje je.
U ovom trenutku ak ne oseam ni poverenje. Dobro. Jer kada postanete zaista budni,
postaje teko da oseate poverenje. Ima mnogo stupnjeva. Na jednom stupnju ljudi oseaju
sumnju. Onda oni suzbijaju sumnju, jer poverenje izgleda vrlo obeavajue: "Predajte se, i
postii ete sve." Ja nastavljam da vam obeavam: "Prepustite se i vae prosvetljenje je
izvesno." Vera izgleda da je vrlo obeavajua. Vaa udnja je podstaknuta - vi kaete: "U
redu. Onda emo verovati i predaemo se." Ali to nije poverenje, to je udnja - duboko ispod
vi skrivate sumnju. Nastavljate da sumnjate - sa strane. Ako ostanete budni u tom poverenju,
to je u redu, ali nemojte imati previe poverenja, jer, ko zna, ovaj ovek moe biti u pozadini
neega, ili da vara, obmanjuje. Stoga imajte poverenje, ali verujte bez mnogo entuzijazma. A
duboko dole je sumnja.
Kada meditirate, kada zadobijete malo vie razumevanja, kada me sluate neprekidno i
nastavljate da udarate s tako mnogo taaka gledita, s tako mnogo strana - ja stvaram mnoge
rupe u vaem biu. Nastavljam da udaram, slamajui vas. Moram slomiti celu vau
konstrukciju. Moram da vas razorim, samo onda moete biti izleeni. Ne postoji drugi nain.
Moram kompletno da vas sruim; samo onda je mogua nova konstrukcija.
Nastavljam da unitavam; onda se javlja razumevanje - bljeskovi razumevanja. U
ovim bljeskovima ete videti da ak i ne verujete; sumnja je tu skrivena. Prvo, vi sumnjate.
Drugo, verujete sa duboko skrivenom sumnjom. Tree, vi postajete svesni skrivene sumnje i
poverenja - a kako moete oboje, i verovati i sumnjati? Oklevate, oseate zbunjenost.
Iz ove take se otvaraju dve mogunosti: ili padnete natrag u sumnju; to je prvi
stadijum, poto ste doli kod mene, ili rastete u poverenju i otpadaju sve sumnje. Ovo je vrlo,
vrlo nestabilno stanje. Ono se moe uvrstiti na dva naina: bilo na nioj lestvici gde ste opet
puni sumnje - ak i lano verovanje je iezlo; ili izrastate u verovanju i poverenje postaje
kristalizacija - potisnuti deo sumnje je iezao. Dakle ovo stanje je vrlo, vrlo ranjivo i ovek
treba da se kree vrlo oprezno i budno.
"Kaite mi sada ta treba da inim? Gde treba da idem?" Nigde ne treba da idete kada
ste doli kod mene. Moete ii bilo gde, ali ete morati da se vratite. Opasno je da se doe kod
mene: onda moete otii bilo gde, ali ja u vas svuda uloviti. Nema vie nigde da se ode.
Nita ne treba da se uradi. Samo budite budni za celu situaciju, jer ako zaponete da
inite neto, ako prieljkujete da uinite neto, pokvariete sve. Pustite da bude kako jeste.
Zbunjenost je tu, mahnitost je tu, poverenje je nestalo; samo ekajte i posmatrajte, sedite na
obali i pustite reku da se staloi sama od sebe. Ona se staloi sama od sebe; ne treba da inite
nita. Uradili ste dovoljno - sada se odmarajte. Samo posmatrajte i vidite kako se reka taloi
sama od sebe. Ona je postala pomeana; ima blata i suvog lia koje plovi po povrini - ne
skaite u nju! Vi prieljkujete da skoite u nju, da uradite neto, tako da voda bude ista - ta
454
god da uinite nainiete je vie prljavom. Oduprite se tom iskuenju. Ostanite na obali, ne
ulazite u vodu, samo budite posmatra. Ako moete posmatrati ne inei nita... A to je
najvee iskuenje uma - um kae: "Uradi neto; inae kako e se stvari promeniti?" Um
govori da uvek samo s naporom, s injenjem, neto moe da se promeni. To izgleda
logino, privlano, ubedljivo - a to je apsolutno pogreno. Ne moete uraditi nita. Vi ste
problem. A to vie inite, vie oseate da jeste; "ja" postaje ojaano; ego postaje jak. Ne
radite, ne delujte, samo posmatrajte. Posmatranjem ego iezava. Delovanjem ego se
ojaava. Budite svedok.
Prihvatite to - ne borite se uopte s tim. ta je pogreno ako je tu zbunjenost? Kada je
oblano vee, oblaci na nebu - ta je nepravilno u tome? Uivajte u tome. Previe sunca
takoe nije dobro; ponekad su oblaci potrebni. ta je neispravno u tome? Jutro je tmurno i vi
se oseate pometeno. ta je pogreno u tome? Uivajte u magli takoe. Kakav god da je
sluaj, posmatrajte. ekajte i uivajte. Prihvatite. Ako moete prihvatiti to, samo prihvatanje
menja, samo prihvatanje preobraava.
Ubrzo ete videti kako sedite tamo, reka je iezla - ne samo blato, nego cela reka -
izmaglice vie nema tu, oblaci su iezli, a otvoreno nebo, iroki prostor je dostupan.
Inae strpljenje e biti potrebno. Stoga ako insistirate: "Kaite mi sada ta da radim,"
ja u rei: "Radite na strpljenju." Ako insistirate: "Gde treba da idem?" Ja u vam rei:
"Doite blie meni."
esto pitanje:
Moete li govoriti o navici brahmina da se nekoliko puta kupaju svaki dan i menjaju
odeu? Da li se to preporuuje sannyasinima danas?
Brahmini su postali neurotini. Oni pate od prinude, opsesije, neuroze. Dobro je biti
ist. Ali ludost je neprekidno se istiti. A um se moe kretati do krajnosti. Ili moete biti
prljavi, onda se ne kupate... poznavao sam jednu italijanku sannyasina, boravila je sa mnom u
kampu. Bio sam zaprepaen, ona se nikada nije kupala. Onda sam ja istraivao i ona je rekla:
"Jednom godinje se kupam." Pitala je zaueno: "Zar to nije dovoljno? Jednom godinje?"
A onda ima brahmina koji ne rade nita - samo se kupaju.
Ja poznajem osobu, to je blizak roak; on ima neku opsednutost. Ostao je neenja
celog svog ivota - vrlo dobar ovek u svemu izuzev jednom, a to je takoe nevino, ne teti
nikome, ali je potpuno nakodio sebi. On je siromaan, jer nikada nije mnogo zaraivao.
iveo je sa onim to bi mu ostavio otac; morao je da ivi vrlo, vrlo jadno, jer nije imao
dovoljno; a to je moralo trajati celog njegovog ivota. Nije imao vremena da zarauje, zbog te
opsesije - a opsesija je bila savrena istoa. Celog dana je istio svoju kuu. Nije imalo ta da
se isti; mala soba, a on je nastavljao da je isti. Onda bi se kupao. I to je bio deo opsesije;
onda ako bi video enu, odmah bi se kupao jer je bio neenja, savreni neenja, takav da ga
"samo senka ene uini neistim."
Odlazi na javnu esmu da donese vodu. Ide rano ujutru tako da nikoga ne sretne na
putu, jer ako sretne enu mora opet istiti svoj krag - baciti vodu, oistiti lonac, ponovo
doneti vodu. Dogaalo se ponekad da ide trideset, etrdeset, esdeset puta - itavog dana. Ne
moete zaustaviti saobraaj, ljudi prolaze, a isto toliko ima ena koliko i ljudi. To je teko. On
ne moe da ih ne primeti - on trai ene. Ako vidi enu s velike udaljenosti, odmah... itav
dan je beskorisno izgubljen. On je tako izvanredno ist, ali ta da ini s istoom? itav ivot
je izgubljen.
Uvek je dobro zapamtiti da je ravnotea stalno ispravna. Ne budite prljavi; ne budite
opsednuti prljavtinom. To je reakcija. To nije sloboda, jer reakcija ne moe nikada biti
sloboda. Hrianstvo je insistiralo previe na istoti. Oni imaju izreku istota je najblia
pobonosti. Oni su previe insistirali na istoti; sada se cela generacija, moderna generacija,
pobunila protiv toga. Sada se hipici ne kupaju, ne mare za ienje odee - kao da je
prljavtina postala njihova sadhana; njihova je disciplina da budu prljavi. Oseaju da su
potpuno osloboeni od starog obrasca drutva. Ne, vi niste slobodni; otpor, revolt, nije
revolucija. Moete otii u drugu krajnost, ali ste uhvaeni istim obrascem: oni su ludi da budu
455
isti; vi ste ludi da budete prljavi.
A ako me pitaju: "Ako postoji samo jedan put... ovek mora da izabere ekstremni!"
onda u ja izabrati ekstremnu istou, barem je taj put ist. Inae ja sam uvek za ravnoteu.
Niko ne moe nainiti disciplinu za vas; morate oseati svoje telo, svoju ravnoteu -
jer neistoa postaje optereenje za vae telo, va um. istoa nije za nekog drugog ili za
drutvo; ona je za vas - da se oseate lako, da se oseate sreni, da se oseate neokaljano i
isto. Dobro kupanje vam daje krila. Dobro kupanje, i vi ste malo nezemaljski, niste deo ove
zemlje; moete malo leteti. Doro kupanje je nuno. Niko drugi ne moe nainiti pravila za
vas; morate razumeti svoje vlastito telo. Ponekad ste bolesni i nema potrebe, jer kupanje moe
biti uznemiravajue, ometajue; onda ne budite opsednuti s njim. Ponekad situacija nije takva
da se moete kupati; onda ne budite neurotini oko toga - ne oseajte se krivi. Nema niega u
tome da se osea krivica: kupanje nije vrlina; nekupanje nije greh. Uglavnom je to dobra
higijena.
Treba da pazite na svoje telo; telo je hram boanskog. Ono treba da bude isto; ono
treba da bude lepo. Morate iveti u njemu, morate biti s njim. Ono e uticati na vas na mnogo
naina. U istom telu, u istom hramu, mogunost je vea za ist um da se dogodi i da
opstane. Ne kaem da je ovo ekvivalentno. Samo iskazujem mogunost - u istom telu ima
vie mogunosti. Ne kaem da u prljavom telu nema mogunosti za ist um - mogunost
postoji, ali to e biti malo tee, protiv prirode. Meditacija je unutranje kupanje svesti, a
kupanje je meditacija za telo.
Sedmo pitanje:
Zato ne nastavite da govorite o Lao Ce-u?
118
Ako me razumete, ja uvek govorim o Lao Ce-u. Ako me ne razumete, ak i kada
govorim o Lao Ce-u nee biti od koristi. U stvari ja nikada nisam nepristrasan - Patanjali,
Isus, Mahavira, Buda. Ne, ja nikada nisam potpuno pravedan; ne mogu biti. Lao Ce nastavlja
da ulazi. Neprekidno govorim o Lao Ce-u. Kada govorim o Lao Ce-u, kada govorim o
Patanjaliju, kada govorim o Budi ili Isusu, ako me moete razumeti, Lao Ce ostaje
neprekidna struja ispod povrine. Inae ako me ne razumete, onda se pitanje javlja: "Zato ne
nastavite da govorite o Lao Ce-u?"
Za mene Lao Ce nije predmet, Patanjali jeste. Kada govorim o Patanjaliju, govorim
o Patanjaliju. Kada govorim o Lao Ce-u ja ne govorim o Lao Ce-u, ja govorim kao Lao Ce.
Razlika je velika, ogromna.
Osmo pitanje:
Da li je Werner Erhard negde blizu da bude prosvetljen?
Ovo je iz Madhuria. Erhard je blizu Madhiria. Svako je blizu kao Erhard. U stvari
prosvetljenje je skok, ne postepena pojava - upravo u jednom koraku se putovanje zavrava.
To je kao kad sedite sa zatvorenim oima, otvorite oi i sunce je tu; itav svet je ispunjen
svetlom. Neko sedi sa zatvorenim oima; ak i onda je svet ispunjen svetlom i sunce je tu;
samo on sedi sa zatvorenim oima. A ako on uiva nema niega pogrenog u tome, savreno
je u redu; ako je on jadan onda ja kaem zato ne otvori svoje oi? Razlika izmeu neznanja i
prosvetljenja je upravo to otvaranje oiju. Nema mnogo razlike, ako ste spremni da otvorite.
Ako niste spremni da otvorite, to je ogromna razlika.
Erhard je blizu kao svaki drugi, "koliba" intelekta izgleda da je njemu prepreka, kao
to je prepreka za vas, za veinu vas. On je razumeo poentu - tano je to razumeo - ali
intelektualno. Kada sam govorio o njegovih nekoliko reenica proli put, sloio sam se sa
njima. One su sve savreno istinite, ali nisam nita rekao o linosti. Sve to je on rekao
savreno je istinito, ali vi ne moete izuavati Lao Ce-a - intelektualno moete razumeti i
moete rei iste stvari. Sve dok rei idu one su istinite, ali ovek izgleda da je previe
118
Osho je istovremeno sa ovim govorom o Patanjaliju drao i govor o Lao Ce-u u junu 1975 godine. Ti govori
su sadrani u knjizi "Tao: The Three treasures", volumes -1-4.
456
intelektualno u tome, ne totalno u tome. A to je problem. To je najvei problem s kojim se
moete sresti: razumete sve to kaem, ak to moete objasniti drugima; ali prosvetljenje e
biti isto tako udaljeno kao uvek. To nije pitanje intelektualnog razumevanja, to je pitanje
totalnog razumevanja - vae totalno bie razume to, ne samo va um. Vae srce razume to. Ne
samo vae srce - vaa krv i vae kosti, vaa sr razume to. Nita ne ostaje u pozadini - celo
nae bie to razume, kupa se u razumevanju. Prvo oseate da dolazi miris, onda se deava
ples, zatim cvetate.
Postoji samo jedan korak i putovanje je gotovo. Izmeu vas i mene rastojanje je samo
jedan korak - ne vie od toga. Nisu potrebna ni dva koraka. Ali zaboravite o Erhardu. Samo
mislite o sebi, jer Erhard je problem za sebe; nije va posao da brinete o tome. Samo mislite o
sebi. Niste li mnogo puta osetili da me savreno razumete, a stalno ne uspevate? Zato? Ako
razumete mene, zato ne uspevate? Vi me razumete intelektualno; kada ste se udaljili,
razumevanje jednostavno iezava; opet se vraate vaem starom gleditu, vaem starom
svetu i obrascu. Dok sa mnom vi zaboravljate sebe i sve je isto, kristalno jasno. Udaljeni od
mene vi ste opet u vaoj rupi, i sve je nejasno, nita nije jasno.
Samo jedan korak postoji. Korak treba da bude preduzet totalnim biem. Vi sedite i
matate da ste preduzeli korak. Moete nastaviti da sedite i moete nastaviti da zamiljate
veliko putovanje. Ako to radite za dugo, putovanje postaje tako realno, izgleda tako realno, da
moete zapoeti da govorite kao prosvetljen ovek - ali to nee pomoi.
Vi morate biti prosvetljeni. To nije matanje; to nije zamiljanje. To je bivanje,
postojanje.
457
Poglavlje 3
SVESNOST, A NE ZNANJE
3. juli 1975. u Buddha dvorani
II, 25: tadabhavatsamyogabhavo hanam tuddrseh kaivalyam
Uklonivi ovo [fundamentalno neuvianje] i konfuzija (samyoga) biva
uklonjena. To je osamostaljenje onog-koji-vidi, potpuna nezavisnost (kaivalya).
II, 26: vivekakhyatiraviplava hanopayah.
[Nepogreivi] razaznavajui uvid (yivekakhyati) je [jedino] sredstvo tog
osamostaljenja.
II, 27: tasya saptadha prantabhumih prajna.
Za onoga [koji poinje da uvia] Spoznaja (prajna) dostie svoj najvii nivo u
sedam [etapa].
119
Stanje neznanja uzrok je svih obmana, svih nerealnosti, svih pojava; ali njihova
spoznaja nije stanje znanja. Neznanje je uzrok, ali znanje nije sredstvo za uklanjanje uzroka -
znanje je samo oseaj obrazovanosti. Moete znati sve vie, vie i vie, ali ostajete isti. Znanje
postaje jedna zavisnost. Nastavljate da ga dodajete, ali bie kome ga dodajete ostaje isto.
Znate vie, ali niste bolji.
Osnovni uzrok neznanja moe biti rastvoren samo kada ste bolji, kada je vae bie
jae, kada je vae bie mono, kada se vae bie probudilo. Osnovni uzrok sve patnje je
119
Sedam stupnjeva, odnosno etapa, na joginovom putu ka najvanijem od dogaaja to se imaju zbiti na planu
spasonosnog osveivanja veoma podsea na odgovarajuu klasifikaciju u budizmu. Termin koji oznaava etapu
- bhumi, koji doslovno znai zemlja, tlo, pojavljuje se i ovde u svom izvedenom znaenju u smislu nivoa,
stepena, etape.
Evo tih sedam etapa kako ih susreemo u svim klasinim komentarima. Vacaspatimira i Bhoja ih
dele u dve grupe. Prve etiri, koje ine prvu grupu, tretiraju spoznajne aktivnosti i promene nastale prema onom
spoljanjem:
- 1. Uoavanje i prouavanje onoga to se eli izbei predstavlja prvu etapu, prvu stepenicu koja mora
biti neprikosnoveno dostignuta da se sumnja u celinu i smisao putovanja vie nikada ne bi pojavila.
- 2. Na drugom stupnju uoeni su i jednom za svagda postepeno se eliminiu uzroci onoga to se eli
izbei.
- 3. U dubokoj usredsreenosti centriranoj oko injenice eliminisanosti uzroka onoga to se htelo
izbei i obustavljenosti njegovog ponovnog ponavljanja (nirodhasamadhi), obustavljenosti koja je neposredna
konsekvenca te eliminisanosti, jogin se smeta u (=kontemplira) to potpuno novo stanje, odnosno stanovite.
Boravei ovde, proivljavajui iskustvo pomenute obustavljenosti, on dolazi do etvrtog stupnja -
- 4. u kome se zbiva sudbonosno razaznavanje autonomne samosvesnosti i svega to joj je spoljanje.
Tu se dogaa onaj sudbonosni obrt koji ini da se istina ne trai vie u spoznaji spoljanjeg niti u aktima
spoznavanja, iskuavanja spoljanjeg. Nastupa sledea etapa u kojoj se dogaaji razvijaju u s-vesti i neovisno
od njenog obavetavajueg funkcionisanja.
- 5. U tri sledee zavrne faze koje poinju sa prestankom poistoveivanja sa energijom vesti pristigle
putem obavetavajueg (misleeg, matajueg, priseajueg...) organa zvanog buddhi (citta je esto sinonim za
buddhi) - nikakav napor niti voljna aktivnost ne vri se vie. I to iz sledeeg razloga:
- 6. Na nivou osnovnih energetskih komponenata (guna, doslovno - strukova) impulsivnost (rajas) i
njena suprotnost - tamas obustavljaju svoju uobiajenu borbu dostigavi uravnoteenje u stanju izvesne
inteligibilne takovosti (sattva). Da je u sluaju ove gune re o onome to zaista jeste, o istom biu, sugerie i
njeno ime (sattva je derivat iz korena AS - biti). Da bi se uopte bilo, tanije, da bi se znalo za bivanje,
potrebna je svest o tome (=svetlost bia), te se, prema tome, bie javlja samo tamo gde se zbiva ova
nepomuenost obavetavanja, a to je guna sattva. Kada je dolo do ovog razbistravanja, kada su pomuenosti i
vrtlozi svesnosti nestali, nastupa neto novo:
- 7. Izvan svih energetskih vrtloga izranja, ukazuje se sebi samoj, jedna potpuno autonomna i samo-
sebe reflektirajua svesnost (purua). Jer, obustavljanje partikularnih modifikacija ne znai unitavanje totaliteta
sebe-svesne i niim ne-uslovljene supstancije. Naprotiv, neokrnjen, ovaj se totalitet tek tada ukazuje, nasuprot
uslovljavanoj, obradivoj i pokretanju podlonoj materiji (prakrti). (Komentar Z.Z.)
458
neznanje, meutim znanje nije lek - buenje je jedini lek.
Ako ne razumete ovu suptilnu razliku, prvo, vi ste izgubljeni u neznanju, i onda ete
biti izgubljeni - jo vie izgubljeni u znanju. U upaniadama postoji jedna najtemeljnija
tvrdnja ikada izgovorena, tvrdnja da su u neznanju ljudi izgubljeni, ali u znanju su izgubljeni
na dublji nain. Neznanje zavodi, znanje zavodi vie.
120
Neznanje nije odsustvo znanja. Da je ono odsustvo znanja, onda bi stvari bile vrlo,
vrlo lake - i jeftine.
Moete pozajmiti znanje; ne moete pozajmiti bivanje. Moete ak i ukrasti znanje; ne
moete ukrasti postojanje. Morate da rastete u tome. Zapamtite ovo je kriterijum: dok ne
izrastete u neemu to nikada nije vae. Kada izrastete u neto, samo onda to pripada vama.
Moete posedovati neto, ali ne budite zavedeni posedovanjem. Posed ostaje odvojen - moe
vam se oduzeti. Samo vae bivstvo vam se ne moe oduzeti. Dakle dok se spoznaja ne dogodi
u vaem biu, neznanje ne moe biti rastvoreno.
Neznanje nije odsustvo znanja; neznanje je odsustvo svesti. Neznanje je vrsta
pospanosti, neka vrsta dremea, vrsta hipnoze; kao da hodate u snu, radei stvari u bezdanu,
ponoru. Niste svesni ta radite. Niste svetli, celo vae bie je tamno. Moete znati o svetlu, ali
to znanje o svetlu nikada nee postati svetlost. Nasuprot tome, to e postati prepreka prema
svetlu, jer kada znate previe o svetlu, zaboravljate da svetlo treba da se dogodi vama. Vi ste
obmanuti svojim vlastitim znanjem.
To je kao da ivite u tamnoj eliji. uli ste o svetlu a niste ga videli. A kako moete
sluati o svetlu? Ono se moe samo videti. Ui nisu medijum za spoznaju svetlosti; oi jesu. A
vi ste uli o svetlu. Sluajui stalno o svetlu, poeli ste oseati da znate svetlost. Znate o
njemu; ali znati o njemu nije znanje njega. Vi ste uli. Kako moete uti svetlost. To bi bilo
kao da neko kae da je video muziku. To e biti apsurdno.
Sluajui o svetlu um postaje sve vie i vie pohlepan. Vi konsultujete spise. Idete i
traite mudrog, starog oveka. Moete ak naii na nekoga ko je video, ali onog trenutka kada
on neto kae o tome, za vas to postaje ono to se ulo. U Indiji najstariji spisi su poznati kao
shruti, ono to se ulo. To je lepo. To je zaista lepo. Kako istina moe da se uje? Svi stari
spisi se zovu shruti i smriti. Shruti znai "ono to se ulo", a smriti "zapameno." uli ste i
zapamtili. Memorisali ste, ali kako moete znati istinu pomou sluanja? Morate je oseati. U
stvari, morate je iveti.
ovek koji ivi u peini, u tami, moe sakupiti mnogo podataka o svetlosti. On moe
postati veliki pandit.
121
Moete ga konsultovati i pozivati se na njega. On e rei sve to je
ikada reeno o svetlu, ali e iveti jednako u tami. I on vam ne moe pomoi prema svetlu; on
sam je slep. Isus je stalno govorio: "Slep vodi slepog." Kabir kae: "Ako patite, postanite
paljivi, mora da vas vodi slep ovek. Ako slepi ljudi vode slepe, oni padaju u jarak," kae
Kabir. Svi ste vi u jaruzi patnje; moda ste sluali previe o istini; moda ste sluali previe o
Bogu. S hiljada propovedaonica se neprekidno propoveda Bog - crkve, hramovi, uenjaci -
neprekidno govore "o".
Bog nije govor. To je iskustvo.
Neznanje ne moe biti poniteno pomou znanja. Znanje moete nastaviti da
sakupljate u snu; ali to je deo sna, a san je deo vaeg spavanja. Neko mora da vas prodrma.
Neko mora da vas okira. Neko mora da vas iznese iz vaeg spavanja; inae moete produiti
dalje i dalje. Spavanje je alkoholizam. Neznanje je alkoholizam; to je droga. Morate biti
izvueni iz toga.
Rei u vam jednu anegdotu, koju sam uvek voleo. To je o Siddha Naropi, ueniku
Tilope. Ovo se dogodilo pre nego to je Naropa naao svog majstora, Tilopu. Dogodilo se pre
nego to je postao prosvetljen. A to je obavezno za svakog tragaoca; to mora da se dogodi
svakome. Dakle, bilo da se dogodilo Naropi ili ne to nije pitanje - to je nunost na putovanju.
Dok se to ne dogodi prosvetljenje nije mogue. Dakle ja ne znam istorijski da li se to dogodilo
ili ne. Psiholoki ja sam siguran, apsolutno sam siguran, to se dogodilo, jer niko ne moe da
120
Brhadaranyaka upaniada IV, 4, 10: U slepu tamu uranja ko neznanje slavi; u jo veu tamu kree ko u
znanju uiva.
121
Pandit, uenjak, znalac svetih spisa i verskih obreda kaste bramana u Indiji.
459
se kree dalje i izvan bez toga.
Naropa je bio veliki naunik, veliki pandit. Postoje prie da je on bio prorektor
velikog univerziteta - sa deset hiljada vlastitih sledbenika. Svuda oko njega su bile rasejane
hiljade spisa - drevnih, vrlo drvnih, retkih. Odjednom se uspavao, mora da je bio umoran, i
imao je viziju. Ja to nazivam vizijom, ne sanjanjem, jer to nije obian san. To je toliko
znaajno, da ne bi bilo pravedno da se naziva sanjanjem; to je bila vizija, vidovita
pronicljivost.
On je video vrlo, vrlo staru, runu, uasnu enu - veticu. Njena runoa je bila tako
velika, da je zapoeo da drhti u svom snu. Bilo je tako gadno da je eleo da pobegne - ali gde
da pobegne, gde da ide? Bio je uhvaen, kao hipnotisan od stare vetice. Njeno telo je bilo
gadno, ali oi su joj bile poput magneta.
Pitala je: "Naropa, ta radi?"
A on je odgovorio: "Ja studiram."
"ta studira," pitala je stara ena?
On je rekao: "Filozofiju, religiju, epistemologiju, jezik, gramatiku, logiku."
Stara ena je onda opet pitala: "Da li ih razume?"
Naropa je rekao: "Oh... da, ja ih razumem."
ena je opet pitala: "Da li razume re, ili smisao?"
Ovo je pitano po prvi put. Hiljade pitanja je postavljeno Naropi tokom njegovog
ivota. On je bio veliki uitelj - hiljade studenata je pitalo, istraivalo - ali niko nije pitao ovo:
da li razumete re, ili smisao. enine oi su bile pronicljive, pa nije bilo mogue lagati - ona
bi to otkrila. Pred njenim oima Naropa se osetio potpuno nag, providan. Ove oi su prodirale
do samog dna njegovog bia; nije bilo mogue lagati. Svakom drugom bi rekao: "Naravno,
razumem smisao," ali ovoj eni, ovoj eni stranog izgleda, nije mogao kazati la; morao je da
kae istinu.
Rekao je: "Da, ja razumem rei."
ena je bila vrlo srena. Poela je da plee i da se smeje.
Mislei da je ena postala srena... a zbog sree njena runoa se preobrazila; vie nije
bila runa; suptilna lepota je poela da zrai iz njenog bia. Mislei: "Uinio sam je tako
srenom. Zato je ne bih uinio jo malo srenijom?" Rekao je: "I da, ja razumem takoe i
smisao."
ena je prestala da se smeje. Prestala je da plee. Poela da je da plae i jadikuje, i sva
njena runoa se vratila - hiljadustruko uveana.
Naropa je pitao: "Zato? Zato jadikuje i plae? A zato si se ranije smejala i
plesala?"
ena je rekla: "Plesala sam, smejala se i bila srena jer veliki naunik kao ti ne lae.
Ali sada plaem i jadikujem jer si me slagao. Ja znam - i ti zna - da ne razume smisao."
Vizija je iezla i Naropa je bio preobraen. Pobegao je sa univerziteta. Nikada
ponovo nije dotakao spise u svom ivotu. Postao je potpuna neznalica: shvatio je da se
razumevanjem samo rei vi obmanjujete, i da ste samo shvatanjem rei vi postali runa stara
vetica.
Znanje je runo. Ako priete blizu naunika nai ete kako oni smrde - od mrtvog
znanja.
ovek mudrosti, ovek razumevanja, ima sveinu oko sebe, mirisan ivot - totalno
razliit od pandita, od oveka znanja. ovek koji razume smisao postaje lep; ovek koji samo
ima razumevanje rei postaje ruan. A ena nije bila niko spolja; ona je samo projekcija
unutranjeg dela. To je bilo Naropino vlastito bie, kroz znanje je postalo runo. Samo
ovoliko razumevanja: "Ja ne razumem smisao," i runoa e biti preobraena odmah u lepu
pojavu.
Naropa je onda krenuo u potragu, jer sada spisi nee pomoi. Sada je potreban ivi
majstor. Onda je posle dugih putovanja naiao na Tilopu. Tilopa je takoe bio u potrazi za
ovim ovekom, jer kada imate neto, vi elite da podelite; saoseanje se javlja.
Budistiki termin za saoseanje jeste karuna. Engleska re ne prenosi tano isti smisao
- ona ne moe preneti. Re karuna je vrlo, vrlo znaajna. Ona dolazi od iste sanskritske rei
460
kao kriya. Kriya oznaava akciju, delovanje. Kriya i karuna - kriya oznaava akciju, karuna
oznaava sauee - obe dolaze iz istok kra. Budistiki izraz karuna oznaava "saoseanje u
akciji." A to je razlika izmeu simpatije i saoseanja; kada imate simpatiju nije potrebno da
delujete - jednostavno pokazujete svoju simpatiju i stvar je zavrena. Saoseanje je aktivno -
vi neto inite. Kada ste zaista u saoseanju, moraete da uinite neto. Kako moete biti
samo u simpatiji? Simpatija e izgledati tako bleda, tako hladna. Saoseanje je toplo.
Saoseanje znai da to mora biti aktivno.
Kada ovek zna, saoseanje se budi. Tilopa je stekao znanje, spoznao. Naao se licem
u lice sa najviim, krajnjim, i sada se saoseanje probudilo. I on je poeo da traga i trai
nekoga ko e biti spreman da primi... jer ne moete baciti ovo saznanje najvieg ispred onih
koji nee razumeti. Prijemljivo srce, enstveno srce je potrebno. Uenik mora biti enstven,
jer majstor je da izlije, a uenik samo da to dozvoli.
Oni su se sreli i Tilopa je rekao: "Naropa, sada u rei sve na ta sam ekao. Rei u
sve zbog tebe, Naropa. Ti si doao; sada mene moe rasteretiti."
Ova Naropina vizija je vrlo znaajna. Ova vizija je nunost. Sve dok ne oseate da je
znanje beskorisno, nikada neete biti u potrazi za mudrou. Vi ete nositi lani novi,
mislei da je pravo blago. Morate postati svesni da je znanje lani novi - to nije saznavanje,
to nije razumevanje. U najboljem sluaju ono je intelektualno - re mora da se razume, ali je
izgubljen smisao. Jednom kada ovo razumete, odbaciete svoje znanje i pobei ete u potrazi
za nekim ko zna, jer samo sa nekim ko zna prenoenje se deava - od srca srcu, od bia biu.
Inae, ako je uenik ve ovek od znanja, prenoenje je nemogue, jer znanje e postati zid.
Ja uvek mogu videti oko vas zid. Kad god doete kod mene, ja vidim mogu li vam
pristupiti ili ne, da li ste pristupani ili ne. Ako vidim vrlo debeo zid znanja, izgleda potpuno
nemogue da vam se pristupi, morau da ekam. Ako mogu nai makar malu naprslinu ja
ulazim odatle. Ali uplaeni ljudi, puni straha - ak i ne ostavljaju pukotinu; oni grade vrst
zid. Oni oko sebe prave tvravu od znanja, saznanja, koncepata - apstraktnih rei. Besplodno,
nekorisno! Upravo ba buka! U stvari, dosada, ali vi verujete u njih.
Dakle, ovo je prva stvar koju treba shvatiti: znanje nije znanje. Samo ono znanje koje
nije znanje nego mudrost, razumevanje, spoznaja, moe presei korenje neznanja.
Zapamtite re "svesnost." Upravo ba kao to ujutru vi ubrzo postajete paljivi, budni i
izlazite iz spavanja i pospanost opada, iezava; isto se opet dogaa: izlazite iz svog dremea,
uskoro se vae oi otvaraju, zapoinjete da vidite, vae srce postaje dostupno, vae bie se
otvara; i odmah vie niste ista osoba koja ste bili dok ste spavali. Jeste li zapazili, u spavanju
postajete totalno razliita osoba, u snu inite stvari koje ne moete ni zamisliti da inite dok
ste budni - u snu verujete u stvari u koje ne moete verovati dok ste budni? U snu se veruje u
svaku vrstu apsurdnosti. Dok ste budni smejete se svojoj vlastitoj udljivosti, svojim vlastitim
snovima.
Isto se deava kada se konano probudite. Onda itav svet koji ste iveli do tog
trenutka postaje deo sna, velikog sna. Zbog toga hindusi govore da je svet maya, materijal od
kojeg je nainjen san; on nije realan. Probudite se! I nai ete da su svi ovi fantomi koji vas
okruuju iezli. Postaju mogua potpuno razliita vienja egzistencije - to je sloboda.
Sloboda je osloboenost od iluzija. Sloboda je oslobaanje od spavanja. Sloboda je
oslobaanje od svega onoga to nije, a izgleda kao da jeste.
Doi do stvarnog je povratak kui; lutanje u nestvarnosti je biti u svetu.
Sada pokuajte da razumete Patanjalijeve sutre.
Razdvajanje videoca i vienog koje se donosi rasprivanjem neznanja sredstvo je koje
daje osloboenje.
Odakle da se pone?... jer Patanjali je uvek zainteresovan za poetak. Ako poetak
nije jasan moemo nastaviti da govorimo ta je prosvetljenje, ali to e ostati razgovor. Poetak
mora biti apsolutno jasan - svaki korak jasno odseen, tako da se moete kretati odakle jeste.
Ako sluate Lao Ce-a, Lao Ce govori s vrha, najvieg mogueg vrha za ljudsku svest; ako
pitate Tilopu, on odgovara odakle on jeste. Ako pitate Patanjalija, on govori odakle vi jeste.
461
On ne kae nita o sebi; on jednostavno govori odakle vi jeste, od poetka. On je praktiniji;
Lao Ce je istinitiji. Patanjali je praktiniji.
Jednog dana je neko pitao zato ja ne nastavljam da govorim o Lao Ce-u. Zbog vas.
Da sam ja sam, to bi bilo dobro, savreno; ali vi ste takoe ovde, a ja vas ne mogu zaboraviti.
Kada govorim o Lao Ce-u moram ostaviti vas daleko u pozadini. Onda sam odmah zapoeo
da govorim o Patanjaliju, ili nekome ko govori o vama i vaim prvim koracima. To je velika
razlika.
U Lao Ce-u moete uivati, ali ne moete vebati, jer on ne govori nita o praksi. On
je postigao i govori o svom postignuu s tog gledita. Svari su totalno razliite. Moete biti
hipnotisani tim vienjem, to vienje moe veoma da vas privlai, ali to e ostati poezija. To
e ostati izmiljotina, nee postati empirijsko; nee biti praktino. Neete moi da naete put
odakle biste ili kroz Lao Ce-a. Sve je kod njega savreno istinito, ali odakle da krenete?
Onog trenutka kada postanete svesni sebe, Lao Ce je negde daleko, tako udaljen...
Patanjali je ba pored vas. Moe da vas vodi za ruku. On govori o zapoinjanju.
"Razdvajanje videoca i vienog..." Dakle prvi korak je setiti se, obazrivo i
promiljeno, da ste odvojeni od vienog: ta god da vidite, vi ste odvojeni videlac. Drvo je tu,
tako zeleno i lepo, rascvetano - ali drvo je jedan objekat; vi ste subjekat. Odvojite ih. Znajte
dobro da je drvo tu a vi ste ovde; drvo je van, a vi ste unutra; drvo se vidi, a vi ste videlac.
Teko je setiti se, jer drvo je tako lepo i cvet tako privlaan, oni vas hipnotiu. eleli biste da
budete izgubljeni. eleli biste da zaboravite sebe.
U stvari vi ste uvek u potrazi za zaboravljanjem sebe; teite da pobegnete od sebe.
Tako ste hranjeni sobom... Niko ne eli da ostane sa sobom. Hiljadu i jednu stazu vi stvarate
da biste pobegli od sebe. Kada kaete: "Drvo je lepo" vi ste pobegli; zaboravili ste sebe. Kada
vidite lepu enu kako prolazi blizu, vi zaboravite sebe. Videlac je izgubljen u vienom.
Ne gubite videoca u vienom. Mnogo puta on e biti izgubljen - protivite se tome,
povratite se natrag. Vraajte se stalno. Ubrzo ete postati vrsti. Ubrzo ete imati snagu. ta
god da proe pored, bilo ta - ak ako i Bog proe blizu - Patanjali kae: "Setite se da ste vi
videlac, a on je vieno." Ne zaboravite ovo razlikovanje, jer samo sa ovim razlikovanjem vae
e vienje postati isto, vaa svest e se usredsrediti, budnost e postati uvrena, vae bie
e postati ukorenjeno i usrediteno.
Idite uvek iznova i iznova, stalno se vraajte do sebe, do samo-priseanja. Zapamtite,
samo-priseanje nije ego-seanje. To nije seanje da "ja jesam", ne. Treba zapamtiti da je
unutra videlac a spolja vieno. Nije u pitanju "ja"; nego je pitanje svesti i objekta svesnosti.
"Razdvajanje videoca i vienog, koje nastaje rasprivanjem neznanja, je lekovito sredstvo
koje donosi osloboenje." to vie postajete svesni svega to vas okruuje, ubrzo ete videti
da vas ne okruuje samo svet, i vae vlastito telo vas okruuje. To je takoe jedan objekat.
Mogu videti moju ruku, mogu osetiti svoju ruku, stoga moram biti odvojen. Da sam telo, onda
ne bi bilo naina da se osea telo - ko e ga oseati? Za spoznaju neophodna je odvojenost.
Svaka spoznaja, svako saznanje - razdvaja. Svo neznanje je zaboravnost razdvojenosti.
Kada postanete svesni da je telo takoe (neto) 'drugo', vaa svesnost se smiruje kod kue.
Onda postajete svesni da vae emocije, vae misli - one su takoe 'drugo', neto
razliito od vas, jer moete da ih vidite. Viaete ih stalno, ali ne zaboravite da ste razdvojeni.
Vidite da misao prolazi na ekranu uma. To je ba kao oblak koji prolazi na nebu; vidite beli
oblak prolazi, ili crni oblak prolazi, kreui se prema severu. Kada misao prolazi, samo
gledajte kuda ona odlazi, odakle ona dolazi. Posmatrajte je. Ne budite upleteni, ne ukljuujte
se u to; ne postajte jedno s njom. To postajanje upletenim, postajanje jedno s tim, naziva se
identifikacija, tadatmya; a to je neznanje. Identifikovani, vi ste u neznanju. Neidentifikovani -
odvojeni, svedoei, posmatrajui - vi se kreete prema svesnosti.
Ovo je metoda koju upaniade nazivaju "neti, neti", metoda eliminacije: vi vidite svet
- onda ja nisam svet; vidite telo - onda ja nisam telo; vidite misao - onda ja nisam misao;
vidite emociju - onda ja nisam emocija. Nastavljate s tim, nastavljate i dolazi trenutak kada
samo videlac ostaje; sve vieno iezava, a sa vienim i ceo svet.
462
U istoj samosvesti
122
postoji ogromna lepota, neizmerna jednostavnost, ogromna
nevinost, strogost, uzdrljivost. Sedei u toj svesnosti, usredsreeni u toj svesti ne postoji
zabrinutost, uopte nema brige - nema uznemirenosti, nema muke, nema patnje, nema mrnje,
nema ljubavi, nema ljutnje. Sve je nestalo; samo vi jeste. ak i oseaj da 'ja jesam' nije tu, jer
ako oseate 'ja jesam', ako moete postati svesni oseaja - on je odvojen od vas. Vi jeste.
Jednostavno vi jeste. Tako jednostavno da ne postoji svest da 'ja jesam', smo jedno bivanje
bez postojanja 'ja jesam'. To je definicija bivanja, bitka. Nije pitanje filozofije kako da se
definie to; pitanje je iskustva, kako da se to iskusi.
Sve je eliminisano, svi snovi su rastvoreni, itav svet je nestao - vi sedite u sebi, ne
inei stvari, ak i bez talasa misli, ak i bez prolaska lahora emocija u vama - sve je smireno
i tako tiho; vreme je zaustavljeno, prostor je nestao. Ovo transcendentalan trenutak. U ovom
trenutku, po prvi put, vi vie niste neznalica. Tako rastete u bitku, bivanju, biu. Na taj nain
postajete znalac, ne obrazovana osoba. Niste sakupili nikakve informacije; nasuprot tome,
odvojili ste se do svega to je oko vas. Totalno nagi, goli, kao sunya, praznina, vi jeste.
Patanjali kae da je ovo osloboenje od neznanja. Dakle, prvi korak je da se nastavi
sa razdvajanjem. ta god da vidite, uvek zapamtite da je videlac odvojen, da "ja jesam
odvojen," i odmah e vas okruiti neka vrsta tiine. Onog trenutka kada se setite: "ja sam
videlac a ne vieno," odmah vie niste deo ovog sveta - odmah ste transcendirali.
Moete zaboraviti opet. U poetku je vrlo teko nastaviti da se seate, ali ako se za
dvadeset etiri sata moete setiti na jedan jedini trenutak, to e biti dovoljno hrane. Ubrzo e
postati mogue vie trenutaka. Dolazi dan kada se seate tako stalno da nije potreban ni sam
napor da se setite; to postaje ba prirodno, kao disanje - vi diete, vi se seate. Nije dobro rei
'seate se' onda, jer ne postoji napor. To se jednostavno deava; to je postalo sahaa, spontano
stanje budnosti.
Nepokolebljiva praksa razlikovanja...
Onda drugi korak. Prvi korak je razdvajanje, prestanak identifikacije izmeu vienog i
videoca. Drugi korak:
Nepokolebljiva praksa razlikovanja izmeu onoga to je realno i to je nerealno
donosi rasprivanje neznanja.
Ovo je bio prvi korak, sada sledi drugi korak. Oni oboje idu zajedno. Nije dobro rei
da je drugaiji drugi korak - oni se kreu istovremeno. Ali je bolje zapoeti prvo sa
razlikovanjem izmeu vienog i videoca; onda e drugi biti mogu, jer drugi je mnogo
suptilniji: razlikovanje izmeu realnog i nerealnog.
Na primer, u obinom ivotu vi imate potpuni nered. Ne znate ta je realno, a ta je
nerealno. U takvom ste neredu da svaka fantazija moe za vas postati realna, a kada ona
postane realna, taj nered kada uzmete da je realan, zapoinje da deluje na vas; a kada zapone
da deluje na vas, on izgleda vie realan, jer utie na vas. Tako to postaje izopaen krug.
Nou sanjate da neko sedi na vaim grudima s noem, hoe da vas ubije - nona mora.
Vi vritite. Usled tog vritanja, spavanje se prekida. Otvarate svoje oi; nema nikoga da sedi
na vaim grudima. Moda ste u spavanju povukli svoj jastuk na grudi, ili samo svoje vlastite
ruke, a pritisak vam je ostavio impresiju; pritisak stvoren u sanjanju. Sada znate da je to bio
samo san, ali jo uvek vae srce nastavlja brzo da lupa. Vi znate da je to bio san. Sada ste
potpuno svesni. Upalili ste svetlo - nije bilo nikoga, nita - ali vae telo nastavlja jo malo da
pulsira, trebae mu vreme da se ponovo smiri.
Kako jedan nerealan san, stvara realnu pojavu u telu? Postoje samo dve mogunosti.
Jedna je, da telo takoe nije vrlo realno. To je hindu taka gledita o ivotu; jer ako san moe
delovati na njega to mora da bude kao san; to ne moe biti realno. Druga mogunost je: zato
to uzimate san kao realan, on zbog toga utie na vas. Postaje realan. To je samo va vlastiti
122
U transcendentalnoj svesti Sopstva, a ne u samosvesti ega.
463
um: ako uzmete neto kao realno to postaje realno. Ako razumete - to je nerealno. To odmah
prestaje bilo kako da utie na vas.
Samo posmatrajte: vi oseate glad. To je realno, vaem telu treba hrana, ili upravo zato
to jedete svakog dana u isto vreme, ne kae li stoga sat da je sada vreme? "Oseaj glad!"
kae sat, i vi odmah sledite naredbu: zapoinjete da oseate glad. Je li to prava glad? To nije
prava glad u kojoj to vie ostanete gladni, vie e ona rasti. Ako jedete svakog dana u jedan
sat, i oseate glad u jedan sat, ekajte: upravo posle deset minuta neete oseati glad; posle
jednog sata potpuno ete je zaboraviti. ta se dogodilo? Da je glad bila realna, posle jednog
sata bila bi vea - ali ona je nestala. To je bila tvorevina uma - ne stvarna telesna potreba,
samo jedna imaginarna potreba, nerealna potreba.
Posmatrajte ta je realno a ta je nerealno, i postaete svesni mnogih stvari. Onda
moete da ih sredite i ivot e postati sve jednostavniji. To je ono ta oznaava sannyas: nai
ta je nerealno. Ako je neto nerealno, ako ste nali da je to tako, to jednostavno nema mo
nad vama. Onog trenutka kada razumete "ovo je nerealno," mo se gubi i stvar je mrtva, vie
ne utie na vas. ivot postaje sve vie jednostavan, vie prirodan. A onda, ubrzo vi postajete
svesni da su devedeset devet procenata stvari nerealne. Devedeset devet procenata, ja kaem.
Ostavljam jedan procenat za zavrni korak, jer u zavrnom koraku to takoe postaje nerealno -
jedina realnost koja je vama preostala. Ubrzo se osea da je sve nerealno i odbacuje se. Na
kraju, samo svest je realna.
Na primer, nou spavate i vidite san. San je tada realan. Uzimate ga kao stvarnog. Vi
ivite kroz njega - oseate, ljuti ste, volite - sve vrste emocija, misli, svi oblici ivota prolaze
kroz vas. Onda ujutru to postaje nerealno. Sada idete u kancelariju, u prodavnicu, u svet, idete
na trnicu - sada je ovaj svet realan. Do veeri se vratite natrag. Odete da spavate - trnica,
prodavnica, pijac - sve opet postaje nerealno. U dubokom spavanju se ne seate trnice,
porodice, kue, briga - svi su nestali.
Samo jedna stvar ostaje uvek realna: videlac. U noi, dok san prolazi, san moe da
bude san, ali videlac nije san - jer ak i da bi nerealan san postojao, realan videlac je potreban.
Oboje ne mogu biti snovi.
Vi ste mlad ovek, onda postajete stari, ali videlac ostaje isti. Vi ste bolesni, postajete
zdravi; ali videlac ostaje isti. Svest u vama uvek je ista, konstantan faktor - jedina realnost, jer
hindusi definiu realnost kao ono to boravi stalno i zauvek. Ovo je definicija: "Ono to je
veno jeste realno, a ono to je prolazno nije realno," jer jedan trenutak je tu, sledeeg
trenutka odlazi. Zato to nazivate realnim? To je bio san. Sve to je bilo znaajno u jednom
trenutku, a onda postalo beznaajno jeste san. Ceo ivot, kau hindusi, jeste san jer kada
umrete ceo ivot postaje beznaajan, kao da nikada nije postojao.
Ubrzo, razlikujui realno od nerealnog, sortirajui to, sve vie e se iz toga podizati
autentina svesnost. Zapamtite, ovo sortiranje, razlikovanje izmeu realnog i nerealnog,
metod je koji stvara vie svesnosti. Stvarna poenta nije da se zna ta je realno a ta je
nerealno. Prava poenta je: pokuavajui da razlikujete ta je realno a ta je nerealno, vi
postajete vie svesni. To je metodologija. Stoga ne budite uhvaeni u tome; jer ljudi mogu biti
uhvaeni u njihovoj metodologiji. Uvek pamtite da je to metodologija. To je samo sredstvo,
sprava ili instrument. to vie postajete prodorniji i svesniji ta je realno a ta nerealno - ta se
dogaa izmeu to dvoje? Vaa snaga postaje sve vie i vie jaka, iva. Vae oi postaju vie
prodorne, prodiru do dalekosenog fenomena ivota. To je prava svrha ove prakse.
Za yogu sve je instrument. Svrha yoge je da vas ini savreno svesnim, tako da ne
ostane ni deli tame u vaem srcu, ni jedan ugao da ne ostane taman - itava kua da bude
osvetljena. "Postojana praksa razlikovanja izmeu onoga to je realno i to je nerealno donosi
rasprivanje neznanja." Stoga poenta je: rasprivanje neznanja.
U Indiji ima nekoliko vrlo, vrlo otrovnih zmija, kobri i drugih. Kada kobra ujede
oveka, jedini je problem u sledeem: ako oveka moete odrati budnim za trideset est sati,
samo telo izbaci otrov. Crv cirkulie i sama se proiava; izbacuje otrov iz sistema. Ali
jedina stvar je da se za trideset est sati ovek ne uspava. Jednom kada se uspava, onda je to
nemogue. Dakle kada zmija ujede oveka u umama Indije ili meu primitivnim plemenima
gde nema drugih lekova, celo selo se okupi zajedno. Jednom sam bio u selu kada se to
464
dogodilo, posmatrao sam celu pojavu - za trideset est sati. To je bilo lepo, jer to je ceo proces
postajanja svesnim.
Problem je to otrov uini oveka pospanim. On osea ogromnu pobudu da se uspava.
To nije obino spavanje - ogromna navala pospanosti. Ne sme mu se dozvoliti da sedne, ljudi
moraju da ga spree, da ga zadre. Sedei ili stojei on mora da bude uznemiravan, i
neprekidno takva situacija mora da se stvara, bubnjevi i muziciranje, pevanje i plesanje svuda
okolo, urlikanje, vritanje i vikanje - tako da ne moe da se uspava. Onog trenutka kada mu se
oi zatvore, on mora biti okiran da ih otvori, stalno tako. Treba ga ak i tui, udarati. Dolazi
trenutak posle dvanaest sati, gotovo je nemogue da bude budan; vi nastavljate da viete, a on
ne slua; njegovo telo postaje mlitavo, ne moe se drati - stojei ili sedei. Onda ga treba
jako tui; samo ga to dri budnim. Ako proteknu trideset est sati telo odbacuje otrov i ovek
ostaje iv. Ako se uspava, makar za nekoliko minuta, on je izgubljen.
Sav napor yoge je slian ovome. Mnoge metode se koriste da ovek ostane budan; a
zbog toga mnoge stvari su krenule loe. Na primer, post. Post je metoda da se ostane budnim -
nema nita da ini s telom - jer kad god postite, ne moete se lako uspavati. Da biste se
uspavali, telu treba hrana. Kada se prejedete, odmah se uspavate. Ako ste se prejeli odmah
oseate da se sada ne moete kretati, ne moete initi nita. Svest gubi sebe. itava energija
tela ide u stomak, naputa glavu gde ostaje svesna, jer hrana mora da bude svarena, i to je
prva stvar koju treba uraditi - odmah, prva potreba. itavo telo se usredsreuje oko stomaka, i
poinjete da oseate pospanost.
U postu, ako ste ikada postili, osetiete da se nou ne moete uspavati. Stalno se
okreete, neto nedostaje. Energija tela je sasvim slobodna - nema potrebe da se nita vari.
Slobodna energija se kree svuda po telu. Vie nije usredsreena na stomak. U stvari, ona je
dostupna, stoga va um nastavlja da funkcionie; vi ostajete budni. Spavanje je teko. Post je
nain da se stvori svesnost. Ako postite za due vreme, dostii ete odreeni dualitet svesti,
koji je teko postii dok nastavljate da jedete. To moe da se postigne, ali e uzeti vie
vremena. Post je najkrai za postizanje toga.
Meutim, negde je neto krenulo loe. To se uvek dogaa sa pospanim ljudima. Date
im neto, oni postaju zavisni od toga. Zaborave cilj - metod postaje cilj; sredstvo postaje cilj.
Sada ima hiljade ainskih monaha koji su neprekidno na postu - i nita se ne dogaa. Lutao
sam svuda po zemlji susreui mnoge tipove ljudi. Pitao sam hiljade ainskih monaha: "Zato
postite?" Oni su rekli: "Zato to to proiava telo." Apsolutna besmislica.
To moe da proisti telo, ali to uopte nije poenta. Moe ponekad da bude dobro za
zdravlje, ali ne uvek. Ako se previe nakupi masnoa u telu, to e biti korisno da se ono
proisti; post smanjuje debljinu. Ako ste jeli previe tako mnogo godina, pa ste akumulirali
mnogo toksina u telu, to pomae proiavanju. Inae to je sekundarno; to nema nita sa
religijom. To je naturopatija, nije religija.
Ali zato bi ainski monah proiavao telo? On nije bolestan. On nije otrovan. On je
potpuno zaboravio cilj. Cilj je bio svesnost. Sada on nastavlja da sprovodi sredstva, ne znajui
za cilj. On jednostavno pati. Dakle post vie nije post; to je samo gladovanje. A to se dogodilo
mnogo puta - gotovo uvek se to dogaa - jer stvari su date pospanim ljudima. Oni ne mogu
razumeti cilj; cilj je postao dalek. Oni prianjaju uz sredstva.
Mora da ste videli slike, ili ako ih niste videli, moete otii u Benares i videti ljude
koji lee na krevetu od trnja. To je bila najstarija metoda za stvaranje svesnosti, vrlo stara,
najdrevnija. "Da se stvori svesnost" - ona nema nita sa podvigom, ni junatvom. Nema nita
sa ostavljanjem utiska na druge. Ti ljudi ne treba da budu na ulicama Benaresa; treba da se
sakriju u umi, duboko, gde nikoga nema, jer to nije neka egzibicija. Ali sada je to postala
egzibicija.
Videete ljude kako lee na krevetu od trnja, ali neete videti ak ni iskru svesnosti u
njihovim oima; nasuprot tome, videete da su vrlo tupi, neosetljivi, neinteligentni, idioti. To
je udo, jer ovaj metod je trebao da stvori svesnost. ta se dogodilo? Oni su potpuno
zaboravili za ta je to; to je postalo cilj za sebe. Oni su "nauili trik." A ako morate nauiti
trik, morate postati neosetljivi; samo onda moete lei na krevet od eksera ili trnja. Telo mora
da bude tupo, tako da ne osea mnogo. Treba da bude mrtvo, tako da ga trnje ili ekseri ne
465
mogu povrediti. Treba da sakupite gustu tupost oko svog tela da bi postalo tako neosetljivo.
Cilj treba da bude upravo obrnut: da se postane osetljiviji, da se osea telo u svoj
njegovoj senzitivnosti. Ako leite na krevetu od eksera ili trnja, vi ete oseati svaku poru
tela. itavo telo u bolu - a bol vam zadaje ok, bol vas budi, ini vas paljivim i budnim. To
nije za praktikovanje. Ako praktikujete to, ubrzo telo naui trik. Onda telo postane mrtvo; telo
poinje da stvara mrtva mesta, tako da, gde god ekser udari telo nastaju mrtva mesta. Telo je
moralo da zatiti sebe. Onda ete videti da je ovek koji lei na ekserima apsolutno nesvestan
- vie je nesvestan nego vi. Ako legnete na taj krevet vritaete od bola jer ste vie budni, vie
ste osetljivi. On lei dole sreno, ak i spava na njemu. Njegovo telo je vie kameno. On je
izgubio neto to je potrebno - svesnost. Stoga samo obrnite to to se njemu dogaa.
Tako je u svim religijskim praksama: one postaju rituali. Naiao sam na oveka koji je
stajao deset godina. On ne spava, ne sedi; jednostavno stoji - to jedna od najstarijih hatha
yoga metoda za kreiranje svesnosti, jer telu e trebati spavanje. Telo e rei: "elim da
spavam." Koliko dugo moete stajati? Posle nekoliko sati, ili nekoliko dana, osetiete
ogroman podsticaj za spavanjem. Da bi se nadvladala ta pobuda, da bi se prevazila, a da se
ostane budan - za to se koristi metod.
Naiao sam na tog oveka. On je vrlo slavan, hiljade ljudi dolaze da mu iskau
potovanje, ali oni ne znaju ta ine i kome to ine. Taj ovek je potpuno postao tup. Stajao je
za dugo, noge su njegove postale gotovo mrtvi delovi. Sada ne moe da ih savije. One su
postale, kao to se to deava kod bolesti zvane elefantitis (slonovska bolest); noge postaju kao
slonovske noge. Cela telesna teina se premestila u noge. On je mrav ovek. Gornji deo tela
je postao vrlo mrav, a donji deo tela vrlo debeo i teak. On je izoblien. Njegovo lice je
izoblieno, zgreno.
Moete videti da je mnogo muio sebe ali nije postao paljiv, ni budan; pre je kroz
muenje postao usklaen s tim, aklimatizovan, imun. Sada mu to ne smeta. Kroz to je on
izgubio svesnost pre nego to ita dobio.
Stoga zapamtite, ovo su samo metode: za razlikovanje izmeu vienog i videoca, za
razlikovanje izmeu realnog i onog to je nerealno, samo su metode. Cilj je svesnost.
Nepokolebljiva praksa razlikovanja izmeu onoga to je realno i to je nerealno donosi
rasprivanje neznanja.
Najvie stanje prosvetljenja se postie u sedam koraka.
Patanjali veruje u postepen rast. On kae da se cilj postie kroz sedam koraka. Ja
kaem da se postie u jednom koraku, meutim Patanjali je podelio jedan isti korak u sedam
delova, da vama to uini lakim, nita drugo. Moete preskoiti est stopa, sedam stopa u
jednom skoku; a moete isti prostor prei hodom u sedam koraka. Patanjali ne veruje u
"skok" jer zna da ste kukavice, plaljivci; neete biti sposobni da nainite skok. Morate biti
nagovoreni, zapravo zavedeni, da inite postepene male korake. Moete nainiti male korake,
jer sa malim koracima moete biti sigurni da nema opasnosti. Skok je opasan, jer ne znate gde
ete pasti. S malim korakom moete gledati okolo i oseati sigurnost; lagano moete koraati;
i uvek znate da moete zakoraiti natrag ako neto krene loe; to je samo pitanje malog
prostora. Inae ne moete skoiti natrag ako neto krene loe. Skok je ogromna, korenita
promena.
Patanjali uvek gleda u vas kad god kae neto. Dakle - odmah - nakon opisivanja
kako da se dostigne svesnost, on kae: Stoga ne brinite, ne plaite se, moete ii polako.
Kakvi su ovih sedam koraka? Broj sedam je vrlo vaan. Izgleda da je to vrlo vaan
broj. Sa tako mnogo staza i toliko puteva taj broj stalno ubori. Ako pitate Gurijeva, on kae
ima sedam tipova ljudi. Ovih sedam tipova su sedam koraka. Ako pitate ezoterinu kabalu ili
stare egipatske misterije, oni kau ima sedam tela u oveku, sedam slojeva tela. Ovih sedam
slojeva tela postaju sedam koraka. Ako pitate jogine, rei e da postoji sedam energetskih
centara ili akri u telu. One postaju sedam koraka. Na neki nain, sedmica izgleda da je vrlo,
vrlo vana. Stalno ete nailaziti na tu sedmicu, ali osnovno znaenje je isto.
Dve su mogunosti - jedna je da nainite skok, kao to zen majstor trai od vas da
466
uinite - kao to sam se ja uvek nadao da ete moi da uinite. U skoku ovih sedam koraka su
pokriveni u jednom koraku; ali mnogo hrabrosti je potrebno. Ne samo hrabrosti, nego
iracionalne hrabrosti - jer se kreete u nepoznatom. Velika je razlika izmeu vas i doline gde
ete sleteti. Ne moete ak ni zamisliti. Od poznatog do nepoznatog. Tu nema postepenog
rasta, samo iznenadnog bljeska. Druga mogunost je podela prostora na sedam - tako da se
moete kretati lagano, tako da va otroumni, pametni um, moe biti zadovoljan.
Ljudi dolaze kod mene i ja bih pitao: "Da li biste eleli da pristupite sannyasi bez
razmiljanja, ili biste eleli da razmislite o tome?" Retko se desilo da neko kae: "Sit sam
miljenja." Mahesha je rekla to kada je dola. Ba prvog dana kada je dola ja sam je pitao:
"Da li bi elela da pristupi sannyasi? Da razmisli? Hoe li prvo da razmisli o tome, da se
oseti sigurno? Ili si spremna odmah sada?" Ona je rekla: "Sita sam razmiljanja." Retko se
dogodi da neko kae: "Sit sam razmiljanja."
Gotovo u svim sluajevima se dogodi da kau: "Razmisliemo". Oni proputaju
priliku; ako razmiljate, vi produavate. Ako to odluujete onda za dugo to nije skok. Ako
vae razmiljanje prvo trai sigurnost, pokuava da se osea sigurno, da ima svu sigurnost,
pokuava sve da razume, onda ostaje u modifikovanoj formi vaeg bia. Onda vaa prolost
nastavlja da igra udeo u tome. Sannyas oznaava odbacivanje prolosti; to nije modifikovano
stanje vae prolosti. To je totalna revolucija; to je radikalno. Dakle oni koji kau:
"Razmisliemo," proputaju neto. Oni dou. Pa razmiljaju o tome nekoliko dana, onda
uzmu sannyasu - ali vie je mogue, vie je dostupno. Oni jednostavno proputaju to. Ako
moete nainiti skok, onda nainite skok. Ako elite da se kreete polako, moete se kretati,
ali ete propustiti neto.
Video sam da se to deava. Ljudi koji su hrabri za iznenadno prosvetljenje, doseu
vrhunac, koji se nikada ne postie postepenim rastom. Ovi takoe stiu do vrha, ali stiu jako
postepeno; dele ceo prostor u mnoge delove, ali to nikada ne postaje ekstaza. Oni stiu do
samog vrha Ali morate videti Mirin ples, aitanjine lude igre i pesme. Jogini? Ne, oni
nikada ne pleu, oni nikada ne pevaju, jer oni dostiu prosvetljenje tako postepeno da to
nikada nije iskustvo ekstatinog veselja, nikada. Postiu vrhunac tako postepeno da u
delovima dostiu ekstazu. Postiu to u tako mnogo doza - malih doza - homeopatskih doza -
da pre nego to se d druga doza prva je otila, oni su je apsorbovali, svarili. Onda se daje
druga doza - to se takoe apsorbuje pre nego to doe trea. Oni ne mogu plesati. Ne moete
videti yogina da plee. On je propustio neto. Stigao je do istog vrha, ali na stazi je neto
proputeno.
Ja sam uvek naklonjen iznenadnom, jer kada ete ve dostii, zato da ne dostignete
pleui? Kada ete ve dostii, zato da ne dostignete u veoj ekstazi postojanja? Yogini
izgledaju poslovno - proraunato, matematiki - nisu ludi kao ljubavnici. Ali obe staze su
otvorene. Na vama je da izaberete.
To je ba kao kada dobijete na lutriji milion rupija
123
- a onda vam se daje jedan rupi,
pa jo jedan; vi ih brzo dobijate, ali nikada vam se ne dozvoljava da imate 100.000 rupija i ne
dozvoljava vam se nikada da znate da ete imati milion rupija. Dobiete milion, ali vekovi e
proi - a vi ete uvek ostati prosjak s jednim rupijem u depu. Pre nego to ga potroite, drugi
vam se nee dati; kada ga potroite dae vam se.
Neoekivano prosvetljenje ima lepotu; divlje lepote ima u tome; iznenada vam je dato
milion rupija - moete zaplesati! Ali ako vam je srce slabo, bolje je da se kreete sporo.
uo sam da se dogodilo. Jedan ovek je uvek kupovao tiket lutrije, i obino se
deavalo da ne dobije nita. Godine su prolazile, i to je postala ustaljena praksa. Svakog
meseca je odlazio da kupi tiket od svoje plate. Ali jednog dana se dogodilo. Bio je u
kancelariji, a njegova ena je saznala da je dobio na lutriji milion rupija. Uplaila se, jer je on
bio siromaan; dobijao je meseno sto rupija plate. Milion e biti previe. Toliko previe da
ga moe ubiti.
Stoga, ta da uradi? Otrala je kod jednog od njihovih suseda, koji je bio svetenik u
crkvi. Bio je mudar ovek, a ona nije mogla misliti da bi neko bio mudriji, stoga je otila kod
123
Moneta u Indiji.
467
njega i rekla je sveteniku: "Morate uiniti neto. On e doi iz svoje kancelarije i ako sazna
za milion rupija tako iznenada, sigurno je da nee preiveti. Ja ga znam dobro. On je tvrdica i
nikada nije video vie od sto rupija. Poludee ili e umreti, neto e se dogoditi. Doite i
spasite ga."
Mudar ovek je rekao: "Doi u, Ne plaite se; dolazim."
Planirao je kao to sve raundije ine. ovek je doao kui. Svetenik je sedeo tamo.
Rekao je: "Sluajte, dobili ste na lutriji. Dobili ste na lutriji sto hiljada rupija."
Mislio je da e to biti mala doza - podelio je dobitak na deset delova. Ubrzo e mu rei
da nije samo sto, nego dvesta hiljada. Onda e videti kada apsorbuje ok, i rei e trista.
ovek je rekao: "Sto hiljada rupija!? Je li to istina? Ako je istina, dau vam pola za
vau crkvu."
Svetenik je pao u umro. Pedeset hiljada rupia! Nije mogao da poveruje. To je bilo
previe.
Dakle, morate izabrati; izbor je va. Ako oseate da je srce jako, doite kod mene.
Ako oseate da je srce slabo i postoji mogunosti sranog udara, kreite se sa
Patanjalijem.
124
On je matematiar. On vam daje lagane doze, ali zapamtite, neto ete
propustiti. Doi ete do istog stanja stvari, do istoga stanja postojanja - tiine, blaenstva - ali
ekstaze nee biti. Sedeete ispod boddhi drveta, smireno, ali neete biti sposobni da pleete
kao Mira ili kao aitanja. A taj ples ima neto u sebi. Uvek se postignue deava iznenada.
Poglavlje 4
VI STE BUDE
4. jul 1975. u Buddha dvorani
Pitanje prvo:
Vi kaete da ovek moe nainiti skok za brzo postizanje prosvetljenja. Da li je to
mogue? Prosvetljenje oznaava odlaenje navie, zar ne? Ali skok moe biti nainjen samo
kada elimo da idemo na dole, kao skok sa viespratnog solitera na zemlju. Kako ovek moe
skoiti sa zemlje na soliter? ovek samo moe ii navie uzdiui neto. Molimo objasnite.
Vi ste propustili itavu stvar, a propustili ste to i u svojoj analogiji. Prosvetljenje nije
"odlaenje negde," ni navie niti nanie. Prosvetljenje je da se bude gde vi jeste - ba sada,
ba ovog trenutka. To nije odlaenje; to je bivanje. Vi ne idete nigde u prosvetljenju. Buda ne
ide, ne penje se na Everest. Vi idete unutra, a ta dimenzija unutranjosti nije ni navie niti
nanie. Ona ne pripada ni nanie ni navie; to su spoljanji pravci. Unutra, vi ste tano gde
jeste. Prosvetljenje nije idenje, nego bivanje - bivanje totalno mirnim. Otuda, skok je mogu.
Vi ste u pravu, ako idete unutra, kako moete skoiti? U stvari, ak i ako to ide nanie,
da se skoi sa Everesta bie potpuna glupost. Vi ete poginuti. Ne, nije to ni nanie ni navie.
Vi jednostavno zatvorite sebe iz svih pravaca. Ubrzo se smetate unutra.
Grka re, grki koren za englesku re "mistik" vrlo je lepa. Grki koren znai "biti
smeten u samome sebi." Onda vi postajete mistik - nema idenja, nema kretanja. Ba ovog
trenutka vi se uopte ne kreete ni u jednom pravcu - ni dole-gore; levo-desno, u budunost-
prolost - nigde se ne kreete, onda je vaa svest smirena u ovde-i-sada, bez kolebanja. U tom
trenutku postoji prosvetljenje. Zbog toga je mogu skok. Kako moete skoiti od Pune do
124
Nije problem samo slabo srce ve i sredina u kojoj se ovek nalazi. Na Zapadu nee naii na razumevanje
okoline za svoju ekstazu osloboenja, i sasvim je izvesno da e biti prisilno hospitalizovani u odgovarajuu
instituciju za mentalnu represiju i kontrolu (psihijatrijsku kliniku), kao to se to dogaalo mnogima koji su imali
iznenadno buenje kundalinija. Mira Bai, aitanja i drugi mistici koji su na Istoku doiveli ekstazu osloboenja,
bili su potovani zbog toga jer je okolina razumela ta im se odgodilo. Na Zapadu bi se loe proveli. Meutim
danas je situacija takva da nigde u svetu ne bi bili sigurni.
468
Kalkute? Vi moete skoiti unutra, jer ve ste to. Nije potrebno vreme, samo razumevanje.
Nije potrebno odlaganje, nije potrebno rei "sutra."
Samo razumevanje je potrebno. Vi razumete i to se dogaa odmah. Dakle, sav napor
postoji zato to nema razumevanja.
Nikada ne pokuavajte s nekom analogijom. Ponitiete to. Analogija je uvek
indikacija; ne treba da je uzmete doslovno. "Skok" ovde ne oznaava skakanje; "odlaenje
navie" ne oznaava penjanje navie; "odlazak nanie" ne oznaava silazak nanie. To su
indikacije; ne budite bukvalni. Upravo uzmite miris i zaboravite cvet; inae nastaviete da me
ne razumete. To se dogodilo tako mnogo puta, milionima puta; sa svim religioznim ljudima se
to dogaalo, jer oni govore u analogijama. Ne postoji drugi nain da se govori. Oni govore u
poreenjima, parabolama. Onda moete proiriti alegorije do besmislenosti. Ako nastavite da
proirujete alegorije, dolazi stanje kada se cela stvar izgubi i sve postaje dosadna, glupa.
125
Zbog toga u rukama neprijatelja sve religije postaju glupe. itav trik je da vi
nastavljate da produujete analogiju - dolazi se do take gde to vie nije mogue, nije vie
dovoljno. Na primer, Isus kae: "Moj otac koji je gore na nebu." Sada ovo "gore" ne znai
iznad. "Moj otac" ne oznaava mog oca, jer u tome ne moe biti "moj." "... koji je gore na
nebu" - sada lako moete izvrnuti itavo znaenje. Kada hrianski prijatelji to takoe
unitavaju, neprijatelji e garantovano to da unite. Oni mole gledajui navie. To je
besmisleno, zapravo u egzistenciji nita nije gore i nita nije dole. Ako uzmete egzistenciju u
totalnosti, ta je dole, a ta gore? Moe da ne bude niega gore i niega dole - to su relativni
termini.
Ako uzmete re "otac," onda nastaje tekoa. Neki Aryasamaji - iz fanatike i
besmislene moderne hinduistike sekte - doao je kod mene i rekao: "uo sam da se takoe
ponekad pozivate na Isusa. Jeste li vi hrianin?" Ja sam odgovorio: "Na neki nain, da."
Naravno, on je poludeo. Nije mogao razumeti "na neki nain." On je rekao: "Ja mogu
dokazati da va Isus uopte nije u pravu. On kae moj otac na nebu - onda ko je majka?"
Dakle takva analogija moe biti... Ko je majka? Bez majke kako moe biti oca? To izgleda
jednostavno. Moete osujetiti prigovor, argument.
A onda hriani, uplaivi se kau: "Bog je otac," oni onda moraju razjasniti da je Isus
njegov jedino roeni sin, jer ako je svako sin onda je poenta izgubljena; to je specijalnost i
jedinstvenost Isusa. Stoga je on jedinorodni sin. Sada svari idu od loih do jo gorih. Onda ko
su svi drugi? Svi vanbrani neisti, lani? Ceo svet? Samo Isus je sin - onda o vama, ta je sa
vama? ta je sa papama, apostolima, i celim svetom? I itava egzistencija onda postaje
vanbrana, neista, bez oca. Niko ne zna.
Moete nastaviti analogiju. Dolazi se do take kada to unitava celo svoje znaenje -
ne samo to, to daje tako glupu sliku, da e se svako smejati. Otuda se religija moe razumeti
samo u dubokoj simpatiji, saoseanju. Ako imate saoseanje, moete razumeti to; ako nemate
sauee to samo moete pogreno razumeti - jer ceo fenomen je u alegorijama. Da bi
razumeli alegoriju nije dovoljno razumevanje jezika; razumevanje gramatike nije dovoljno,
jer alegorija je neto to transcendira gramatiku i jezik. Ako ste vrlo saoseajni, samo onda
ete imati mogunost da uhvatite znaenje.
Analogija nije dokaz. Analogija je ba metoda da se pokae neto to se ne moe
iskazati - da pokae neto to se ne moe rei. Zapamtite ovo zauvek; inae ete biti uhvaeni
i sputani u vaoj vlastitoj pameti.
Drugo pitanje:
Zato su zen monasi morali da ive blizu svojih majstora za deset, dvadeset, ili ak za
trideset godina da bi se iznenadno prosvetljenje dogodilo?
Zbog njihove gluposti. Moete biti prosvetljeni u jednoj minuti; a moete ekati za
etrdeset godina. Zavisi koliko ste grubi. Moete ekati ivotima, zavisi koliko prianjate uz
svoje neznanje. Zen majstor nije odgovoran to uenik treba da eka etrdeset godina. Uenik
125
Na kraju tog proirivanja alegorije postaju crkvena dogma i institucija.
469
je odgovoran. Mora da je bio vrlo tup, mutan i tvrdoglav ovek, budala; nita ne prodire u
njegov um. Ili moe da bude intelektualno vrlo bistar, tako da ta god se kae on kreira
intelektualno razumevanje oko toga - i proputa stvar koja se moe uhvatiti samo od srca do
srca. U dubokom odnosu, gde se srce i srce susreu, cvet razumevanja cveta.
Dakle, oni koji su morali da ekaju za etrdeset godina, ili su bili vrlo glupi, ili vrlo
obrazovani. Oboje su glupavi tipovi. Oni mora da su ili panditi ili ba idioti. Ali oboje su isti.
Pandit ak vie proputa od idiota. ak i idiot ponekad razume, moe imati
razumevanje, jer je on jednostavan. On nema komplikovan um; ako neto pronikne on
pronikne. Ali kod oveka od znanja - kod naunika, logiara, teologa, filozofa - postoje
suptilni slojevi koje je gotovo nemogue proniknuti. Ako ste jednostavni, mogue je to sada
direktno. Ako niste jednostavni, vi ete morati da ekate; a onda morate razumeti koje sve to
sloene probleme stvara.
Vi sami ste odgovorni ta god da se dogodi. Majstor je samo prisustvo. Vi ga moete
koristiti. On je ba kao sunce, svetla lampa; moete otvoriti svoje oi i moete videti, ali ako
ne otvorite oi, lampa vas nee prisiliti da otvorite oi. ak ni sunce to ne moe uiniti. Ali
uvek zapamtite: ako ekate, to je zbog vas, bilo zbog vae pameti ili glupavosti. Odbacite
oboje. Na taj nain postajete uenik, sledbenik - odbacite oboje, svoju glupost i svoje znanje.
Kada odbacite oboje, ne postoji barijera; vi ste ranjivi, vi ste otvoreni. U toj otvorenosti,
prosvetljenje je mogue svakog trenutka.
Tree pitanje:
Siguran sam da neete rei semenu: "Skoi iznenada i cvetaj," ali zato elite rei
oveku, "Naini iznenadan skok i budi Buda."
Jer seme je seme i ne moe razumeti, a ovek nije seme i moe razumeti. Inae ako ste
seme, vi neete sluati; ako ste ovek, vi ete razumeti. To zavisi od vas jer moete izgledati
slini oveku - moete biti ba seme, ili ak stena. Izgled nije realna stvar. Svi vi izgledate
kao ljudi, ali retko je neko od vas ovek.
Re "man" (engl. ovek) je lepa. Ona dolazi iz sanskritskog korena manu. Manu znai
"ovek koji moe razumeti." Otuda, iz tog istog korena, dolazi indijska re za oveka,
mansavi, ovek koji moe razumeti. "Man" je lepa re, ona znai "ko moe razumeti," "ko
ima sposobnost da razume." Stoga ja ne mogu rei semenu: "naini neoekivan skok i
procvetaj," ali ja kaem oveku. A ovo je ironija, to ponekad ak i cvet moe uti to, a ovek
nee uti.
Jeste li ikada itali o Lutheru Burbanku; amerikom zaljubljeniku u drvee i biljke?
On je izveo ovo udo: razgovarao je sa biljkama, neprekidno je razgovarao - to je ono ta ja
radim - i trenutak je doao kada su biljke poele da ga sluaju. Radio je na kaktusu sedam
godina, govorei: "Ne treba da brine, i ne treba da se brani, jer nema opasnosti za tvoj
ivot."
Svaki kaktus ima trnje da zatiti sebe. To je oklop. Nesiguran je u pustinji; kaktus ivi
u pustinji u velikoj nesigurnosti i opasnosti. udo je kako kaktus preivljava u pustinji, neki
kaktusi ive ak za dve hiljade godina; vrlo stari kaktusi. U pustinji nema vode, ivot mora
biti vrlo velika borba. Oni preivljavaju samo na kapima rose. Zbog toga nemaju listove, jer
listovi isparavaju previe vode. To je njihov trik, tako da sunce ne moe da ispari vodu iz njih.
Voda je tako nedovoljna. Kaktusi nemaju listove, samo trnove; duboko unutar svog tela oni
nastavljaju da akumuliraju vodu. Mesecima ako nema vode, preivee; oni su zaista samo
skupljai vode. Nemaju nita posebno - nemaju listove, nita. Nikada nije postojala nijedna
vrsta kaktusa bez trnja.
Taj Burbank je izgledao kao lud. Prijatelji su poeli da misle: "On je poludeo." ak i
njegova porodica je poela da misli: "Ovo je sada previe; svakog dana sedi pored kaktusa i
govori: "Ne treba da se plai, ja sam tvoj prijatelj. Moe povui svoje trnove. Nema
nesigurnosti - ti si kod kue s prijateljem, voljenim. Ti nisi u pustinji. Niko te nee povrediti."
Sedam godina je dugo... ali se dogodilo. Posle sedam godina, nova grana je isklijala iz
kaktusa bez ikakvih trnova. To je bio prvi ljudski kontakt sa svetom drvea. To je retka
470
pojava - samo pomou govora.
Zbog toga ja nastavljam da govorim, nagovarajui vas da skoite, znajui dobro da e
moda trebati sedam godina, sedamdeset, ili ko zna? Vi ete glatko poeti da mislite o meni:
"On je lud, nastavlja da kazuje stvari svakog dana; niko ne slua." Meutim, ako je Burbank
uspeo sa semenom, kaktusima, drveem, zato ne bih ja?
Pitanje etvrto:
Rekli ste da "govorite" kao Lao Ce a govorite "o" Patanjaliju. Da li to zavisi od vas,
ili od nas, ili ta?
Da sam ja bio sam, a vi niste bili ovde, ja nikada ne bih govorio o Patanjaliju; jer to
bi bilo apsolutno apsurdno. Da ste vi sami bili ovde, a ja nisam, onda bih ja neprekidno
govorio o Patanjaliju; jer onda ne bi bilo mogue govoriti o Lao Ce-u. Inae zato to sam ja
ovde i vi ste ovde, to je sluaj pola-pola, pod uslovom da me sluate o Lao Ce-u, ja u
govoriti o Patanjaliju. Morate me sluati o Lao Ce-u, onda u govoriti o Patanjaliju; a zato
to elite da sluate o Patanjaliju, moraete da me sluate o Lao Ce-u takoe.
itav va um e eleti da misli u postepenim koracima. To ja mislim kada kaem
Patanjali. Ja ne kaem nita o Patanjaliju - nemojte me pogreno razumeti. Patanjali
oznaava da biste vi eleli da rastete postepeno; to znai da biste eleli da odlaete,
pripremate. Patanjali oznaava odlaganje, pripremanje. Zapamtite "po" (priprema -
odlaganje) - Patanjali i odlaganje, priprema. Sa Patanjalijem vreme je mogue, mogue je
sutra, budunost je mogua. On vam ne kae: "Ba sada, upravo sada, skoi." On je vrlo, vrlo
logian, nauan, postepen - ne govori besmislice; on govori smisleno. Moete ga lako
razumeti; on zapoinje odakle vi jeste.
Lao Ce je jednostavno apsurdan; izgleda vie kao pesnik a manje kao nauni um;
izgleda vie kao da moete biti ushieni s njim, ali ne moete uiniti nita s onim, ta god on
da kazuje. Kako moete to uiniti? Udaljenost je tako velika.
Ja vam govorim o Patanjaliju tako da postajete ubrzo svesni, budni i paljivi; i
nastavljam da govorim o Lao Ce-u takoe, pa ako vi zaista razumete Patanjalija vi ete
postati sve vie i vie pripremljeni. Patanjali priprema, opet zapamtite "po." Patanjali
priprema, on je priprema, ali ako nastavite da sluate Patanjalija moete nastaviti da se
pripremate i pripremate, a nikada ne dolazi trenutak kada ete skoiti. To je kao kada ovek
koji se uvek priprema, gleda mapu i vodi, a nikada ne odlazi na putovanje. Zapravo, to postaje
itav njegov posao, ceo hobi. On misli o odlaenju, kupuje knjige o Himalajima - mape,
vodie, ilustrovane knjige - odlazi da gleda filmove, razgovara s ljudima koji su putovali na
Himalaje i priprema se - a onda umre. Sluajui Patanjalija postoji ta opasnost: moete
postati zavisni od pripreme. Ima mnogo ljudi - "mnogo" nije dobar izraz, gotovo svi - koji su
zavisnici pripreme, skloni su pripremi. Oni zarauju novac sa idejom da e jednog dana otii
da uivaju; a nikada ne uivaju. Ubrzo zaboravljaju na uivanje i postaju zavisnici zaraivanja
novca, do tog stepena da novac postaje cilj. Novac je sredstvo. U poetku su i oni imali ideju
da, kada bude bilo novca, uivae, radie ono to su uvek eleli da rade, a nisu jer nije bilo
novca, a kada bude bilo novca, oni e stvarno iveti. Vremenom novca ima; sada su
disciplinovani da zarauju a zaboravili su kako da troe; onda novac postaje cilj. Onda
nastavljaju da zarauju i zarauju, i umiru.
Patanjali moe postati loa navika - onda se vi pripremate, onda nastavljate da
zaraujete novac, metode, ali nikada niste spremni da pleete i uivate. Zbog toga ja
nastavljam da govorim o Lao Ce-u, tako da, kad god oseate da ste spremni, iznenada vas Lao
Ce pogaa duboko u srce, i vi nainite skok.
Kada govorim o Lao Ce-u ja govorim kao Lao Ce, jer odakle on govori, ja stojim
tamo. Sve ta on kae ja bih eleo da sam sm rekao. Nisam naiao ni na jednu stvar gde
mogu rei da se ne slaem s njim. Slaem se totalno. Sa Patanjalijem se slaem uslovljeno,
relativno, ne apsolutno, jer Patanjali je sredstvo, a Lao Ce je cilj.
Ako moete odbaciti sredstva i ba sada nainiti skok, lepo. Ako ne moete, onda se
malo pripremite. Priprema nije pripremanje da se naini skok; ta priprema samo vas priprema
471
da dobijete hrabrost. Skok je mogu ba sada, ali vi nemate hrabrosti. Ako imate hrabrost,
upravo sada, nije nita potrebno - moete potpuno odbaciti Patanjalija. Patanjali mora biti
odbaen jednog dana - putovanje mora da bude ostavljeno kada se cilj postigne; sredstva
moraju da se ostave kad postignete cilj - ali vi ne moete nikada ostaviti Lao Ce-a; on je sam
cilj. Stoga priprema je pola-pola.
Biete iznenaeni da ete ponekad takoe mnogo voleti Lao Ce-a, ali svianje nije u
pitanju. Moete gledati nou u zvezde, voleti ih, ali ta da radite? Kako da ih dosegnete? One
su tako daleko... ovek mora zapoeti odakle on jeste. Patanjali je zato koristan. Lao Ce je
apsolutno beskoristan. Koristite Patanjalija tako da jednog dana koristite beskorisnog Lao
Ce-a takoe: to je luksuz, preputanje. Zapamtite - on je luksuz, preputanje. Ako moete to
dozvoliti ili priutiti, lepo. Ako ne moete priutiti, to jednostavno stvara elju i frustraciju i
nita drugo; elja za time kakve bi stvari bile ako biste mogli nainiti skok. Ogromna elja se
javlja. Vi ga oseate tako blizu u vaoj elji, ali ne moete nainiti skok, jer nemate hrabrosti;
i odjednom neoekivano, on je tako udaljen, kao zvezda. Frustracija se javlja u vama.
Patanjali i Lao Ce su duboka ravnotea izmeu sredstava i cilja, izmeu puta i cilja.
Peto pitanje:
Ako smo mi svi Bude, zato upadamo u neznanje i nesvesnost?
Zato to ste Bude. Kamen ne moe upasti u nesvesnost. Zato to ste Bude vi moete
pasti; samo svesnost moe upasti u nesvesnost, samo iva osoba moe umreti, samo ljubazna
osoba moe mrzeti, samo saoseanje moe postati ljutnja. Dakle, ne postoji kontradikcija.
Ovo pitanje se javlja u umu: "Ako svako jeste Buda, i svako jeste Bog, zato smo u tako
velikom neznanju?" Zato to ste bogovi, moete pasti.
To se dogodilo: "Sufi mistik, Dunaid, prolazio je kroz umu. Video je oveka da
hoda tamo; ba na obali dubokog jezera. ovek je bio sasvim pijan, s bocom u svojoj ruci,
teturao se kao pijanica - i svakog trenutka je mogao pasti u jezero, a to je bilo opasno. Stoga je
Dunaid doao do njega, uzeo ga za ruku, i rekao: "Prijatelju, ta radi? Ovo je opasno. Hoda
ovde tako pijan, pae. Jezero je vrlo duboko, a ovde okolo nikoga nema. ak i ako bude
pozivao u pomo i plakao, niko ne bi uo."
Pijanica je otvorio oi i rekao: "Dunaid, ti mene moda ne zna, ali ja znam tebe. To
to kae meni ja bi takoe eleo da kaem tebi: ako ja padnem, najvie to mi se moe
dogoditi, najvie - moje telo e biti povreeno, ali ako ti padne, onda tvoja itava svesnost..."
Dunaid se vratio natrag svojim uenicima i rekao: "Danas sam naao majstora."
Bio je u pravu, pijanica je bio u pravu, jer Dunaid je bio na vrhu, kreui se na vrhu
svesnosti - ako padne odatle sve e biti uniteno. to se vie kreete, vea je opasnost. Ljudi
koji hodaju na ravnom terenu, ak i ako padnu, ta e se dogoditi? Najvie mali prelom kao
Tirtha. Dakle njih odnose u bolnicu i mogu biti previjeni. Ali ako se kreete na visini, onda je
opasnost vrlo velika.
Zato to ste Bude, zbog toga ste pali u tako veliko neznanje, u tu duboku dolinu tame.
Dakle, ne budite obeshrabreni zbog toga. Ako ste tako duboko u dolini, to je upravo indikacija
da opet moete biti na vrhu. Sama mogunost padanja nastaje zbog sposobnosti da se bude
na vrhu. Dobro je - nita nije pogreno - jer to je jedno iskustvo. Vae budinstvo e postati
mnogo jasnije. Kada ste proli kroz ovu tamu i patnju, i kada ste se vratili natrag kui, neete
biti isti kao to ste bili pre nego to ste pali. Intenzitet vae svesti e sada biti razliitog
kvaliteta; propatili ste i saznali. Biete vie budni. Vaa svesnost e sada biti vie paljiva,
intenzivnija, integrisana i kristalisana.
To se deava; vrlo bogat ovek postaje uznemiren svojim bogatstvom - kao to se to
deava. Zapravo to treba da bude kriterijum da li je ovek bogat ili ne. Ako je ovek zaista
bogat, prinuen je da bude uznemiren zbog svog bogatstva. Ako nije frustriran svojim
bogatstvom, jo je siromaan; moda ima novac, ali nije bogat - jer bogat ovek nuno saznaje
da sve to ima, samo ga malim delom zadovoljava. Sledi duboka uznemirenost, praznina; sada
to izgleda mnogo intenzivnije - nastupila je jasnoa. Siromaan ovek e se uvek nadati da e
sutra biti dobro. Kako se moe bogat ovek nadati? Sutra e biti isto. Nada je mrtva. On ima
472
sve to moe imati, sutranjica nita vie nee pridodati. Kada je Endrju Karnedi umro,
ostavio je milijarde dolara. ta sutranjica moe pridodati? Nekoliko miliona vie? Ali on ne
moe koristiti ovih nekoliko miliona jer sada on ne zna ta bi odmah radio sa svojim novcem.
Ve ima vie nego to mu je potrebno.
U stvari, to vie novca imate, manja je vrednost novca. Vrednost zavisi od
siromatva. Jedan rupi u depu siromanog oveka ima veu vrednost nego isti rupi u depu
bogatog oveka, jer siromaan ovek moe da ga koristi; bogat ovek ne moe da ga koristi.
to vie novca imate, manja je vrednost. Dolazi stanje zasienosti, kada novac nema vrednost
- bilo da ga imate ili nemate, nema razlike; va ivot e se nastavljati isto. Biti bogat znai
unititi vrednost novca; onda je novac bezvredan. Imate kuu koju ste eleli, imate kola koja
ste eleli, imate sve to ste eleli - sada novac nije nita, upravo samo cifra. Moete nastavljati
da stavljate cifre na svom bankovnom raunu - bez koristi. Iznenada je nada mrtva, odjednom
ovek shvata: "Nisam nita postigao."
Ovaj bogati ovek, ja u vam rei, bio je zaista bogat, i postao je tako frustriran sa
svojim bogatstvom da je napustio svoju palatu u potrazi za mudrim ovekom; jer je zaista bio
proklet, zaista u patnji. eleo je da se osea malo srenije. Iao je od jednog mudrog oveka
do drugog, ali to nije bilo od koristi. Previe su govorili, ali niko nije mogao da mu ita
pokae. A on je insistirao - mora da je bio vrlo empirijski ovek - on je insistirao: "Pokaite
mi sreu, onda u verovati." Mora da je imao nauni um. Rekao je: Ne moete me zavarati
priom. Pokaite mi sreu - gde je ona? Ako je vidim, samo onda mogu postati va uenik."
Sada je retko nai majstora koji vam je moe pokazati. Ima uitelja, hiljade i hiljade, ali ako
im pogledate lica, videete da su u veoj patnji nego vi.
Bogat ovek je prispeo u selo, a ljudi su mu rekli: "Da, mi imamo sufi mistika. On
moe biti od pomoi. Malo je ekscentrian, budi malo oprezan s njim. Budi malo oprezan,
hmm?... jer niko ne zna ta e on uraditi. Inae on je redak fenomen - idi kod njega."
Bogati ovek je otiao; pokuao je da ga nae. On nije bio u kolibi. Ljudi su rekli da je
upravo otiao prema umi, stoga je on otiao tamo. Sedeo je ispod ogromnog drveta, u
dubokoj meditaciji. Bogati ovek se tu zaustavio, sjahao s konja. Taj ovek izgledalo je da je
bio zaista u velikoj srei, tako smiren, tako tih: padalo je vee.
Bogati ovek se poklonio pred njegovim stopalima, i rekao: "Gospodine, ja bih eleo
da budem srean. Ja imam sve - osim sree."
Sufi je otvorio oi i rekao: "Pokazau vam sreu, a vi mi pokaite svoje bogatstvo."
Savreno ispravno. Ako traite od njega da vam pokae sreu, pokaite mu vae
bogatstvo. Imao je hiljade dijamanata u vrei na leima konja, jer se pripremio za to. Uvek je
mislio: "Ako ima nekog ko ima sreu, on e traiti; cena mora da se plati. Nema niega to
moete dobiti, a da ne platite za to." Stoga ih je poneo sa sobom. Ovi dijamanti su vredeli
milione rupija.
Dao je vreu i rekao: "Pogledajte."
Za deli sekunde mistik je zgrabio vreu svojom rukom i pobegao. Bogat ovek nije
mogao poverovati ta se dogodilo za sekundu. Kada je pribrao svoj um pojurio je vritei i
plaui: "Opljakan sam!"
Naravno, poznavao je puteve u selu, i mogao je da tri brzo. Bio je fakir, jak ovek, a
bogat ovek nikada u svom ivotu nije jurio nikoga. Stoga, plaui i patei... i celo selo se
okupilo, ljudi su rekli: "Rekli smo vam da ne idete kod njega, on je ekscentrik. Niko ne zna
ta e uraditi." Celo selo je postalo uzbueno. To je za bogatog oveka bila prava patnja.
Izgubio je sve to je u ivotu zaradio - a da nije imao nikakve koristi.
Trei oko celog sela mistik se vratio do istog drveta, gde je konj jo stajao. Stavio je
vreu pored konja, seo ispod drveta, zatvorio oi, i utihnuo je. Vratio se bogati ovek - trei
zadihano, diui teko, znojei se, obliven suzama - itav njegov ivot mu je doveden u
pitanje. Tada je iznenada ugledao vreu pored konja; privio je na svoje srce, poeo da plee,
postao je tako srean.... Mistik je otvorio oi i rekao: "Vidi, nisam li ti pokazao ta je srea?"
Morate upoznati patnju; samo onda ete znati ta je srea. Vama treba pozadina.
Svako iskustvo je iskustvo nasuprot pozadine. Buda mora da doe u svet da bi osetio da je on
Buda. Morate doi u svet, i patiti da biste znali ko ste. Bez toga ne postoji mogunost. Vi ste u
473
stanju u kome je bio bogat ovek; jurei okolo mistika, sasvim opljakan, plaui i
zapomaui. Mogu videti; sve je opljakano, vi jurite u selu ovog sveta. Staze nisu poznate,
ali vi ste opljakani. Vi ste nesreni do same sri, jadni. Jurei, jurei i jurei... jednog dana
ete se vratiti natrag do drveta, nai ete opet vreu. Plesaete; biete ekstatini. Rei ete:
"Sada znam ta je srea."
Svet je nuno iskustvo. To je kola. ovek mora da proe kroz nju. Da bi sebe
spoznao, prvo mora sebe da izgubi. Ne postoji drugi nain; to je jedini put. Nita se ne moe
uraditi oko toga. To je to.
Da, zbog toga. Zato to ste Bude, zbog toga patite. Zato to ste Bude, zbog toga ste
pali u nesvesnost. Moete se vratiti natrag kui svakog dana. To je za vas; vi treba da se
odluite da se vratite natrag izvoru.
U hrianstvu jedna re je bila pogreno shvaena, a to je "pokajanje." Izvorna
jevrejska re za "tugovanje, kajanje" oznaavala je vraanje, a ne kajanje. To je jedino
pokajanje - ako se vi vraate! Bivajui prevedena kao "kajanje", itava stvar se gubi.
Muslimani imaju slinu re, toba. Toba oznaava povratak. To znai "vratiti se natrag
izvoru." Toba takoe izgleda kao pokajanje; to takoe nije kajanje. aini imaju re: oni kau
pratikraman; to znai povratak.
itava stvar je kako se vratiti natrag, do izvora odakle ste doli. Zato je meditacija: za
povratak, da se vratite natrag do izvora i padnete u njega ponovo. Vi ste Bude, bili ste Bude,
ostaete Bude - ali budinstvo ima tri stadijuma: jedan je pre nego to ga izgubili, detinjstvo
Bude; onda vi tragate za njim, mladost Bude; onda, postiete to, doba starosti. Svako dete je
Buda, svaki mlad ovek je tragalac, a svaki star ovek treba da bude, ako su stvari bile u redu,
ovek koji je ostvario to. Zbog toga tako mnogo na Istoku cenimo i potujemo stare ljude.
Ako sve ide kako valja, mudar ovek oznaava oveka koji se vratio natrag izvoru.
Dete ima nevinost, ali je nesvesno toga, jer to ima od samog poetka. Kako ono moe
biti svesno toga? Njemu treba iskustvo suprotnog; samo onda e postati svesno. A onda e
eznuti da se opet vrati natrag; svako udi da postane opet dete, da bude tako nevin. itavo
iskustvo je bilo tako divno.
Ali nije bilo tako divno u to vreme! Samo se vratite natrag u svoje detinjstvo. Ne
seajte se toga - ponovo proivite to. To je bilo patnja. Nijedno dete nije sreno; svako dete
eli da postane odraslo, zrelo, veliko, jako - svako dete - jer svako dete osea sebe
bespomonim. Ono ne zna ta ima. Ono ne moe znati, kada to nije izgubilo. Ono e morati
da izgubi nevinost; morae da se kree u svetu pokvarenosti; morae da ue duboko u grehe.
Ono je bilo svetac, ali ta svetost nije bila postignue. To je bio samo prirodan dar.
Ako vam je neto dato od prirode, ne moete ceniti to. Zbog toga uopte niste
zahvalni.
uo samsufi priu. Jedan ovek je doao kod sufi mistika i rekao je: "Ja sam frustriran
i izvriu samoubistvo. Ba sam poao da se udavim u reci, i video sam vas kako sedite na
obali. Mislio sam, zato da ne uloim zadnji napor? eleo bih da znam ta vi kaete?"
Mistik je pitao: "Zato ste frustrirani?"
ovek je odgovorio: "Nemam nita. Zbog toga sam frustriran - nemam ni jedan jedini
posao. Ja sam najsiromaniji ovek na svetu, i patim. Sve je tako veliki napor - umoran sam
od toga. Blagoslovite me da bih mogao umreti, jer imam takvu nesreu da ta god uradim
uvek propadne. Bojim se da ak neu uspeti ni u samoubistvu."
Mistik je rekao: "Priekajte. Ako ete ba sada izvriti samoubistvo, i kaete da
nemate nita, dajte mi samo jedan dan. Sutra u ja to udesiti!
Sledeeg dana ga je odveo kod cara. Car je bio njegov uenik. Otiao je u palatu,
razgovarao sa carem, vratio se natrag, odveo je oveka kod cara i rekao mu: "Car je spreman
da kupi vaa dva oka. Koliko god da traite, on e dati."
ovek je rekao: "ta vi mislite? Jesam li ja lud - da prodam svoje oi?"
Sufi je rekao: "Rekli ste da nemate nita. Sada, ta god da traite, koju god cenu -
milion rupija, dva miliona rupija, deset miliona rupija, sto miliona rupija - kralj je spreman
da kupi oi. Upravo pre nekoliko sati ste rekli da nemate nita - a niste spremni da prodate
oi? A i krenuli ste da izvrite samoubistvo. Ja sam nagovorio cara da kupi vae oi, takoe i
474
vae zube, vae ruke i noge. Vi kaite cenu i mi emo odsei sve i dati vam novac. Biete
najbogatiji ovek na svetu."
ovek je rekao: "Ja sam mislio da ste mudar ovek - meni izgledate kao ubica!"
ovek je beao, govorei: "Ko zna, ako uem u palatu, a car je isto ovako lud, i ponu da mi
vade oi...!"
On je pobegao, ali po prvi put je shvatio koju cenu moete traiti za svoje oi. A
nikada niste bili zahvalni za njih. Nikada niste zahvaljivali Bogu to ste ivi. Ako ste krenuli
da umrete, a neko je bio tu da vam dodeli jo jedan dan vie, koliko biste bili spremni da date?
Biete spremni da date sve. Ali nikada niste bili zahvalni... jer dobili ste to bez nadoknade.
Dobili ste to kao dar, a niko ne ceni darove.
Detinjstvo je dar. Nevinost postoji, ali dete je nesvesno. Ono e morati da ga izgubi.
Kada ga izgubi - u svojoj mladosti e lutati, izmeae se na putevima sveta, postae potpuno
tamno, uprljano, grenik - onda e arko udeti. Onda e saznati ta je izgubilo. A onda e ii
u crkve i hramove i na Himalaje, i traie majstore - a ono ne trai nita; samo trai da mu se
vrati nevinost. A ako sve ide valjano, i ono postane hrabar ovek, na kraju e on dok ne umre
opet postii tu nevinost.
Inae kada star ovek postane dete, to je potpuno razliito. To je definicija sveca: star
ovek opet postaje dete, nevino. Ali ova nevinost ima razliit kvalitet, jer on sada zna da to
moe da se izgubi; i on zna da, kada se sada izgubi, patnja je ogromna. Sada on zna da bez
ove nevinosti sve postaje pakao. Sada on zna da je ova nevinost jedino blaeno stanje, jedino
osloboenje koje postoji.
Isto se dogaa s vaom svesnou: vi je imate, vi je gubite, ponovo je zadobijate. To
postaje krug. Zbog toga Isus kae: "Dok niste dete, dok niste kao dete, neete ui u
kraljevstvo boje." To je povratak; krug je zatvoren.
Zaboravite re "kajanje," zamenite je reju "povratak," i hrianstvo postaje
osloboeno krivice. To "kajanje", re "kajanje" stvorila je svu nevolju. Vraanje je lepo;
kajanje je runa pojava. Religija ne treba u vama da stvara krivicu, ona treba da stvori
hrabrost. Krivica stvara strah. Jedina stvar koja je potrebna jeste hrabrost - neustraivost - da
se vratite natrag kui.
esto pitanje:
Moe li ovek nainiti iznenadan skok uz pomo droge?
Ne. To e biti skok droge, ne va; a stvar je u tome da vi nainite skok, ne droga.
Droge nisu u potrazi za prosvetljenjem; one su sasvim izvesno kakve jesu. Ako uzmete drogu,
i neto se dogodi, to se zaista dogaa jedino kao reakcija tela na drogu, a ne vama. To se
deava upravo hemiji tela, ne vaoj svesnosti. To je fenomen sna; halucinacija.
To ponekad moe biti lepo, zapamtite ponekad. Ponekad moe biti pravi pakao.
Zavisi. Zbog toga ja kaem da droga stvara samo situaciju u hemiji vaeg tela, ali ako je va
um prolazio kroz pakao, um e nastaviti da ide kroz pakao. Sada e pakao biti jai, to je sve;
jer sada je hemija drugaija. Vi ete se kretati prema paklu, ali neete ii bre. Droga vam
moe dati brzinu. Dobro je drogu nazvati "ubrzanjem"; droge daju samo ubrzanje, nita
drugo. Ako ste se oseali lepo i dobro, vi ete se oseati lepo i dobro "sa brzinom," ali vas ona
ne moe promeniti. ta god da ste, ostaete isti.
Ali opasnost je da moete s njom biti obmanuti. Jednom kada ste obmanuti i mislite:
"Ovo je ekstaza, ovo je ono to mi je trebalo," onda ste izgubljeni. Onda ete uvek razmiljati
u ovim terminima: da uzimate drogu i onda imate iskustvo Boga. Vi ne doivljavate nita, jer
Bog uopte nije iskustvo. To je prestanak svakog iskustva. Kada svi objekti ieznu - iskustvo
je jedan objekat - i kada samo subjekt ostane kao ista svest - nita da se saznaje, nego samo
saznavalac - onda je tu Bog. Bog nije objekat; Bog je ista subjektivnost. Nikakva droga vam
to ne moe dati.
Sedmo pitanje:
Da li sam u pravu to oseam da ste preli stazu postepenog prosvetljenja? Da li ste
475
plesali kada se prosvetljenje dogodilo?
Ja jo pleem. Ako imate oi moete videti. Ako nemate oi ta moete uiniti?
Inae ne postoji postepeno prosvetljenje; prosvetljenje je uvek neoekivano. Moete
pripremati postepeno, moete pripremati neoekivano, ali prosvetljenje je uvek iznenadno.
Ono se deava za jedan trenutak. Ne deava se to da neko biva pedeset posto prosvetljen,
ezdeset posto prosvetljen, sedamdeset posto prosvetljen, ne. Upravo trenutak pre on je bio
sto posto neprosvetljen, a ba trenutak posle on je sto posto prosvetljen. To se deava
iznenada, inae na drugi nain bilo bi stepena. Ne postoje stepeni.
To je ba kao smrt; to se deava za jedan trenutak. Ne moete rei da je ovek pola
mrtav. ak i ako izgleda pola mrtav, on je savreno iv, to je samo naizgled. ovek moe da
bude u komi, leei nesvestan, ali onda je takoe savreno iv, ne pola mrtav. Ili ste mrtvi, ili
ste ivi - ne postoji drugi nain - ili ovo ili ono. Prosvetljenje je uvek iznenadno.
A priprema? To je vrlo suptilna stvar; priprema nije za prosvetljenje; priprema je za
vau hrabrost. Hrabar ovek moe to preuzeti upravo sada; kukavici e trebati godine da se
pripremi. itav problem je u strahu. Ako je strah odbaen, vi ste u slobodi. Ako nastavite da
hranite svoj strah i dvorite svoj strah, nikada neete biti slobodni. Dakle, nainite tu sutinu
jasnom u vaim umovima: prosvetljenje ne trai pripremu; sva priprema postoji samo zato jer
se plaite. Stoga to zavisi od vas. Kad god odluite da odbacite strah, to se moe dogoditi.
To to treba da se postigne nije neto izvan vas; vi ve to nosite sa sobom. To je ba
kao raanje deteta: ena nosi dete u trudnoi - dete je ve tu, pulsira, ivo je, utira - ali kada
je ena mnogo uplaena, raanje e dugo trajati. Ako je uplaena i napeta, kada dete eli da
izae van iz materice, ona e stegnuti ceo svoj mehanizam u strahu i nee dozvoliti detetu da
izae. Detetu treba oputen prolaz da izae napolje, a ena je tako napeta da mu nee
dozvoliti da izae. A dete eli da izae napolje, jer sada je to njegov jedini ivot - nekoliko
dana vie i, ako je u materici, ono e umreti. Dakle dete e uloiti sve napore da izae napolje,
a ena je napeta; postoji konflikt. Taj konflikt stvara bol; inae nijedno raanje deteta ne bi
trebalo da bude bolno. Nema potrebe; to nije potrebno.
Idite kod starih, drevnih plemena u Indiji. Raanje deteta se deava tako lako,
prirodno, da ti ljudi nisu uli ni za kakav bol u tome. ena bi radila u polju, i dete bi se rodilo
- ni jedna jedina osoba nije pazila na nju; ona bi to uradila sama. Stavila bi dete ispod drveta,
obavila celodnevni posao - ne urei da se vrati kui - onda bi uvee odnela dete kui.
Jednostavno. Ba jednostavno, kao to se dogaa kod ivotinja, nema problema.
Majka stvara problem. Majka je napeta, boji se. Ta napetost, i detetov napor da izae
napolje, stvara borbu; i onda, to potraje. Dete je spremno da izae napolje svakog trenutka.
Svi ste vi proli period gestikuliranja. Kao to ja vidim, svako je u devetom mesecu - svako je
uvek bio u devetom mesecu. Dakle, itav problem je kako da se opusti, i pusti dete da izae
napolje i bude roeno. Moete se opustiti samo ako se ne plaite. Prihvatite, ne plaite se.
Prihvatite ivot. On je prijatelj, nije neprijatelj. Cela ova egzistencija je dom; vi ste ovde
stranci. Zaboravite sve o emu je Darvin govorio - preivljavanje, borba, pobeda. Sve su to
besmislice. Sluajte ljude koji kau da je ovo dom, jer oni su u pravu. Inae, drugaije nije
mogue. Vi ste roeni u ivotu - kako on moe biti protiv vas? Kako majka moe biti protiv
deteta? I vi ete se vratiti natrag tome: ba kao to talas dosee visoko, plee na suncu, a onda
se vraa natrag. Kako okean moe biti protiv talasa? U stvari itava snaga talasa je dar iz
okeana; on se uzdie visoko; ne da se on uzdie, nego se okean uzdie u njemu.
Vi ste samo talasi u kosmikom okeanu svesti. Prihvatite to. Oseajte se kod kue. Vi
niste ovde stranci, vi ste voljeni od egzistencije. A onda, iznenada, sakupljate hrabrost jer
nema straha.
Prosvetljenje je uvek iznenadno. Ako morate da se kreete postepeno, to je zbog vaeg
neprihvatajueg uma, straha, obazrivosti.
Osmo pitanje:
Vi zaista znate da me izludite. Vie ak ni prosvetljenje nije dovoljno dobro. Ne, ono
mora da bude iznenadno; inae mi emo propustiti neto. Ako ikada sretnem Boga ja u ga
476
ustreliti. Kako oekujete od mene uravnoteenost ako vi prvi nastavljate da istiete da se
zaboravi na prosvetljenje, a ako uopte ita treba da se uradi to je praktikovanje strpljenja, a
onda iznenada treba da nainim divovskih sedam koraka u jednom - da budem hrabar i
skoim? Da li je sve to upravo da bismo se nali u oajnom stanju?
Naravno, i ja bih vam takoe rekao: kad god vidite Boga, upucajte ga... jer to e biti
poslednja barijera. Ustrelite ga odmah tako da sami ostanete u svojoj usamljenosti; inae on
e postati svet, iskustvo.
126
itavu stvar ste vi dobro razumeli: to je da vas izludi. Tako izludi da postanete siti
vae ludosti i iznenada iskoite iz toga; inae neete iskoiti. Ako ste kao "kod kue" u vaoj
ludosti, kako ete iskoiti iz toga? Stoga u ja nainiti itavu situaciju tako oajnom, tako
intenzivno oajnom, da iskoite iz svoje koe, i slobodni ste.
Deveto pitanje:
Ja sam doiveo centar nebia iz koga sva bia nastaju kao i ekstazu o kojoj govorite.
Ako pitam...
Inae ako ste vi iskusili nebie, od kakve je potrebe da se pita? Nema "ako" ako ste
iskusili. Ako pitate, moda ste zamiljali da ste iskusili stanje nebia - jer iz tog stanja nebia,
nijedno pitanje ne nastaje. Ne moe nastati, ne postoji mogunost. Ko e kreirati pitanje u
stanju nebia? Jednom kada ste upoznali tu sunyu, tu prazninu, nita ne nastaje.
Mora da ste zamiljali. A to se deava; pre nego to ovek dostigne to stanje, zamilja
to mnogo puta zbog elje. Sluajui mene neprekidno, vi stvarate elju: kako da budete
prosvetljeni, kako da budete osloboeni sve ove patnje. Ta elja e stvoriti snove. Ako je elja
vrlo jaka, stvorie tako jasne snove, da e izgledati kao vizije. Oni e biti realniji od
uobiajene realnosti; onda ete misliti da ste imali iskustvo. Ne.
Ako se iskustvo nebia dogodi, sva pitanja se rastvaraju - ne da se reavaju, ni jedno
pitanje nikada se ne reava, ali zato to su pitanja apsurdna; ona se ne mogu reiti. Kada ovo
kaem ja mislim, ako neko pita; "Kakav je miris crvene boje?" Pitanje izgleda gramatiki
ispravno, ali je apsurdno, jer crvena boja, ili bilo koja boja, nije povezana sa mirisom. Ali ako
neko pita: "Kakav je miris crvene boje?"...to je apsurdno. Sva pitanja su apsurdna; stoga nije
potrebno da budu reena.
Jednom kada ste smireni, apsolutno smireni, odjednom razumete besmislenost svih
pitanja - i svih filozofija, jer sve filozofije zavise od stanovita da su pitanja vredna da budu
odgovorena.
Ne. Moete zamisliti; kada zamislite ovo e se dogoditi.
"Ja sam iskusio centar nebia iz koga sva bia nastaju a takoe ekstazu o kojoj
govorite. Ako pitam... TA DA UINIM DA BIH SKOIO U PROSVETLJENJE...?
Inae ta je potrebno sada? Vi kaete da ste iskusili centar nebia. Kaete da ste
postigli i iskusili stanje ekstaze. Ovo je prosvetljenje. Onda svaki skok bi bio iskakanje iz
toga. Stoga, molim vas ne skaite! Sada e skakanje biti opasno. Vi ete ponovo iskoiti u
svet. Ovo je za svetovne ljude, to (ih) ja potresam - "skoite u prosvetljenje" - ne za Bude,
one koji su to dostigli. Oni ne treba da skau. Oni treba da izbegnu svaki skok i sva iskuenja
da skau; inae nai e se natrag u svetu, a onda e se opet pojaviti nevolja.
Zapamtite da ne postanete rtve imaginacije. Mata moe da igra ogromne igre - ne
samo s vama; ona ih je igrala sa svima. ta god vi zahtevate, ona vam moe snabdeti.
To se dogodilo: Mula Nasrudin se prijavio za posao na brodu. On je intervjuisan.
ovek koji je vrio intervju pitao je: "Ako naie oluja, ta ete uraditi?"
On je rekao: "Prvo u baciti sidro."
ovek je nastavio: "Dolazi druga oluja, ak i vea od prve, ta ete uraditi?"
126
Bog je naa autentinost, sutina, zato se kae da budemo sami sa sobom, u svojoj sutini jer sve izvan toga je
svet objekata i iskustava sa njima, a iskustveni svet objekata je mogu samo kada nismo u svojoj Boanskoj
sutini, sami sa Sobom.
477
On je rekao: "Spustiu drugo sidro." Nastavio tako dalje...
"...deseta oluja!" A Nasrudin je odgovorio: "Spustiu drugo sidro."
ovek je rekao: "Ali odakle ete dobiti ta sidra?"
On je rekao: "Odakle vi dobijate svoje oluje! Sa istog mesta."
Poglavlje 5
OSAM UDOVA YOGE
5. jul 1975. u Buddha dvorani
II, 28: yoganganuthanadauddhikaye jnanadiptiravivekakhyateh.
Kada se u postupnoj ovladanosti jogistikim metodama [doslovno udovima
(ahga)] neisto ukloni - javlja se [u srazmeri sa tom ovladanou] i svetlost znanja [koja
zavrava u vrhunskom] razaznavajuem uvidu (vivekakhyati).
II, 29: yama nyama asana pranayama pratyahara dharana dhyana samadhayo' tavangani.
[Opta] Pravila [ispravnog postupanja] (yama), [specifino jogistike]
obaveze (nyama), [jogistike] seee pozicije (asana), kontrola daha (pranayama),
uzdravanje [ula] (pratyahara), zadranost [panje] (dharana), kontemplacija
(dhyana) i usredsreenost [bia] (samadhi) predstavljaju osam lanova [joge].
Svetlost koju traite, u vama je. Stoga e traganje biti unutranje traganje. To nije
putovanje do nekog cilja u spoljanjem prostoru; to je putovanje u unutranjem prostoru.
Treba da dosegnete svoju sr. Ono to traite ve je u vama. Treba samo da "ogulite luk;" ima
tu slojeva i slojeva neznanja. Dijamant je skriven u zemlji; dijamant ne treba da se stvori.
Dijamant ve postoji - samo slojevi zemlje treba da budu uklonjeni.
To je pravo osnovno razumevanje; blago je ve tu. Moda vi nemate klju. Klju mora
da se pronae, ali ne blago. Ovo je osnovno, vrlo korenito, jer sav napor e zavisiti od ovog
razumevanja. Ako blago treba da se stvara, onda e to biti vrlo dug proces; niko ne moe biti
siguran da li to moe biti stvoreno ili ne. Samo klju mora da se nae. Blago postoji, ba u
blizini. Nekoliko slojeva brava treba da se uklone.
Zbog toga je traganje za istinom negativno. To nije pozitivno traganje. Vi ne treba da
dodate neto svom biu; pre neto treba da izbriete. Morate da odseete neto od sebe.
Traganje za istinom je hirurko. Nije medicinsko; to je hirurko. Nita ne treba da vam se
doda; pre, nasuprot tome, neto mora da se ukloni od vas, poniti. Otuda metoda upaniada:
neti, neti. Znaenje neti, neti je: nastavi da negira, ponitava dok ne stigne do negatora;
nastavi da negira dok ne preostane nikakva mogunost da negira; samo ti ostaje, ti u svojoj
sri, u tvojoj svesti koja ne moe biti negirana - jer ko e je negirati? Stoga nastavite da
negirate: "Ja nisam ni ovo ni ono." Nastavite; "neti, neti..." Onda dolazi taka gde samo vi
jeste, negator; vie nema niega drugog da se odsee, operacija je zavrena; doli ste do blaga.
Ako se ovo ispravno razume, onda teret nije teak; traganje je vrlo lako. Moete se
kretati lako, znajui dobro sve vreme da blago moe biti zaboravljeno, ali ono nije izgubljeno.
Moda neete biti sposobni da znate gde je ono tano, ali to je u vama. Moete da se opustite;
nema potrebe za tim. Zapravo, ak i ako to elite da izgubite, ne moete izgubiti, jer je to
samo vae bie. Nije za vas to neto spoljanje; to je u biti unutranje.
Ljudi dolaze kod mene i kau: "Mi smo u potrazi za Bogom." Pitam ih: "Gde ste ga
izgubili? Zato traite? Jeste li ga negde izgubili, kaite mi onda gde ste ga izgubili, jer samo
ete tamo moi da ga naete." Oni kau: "Ne, mi ga nismo izgubili." Onda zato ga traite?
Onda samo zatvorite svoje oi. Moda zbog traganja ne moete da ga naete. Moda ste
previe usredsreeni na traganje; niste gledali u svoje unutranje vlastito bie; da kralj
478
kraljeva ve sedi tamo, ekajui na vas da se vratite kui. A vi ste veliki tragalac, stoga idete u
Meku i Medinu, Kashi i Kailash. Vi ste veliki tragalac. Idete svuda po svetu, osim na jedno
mesto - gde vi jeste. Tragalac je traeno... kada je ovek smiren i tih.
Nita novo se ne postie. ovek jednostavno zapoinje da shvata da je itava pogrena
stvar bilo traenje spolja. Traei unutra, to se tamo nalazi. To je uvek bilo tamo. Nije bilo ni
jednog jedinog trenutka kada to nije bilo tamo - i nee biti ni jednog jedinog trenutka - jer
Bog nije spolja, za vas istina nije spolja, to ste vi to je oboavano, to ste vi u svom totalnom
sjaju; to ste vi u svojoj apsolutnoj istoti. Ako razumete ovo, onda sutre Patanjalijeve e biti
vrlo jednostavne.
Praktikujui razliite korake yoge za unitavanje neistote, javlja se duhovno
prosvetljenje koje se razvija u svesnost o realnosti.
On ne kae da neto treba stvoriti; on kae da neto treba da bude uniteno. Vi ste ve
vie od svog bia, svog postojanja - u tome je problem. Sakupili ste mnogo oko sebe,
dijamant je sakupio previe blata. Blato mora da se opere, i odjednom eto dijamanta.
"Praktikujui razliite korake yoge za unitavanje neistote,..." To nije stvaranje istote ili
svetosti, ili boanstvenosti; to je upravo unitavanje neistoe. isti vi Jeste. Sveti vi Jeste.
itava staza postaje totalno razliita. Onda nekoliko stvari mora da se odseku i odbace;
nekoliko stvari moraju biti eliminisane.
U sutini ovo je znaenje sannyase; samoodricanja. To nije da se odriete kue, ne
odriete se porodice, ne odriete se dece - to izgleda previe okrutno. Kako saoseajan ovek
moe to uiniti? To nije odricanje od ene, jer to uopte nije problem. ena ne zaklanja Boga;
niti deca stvaraju prepreke, ni kua. Ne, ako se vi odreknete njih, onda ne razumete. Odreknite
se neega drugog to ste sakupljali u sebi.
Ako elite da se odreknete kue, odreknite se prave kue: tela u kome ivite i boravite.
Pod samoodricanjem ja ne podrazumevam da treba da odete i izvrite samoubistvo, jer to nee
biti odricanje. Upravo znanje da vi niste telo dovoljno je. Takoe nije potrebno da budete
okrutni prema svom telu. Vi moda niste telo, ali telo je takoe Bog. Vi moda niste telo, ali
telo je ivo samo od sebe. Ono takoe sudeluje u ivotu; ono je deo ove totalnosti. Ne budite
okrutni prema njemu. Ne budite nasilni prema njemu. Ne budite mazohista.
Religiozni ljudi gotovo uvek postaju mazohisti. Ili su ve bili - religija postaje
racionalizacija i oni poinju da mue sebe. Ne budite samomuitelj. Postoje dva tipa muitelja
i nasilnih ljudi: jedan je sadista koji mui druge - politiari, Adolfi Hitleri; i postoje
samomuitelji - takozvani religiozni ljudi, sveci, mahatme, koji mue sebe - oni su mazohisti.
Isti su; nasilje je isto. Bilo da muite telo nekog drugog, ili svoje vlastito, nema razlike - vi
muite sve isto.
Samoodricanje nije samomuenje. Ako je to samomuenje to samo politiar stoji na
svojoj glavi. Moe biti da ste vi takve kukavice da ne moete udesiti da muite druge, tako da
moete muiti samo svoje vlastito telo. Devedeset devet od sto takozvanih religioznih ljudi
su samomuitelji, kukavice. Oni ele da mue druge, ali postoji strah i opasnost i to ne mogu
initi. Stoga su nali vrlo nevinu rtvu, ranjivu, bespomonu: svoje vlastito telo. I oni ga mue
na milion naina.
Ne, odricanje znai znanje; samoodricanje oznaava svesnost; odricanje oznaava
realizaciju - realizaciju injenice da vi niste telo. To je zavreno. Vi ivite u njemu znajui da
niste ono. Kada se ne identifikujete (s njim), telo je lepo. Ono je jedna od najveih misterija u
egzistenciji. Ono je sam hram u kome se kralj kraljeva skriva.
Kada razumete ta je odricanje, vi razumete ovo neti, neti. Vi kaete: "Ja nisam ovo
telo, jer sam svestan tela; sama svesnost ini me odvojenim i razliitim." Idite dublje,
nastavite da ljutite luk: "Ja nisam misao, jer misli dolaze i odlaze, a ja ostajem. Ja nisam
emocija..." Emocije dou, ponekad vrlo jake, i sebe potpuno zaboravite u njima, ali one odu.
Bilo je vreme kada one nisu bile, vi ste bili; bilo je vreme kada su one bile, a vi ste bili
skriveni u njima. Bilo je opet vreme kada su one otile, a vi ste sedeli tu. Vi ne moete biti
one. Vi ste odvojeni.
479
Nastavite da ljutite luk: ne, telo vi niste; miljenje vi niste; oseanje vi niste. Ako
znate da niste ta tri sloja, va ego jednostavno iezava ne ostavljajui trag iza sebe - jer va
ego nije nita drugo do identifikacija sa ova tri sloja. Onda vi jeste, ali ne moete rei "ja".
Re gubi znaenje. Ego nije tu; vratili ste se kui.
Ovo je znaenje sannyase; to je negiranje svega to niste, ve ste se samo
identifikovali s tim. Ovo je hirurgija. Ovo je razaranje.
"Pomou praktikovanja razliitih koraka yoge za razaranje neistote..." A ovo je
neistota: kada sami mislite da ste ono to niste. Nemojte me pogreno razumeti, jer uvek
postoji mogunost da pogreno shvatite da je telo neisto. Ja ne kaem to. Moete imati istu
vodu u jednoj posudi, a isto mleko u drugoj. Pomeajte ih; sada meavina nije duplo ista.
Obe su bile iste; voda je bila ista, tano iz Gange, i mleko je bilo isto. Sada meate dve
istoe i nastaje jedna neistoa - nije se istoa udvostruila. ta se dogodilo? Zato nazivate
ovu meavinu vode i mleka neistom? Neistoa oznaava ulaenje stranog elementa, onog
to ne pripada tome, koje nije prirodno u tome, to je izvestan nametljivac, to je prestupilo
svoju teritoriju. Ne samo da je mleko neisto, voda je takoe neista. Dve istoe se susreu i
postaju neiste.
Stoga kada ja kaem otklonite neistoe, ja ne mislim da je vae telo neisto, ne
mislim da je va um neist, ne mislim ni da su vaa oseanja neista. Nita nije neisto - ali
kada se identifikujete, u identifikaciji je neistoa. Sve je isto. Vae telo je savreno ako ono
funkcionie samo od sebe i ako nema uplitanja. Vaa svesnost je savrena ako deluje sama od
sebe i telo se ne uplie. Ako ivite u neupletenoj egzistenciji vi ste isti. Sve je isto. Ja ne
osuujem telo. Nikada ne osuujem nita. Toga se seajte uvek: ja ne osuujem. Sve je lepo
kao to jeste. Meutim, identifikacija stvara neistou.
Kada zaponete misliti da ste telo, vi ste se nametnuli telu. A kada se vi nametnete
telu, telo odmah reaguje i namee se vama. Onda postoji neistota.
Patanjali kae: "Praktikujui razliite korake yoge za razaranje neistote..." Za
unitavanje identiteta, identifikacije; za unitavanje nereda u koji ste upali - haosa, gde je sve
postalo sve drugo. Nita nije isto. Nijedan centar ne funkcionie sam od sebe; vi ste postali
gomila. Sve nastavlja da se uplie u prirodu svega drugog. To je neistota.
"...unitavanjem neistote, javlja se duhovno prosvetljenje..." Jednom kada se
neistota ukloni, iznenada nastupa prosvetljenje. To ne dolazi spolja, to je vae najunutarnije
bie u svojoj istoti, u svojoj nevinosti. Svetlost nastaje u vama. Sve je jasno, guva
zbunjenosti nestaje, jasnoa percepcije nastaje. Sada moete videti sve kakvo jeste: nema
projekcija, nema mate, nema iskrivljavanja ikakve realnosti. Jednostavno vidite stvari kakve
jesu. Vae oi su slobodne, prazne; vae bie je smireno. Sada vi nemate nita u sebi, stoga ne
moete projektovati. Postajete pasivan posmatra, svedok, sakshin - a to je istota bia,
postojanja. "...tu se javlja duhovno prosvetljenje koje se razvija u svesnost o realnosti."
Onda osam koraka u yogi. Sledite me vrlo lagano, jer ovo je sredinje uenje
Patanjalija:
Yama, niyama, asana, pranayama, pratyahara, dharana, dhyana, samadhiya ashto
angami.
[Opta] Pravila [ispravnog postupanja] (yama), [specifino jogistike] obaveze" (nyama),
[jogistike] seee pozicije (asana), kontrola daha (pranayama), uzdravanje [ula] (pratyahara),
zadranost [panje] (dharana), kontemplacija (dhyana) i usredsreenost [bia] (samadhi) predstavljaju
osam lanova [joge].
Osam koraka u yogi. To je itava nauka o yogi u jednoj reenici, u jednom semenu.
Mnoge stvari su izraene. Prvo, dopustite da vam kaem pravo znaenje svakog koraka. I
zapamtite, Patanjali njih naziva koracima i udovima, i jedno i drugo. Oni su oboje. Koraci su
zato to posle jednog sledi drugi, postoji redosled rasta. Ali oni nisu samo koraci; oni su udovi
tela yoge. Imaju oni unutranje jedinstvo, organsko jedinstvo takoe, to je znaenje udova, ili
grana.
Na primer, moje ruke, moje noge, moje srce - oni ne funkcioniu razdvojeno; oni su
480
organsko jedinstvo. Ako srce stane, ruke se onda nee kretati. Sve je spojeno zajedno. Oni
nisu nalik stepenicama na lestvama, jer svaka preka na lestvama je odvojena. Ako je jedna
preka slomljena, cele lestve nisu slomljene. Dakle Patanjali kae one su koraci, stepenice,
jer imaju odreen, dosledan rast - ali su one takoe ange, udovi tela, organski sklop. Ne
moete odbaciti nijednu od njih. Stepenice mogu biti odbaene, udovi ne mogu. Moete
preskoiti dve stepenice u jednom skoku, ali udovi se ne mogu odbaciti; oni nisu mehaniki
delovi. Ne moete ih ukloniti. Oni ine vas. Oni pripadaju celini; nisu odvojeni. Celina
funkcionie kroz njih kao harmonina jedinica.
Dakle ovih osam udova yoge su i koraci, stepenice u smislu da svaki sledi drugog, oni
su u dubokom meusobnom odnosu. Drugi ne moe doi pre prvog; prvi mora da bude prvi, a
drugi - drugi. A osmi e biti osmi - on ne moe biti etvrti, ne moe biti prvi. Dakle oni su
koraci, a takoe su i organska celina.
Yama oznaava samouzdravanje. U engleskom ova re postaje malo drugaija. Ne
malo razliita; zaista, itavo znaenje rei yama je izgubljeno - jer englesko samoodricanje
izgleda kao obuzdavanje, uguivanje, posle Frojda, postalo je runa re od etiri slova.
Samoodricanje nije uguivanje. U danima kada je Patanjali koristio re yama, ona je imala
totalno drugaije znaenje. Rei nastavljaju da se menjaju. ak i sada, u Indiji takoe,
samyama, koja dolazi od rei yama, oznaava kontrolu, uguivanje. Znaenje je izgubljeno.
Moda ste uli jednu anegdotu. Ona govori o engleskom kralju Dordu I, koji je
otiao da vidi katedralu Svetog Jovana kada se gradila. Bila je remek delo umetnosti.
Graevinar, arhitekta, umetnik, bio je prisutan tamo; zvao se Christopher Wren. Kralj
ga je pogledao i estitao mu. Rekao je tri rei: "Ovo je zanimljivo. Ovo je strano. Ovo je
izvetaeno." Christopher Wren je bio tako oaran sa komplimentima... ali vi ete biti
jednostavno iznenaeni. Ove rei vie nemaju isto znaenje. U tim danima, pre tri stotine
godina, re zanimljivo je obino znaila zapanjujue,
127
strano je koriena da oznai
strahopotovanje i oduevljenje,
128
a izvetaeno je obino znailo umetniki.
129
Svaka re ima biografiju, i menja se mnogo puta. Kako se ivot menja, sve se menja;
rei dobijaju nove boje. I zapravo, rei koje imaju kapacitet da se menjaju, samo one ostaju
ive; inae na drugi nain one postaju mrtve. Ortodoksne rei, koje se opiru promeni, one
umiru. ive rei, koje imaju sposobnost da sakupe novo znaenje oko sebe, samo one ive; a
one ive u mnogo, mnogo znaenja, vekovima. Yama je bila divna re u Patanjalijevim
danima, jedna od lepih... Posle Frojda rei su postale rune - ne samo da se znaenje
promenilo, nego itav okus, itav ukus rei.
Za Patanjalija samouzdravanje ne znai da ovek sebe uguuje, da potiskuje. To
jednostavno znai da usmerava svoj ivot - ne da uguuje energije, nego da ih usmerava, da
im daje pravac. Ako ivite takav ivot, koji se kree u suprotnim pravcima, u mnogo pravaca -
nikada neete nigde stii. To je upravo poput kola; voza vozi nekoliko milja prema severu,
onda se predomisli; ide nekoliko milja na jug, pa se predomisli; onda ide nekoliko milja
prema zapadu, onda se predomisli; i nastavlja na ovaj nain. Umree tamo gde je roen.
Nikada nee nigde stii. Nikada nee imati oseanje ispunjenja. Moete nastaviti da se kreete
mnogim putevima, ali dok nemate pravac kreete se beskorisno. Oseaete sve veu i veu
frustraciju i nita drugo.
Da se stvori samouzdravanje znai, prvo, da se d pravac vaoj ivotnoj energiji.
ivotna energija je ograniena. Ako nastavite da je koristite na apsurdne, neusmerene naine,
nigde neete stii. Biete ispranjeni od energije pre ili kasnije - a ta praznina nee biti
praznina Bude; to e jednostavno biti negativna praznina, nita unutra, jedna prazna posuda.
Biete mrtvi pre nego to umrete. Inae ove ograniene energije koje su vam date od prirode,
egzistencije, Boga, ili kako god to elite nazvati; te ograniene energije mogu da se koriste na
takav nain da mogu postati vrata za neogranieno. Vi ete se kretati ispravno ako se kreete
svesno, ako se kreete budni, sakupljajui sve vae energije i kreui se u jednom pravcu, ako
niste gomila ve postajete individua - to je znaenje (pojma) yama.
127
Amuzing je obino znaila amazing.
128
Awful je koriena da oznai awe-inspiring.
129
Atificial je obino oznaavalo artistic.
481
Obino ste gomila, mnogo glasova unutra. Jedan kae: "Idi u ovom pravcu" drugi
kae: "To je beskorisno, idi do ovoga." Jedan kae: "Idi u hram" a opet drugi kae: "Pozorite
e biti bolje." Nikada se ne oseate oputeno, jer gde god jeste, vi ete se aliti. Ako odete u
pozorite, glas koji je bio za hram, nastavljae da vam stvara nevolju: "ta inite ovde gubei
svoje vreme? Trebalo je da budete u hramu... i molitva je lepa. Niko ne zna ta se dogaa
tamo - i, niko ne zna, ovo je moda bila prilika za vae prosvetljenje, a vi ste je propustili."
Ako odete u hram, isto - glas koji je insistirao da odete u pozorite nastavie da govori: "ta
radi ovde: "Kao neozbiljan ovek sedi ovde. A molio si se ranije, i, nita se nije dogodilo.
Zato gubi svoje vreme?" Svuda oko vas videete budale kako sede i rade beskorisne stvari -
nita se ne dogaa. U pozoritu ko zna kakvo je uzbuenje, kakva je ekstaza mogua? Vi
proputate.
Ako niste individua, jedinstveno bie, gde god da ste, vi ete uvek biti odsutni,
izgubljeni. Nikada neete biti kod kue. Uvek ete ii nekuda, a nikada neete stii nigde.
Postaete ludi. ivot koji je protiv yama postae lud. Nije iznenaujue da na Zapadu vie
ludih ljudi postoji nego na Istoku. Istok - znajui ili ne znajui - jo sledi ivot malog
samouzdravanja. Na Zapadu se misli o samouzdravanju izgleda kao da se postaje rob; da se
bude protiv samouzdravanja izgleda kao da ste slobodni, nezavisni. Inae, dok ste vi
individua, ne moete biti slobodni. Vaa sloboda e biti obmana, nee to biti nita do
samoubistvo. Vi ete ubiti sebe, unititi svoje mogunosti, svoje energije; a jednog dana ete
oseati da ste itavog ivota pokuavali toliko mnogo ali nita se nije steklo, nikakav rast iz
toga nije proizaao.
Samouzdravanje znai na prvom mestu: dati pravac ivotu. Samouzdravanje znai
postati malo vie usredsreen. Kako moete postati malo vie usredsreeni? Jednom kada
zadate pravac svom ivotu, odmah centriranje zapoinje da se dogaa u vama. Pravac stvara
sredite; onda vam centar daje pravac. Oni su uzajamno ispunjavajui.
Dok niste samouzdrani, drugo nije mogue, zbog toga ih Patanjali naziva koracima,
ili stepenicama. Drugo je niyama, vrsto pridravanje; ivot koji ima disciplinu, ivot koji
ima urednost u sebi, ivot koji se ivi na vrlo disciplinovan nain, ne bolestan i grozniav.
Regularnost, urednost... ali e to vama takoe zvuati kao ropstvo. Sve lepe rei iz
Patanjalijevog vremena, sada su postale rune. Meutim, ja vam kaem, dok nemate
urednost u svom ivotu, disciplinu, biete rob svih instikata - a misliete da je to sloboda, ali
vi ete biti rob svih lutajuih misli. To nije sloboda. Vi moda nemate nekog vidljivog
majstora, ali ete imati mnoge nevidljive majstore u sebi; a oni e nastaviti da dominiraju
vama. Samo ovek koji ima urednost oko sebe, moe jednog dana postati majstor.
To je takoe previe udaljeno, jer pravi majstor se deava samo kada se dostignu osam
koraka - to je cilj. Onda ovek postaje ina - pobednik
130
. Onda ovek postaje Buda, onaj ko
se probudio. Onda ovek postaje Hrist, spasitelj, jer ako ste izbavljeni, iznenada, vi postajete
spasitelj drugih. Ne da vi pokuavate da ih izbavite; samo vae prisustvo je izbavljujui uticaj.
Drugo je niyama, vrsto pridravanje.
Tree je poloaj. Svaki korak proizilazi iz prvog, prethodnog koraka; kada imate
regularnosti u ivotu, samo onda moete postii poloaj, asana. Nekad pokuajte asanu; samo
pokuajte da sedite smireno. Ne moete sedeti - telo pokuava da se pobuni protiv toga.
Iznenada poinjete da oseate uznemirenost, na mnogim mestima u telu. Nikada niste osetili
to. Zato se javljaju toliko mnogo problema ako se samo sedi smireno? Oseate mrave kako
gmiu navie. Pogledajte i videete da nema mrava; telo vas obmanjuje. Telo nije spremno da
bude disciplinovano. Telo se pokvarilo, ne eli da vas slua. Postalo je svoj vlastiti gospodar.
A vi ste uvek sledili njega. Dakle, sada je ak i smireno sedenje za nekoliko minuta postalo
gotovo nemogue.
Ljudi prolaze kroz tako veliki pakao, ako im kaete samo da sede smireno. Ako ovo
nekome kaem, on odgovara: "Ba da sedim mirno u tiini, ne radei nita? - kao da je to
"radei" jedna opsesija. On odgovara: "Barem mi dajte mantru, tako da mogu da je pevam
unutra u sebi." Njemu treba neko zanimanje. Izgleda da je teko da se sedi mirno. A to je
130
ainski pojam inah oznaava pobednika nad uslovljavajuom prirodom i obmanom. Ideal ainske religije,
kao budinstvo u budizmu.
482
najlepa mogunost koja se moe dogoditi oveku; samo da sedi smireno ne inei nita.
Asana znai oputen poloaj. Vi ste takoe oputeni u njemu, tako ste odmorni u
njemu, da uopte nema potrebe da se telo kree. U tom trenutku, iznenada vi transcendirate
telo.
Telo pokuava da vas spusti dole kada kae: "Vidi sada, mnogi mravi gmiu du tela."
Ili iznenada osetite potrebu da se eate, svrbi vas. Telo govori: "Ne idi tako daleko, vrati se
natrag. Kuda ide?" Jer svest se kree navie, idui daleko od telesne egzistencije. Hmm?...
telo zapoinje da se buni. Nikada niste radili takvu stvar. Telo vam stvara probleme, jer kada
problem postoji, vi ete morati da se vratite natrag. Telo trai vau panju: "Daj tvoju panju."
Stvorie bol. Stvorie svrab; vi ete oseati da elite da se eete. Iznenada telo vie nije
obino; telo je u pobuni. To je telo politiar. Vi ste pozvani natrag: "Ne idi tako mnogo
daleko, budi zauzet. Ostani ovde" - ostani ogranien na telo i na zemlju. Vi se kreete prema
nebu, a telo osea strah.
Asana dolazi samo osobi koja ivi ivot uzdrljivosti, vrsto pridravanje; onda je
poloaj mogu. Onda moete jednostavno sedeti, jer telo zna da ste disciplinovan ovek. Ako
elite da sedite, vi ete sedeti - nita ne moe da se uradi protiv vas. Telo moe nastaviti da
govori stvari... ubrzo se ono zaustavlja. Nikoga nema tu da slua. To nije uguivanje; vi ne
uguujete telo. Nasuprot tome, telo pokuava da uguuje vas. To nije uguivanje. Vi ne kaete
nita da telo ini; jednostavno se odmarate. Meutim telo ne zna ni za kakav odmor, jer mu
nikada niste dali odmor. Uvek ste bili nemirni. Sama re asana oznaava odmor, biti u
dubokom odmoru; a ako moete uraditi to, mnoge stvari e vam postati mogue.
Ako telo moe biti u odmoru, oda moete regulisati svoje disanje. Kreete se dublje,
jer disanje je most izmeu tela i due, od tela do uma. Ako moete regulisati disanje - to je
pranayama - imate mo nad svojim umom.
Jeste li ikada posmatrali da, kad god se um promeni, odmah se ritam disanja promeni?
Ako radite suprotno - ako promenite ritam disanja - um se odmah mora promeniti. Kada ste
ljuti, vi ne moete disati smireno; inae ljutnja e ieznuti. Pokuajte. Kada oseate ljutnju
vae disanje postaje haotino, postaje nepravilno, gubi ritam, postaje glasno, nemirno. Ono
vie nije u harmoniji. Neslaganje nastaje, a slaganje se gubi. Probajte jednu stvar, kad god
postajete ljuti, samo se opustite i dopustite da se disanje odvija u ritmu. Odjednom ete osetiti
da je ljutnja iezla. Ljutnja ne moe postojati bez posebnog tipa disanja u vaem telu.
Kada vodite ljubav disanje se menja, postaje vrlo silovito. Kada ste mnogo ispunjeni
seksualnou, disanje se menja, postaje estoko. Seks ima malo besa u sebi. Ljubavnici znaju
da ugrizu jedno drugo i ponekad povrede jedno drugo. Ako vidite dvoje ljudi kako vode
ljubav, videete da se odvija neka vrsta borbe. Ima malo nasilja u tome. Oboje diu haotino;
njihovo disanje nije u ritmu, nije u skladu.
U tantri, gde je mnogo uraeno u pogledu seksa i transformacije seksa, vrlo mnogo se
radilo na ritmu disanja. Ako dvoje ljubavnika mogu ostati u ritmikom disanju dok vode
ljubav, u skladu, da oboje imaju isti ritam, nee biti ejakulacije. Satima mogu voditi ljubav,
jer ejakulacija je mogua samo kada disanje nije u ritmu; samo onda telo moe izbaciti
energiju. Ako je disanje u ritmu, telo apsorbuje energiju; nikada je ne izbacuje van. Tantra je
razvila mnoge tehnike za promenu ritma disanja. Onda moete voditi ljubav satima, a da ne
gubite energiju. Nasuprot tome, vi je stiete, jer ako ena voli mukarca i mukarac voli enu,
oni pomau jedno drugom da budu ponovno napunjeni - jer oni su suprotne energije. Kada se
suprotne energije sretnu i varnica kresne, oni pune jedno drugo; inae energija se gubi, a posle
voenja ljubavi oseate se malo prevareni, obmanuti - toliko mnogo obeanja a nita ne doe
u ruke, ruke ostaju prazne.
Posle asane, dolazi regulacija disanja, pranayama. Posmatrajte za nekoliko dana i
beleite: kada postanete ljuti kakav je ritam vaeg disanja - da li je izdisanje dugo, ili je
udisanje produeno, ili su isti, ili je udisanje vrlo kratko a izdisanje vrlo dugo; ili je izdisanje
vrlo kratko a udisanje vrlo dugo. Samo posmatrajte razmeru udisanja i izdisanja. Kada ste
seksualno uzbueni, posmatrajte, zabeleite. Kada ponekad sedite smireno i posmatrate nebo
u noi, sve je smireno oko vas, obratite panju kako se odvija vae disanje. Kada se oseate
ispunjeni saueem, posmatrajte, zabeleite. Kada ste u borbenom raspoloenju, posmatrajte,
483
zabeleite. Nainite dijagram svog vlastitog disanja, i onda ete znati mnogo.
Pranayama nije neto emu se vi moete poduiti. Vi morate otkriti to, jer svako ima
razliit ritam svog disanja. Svaije disanje i svaiji ritam je isto tako razliit kao otisci prstiju.
Disanje je individualna pojava, zbog toga ja to nikada ne poduavam. Vi morate otkriti svoj
vlastiti ritam. Va ritam moda nije ritam nekog drugog, ili moe biti tetan za nekoga
drugog. Va ritam - vi morate nai.
A to nije teko. Nema potrebe da pitate nekog eksperta. Samo nainite dijagram za
jedan mesec svih vaih raspoloenja i stanja. Onda ete znati koji je ritam gde se oseate
najodmornije, oputeno, u dubokom preputanju; koji je ritam gde se vi oseate mirni, tihi,
sabrani, svei; koji je ritam kada se iznenada oseate blaeno, ispunjeni neim nepoznatim,
preplavljeni - imate toliko mnogo u tom trenutku, moete dati celom svetu, a da to nee biti
iscrpljeno. Oseajte i posmatrajte trenutak kada oseate da ste jedno s univerzumom, kada
oseate da razdvojenosti nema vie, premoena je. Kada oseate da ste jedno s drveem i
pticama, rekama i stenama, s okeanom i peskom - posmatrajte. Nai ete da ima mnogo
ritmova vaeg disanja, veliki spektar; od najsilovitijeg, runog, jadnog paklenog tipa, do
najtieg nebeskog tipa.
A kada otkrijete svoj ritam, praktikujte ga - nainite ga delom svog ivota. Ubrzo on
postaje nesvestan; onda samo diete u tom ritmu. Sa tim ritmom va ivot e biti ivot yogina,
vi neete biti ljuti, neete se oseati tako seksualni, neete se oseati tako ispunjeni mrnjom.
Iznenada ete osetiti da vam se dogaa preobraaj.
Pranayama je jedno od najveih otkria koja su se dogodila ljudskoj svesti. U
poreenju sa pranayamom, odlazak na Mesec nije nita. To izgleda vrlo uzbudljivo, ali to nije
nita, jer ak i ako stignete do Meseca, ta ete tamo raditi? ak i ako stignete na Mesec,
ostaete isti. Radiete iste besmislice koje radite ovde. Pranayama je unutranje putovanje.
Pranayama je etvrti - a ima samo osam koraka. Pola putovanja je kompletirano na
pranayami. ovek koji je nauio pranayamu, ne od uitelja - jer to je lana stvar, ja to ne
odobravam - ve svojim vlastitim otkriem i spremnou, ovek koji je nauio ovaj ritam
bia, ve je postigao pola cilja. Pranayama je jedno od najznaajnijih otkria.
A posle pranayame, ili regulacije disanja, je pratyahara, apstrakcija, odvraanje od
objekata ula. Pratyahara je isto ono o emu sam vam govorio jue. Hriansko "kajanje" je
zapravo na hebrejskom "povratak" - ne kajanje nego povratak, odlaenje natrag. Muslimanska
toba je nita; to je "ne kajanje". To je takoe postalo obojeno sa znaenjem pokajanja; toba je
takoe povratak natrag. A pratyahara je takoe vraanje natrag, dolaenje nazad - ulaenje
unutra, okretanje unutra, povratak kui. Posle pranayame to je mogue - pratyahara - jer
pranayama e vam dati ritam. Sada znate ceo spektar; znate kom ritmu ste najblii sebi, a u
kom ritmu ste najdalji od sebe. Siloviti, seksualni, ljuti, ljubomorni, posesivni, nai ete da ste
daleko od sebe; u saoseanju, u ljubavi, u molitvi, u zahvalnosti, vi ete nai sebe bliim kui.
Posle pranayame, pratyahara, povratak je mogu. Sada znate put, onda ve znate kako da
zakoraite unazad.
Onda dolazi dharana. Posle pratyahare, kada ste poeli da se vraate natrag blie
kui, dolazei blie svojoj naunutarnijoj sri, vi ste upravo na vratima svog vlastitog bia.
Pratyahara vas dovodi blizu kapije; pranayama je most od spoljanjeg prema unutra.
Pratyahara, povratak, to su vrata, a onda nastaje mogunost dharane, usredsreenosti. Sada
moete postati sposobni da dovedete svoj um do jednog objekta. Prvo date pravac svom telu;
prvo date pravac svojoj ivotnoj energiji - sada dajete pravac svojoj svesti. Sada se svesti ne
moe dozvoliti da ide negde i svuda. Sada mora da bude dovedena do cilja. Ovaj cilj je
usredsreenost, dharana; vi fiksirate svoju svest na jednu taku.
Kada je svest fiksirana na jednu taku misli prestaju, jer misli su mogue samo kada
vaa svest nastavlja da se koleba - odavde donde, odatle do negde drugde. Kada vaa svest
neprekidno skae kao majmun, onda ima mnogo misli i ceo va um je upravo ispunjen
gomilom - trnica. Sada postoji mogunost - posle pratyahare, pranayame, ima mogunosti -
vi se moete usredsrediti na jednu taku.
Ako se moete usredsrediti na jednu taku, onda je mogua dhyana. U usredsreenosti
vi dovodite svoj um do jedne take. U dhyana odbacujete i tu taku. Sada ste takoe
484
usredsreeni, ne odlazei nikuda - jer ako idete nekuda to je uvek van. ak i jedna misao u
usredsreenosti je neto spolja izvan vas - objekt postoji; vi niste sami, postoje dvoje. ak i u
usredsreenosti postoje dvoje, objekat i vi. Posle usredsreenosti objekat mora da bude
ostavljen.
Svi hramovi vode samo do usredsreenosti. Oni vas ne mogu odvesti izvan, jer svi
hramovi imaju jedan objekat u sebi, lik Boga je objekat za usredsreivanje. Svi hramovi vode
vas jedino do dharane, do usredsreenosti. Stoga, to religija ide u vie dimenzije, hram i lik
iezavaju. Oni moraju da ieznu. Hram treba da bude apsolutno prazan, samo da ste vi tu -
niko, niko drugi, nijedan objekat; ista subjektivnost.
Dhyana je ista subjektivnost, kontemplacija - ne kontempliranje "neega," jer ako
kontemplirate neto to je usredsreenost, koncentracija. U engleskom ne postoje bolje rei.
Usredsreenost oznaava da neto postoji na ta se koncentriete. Dhyana je meditacija; nita
ne postoji, sve je ostavljeno, ali vi ste u intenzivnom stanju svesnosti. Objekat je odbaen, ali
subjekat nije zapao u spavanje. Duboko usredsreen, bez ikakvog objekta, usrediten - ali jo
oseaj o "ja" e odoleti, istrajati. On e lebdeti. Objekat je otpao, ali subjekat je jo tu. Vi jo
oseate da jeste.
Ovo nije ego. U sanskritu mi imamo dve rei, ahamkara i asmita. Ahamkara znai "ja
jesam". A asmita znai "jesam". Samo upravo "jestvo". Nikakav ego ne postoji, samo senka je
preostala. Vi jo oseate, na neki nain, da vi jeste. To nije misao, jer ako je misao da "ja
jesam," to je ego. U meditaciji ego je potpuno iezao; ali jestvo, fenomen poput senke,
upravo oseanje, lebdi okolo vas - ba kao stvar nalik izmaglici, koja upravo ujutru lebdi oko
vas. U meditaciji je jutro, sunce se jo nije uzdiglo, maglovito je; asmita, jestvo, jo je tu.
Moete jo pasti natrag. Mala smetnja - neko govori i vi sluate - meditacija iezava: vratili
ste se natrag na usredsreenost, na koncentraciju. Ako samo ne sluate, ve ponete da
razmiljate o tome, ak i usredsreenost iezava; doli ste do pratyahare. A ako ne samo
razmiljate, nego ste postali identifikovani sa miljenjem, pratyahara iezava; pali ste u
pranayamu. A ako vas misli tako mnogo zaposednu da se izgubi ritam vaeg disanja,
pranayama iezava; vi ste pali na asanu. Ali ako su misao i disanje tako mnogo ometani da
telo zapoinje da se trese ili postane nemirno; asana iezava. Ovi (koraci) su (meusobno)
povezani.
ovek moe ispasti iz meditacije. Meditacija je najopasnija taka u svetu, jer to je
najvia taka odakle moete pasti, i moete pasti vrlo loe. U Indiji mi imamo re
yogabhrasta; ovek koji je otpao od yoge. To je vrlo, vrlo neobino. Ona uvaava i osuuje
zajedno. Kada kaemo da je neko yogin, to je veliko uvaavanje. Kada kaemo da je neko
yogabhrasta, to je takoe osuda; otpao je iz yoge. Taj ovek je dosegao do meditacje negde u
svom prolom ivotu a onda je pao. Iz meditacije jo postoji mogunost povratka natrag u
svet - zbog asmite, zbog jestva. Seme je jo ivo. Ono moe proklijati svakog trenutka; tako
da putovanje nije zavreno.
Kada asmita takoe iezne, kada vie ne znate da vi jeste - naravno, vi ste ipak tu,
ali nema razmiljanja o tome da "ja jesam", ili ak jestvo - onda se deava samadhi, trans,
ekstaza. Samadhi je odlaenje izvan; onda se ovek nikada ne vraa natrag. Samadhi je mesto
bez povratka. Odatle niko ne pada. ovek u samadhiu jeste Bog; mi ga zovemo bog Buda,
bog Mahavira. ovek u samadhiu vie nije iz ovoga sveta. On moe da bude u ovom svetu,
ali vie nije od ovoga sveta. On ne pripada njemu. On je jedan autsajder. On moe biti ovde,
ali njegov dom je negde drugde. On izgleda kao da hoda na ovoj zemlji, ali u sutini vie nije
na ovoj zemlji. Kae se za oveka u samadhiu da on ivi u svetu, ali svet ne ivi u njemu.
Ovo su osam koraka ili osam udova zajedno. Udovi jer su tako meusobno povezani u
organsku celinu; koraci jer ih morate proi jedan po jedan - ne moete poeti ba bilo gde;
morate zapoeti od yama.
Sada jo nekoliko stvari, jer je ovo takav centralni deo za Patanjalija da morate
razumeti jo nekoliko stvari. Yama je most izmeu vas i drugih; samouzdravanje znai
uzdravanje u vaem ponaanju. Yama je pojava izmeu vas i drugih, vas i drutva. To je vie
svesno ponaanje; vi ne reagujete nesvesno, ne reagujete kao mehanizam, kao robot. Vi
postajete vie svesni; postajete vie budni. Reagujete samo kada je apsolutno nuno; onda
485
takoe nastojite da reakcija bude odgovor, a ne puka reakcija.
Odgovor je razliit od reakcije. Prva razlika je: reakcija je automatska; a odgovor je
svestan. Neko vas uvredi; vi odmah reagujete - uvredite njega. Nije bilo nijednog trenutka
razmaka da se razume; to je reakcija. ovek samouzdravanja e saekati, sluati njegovu
uvredu, razmiljae o tome.
Gurijev je obino govorio da se itav njegov ivot promenio kada mu je deda umro,
imao je samo devet godina, pozvao ga je i rekao mu: "Ja sam siromaan ovek i nemam nita
da ti dam, ali bih eleo da ti dam neto. Jedina stvar koju sam nosio kao blago je ova, meni je
to dao moj otac... Ti si vrlo mlad, ali zapamti to. Jednog dana e razumeti - samo zapamti
ovo. Jednog dana e shvatiti. Ne nadam se da e ba sada razumeti, ali ako ne zaboravi,
jednog dana e razumeti." Ovu stvar je on rekao Gurijevu: "Ako te neko uvredi, odgovori
mu nakon to prou dvadeset etiri sata."
To je postalo transformacija, jer kako moete reagovati posle dvadeset etiri sata?
Reakcija trai trenutnost. Gurijev kae: "Kada me neko uvredi, ili mi neko kae neto loe,
morau da mu kaem: doi u sutra, samo posle dvadeset etiri sata dozvoljeno mi je da
odgovorim - dao sam obeanje svom dedi a on je mrtav, a (dato) obeanje se ne moe uzeti
natrag. Inae, ja u doi. Taj ovek e biti otkaen. On nee moi da shvati u emu je stvar.
A Gurijev e razmiljati o tome. to vie misli, to e beskorisnije izgledati. Ponekad
e se osetiti da je ovek u pravu, sve to je rekao istina je. Onda bi Gurijev otiao i zahvalio
se oveku: "Ukazao si mi na neto ega nisam bio svestan." Ponekad bi spoznao da ovek
uopte nije u pravu. A kada ovek apsolutno grei, zato mariti za to? Niko ne mari za lai.
Kada se oseate povreeni, u tome mora biti neto istine; inae ne biste se oseali povreeni.
Onda takoe nema svrhe u odlasku.
Rekao je: "Deavalo se da sam mnogo puta probao formulu mog dede, i ubrzo bi
ljutnja nestala" - i ne samo ljutnja - ubrzo bi on postao svestan da ista tehnika moe da se
primeni za druge emocije, i sve je iezavalo. Gurijev je bio jedan od najveih vrhova koji je
dostignut u njegovom dobu, Buda. A celo putovanje je zapoelo sa vrlo malim korakom -
obeanjem datim starom oveku koji je umirao. To je promenilo itav njegov ivot.
Yama je most izmeu vas i drugih - ivite svesno, imajte veze s ljudima svesno. Onda
druga dva, niyama i asana - oni se bave vaim telom. Trei, pranayama je opet most. Kao to
je prvi, yama, most izmeu vas i drugih, druga dva su priprema za jo jedan most - vae telo
je nainjeno spremnim kroz niyamu i asanu - onda, pranayama je most izmeu tela i duha.
Tada su pratyahara i dharana priprema uma. Dhyana opet, jeste most izmeu uma i due.
Samadhi je postignue. Oni su meusobno povezani, lanac; a to je ceo ivot. Va odnos sa
drugima mora da se promeni. Kako va odnos mora da se promeni? Ako nastavite da se
odnosite prema drugima na isti nain, kao to ste uvek radili, ne postoji mogunost za
promenu. Vi morate promeniti svoj odnos sa drugima. Posmatrajte kako se ponaate sa
svojom enom, sa prijateljima ili sa svojom decom. Promenite to. Ima hiljadu i jedne stvari da
se promene u vaem odnosu. To je yama, kontrola - ali kontrola, ne praznoverje. Kroz
razumevanje dolazi kontrola. Kroz neznanje ovek nastavlja da prisiljava i uguuje. Uvek
radite sve sa razumevanjem, i nikada neete povrediti sebe niti nekog drugog.
Yama treba da stvori podesnu okolinu oko vas. Ako ste neprijateljski prema svakome -
borbeni, s mrnjom i ljutnjom - kako moete da se kreete prema unutra? Sve ove stvari vam
nee dozvoliti da se kreete. Biete toliko ometani na povrini da to unutranje putovanje nee
biti mogue. Stvaranje odgovarajue, prijateljske atmosfere oko sebe jeste yama. Kada se
odnosite prema drugima lepo, svesno, oni vam ne stvaraju nevolju u vaem unutranjem
putovanju. Oni postaju pomo, ne ometaju vas. Ako volite svoje dete, onda kada meditirate
ono vam nee smetati. Ono e rei drugima: "Tiina, tata meditira." Ali ako ne volite svoje
dete, vi ste jednostavno ljuti, onda kada meditirate ono e praviti sve vrste neprijatnosti,
smetnji. Ono eli da vam se osveti - nesvesno. Ako jako volite svoju enu, ona e biti korisna;
inae nee vam dozvoliti da molite, nee vam dozvoliti da meditirate - jer vi tako odlazite
izvan njene kontrole.
Ovo ja vidim svakog dana. Mu preuzima sannyas, a ena dolazi kod mene plaui:
"ta ste uradili mojoj porodici! Unitili ste je!" Ja znam da taj mu nije voleo svoju enu,
486
inae ona bi bila srena. Ona bi slavila to je njen mu postao meditativan. Ali, on je nije
voleo. Dakle, ne samo da je nije voleo, on se kree prema unutra; stoga nee biti mogunosti
u budunosti takoe ni za kakvu ljubav da doe od njega. Ako volite osobu, osoba je uvek
korisna za va rast jer ona zna, da to vie rastete, vie ete biti sposobni za ljubav. A sve
meditacije e vam pomoi da volite vie, da budete lepi na svaki nain. Inae ovo se deava
svaki dan.
To se desilo sestri ili. Bila je u kampu i elela da je preuzme sannyas, ali mu nije
eleo. Mu je vrlo, vrlo obrazovan ovek, hmm?... direktor istraivakog instituta negde u
Americi. Onda je otila kui. Neprekidno je bilo borbe. elela je da uzme sannyas, elela je
da bude inicirana, ali on ne bi dozvolio. Onda je on doao kod mene, pitajui se: "Ko je taj
ovek koji je ometao na ivot?" I on je preuzeo sannnnyas. Sada je ena stvarala nevolju!
Sada je ena bila apsolutno protiv. A on je vrlo jednostavan ovek, zaista divan. Pisao mi je:
"ta da radim? Ja je volim, ali se ona potpuno promenila od kada je ula da sam ja uzeo
sannyas." Na taj nain stvari idu. Svako ulae napor da kontrolie drugog.
ovek kroz yamu kontrolie sebe, ne druge. Drugima on daje slobodu. Vi pokuavate
da kontroliete drugog a nikada sebe. ovek kroz yamu kontrolie sebe, daje slobodu drugima
- voli toliko mnogo da moe dati slobodu, i voli sebe toliko mnogo da kontrolie sebe. Ovo
treba razumeti: on voli tako mnogo sebe da ne moe rasipati svoje energije; mora da im daje
pravac. Onda, niyama i asana su za telo. Uredan ivot je vrlo zdrav za telo, jer telo je
mehanizam. Vi zbunjujete telo ako vodite neuredan ivot. Danas ste uzeli hranu u jedan sat,
sutra uzimate u jedanaest sati, prekosutra uzmete u deset sati - vi zbunjujete telo. Telo ima
jedan unutranji bioloki sat; on se kree po obrascu. Ako uzimate svoju hranu svakog dana
tano u isto vreme, telo je uvek u situaciji da razume ta se dogaa, i spremno je za dogaaje -
sokovi teku u stomaku u pravi trenutak. Inae, kad god elite da uzmete hranu, moete je
uzeti, ali sokovi nee tei. A ako uzmete hranu, a sokovi ne teku, onda hrana postaje hladna,
onda je oteano varenje.
Sokovi moraju biti spremni da prime hranu dok je vrua, onda odmah zapoinje
apsorbovanje. Hrana moe biti apsorbovana za est sati ako su sokovi spremni, ekajui. Ako
sokovi ne ekaju onda to traje dvanaest sati do osamnaest sati. Onda se oseate teki,
letargini. Onda vam hrana daje ivot, ali vam ne daje ist ivot. On se osea kao teina na
vaim grudima; nekako ga nosite, vuete. Hrana moe da postane takva ista energija, ali je
onda potreban uredan ivot.
Idete na spavanje svakog dana u deset sati; telo zna - tano u deset sati telo vam daje
alarm. Ja ne kaem da postaje opsesivno - da kada vaa majka umire onda takoe idete u deset
sati. Ne kaem ja to. Jer ljudi mogu postati opsednuti...
Ima mnogo pria o Imanuelu Kantu. On je postao opsednut urednou; to je postala
ludost. Ne stvarajte opsesiju. On je imao ustaljenu praksu, tako fiksiranu, od sekunde do
sekunde; da ako neko, neki gost doe, on bi gledao u sat i ak ne bi nita rekao gostu, jer za to
govorenje bi trebalo vreme - on bi uskoio u krevet, pokrio sebe ebetom i krenuo da spava
dok je gost jo tu sedeo. Sluga bi doao i rekao: "Sada moete ii, jer sada je njegovo
vreme..." Sluga je postao tako usklaen sa Kantom da nije bilo potrebno rei: "Sada vi idite,
jer je vreme." Sluga je bio tako usklaen sa Kantom da nije bilo potrebno rei: "Vaa hrana je
spremna." Nije bilo ni potrebno da se kae: "Sada idete na spavanje." Trebalo je rei samo
vreme. Sluga bi uao u sobu i rekao: "Gospodine, jedanaest je sati." Odmah je sledio rutinu jer
nije bilo nuno da se ita kae.
Bio je toliko uredan da je sluga postao diktator - jer bi uvek pretio: "Otii u ako ne
podignite moju platu." Odmah se plata morala poveati, jer novi sluga, novi ovek, bi smetao.
Jednom su to probali: doao je novi ovek, ali to nije bilo mogue, jer Kant je iveo od
sekunde do sekunde.
On bi iao na univerzitet; bio je veliki uitelj i veliki filozof. Jednog dana put je bio
blatnjav i padala je kia, a jedna od njegovih cipela se zabila u blato - stoga je on ostavio
tamo. Inae bi zakasnio. Otiao je s jednom cipelom. Govorilo se u oblasti univerziteta
Koningsberg da su ljudi gledajui u njega mogli da podeavaju svoje satove, jer sve je
apsolutno bilo u sladu sa kretanjem asovnika.
487
Novi sused je kupio kuu koja se graniila sa Kantovom kuom i poeo je da sadi
novo drvee. Svakog dana tano u pet popodne Kant je obino dolazio na tu stranu kue,
sedeo pored prozora i posmatrao nebo. Kada je drvee zaklonilo prozor i nije mogao da gleda
nebo, razboleo se. Doktori nisu mogli otkriti nita loe kod njega, jer je bio tako uredan
ovek. Bio je zaista veoma zdrav. Nisu mogli nai nita; nisu mogli uspostaviti dijagnozu.
Onda je sluga rekao: "Ne brinite, ja znam razlog. Ovo drvee se natura u njegovoj urednosti.
Sada ne moe otii do prozora, sesti tamo i gledati u nebo. Nije vie mogue posmatranje
neba." Morali su ubediti suseda, drvee se odseeno, i on je bio u redu, bolest je iezla.
Inae ovo je opsesija. Nije potrebno da postanete opsesivni; sve treba da se uradi sa
razumevanjem.
Niyama i asana, redovnost poloaja; oni su dobri za telo. Kontrolisano telo je lepa
pojava - kontrolisana energija, sija, i uvek vie nego to je potrebno, i uvek iva, a nikada tupa
i mrtva. Onda telo takoe postaje inteligentno, telo takoe postaje mudro, telo sija s novom
svesnou.
Onda, pranayama je most; duboko disanje je most od uma do tela. Moete promeniti
telo kroz disanje; moete promeniti um kroz disanje. Pratyahara i dharana, povratak kui i
usredsreenost, pripadaju preobraaju uma. Onda, dhyana je opet most od uma do Sopstva ili
do ne-sopstva - kako god izaberete to da nazivate, oboje. Dhyana je most do samadhija.
Postoji drutvo; od drutva do vas je most; yama. Telo je tu; za telo urednost i poloaj.
Opet postoji most, zbog razliite dimenzije uma od tela; pranayama. Onda, treniranje uma;
pratyahara i dharana; povratak natrag kui i usredsreenost. Onda opet most, ovo je
poslednji most: dhyana. Tada dostiete cilj; samadhi.
Samadhi je lepa re. To znai da je sada sve reeno. To znai samadhan: sve je
postignuto. Sada nema elje; nita nije preostalo da se dostigne. Tu nema dalje, nema vie; vi
ste se vratili kui.
Poglavlje 6
DA LI ME UNIVERZUM VOLI
6 jula 1975 u dvorani Buddha
Prvo pitanje:
Koja je vaa staza, staza koju nama pokazujete?
To uopte nije staza. Vi niste za putovanje na njoj. Pre, to je jednostavno razumevanje.
Morate zaustaviti svako putovanje. Staza je da se putuje i da se ide negde; staza je da se negde
stigne; da se neto postigne; staza je sredstvo a cilj je neto daleko udaljeno u budunosti. To
je ono ta mislim kada kaem da ta god da vam govorim nije staza; to je jednostavno
razumevanje. Ako razumete, ve ste dostigli cilj. Ako razumete, uvek ste bili na cilju, nikada
ni za jedan jedini trenutak niste bili udaljeni od njega. Moda ste sanjali da ste otili daleko,
ali niste napustili svoju kuu ni za jedan jedini trenutak.
Ovo je nemanje puta, ne-put. Ili, ako insistirate za re, ili ako ste tako fascinirani reju,
nazivajte ga besputnim putem. Ali pokuajte da me razumete, ovo nije put. Ja vam ne dajem
sredstvo, ve sam cilj.
Drugo pitanje:
Od kada sam doao kod vas, ivljenje meditativnog ivota postalo je najlaki i
najprirodniji fenomen. Meutim, praktino sam ostavio svaku nadu za prosvetljenjem; jesu li
ove tendencije kontradiktorne?
Ne sasvim. Za dostizanje prosvetljenja to je nuno - da vi treba da izgubite svaku nadu
i elju za tim. Inae elja za prosvetljenjem postaje nona mora u sebi. A to vie to elite,
vea e biti udaljenost. Ostavite svaku elju za tim, svako nadanje za tim. Ako ste zaista
postali bez elje za prosvetljenjem, svakog trenutka mogue je da se dogodi. Dajte irinu; ne
budite ispunjeni eljom za tim. Najvea prepreka za prosvetljenje je enja za njim; jer um
488
koji ezne i eli jeste uvek napet. On ima suptilnu uznemirenost oko toga, nikada nije
oputen. Kako moete biti oputeni ako morate ii negde? Vi moda sedite, ali ste u pokretu.
Vidljivo se moda odmarate, ali nevidljivo vi ste nemirni. Odbacite svaku besmislicu. Niko
nije mogao dostii prosvetljenje kroz elju. Zbog toga sve Bude insistiraju: postanite bez
elja.
Ne kaem da kada postignete beeljnost da ete dostii nirvanu ili prosvetljenje; ja
kaem da kada ste bez elja vi ste nirvana, vi ste prosvetljenje. elja je smetnja u vama, ba
kao talasi na jezeru... talasi iezavaju, jezero je mirno.
Lako je odbaciti elje za svetovnim stvarima, vrlo lako. Zapravo apsolutno je glupo
prianjati uz njih. Samo glupi ljudi se vezuju za svetovne stvari, jer svako moe videti da vam
one mogu biti oduzete. Svako vezivanje je jalovo, besplodno, i svako ko ima bar malu
koliinu inteligencije moe postati svestan da vam akumuliranje stvari nee doneti bogaenje;
pre e vas uiniti sve vie i vie siromanim. to vie stvari budete imali, vie ete oseati da
ste prazni.
Bogat ovek postaje dole u dubini vrlo siromaan. Ne moete nai vee prosjake nego
to su carevi. Znajui dobro da mogu imati sve to mogu poeleti, po prvi put oni postaju
svesni da se nita nije promenilo iznutra; nije se dogodilo zadovoljstvo, nema zasienosti. Sve
je isto toliko u meteu kao uvek; sav napor je bio beskoristan, a itav ivot je potroen u tome.
Ne, nije teko da se odbace svetovne elje, ali kada odbacite svetovne elje, um odmah
stvara elje za drugim svetom: moksha, nirvana, prosvetljenje, Bog. Sada udite za tim.
Situacija ostaje ista - vi ostajete u elji. Objekat je nevaan; bilo da ga elite ili ne. Prava stvar
nije ono ta vi elite. Svi vai duhovni - takozvani duhovni - uitelji pogreno vas vode jer
stalno govore: "Promenite objekat elje. Nemojte eleti svetovne stvari; elite Boga." Ali ja
vam kaem da, ako elite Boga, sam Bog postaje svetovna stvar. Za mene je ovo definicija
sveta: sve to se moe eleti jeste svet.
Bog ne moe biti eljen. Ne moete nainiti Boga objektom svoje elje; to je
bogohuljenje. Prosvetljenje se ne moe eleti, jer prosvetljenje se dogaa samo kada nema
elje. Prosvetljenje nije neto to dolazi spolja. Kada je um osloboen elje, iznenada
postajete svesni kralja kraljeva koji sedi unutra. On je uvek bio tamo, ali ste bili toliko
zabrinuti oko elja, dosezanja, sticanja i postizanja.
Postiui um je barijera, stoga je dobro da se odreknete svake nade za prosvetljenjem.
Meutim, ja ne mislim da ste vi ostavili sve nade - inae to bi se dogodilo. Moda ste
u pravu, meutim ipak, praktino, vi ste se odrekli svake nade za prosvetljenjem. Ali duboko
dole jo sanjate o tome, elite to. Praktino, moda ste se odrekli toga, ali duboko dole elja
mora da je prisutna. Inae nema pitanja - zato se prosvetljenje nije dogodilo. To treba da se
dogodi odmah - bez trenutka razmaka. To je apsolutno sigurno: kada vas elja potpuno
napusti, sasvim; prosvetljenje je tu. Zapravo, to nije nita drugo do vi sami bez elje. Stoga
tragajte duboko, kopajte malo dublje u sebi; i nai ete opet elje, slojeve elja; i nastavite da
ih odbacujete. Ljutite svoj "luk" do same sri.
Jednog dana to e se dogoditi. Jednog dana je to mogue. Svakog trenutka kada nema
elje, ak ni svetlucanje nje - nema strepnje, nema treperenja - svest se razvedrava - nema
oblaka elja, samo plamen svesnosti, vatra svesti... i odjednom zapoinjete da se smejete,
iznenada razumete da je ono to ste traili uvek bilo unutar vas. U tome je znaenje onoga to
je Isus stalno insistirao: "Boje kraljevstvo je u vama." Kad bi ono bilo "spolja" ono bi se
moglo eleti. Da je ono "izvan" moglo bi se dostii nekom stazom. To ste vi! Zbog toga sam
rekao da nemam stazu da vam ponudim. Ja samo mogu podeliti moje razumevanje s vama.
Tree pitanje:
Da li univerzum voli mene?
Pogreno je postaviti to pitanje. Treba da pitate na drugi nain, okolino: "Da li volite
univerzum?" Jer univerzum nije osoba. On vas ne moe voleti. On nema sredite, ili moete
rei "svuda mu je centar," meutim to je nelina pojava. Kako moe nelina egzistencija
voleti vas? Vi moete voleti.
489
Ali kada volite, univerzum odgovara - apsolutno odgovara. Ako nainite jedan korak
prema univerzumu, univerzum e nainiti hiljadu i jedan korak prema vama; to je odgovor.
Moraete da razumete ta Lao Ce kae: da je priroda egzistencije enska. ena eka;
ona nikada ne inicira. Mukarac mora da ide i zapone. Mukarac mora doi, boriti se,
udvarati i nagovarati. Egzistencija je enska, ona vas eka da se borite za nju, da joj se
udvarate; morate preuzeti inicijativu i onda vas univerzum zapljusne - zapljusne vas iz
beskonanih pravaca, ispunjava na beskonano naina. Ba kao ena; kada ste je ubedili ona
vas zapljusne izobilno.
Nijedan mukarac ne moe biti ljubavnik kao to ena moe biti. Mukarac uvek
ostaje delimino ljubavnik; njegovo totalno bie nikada nije u ljubavi. ena je totalno u tome;
to je itav njen ivot, svaki njen dah. Inae ona eka. Nikada nee preuzeti inicijativu, nikada
vas nee loviti; a ako vas ena lovi - koliko god da je lepa vi ete postati preplaeni od nje.
Ona nee izgledati enstveno. Bie tako agresivna da e se sva njena lepota preobraziti u
runou. ena je pasivna. Zapamtite ovu re "pasivna", pasivnost.
Univerzum je majka. Bolje je nazvati Boga "majkom" nego "ocem". Otac nije tako
bitan. Univerzum je majka; enska, koja eka na vas - eka na vas uvek i uvek - ali vi ete
morati da kucate na vrata. Nai ete ih otvorenim ako kucate, ali ako ne kucate, moete
nastaviti da stojite pred vratima. Egzistencija ih nee otvoriti, ona nije agresivna. ak ni u
ljubavi ona nije agresivna. Zbog toga ja kaem da e ona reagovati, odgovoriti.
Meutim, ne postavljajte pogrena pitanja. Ne pitajte: "Da li me univerzum voli?"
Volite univerzum i nai ete da vaa ljubav u odnosu prema njegovoj nije nita. Univerzum
vam daje takvu beskonanu ljubav, vraa vau ljubav sa takvim beskonanim reagovanjem ili
odgovorom... Ali to je odgovor - univerzum nikada ne inicira; on eka. Lepo je da on eka;
inae itava lepota ljubavi bila bi izgubljena.
Meutim, javlja se ovo pitanje; ono ima povezanost s vaim umom. Tako ljudski um
funkcionie: on uvek pita: "Da li me drugi voli?" ena, supruga pita: "Da li me mu voli?"
Mu stalno pita: "Da li me ena voli?" Deca stalno misle: "Da li me majka i otac vole?"
Roditelji se stalno pitaju da li ih deca vole. Uvek pitate o drugom. Postavljate pogreno
pitanje. Kreete se u pogrenom pravcu. Naii ete na zid, neete nai vrata. Osetiete se
povreeni, jer ete se sudariti sa zidom. Sam poetak je pogrean. Uvek treba da pitate: "Da li
ja volim enu?" "Da li ja volim mua?" "Da li ja volim decu?" "Da li ja volim mog oca i moju
majku?" Inae uvek zaponite od sebe samog - da li vi volite.
Ovo je misterija: ako volite, iznenada ete spoznati da svi vole vas. Ako volite enu,
ona voli vas; ako volite mua on voli vas; ako volite decu, ona vole vas. Osobi koja voli iz
sveg srca, odgovara se odasvud. Ljubav nikada ne moe biti besplodna. Ona cveta...
Ali morate zapoeti ispravno, sa ispravne take; inae svako pita: "Da li me drugi
voli?" A drugi takoe postavlja isto pitanje. Onda niko ne voli, onda ljubav postaje samo
fantazija, onda ljubav iezava sa zemlje - kao to se to i dogodilo. Ona je iezla; ona postoji
samo u poeziji pesnika - fantaziji, mati, snovima. Realnost je sada apsolutno liena ljubavi,
jer ste zapoeli sa pogrenim pitanjem.
Odbacite to pitanje kao da je bolest. Ostavite i beite od njega i uvek pitajte: "Da li ja
volim?" To e postati klju. Sa tim kljuem moete otvoriti svako srce, i sa tim kljuem,
ubrzo ete postati tako umeni da moete otvoriti samu egzistenciju tim kljuem; onda to
postaje molitva. Samo postavite pitanje: "Da li se univerzum moli vama?" Tada e to izgledati
smeno, tada e to izgledati apsurdno. "Da li se univerzum moli vama?" Neete to ak ni
pitati; ali molitva nije nita do najvie cvetanje ljubavi.
Molite se univerzumu, a onda otkrivate da odasvud potoci ljubavi teku prema vama.
Postajete ispunjeni. Univerzum ima mnogo da vam d, ali zato vi morate biti otvoreni. A
otvaranje je mogue samo ako volite; onda postajete otvoreni, inae ostaete zatvoreni. ak je
i univerzum nemoan protiv vae zatvorenosti.
etvrto pitanje:
Da li je mogue popeti se na najvie stadijume dok ovek uguuje ili iskljuuje delove
svog bia spoljanjim uslovima i iluzijama?
490
Ne, to nije mogue. Vi me pitate: "Da li je mogue popeti se lestvama samo
delimino?" Neki deo vas je ostao dole, neki deo je ostao negde na lestvama, a deo vas stie
do samog kraja - kako je to mogue? Vi ste jedinstvo. Vi ste jedno organsko jedinstvo; ne
moete biti podeljeni. To je znaenje rei "individualno"; ono to se ne moe podeliti. Vi ste
jedna individua. Morate ii do boanskih vrata u vaoj totalnosti, kompletno, nita ne moe da
preostane.
Zbog toga je moje insistiranje, stalno, da ako potiskujete svoju ljutnju neete moi da
uete u boanski hram - jer evo ta vi radite: pokuavate da ostavite ljutnju izvan hrama i
uete u hram. Kako moete ui? Jer ko e ostati s ljutnjom napolju, jeste li to vi? Ako
pokuavate da potisnete seks, onda neete moi da uete u boanski hram, jer ta je seks? To
ste vi, vaa energija. Nita ne moe da se ostavi spolja i zato postoji samo jedna mogunost:
vi ete ostati spolja i sanjaete da ste uli. To je ono ta ine tolike vae "mahatme". Oni su
izvan hrama sanjajui da su uli i da vide Boga, oni su na nebu ili u mokshi.
Samo celoviti ete ui - ak ni jedan jedini deo ne moe ostati u pozadini. ta onda da
se radi? Ima runih delova, ja znam; i razumem vau neprijatnu situaciju. Vi ne biste eleli da
iznesete ove rune stvari pred boanskim; ne biste eleli da predstavite te rune stvari
boanskom. Razumem vau nevolju, va problem. Vi biste eleli da odbacite sav seks, svu
ljutnju, svu ljubomoru, mrnju - eleli biste da postanete ista devica, nevinost. Dobro. Vae
razmiljanje je dobro, ali nain na koji pokuavate da uradite to nije mogu. Jedini put je
preobraaj. Ne odsecajte svoje delove; preobrazite ih. Runoa moe postati lepota.
Jeste li posmatrali ta se deava u bati? Donesete kravlju balegu - koja smrdi -
ubrivo, gnojivo - koje loe mirie - ali tokom mesec dana, gnojivo iezava u zemlji; sada
ono dolazi kao divno cvee sa takvim boanskim mirisom oko sebe.
Ovo je preobraaj. Lo miris je postao ugodan miris; ruan oblik ubriva postao je
lepo cvee. ivotu treba preobraaj. Vi ete ui u boanski hram totalnog - preobraeni. Ne
guite nita; radije, pokuajte da naete klju da ga preobrazite.
Ljutnja postaje saoseanje. Osoba koja nema ljutnju nikada ne moe biti saoseajna -
nikada. To nije koincidencija da svih dvadeset etiri sata tirthankare kod aina su se rodili
kao kshatriye, ratnici, ljudi ljutnje, a oni su postali propovednici nenasilja i saoseanja. Buda
je ratnik, dolazi iz kshatrija porodice, samuraj, a postao je zauvek najvei cvet saoseanja.
Zato? Imali su mnogo vie ljutnje nego to vi imate. Kada je ljutnja promenjena i
preobraena, naravno, ona je postala ogromna energija. Vama treba ljutnja. Vama ona treba
kakvi ste sada jer je zatitni oklop, i trebae vam kada ste preobraeni jer onda ona postaje
gorivo, energija. To je ista energija. Jeste li videli malo dete, ponekad, zaista u ljutnji? Kako
lepota malog deteta izgleda - zrai vitalnou, kao da e eksplodirati i unititi ceo svet. Ba
malo, siuno dete, izgleda kao atomska energija - crveno u licu, skae i plae - ba energija,
ista energija. Ako ne obuzdate dete i ne nauite kako da razume ovu energiju, nee biti
potrebe ni za kakvim obuzdavanjem; ista energija moe biti preobraena.
Posmatrajte: oblaci se sakupljaju na nebu, a onda se vidi velika munja i uje
grmljavina. Ova munja je pre nekoliko stotina godina bila zastraujui faktor u ivotu
oveanstva. ovek je bio tako uplaen munjom - ne moete to sada zamisliti, jer sada je ista
munja postala elektricitet. Postala je sluga u kui, pokree klima ureaje, pokree friider.
Ona radi neprekidno danju i nou - nijedan rob ne moe raditi na taj nain. Ista munja je bila
velika, strana injenica u ivotu oveanstva.
Prvi bog je roen iz straha od munje. Indra je bio roen, bog groma i munje; ljudi su
poeli njega da oboavaju jer su mislili da ta munja dolazi kao kazna. Ali sada niko ne se
brine oko toga, sada znate tajnu - otkrili ste klju. Sada isti elektricitet, Indrina kazna, deluje
kao rob; Indra radi u pozadini vaeg klima ureaja, Indra pokree va friider, Indra deluje u
vaem ventilatoru. Sada Indra vie nije bog, nego sluga. Takav posluan sluga - da nikada ne
trajkuje, nikada ne trai poveanje plate, nita - potpuni, totalni rob.
Isto se dogaa u unutranjem ovekovom nebu - ljutnja je munja, kod Bude ona je
postala saoseanje. Sada pogledajte Budino lice, tako zraee. Odakle dolazi to zraenje? To
491
je preobraena ljutnja. Vi se bojite seksa
131
, ali jeste li ikada uli da je ijedan impotentan
ovek postao prosvetljen? Kaite mi. Jeste li ikada uli o nekom impotentnom oveku, koji
nije imao seksualnu energiju u sebi, da je postao prorok - Mahavira, Muhamed, Buda, Hrist?
Jeste li uli o tome? To se nikada nije dogodilo - ne moe se dogoditi - jer nedostaje sama
energija. Seksualna energija se uzdie navie. Seksualna energija je ta koja dolazei do
trenutka preobraaja, postaje samadhi.
Seksualna energija postaje samadhi, nadsvesnost. Ja vam kaem: to ste vie
seksualni, vie je mogunosti; stoga se ne plaite. Vie seksualnosti samo pokazuje da imate
previe energije. Vrlo dobro. Treba da budete zahvalni Bogu, a vi niste zahvalni - skoro
oseate krivicu; donekle oseate kao da se alite protiv Boga: "Zato mi je dao ovu energiju?"
Ne znate ta je mogue s tom energijom u budunosti. Buda nije impotentan. On je iveo vrlo,
vrlo ispunjavajui seksualni ivot. Njegov otac je pozvao sve lepe ene iz kraljevstva da ga
slue, sve lepe mlade devojke su sluile njega.
Energija je potrebna, a energija je uvek lepa. Ako ne znate kako da je iskoristite, ona
postaje runa; onda ona nastavlja da tee pogrenim putem. Energija mora da ide navie. Seks
je najnii centar vaeg bia - ali to nije sve; imate sedam centara vaeg bia. Kako se energija
kree navie, ako znate klju kako da je otpustite navie, poto se ona kree od jednog centra
do drugog, oseate tako veliki preobraaj. Kada energija doe do srane akre, do sredita
srca, postajete tako ispunjeni ljubavlju; postajete ljubav. Kada energija doe do centra treeg
oka, vi postajete svesnost, svest. Kada energija doe do poslednje akre, sahasrara, vi
cvetate, vae drvo ivota je dospelo do ispunjenja; postali ste Buda. Inae energija je ista.
Ne osuujte; ne guite. Preobrazite. Razumite vie, budite budniji, paljiviji; samo
onda ete moi da uete u totalnost. Nema drugog puta; drugi put je samo da se sanja i
zamilja.
Peto pitanje:
Zen kae: "Jedi kada si gladan i pij kada si edan." Patanjali kae: "Uredi ivot -
niyama." Kako uskladiti spontanost i regulisanje?
Nije potrebno da se sintetizuje. Ako ste ve spontani vi ete postati uredni. Ako ste
zaista uredni, vi ete postati spontani. Nije potrebno da se usklauje. Ako pokuate da
uskladite, pomirite, postaete haotini, izaberete jedno, a zaboravite za drugo. Ako izaberete
zen, zaboravite na Patanjalija, kao da nikada nije postojao; onda on nije za vas. Jednog dana
ete iznenada videti da je urednost usledila spontano.
Kako se to dogaa? Ako ste spontani, ako jedete kada oseate glad i nikada ne jedete
protiv svoje elje, nikada ne jedete vie nego to elite, uvek sledite svoju potrebu - ubrzo ete
ustanoviti regularnost, jer telo je mehanizam, vrlo, vrlo lep biomehanizam. Onda svakog dana
u isto vreme vi ete nai da ste opet gladni; svakog dana u isto vreme vi ete nai da ste opet
pospani. ivot e postati uredan.
Ali ako se plaite spontanosti... kao to se ljudi plae; jer kultura, civilizacija, religija -
svi trovai sveta - otrovali su va um i uinili su da se plaite spontanosti; oni kau da krijete
ivotinju u sebi i ako ste spontani moete krenuti pogrenim putem. Ako se previe plaite
spontanosti, onda sluajte Patanjalija.
Patanjali je uvek drugi izbor za mene, nikada prvi. On je za bolesne ljude, iskvarene
kulturom, neprirodne, otrovane civilizacijom i religijom, unitene od svetenika i
propovednika. Onda Patanjali. Patanjali je terapija. Zbog toga ja kaem da je Patanjali
koristan za devedeset devet posto ljudi, jer devedeset devet posto ljudi je bolesno. Ova zemlja
je velika bolnica. Patanjali je lekar, naunik.
Zen je za normalne ljude, neiskvarene, za nevinu decu. Ako jednog dana svet postane
lepo mesto, Patanjali e biti zaboravljen; zen e ostati. Ako svet postane sve gori i gori, zen
e biti zaboravljen, samo e Patanjali biti tu. Zen kae, budite prirodni. Da li posmatrate
prirodu? Jeste li videli prirodinu spontanost i regularnost? Kie dolaze, leto dolazi, zima
131
Kao da je seks suprotnost ili negacija duhovnosti.
492
dolazi - oni slede regularan obrazac.
Ako vidite neke smetnje, to je zbog vas, jer je ovek promenio klimu, promenio je
ekologiju. Inae priroda je bila tako predvidljiva - i tako spontana - moete uvek videti kada je
prolee dolo. Mogli ste svuda uti prvi korak prolea kako dolazi; u pesmama ptica, u drveu
i srei koja se iri. To je bilo apsolutno izvesno, regularno, ali sada je sve poremeeno. To nije
zbog prirode. ovek nije samo otrovao ljude, poeo je da truje prirodu takoe. Sada je sve
neregularno; ne znate kada kia dolazi, ne znate da li e ove godine padati manje ili vie, ne
znate koliko toplo e ovo leto biti. Vi ste poremetili prirodnu regularnost, jer ste prekinuli
ciklus. Inae priroda je apsolutno spontana - prirodi ne treba nikakav Patanjali. Sada e joj
trebati. Sada da bi se ispravno uredila ekologija, Patanjali je potreban.
Stoga treba da izaberete. Ako izaberete zen, zaboravite Patanjalija, inae biete
veoma zbunjeni. A ja vam kaem da e Patanjali doi automatski - ne treba da brinete. Inae
ako oseate da ste jako bolesni i ne moete verovati sebi, i ako ne moete biti spontani,
zaboravite o zenu; to nije za vas. To je ba kao da postoji knjiga iskustava zdravog oveka,
hmm... koji e uestvovati na svetskoj olimpijadi; moete je proitati ako elite, ali ne
probajte je - biete u opasnosti. Leite u bolnici; ne traite da pomirite ovu knjigu i svoju
situaciju. Ne traite. Sluate lekara; sledite. Jednog dana kada budete zdravi, kada se vratite u
svoje prirodno spontano bie i postojanje, moete koristiti ovu knjigu, ali odmah sada ona nije
za vas.
Patanjali je za nezdrave ljude, inae gotovo je svako nezdrav. Zen je za vrlo prirodne
ljude. Morate odluiti o sebi. Niko drugi ne moe to odluiti za vas; morate oseati svoju
vlastitu energiju. Meutim zapamtite, vi niste da usklaujete - nikada ne inite to. Izaberite
jedno, drugo sledi. Ako oseate da ste bolesni, da ste ve poremeeni, ne moete biti spontani;
pokuajte da uredite ivot. Regularnost ili urednost e vam ubrzo doneti zdravlje i spontanost.
Pitanje esto:
Ja elim da vodim propagandu protiv vas. Hoete li molim vas da me blagoslovite?
To je dobra ideja. Apsolutno vas blagosiljam; jer propagirati protiv mene isto je to i
propagirati za mene. Svesno ili nesvesno, ta god da drugi kae protiv mene kae neto o
meni, a to i ne primeuje; ako govorite nekome protiv mene, on moe da se zainteresuje za
mene. Stoga nastavi da propagira sa svim mojim blagoslovima.
Pitanje sedmo:
Nedavno ste rekli da samo prosvetljen ovek moe voleti. U drugom vremenu vi ste
takoe rekli da dok ovek ne voli ne moe postati prosvetljen. Kroz koja vrata da se ue?
Ovo je od Anand Prem. Ona je stajala na vratima mnogo godina. Prava stvar je da se
ue; vrata su nevana. Beznaajno je kroz koja vrata prolazite. Molim uite. Ako elite ui
kroz vrata ljubavi, onda uite kroz ta vrata. Prosvetljenje e uslediti; ono je najvii vrh srca
punog ljubavi. Ako ste uplaeni od ljubavi... Kao to ljudi jesu, jer drutvo vas je uinilo
uplaenim od ljubavi i ivota. Drutvo misli da je ljubav opasna. I jeste. ovek nikada ne zna
kuda ide. To je vrsta ludosti - lepa, ali je jo uvek ludost. Ako se bojite toga onda uite u
meditaciju, postanite meditativni. Ako ste zaista meditativni, iznenadan uspon energije e
nastupiti, i vi ete postati usrdno neni, srdano predani.
Ali, molim vas nemojte stajati na vratima. ak i vrata su umorna od vas. Uinite neto
da uete; dovoljno dugo vremena ste ekali.
Osmo pitanje:
Ovih dana tampa u Puni je vrila mnogo propagande protiv vas, vaeg arama i
vaih sledbenika. To je stvorilo mnogo nerazumevanja u umovima obinih ljudi. Kako e se
tragalac koji ivi meu tim ljudima nositi sa tom situacijom?
Ne treba uopte da se bavite s tim; treba da se smejete. Ne prihvatajte to ozbiljno. Ako
493
moete uivati, uivajte, ali se ne bavite s tim, ne reagujte. Ne pokuavajte da me branite -
niko me ne moe odbraniti. Ne pokuavajte da me opravdate - niko me ne moe opravdati. Ne
pokuavajte da racionalizujete - nema potrebe. Ne treba to da vas se tie.
Svet ide svojim sopstvenim putem. Ljudi imaju svoje vlastite umove i svoja
miljenja... a ja razbijam miljenja, tradicije. Ja sam veliki ok, stoga je to prirodno da obini
ljudi budu zbunjeni. tampa uvek trai neke senzacionalne novosti; tampa zavisi od njih. Ali
onima koji su u potrazi te stvari ne treba nita da znae.
Jednostavno treba da se smejete i uivate; nita nije pogreno u tome. Ne treba da se
oseate povreeni; nema potrebe. To je prirodno, ja razumem, ako neko kae neto protiv
mene, ko me uopte ne poznaje, a vi koji me dugo poznajete ujete to - oseate se povreeni;
eleli biste da se borite protiv toga. Ne borite se s tim, jer sam napor je beskoristan.
Ravnodunost, totalna ravnodunost, jedina je stvar koja se zahteva od vas. Oni koji mene ne
shvataju, oni e nastaviti svojim putem, a ako reagujete vi ih ohrabrujete. Budite ravnoduni;
oni e se sami utiati jer niko ne reaguje; itava poenta je izgubljena. Ja nisam ovde da bih
ubedio obine mase bilo da sam u pravu ili ne, uopte nisam zainteresovan za mase. Samo
sam zainteresovan za malo odabranih. Ja radim za njih.
Stoga e ova nevolja stalno nailaziti. Oni ne znaju ta se deava ovde. Ne mogu znati;
ak i ako dou, ne bi mogli da razumeju ta govorim. Pogreno e me razumeti. Stoga samo
im oprostite i zaboravite.
Deveto pitanje:
Vaa tvrdnja da ne osuujete izgleda oprena sa vaim kritikovanjem Sai Babe,
Krinamurtija, i "amerikih gurua."
Kad god osetite da sam u neemu protivrean, neka vam to ne smeta; ja sam samo-
kontradiktoran. Vreme je da to razumete. Ja stalno protivreim sebi. To je jedan od naina
koji ja koristim. Ako ostajete neuznemireni, dostigli ste izvesnu kristalizaciju. Ja u nastaviti
da protivreim - sve to sam rekao, ja u protivreiti tome. Neu ostaviti nijednu tvrdnju da
joj nisam protivreio. U tome postoji metoda: ne elim da se vezujete ni uz kakvo gledite. Ne
elim ni da se vezujete uz moje miljenje takoe; jedini je nain da ja protivreim svojim
sopstvenim miljenjima. Vreme e doi kada ete razumeti da vam ovaj ovek ne daje teorije,
jer sve je protivreno. Nijedna teorija ne opstaje, sve protivrei svemu drugom; ostavljeni ste
u dubokoj praznini; to je moje nastojanje.
Ja vam ne dajem filozofiju. Da sam ja filozof, nikada ne bih protivreio sebi, bio bih
dosledan; ali ja nisam filozof. Veinom me moete nazivati pesnikom. Od pesnika nikada ne
oekujete nikakvu doslednost.. Znate da je pesnik - pesnik; on nije sistematian. On kae
neto danas, a drugog dana neto drugo. Ali ako nastavljate da me razumete, doi e trenutak,
sve to sam rekao bie protivreno od mene samog - biete ostavljeni u praznini ni sa im uz
ta biste se vezali - nema teorija, nema sistema, nema shastre
132
.
Samo u toj praznini vi ete moi da me razumete, jer ja ne govorim neto - ovde sam
ja neto za vas. Nema poruke koju vam ja dajem; ja sam poruka. Samo kada ste potpuno
prazni, moi ete to da razumete.
A drugo, ako kaem da je Sai Baba arobnjak a ne mistik, samo kazujem injenicu, ne
osuujui ga, uopte ga ne kritikujui. Ako kaem da je ovo jutro, devet sati, ako kaem da je
ovo dan, a nije no, da li ja osuujem no, da li kritikujem no? Jednostavno tvrdim injenicu.
Sai Satya Baba je arobnjak, a ne mistik. Za mene je to injenica. Ja ga ne kritikujem; ja
nisam protiv njega.
Ako kaem da je Krinamurti prosvetljen, ali nije uspeo, on ne moe pomoi nikome -
on je pokuao najbolje to je mogao; zapravo niko nije pokuao tako ozbiljno - on je
prosvetljen i sve to on kae je istinito, ali time nije pomogao, to nije kriticizam. Jednostavno
kaem da nikome nije pomogao. Dovedite mi nekoga kome je pomogao, i osporite injenicu.
Sreo sam hiljade Krinamurtijevih sledbenika; njima se nije pomoglo. Oni su sami
132
Spisi teorijskih uenja u hinduizmu.
494
doli i rekli mi da su ga sluali dvadeset ili ak trideset, etrdeset godina - stari ljudi - i
apsolutno su razumeli Krinamurtija ta on govori. Jer on neprekidno govori jednu jedinu
stvar. Za etrdeset godina on je svirao jednu jedinu notu, nije ak promenio ni visinu tona,
zvuk, ne. On je jedan od najreih, doslednih ljudi ikada roenih na zemlji. Monotono on
nastavlja da govori stalno istu stvar. Ti ljudi su doli kod mene i rekli da ga razumeju
intelektualno, ali se nita ne deava. Jer kroz intelektualno razumevanje, nita ne moe da se
dogodi.
A da se dogodilo neto nekome sluajui Krinamurtija, kaem vam, to bi se dogodilo
tom oveku bez Krinamurtija - jer Krinamurti ne daje nikakvu metodu; on ne daje nikakvu
sadhanu. Ako se to dogodilo nekome sluajui njega, to se moe takoe dogoditi onom
oveku koji slua ptice, ili bi se dogodilo samo sluanjem povetarca koji prolazi kroz borove.
Taj ovek je bio spreman; nije Krinamurti taj koji mu je pomogao.
To je takoe i Krinamurti shvatio. Naravno, on je razumeo i postao je oajan - itav
njegov ivot je potroen u neplodnoj zemlji. Ja jednostavno izlaem injenicu, ne kritikujem.
A ako govorim neto o amerikim guruima, ja ne kazujem nita protiv njih. Na prvom
mestu, devedeset devet posto svih gurua su lani. A kada to doe do amerikih gurua, moete
razumeti - kod indijskih gurua, devedeset devet posto su lani, a kada se razmilja o
amerikimguruima, imitatorima tih lanih...
Inae ja nisam ni protiv koga. Ovo su jednostavne injenice; nije zastupljena osuda.
Zapravo ja ne govorim nita o njima, samo o situaciji. Nita nije lino. Neline tvrdnje.
Deseto pitanje:
Taoistiki majstor je objasnio neko pitanje u Tao terminima. Njegovi sluaoci su ga
pitali kako je naao Tao, s obzirom na injenicu da nikada nije imao uitelja. "Dobio sam
ga," rekao je on, "iz knjiga." Da li je to mogue?
Da, to je povremeno mogue. Taj ovek mora da je upravo bio slian oveku o kome
sam govorio, koji je mogao postati prosvetljen sluanjem Krinamurtija. Taj ovek moe
postati prosvetljen sluanjem ptica. Taj ovek moe postati prosvetljen itanjem knjiga. Ali to
je jedan izuzetak, nije pravilo. To se dogaa ponekad, ako je ovek zaista budan i paljiv,
onda ak i knjiga moe pomoi; a ako ste vrsto uspavani, onda je ak i Buda pored vas
beskoristan. Buda takoe ne moe pomoi - vi nastavljate da hrete na njegovo lice - ta on
moe pomoi? ivi Buda - vi ste pokazali da je beskoristan Ali ako ste budni, onda ak i
mrtva knjiga moe biti korisna. To zavisi.
Teko je nai takvog oveka koji moe postati probuen samo itanjem knjiga - ali
mogunost postoji. Skoro je blizu nemoguem, ali ak i nemogue stvari se dogaaju.
Jedanaesto pitanje:
Ako je satsang u prisustvu prosvetljenog bia, nekog ko je sada osloboen, tako vaan,
zato provodimo samo sat i po dnevno jedni s drugima?
Vie bi bilo previe za vas; to bi kreiralo slabo varenje. Ne biste mogli da me
apsorbujete vie od toga. Ja mogu biti s vama dvadeset etiri sata, ali vi ne moete biti. Vama
trebaju homeopatske doze.
Dvanaesto pitanje:
Prekjue ujutru vi ste spominjali osam stanja yoginskog postignua i istakli da se
kreete od broja jedan do broja osam, u tom redu. Da li je mogue, u individualnim
sluajevima, da pojedinac moe postii jedan ili drugi stadijum prvo, a onda da se kree
svojim vlastitim redosledom da bi postigao svih osam?
To je mogue, ali kada kaem mogue ja mislim samo retko, vrlo retko. Izuzeci su
uvek prisutni u svakom pravilu, ali kada Patanjali govori, on govori o pravilu, ne o izuzetku.
O izuzecima ne treba govoriti. Velika masa oveanstva ne moe stii nikuda nijednim
495
drugim putem. Oni e morati da slede korak po korak - od jednog do dva, od dva do tri. Oni
se kreu u organskom jedinstvu. Inae postoje prohtevi da se ide i skae - ali e onda oni
morati da se vrate natrag i apsorbuju preostali deo u pozadini. Njihov raspored moe biti
razliit, to je mogue.
Moete zapoeti sa pranayamom, a onda ete morati da doete do asane, moraete
doi do yame... Moete zapoeti sa meditacijom, onda ete morati da se kreete do drugih
delova koji su ostali nazad. Meutim svih osam koraka moraju biti razvijeni, i sklad izmeu
svih osam, tako da vi postanete jedno organsko jedinstvo.
To se ponekad deava, osoba moe ak stii do sedmog bez kompletiranja svih koraka,
ali niko nije dostigao osmi bez kompletiranja. Do sedmog postoji mogunost; moete ostaviti
neke korake i moete izvriti dosezanje do sedmog - ali onda ete visiti tamo. Do meditacije
moete stii ali ne do samadhija, jer za samadhi treba da vae totalno bie bude ispunjeno,
nita da ne preostane u pozadini, nita da ne ostane nepotpuno - sve da bude dovreno. Onda
ete morati da visite oko sedmog za dugo, i moraete da se vratite natrag i da uradite stvari
koje treba da se urade. Samo kada ste kompletirali sve do sedmog, osmi, samadhi, postaje
mogu.
Trinaesto pitanje:
Kako to da su veliki majstori kao Chogyam Trungpa postali tako opijeni na
povremenim festivalima da su morali biti noeni kui? Moe li upotreba alkohola za uivanje
smetati odreenoj svesnosti tragaoca?
Ko vam je rekao da je taj ovek bio majstor? On pripada tradiciji u kojoj je bilo
mnogih majstora, ali on joj pripada kao mrtav teret. A to je nevolja, jer u tradiciji kojoj on
pripada bili su ljudi kao Marpa, Milarepa, Naropa, Tilopa - velike siddhe - i oni su imali
obiaj da piju, ali nikada nisu bili pijani.
To je jedan od puteva tantre, metoda da ovek mora da uveava koliinu alkohola i da
postaje usklaen s njom, ali ostajui svestan. Prvo uzmete samo jednu punu ajnu kaiicu. Vi
ostajete svesni; onda dve; onda tri; onda nastavite. Onda ispijete celu bocu. Ali sada ste tako
usklaeni, vaa svest nije ometana; to alkohol nee uraditi. Onda krenete na opasnije droge.
Bilo je vreme u tradiciji tantre kada su zmije, otrovne zmije koriene jer ovek je
postao tako usklaen sa svim tipovima droga. Onda je kobra prisiljena da ujede oveka za
jezik - a on takoe da ostane svestan.
To je bio tajni test rasta; sada ste postigli takvu kristalizaciju svesnosti da je celo telo
ispunjeno alkoholom, ali on ne deluje na vas. Poenta tantre je bila da ovek ide izvan tela; to
je odlazak izvan tela - za tantru.
Ovaj ovek dolazi iz te tradicije, stoga on ima odobrenje iz tradicije da pije, ali ako se
napije on je propustio itavu stvar; on nije majstor; on nije svestan. Inae u Americi je sada
sve mogue. Neznajui staru tradiciju, ovaj ovek moe rei ljudima: "ak i na majstor je
pio." U tantri sve ove stvari koje su obino zabranjene jesu dozvoljene. Tantriku je
dozvoljeno da jede meso - obino je to zabranjeno, njemu je dozvoljeno da pije, to je obino
zabranjeno; dozvoljeno mu je da ima seks - obino je tragaocima to zabranjeno. Sve to je
obino zabranjeno, u tantri je dozvoljeno, ali je dozvoljeno sa takvim uslovima, da ako
zaboravite uslove, vi zaboravljate celu stvar.
ovek treba da ide kroz seks, ali ne treba da bude ejakulacije. Ako se ejakulacija
dogodi, to je obian seks; onda to nije tantra. Ako vodite ljubav i ejakulacija se ne dogodi,
satima ste zajedno sa enom, i nijednom se ejakulacija ne dogodi, to je tantra. To je
postignue.
Pijenje alkohola je dozvoljeno, ali da se bude pijan nije dozvoljeno. Ako se napijete vi
ste obina pijanica - nije potrebno da unosite tantru.
Meso je dozvoljeno, inae vi morate jesti meso - ak ponekad ljudsko meso, ljudsko
meso, od mrtvih tela - ali treba da ostanete ravnoduni. Treba da ostanete neuznemireni - ak i
496
bez treptaja u vaoj svesti da je "neto pogreno..."
133
Tantra kae da svako robovanje treba da bude transcendirano, a poslednje robovanje
je moralnost - to takoe mora da se transcendira. Dok ne transcendirate moralnost, niste
transcendirali svet. Stoga u zemlji kao to je Indija gde je vegetarijanstvo otilo vrlo duboko
do same sri indijske svesti, jedenje mesa je doputeno, ali nije dozvoljeno na nain na koji
nevegetarijanci to ine. ovek mora da pripremi ceo svoj ivot za to. On je bio vegetarijanac;
kao tragalac on je trebao biti vegetarijanac.
Godine su prolazile - deset godina, dvanaest godina on je ostao vegetarijanac, nije
vodio ljubav ni sa jednom enom, nije pio nikakav alkohol, i nije uzimao nijednu drugu
drogu. Onda posle dvanaest godina, petnaest godina, ak i dvadeset godina, majstor e mu
dozvoliti da se uzbudi u seksu, ali da postupa sa enom s takvim potovanjem da je ena
gotovo boginja; to nije telesno. Mukarac koji se razvija sa enom mora da je oboava, da
dodiruje njena stopala. Ako se ak i najmanja seksualna elja pojavi on je diskvalifikovan;
onda nije spreman za to.
To je bila velika priprema i veliki test - najvei koji je ikada stvoren za oveka. Bez
elje, bez poude, on mora da osea prema eni kao da je njegova majka. Ako majstor kae, i
vidi, da je on pogodan, dobar - odmah kao dete ulazi u enu, ne kao mukarac, i kao dete on
ostaje unutra u eni bez seksualnog uzbuenja; njegovo disanje nije uzbueno, njegova
telesna energija nije dirnuta; satima ostaje zajedno sa enom, nema ejakulacije; duboka tiina
proima - to je duboka meditacija.
Za dvadeset godina ste bili vegetarijanac, a onda vam je iznenada ponueno meso da
jedete; itavo vae bie e oseati odvratnost. Ako oseate odvratnost onda tantra kae: "Vi
ste odbaeni. Sada idite iznad toga. Odmah ta god da je ponueno, prihvatite sa dubokom
zahvalnou." Morate znati da, ako ste bili vegetarijanac makar jednu godinu i odjednom vam
se ponudi meso, poinjete oseati gaenje, povraanje. Ako do toga doe to znai da ovek
jo ivi u mislima - jer samo je to misao da je to meso, a ovo je povre. Povre je takoe
meso, jer dolazi iz tela drveta; meso je takoe povre jer dolazi od drveta ljudskog tela ili
ivotinjskog tela. To je transcendencija moralnosti.
Onda je on pripremljen da pije jake droge. Ako on zaista postane budan, onda ta god
da mu se da promenie hemiju tela, ali ne njegovu svest; njegova svest e ostati da lebdi nad
hemijom tela.
Gurijev je imao obiaj da pije onoliko koliko moete zamisliti - ali nikada nije bio
nesvestan, nikada pijan. On je bio tantriki majstor. Ako elite se ugledate na nekoga na
Zapadu, onda je to Georgij Gurijev, a ne tibetanske izbeglice.
133
Najekstremnija vrsta tantre, Aghori tantra, praktikuje jedenje leeva.
497
Poglavlje 7
SMRT I DISCIPLINA
7. juli 1975. pre podne u Buddha dvorani
II, 30: ahimsasatyasteyabrahmacaryaparigraha yamah.
Uzdravanje od nasilja (ahimsa), istinoljubivost (satya) ne-posezanje-za-
tuim-dobrom (asteya), kontrola vlastite ulnosti (brahmacarya), odricanje od
posedovanja [svega to nije neophodno] (aparigraha) predstavljaju [opta] pravila
[ispravnog ponaanja] (yama).
II, 31: jatideakalasamayanavacchinnah sarvabhauma mahavratam.
Ukoliko su [ova pravila] potovana bez ogranienja u smislu vrste ili socijalnog
poloaja [doslovno roda (jati)], mesta, momenta ili sticaja okolnosti (samaya) u celini
(sarvabhauma) - re je tada o Velikom zavetu (mahavrata).
Pet zaveta: ahimsa, satya, asteya, brahmacharya, aparigraha, su sama osnova, temelj.
Njih treba razumeti to je dublje mogue, jer postoji mogunost da se kree bez ispunjenja
ovih pet koraka koji sainjavaju prvi korak yama.
Moete nai yogine i fakire svuda u svetu koji su se kretali bez ispunjenja ovih pet
koraka iz prvog koraka. Onda su oni postali moni, ali njihova snaga je estoka, nasilna. Onda
su oni vrlo, vrlo moni, ali njihova snaga nije duhovna. Onda postaju neka vrsta crnih
magova; mogu povrediti druge. Snaga je opasna; ona moe pomoi, ona moe nakoditi. Ne
samo da je za druge ona opasna, ona je opasna i za samu osobu. Moe vas unititi; moe vam
dati ponovno roenje. Zavisi. Pet zaveta su garancija kako da se snaga koja se pojavi iz
discipline ne zloupotrebi.
Moete videti "yogine" koji prikazuju svoje moi. Pravom yoginu to nije mogue, jer
je on ispunio ovih pet zaveta, on vie nee biti egzibicionista; ne moe se pokazivati. Vie ne
moe pokuati da se igra udima - za njega to nije mogue. uda se dogaaju oko njega, ali
on vie nije poinilac.
Ovih pet zaveta potpuno ubijaju va ego. Ili ego moe postojati ili ovih pet zaveta
mogu biti ispunjeni. Oba nisu mogua. Pre nego to uete u svet moi - a yoga je svet moi,
beskonane snage - veoma, veoma je vano da izbacite ego van hrama. Ako je ego u vama
postoji svaka mogunost da e mo biti zloupotrebljena. Onda sav napor postaje besplodan,
ismevanje, zapravo smean.
Ovih pet zaveta su da vas proiste, da vas uine vozilom sa sputanje snage i da snaga
postane korisnog uticaja, blagoslov za druge. Oni su obaveza. Niko ne treba da ih zaobilazi.
Vi ih moete zaobii. Zapravo lake je zaobii ih nego proi kroz njih jer su teki, ali onda e
vaa zgrada biti bez temelja. Ona e se sruiti jednog dana. Ona moe pasti na susede; moe
da ubije i vas. Ovo je prva stvar koju treba razumeti.
Druga stvar: jednog dana je Narendra postavio pitanje, vrlo vano pitanje, on je rekao:
"Na sanskritu yama znai smrt, a yama takoe oznaava i unutranju disciplinu. Postoji li
neka korelacija izmeu smrti i unutranje discipline?" Postoji. To se mora razumeti. Sanskrit
je vrlo potencijalan jezik. Zapravo nijedan jezik u svetu ne moe se uporediti s njegovim
potencijalom. Svaka re je iskovana s mnogo panje i napora - sanskrit nije prirodan jezik.
Svi drugi jezici su prirodni. Sama re "sanskrit" znai stvoren, profinjen neprirodan. Prirodni
jezik iz Indije naziva se prakrit; prakrit znai prirodan, ono to je nastalo iz upotrebe. Sanskrit
je profinjena pojava. To nije kao prirodno cvee; to je kao proien miris, esencija. Mnogo
staranja i napora je uloeno da se iskuju pojedine rei, o njima se razmiljalo i negovale su se
tako da su sve mogunosti sadrane u njima. Ova re yama mora da se razume. Ona oznaava
498
boga smrti; takoe oznaava unutranju disciplinu. Meutim, koja nuna povezanost moe
biti izmeu smrti i unutranje discipline? Izgleda da nema nikakve, ali postoji.
Na zemlji, do sada, postojala su dva tipa kulture - obe vie razvijene na jednoj strani
nego na drugoj, obe nejednako uravnoteene. Jo nije bilo mogue razviti kulturu koja je
totalna, celovita, i sveta. Na Zapadu je, upravo sada, seksu data potpuna sloboda; ali moda
niste zapazili - smrt je potisnuta. Niko ne eli da govori o smrti; svako govori o seksu.
Ogromna literatura pornografije govori o seksu. Postoje magazini kao Playboy - bestidni,
morbidni, bolesni, neurotini. Neurotina opsesija seksom postoji na Zapadu, ali smrt? Smrt
je tabu re. Ako govorite o smrti, ljudi e misliti da ste morbidni - "Zato govorite o smrti?"
Jedite, pijte, budite sreni - to je moto. "Zato unosite smrt unutra? Drite je van. Ne govorite
o njoj."
Na Istoku je seks uguen, a o smrti se govori slobodno. Isto kao seksualna, bestidna
pornografska literatura, na Istoku drugaiji tip pornografije postoji. Ja je nazivam
pornografijom smrti - isto tako je bestidna i morbidna kao pornografija Zapada o seksu. Ja
sam naiao na spise... Moete ih nai svuda; gotovo svi indijski spisi su puni pornografije
smrti. Oni previe govore o smrti. Oni nikada ne govore o seksu; seks je tabu. Oni govore o
smrti.
Sve takozvane mahatme u Indiji stalno govore o smrti. Nastavljaju neprekidno da
nagovetavaju smrt. Oni kau, ako volite enu: "ta radi? ta je ena? - upravo vrea od
koe. U njoj su sve vrste neistih stvari." Oni iznose sve vrste tih prljavih stvari; i izgleda da
uivaju. To je morbidno. Oni govore o gnoju u telu, krvi, mesu; oni govore o stomaku, o
trbuhu punom izluevina, beici punoj urina. "Ovo je vaa lepa ena. Vrea prljavtine," a vi
se zaljubljujete u tu vreu. Budite paljivi, budni."
Ovo je neto to treba razumeti: na Istoku kada ele da vas uine svesnim da je ivot
prljav, oni opisuju enu; na Zapadu kada ele da vas naine svesnim da je ivot lep, opet
navode enu. Pogledajte Playboy: plastine devojke, tako lepe. One ne postoje u svetu; nisu
realne. One su proizvedene fotografskim trikovima - i sve je uraeno, retuirano opet i opet.
One postaju ideali, hiljade ljudi mataju o njima i sanjaju o njima.
Seksualna pornografija zavisi od tela ene, i pornografija smrti takoe zavisi od tela
ene.
Izgleda da su ljudi neprekidno opsednuti telom ene - bilo da su plejboji ili mahatme
nema razlike.
Ali zato? To se uvek dogaa: kad god drutvo potiskuje seks ono izraava smrt. Jer
smrt i seks su dva polariteta ivota. Seks znai ivot, jer ivot nastaje iz njega. ivot je
seksualna pojava - smrt je njegov kraj.
Ako mislite o oboje zajedno - izgleda da postoji kontradikcija; ne moete pomiriti seks
i smrt. Kako da ih pomirite? Lake je zaboraviti jedno, a seati se drugog. Ako se seate oboje
to e biti vrlo teko za va um da nadgleda kako oni postoje zajedno - a oni i ne postoje
zajedno, oni se slau zajedno. Oni zapravo nisu dvoje, ve ista energija u dva stanja; aktivnom
i neaktivnom, yin i yang.
Jeste li to posmatrali? Dok vodite ljubav sa enom dolazi trenutak orgazma gde
postanete uplaeni, prestraeni, zapoinjete da drhtite; jer u tom najviem vrhuncu orgazma
smrt i ivot, oboje postoje zajedno. Iskusite ivot na njegovom vrhuncu, a takoe iskusite
smrt u njenoj dubini. Vrhunac i dubina, oboje su dostupni u jednom trenutku - to je strah od
orgazma. Ljudi ele to jer je to ivot, i ljudi ele to zato to je to smrt. Oni ele to zato to su
to najlepi momenti, a ele i da pobegnu od toga jer to je takoe jedan od najopasnijih
trenutaka; jer smrt otvara svoja usta u tome.
ovek svesnosti e postati odmah svestan da su smrt i seks jedna energija; a totalna
kultura, cela kultura, sveta kultura, prihvatie oboje. To nee biti jednostrano, nee se kretati
do jedne krajnosti a izbegavati drugu. Svakog trenutka vi ste oboje, ivot i smrt. Da bi se
razumelo ovo, treba transcendirati dualnost. Sav napor yoge je kako da se transcendira.
134
Yama je znaajan jer kada osoba postane svesna smrti, samo onda mogu je ivot
134
Iz ovde opisanih razloga u astrologiji osma kua (polje) oznaava i smrt i seks, kao i regeneraciju.
499
samodiscipline. Ako ste samo svesni seksa, ivota, a izbegavate smrt, beei od nje,
zatvarajui oi pred njom, drei je uvek u pozadini, bacajui je u nesvesno, onda neete
stvoriti ivot samodiscipline. Zbog ega? Onda e va ivot biti ivot razuzdanog preputanja
- jedi, pij, budi srean. Nita nije pogreno u tome, ali, samo po sebi, to nije cela slika. To je
samo deo, a kada uzmete deo kao celinu, vi gubite - uasno proputate.
ivotinje postoje bez ikakve svesti o smrti; zbog toga nije mogue da Patanjali ui
ivotinje. Nije mogue jer nijedna ivotinja nije spremna za samodisciplinu. ivotinje e
pitati: "Zbog ega?" Samo postoji ivot, nema smrti, jer ivotinja nije svesna da e uginuti.
Ako postanete svesni da ete umreti, odmah zapoinjete da promiljate o ivotu. Onda ete
eleti da smrt bude apsorbovana u ivotu.
Kada je smrt apsorbovana u ivotu raa se yama: ivot discipline. Onda vi ivite, ali
uvek ivite sa seanjem na smrt. Kreete se, ali uvek znate da se kreete prema smrti. Uivate,
ali uvek znate da to nee trajati zauvek. Smrt postaje vaa senka, deo vaeg bia, deo vae
perspektive. Vi ste apsorbovali smrt... sada e samodisciplina biti mogua. Sada ete misliti:
"Kako da se ivi?" jer ivot nije jo proao, smrt je takoe deo njega. "Kako da se ivi?" Tada
moete da ivite i umrete tako lepo. "Kako da se ivi?" Ne samo da ivot postane vrhunac
blaenstva, nego da smrt postane najvia, jer smrt je vrhunac ivota.
iveti na takav nain da postanete sposobni da ivite totalno i da umrete totalno,
itavo je znaenje samodiscipline. Samodisciplina nije potiskivanje; to je da se ivi potpuno
svrsishodan ivot, ivot sa smislom za pravac. To znai da se ivi potpuno budno, paljivo i
svestan smrti. Onda reka ivota ima dve obale. ivot i smrt, a reka svesnosti tee izmeu njih.
Svako ko pokuava da ivi ivot poriui njegov deo smrti, pokuava da se kree du jedne
obale; njegova reka svesnosti ne moe biti totalna. Njemu e nedostajati neto, neto vrlo lepo
e mu nedostajati. Njegov ivot e biti povran - nee biti dubine u njemu. Bez smrti ne
postoji dubina.
Ako se kreete do druge krajnosti kao to su hindusi uradili - oni neprekidno ive sa
smru; uplaeni, prestraeni, molei se, rade sve stvari samo kako bi postali besmrtni - onda
sasvim prestaju da ive. To je takoe jedna opsesija. Oni e takoe tei samo du jedne obale,
njihov ivot e takoe biti tragedija.
Zapad je tragedija, Istok je tragedija - jer totalan ivot jo nije mogu. Da li je mogue
imati lep seksualni ivot, seajui se smrti? Da li je mogue voleti, voleti duboko, znajui
dobro da ete umreti i da e voljeni umreti? Ako je mogue, onda totalan ivot postaje mogu.
Onda ste apsolutno uravnoteeni; onda ste kompletni. Onda vam ne nedostaje nita; onda ete
imati ispunjenje; duboko ispunjenje e se spustiti na vas.
ivot sa yamom je ivot ravnotee. Ovih pet Patanjalijevih zaveta vam daju
ravnoteu. Inae vi ih moete pogreno razumeti i opet stvoriti drugi neuravnoteen ivot.
Yoga nije protiv preputanja uivanju; yoga je za ravnoteu. Yoga kae: "Budi iv, ali takoe
budi spreman da umre." To izgleda kontradiktorno. Yoga kae: "Uivaj. Ali zapamti, ovo
nije tvoja kua. Ovo je samo noni boravak. Nita nije nepravilno; ak i ako uivate u
dharmasali a no je punog meseca, nita nije pogreno. Uivajte, ali ne smatrajte da je
dharmasala vaa kua, jer sutra mi odlazimo. Biemo zahvalni za ovaj noni boravak, biemo
zahvalni - bilo je dobro dok je trajalo - ali ne traite da to traje zauvek. Ako traite da to traje
zauvek, to je jedna krajnost; a ako uopte ne uivate jer to nee trajati zauvek, to je druga
krajnost. Na oba naina vi ostajete polovini.
Ako pokuate da me razumete, ovo je sav moj napor: da vas uinim celovitim i
potpunim tako da se sve kontradikcije apsorbuju i javi se harmonija. Ne elim da postanete
monotoni. ivot obine yoge je takoe monoton, dosadan. ivot koji obuhvata sve
kontradiktornosti u sebi, koji ima toliko mnogo tonova u sebi - ali, ipak su svi tonovi u
harmoniji - taj ivot je bogat ivot. A da bi ivot postao tako bogat, za mene, postoji yoga.
Svih ovih pet zaveta nisu tu da bi vas odsekli od ivota, oni su tu da vas sjedine. Taj
znaaj treba zapamtiti, jer mnogi ljudi su koristili ovih pet zaveta da odseku sebe od ivota.
Oni nisu namenjeni za to - oni su namenjeni ba za suprotno.
Na primer, prvi je ahimsa, nenasilje. Ljudi su ga koristili da sebe odseku od ivota, jer
su mislili da ako ste u ivotu bie jednog nasilja ili drugog. Ima aina u Indiji; oni veruju u
500
nenasilje. To je itava njihova religija. Vidite ainskog monaha, on bei od svega jer svuda
nalazi mogunost za nasilje. aini su prestali da uzgajaju, da obrauju zemlju - jer ako
obraujete zemlju morate isei mnogo biljaka, a svaka biljka je ivot. Stoga su aini potpuno
odbacili poljoprivredu. Oni ne mogu ii u rat, jer e tamo biti nasilja. Svi njihovi uitelji su
bili ratnici; oni su doli iz klana kshatriya. Mahavira i sve druge tirthankare, svi su doli iz
kshatriya, ali njihovi sledbenici su trgovci, poslovni ljudi. ta se dogodilo? U rat oni ne mogu
ii; ne mogu stupiti u armiju. Stoga ne mogu biti ratnici jer tamo ima nasilja; ne mogu biti
poljoprivrednici jer tamo ima nasilja. Niko ne eli da bude shudra, niko ne eli da bude
"nedodirljivi" i da isti nunike i pere kue drugih ljudi - niko ne eli - tako da oni to ne mogu
postati. Ne mogu postati brahmini jer je itava njihova religija pobuna protiv brahmina.
Jedino mogue to je preostalo je da postanu samo trgovci.
Postoje ainski monasi koji se ak plae da diu, jer u disanju se ubijaju mnogi ivoti.
Vrlo mali ivoti se kreu u vazduhu. On je pun mikroba, vrlo siunih klica; ne moete ih
videti golim okom. Kada udiete oni umiru; kada izdiete va topao vazduh izlazi van i ubija
ih. Oni su ak postali uplaeni od disanja. Oni ne mogu hodati nou, jer moda neki insekt u
noi... onda eto nasilja. Oni ne mogu da se kreu po kinoj sezoni, jer u kinoj sezoni mnogi
insekti lete, mnogi mravi se raaju, i svuda ivot vrvi. Ako se kreete po mokroj zemlji
postoji mogunost... Govori se da ainski monah ne treba ak da se okree i menja stranu
nou dok spava, jer ako se okreete previe moete ubiti nekoliko insekata; treba da ostanete
na jednoj strani.
Ovo je kretanje do krajnosti. Ovo kretanje je tako apsurdno. Stoga zapamtite, ljudi su
koristili nenasilje protiv ivota. Nenasilje oznaava tako duboku ljubav prema ivotu da ne
moete ubiti; volite ivot toliko mnogo da neete eleti da povredite nikog. To je duboka
ljubav, ne odbacivanje.
Naravno, u bivanju ivim, malo nasilja je nuno, ali to nije nasilje, jer vi to ne inite
potpuno voljno. Stoga zapamtite: samo je ono nasilje to vi inite sasvim voljno. Ako diem,
ja ne diem potpuno voljno. Disanje ide automatski - vi ne diete; vi niste poinilac. Pokuajte
da ga zaustavite i saznaete. Samo za jednu jedinu sekundu ga moete zaustaviti, i ono
poinje da navaljuje van ili unutra. To se dogaa a da vi niste odgovorni za to. Hrana, vi ete
morati da je jedete. ta god da jedete to e biti neka vrsta nasilja. ak i ako kidate voe s
drvea, povrediete drvee.
aini su poeli da ne jedu meso. Dobro - jer to moe da se izbegne. Ono to moe da
se izbegne, lepo je. Onda su poeli da se plae da jedu voe sa drvea, jer ako uzmete voe,
drvo se povredi. Stoga, ta da se uini? Da se eka... kada je voe zrelo i padne na zemlju. To
je takoe dobro, nita nije pogreno, ali ak i ako je voe palo na zemlju ono sadri milione
semenki - a svaka semenka je mogla postati drvo, a u svakom drvetu postoji opet mogunost
da za milione plodova. Dakle, vi jedete sve te mogunosti - vi ste nasilni.
Moete proiriti princip do apsurdnosti; a onda postoji samo jedna mogunost - izvriti
samoubistvo. Nigde nema da se ode - nije ak mogue ni samoubistvo.
Ovo e postati vrlo apsurdan ivot, zabrinut, napet. Tragali ste za oputenim, mirnim i
tihim ivotom; a ovaj ivot e postati tako napet i takva muka... Moete videti - idite,
pogledajte lica ainskih monaha. Nikada neete nai njihova lica blaenim - nemogue. Ako
ivite u takvom totalnom strahu da sve izgleda da je nepravilno, okrueni ste krivicom i niim
drugim, sve to inite greh je vie ili manje... ak i izgovaranje rei je greh, jer kada govorite,
vie ili manje vazduh izlazi iz vaih ustiju; to ubija hiljade malih mikroba. Pijete vodu i
ubijate; ne moete izbei. ta onda da radite?
Patanjali nije protiv ivota; on je ljubavnik. Niko ko zna nije protiv ivota. Onda
nenasilje oznaava voleti ivot toliko mnogo - za mene, nenasilje je ljubav, voleti ivot toliko
mnogo da neete eleti da povredite nikoga, to je sve. Ali u pravom ivljenju, mnoge stvari e
se dogoditi koje ne moete izbei. Ne brinite o njima, inae ete poludeti. Ne brinite se o
njima. Zapamtite samo jednu stvar: da ne ubijate nikoga svojom voljom. A ak i kada morate
povrediti nekoga protiv volje, imajte oseanje ljubavi.
Idite do drveta, i ako morate ubrati voe jer ste gladni i umreete ako ga ne uberete,
onda zahvalite drvetu. Prvo zatraite dozvolu od drveta: "Uzeu ovaj plod. Ovo je prestup, ali
501
ja umirem i moram to uiniti. Meutim, ja u te sluiti na mnogo naina. Otplatiu to. Dau ti
vie vode; vie u se starati o tebi. Dakle ta god da uzmem, vratiu ti natrag - ak i vie od
toga." Volite ivot, pomaite ivot, budite korisni za ivot - za sve to je ivo budite
blagoslov. Ako neto morate uraditi, to oseate da se moe izbegnuti, prvo, izbegnite to; ako
ne moe da se izbegne onda pokuajte to da otplatite.
Postoji razlika. Sada ak i naunici kau da postoji razlika. Ako odete drvetu i
zatraite dozvolu, drvo se ne osea povreeno. To vie nije prestup; zatraena je dozvola.
Drvo se zapravo osea dobro to ste doli. Drvo se osea sreno to moe pomoi nekome u
oskudici. Drvo je bogatije jer ste vi doli i drvo moe da deli. Plodovi e inae pasti. Drvo
moe da ih podeli s nekim - ne samo da ste pomogli sebi, pomogli ste drvetu da raste u svesti.
Da se bude nenasilan znai da se bude koristan, da se bude svakome koristan - sebi i
drugima takoe. Ovo je prva yama; prva samodisciplina je ljubav.
Neko je pitao svetog Avgustina: "Ja sam vrlo nepismena osoba i ne znam ta da radim
a ta da ne radim; spisa je mnogo i miliona uenja, a ja sam zbunjen jer neko kae neto, a
neko drugi kae ba suprotno - paralisan sam s tim ta da radim, a ta da ne radim. Vi ste
veliki ovek, mudrac, svetac; kaite mi samo jednu re, da je mogu slediti bez ikakve
zabune."
Sveti Avgustin je bio veliki propovednik. Mogao je govoriti satima, ali niko nije traio
celu religiju u jednoj rei. Zatvorio je oi, meditirao, jer je to bilo teko, onda je otvorio oi i
rekao: "Idite onda i volite. Ako volite, onda je sve u redu."
Nenasilje znai ljubav. Ako volite, onda je sve u redu. Ako ne volite, ak i ako
postanete nenasilni to je beskorisno.
Zato je Patanjali to stavio kao prvu yama, prvu disciplinu? Ljubav je prva disciplina,
sama osnova. Ako tragovi ostanu u vama da povreujete druge, onda kada postanete moni, vi
ete postati opasni. Taj trag e postati opasan. Ni jedan jedini trag ne treba da ostane u vama
da povreujete; a on postoji u svakome.
A vi povreujete na milione naina - i vi povreujete na takav nain da niko ne moe
da se odbrani. Neto povredite na "dobre" naine, s dobrim povodima, racionalizacijama.
Neto kaete osobi to moe biti istina, a vi kaete: "Ja kazujem istinu," ali u dubini je elja
da se povredi ovek kazivanjem istine. Onda je istina gora od lai; ne treba da se kae. Ako ne
moete nainiti svoju istinu slatkom, ljubaznom i lepom - bolje je ne kazati. Uvek se
zagledajte unutra i vidite zbog ega je kazujete. Koja je duboka elja? Da li elite povrediti
drugog u ime istine? Onda je vaa istina ve otrovana; ona vie nije religiozna, vie nije
moralna - ve nemoralna. Bacite tu istinu.
Kaem vam, ak i la je dobra ako se izgovori iz ljubavi, a istina je rava ako se
izgovori samo da povredi.
Ovo nisu mrtva naela. Morate ih razumeti, i morate razumeti smisao i vetinu kako
da ih koristite. Video sam ljude da koriste dobre principe u ime ravih razloga, ive dobar
ivot u ime loih razloga. Moete biti vrlo poboni samo da se oseate egoistini; onda je vaa
pobonost greh. Moete biti ovek od karaktera samo da biste oseali ponos da ste ovek od
karaktera. Bilo bi bolje da ste ovek bez karaktera, barem taj ego ne bi bio tu. Ako je karakter
samo oseanje ega, to je loije nego biti bez karaktera. Stoga uvek gledajte duboko dole. Uvek
budite istraiva dubine svog vlastitog bia; ta radite, zato radite. I ne budite zadovoljni sa
povrnim racionalizacijama - njih je na hiljade i moete sebe ubediti da ste bili u pravu.
Doete kui. Oseate se ljutito jer ef u kancelariji se nije ponaao ispravno. Upravo
zato to je on ef, ta god on uradi izgleda ravo, pokazuje se loe, jer duboko dole vi ste
uvreeni da sve vi podreeni, a neko je nadreen. Vi se bunite na injenicu da ste podreeni,
stoga ta god da kae izgleda loe, ali vi ne moete reagovati; to e biti previe skupo.
Dolazite kui prepuni ljutnje, a onda ponete da bijete svoje dete, i govorite: "...jer se igra sa
loim deacima." Dete se uvek igralo s loim deacima. A ko su ravi deaci? Roditelji
drugih loih deaka biju svoju decu jer se igraju s vaim liim sinom. Ko su ravi deaci?
Meutim, vi racionalizujete. Ljutnja postoji, kljua. elite da ja bacite na nekoga i, naravno,
samo na slabiju osobu se moe baciti.
Deca su na taj nain vrlo korisna. Otac je ljut, on tue deaka; majka je ljuta, ona tue
502
deaka; uitelj je ljut, on bije deaka; svi bacaju stvari na malo dete koje ne moe baciti nigde
drugde.
Ovo je bilo moje oseanje, da ako par ivi bez dece vie mogunosti ima za razvod,
ako imaju decu, manje mogunosti za razvod, jer kad god je ena ljuta na mua, ona moe da
tue decu; kad god je mu protiv ene on moe tui decu. Deca su kao terapija. Ona pomau,
veoma pomau. Zbog toga na istoku gde svaki par ima toliko dece, razvod ne postoji. Na
Zapadu je sada teko, brak postaje nemogu, jer dece tamo nema. Ona su bila potrebna kao
ozbiljna terapija. Ona su vezivna sila; ona pomau katarzu.
Zapamtite, nikada ne inite dobru stvar iz ravog razloga, jer ona onda nije dobra i vi
obmanjujete.
Nenasilje je prvo - ljubav je uvek prva. A ako nauite kako da volite, nauili ste sve.
Ubrzo sama pojava ljubavi postaje jedno okruenje oko vas; gde god da se kreete, milost se
kree s vama, gde god idete, idete sa darovima, delite svoje bie. Nenasilje nije negativna
stvar; to je pozitivno oseanje ljubavi. Re je negativna, "nenasilje". Re je negativna jer ljudi
su nasilni, i nasilje je postalo takva pozitivna sila u njihovom biu da je negativna re
potrebna da je negira. Samo re je negativna; fenomen je pozitivan; to je ljubav.
"Nenasilje, istinitost..." Istinitost oznaava autentinost, ta se bude istinit, a da se ne
bude laan - da se ne koriste maske; kakvo god da je vae pravo lice, pokaite ga... i po bilo
kojoj ceni.
Zapamtite, to ne znai da treba da demaskirate druge. Ako su sreni s njihovim laima,
na njima je da odlue. Nemojte ii da demaskirate nikoga, jer na taj nain ljudi misle. Oni
misle da treba da budu istiniti, autentini; oni misle da moraju ii i nainiti svakog nagim -
"jer zato skrivate svoje telo, ova odea nije potrebna?" Ne, molim da zapamtite, budite
istiniti prema sebi. Nije potrebno da reformiete nikog drugog u svetu. Ako moete rasti sami,
to je dovoljno. Ne budite reformator, ne pokuavajte da uite druge, i ne pokuavajte da
menjate druge. Ako se vi menjate, to je dovoljna poruka.
Da se bude autentian znai: ostati istinit za svoje vlastito bie. Kako ostati istinit? Tri
stvari mora da se zapamte. Jedna, nikada ne sluajte nikoga ta vam oni kau da budete, uvek
sluajte svoj unutranji glas, ta biste vi eleli da budete. Inae itav va ivot e biti
protraen. Vaa majka eli da budete inenjer, va otac eli da budete doktor, a vi elite da
budete pesnik. ta da radite? Naravno majka je upravu, jer je to najekonominije, finansijski
je najkorisnije da se bude inenjer. Otac je takoe u pravu, da budete doktor; to je dobra roba
na tritu; to ima vrednost. "Pesnik? Jesi li poludeo? Jesi li lud?"
Pesnici su ljudi koji su prokleti. Niko ne eli njih. Oni nisu potrebni; svet moe
postojati bez poezije. Nee biti nevolje ako ne bude poezije. Svet ne moe postojati bez
inenjera; svetu trebaju inenjeri. Ako ste potrebni vi ste dragoceni; ako niste potrebni ne
nosite nikakvu vrednost. Ali ako elite da budete pesnik, budite pesnik. Moete biti prosjak.
Dobro. Mode od toga neete biti bogati - ne brinite oko toga, jer moete postati veliki
inenjer i zaraditi mnogo novca, ali nikada neete imati neko ispunjenje. Moda ete uvek
udeti, vae unutranje bie e udeti, da budete pesnik.
uo sam da kada je jedan veliki naunik, veliki hirurg koji je dobio Nobelovu
nagradu, upitan: "Kada vam je dodeljena Nobelova nagrada, niste izgledati mnogo sreni. U
emu je stvar?" On je odgovorio: "Uvek sam eleo da budem plesa. Nikada, na prvom
mestu, nisam eleo da budem hirurg, postao sam vrlo uspean hirurg; a to je teret. eleo sam
da postanem plesa - a ostajem lo plesa. U tome je moja bol, moja muka. Kad god vidim
nekoga da plee, oseam se jadno, u takvom paklu. ta u uraditi s Nobelovom nagradom? To
ne moe postati ples za mene; to mi ne moe dati ples."
Zapamtite, budite verni prema svom unutarnjem glasu. Ako vas to moe dovesti u
opasnost, onda se izloite opasnosti, ali ostanite verni svom unutarnjem glasu. Tada postoji
mogunost da jednog dana doete u stanje gde moete plesati sa unutarnjim ispunjenjem.
Uvek imajte u vidu da je prva stvar vae bie; nemojte dozvoliti drugima da manipuliu i da
vas kontroliu. Njih je mnogo, svako je spreman da vas kontrolie, svako je spreman da vas
menja, svako je spreman da vam daje pravac koji niste traili. Svako vam daje uputstvo za va
ivot. Uputstvo postoji u vama samima; vi nosite model, prototip plana delovanja.
503
Biti autentian znai biti istinit prema sebi. To je vrlo, vrlo opasna pojava; retki ljudi
to mogu uraditi. Inae kad god ljudi to urade, oni postiu najvie. Oni postiu takvu lepotu,
takvu milost, takvo zadovoljstvo, da ne moete zamisliti. Ako svako izgleda frustriran, razlog
je to niko ne slua svoj vlastiti unutarnji glas.
elite da oenite devojku, ali devojka je muslimanka, a vi ste hindu brahmin. Vai
roditelji ne bi dozvolili. Drutvo ne bi prihvatilo; to je opasno. Devojka je siromana, a vi ste
bogati. Dakle, vi oenite bogatu enu, hindu, brahminske kaste, prihvaenu od svih - ali ne od
vaeg srca. Stoga sada ivite jedan ruan ivot. Sada odlazite kod prostitutke, ali vam ak ni
prostitutka nee pomoi. Vi ste prostituisali svoj ceo ivot. Vi ste protraili ceo svoj ivot.
Uvek sluajte unutarnji glas, i nemojte sluati nita drugo. Hiljadu i jedno iskuenje je
oko vas, jer mnogi ljudi torbare svoje stvari. To je supermarket, svet, svako je zainteresovan
da vam proda svoju stvar; svako je prodavac. Ako sluate previe prodavaca, postaete ludi.
Ne sluajte nikoga, samo zatvorite svoje oi i sluajte unutarnji glas. To je prva stvar.
Onda druga stvar - ako ste uinili prvu stvar, samo tada druga stvar postaje mogua:
nikada ne nosite masku. Ako ste ljuti, budite ljuti. To je rizino, ali ne smejte se, jer to nee
biti istinito. Ueni ste, meutim, da se smeite kada ste ljuti, onda va osmeh postaje laan,
maska ... samo veba na usnama, nita drugo. Srce prepuno ljutnje, otrova, a usne se
osmehuju - vi postajete lana pojava.
Onda se takoe deava druga stvar: kada elite da se osmehujete ne moete se
osmehivati. itav va mehanizam je izvrnut, jer kada ste eleli da budete ljuti vi niste, kada
ste eleli da mrzite niste mrzeli. Sada elite da volite; iznenada nalazite da mehanizam ne
funkcionie. Sada elite da se osmehujete; morate se prisiliti na to. Zbilja je vae srce prepuno
osmeha, i elite da se smejete glasno, ali ne moete se smejati, neto se zaguilo u srcu, neto
se zatisnulo u grlu. Osmeh ne dolazi, ili ak i ako doe on je vrlo bled i mrtav. On vas ne ini
srenim. Vi ne bujate s njim. On ne zrai oko vas.
Kada elite biti ljuti, budite ljuti. Nita nije pogreno da se bude ljut. Ako elite da se
smejete, smejte se. Niega nema pogrenog u glasnom smejanju. Ubrzo ete videti da itav
va sistem funkcionie. Kada on funkcionie, zaista, on stvara brujanje oko sebe, ba kao auto,
kad sve ide dobro, bruji. Voza koji voli kola zna da sada sve funkcionie dobro, postoji
organsko jedinstvo - mehanizam funkcionie dobro. Moete videti, kad god mehanizam osobe
funkcionie dobro, moete uti brujanje oko njega. On hoda, ali njegov hod sadri u sebi ples.
On govori, ali njegove rei u sebi nose suptilnu poeziju. On gleda u vas, i zaista gleda; to nije
samo ravnoduno, to je zaista usrdno gledanje. Kada vas dodiruje zaista vas dodiruje, oseate
njegovu energiju kako se kree u vaem telu, struja ivota biva prenesena, jer ovaj mehanizam
dobro funkcionie.
Ne nosite maske, inae ete stvoriti disfunkcije u vaem mehanizmu - blokade. Ima
mnogo blokada u vaem telu. Osoba koja je potiskivala ljutnju, njena vilica postaje blokirana.
Sva ljutnja doe do vilice i onda se tamo zaustavi. Njene ruke postaju rune. One nemaju
graciozno kretanje plesaa, ne, jer ljutnja dolazi u prste i blokirani su. Zapamtite, ljutnja ima
dva izvora iz kojih treba da bude izbaena. Jedan su zubi, drugi su prsti; jer sve ivotinje kada
su ljute - one e vas ugristi zubima ili e vas rastrgnuti kandama. Stoga su nokti i zubi dve
take odakle se ljutnja izbacuje.
Ja imam sumnju da kad god se ljutnja potiskuje previe, ljudi imaju nevolje sa zubima.
S njihovim zubima ide loe, jer tamo je previe energije i nikada se ne izbacuje. Svako ko
potiskuje bes jede vie; ljuti ljudi e uvek jesti vie, jer zubima treba neto vebe. Ljuti ljudi
e puiti vie; mogu postati opsesivni govornici, jer na neki nain, vilici treba veba tako da
se energija malo izbaci. Ruke ljutitih ljudi e postati kvrgave, rune. Ako se energija izbaci,
ruke mogu postati lepe.
Ako potiskujete neto, u telu je jedan deo, odgovarajui deo, za emociju. Ako ne elite
da plaete, vae oi e izgubiti svoj sjaj, jer suze su potrebne; one su vrlo iva pojava. Kada
jednom povremeno plaete i jadikujete, zaista vi ulazite u to - postajete to - i suze zapoinju
da teku u vaim oima; oi su vam oiene, vae oi opet postaju svee, mlade, i devianske.
Zbog toga ene imaju mnogo lepe oi, jer jo mogu plakati. Mukarci su izgubili svoje oi
jer imaju pogreno gledite da mukarac ne treba da plae. Ako neki mali deko plae, ak
504
roditelji i drugi kau: "ta to radi? Jesi li devojica-seka?" Kakva besmislica, jer su vam date
- mukarcima i enama - iste suzne lezde. Ako mukarac ne bi trebalo da plae, ne bi bilo
suznih lezda. Jednostavna matematika. Zato te suzne lezde postoje kod mukarca u istoj
srazmeri kao to postoje kod ena? Oima treba plakanje, i to je zaista lepo ako moete
plakati iskreno.
Zapamtite, ako ne moete plakati iskreno, ne moete se ni smejati, jer je to druga
polarnost. Ljudi koji se smeju mogu takoe i plakati; ljudi koji ne mogu plakati ne mogu se ni
smejati. Moda ste zapazili neto kod dece: ako se smeju glasno i dugo zapoinju da plau -
jer obe stvari su spojene. uo sam da u selima majke govore svojoj deci: "Ne smejte se
previe, inae poeete da plaete." Zaista istina, jer pojave nisu razliite - upravo ista
energija se kree do suprotnih polova.
Druga stvar, ne koristite maske - budite istiniti kolika god da je cena.
I trea stvar o autentinosti: uvek ostajte u sadanjosti - jer sva lanost ulazi ili iz
prolosti, ili iz budunosti. Ono to je prolo, prolo je - ne brinite za to. Ne nosite to kao
teret; inae to vam nee dozvoliti da budete autentini, istiniti u sadanjosti. Sve to nije
dolo, jo nije dolo - ne brinite nepotrebno o budunosti; inae ona e doi u sadanjost i
unititi je. Budite verni prema sadanjosti i onda ete biti autentini. Nema prolosti, nema
budunosti; ovaj trenutak je sve, ovaj trenutak je itava venost.
Ove tri stvari, i vi postiete ono to Patanjali zove istinitost. ta god onda kaete bie
istina. Obino mislite da treba da budete paljivi da govorite istinu. Ja ne kaem to. Ja kaem:
vi stvarate autentinost - ta god da kaete bie istinito. Jedan autentian ovek ne moe
lagati; ta god da on kae bie istinito. U yogi mi imamo tradiciju - moda neete moi da
poverujete u to; ja verujem jer sam to upoznao, iskusio sam to: ako pravi, autentian ovek
lae, la e postati istinita, jer autentian, izvorno istinit ovek ne moe lagati. Zbog toga je u
starim spisima reeno: "Ako praktikujete autentinost, budite paljivi da ne kaete nita protiv
nekoga - jer to moe postati istinito." Imamo mnogo pria koje govore o velikim mudracima
koji su izrekli neto u ljutnji, meutim oni su bili tako autentini...
Mora da ste uli ime Durvasa - to je veliki mudrac, autentian ovek. Inae ako on
kae neto, ak ni on to ne moe da poniti. Ako vas prokune, kletva e postati istinita. Ako
on kae: "Sutra ete umreti!" Vi ete sutra umreti, jer iz izvora autentinosti la nije mogua.
itava egzistencija sledi autentinog oveka. ak ni on to ne moe izbrisati.
To je lepo. Zbog toga ljudi idu kod velikih mudraca za njihov blagoslov; ako oni
blagoslove, to e se dogoditi stvarno. To je znaenje, nita drugo. Ovi idu i trae blagoslove.
Ako mudrac da blagoslove, oni se ne brinu; to e se dogoditi sada, jer kako jedan izvorno
taan ovek moe izrei la? ak i ako je to la, to e postati istinito. Stoga ja ne kaem:
"Govorite istinu." Ja kaem: "Budite autentini, izvorno istiniti i sve to kaete postae
istinito."
Tree je asteya, achaurya - ne vrenje krae, estitost. Um je veliki lopov. Na mnogo
naina on nastavlja da krade. Moda vi ne kradete stvari od ljudi, ali moete ukrasti misli. Ja
vam neto kaem; vi izaete i pretvarate se da su to vae misli. Vi ste ih ukrali, vi ste lopov -
moda niste svesni ta radite.
Patanjali kae: "Budite u stanju ne vrenja krae." Znanje, stvari - nita ne treba da se
krade. Vi treba da budete izvorni i uvek treba da budete svesni da "ove stvari ne pripadaju
meni." Ostati prazan bolje je nego da punite svoju kuu sa ukradenim stvarima, jer ako
nastavite da kradete izgubiete svu originalnost. Onda neete nikada nai svoj vlastiti prostor,
biete ispunjeni tuim mislima, stvarima. Na kraju, one se nee pokazati ni od kakve
vrednosti. Samo ono to dolazi iz vas jeste vredno. U stvari, samo ono to izae van iz vas
moete posedovati, nita drugo. Moete ukrasti, ali ne moete posedovati.
Lopov nikada nije spokojan, ne moe biti - uvek se plai da ne bude uhvaen. ak i
ako ga niko ne uhvati, on zna da ovo nije njegovo. Ovo ostaje stalan teret u njegovom biu.
Patanjali kae: "Ne budite lopov - ni na koji nain, ni u kojoj dimenziji! Tako da vaa
originalnost moe cvetati. Ne tovarite sebe ukradenim stvarima i mislima, filozofijama,
religijama. Dozvolite svom unutranjem prostoru da procveta.
etvrto je brahmacharya. Ovu re je zaista vrlo teko prevesti. Ona se prevodila kao
505
"seksualna umerenost," celibat. To nije ispravno, jer brahmacharya je irok pojam, vrlo irok.
Seksualni celibat je vrlo uska stvar; to je jedan deo znaenja te rei, ali ne celog. Re
brahmacharya znai "iveti kao bog." Sama re znai iveti slino bogu, iveti boanskim
ivotom. Naravno u boanskom ivotu seks nestaje.
Brahmacharya nije protiv seksa. Da je protiv seksa, onda seks nikada ne bi nestao.
Brahmacharya je transmutacija energija; to nije da se bude protiv seksa, pre je menjanje
itave energije iz seksualnog centra do viih centara. Kada ona dostigne sedmi ovekov
centar, sahasrara, onda se brahmacharya dogaa. Ako ona ostane u prvom centru,
muladhara, onda je seks; kada dostigne sedmi centar, onda je samadhi. Ista energija se kree.
To nije da se bude protiv nje, pre je to umetnost kako da se energija koristi.
ovek koji se odaje seksu jeste samoubilaki ovek. On unitava svoju vlastitu
energiju. On je kao ovek koji odlazi na trnicu, daje svoje dijamante, a kupuje kamenje - i
dolazi srean kui kao da je obavio veliku nagodbu. U seksu vi postiete tako malo - siuan
trenutak sree, a gubite mnogo energije. Ista energija vam moe dati ogromno blaenstvo, ali
onda ona mora da se podigne na vii nivo.
Seks mora da bude preobraen - ne budite protiv njega. Ako ste protiv njega, ne
moete ga preobraziti, jer kada ste neprijateljski prema neemu, ne moete to razumeti.
Velika simpatija je potrebna za razumevanje. Ako ste neprijateljski, kako moete iskazati
naklonost? Kada ste neprijateljski prema neemu, ne moete ak ni da zapaate niti
prouavate neto; elite da se povuete od svog neprijatelja, da pobegnete od neprijatelja.
Budite u prijateljstvu sa svojim seksom, jer to je vaa energija, sa ogromnim mogunostima
skrivenim u sebi. To je Bog, sirov, izvorni, bez primesa. Seks je samadhi, sirov, bez primesa.
Moe biti preobraen, moe biti promenjen, moe biti uinjen boljim. itava yoga je staza za
premetanje, za promenu, prostih metala u vie metale. itava umetnost je kako promeniti
gvoe u metal. Yoga je alhemija, alhemija vaeg unutranjeg bia.
Brahmacharya znai: pokuavanje da se razume seksualna energija, pokuaj da se
razume kako se kree u vaem biu, pokuavanje da se razume zato vam daje uivanje,
pokuavanje da se razume odakle uivanje zaista dolazi - da li dolazi iz seksualnog kontakta,
seksualnog oslobaanja, ili dolazi od neega drugog. Ako ste posmatra, ubrzo ete shvatiti i
otkriti da dolazi od neega drugog. Kada ste u seksualnom odnosu duboko uzbuenje se
deava itavom telu. To je potres, jer tako mnogo energije se oslobodi; itavo telo drhti u
uzbuenju. U tom uzbuenju misli se zaustavljaju. To je ba kao elektrini ok.
ovek poludi; ode kod lekara i on mu daje elektro-ok, onda za momenat kada ok
proe kroz um sve se zaustavlja. Na primer, vi sluate mene. Ipak jo neke misli e biti tu.
Onda, ako ovde iznenada eksplodira bomba, trenutno nee biti ni jedne misli. Za sekundu e
ok biti preveliki, tako da e ceo sistem prestati da funkcionie. Elektro-ok pomae ludim
ljudima, jer im ok daje diskontinuitet. Posle oka oni se ne mogu setiti ta su bili pre toga.
Praznina, jaz. Ako su mislili ranije da su postali konji - lud ovek moe postati bilo ta - ako
su mislili pre da su postali konji upravo nakon oka ne mogu se setiti kojom idejom su bili
opsednuti. Sada novi ciklus zapoinje. ok pomae.
135
Seksualna energija je otprilike isto elektrina kao svaka energija. Sve energije su
elektrine, a seksualna energija je bioelektricitet. Ona dolazi iz naeg tela. Jeste li uli o eni
iz vedske? Neto je krenulo naopako u njenom telu. Ona uzme sijalicu od pet vati u svoju
ruku i ona svetli. Sijalica od pet vati ostaje upaljena u njenoj ruci - ali nemojte misliti da bi to
bilo dobro da vam se dogodi. Ona je u opasnosti, jer kada je njen mu dodirne on dobije udar.
Ne moete voditi ljubav s tom enom - biete u tavom oku da ete zauvek zaboraviti na sve
ene. Sada sud reava taj sluaj jer ranije nije postojao neki takav sluaj i nema zakona po
kome bi se to reilo; suprug je traio razvod jer ena mu je davala takve okove da se uplaio.
Neto je krenulo nepravilno u sistemu - kratak spoj.
U seksu vi stvarate energiju; pomou seksualnih pokreta, fantazije, elje, vi stvarate
energiju. Cela energija se kree prema muladhari, seksualnom centru, koncentrie se tamo;
135
Svakako da na osnovu ovoga ne treba zakljuiti da Osho odobrava elektro-okove kao terapiju, samo ih
navodi kao primer za prekid kontinuiteta misli i identifikacija. Ne treba zaboraviti da je on uvek sklon i humoru,
pa je i ovakvo poreenje sa elektro-okovima pre sarkazam nego ozbiljan stav.
506
onda kada doe vrhunac nagomilavanja, dolazi do iznenadne eksplozije - potres svuda po
telu; onda usledi mir. Ovaj mir je po vrlo velikoj ceni. Vi unitavate vrednu ivotnu energiju -
za nita.
Dakle, sada je jedan naunik, vrlo slavan, i vrlo opasan za budunost - njegovo ime je
Delgado - stvorio mali mehanizam; moete ga drati u depu. On moe biti povezan s vaim
seksualnim centrom u umu, odakle se seksualni centar tela kontrolie - ica ide i povezuje to.
Moete ga drati u depu; kad god elite seksualno uivanje samo pritisnete dugme. To vam
daje udar iz baterije prema seksualnom centru u umu; vi imate ogromnu sreu. Ovo je bolje,
ali je opasno - opasno zato to se neete zaustaviti, nastaviete to i dalje da terate.
To se dogodilo. Delgado je radio na pacovima, oko deset do dvanaest pacova;
postavio je svoje elektrode na njihovim glavama. Mehanizam je ba postavljen ispred njih, a
on ih je nauio kako da ga pritisnu. Oni su poludeli. Za jedan sat - est hiljada puta! Dok nisu
pali potpuno iscrpljeni i nesvesni, nisu sluali Delgada - nastavljali su samo da pritiskaju.
Delgado kae, ako bi se ovo omoguilo ljudima niko ne bi bio zainteresovan za ene, niti bi
ene bile zainteresovane za mukarce, jer je to takva stvar koja ne stvara uznemirenost,
nevolju.
Jednom sam proitao Marpinu reenicu da "ena je stvaralac uznemirenosti, nevolje."
Ona to i jeste. Ova kutija je veoma ekonomina, nema nevolja. Mukarac je takoe stvaralac
nevolja, jer kad god se dvoje sretnu, dvoje stvaralaca nevolja se sretnu. Ova kutija je vrlo
jeftina, ali vrlo opasna, jer testirani pacovi ne bi ili da jedu niti da piju, ne bi ili ni da
spavaju. Bez trokova - samo jedna elektrina pojava.
Isto se dogaa kada vodite ljubav sa enom ili s mukarcem. To je detinjasto. Vi se
smejete pacovu. Jeste li se smejali sebi? Ako se niste smejali, nije vam dozvoljeno ni da se
smejete pacovu - to nije dobro. Pogledajte u svoj um: pacov je tamo, stalno fantazira.
Brahmacharya je: razumeti celu pojavu, ta se dogaa. Ako uz pomo potresa
postanete smireni i malo postignete letimino vienje sree... to ne moe biti veno. To samo
moe biti trenutno. Ubrzo e se energija izgubiti i onda ete biti frustrirani. Ne, neto drugo
mora da se nae i otkrije, neto veno, neto tako da ostanete blaeni. To se ne moe dati
pomou potresa, oka; to samo moe kroz preobraaj energije.
Kada se ista energija kree navie vi postajete bedem energije. To je brahmacharya.
Nastavljate da akumulirate energiju. to vie akumulirate, vie se ona uzdie. Ba kao brana;
sada e padati kia i nivo vode e se podii sve vie i vie. Meutim, ako postoji curenje, onda
se nivo vode nee podii visoko. Vaa seksualnost je kao curenje iz vaeg bia.
Ako curenja nema, nivo vode ide na vie, sve vie i vie, i dolazi trenutak kada ona
prolazi kroz mnoge centre. Prvo dolazi do centra hara, od muladhare dolazi do drugog centra.
U tom centru vi imate oseanje besmrtnosti; svesni ste da nita ne umire. Strah iezava. Jeste
li zapazili, kad god osetite strah neto vas probode ba u blizini pupka? Tamo je centar smrti i
besmrtnosti. Kada energija proe kroz taj centar, doe do pupka, vi oseate besmrtnost. Ako
vas neko ubije, vi znate da niste ubijeni: "Na hanyate hanyamane sharire" - "ubijajui telo vi
ne moete ubiti duu."
136
Onda energija ide vie i vie, dolazi do treeg centra. U treem centru vi postajete
vrlo, vrlo smireni. Jeste li ikada primetili da, kad god ste smireni, zapoinjete da diete iz
trbuha a ne iz prsa? Jer centar smirenosti je ba iznad pupka. Ispod pupka je centar smrti i
besmrtnosti; iznad pupka je centar smirenosti i napetosti. Ako nema energije vi ete oseati
napetost; ako nema energije vi ete oseati strah. Ako ima energije napetost iezava; oseate
se vrlo, vrlo smireno, blago, spokojno, tiho, sabrano.
Onda se energija kree do etvrtog centra, do srca. Tamo se javlja ljubav. Vi ne
moete sada voleti potpuno; ta god da nazivate ljubavlju nije nita do seks kamufliran u lepoj
rei "ljubav". Ta re nije istinita za vas - ne moe biti. Ljubav je mogua samo kada energija
stigne do etvrtog centra srca. Iznenada ste u ljubavi - u ljubavi sa celom egzistencijom, u
ljubavi sa svime. Vi ste ljubav.
Onda se energija kree do petog centra, do grla. Taj centar je sredite tiine - smirenja
136
Citat iz Bhagavad Gite.
507
misli, miljenja, govora. Govor, utanje - oboje su tu. Sada va centar u grlu ima posao samo
da govori. On ne zna kako da funkcionie u tiini, kako da ue u tiinu. Kada energija doe u
njega, iznenada postajete tihi. Ne da vi ulaete neki napor, ne da prisiljavate sebe da budete
tihi - nalazite da ste tihi, puni smirenosti. ak i ako morate da govorite, morate uloiti napor.
Va glas postaje muziki, ta god da kaete postaje poezija, suptilno sijanje ivota u vaim
reima. Vae rei u sebi prenose tiinu, svuda oko vas. Zapravo vaa tiina postaje vie
bremenita nego vae rei.
Onda energija odlazi u esti centar, tree oko. Tamo nalazite svetlost - svest, svesnost.
To je taka gde se deava spavanje - hipnoza se dogaa. Jeste li posmatrali nekog hipnotizera?
On trai da fiksirate svoje oi na taku. Kada fiksirate svoje oi na taku, vae tree oko
odlazi da spava. To je samo trik da se stvori spavanje u treem oku. Kada energija stigne do
treeg oka, vi se oseate tako ispunjeni svetlou... sva tama iezava, okruuje vas
beskonana svetlost. Zapravo onda u vama nema senke. Najstarija izreka na Tibetu je: "Kada
yogin postane ostvaren u svesnosti, od njegovog tela ne pada senka." Ne uzimajte to bukvalno
- telo e stvarati senku. Meutim, duboko unutra, zbog tako mnogo svetlosti svuda... Svetlosti
bez izvora! Ako je svetlost imala izvor bie senke; a kod svetlosti bez izvora, ne moe biti
nikakve senke.
ivot sada ima razliita znaenja i dimenzije. Vi se kreete na zemlji, ali vie niste na
zemlji, kao da letite. Doli ste najblie do budinstva. Sada je vrt vrlo blizu; moete osetiti
miris. U toj taki, po prvi put, uskoro se vama postepeno dogaaju fragmenti, ali ne totalno
razumevanje. U ovoj taki vi ste zatvoreni, ba pored vrata. Dospeli ste do hrama, kucate...
vrata e se otvoriti i vi sami ete biti Buda. Dakle sada, tako blizu i u tako intimnim delovima,
po prvi put zapoinjete oseati ta je razumevanje.
Onda se energija kree do sedmog centra, sahasrara. Tamo ona postaje
brahmacharya, boanski ivot. Onda vie niste ovek - onda ste Bog. Dostigli ste do
bhagawatta, do boanstvenosti. To je brahmacharya.
"... neposesivnost." Samo posle brahmacharye, kada ste dostigli ispunjenje, posedujete
svet, bez posedovanja njega. Ubrzo morate trenirati sebe u neposedovanju. Ne budite
posesivni, jer kad god ste posesivni jednostavno pokazujete da ste prosjak. Kad god pokuate
da posedujete, jednostavno pokazujete da to ne posedujete; inae nema nastojanja. Vi ste
gospodar; nije potrebno da pokuavate to.
Na primer, ako volite osobu; ako pokuate da posedujete osobu, onda je ne volite.
Takoe niste sigurni u pogledu njene ljubavi; zbog toga stvarate sve sigurnosne mere,
okruujete je svakakvim trikovima, lukavou, tako da vas ona ne moe ostaviti. Meutim, vi
ubijate ljubav. Ljubav je sloboda, ljubav daje slobodu, ljubav ivi u slobodi - ljubav je u
svojoj unutranjoj sri, sloboda. Vi ete unititi celu stvar. Ako zaista volite, nije potrebno da
posedujete; zbog kakve potrebe posedujete tako duboko? Vi ne polaete pravo; polaganje
prava e izgledati plitko. Kada zaista posedujete, postajete neposesivni, ali ovek mora da
trenira sebe, da bude svestan. Ne pokuavajte da posedujete nita. Uglavnom koristite, i budite
zahvalni to vam se dozvolilo da koristite, ali ne posedujte.
Posedovanje je tvrdiluk; a tvrdiluk ili krtost ne moe se rascvetati. krto bie je
uvek u spiritualnoj konstipaciji.
137
Morate se otvoriti, sudelovati i deliti. Delite sve to imate i
to e rasti - delite vie i vie e rasti. Nastavite da dajete, i neprekidno ste ponovo punjeni.
Izvor je vean, ne budite krti. ta god da jeste - ljubav, mudrost - sve to jeste, delite.
Deljenje je znaenje neposesivnosti.
Inae vi moete biti glupavi, kao to su mnogi ljudi. Oni misle: "Ostavi kuu, idi u
umu, jer kako moe iveti u kui ako ne poseduje?" Moete iveti u kui; nema potrebe da
je posedujete. iveete u umi. Hoete li posedovati umu? Hoete li rei: "Sada sam
gospodar ove ume?" Ako moete iveti u umi bez njenog posedovanja, ta je problem?
Zato ne moete iveti u kui i u domainstvu bez posedovanja toga? Glupavi ljudi kau:
"Ostavi svoju enu, svoju decu. Pobegni, jer neposesivnost treba da se praktikuje." Oni su
glupi.
137
Zatvor u sluaju slabe probave i ogranienog izluivanja preraene hrane.
508
Gde ete ii? Gde god odete, vaa posesivnost e biti s vama. To nee initi nikakvu
razliku. Gde god jeste, samo razumite i ostavite posesivnost. Nita nije pogreno u vaem
ivotu - nemojte rei "moja" ena. Samo odbacite "moja". Nita nije nepodesno u vaoj deci -
lepa deca, deca boja. Data vam je mogunost da ih sluite i volite - koristite to, ali ne kazujte
"moja". Ona su dola kroz vas, ali ona ne pripadaju vama. Ona pripadaju budunosti; ona
pripadaju celini. Vi ste bili prolaz, vozilo, ali vi niste posednik.
Dakle, zbog ega i gde treba da se bei? Budite tu gde se desilo da jeste. Budite gde
god da vas je Bog smestio i ivite u neposesivnosti, i iznenada ete poeti da cvetate -
energija e tei, neete biti blokirana pojava, postaete bujica. A bujica je lepa. Da ivite
blokirani i smrznuti runo je i mrtvo.
Ovih pet unutranjih samodisciplina su osnovni zahtev "...nezavisno od klase, mesta,
vremena ili prilika." Bilo da ste roeni danas ili da ste roeni pre pet hiljada godina, ne ini
razliku. Ima propovednika u Indiji koji kau: "U ovoj kali yugi ne moete postati
prosvetljeni." Patanjali kae: ..."nezavisno od klase, vremena, mesta ili okolnosti." Moete
biti prosvetljeni gde god da ste.
Vreme nije vano. Vana je svest. Mesto nije vano. Bilo da ste na Himalajima ili na
trnici, nije vano. Okolnosti nisu vane - bilo da ste grahasta, domain, osoba koja se
odrekla svega, ne. Klasa nije vana - bilo da ste bogati ili siromani, obrazovani ili
neobrazovani, brahmin ili shudra, hindu ili musliman, hrianin ili jevrejin. Nita nije vano,
jer duboko dole vi ste jedno.
Na periferiji mogu biti razlike, ali one su samo na periferiji; sredite ostaje netaknuto.
Postignite istotu sredita. To je cilj.
Poglavlje 8
MUKI UM, ENSKI UM,
BEZ UMA
8. jul 1975. pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Sluajui vas iz jutra u jutro, oseam da sam prezasien milju o zabrinutosti da
gledam unutra i vidim. Zapravo oseam se kao pas koji lovi svoj vlastiti rep, to vie
pokuava, manje ima prilike za uspeh. Ali nije ni odbacivanje pokuavanja mnogo pomoglo,
jer kada se biva vie paljiv, budan i svestan preobraava se to u drugo suptilno delovanje, i
vraam se na isti kolosek.
Ovo je dobro, vi postajete svesni da ni delovanje niti nedelovanje ne moe pomoi, jer
je vae nedelovanje suptilno delovanje. Sa ovom svesnou, nova vrata e se otvoriti jednog
dana, jednog trenutka. Kada niti delujete niti ne delujete, kada ste jednostavno tu, kada
postojite - niti ste inilac niti neinilac, jer neinilac je takoe poinilac - dualitet nestaje.
Onda vi iznenada nalazite da ste uvek bili u kui, nikada je niste naputali - nikada niste ili
napolje nigde drugde. Onda pas shvata da nema potrebe da lovi rep, rep ve pripada njemu.
Nema potrebe da goni rep, jer ga rep ve sledi. Ali ovek mora da ini neto da bi stigao do
nedelanja. Onda on treba da ini nedelanje da bi dospeo do bia, bivanja. Sve je od pomoi.
ak i neuspesi, frustracije - sve pomae. Konano, kada dostignete, razumete da je sve
pomagalo - odlazak na pogreni put, padanje u stare navike i klopke - sve je pomoglo; nita
nije bilo beskorisno. Sve postaje korak prema drugom.
Ba jue sam itao lanak od Swami Agehananda Bhartia. On pria da je jednom pitao
Ravi ankara kako dobro George Harrison svira sitar. Ravi ankar je razmislio malo pa je
rekao: "Dakle, on ga dri dobro." Inae to je takoe veliki poetak. Ako elite nauiti da
svirate sitar, dranje sitara mora biti apsolutno kako treba, dobar je poetak; to je ve neto.
Stoga ne smejte se. Ravi ankar je priznao George Harrisonu da ga dri dobro.
509
Prvo ete vi postati inilac. Radite to dobro, to je cela stvar. Ako to ne inite, moraete
stalno da se vraate natrag, jer nita ne moe ostati nepotpuno; mora da bude kompletirano. U
stvari, treba da budete frustrirani tako potpuno, da se nikada ne vratite natrag ponovo to da
inite. Onda vrite nedelovanje, vrite to tako totalno da to takoe bude zavreno. Onda nema
naina za vraanje natrag. Ne moete pasti unatrag ako je sve bilo kompletno; samo
nekompletna iskustva nastavljaju da vas pozivaju natrag.
Nekompletna iskustva u sebi imaju magnetsku silu; ona zahtevaju ispunjenje. Zbog
toga se stalno vraate na isti kolosek. Kreete se nezrelo. ovekovo iskustvo nije sazrelo -
intelektualno zapoinjete da razumete to, ali ne totalno - a vi se kreete. To nee pomoi. Celo
vae bie treba da razume da je to besplodno. Ne zato to ja kaem - to nee pomoi - nego
zato to itavo vae bie kae: "Ovo je jalovo. ta radi? Ovo je besmislica." Onda inite
nedelanje. I to je delanje, zbog toga ja kaem: "inite!" Vrlo suptilno. Grubo je prvo, deo
kada delate. Drugo je suptilno; ubrzo ete realizovati da i ovim nedelanjem opet vi inite -
pokuavate to da radite, jer to pokuavanje koje je tu, i ono je nastojanje, napor. Vaa
nenapornost je takoe napor. Meutim, vi sada moete razumeti ta ja govorim, ali to nije
poenta; vi to morate oseati, proi kroz to, realizovati to. Zrelost je potrebna kroz iskustvo,
doivljavanje - onda jednog dana grubo i suptilno, oboje nestaju. Iznenada vi sedite tu -
nemate nita da inite i nita da ne inite.
ta ete onda uiniti? Hoete li jednostavno biti, nalaziti se, postojati. Nema potrebe
da lovite rep. Sada, pas zna da rep pripada njemu; sada je pas postao Buda. Ovo je
prosvetljenje.
Drugo pitanje:
Tokom darshana ili vaih predavanja ja ponekad bivam preplavljen fenomenom koji
ste vi. Onda mislim da to mora da je kao kada sam sedeo pred stopalima Bude, Hrista, i
drugih majstora - a nisam uspeo. Hoete li mi, molim vas, obeati da neete ostaviti nijedan
kamen neokrenut
138
da bih bio siguran da ete biti moj zadnji majstor?
To zavisi od vas. Neu ostaviti nijedan kamen neokrenut, ali to nee mnogo pomoi -
Buda takoe nije ostavio nijedan kamen neokrenut, ni Isus. Nijedan majstor nikada ne
ostavlja nijedan kamen neokrenut, ali nijedan vam ne moe dati prosvetljenje. Dok ne
razumete, nita ne moe da se uradi.
Ponekad samo majstorovo nastojanje moe stvoriti otpor u vama. Ja oseam to mnogo
puta. Ako sam ja oko vas, ili sa vama previe, poinjete da beite od mene. Ako pokuavam
da neto previe strogo ili teko uinim, vi postajete uplaeni. Moram vam dati doze prema
vaoj sposobnosti da svarite.
To zavisi od vas. Ako elite sve je mogue; ali u svojoj dubini vi to ne elite. To je
problem uz koji se vezujete. Kaete da biste eleli da budete prosvetljeni, kaete da ste
zavrili sa svim ovim trulim ivotom i da biste eleli da ga transcendirate - ali jeste li zaista
zavrili s njim? Jeste li zaista izravnali raune s njim? Nije li unutra negde duboko u vama jo
skrivena elja, jo ivi nada, seme koje moe proklijati svakog momenta u drugi ivot? Ako
posmatrate, vi ete shvatiti da postoji elja, nada, da moda jo niste upoznali ceo ivot, da
moda postoji neto to ste propustili, da je moda tu bilo neko blaenstvo i da vi niste kucali
na prava vrata. To se nastavlja.
Vi doete kod mene, ali dolazite mlitavo, neodluno. To nije dolaenje; uopte to nije
dolaenje. Samo izgleda da dolazite meni, ali nikada ne dolazite. Ja vam obeavam da neu
ostaviti nijedan kamen neokrenut, ali jeste li vi ovde? Jeste li blizu mene? Vi ste vrlo lukavi i
bistri; ak i ako ste mi blizu nastavljate da titite sebe na hiljadu i jedan nain.
Na primer, ak i vaa pitanja, vaa dranja, zatitnika su. Vi ne znate ta ona tite. Ja
znam jednog od vas, vrlo krtu enu - ona je ovde da dobije prosvetljenje. Od kad je ovde ona
postavlja pitanja, zato ashram ima tako skupa kola, zato nosim skupocen sat. ta ona ima sa
kolima i satom? Zato se ta pitanja javljaju samo u njenom umu? Njen se vlastiti tvrdiluk
138
Misli se da e otkriti svaku skrivenu stvar; da e sve objasniti.
510
tako titi. Znam da je ona jedna velika tvrdica, a dok se njen tvrdiluk ne slomi, ona ne moe
rasti.
Na meni je da odluim, koja kola da imam ili da nemam. Ja imam svoje sopstvene
razloge, a vi ih ne moete razumeti. Ja ih nikada ne koristim, ali ih imam. Ta kola samo lee
tamo. Meutim, uinila su udo; ona su promenila mnoge stvari. Bio sam okruen s nekoliko
tvrdica, i oni me ne bi ostavili. Kupio sam ova kola - oni su svi otili. Jednostavno su otili;
nikada se ponovo nisu vratili. Bile su samo dve mogunosti: ili da oni ostave svoj tvrdiluk,
onda bi oni bili ovde; ili su morali da odu. Otkada su oni otili, ashram je dobio novi kvalitet.
Oni su bili prljavi ljudi, ali ja ne mogu rei nekome da ode. Ta kola su uinila vie nego to
im je cena, ali vi ne znate. Meutim, te stvari ne treba uopte da vas se tiu.
Gurijev je imao obiaj da kae: "Dajte mi sav va novac." Mnogi ljudi su ga
jednostavno napustili zbog toga, jer su doli kod spiritualnog majstora, a on odmah o
njihovom novcu. Meutim, oni koji su ostali bili su preobraeni. Nije Gurijev bio
zainteresovan za njihov novac - bio je zainteresovan da slomi njihov tvrdiluk, jer ako ste
tvrdica ne moe se razviti. itava svest tvrdice se smanjuje. Tvrdiluk je konstipacija bia i
postojanja, ne moete se iriti, ne moete deliti, ne moete tei. Tvrdiluk je neuroza; sve je
blokirano. A novac je Bog. Da bi vam se dao pravi Bog, va lani Bog mora biti razbijen.
Prva stvar koju bi Gurijev traio bila je novac.
ak i da mu se postavi pitanje, nije bilo tako lako kao to se postavlja meni. Imao je
obiaj da trai sto dolara za jedno pitanje, to znai jedna hiljada rupija za jedno pitanje. A
moda bi rekao samo "da" ili "ne". "Dakle, sada ako imate drugo pitanje, dajte opet hiljadu
rupija." Kada je napisao svoju prvu knjiga "All and everything"
139
on je nije tampao.
Sledbenici su mu govorili: " tampajte je, to je velika knjiga." On je rekao: "ekajte".
Dozvolio bi nekome da pogleda u rukopis i traio hiljadu dolara. - samo da pogleda u rukopis.
ta je on inio? Uopte nije bio zainteresovan za novac; jednom rukom bi ga uzimao,
a drugom bi ga davao. Umro je kao siromaan ovek; Mogao je sakupiti milione dolara da ga
je novac zanimao, ali nije imao nita - kada je umro nije naen ni jedan jedini dolar. Gde je
novac nestao? On je uzimao od nekoga, a davao ga je nekome drugom On je bio samo
posrednik, prolaz za novac da tee.
Ljudi bi ga naputali odmah onog trenutka kada bi videli da trai novac. On nije bio
kao ja; on bi traio sav novac - ta god imate da date, odreknite se i predajte. Oni koji su se
predali, bili su blagoslovljeni; totalno su bili preobraeni. To je postalo poetak. To je bila
prelomna taka, odakle je sve postalo drugaije. Jer za osobu koja je bila previe vezana za
novac, bila je velika stvar da d sve.
Jednom se dogodilo; jedna ena koja je bila velika muziarka, dola je kod njega, i on
je traio sav nakit koji je imala da mu ga preda. Ona je zaista u njega imala veliko poverenje;
dala mu je sav nakit. Do veeri sav nakit joj je vraen. Ne samo da je nala onaj koji je dala,
Gurijev je u vreicu dodao jo nekoliko - mnogo vrednijih od njenih vlastitih dragulja. Nije
mogla da razume ta se dogodilo.
Ba posle petnaest dana, dola je druga ena, vrlo bogata ena, i Gurijev joj je
zatraio sve to je imala - sav nakit i novac, sve - da stavi u vreu i preda mu; samo onda e
on zapoeti rad. ena se uplaila. Rekla je: "Razmisliu i sutra u odgovoriti." Onda je ula o
onoj muziarki. Otila je kod nje i pitala: "ta se dogodilo?" Ona je ispriala celu priu. Onda
je ova bila vrlo srena. Rekla je: "Onda je to dobro, dobar posao - nagodba; date malo nakita,
a oni budu gotovo udvostrueni." Odmah tokom noi - nije mogla da eka sledei dan -
odmah, stavila je nakit u vreu i dala ih Gurijevu Nikada nisu bili vraeni. ena je ekala i
ekala, ali nikada nisu bili vraeni.
Vi ne moete razumeti, na povrini, ta se dogodilo. ena koja se predala, nije bila
vezana za novac; zato nije bilo svrhe da joj se uzme. Gurijev joj je vratio dodavi vie nakita.
Druga ena je oklevala i dala novac kao nagodbu. Bila je opsednuta novcem; zato joj novac
nije bio vraen. Ali ak se i druga ena promenila, razumela je itavu pojavu zbog ega joj
nije bilo vraeno.
139
Sve i svja - razgovori Belzebuba sa svojim unukom
511
Ne brinite. Ne marite ta ja radim, a ta ne radim - to nije va posao, nije vaa briga.
Dovoljno ste u svojim vlastitim brigama; imate previe svojih vlastitih problema. Ne sekirajte
se oko mene. Ja imam svoje vlastite puteve, svoje naine. Ne pokuavajte da me savetujete -
upravo zaboravite na to. Mislite samo o svom vlastitom biu, zbog ega ste ovde. Ne moete
izbei ni izostaviti male stvari, jer te stvari e zatvoriti vae oi. "Zato ovo?" "Zato ono?"
Nije vae da o tome razmiljate.
Ja znam ta se deava, svaki korak koji preduzmem, vrlo je sraunato preduzet. U
mom ivotu nikada se nisam kajao za neto to sam uinio; bila je to stvar da se uradi.
Ali ena koja nastavlja da trai kola, kuu, ovo i ono - a bogata je, zapravo vrlo bogata
- ona se plai za svoj vlastiti novac; titi svoje vlastito cicijatvo. Ona misli da postavlja vrlo
vana pitanja. Ali ako ostane ovde ja u probiti led. Jedina poenta je, ima li ona hrabrosti da
bude ovde za nekoliko dana. Njeno cicijatvo mora da bude slomljeno, jer dok ga ona ne
slomi, nee moi nikada da raste. Ako je zaista uplaena, ona e pobei - treba da pobegne to
je pre mogue - jer ubrzo nee vie biti mogunosti da pobegne.
Postavite pitanja koja se tiu vaeg vlastitog rasta - vaa pitanja, koja su duboko
unutar vaeg bia, treba da budu odgovorena.
Trea pitanje:
Da li je sav um nainjen od istog materijala - gluposti?
Da, um je glup. Nema uma koji je inteligentan. Um ne moe biti inteligentan; um je
glupost. Da se kae "um je glup" nije ispravno; to je ponavljanje jer "glup" i "um" oboje
oznaavaju istu stvar.
Zato je um glupost? Jer um nije nita drugo do prolost, prikupljena praina koju ste
sakupili na putu - slojevi i slojevi praine. To ometa vau inteligenciju. To je ba kao ogledalo
prekriveno prainom; um je praina, ogledalo je svest. Kada se sva praina opere, inteligencija
se budi; kada nema uma vi ste inteligentni; kada ima uma, vi ste glupavi.
Naravno, postoje dva tipa "glupih" - neuki tupavci i obrazovani tupavci; ljudi koji ne
znaju nita i glupi su, i ljudi koji znaju previe i jesu glupi. Zapamtite, drugi tip je mnogo
opasniji od prvog, jer drugi tip ima vie praine na ogledalu nego prvi. Neuk ovek se moe
mnogo bre razviti nego pandit, onaj koji misli da zna. Samo miljenje da on zna postaje
prepreka. Um nije inteligencija; inteligencija je nemanje uma. Um je blokada.
Pokuajte da razumete ovo. Um je sve to ste iskusili, sve kroz ta ste proli, sve to je
ve mrtvo - um je mrtvi deo vaeg bia. Ali vi nastavljate da ga nosite. On vam ne dozvoljava
da budete ovde, on vam ne dozvoljava da budete prisutni. On vam ne dozvoljava da budete
inteligentni. Pre nego to odgovorite, on zapoinje da reaguje.
140
Na primer, ako ja pitam osobu: "Ima li Boga? Da li Bog postoji?" Ako ona odgovori iz
uma, bie glupava. Ako kae: "Da, Bog postoji" to je zato to je bila uena na takav nain -
uena, kultivisana, uslovljena da Bog postoji - ona kazuje: "Da, Bog postoji." Meutim, to
nije inteligentan odgovor. Ona ne zna; neki drugi su joj rekli. Oni takoe nisu znali; neko
drugi im je to rekao. Ona je ula priu, i veruje u tu glasinu. Ne, ona nije inteligentna Ona nije
dovoljno inteligentna da razume ta kazuje. Ili ovek moe rei: "Ne, Bog ne postoji." Jer on
je odgajan u komunistikoj porodici, u Rusiji ili Kini. To je takoe isti glupi um -
uslovljavanjem promenjen, ali glupost je ista; on zna da Bog ne postoji, bez saznavanja. On
nije tragao; nije istraivao. Uopte nije uao u tu materiju.
Ali ako inteligentna osoba pita Pod inteligentnom osobom ja podrazumevam oveka
koji ne posmatra kroz um, koji stavlja na stranu um. Ako ga pitate: "Da li bog postoji?" nee
biti odgovora. Najee e inteligentan ovek rei: "Ne znam." Kada kaete: "Ne znam,"
140
Um je gomila nakupljenih utisaka, sa kojima smo vezani i nastavljamo da ih preispitujemo i osmiljavamo
uvek iznova u unutarnjem dijalogu. Korist od toga je to tako imamo pamenje. Ali da bismo mogli da
odravamo tu iluziju, moramo da stvorimo iluziju vremena u kojoj e to obrtanje misli da se odigrava. Cela
pojava je fiktivna, i misli u naoj glavi i vreme za njihovo projektovanje i obrtanje (ba obrtanje, jer i Patanjali
za um kae citta vrtti to znai obrtanje misli). Stvarnost je bezvremena sadanjost. Zato smo u stvarnosti i u
sadanjosti samo bez uma, smirenjem aktivnosti uma (nirodha citta vrtti - Yoga sutre I,2)
512
pokazujete odreenu inteligenciju, mogunost. Ona je vrlo mala, ali moe rasti i postati veliki
fenomen. Ili e osoba rei: "Nisam istraivao. uo sam da ljudi govore ovo i ono, ali ne znam.
to se tie mene ja nisam svestan da li je jedno ili drugo, da ili ne. Oboje nisu mogui; ne
mogu rei."
Ovo je inteligencija, i ovaj ovek moe znati jednog dana jer s ovom inteligencijom
mogue je otkrie. Ako ste zamaeni teorijama, optereeni spisima, nikada neete biti
inteligentni; uvek ete ostati tupavi.
Um je prolost - mrtvo lebdi nad ivim. To je kao oblak koji vas okruuje, kroz njega
ne moete videti, vienje nije jasno, sve je izoblieno. Pustite da taj oblak nestane. Ostanite
bez odgovora, bez zakljuaka, bez filozofija, bez religija. Ostanite otvoreni, ba otvoreni;
ostanite osetljivi, i istina vam se moe dogoditi. Biti osetljiv znai biti inteligentan. Znati da
ne znate, znai biti inteligentan. Znati da kroz um vi proputate i promaujete, znai biti
inteligentan. Znati da se kroz nemanje uma vrata otvaraju, znai biti inteligentan. Inae, um je
glupost.
etvrto pitanje:
Rekli ste da niste naili na enu koja je zaista inteligentna. Meutim kako to da su u
ashramu svi izvrioci ene.
141
Zato to ne elim da ashramom rukovodi intelekt. elim da bude voen srcem. Ne
elim da ga vodi muki um. elim da bude voen enskim srcem... jer, za mene, da se bude
ensko znai da se postane osetljiv, da se postane prijemljiv. Biti enski je biti pasivan, biti
enski je doputanje i primanje; da se bude enski je da se eka, da se bude enski je da se ne
bude u urbi i napetosti; da se bude enski je da se bude u ljubavi. Da, ashramom rukovode
ene, jer elim da on bude voen srcem.
Kaem da nisam naiao na enu koja je zaista inteligentna. Mislim "intelektualna" a ne
na inteligenciju o kojoj upravo sada govorim. Ta inteligencija nije ni muka ni enska.
Inteligencija je od ne-uma. Um je muki, um je enski - ne-um nije ni jedno ni drugo. Ne-um
nema pola u sebi. Ne-um je upravo jedna otvorenost, prostor. Tamo sve dualnosti nestaju;
muko-ensko, yin-yang, pozitivno-negativno, egzistencija-ne-egzistencija. Sve dualnosti
nestaju u nemanju uma, ali pre nego to doe do nemanja uma, ako treba da odaberete u umu,
izaberite enski um radije nego muki um - jer muki um ima izvesnu agresivnost u sebi.
To je dobro u svetu; ako elite da uspete u svetu onda je potreban muki um; da bude
agresivan, ratoboran - da bude uvek spreman da se bori, da bude uvek spreman da bude
takmiarski, da bude uvek spreman da ulovi i ubije - nasilan, ljubomoran - da bude uvek
budan i paljiv, i da ivi u svetu gde se misli da je svako neprijatelj, uvajui se uvek od
svakog ko pokuava da postigne isto to on pokuava da postigne... a to je ogromna borba.
Ako elite da uspete u svetu, onda muki um. Ako elite da uspete u unutranjem
svetu, onda enski um. Ali to je samo poetak - enski um je ba poetak. To je korak prema
nemanju uma. Ovo je poenta: muki je malo vie udaljen od nemanja uma, nego enski um.
Zbog toga enski um izgleda misteriozno.
Zapravo moete voleti enu celog svog ivota, ali nikada neete biti sposobni da je
razumete. Ona e ostati misterija, nepredvidiva; ivi vie kroz udi nego kroz misli; vie je
nalik klimi, manje nalik mehanizmu. Ujutru su bili oblaci a do podne su oblaci nestali i
sunano je. Volite enu i znaete. Ujutru su oblaci i ona je tuna i, odmah, nita se posebno
nije dogodilo, oblaci su nestali i opet je sunano i ona peva. Neverovatno za mukarca. Kakva
se besmislica odvija u eni? Da, to je besmislica jer za mukarca stvari treba da imaju
racionalno objanjenje. "Zato ste tuni?" ena jednostavno kae: "Oseam se tuno."
Mukarac to ne moe da razume. Morate imati neki razlog da budete tuni. Ba da budete
tuni? "Zato ste sreni?" ena kae da ona osea sreu. Ona ivi kroz raspoloenja.
Naravno, mukarcu je teko da ivi sa enom, ... jer ako su stvari racionalne, stvarima
se moe upravljati. Ako su stvari iracionalne - odjednom, niotkuda, stvari dou i odu - onda je
141
Sve su ene u izvrnoj (vlasti), naime upravi ashrama.
513
vrlo teko upravljati. Nijedan ovek nije nikada bio sposoban da upravlja enom. Konano, on
se pokorava; konano, on naputa sav napor da upravlja.
Muki um je vie udaljen od nemanja uma; on je vie mehaniki, vie racionalan, vie
intelektualan - vie u glavi. enski um je blii, vie prirodan, vie iracionalan - ali blii srcu.
A iz srca je lake pasti u trbuh, gde nemanje uma postoji. Glava je lokacija intelekta; srce je
lokacija ljubavi, intuicije; a ba ispod pupka, dva ina ispod pupka ivot i smrt se susreu, gde
sve dualnosti nestaju. Iz glave vi treba da padnete duboko dole u haru
142
.
Kada je dete roeno ono funkcionie iz hare. U majinoj utrobi dete deluje iz hare,
ono nema um, nema misli. Ono je ivo - savreno ivo - zapravo ono nikada nee biti toliko
ivo opet kao to je u materici. Onda se dete rodi. Onda za nekoliko meseci nastavlja da
funkcionie iz hare. Ono je uspavano dete; die iz stomaka, ne die iz grudi, grudi su potpuno
oputene. Disanje ide ba do hare, i pogaa haru. Ono funkcionie iz hare. Zbog toga svako
dete izgleda tako nevino. Kad god budete opet dospeli u haru, opet ete biti nevini, ogledalo
bez praine.
ensko nije cilj - ensko je blie ne-umu, ili nemanju uma. Lao Ce stalno insistira:
"Postanite pasivni. ekajte, budite strpljivi. Ne budite u urbi. I ne budite agresivni," jer istina
se ne moe pobediti. Moete joj se samo predati.
Stoga ashram e voditi ene, dok ne naem ljude koji imaju ne-um. Kada je nemanje
uma dostupno onda nee biti pitanje mukog i enskog, onda e ashram biti voen od ne-
umova. Onda drugaija vrsta inteligencije funkcionie. Zapravo samo onda, inteligencija
funkcionie; to nije intelektualno; to je totalno.
Peto pitanje:
Bivajui ovde s vama u Puni, moj ivot je postao veoma obogaen bez ikakvog napora
s moje strane. Za to oseam duboku zahvalnost. Meutim zbog ega je ovaj lek prijatan samo
malom broju ljudi kada ceo svet umire?
Ovo je uvek bilo, vekovima, relevantno pitanje. Buda je tu, nudei sve to moe da
ponudi, spreman da deli svoje bie, ali izgleda da niko nema potrebu za tim - a svako ima tu
potrebu. Svako je bolestan, a Buda je tu i nudi lek, ali izgleda da niko nije zainteresovan za
lek. Mora postojati neki uzrok.
Ovo je moje zapaanje: da se bude zainteresovan za sreu vrlo je teko, da se bude
zainteresovan za zdravlje vrlo je teko. Ljudi imaju morbidnu sklonost za bolest, i morbidnu
vezanost za nesreu. Zbog toga ste uvek spremni za nesreu. Nije potrebna priprema, nije
potreban Patanjali, nije potrebno osam koraka za tugu. Svako je spreman da skoi. to se
tie patnje svako sledi Lao Cea i niko nikada ne pita kako. Niko ne dolazi kod mene da pita
kako da bude nesrean; svako zna. Niko vas nije uio tugovanju - niko, uopte ne. Vi znate to
pomou instinkta. Ve ste majstori u tome.
Mora da je bilo ozbiljnog ulaganja u to. Zato se ljudima svia da budu nesreni?
Kada kaem "svia" ne mislim da oni znaju da im se svia. Oni mogu rei da to ne vole: "Ko
eli patnju!" Oni ele da budu sreni, ali to nije poenta - oni prianjaju uz patnju. Kau da ele
sreu, ali ta god da rade stvaraju patnju. To nije novo; oni su radili to za mnogo ivota. Opet
i opet ine isto - onda su nesreni. A kau da ele sreu.
Postoji izvesno ulaganje. eleo bih da vam kaem nekoliko stvari, jer one mogu biti
korisne. Kada ste nesreni lako je osuivati itav svet, lako je bacati odgovornost na svakog
drugog. Kada ste nesreni moete manipulisati drugima koji su pored vas - jer vi ste nesreni,
a oni imaju odgovornost da vas uine srenim. Kada ste nesreni, moete traiti panju: ja
sam bolestan; ja sam nesrean.
Moda ste naili na hipohondre koji stalno govore o svojim bolestima, i uveliavaju ih
tako mnogo a da, u stvari, tako velika bolest ne postoji. Ali ako im kaete: "Vi
preuveliavate" oni e biti veoma povreeni. Zapravo oni su skloni da uivaju u ideji da su
tako bolesni. Idu od jednog doktora do drugog, samo da bi ispriali svoju priu. Niko im ne
142
Hara: pojam iz zena, par centimetara ispod pupka, predstavlja gravitacioni centar tela, i stoga centar na koji
se treba osloniti pri svim zbivanjima.
514
moe pomoi u onome to imaju - to oni znaju. Niko nije toliko mudar; niko nita ne zna. A
oni imaju takvu misterioznu bolest oko sebe, znaju od samog poetka da im niko nee
pomoi. ta oni rade kada neprekidno govore o svojoj bolesti - kao da neko nastavlja da vam
stalno pokazuje svoju ranu, i nastavlja da prstom dodiruje ranu, igra se s njom i povreuje
sebe. On trai sauee, saoseanje, panju.
Od samog detinjstva dete naui trik. Celo drutvo, od samog poetka, ide pogreno.
Kad god je dete bolesno, roditelji mu pokazuju vie panje. Kad god je ono nesreno, itava
porodica osea odgovornost, a dete u sebi postaje mali diktator. Kada je bolesno ono moe
diktirati svoje uslove. Ono moe rei da se veeras donese ova igraka, i niko ne moe rei ne
- jer ono je bolesno. Inae, kada je ono zdravo, niko se ne brine oko njega; kada je zdravo,
niko ne doe da sedi pored njega. Kada je bolesno otac doe, veliki tatica, tako vaan ovek
da se dete osea sreno, sada je ono mnogo vanije od vas. Vi sedite pored njegovog kreveta,
pitajui o njegovom zdravlju; onda doktori dolaze, veliki doktori, dobro poznati doktori;
susedi dou; majka je neprekidno usplahirena oko njegove bolesti. Ono postaje centar itave
porodice, a itava porodica je detetov svet. Ceo svet se okree oko njega, ono postaje sunce a
svi ostali postaju planete. Ono osea da je to tako lepo. Sada ui trik zbog koga e patiti
itavog ivota - trik koji je vrlo opasan.
Ako bi mi se dopustilo, ja bih rekao roditeljima da nikada ne poklanjaju veliku panju
kada su deca bolesna ili nesrena. Brinite se, ali ne posveujte preveliku panju. Bolje je
posvetiti mu panju kada je sreno i zdravo. Kada je sreno uinite da se oseti sreditem
porodice. Kada je nesreno ostavite ga na stranu, dajte mu lek, ali ga pustite da osea kako
niko zaista ne mari za njega. Ostavljeno je na stranu. To izgleda vrlo, vrlo neljubazno, okrutno
- ono to ja kaem izgleda vrlo okrutno - ali vam kaem da je to prava briga, ako razumete
celu pojavu, jer e zbog vae obine brige dete patiti itavog svog ivota. Ne samo jednog - to
postaje duboko ukorenjeni obrazac; u mnogo ivota e ono nastavljati da ponavlja istu stvar.
Kad god vam u ivotu treba panja... Svakome treba panja, jer panja je hrana za ego.
Samo Budi ne treba panja - jer ega nema, hrana nije potrebna - inae svakome treba panja.
Kad god vam treba panja, ta ete onda uraditi? Vi znate samo jedan trik: da budete nesreni,
da se razbolite. Devedeset posto bolesti nastaje prvo u umu, u nesvesnom. ena ne brine o
vama; naprotiv, kada doete iz kancelarije eka da ratuje, ili je ostavila tanjire vama da perete.
Ali kada ste bolesni, ona vas opseda, postaje topla, stara se o svakoj maloj stvari, ne ratuje...
Vi se oseate dobro.
Ovo je zaista morbidna stvar: kada vam je loe vi se oseate dobro, a kada vam je
dobro, vi se oseate loe. Ali takva je situacija. Ako je ena u kui bolesna, mu doe sa
cveem i okoladom. Kada je u redu, on je ak i ne gleda - doe s novinama, otvara svoje
novine i zapoinje da ita.
Svako nastavlja da igra igru da je nesrean. Vi elite da budete sreni, ali sve dok ne
preseete ulaganje u nesreu, ne moete biti sreni. Srea nije odgovornost nekoga drugog
prema vama, zapamtite. Niko drugi ne moe da vas uini srenim. Va vlastiti rast, vaa
vlastita svesnost, kretanje vae vlastite energije - sve vie i vie - daje vam blaenstvo.
Meutim morate razumeti duboki nesvesni mehanizam ispod - da vi govorite o srei, ali elite
nesreu.
Zbog toga... sve to elite to se dogaa! Ovaj svet je zaista magino mesto. Ako elite
nesreu, ona e se dogoditi. Ako elite sreu, ona e se dogoditi - jer ste vi odluujui faktor;
vi ste baza svega to vam se dogaa. Ovo je itav zakon karme, ta god da elite vi delujete, i
to se dogaa. Ako ste nesreni to je zato to to elite. Opet ja izgledam okrutan? ... jer doli
ste kod mene da budete uteeni, ili ohrabreni. Treba da vam kaem: "Nesreni ste jer itav
svet se zaverio protiv vas." Vi se tada oseate dobro, ali onda vam ja nisam od pomoi.
Pomaem vau bolest; inim vas vie i vie neurotinim.
Ne, niko nije odgovoran za vau patnju izuzev vas. To je kategorino tako. U tome
nema izuzetaka. To je vrlo nauni, apsolutno nauni - zakon; vi ste odgovorni. Pustite da to
duboko prodre u va um, da ste samo vi odgovorni. Kad se oseate nesreno, patite ili ste
tuni, dobro znajte da to vi stvarate. A ako elite to da stvarate, dobro. Uivajte u tome. Onda
ne traite sreu. Onda se samo opustite u tome; budite tuni, budite nesreni, postanite tamna
515
no. Ne kaem da treba da postanete dan; nema potrebe. Ako elite biti tamna no, budite - ali
onda ne traite dan. Nevolja se javlja kada vi prianjate uz no, a traite dan. Doete kod mene
i ja to vidim. Traite tiinu - a vidim da se vezujete uz buku, misli, razmiljanje. Traite mir, a
prianjate uz stvari koje vam nee dozvoliti da budete smireni. Stoga oistite taj nered u sebi.
Ljudi su u bedi, uvek su bili u bedi, ali nee doi zato to se moda boje. Ljudi dou
kod mene i ponekad se uplae od sree koja zapoinje da raste u njima - ponekad tako
nepoznata.
To se jednom dogodilo, George Bernard Shaw je govorio o oveku vrlo uno. Jedan
zajedniki prijatelj, koji je znao George Bernard Shaw-a dobro, a takoe je znao drugog
oveka, rekao je George Bernard Shaw-u: "Znam dobro da ga uopte ne poznajete; osuujete
ga i kritikujete u tako odreenim i pouzdanim izrazima - a znam da mu niste bili ak ni
predstavljeni. Ne poznajete se ak ni iz daleka, stoga ako zaista elite znati oveka, treba li da
ga dovedem i da vam ga predstavim?" George Bernard Shaw je rekao: "Ne, ne - jer ako ga
predstavite biu spreman da mi se svidi."
To je nevolja. Ljudi moda pate, ali kada ih dovedete kod mene postoji mogunost da
mogu postati sreni. Od toga ih je strah. Postoji mogunost da postanu smireni. Toga se plae.
Stoga radije nego da dou kod mene, oni e govoriti protiv mene. Oni govore protiv mene ne
da bi ubedili nekoga drugog, oni govore protiv mene da bi ubedili sebe, stoga ne treba da
dolaze kod mene. Um je vrlo lukav i podmukao; nastavlja da se igra sa vama, a dok zaista ne
budete svesni nikada ne moete izai iz itavog tog nereda koji jeste um.
esto pitanje:
Ako se Lao Ce i Patanjali susretnu danas mogu li oni pomiriti svoja uenja o
duhovnom rastu? Ako u njihovom budinstvu ne postoji razlika meu njima, zato su njihova
uenja tako razliita? I zato nije bilo majstora pre vas u svim vekovima koja su sjedinjavala i
sinhronizovala sva uenja prolih Buda?
Pitanje ima tri koraka. Prvi korak: "Ako se Lao Ce i Patanjali susretnu danas, mogu li
pomiriti svoja uenja o duhovnom rastu?"
Ako se susretnu nee nai nita to bi trebalo pomiriti - sve je pomireno. Oni bi
zagrlili jedan drugog, seli drei se za ruke, ali ne bi razgovarali. Moda su to ve negde radili
na nebu; jer sve je pomireno. Problem je za vas, nije za njih. Problem je za one koji su na
stazi, ne za one koji su dostigli cilj; jer na cilju je sve pomireno. Cilj je jedan, staza je mnogo.
Putujui na stazi vi oseate da neko drugi putuje na drugoj stazi, ali dospevi do cilja,
iznenada postajete svesni da svi stiu do istog cilja. Istina je jedna.
Stoga nema pitanja ni o kakvom pomirenju. Nema potrebe ni za kakvom sintezom; sve
je apsolutno sintetizovano. Oni se mogu dobro nasmejati ili popiti olju aja, ali nee biti
nikakve filozofske rasprave - to je sigurno. Mogu igrati karte ili neto drugo nevano, ali
racionalne diskusije tu nee biti. Uvek sam razmiljao: na nebu, gde su osloboeni ljudi, ta
oni tamo rade? Moda igraju karte, ah - nevane stvari. ta?... ta ete vi tamo raditi? Igrati.
Ovo ovde nisu igre, jer su postale ozbiljne. Igra je samo igra. Vi uivate u tome ba kao deca.
Drugi deo pitanja: "Ako u njihovom budinstvu ne postoji razlika meu njima, zato su
njihova uenja tako razliita?"
Uenja su razliita, ali uitelji nisu. Postoji samo jedan uitelj. Uenja su razliita, jer
razliiti su uenici, sledbenici su razliiti. Patanjali je govorio drugaijoj kategoriji ljudi -
morate razumeti ovo. Lao Ce je govorio razliitom kvalitetu ljudi.
U Indiji je ak i misticizam vrlo, vrlo logina pojava. Indija je vrlo, vrlo misaona
zemlja; ona razmilja o "nezamislivim" stvarima; ona teoretie o onome to se ne moe
teoretisati; definie ono to se ne moe definisati. Svi indijski spisi su prepuni toga... Stalno
kazuju: "Bog se ne moe definisati" - a oni e ga definisati. Rei e: "Istina se ne moe
definisati - i u kazivanju ovoga, oni e to definisati; oni su pokazali kvalitet nedefinisanosti,
neopisivosti. Nastavljaju da govore: "Nita se ne moe rei o Bogu". I odmah zapoinju da
govore: "On je unutar vas" ili "on je stvorio sve", ili "on je sve."
Indija je kontemplativna zemlja. Ona voli razmiljanje. Voli razmiljanje toliko
516
mnogo da je ostala gotovo nepraktina. Ljudi vole da razmiljaju, razmiljali su i razmiljali
toliko da su postali nepraktini, gotovo nepraktini. Indija nije proizvela nijednu naunu
tehnologiju. Ako je um praktian, zainteresovan je za neto. Indija je jedna nepraktina
razmiljajua zemlja; stalno razmilja. Izgleda da je itav posao ivota da razmilja.
Lao Ce-ova Kina je bila potpuno razliita, a sledbenici Lao Ce-a su se okupili oko
njega... Ovo nije bila nova tradicija koju je Lao Ce propagirao. Postojala je barem pet hiljada
godina pre Lao Ce-a. Bila je vrlo, vrlo drevna. Kina je tih dana bila nerazmiljajua zemlja;
manje konteplativna, a vie meditativna. Nije bila zainteresovana za razmiljanje, teoretisanje,
filozofiranje. Kina nije dala lepe filozofije svetu - Indija je dala. Od svih filozofa, ma gde da
naiete na njih, uvek ete seme nai u Indiji. Ponekad to postaje iznenaujui fenomen.
Ne moete zamisliti nijednu filozofiju u svetu koja nema paralelu u Indiji. Sve to je
igde drugde bilo miljeno, ve je bilo miljeno u Indiji. U razmiljanju ne moete se
nadmetati sa indijcima. Ne sa dananjim indijcima - ja ne govorim o dananjim indijcima. Oni
su upravo ruine prolog sjaja. U stvari, Indija vie ne postoji. Indija Bude, Indija Patanjalija,
Indija iz upaniada i veda, uopte ne postoji. Oni su razmiljali i razmiljali i stvorili su
udesne teorije o svetu, ali nisu bili empirijski, nisu bili praktini.
Kina je totalno razliita. Oni nisu bili zainteresovani za kontempliranje o teorijama,
nego su bili zainteresovani za ivljenje. Oni su bili vie zainteresovani za bivanje, postojanje
nego razmiljanje. A Lao Ce je vrhunac.
Kada je Bodhidharma otiao u Kinu te dve struje su se susrele - Lao Ce-ova meditacija
i Budina kontemplacija. One su se susrele, i roena je jedna od najlepih stvari, to je zen. On
ima kvalitet Bude i kvalitet Lao Ce-a. Nije ni budistiki, niti taoistiki; i jedno je i drugo. To
je najvie ukrtanje koje se ikada dogodilo na zemlji.
Patanjali je vrlo logian, logian u svetu misterioznog. Kree se korak po korak,
analitiki. On moe zadovoljiti svakog Ajntajna, Vitgentajna ili Rasela. Lao Ce ne bi
zadovoljio Rasela ili Vitgentajna, jer bi izgledao apsurdno. On je govorio oevidne
besmislice. Ali Patanjali bi zadovoljio svaki nauni um, ma koliko velik, jer je govorio tako
nauno, i kree se tako postepeno, korak po korak, pokazujui svaku vezu.
Uenja su razliita jer Patanjali je roen u Indiji, govorio je indijcima - u vrlo
konteplativnoj zemlji. Lao Ce je govorio mistiarima, u vrlo meditativnoj zemlji onih dana.
Obojica su govorili razliitim ljudima; razliiti tipovi sledbenika skupljali su se oko njih.
Uenja se razlikuju, jer uenja su za uenog. Uitelji se ne razlikuju. Ako ostavite Patanjalija
samog, i Lao Ce-a samog; oni bi bili ba isti, ali ako je Patanjali sa svojim uenicima, a Lao
Ce sa svojim, oni bi bili razliiti. Ako su Patanjali i Lao Ce tihi, oni su isti, ali ako govore
nekome, oni e biti razliiti. Uitelj treba da poduava prema ueniku - njegovom
razumevanju, njegovom vebanju, njegovoj sklonosti, njegovoj inteligenciji, njegovom
uslovljavanju. On mora da iznese svoje uenje na nivo uenika, inae nije uitelj. Zbog toga
se uenja razlikuju.
Jo jedna stvar: postoje dva tipa ljudi. Jedni, koji vrlo, vrlo hrabro i ludo naine skok;
zapravo, opasno hrabri, iracionalni. U odreenom raspoloenju oni mogu nainiti skok; oni ne
brinu za posledice. I postoji drugi tip osoba - opreznih, nainie svaku sigurnost u onome to
e se dogoditi, uzimae u obzir posledice i rezultate; samo onda e se pokrenuti. Patanjali
ima privlanost kod onih ljudi koji bi eleli da budu uvereni pre skoka. Lao Ce je za one ljude
koji ne mare ni za kakvo uverenje; oni su spremni da skoe. Za ova dva razliita tipa, dva
razliita uenja postoje, ali uitelji su isti.
Trei deo: "A zato nije bilo majstora pre vas u svim stoleima koja su sjedinjavala i
sinhronizovala sva uenja prolih Buda?"
Nije bilo potrebe; sada potreba postoji. Svet je bio u prolosti podeljen. Svet je bio
vrlo, vrlo velik. Ljudi su ostajali ogranieni u svojim vlastitim zemljama. Uenja se nisu
susretala; muslimani su iveli kao muslimani, nikada svesni ta Vede kau; hindu je iveo kao
hindu, nikada ne znajui ta je zaista Zaratustra uio. Ali sada je svet postao vrlo mali,
globalno selo; svet se veoma smanjio. Sada svako zna sve drugo; hrianin nije samo
hrianin - on zna ta Gita kae, on zna ta Kuran kae. Sada postoji zbrka, jer Kuran kae
517
neto, Biblija kae neto drugo. Sada je svako svestan svega drugog to je okolo. Ljudi
nastavljaju da se kreu od jedne zemlje do druge, od jednog uitelja do drugog uitelja. Ima
ovde mnogih, koji su bili s mnogo uitelja, sada su oni zbrka.
Velika sinteza je potrebna. U budunosti, religije nee biti sposobne da postoje
odvojeno, ne. To e postati nemogue. Ja samo stvaram osnovu za novi hram - koji e biti
crkva takoe, damija, gurudvara. Stvaram osnovu za religioznog oveka koji nee biti ni
hrianin ni hindu, niti musliman, nego samo religiozan. Vreme je sada sazrelo za najveu
sintezu; tako nikada nije bilo.
Buda je govorio ljudima koji nisu bili muslimani. Isus je govorio ljudima koji su bili
Jevreji; Isus govori kao da ne postoji niko drugaiji od Jevreja. On je govorio Jevrejima, ali
kome sada ja govorim? Ovde su jevreji, hriani, muslimani, aini, budisti, sikhi - svi su
ovde. Vi ste ovde minijaturan svet. Ubrzo, kada ljudi budu jedni druge vie razumeli, razlike
e biti izgubljene. Kada hrianin zaista razume Gitu, razlika izmeu Gite i Biblije e se
izgubiti; one e postati jedna celina.
Zbog toga ja pokuavam da govorim o svim sistemima i svim majstorima, tako da se
moe stvoriti osnova. Na toj osnovi e stajati hram iz budunosti, religiozni ovek budunosti.
On nee biti hrianin. U stvari u budunosti, ako je neko hrianin on e izgledati malo
staromodno, ako je neko hindu izgledae malo budalasto, a ako neko jo insistira da je
musliman, nee biti savremen ovek - bie mrtav. Budunost je za religiju u kojoj e se sve
religije pomeati, sresti i rastopiti.
Zbog toga to nije bilo potrebno u prolosti. Sada je to potrebno. Sada je ovek ba na
najveoj prekretnici. Uvek se deava da posle dvadeset pet vekova oveanstvo naini
zaokret; ciklus je zaokruen. Ljudska svest je nainila jedan obrt u vreme Bude. Sada je
prolo dvadeset pet vekova i obrt je upravo u bliskoj budunosti. Onima koji su budni najvie
e koristiti taj obrt, jer mogu iskoristiti tu plimu. Oni mogu biti noeni tom plimom; mogu
dospeti lako kui. Kada je more u opadanju, teko je dospeti do te obale. Kada je plima, talasi
se kreu prema obali sami od sebe - samo postavite svoj amac na njima i oni vas nose.
Jednostavno tokom dvadeset pet stolea, jedna od najznaajnijih taaka istorije e biti
dostignuta i ljudska svest e nainiti zaokret. Ako ste spremni i meditativni u tom trenutku,
mnogo toga je mogue, to nee biti mogue opet za dvadeset pet vekova. U Patanjalijevo
vreme bio je zaokret; Patanjali je iveo dvadeset pet vekova pre Bude. Uvek je to bilo tako.
To je ba kao to zemlja naini jedan krug oko sunca u odreenom vremenskom
periodu; itava ljudska svest se kree u krugu i dolazi do iskonskog izvora u odreeno vreme,
a to je dvadeset pet vekova. Taj kritini momenat je blizu. To moe postati vrlo korenito. Ako
ste u vaem umu sintetizovani, biete sposobni da iskoristite taj zaokret. Ako niste
sintetizovani - vi ostajete musliman, ostajete hrianin - ostajete izvan vremena, preostajete iz
prolosti. Niste ovde; niste dostupni za sadanjost. Da se uinite dostupnim u sadanjosti, da
nainite sebe sposobnim za razumevanje ta e se uskoro dogoditi, radi toga se dogaa svuda
ta sinteza.
Sedmo pitanje:
ta podrazumevate pod tim kada nam kaete: "Sluajte svoj unutarnji glas, i delajte
shodno tome," znajui da mi imamo samo glas uma? Da li praznina ima ikakav glas?
Da. Praznina ima svoj vlastiti glas. Bukvalno, to nije glas; to je pobuda. To nije zvuk,
to je tiina. Niko ne kae da se neto radi; vi jednostavno oseate kao da radite. Sluanje
unutarnjeg glasa znai ostavljanje svega u unutarnjoj praznini. Onda vas ona vodi. Uvek se
kreete ispravno, ako se kreete prazni. Ako imate unutarnju prazninu, nita nee biti
neispravno, nee krenuti pogreno. U praznini nita ne ide nepovoljno - to je pravi kriterijum
da se bude istinski ispravan, uvek pravian.
143
Da, praznina ima svoj sopstveni glas, tiina ima
143
U ovome je odgovor na sumnju onih koji ne mogu da se predaju i naine konaan skok. Oni sumnjaju da e
time izgubiti sigurnost i ispravnost. Istina je upravo suprotna: tek sa predajom sebe postajemo potpuno ispravni,
jer tada nismo ogranieni naom individualnou ve otvoreni za ono to sve omoguava. Ono je inteligencija
koja sve omoguava i ne moe biti pogrena.
518
svoju vlastitu muziku, nekretanje ima svoj sopstveni ples; ali moraete da stignete do toga.
Ja ne kaem da sluate um. Zapravo um nije va. Kada kaem: "Sluajte svoj glas,"
mislim da odbacite sve to vam je drutvo dalo - va um vam je dalo drutvo. Va um nije
va. On je drutvo, uslovljavanje; on je drutven. Praznina je vaa; um nije va. Um je hindu,
muslimanski, hrianski; um je komunista, antikomunista, kapitalista. Praznina nije niija;
nije ni od koga; to je unya. U toj unyi, nepostojanju, devianstvo je vaeg bia. Sluajte to.
Kada kaem da sluate to, ne mislim da vam neko govori. Kada kaem sluajte to, ja
mislim, budite pristupani tome, predajte svoje ui i svoje bie tome; i to e vas voditi. To
nikada nikoga ne dovodi u zabludu. Iz nepostojanja sve to doe lepo je, istinito, dobro;
blagoslov je.
Poglavlje 9
ZAKON JE ZBOG VAS
9. jula 1975. pre podne u Buddha dvorani
II, 32: aucasamtoatapahsvadhydyevarapranidhanani niyamah.
Higijena, zadovoljstvo [u posedovanju samo onog neophodnog] (samtoa),
askeza (tapas), misaono usvajanje poruke tradicionalnih tekstova i formula (svadyaya),
predanost Uzvienom predstavljaju [specifino jogistike] obaveze.
II, 33: vitarkabadhane pratipakabhavanam.
Ukoliko se javljaju razmiljanja koja se suprotstavljaju [izvrenju nekog od
pravila ili obaveza], valja uspostaviti njima suprotna,
II, 34: vitarka ahimsadayah krtakaritanumodita lobha krodha moha purvaka
mrdumadhyadhimatra duhkhajnananantaphala iti pratipakabhavanam.
[Ova oprena] razmiljanja odnose se kako na nasilje tako i na ostale
[nedozvoljene inove]. Bilo da smo ih sami poinili, bilo da smo ih prouzrokovati, bilo da
se [samo] slaemo sa njima, izvor im je ili pohlepa, ili bes, ili zabluda. Mali, obini ili
neuobiajeno veliki [ovi prekraji bez razlike] neprestano poraaju patnju i neznanje, te
se zato preporuuje uspostavljanje (bhavana) onoga to je ovima suprotno (pratipaka).
Postoje zakoni, i zakoni; zakoni da zabrane oveku, zakoni da mu pomognu procvat,
zakoni da uskrate, ogranie, i zakoni da mu pomognu da se iri, da raste. Zakon koji
jednostavno zabranjuje destruktivnost; zakon koji pomae da se raste i poveava kreativnost.
Deset zapovesti iz Starog Zaveta, razliiti su od Patanjalijevih zakona. Ovih deset zapovesti
zabranjuju, ograniavaju, suzbijaju. Sav naglasak je da vi ne treba da radite ovo, ne smete da
radite ono; ovo nije dozvoljeno. Patanjalijevi zakoni su totalno razliiti; oni su kreativni. Ne
stavljaju naglasak na onome ta ne treba da radite; istie se ono ta treba da radite. Izmeu
toga postoji velika razlika.
U Starom Zavetu izgleda kao da su zakoni cilj, kao da ovek postoji za njih, ne da oni
postoje za oveka. Za Patanjalija oni imaju upotrebnu vrednost, ali oni ni u kom smislu nisu
glavni ili apsolutni. ovek ne postoji za njih; oni postoje za oveka. Oni su sredstva, ovek
mora da ih izvrava - i da ide iznad njih. To treba zapamtiti; inae moete stei pogrean
utisak o Patanjaliju.
Redovno su religiozni ljudi bili vrlo destruktivni. Oni su osakatili celo oveanstvo.
Uinili su svakoga krivim - a to je najvei zloin koji moe biti uinjen protiv ljudi. Ceo trik
je u sledeem: prvo, vi nainite ljude krivim; kada oni strepe zbog krivice - uplaeni, uasnuti,
optereeni, ivei u paklu - onda ih izbavljate iz toga, dolazite da ih uite kako da budu
slobodni. Na prvom mestu, zato stvarati krivicu? Kada je ovek kriv on postaje tako
obogaljen i tako uplaen od rasta, tako preplaen da se kree i raste, tako uplaen da ide u
nepoznato, u neobino i novo da postaje statian, mrtva stvar; onda je sve tu da radi za
519
njegovo "spasenje".
Patanjali vas nikada ne ini krivim ni zbog ega. U tom smislu, on je vie nauan
nego religiozan, vie je psiholog nego religiozan svetenik. ta god da kae, jednostavno vam
daje nacrt kako da rastete; a ako elite da rastete, vama treba disciplina. Disciplina ne treba da
bude nametnuta spolja, jer to stvara krivicu. Disciplina treba da doe iz vaeg unutarnjeg
razumevanja, onda je to lepo. Razlika je vrlo suptilna. Vama se moe rei da uradite neto, i
vi to uradite, ali to radite kao rob. Moe vam se pomoi da razumete odreenu pojavu, kroz
razumevanje da je sprovedete, onda vi radite to kao majstor. Kad god ste majstor, vi ste lepi;
kad god ste rob, vi postajete runi.
uo sam jednu staru jevrejsku alu. Postojao je kroja po imenu Zumba. Doao mu je
ovek ije odelo je bilo gotovo, da ga uzme, ali je otkrio da je jedan rukav dui od drugog.
Poeo je da se uzrujava i galami oko toga. Zumba kroja mu ree: "Pa ta? Zato toliko
galamite? Pogledajte. Ovo delo je umetnost, a vi pravite toliku galamu oko malog nedostatka.
Moete povui malo svoju ruku unutra, onda e rukav biti u redu."
Tako je ovek pokuao, ali kada je povukao ruku unutra, osetio je da se grba od
materijala sakupila na leima.
Kroja Zumba je rekao: "Pa ta?" Moete se malo pognuti, ovo je umetniko delo i
nisam spreman da ga menjam. Izgleda divno."
Stoga se ovek pogurio i izaao napolje. Upravo napolju dok je iao kui bilo je vrlo
teko hodati, jer je jednu ruku uvlaio unutra, a morao je ostati poguren, tako da je odelo
ostalo lepo - ovek je ostao potpuno zaboravljen; kaput je postao vaniji. Naiao je drugi
ovek i rekao je: "Tako lepo odelo. Kladim se da ga je saio kroja Zumba."
Prvo se ovek iznenadio. Pitao je: "Kako znate?"
On je odgovorio: "Kako znam? Samo takva vrsta krojaa moe saiti tako lepo odelo
za bogalja kao to ste vi."
Tako se dogaalo celom oveanstvu kroz sve religije. One su vam nainile lepe
zakone. "Pa ta?" kau oni, "ako se vi malo pogurite. To je u redu. Izgledate tako lepo." To je
zakon koji mora da se sledi i ispuni; vi niste cilj; cilj je zakon. Ako postanete pogureni to je u
redu, ako ostanete grbavac to je u redu, ako postanete bolesni to je u redu - ali zakon treba da
bude zadovoljen.
Patanjali vam ne daje zakone te vrste, ne. On razume vie. On razume celu situaciju.
Zakoni postoje da vam pomognu. Oni su zaista kao sklop koji se naini pre nego to se
zapone sa izgradnjom zgrade, kao skela. Ona pomae zgradi da se podigne; kada zgrada
bude gotova ona se uklanja. Imala je odreenu svrhu, ona nije bila cilj. Svi ovi zakoni su za
odreenu svrhu. Oni vam pomau rast.
Prvo je yama, samodisciplina. Mora da ste se pridravali pet velikih zaveta, ahimsa,
satya, itd., oni imaju neobian kvalitet u sebi: moete ih sprovoditi samo u drutvu. Ako ivite
sami u umi, ne moete ih sprovoditi; onda nema potrebe i nema povoljne prilike. Morate biti
istiniti kada je neko drugi tu. Kada ste sami na vrhu Himalaja nema pitanja istine, jer kako
tamo moete lagati - koga biste lagali? Ne postoji prilika.
Yama je most izmeu vas i drugih, i to je prva stvar; da vi treba da namirite stvari
izmeu vas i drugih. Ako su stvari nereene izmeu vas i drugih, one e neprekidno stvarati
zabrinutost. "Namirite sve dugove s drugima" - to je znaenje prvog, yama. Ako se borite s
ljudima, napetost i briga e postojati; ak i u vaim snovima to e stvoriti none more. To e
vas slediti kao senka. To e biti gde god da ste. Jedenje, spavanje, meditiranje - ljutnja, nasilje
e biti tu. To e menjati boju svega. To e unititi sve. Ne moete biti mirni, kao kod kue.
Stoga Patanjali kae, prvo, s yama vi namirite stvari sa ljudima. Ne budite neiskreni,
ne budite nasilni, ne budite posesivni, tako da izmeu vas i drugih ne postoji konflikt - neka
bude harmonija. To je prvi krug vaeg bia - vaa periferija, gde vi dodirujete periferije
drugih. Ovo treba da se smiri, tako da ste u dubokom prijateljstvu sa celinom. Samo u tom
dubokom prijateljstvu, rast je mogu. Inae, na drugi nain, iz spoljanjosti e biti previe
briga, i one e privlaiti panju, odvraati misli i rasipati energiju; nee vas ostaviti na miru i
same. Ako niste u miru sa drugima, ne moete biti u miru sa sobom. Kako biste mogli biti?
Stoga je prva stvar da se bude u miru s drugima, tako da moete biti u miru sa sobom.
520
Periferija mora da prestane da se talasa; iznenada se deava pojava smirene sabranosti u
vaem biu ili postojanju. Prvo je ono izmeu vas i drugih.
Tada sledi drugi korak: niyama. Niyama znai "zakon". Tu nema ta da se ini sa
drugima; vi to sami odraujete. Dakle, neto morate uraditi sa samim sobom. Ako se preselite
u peinu Himalaja, prvi korak nee biti mogu jer tamo nee biti drugih. Ali moraete tamo
da sledite drugi korak, jer on se ne odrauje u drutvenoj situaciji - njega odraujete sami.
Yama je izmeu vas i drugih; niyama je izmeu vas i vaeg sopstva.
Higijena, zadovoljstvo [u posedovanju samo onog neophodnog] (samtoa), askeza
(tapas), misaono usvajanje poruke tradicionalnih tekstova i formula (svadyaya), predanost
Uzvienom predstavljaju [specifino jogistike] "obaveze".
Svaki (korak) mora duboko da se razume. Prvi je higijena ili istota, shaucha. Vi
postojite u svetu kao telo; kao otelovljeni vi postojite ovde. Ako je vae telo bolesno kako
moete biti zdravi? Ako je vae telo otrovano, vi ste otrovani. Ako vae telo nosi previe
toksina, ako je teko natovareno, ne moete biti laki, ne moete imati krila. Dakle, sada
morate raditi na svom telu i njegovoj istoti.
Ima hrane koja vas ini vie ukorenjenim na zemlji; ima hrane koja vas ini
orijentisanim ka nebu. Postoji nain ivota gde ste vie pod uticajem gravitacije; ima naina
ivota gde postajete vie dostupni suprotnoj pojavi, levitaciji.
Postoje dva zakona: jedan je gravitacija, drugi je milost. Gravitacija vas vue dole;
milost, vas vue navie. Nauka zna samo gravitaciju; yoga zna milost, takoe. Yoga izgleda
da je vie nauna oko toga nego sama nauka, jer svaki zakon mora imati jednu suprotnost.
Ako vas zemlja vue na dole, mora takoe postojati neto to vas vue navie; inae zemlja bi
vas privukla kompletno unutra - vi biste morali da ieznete. Vi postojite na povrini zemlje.
To znai da postoji ravnotea izmeu zakona privlaenja na dole i zakona vuenja navie.
Inae bili biste davno uniteni od zemlje - vratili biste se natrag u matericu zemlje i iezli.
Ali vi postojite. Postoji ravnotea izmeu suprotnosti, a svaki zakon je mogu samo ako
postoji drugi, suprotni. Ime suprotnog zakona je "milost."
Moda ste osetili ponekad, nesvesno, jednog dana ujutro, iznenada, osetite lakou...
kao da moete leteti. Hodate po zemlji, ali vae noge ne padaju na zemlju - tako ste
besteinski, poput pera. A drugog dana ste tako teki, tako natovareni, da ak ne moete ni
hodati. ta se dogaa? Onda morate analizirati itav va stil ivota.
Neto vam se dogodi pa budete laki, i neto vam se dogodi pa budete teki. Sve to vas
ini tekim neisto je, a sve to vas ini lakim jeste isto. istota je besteinska; jedan nezdrav
ovek se osea tako natovaren zemljom, previe vuen na dole. Zdrav ovek ne hoda, zaista,
on tri. Nezdrav ovek ak i kada sedi on ne sedi, on spava.
Yoga zna tri rei, tri gune: sattva, raas, tamas. Sattva je istota; raas je energija;
tamas je teina, tama. Ono ta jedete gradi vae telo, i u odreenom smislu, stvara vas. Ako
jedete meso biete vie teki. Ako samo ivite na mleku i vou biete laki. Jeste li primetili
nekada kada ste u postu, kako se oseate besteinski, kao da je itava teina tela nestala? Ako
stanete na vagu ona e pokazati vau teinu, ali je vi ne oseate. ta se dogodilo? Telo nama
ta da vari; telo je osloboeno od svakodnevnog ustaljenog rada. Energija tee, energija mora
raditi da bi delovala - za vas je to praznik. Vi se oseate oputeno; oseate se lepo.
ovek treba da posmatra svoju hranu. ta god da jedete, to nije obina stvar. Treba da
budete paljivi, jer vae telo je sainjeno od onoga to ste pojeli u prolosti. Svakog dana vi
ste sainjeni od onoga ta jedete. Jesti manje ili vie, ili ba ispravno, takoe, ini veliku
razliku. Moete biti jedan opsesivan jelac - moete jesti previe onoga to nije potrebno -
onda ete biti vrlo, vrlo niski, vrlo optereeni na dole. Moete pojesti ba pravu koliinu;
osetiete se srenije, neoptereeni na dole - energija tee, nije blokirana. A onaj ovek koji e
leteti u unutarnjem svetu, pokuavajui da dosegne unutarnji centar, morae da bude
besteinski; inae putovanje ne moe biti potpuno. Bivajui lenji, neete moi da uete u taj
unutarnji centar. Ko e zakoraiti u taj unutarnji centar?
Budite paljivi ta jedete, budite paljivi ta pijete - budite paljivi kako se drite i
521
starate o vaem telu. Male stvari su vane. Obinom oveku one nisu vane, jer on nikuda ne
ide. Jednom kada krenete na stazu, sve je vano.
Da li se kupate svakog dana ili ne - to je vano. Obino to nije vano. Za rad na
trnici, u duanu, nije vano da li ste se dobro okupali ili ne. Zapravo, ako se dobro okupate
svakog dana, moe vam smetati na trnici. Moete se oseati tako lagani, da lukavost moe
biti teka; moete se oseati tako svei da moe biti teko da budete varalica; moete se
oseati tako devianski, nevini, da je gotovo nemogue da eksploatiete. Bivanje prljavim
moe biti pomo na trnici, ali ne u hramu. U hramu morate biti svei kao kapi rose, tako isti
kao cvee; samo onda moete ui u svetinju. U hramu, gde ostavljate svoje cipele, ostavite
ceo svet i sve njegove terete. Ne unosite ih unutra.
Kupanje je jedan od najlepih fenomena - vrlo jednostavno, ali ako ponete uivati u
njemu, to postaje meditacija za telo. Upravo sedenje ispod tua, uivanje u njemu, lelujanje ili
pevuenje pesme... ili pevuenje mantre - onda ono postaje dvostruko osnaeno. Ako sedite
ispod svog tua i pevuite "aum" a voda pada na vae telo a aum pada u vaem umu, vi
uzimate dvostruko tuiranje; telo je proieno vodom, ono pripada svetu elemenata, a va um
je proien pomou mantre aum. Posle kupanja ete osetiti spremnost da se molite - voleete
da molite. Posle ovog kupanja i mantre, osetiete se potpuno razliito; imaete drugaiji
kvalitet i miris oko sebe.
Shaucha, istoa, oznaava istou oko hrane, oko tela, istou oko uma - tri sloja
istoe. A etvrto to je vae bie ili postojanje, ne trai istou, jer ono ne moe postojati
neisto. Vaa unutarnja sr je uvek ista, uvek devica, ali unutarnja sr je prekrivena drugim
stvarima koje mogu postati neiste - koje postaju neiste svakog dana. Vi koristite svoje telo
svaki dan; praina se sakuplja. Koristite um svaki dan; misli se sakupljaju. Misli su ba kao
praina. ivite u svetu, kako moete iveti bez misli? Morate misliti. Telo sakuplja prainu,
postaje prljavo; um sakuplja misli, postaje prljav. Oboje trae dobro, proiavajue kupanje.
To treba da postane deo vaeg stila. To ne treba uzimati kao zakon; treba da se uzme kao
nain lepog ivljenja. Ako se oseate isti onda se odmah otvaraju druge mogunosti, jer sve
je povezano sa svim drugim; to je lanac. Ako elite da promenite ivot, zaponite od poetka.
Drugi korak niyame je "zadovoljstvo," santosha. ovek koji se osea zdravim,
celovitim, lakim, mladim, devianskim, bie sposoban da razume ta je zadovoljstvo. Inae
neete biti sposobni da razumete ta zadovoljstvo znai - ono e ostati re. Zadovoljstvo
oznaava sve to je lepo, oseanje svega to je najbolje to moe biti. Oseanje dubokog
prihvatanja je santosha, zadovoljstvo kazivanja 'da' celoj egzistenciji - kakva jeste.
Obino um kae: "Nita nije ispravno..." Obino je um negativan; uvek lako kae 'ne'.
Umu je vrlo teko da kae 'da', jer jednom kada kaete 'da' um se zaustavlja; onda nema
potrebe za umom. Jeste li posmatrali ovu pojavu? Kada kaete 'ne', um moe misliti dalje i
dalje jer 'ne' nije kraj. 'Ne' nema svoje zaustavljanje u tome; to je ba poetak. 'Ne' je poetna
pojava; 'da' je kraj. Kada kaete 'da', dolazi do potpunog zaustavljanja; nema niega o emu bi
um mislio, o emu bi gunao, da se ali - nita. Jednom kada kaete 'da', um se zaustavlja; a
smo zaustavljanje uma jeste zadovoljstvo.
Zadovoljstvo nije uteha, zapamtite to. Video sam mnoge ljude koji misle da su
zadovoljni jer tee sebe. Ne, zadovoljstvo nije uteha; uteha je lani novi. Kada hrabrite ili
teite sebe vi niste zadovoljni. U stvari, u sebi imate vrlo duboko nezadovoljstvo - ali uvidevi
da nezadovoljstvo stvara zabrinutost, videvi da nezadovoljstvo stvara uznemirenost, uvidevi
da nezadovoljstvo ne vodi nikuda, logino, vi ste uverili sebe da "to nije put, ni nain." Stoga
ste sebe prisilili na lano zadovoljstvo tako to stalno govorite: "Ja sam zadovoljan. Ja ne
udim za vlau, ja ne udim za bogatstvom, ja ne udim za ovim i onim...," ali arko elite.
Inae odakle dolazi to "ne elim?" Vi elite, ali ste otkrili da je gotovo nemogue da
dostignete; stoga ste lukavi. Vi ste veti, pa ne kaete: "Nije mogue to dostii." Unutra, znate
da to nije mogue postii, ali ne elite da se oseate pobeenim, ne elite da se oseate
nemoni, ne elite da se oseate kao slabi; stoga kaete: "Ja ne udim za tim."
Mora da ste uli divnu priu od jednog od starih pripovedaa, Ezopa. Lisica je dola
blizu vrta. Pogledala je na gore, videla je kako visi divno groe. Skoila je, ali skok nije bio
dovoljan. Nije uspela. Pokuavala je i pokuavala... ali nije mogla da dosegne. Pogledala je
522
okolo, kako bi se uverila da niko nije video njen poraz. Onda je krenula sujetno. Mali mi koji
se skrivao u bunu priao je i pitao: "Tetko, ta se dogodilo?" Video je poraz lisice, pokazala
je svoju nemo. Lisica je odgovorila: "Ovo groe je kiselo."
To je uteha. Nalazei da ne moete dosegnuti, vi racionalizujete da je groe kiselo;
nije vredno da se dosegne. Ne da ste vi nemoni, slabi - ono nije vredno da se dosegne. Ne da
ste vi poraeni, nego ste ga se odrekli. Video sam mnoge ljude koji su se odrekli sveta, a oni
nisu nita do predstavnici Ezopove basne. Naiao sam na mnoge sannyasine, "mahatme," ali
vidite u njihovim oima... Jo uvek ima elje za groem. Inae oni kau da su se odrekli, jer
svet je nekoristan, on je iluzija, maya. Nisu itali Ezopovu basnu. Treba da je proitaju. Za
njih bi to bilo korisnije, nego itanje Veda i Gite; treba da pokuaju razumeti ta se zaista
dogodilo; to je shvatanje ega.
Uteha je trik; zadovoljstvo je preokret. Zadovoljstvo ne znai da se vidi neuspeh svuda
okolo; zatvorite oi i kaete: "Ovaj svet varljiv; ja ga ne elim." Jedan od najveih haiku
pesnika u Japanu, Bao, napisao je mali haiku. Njegovo znaenje je: "Blagoslovljen je ovek
koji, videvi da kapi rose iezavaju na jutarnjem suncu, ne kae da je svet prolazan, da je on
varljiv." Redak haiku. Ponoviu: "Blaen je ovek koji, videvi da kapi rose iezavaju na
jutarnjem suncu, ne kae da je svet iluzoran, da je svet samo san." Tako je lako uteiti sebe
kazujui to.
Zadovoljstvo je pozitivno stanje postojanja; uteha je potiskivanje. Meutim uteha
nalikuje na zadovoljstvo. Neko mi doe i kae: "Ja sam ovek zadovoljstva. itavog mog
ivota sam ostao zadovoljan, ali nita se ne deava." Bio sam iznenaen. Pitao sam: "ta
elite? Zadovoljstvo je dovoljno. ta jo elite?" On je rekao: "itao sam u svim tim spisima
da ako ste zadovoljni, sve e vam se dogoditi. A nita se ne dogaa. Video sam ljude koji nisu
zadovoljni, oni su uspeli. Ja nisam uspeo. Bio sam obmanut."
Ovaj ovek je pokuavao kroz zadovoljstvo da ostvari neke elje. Zadovoljstvo je
lano - on je bio lukav, prepreden. Sa egzistencijom vi ne moete biti lukavi. Ne moete je
obmanuti; vi ste deo nje. Kako deo moe obmanuti celinu? Celina zna pre nego to delovi
zaponu da obmanjuju.
Ja takoe kaem da se sve dogaa oveku koji je zadovoljan - jer zadovoljstvo je sve.
To nije rezultat, da treba da praktikujete zadovoljstvo da bi vam se sve dogodilo - Bog i
blaenstvo i nirvana, ne. Zadovoljstvo samo po sebi jeste to. Zadovoljan ovek dolazi do
saznanja da je zadovoljstvo sve, sve se ve dogodilo. Kako sve vie i vie njegovo 'da' raste,
vie i vie je njegovo bie prilagoeno za prihvatanje. Vie i vie osea da su svuda stvari
onakve kakve treba da budu.
Ako ste isti, zadovoljstvo postaje mogue. ta je zadovoljstvo? To je vienje, vienje
celine - kako je ona lepa. Zadovoljstvo dolazi automatski ako moete videti jutro, kako je
lepo; ako moete videti popodne, kako je lepo; ako moete videti no, kako je lepa. Ako
moete videti ono to vas okruuje neprekidno; to je takvo udo, takav kontinuitet uda, svaki
trenutak je udo... ali vi ste postali potpuno slepi. Cvee cveta - vi ga nikada ne vidite; deca se
smeju - vi nikada ne ujete; reke pevaju - vi ste gluvi; zvezde pleu - vi ste slepi; Bude dolaze
i pokuavaju da vas probude - vi ste vrsto uspavani. Zadovoljstvo nije mogue.
Zadovoljstvo je svesnost svega to je ve tu. Ako samo delimino vidite ta se ve
dogaa, ta jo moete vie oekivati? Oekivati vie bie ista nezahvalnost. Ako moete
videti celinu, biete jednostavno zahvalni; oseate ogromnu zahvalnost koja se javlja iz vaeg
bia ili postojanja. Rei ete: "Sve je dobro, sve je lepo, sve je sveto. A ja sam zahvalan, jer to
nisam zaradio a data mi je mogunost da ivim, da budem, da diem, da vidim, da sluam - da
vidim drvee kako cveta i ujem ptice kako pevaju".
Ako moete postati svesni - samo malo svesnosti i neete videti nita da se menja, ita
da se eli - sve vam je ve dato. Zbog albi - oblaka albi, negativnosti - ne moete videti;
vae oi su pune dima i ne moete videti plamen.
Zadovoljstvo je vienje - drugaije vienje - ivota: ne vienje kroz vae elje, ve
pokuavanje da se vidi ono to ve jeste. Ako vidite kroz elje, nikada neete biti zadovoljni.
Kako moete biti... jer se elja nastavlja i nastavlja? Vi imate deset hiljada rupija; elja kae
potrebno je sto hiljada rupija. Kada imate sto hiljada rupija, elja je otila daleko; sada eli
523
deset lakha rupija, sto lakha rupija. Kad god dospete do eljene take, elja e uvek otii
ispred vas. Ona putuje ispred vas. Nikada nije sa vama, nikada je nigde neete susresti. Gde
god da idete, uvek ete je nai kao horizont - ba tamo, negde u budunosti. To e uvek biti
tako. Tada e uslediti nezadovoljstvo; elja je ispred, onda e nezadovoljstvo biti vae stanje.
A nezadovoljstvo je pakao. Kada ste ovo razumeli, gledate na realnost, ne kroz ekran elje,
posmatrate sada, posmatrate direktno, stavljate elju na stranu i upravo vidite. Otvarate oi i
vidite da sve izgleda tako savreno... Ja sam to video! Zbog toga vam ovo govorim. To je tako
savreno da se ne moe popraviti. Jednostavno je to zadnja stvar. Onda se zadovoljstvo sputa
na vas kao vee: sunce, vrelo sunce elje je zalo, a tihi lahor veeri i tiha tama se sputa na
vas - ubrzo ete biti obavijeni njom, u toplini noi, materici zadovoljstva.
Zadovoljstvo ja nain vienja; ali samo kada ste nevini, laki, bez teine, samo onda
ono postaje mogue.
A posle zadovoljstva, Patanjali kae "strogost, isposnitvo," tapas. Ovo je zbilja
neto to treba razumeti, vrlo delikatno i suptilno. Moete biti isposnik pre zadovoljstva, onda
e vae isposnitvo biti kroz elju. Onda ete kroz svoje isposnitvo eleti mokshu -
osloboenje - nebo, Boga. Onda e vae isposnitvo ili umerenost takoe biti sredstvo. Zbog
toga Patanjali prvo stavlja zadovoljstvo pa onda isposnitvo. Kada ste zadovoljni onda
isposnitvo nije sredstvo; to je ba jednostavan, lep nain ivljenja. Onda nije pitanje imati
jednu stvar ili vie - onda to nije problem. To onda uopte nije pitanje, imati ili nemati. Onda
je to jednostavno nain ivota, ne kompleksan nain ivljenja.
Ovo je teko razumeti: ako pokuavate da budete jednostavni ili askete bez
zadovoljstva, vaa jednostavnost e biti kompleks.
Jednom se desilo da sam putovao prvom klasom u kupeu sa drugim sannyasin-om.
Nisam ga poznavao, on nije poznavao mene, ali mi smo bili jedina dva putnika u kupeu. Na
jednoj stanici bili su mnogi ljudi da mu iskau svoje potovanje; mora da je bio veoma poznat
ovek. Nije imao nita, samo malu torbu, moda jedno ili dva odela, i samo mali (lunghi),
upravo da prekrije kolena; bio je gotovo nag. Taj (lunghi) je takoe bio nainjen od
najjeftinijeg mogueg materijala.
Zatim, kako smo putovali zajedno, ubrzo sam postao svestan njegovih kompleksa; on
je bio jednostavan ovek ukoliko se to ticalo spoljanje pojave. Kada smo proli stanicu, ljudi
su otili i voz je krenuo, a on je video da sam zadremao, zatvorio sam oi, trenutno je izvukao
neto iz svoje torbe. Nisam spavao. Gledao sam - brojao je novac, neko mu je moda
poklonio. Ne mnogo novca, nije moglo biti vie od sto rupija, ali nain na koji je brojao - sa
takvom naklonou, sa takvom poudom, nisam mogao da poverujem.
Videvi da sam primetio, on je odmah gurnuo novce unutra u torbu, i seo opet na
sedite s telom u Buda stavu. Dakle, ovo je kompleks. Ako brojite, onda brojite. ta mari da li
sam vas video ili ne? Zato to skrivati? Zato se oseati krivim zbog toga? Ako uivate u
brojanju novca, to nije nita loe - bezazleno, bezopasno. Meutim ne, on se oseao krivim:
zato to sannyasin ne treba da dodiruje novce, a on je bio uhvaen.
Zatim, on je siao na stanici u koju smo prispeli oko est sati ujutru. Gde god bi voz
stao, stalno bi pitao - u dva sata nou se naginjao kroz prozor pitajui - koja je to stanica.
Toliko je poremetio moj san, da sam mu rekao: "Ne brinite. Nee stii pre est sati. A ovaj
voz i ne ide dalje od te stanice - nemate potrebe da brinete. ak i ako vrsto spavate, ne
moete propustiti stanicu - to je poslednje zaustavljanje". Meutim on nije spavao celu no.
Bio je tako napregnut; a ja nisam mogao da razumem zato je bio tako nespokojan.
Ujutro, kada je stanica bila blizu, video sam ga da stoji pred ogledalom. Nita za
udeavanje, samo jedan mali (langhi), ali on ga je vezivao iznova i iznova i posmatrao u
ogledalu da li izgleda dobro ili ne. Onda me je opet zatekao kako ga gledam. Bio je uzbuen.
Kada bih zatvorio oi, on bi inio neto drugo; ako bih otvorio oi onda bi trenutno prestao.
Pokazivao je krivicu u vezi svega.
Ovaj ovek nije dostigao zadovoljstvo, a vrio je isposnitvo. On je ostao obian
ovek od elje. Nisam rekao da ima iega loeg u gledanju u ogledalo - nita nije loe. Loe se
deava samo kada jo neko drugi gleda - zato ste okirani. Lepo je, moete gledati - to je
vae lice. Moete gledati u ogledalo. Vi ste ovlaeni, uostalom, za svoje sopstveno lice. I
524
nita nije loe u tome. ovek treba da uiva - to lice je isto tako Boje lice. Meutim, on
osea krivicu: on je obian ovek koji pozira, pokuava da bude svetac.
Bez zadovoljstva vi moete da pozirate da ste muenik, moete biti isposnik, moete
postati 'jednostavni' - moete da napustite kuu i skinete odeu i budete goli isposnici
144
; ali u
vaoj nagosti e biti komplikovanosti, ne moe biti jednostavnosti. Jednostavnost dolazi samo
kao senka zadovoljstva; onda moete da ivite u palati, i moete biti jednostavni.
Jednostavnost nema nita sa onim to imate: jednostavnost zavisi od kvaliteta uma.
Isposnitvo je jednostavnost: iveti jednostavan ivot. ta je jednostavan ivot? To je
poput onog kod deteta - uivate u svemu, ali ne prianjate.
Dogodilo se: Jedan on najveih svetaca u Indiji je bio Kabir. On je imao sina; njegovo
ime je bilo Kamal. On je bio podjednako velik ovek kao otac, ali niko nije znao o Kamalu
mnogo, zato to je on bio zaista veoma, veoma retko bie. Mnogi uenici su bili tamo, i
mnogo nadmetanja je takoe bilo sa uenicima. Mnogi ljudi su bili protiv Kamalovog
ivljenja sa Kabirom jer su govorili: "Ovaj ovek je vredan optube". Ljudi bi donosili mnoge
darove, poklone, novac, dijamante pred Kabirova stopala - on ih nikad nije uzimao. Kamal bi
sedeo napolju, i kad bi oni otili, ako su neto ponudili, on bi to uzimao. Stoga su ljudi rekli
Kabiru. "Tvoj sin je pohlepan".
Kabir je znao veoma dobro da on uopte nije bio pohlepan; on je bio veoma
jednostavan ovek. To je razlog zato ga je on zvao Kamal. Kamal znai 'udo'. On je bio
ovek koji je stvarno bio udo, i to tako treba da bude: vezan uz Kabira, on je morao da bude
ovek uda. Inae on je stvarno bio jednostavan - ba kao dete. Ponekad bi ak traio; kada bi
Kabir odbio neiji poklon - naime neko je jednom doneo dijamante da mu ih da, a Kabir ih je
odbio - a kada ih ovek uzeo natrag Kamal bi rekao: "Predivno kamenje. Odakle ste ih
doneli? Dajte ih meni. Ako moj otac ne moe da ih prihvati, ja mogu".
Ovo je bilo loe. Tako su konano uenici nagovorili Kabira, protiv njegovih elja, i
Kabir je rekao: "U redu, ako tako mislite... onda u ga izbaciti napolje".
Kamal je bio izbaen napolje. Nije rekao nita; jednostavno je prihvatio; ovek
zadovoljstva. Nije ak ni dokazivao da su ljudi koji su se alili na njega loi, ne. Ne postoji
dokaz u takvim ljudima. Jednostavno je otiao, napravio je malu kolibu u blizini Kabira i
poeo tamo da ivi. Hiljade ljudi bi dolazilo do Kabira, a niko do Kamala, jer on uopte nije
bio poznat; a svuda se saznalo da ga je Kabir izbacio, tako da je to bila dovoljna osuda.
Kralj Kashi, koji je bio Kabirov poklonik, jednom je doao i upitao: "Gde je Kamal?"
Kabir mu je ispriao priu. Kralj je rekao: "Ali ja nikad nisam osetio da deak ima bilo kakvu
pohlepu u sebi. On je jednostavan. Otii u da vidim". Tako je otiao do Kamalove kolibe sa
veoma, veoma vrednim dijamantom, najveim koji je imao.
Kamal je tog dana bio gladan, i nije imao hrane, tako da je rekao: "ta da radim sa tim
kamenom? Mogu li ga pojesti? Moram dobiti neto hrane jer sam gladan".
Kralj je pomislio u svom umu: "Bio sam u pravu. Hmm? Tako vredan dijamant, a on
je jednostavno odbio. Stoga je kralj uzeo dijamant kada je krenuo natrag. Kamal mu je rekao:
"Ako ste razumeli da je ovo samo kamen, zato opet nosite taj teret? Moete ga ostaviti. Prvi
put ste ga donosili ovde, to je bilo pogreno. Zato sada initi istu greku? To je samo
kamen".
Sada je kralj bio u nedoumici: "Moda je ovo samo kvaica. Moda je Kamal
zainteresovan za dijamant, ali je pametniji od mene". Meutim, kralj je pomislio: "Dobro,
hajde da vidimo". Stoga je rekao: "Gde da ga stavim"?
Kamal je rekao: "Opet inite istu greku. Ako je to samo kamen, niko ne pita gde da
ga spusti. Moete ga ostaviti bilo gde; koliba je dovoljno velika".
Kralj je eleo da sagleda itavu stvar do samog kraja, tako da ga je stavio na krov
kolibe i otiao, dobro znajui da: "U momentu kad budem otiao malo dalje, Kamal e uneti
dijamant natrag u kolibu."
Nakon sedam dana on se vratio da ispita ta se dogodilo. Bio je siguran da se dijamant
do tada ve prodao. Doao je, razgovarao o drugim stvarima, a onda pitao: "ta se desilo sa
144
ainski isposnici koji ive bez odee, smatraju se 'obueni u prostor'. Veina aina se oblai u belu odeu.
525
dijamantom"?
Kamal je rekao: "Opet dijamant? Rekao sam vam da je to samo kamen. I zato bih
brinuo oko toga ta se dogodilo sa njim"?
Sada je kralj pomislio: "On je stvarno... stvarno lukav. Ili ga je prodao, ili sakrio;
rekao je: "Zar bi trebalo da brinem zbog njega"?
Tada je Kamal rekao: "Ipak moete da pogledati tamo gde ste ga ostavili. Ako ga neko
jo nije uzeo, moda je tamo".
I bio je tamo.
Ovo je jednostavnost. Ovo je isposnitvo. Meutim teko; ovek moe da ivi u palati,
a ako palata nije u njemu, to je isposnitvo. Vi moete da ivite u kolibi, a ako je koliba ula u
va um to nije isposnitvo. Moete sedeti na prestolu poput cara i moete biti sannyasin.
Moete biti sannyasin stajati goli na ulici, a ne biti sannyasin. Stvari nisu tako jednostavne
kako ljudi misle da jesu, a spoljanjosti ne treba mnogo verovati - treba da pogledate duboko
ispod.
Isposnitvo je mogue samo nakon zadovoljstva, jer nakon zadovoljstva vae
isposnitvo nee biti sredstvo ka nekom cilju; to e jednostavno biti nekomplikovan nain
ivota, jednostavan nain ivota. Zato jednostavan? Jer je sreniji. to je va ivot sloeniji,
biete nesreniji, jer morate da upravljate sa tako mnogo stvari. Jednostavniji ivot je sreniji,
jer nema upravljanja, zaista. Moete iveti jednostavno poput disanja.
Onda dolazi 'samoispitivanje' (swadhyaya). Samo ovek koji je dostigao istotu,
zadovoljstvo, isposnitvo, moe da izuava sebe; jer sada je svo smee izbaeno, sva trule je
izbaena. Inae, samoispitivanje nee biti mogue. Vi imate tako mnogo smea u sebi, ako
krenete da izuavate sebe to nee biti samoispitivanje, jer svo to smee treba da bude izueno.
To moe postati Frojdovska psihoanaliza, ovo je razlika izmeu swadhhyaye i Frojdovske
psihoanalize.
Frojdova psihoanaliza moe da se nastavi godinama - pet godina, tri godine - i tada
takoe nita nije dovreno; smee dolazi, pristie. Vi moete ii i dalje i dalje... smee je
beskonano, jer se ono smo stvara: danas izbacite smee, sutra opet doete radi analize;
tokom dvadeset etiri asa smee e se opet tamo nakupiti; opet ga izbacite, opet se sakupi.
Sve dok se celokupni temelj vaeg ivota ne promeni, vi ete gomilati smee. Nije u pitanju
smee - vi ga gomilate. Va nain ivota je takav da ga privlaite, gomilate ga; prianjate mu.
Dok se to ne prekine, dok se ne promeni va stil ivota, ne moete izuavati sebe. Vi ste
gomila linosti i vae bie je izgubljeno u masi.
Patanjali se kree veoma, veoma nauno. Nakon isposnitva, kada ste postali vrlo
jednostavni, ne gomilate smee, kada ste postali tako zadovoljni da nijedna elja ne ivi u
vama, kada ste postali tako nevini i isti da nikakvo neraspoloenje ne postoji, postali ste
poput ugodnog mirisa, bez teine, na krilima, u vazduhu, jezdite na vazduhu - tada nastupa
samoispitivanje. Sada moete da izuavate sebe.
Samoizuavanje nije samoanaliza; to je posmatranje u sebi. To je meditacija na sebi.
Nakon samoizuavanja dolazi poslednji korak na drugom stupnju, to jest, predaja
Bogu. Zaista udesan je nain Patanjalijevog razvoja. On je godinama morao razmatrati
svaki korak, jer je to tano tako. Samo kada ste izuavali sebe, onda se moete predati. Jer ta
ete na drugi nain predati? Bie treba da bude predato. Ako ga poznajete dobro, samo onda
ga moete predati. Kako ete se drugaije predati?
Ljudi mi dolaze i kau: "Mi elimo da se predamo", ali ta e predati? Vi nemate nita
sada. Prazna je stvar koju zovete predajom. Vi morate biti tu da biste se predali. Na prvom
mestu je neophodno da se preda integrisano bie. Samo govorei o predaji, ona ne moe da se
dogodi: morate biti sposobni za to; to mora biti zaslueno. Nakon samoizuavanja, kada se
unutar vas pojavi bie poput stuba svetlosti, i vi ga razumete, a sve to nije bilo bitno
preseeno je i odbaeno, jer morate proi kroz tu hirurgiju, sada samo Sopstvo postoji u
svojoj drevnoj istoti i lepoti - moe sada da se preda Bogu.
Patanjali ima da kae jo jednu veoma, veoma dragocenu stvar, a to je da nije vano
da li Bog postoji ili ne. Bog za Patanjalija nije teorija; Bog ne treba da bude dokazan.
Patanjali kae da je Bog nita do samo jedan izgovor za predaju.
526
Inae, gde ete se predati? Ako moete da se predate bez Boga, to je u redu, za
Patanjalija nema problema. On ne insistira da se mora verovati u Boga. On je tako nauan da
kae, kako Bog nije nuan: on je samo put za predaju. Inae, biete u tekoi gde da se
predate. Pitaete: "Kome da se predamo"?
Postojali su ljudi poput Bude i Mahavire koji su se predali bez Boga, ali oni su retka
pojava, jer e va um uvek pitati. Ako vam kaem: "Volite", vi ete pitati: "Koga"? - jer ne
moete da volite bez objekta ljubavi. Ako vas zamolim da napiete pismo, pitaete: "Na koju
adresu?" Vi ne moete samo da napiete pismo bez adrese, zato to e izgledati previe
smeno. Va um, ako za njega ne postoji Bog i ako vam se kae 'predajte se', rei e:
"Kome"?
Samo vam se daje adresa - Bog je samo adresa da vam se pomogne. Bog nije cilj i
Bog nije osoba. Za Patanjalija Bog je samo pomo na putu - poslednja pomo. U ime Boga
predaja postaje laka. U ime Boga va um nije u nedoumici gde da se preda: imate mesto za
predaju, imate prostor za predaju. Bog je taj prostor, ne osoba.
Patanjali kae da ako moete da se predate bez Boga, mi ne insistiramo na tome.
Predaja je predmet, ne Bog. Ako stvarno razumete ta govorim, onda, predaja jeste Bog.
Predati se znai postati boanski, predati se znai dosegnuti boansko. Meutim, vi morate
nestati. Stoga, prvo morate da naete sebe, tako da moete nestati; prvo morate da se
integriete tako da moete doi do hrama i predati se boanskim stopalima, izliti se u okean i
nestati.
"istota, zadovoljstvo, isposnitvo, samoizuavanje i predaja Bogu su pravila za
pridravanje". Ovo su pravila za razvoj. Ona ne zabranjuju; ona pomau. Ona nisu
ograniavajua; ona su stvaralaka.
Kada je um ometan pogrenim mislima, razmiljajte o suprotnim.
Ova divna metoda e vam biti vrlo korisna. Na primer, ako se oseate vrlo
nezadovoljni, ta da inite? Patanjali kae razmiljajte o suprotnom; ako oseate
nezadovoljstvo, kontemplirajte o zadovoljstvu, ta je zadovoljstvo. Uvedite ravnoteu. Ako je
va um ljut, uvedite unutra saoseanje. Razmiljajte o saueu i odmah se energija menja.
Zato to su one iste, suprotnost je ista energija. Jednom kada uvedete to unutra, ona apsorbuje.
Ako je ljutnja tu, kontemplirajte o saoseanju.
Uradite jednu stvar: nabavite statuu Bude. Jer statua je gest saoseanja, sauea. Kad
god ste ljuti, uite u sobu, pogledajte u Budu, sednite kao Buda, i oseajte sauee. Iznenada
ete videti da se transformacija deava u vama; ljutnja se menja, uzbuenje nestaje... sauee
se javlja. A to nije drugaija energija; to je ista energija - ista energija ljutnje - promenila je
svoj kvalitet, otila je navie. Probajte to.
To nije guenje, zapamtite nije potiskivanje. Ljudi me pitaju: "Da li Patanjali
potiskuje? Jer kada sam ja ljut, ako razmiljam o saoseanju, nee li to biti potiskivanje?" Ako
ste ljuti i potiskujete ljutnju bez razmiljanja o saoseanju, onda je to potiskivanje. Nastavljate
to da gurate dole, smeite se i delujete kao da niste ljuti - a ljutnja kljua tu, vri i spremna ja
da eksplodira. Onda je to potiskivanje. Ne, mi ne potiskujemo nita, mi ne stvaramo osmeh ili
bilo ta; samo menjamo unutranju polarnost.
Suprotnost je polarnost. Kada oseate mrnju, mislite o ljubavi. Kada oseate elju,
mislite o beeljnosti i tiini koja dolazi u njoj. Kakav god da je sluaj, unesite suprotno unutra
i posmatrajte ta se dogaa u vama. Jednom kada znate vetinu toga, postali ste majstor. Sada
imate klju: svakog trenutka ljutnja se moe promeniti u sauee, svakog trenutka ljutnja se
moe preobraziti u ljubav, svakog trenutka alost moe postati ekstaza. Patnja moe postati
blaenstvo, jer patnja ima istu energiju kao blaenstvo; energija nije razliita. Samo morate
znati kako da je usmerite.
Ne postoji potiskivanje, jer cela energija ljutnje postaje sauee - nita ne ostaje da se
potiskuje. Zapravo, vi ste je izrazili u saueu.
Postoje dva naina izraavanja. Na Zapadu je katarza sada postala vrlo vana.
Sukobljava grupe. Osnovna, prvobitna terapija veruje sasvim u katarzu. Moja vlastita
527
dinamika meditacija je metoda katarze, jer su ljudi izgubili klju do uzvienog. Zaboravili
ste, stoga vas moram nauiti katarzi.
Ljutnja postoji, ona se moe preobraziti u sauee, ali vi nemate ideju kako to da
uradite. To je umetnost koju treba nauiti; to je vetina. Morate to uraditi, i nauiti je kroz
njeno vrenje; ne postoji drugi nain. To je ba kao plivanje; morate plivati, i greiti, ponekad
se nai u opasnosti, ponekad ete se oseati izgubljeni, da se davite. Morate proi sve to, onda
dolazi vetina, onda znate ta je to. To je tako jednostavna stvar; plivanje.
Jeste li posmatrali? Nekoliko stvari moete nauiti i ne moete ih zaboraviti; plivanje
je jedna od tih stvari. Sve drugo moete nauiti i zaboraviti. Hiljadu i jednu stvar ste uili u
koli; sada ste ih gotovo sve zaboravili. Ako niste ili na reku za pedeset godina i iznenada ste
baeni u nju, plivaete opet kao i uvek - ni jednog jedinog momenta neete oklevati oko toga
ta da radite. Zato se to dogaa? Jer to je vetina. Ona se ne moe zaboraviti. To nije uenje;
to nije neka umetnost. A uenje, umetnost, mogu se zaboraviti, ali ne vetina. Vetina je neto
to ide tako duboko u bie i postaje deo vas. Vetina je sublimacija.
Patanjali nikada ne govori o katarzi; ja moram govoriti o tome zbog vas. Ali jednom
kada razumete, i ako moete sublimisati, onda nema potrebe za katarzom, jer katarza je na
neki nain rasipanje energije. Meutim, na nesreu, nita se sada ne moe uraditi. Vi ste
potiskivali toliko mnogo, vekovima, tako da to sublimisanje izgleda kao potiskivanje, stoga
izgleda da je samo katarza put. Prvo morate da to proivite ponovo - da postanete malo
besteinski, neoptereeni - onda moete biti podueni umetnosti sublimacije.
Sublimacija koristi energiju na vii nain, u tome se koristi ista energija sa razliitim
kvalitetom. Ali moete pokuati. Mnogi od vas prolazili su kroz dinamiku meditaciju za
dugo vreme. Moete pokuati; sledei put kada postoji ljutnja, ili postoji tuga, samo sednite
smireno i dopustite da se tuga kree prema srei - samo pomognite - gurnite malo to. Ne inite
previe i ne budite u urbi... jer tuga e se u poetku opirati da ide prema srei. Jer vekovima,
za mnogo ivota, ako niste dozvoljavali tugi da se kree tim putem, ona e se opirati. Kao
konj koga prisiljavate da ide novom stazom, na kojoj nikada nije bio, a on se opire.
Pokuavae da ide starim obrascem, starom stazom, starim kolosekom. Ubrzo biva nateran.
Zaveden. Kaite onda alosti: "Ne boj se, to je zaista siguran put; poi ovim putem. Moe
postati srea, a u tome nema nita loe i nita nije nemogue."
Samo je nagovorite, razgovarajte sa svojom tugom, i jednog dana iznenada ete nai
da se tuga premestila u novi kanal; ona je postala srea.
Tog dana se raa yogin, ne pre. Pre toga, jednostavno se pripremate.
Nuno je razmiljati o suprotnostima jer nepodesne misli, emocije i akcije, takve kao
nasilje, imaju za rezultat neznanje i silnu bedu, bilo da se one izvode, prouzrokuju, ili odobre
kroz pohlepu, ljutnju ili samoobmanu u slabom, srednjem ili jakom stepenu.
Sve to je negativno, opasno je za vas i za druge. Sve to je negativno ve kreira pakao
za vas i za druge; stvara bedu vama i drugima. ak i ako pomislite negativnu misao, ve je
postala realnost u svetu. Ne postaje realnost samo kada delujete; misao je realna kao svaka
akcija. Ako mislite da ubijete oveka, ve ste ga ubili. ovek moda ivi, ali vi ste obavili
svoj posao; ovek nee moi da ivi potpuno koliko je to mogue - kao to je bilo mogue.
Malo ste ga ubili. ovek je moda preiveo, ali ste vi postali ubica i vaa vlastita energija e
nositi taj kvalitet ubistva u vama.
Misao, emocija ili akcija - ne pravimo nikakvu razliku meu njima. Oni su isti. Oni su
ba kao seme, biljka i plod. Ako seme postoji, ve je plod na putu, on dolazi. Stoga kad god vi
uhvatite negativnu misao, odmah je sublimirajte, preobrazite je. Ona je opasna. Svaka misao
na kraju postaje akcija; svaka misao na kraju postaje stvar.
Jeste li ponekad posmatrali? Doete u novu sobu hotela da boravite, i iznenada osetite
promenu u sebi. Ili uete u novu kuu i postoji neobino oseanje, da vie niste sami. To se
dogaa prema odreenom zakonu. U hotelskoj sobi mnoge stvari nastavljaju da se dogaaju;
mnogi tipovi ljudi dolaze i odlaze. To postaje vrlo, vrlo, pretrpano mesto. Hotelska soba je
vrlo, vrlo pretrpano mesto - hiljade misli su bile isputene u toj sobi. Ona nije prazna, kao to
528
mislite da jeste, nije. Te misli vibriraju tamo. Kada uete unutra, iznenada, pod uticajem ste
tako mnogo misli.
Preselite se u novu kuu - ona je neobina, strana. Potrebno je gotovo tri sedmice,
dvadeset i jedan dan, da se smestite i osetite da je to vaa kua, jer za dvadeset jedan dan,
ubrzo, vae misli isteraju misli koje su ve bile tu i zaposele su kuu. Onda stvari postaju
lake, oseate se kod kue - kao da ste se vratili natrag svom vlastitom biu.
Ponekad, ako je ubica iveo u sobi i neprekidno mislio o ubistvu i planiranju ovoga i
onoga, ako tokom est minuta nakon to je napustio sobu, vi uete u sobu i ostanete tamo; on
moda nije izvrio ubistvo, ali ete ga moda vi izvriti - jer njegova misao je tako mona u
tom momentu. Tokom est minuta misao je tako snana, kao to je ikada mogla biti. Uskoro
ona nestaje. Ili, ali ako je ovek razmiljao o izvravanju samoubistva, neko drugi moe da ga
izvri. Vaa misao moe postati akcija za nekoga drugog.
Inae kad god mislite neto negativno, moete stvarati lou karmu za sebe i druge;
menjate prirodu realnosti. Isto se deava sa pozitivnom energijom, pozitivnim mislima: kad
god poaljete misao sauea u svet, to se prima. Stvarate bolji svet - samo razmiljanjem o
tome. A ako moete dostii stanje nemanja uma, moete stvoriti prostor oko sebe koji je
prazan. U tom praznom prostoru neko drugi moe postati Buda jednog dana. Otuda, tako
mnogo potovanja i asti je iskazano, i tako mnogo naklonosti nekim mestima u svetu - Meka,
Medina, ili Jerusalim, ili Girnar, Kailash. Hiljade ljudi su postali Bude iz tih mesta. Tamo su
ostavili vakuum, vrlo iv vakuum, i tako moan da nijedna misao ne moe ui u taj vakuum.
Ako moete nai pravo mesto na Kailashu i ako moete sesti na to mesto, iznenada ete biti
preobraeni - vi ste u vrtlogu nemanja uma. To e vas oistiti. Isto se deava s negativnim kao
to se dogaa sa pozitivnim.
Kad god oseate neto negativno, odmah promenite to u pozitivno - sublimirajte to. Ja
ne kaem da prisilite to - kaem dopustite to da postane suprotno; pomozite mu da krene u
suprotno. To nije teko! ovek samo treba da poznaje vetinu.
Poglavlje 10
NEMA ODGOVORA, NEMA PITANJA
10. jul 1975. pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Da li je to vrlo dobar znak kada ovek nema pitanja da postavi?
Ako se zaista to dogodi da vi nemate pitanja da postavite, to je ogroman fenomen. To
je jedno od najlepih stanja uma; jer kada nema pitanja, ta nepitajua svest je odgovor na sva
pitanja. Ne da vi dobijate odgovore, nego jednostavno pitanja se rastvaraju. Um postaje
oputen, jer svako pitanje je napetost, to je briga; to je izvesna uznemirenost.
Nemanje odgovora e razreiti pitanje. Pitajui um je problem, ne pitanje. Vae pitanje
moe biti odgovoreno, ali od odgovora va pitajui um e stvoriti vie od hiljadu i jednog
pitanja; vi ete svesti svaki odgovor na mnogo vie pitanja. To nikada ne pomae. To pomae
samo kada sva pitanja otpadnu, kada svest transcendira ispitivanje, kada razumete da nema
niega da se pita, nita da se odgovori.
ivot je misterija, ne problem - ne moete nita pitati o tome. Ako se zaista dogodi, to
je samadhi. Za to je sav moj napor. Treba da doete do take gde se pitanja ne javljaju. U toj
tiini, u toj totalnoj egzaltiranoj srei, u tom miru, vi ste preobraeni; sva uznemirenost, svaka
muka iezava.
Meutim, pitanje je da li je to realno, jer moda ne postavljate pitanja a pitanja
postoje; onda to nije od koristi. Bolje je onda pitati. Ako su pitanja u umu, a vi ih ne postavite,
onda se oseate neodluno, stidljivo, to nee pomoi. Bolje je pitati i zavriti s njima. Neete
pitajui dobiti odgovor - niko nije dobio odgovor - niko ga nikada nije imao - niko ga nikada
nee imati. Odgovor je nemogu jer ivot je misterija. On se ne moe objasniti. to ga vie
529
objanjavate, vie nalazite da ga je nemogue objasniti. Inae pitajui, ubrzo, postajete svesni
besplodnosti postavljanja pitanja.
Onda jednog dana, u suptilnom trenutku svesnosti, u izvesnom integrisanom momentu
svesti, transcendirate pitanja. Ba kao to zmija izae iz svoje stare koe - stara koa se
ostavlja, a zmija odlazi dalje - jednog dana vaa svesnost se kree a koa pitanja ostaje iza.
Iznenada ste novi i devianski - dostigli ste. Postali ste Buda. Svest Bude nije ona svest koja
ima sve odgovore; to je svest koja nema pitanja.
Drugo pitanje:
Govorilo se da u vremenima velikog stresa - drutvenog, ekonomskog, religijskog -
veliko dobro jeste mogue. Da li ta formulacija podrazumeva ili odraava ono ta smo mi u
Puni iskusili u vaem prisustvu?
Da, vreme kriza je vrlo dragoceno vreme. Kada je sve zasnovano i nema krize, stvari
su mrtve. Kada se nita ne menja i savren je stisak starog, gotovo je nemogue da promenite
sebe. Kada je sve u haosu, nita nije statino, nita nije sigurno, niko ne zna ta e se dogoditi
sledeeg momenta - u takvom haotinom vremenu - vi ste slobodni, moete se menjati.
Moete dospeti do unutarnje sri vaeg bia.
To je ba kao u zatvoru: kada je sve utvreno, odreeno, gotovo je nemogue da i
jedan zatvorenik izae napolje, da pobegne iz zatvora. Samo zamislite: ako bi dolo do
zemljotresa i sve je u neredu, niko ne zna gde su uvari i niko ne zna gde je straa; a sva
pravila su se izgubila, svako juri sam za sebe - u tom momentu ako je zatvorenik malo budan i
paljiv moe pobei vrlo lako; ako je glup, samo onda e propustiti priliku. Kada je drutvo u
meteu i sve je u krizi, haos prodire skroz - to je trenutak, ako elite, moete pobei iz
zatvora. To je tako lako, jer vas niko ne uva, niko nije iza vas. Ostavljeni ste sami. Stvari su
u takvom obliku da se svako brine o svom sopstvenom poslu - niko ne gleda u vas. To je pravi
trenutak. Ne propustite ga.
U periodima velike krize, mnogo prosvetljenja se dogaalo. Kada je drutvo utvreno
i gotovo je nemogue pobuniti se, otii izvan, ne slediti pravila, prosvetljenje postaje vrlo,
vrlo teko - jer je to sloboda, to je anarhija. U stvari to je udaljavanje od drutva i postajanje
individuom. Drutvo ne voli individue; ono voli robote koji izgledaju kao individua, ali to
nisu. Drutvo ne voli autentino bivanje, istinito postojanje. Ono voli maske, licemere,
dvolinjake, ali ne prave osobe, jer prava osoba je uvek nevolja. Ne moete je primorati na
stvari; ne moete je uiniti zarobljenikom, ne moete je podjarmiti. Ona e eleti da izgubi
svoj ivot, ali nee eleti da izgubi svoju slobodu. Sloboda joj je dragocenija nego sam ivot.
Sloboda je za nju od najvee vrednosti. Zbog toga smo u Indiji nazvali najveu vrednost
moksha, nirvana; ove rei oznaavaju slobodu - totalnu slobodu - apsolutnu slobodu.
Kad god je drutvo u meteu i svako je usmeren na svoj vlastiti posao - mora da tei
tome - pobegnite. U tom momentu su otvorena vrata zatvora - mnogo pukotina ima u
zidovima, straari nisu na dunosti... ovek moe lako da pobegne.
Ista situacija je bila u vreme Bude, pre dvadeset pet vekova. To uvek dolazi u
ciklusima; ciklusi se kompletiraju u dvadeset pet vekova. Ba kao to se ciklus zaokrui u
jednoj godini - opet se leto vraa natrag, postoji veliki ciklus od dvadeset pet vekova. Svaki
put posle dvadeset pet vekova, stari temelji se rue; drutvo ima sloj svog novog temelja.
itava graevina postaje bezvredna; mora da bude sruena. Onda su ekonomski, socijalni,
politiki, religijski - svi sistemi - poremeeni. Novo treba da se rodi; to je poroajni bol.
Postoje dve mogunosti. Jedna je mogunost da zaponete da uvrujete staru
propadajuu konstrukciju; moete postati drutveni sluga i moete poeti da inite stvari
stabilnijim. Onda ne postiete cilj, jer nita ne moe da se uradi; drutvo umire. Svako drutvo
ima ivotni opseg i svaka kultura ima ivotni vek. Kao to je dete roeno i mi znamo da e
postati mladi, postae starac, i umree - sedamdeset godina, osamdeset godina, najvie sto
godina - svako drutvo se raa, biva mlado, postaje staro, i mora da umre. Svaka civilizacija
koja je roena mora umreti. Ovi kritini momenti su momenti smrti prolosti, starog; momenti
raanja novog. Ne treba da brinete; ne treba da podupirete staru konstrukciju - ona e umreti.
530
Ako podupirete, moete biti smrvljeni ispod nje. To je jedna mogunost; da zaponete
podupirati konstrukciju. To nee delovati. Propustiete priliku.
Onda postoji druga mogunost: moete zapoeti drutvenu revoluciju da donesete
novo. Onda, takoe, propustiete priliku, jer novo e doi. Ne treba da ga donosite. Novo ve
dolazi - ne brinite o tome; ne postajte revolucionari. Novo e doi. Ako je staro otilo, niko ga
ne moe prisiliti da ostane, a ako je novo tu, i vreme je dospelo, i dete je sazrelo u materici,
dete e se roditi. Ne treba da pokuavate s nikakvim carskim rezom. Dete e se roditi, ne
brinite za to. Revolucija nastavlja da se deava sama od sebe; to je prirodna pojava. Nikakvi
revolucionari nisu potrebni. Ne treba da ubijete osobu; ona e sama umreti. Ako ponete raditi
za drutvenu revoluciju - postajete komunista, socijalista - vi neete postii cilj.
Ovo su dve alternative u kojima moete da ne postignete cilj. Ili moete koristiti ovo
vreme krize i biti preobraeni, iskoristiti ga za svoj individualni rast. Ne postoji nita kao
kritini momenat u istoriji: sve je napeto i sve jako, sve dolazi u momentu do vrhunca, odakle
e se toak okrenuti. Koristite ova vrata, ovu priliku, i budite preobraeni. Zbog toga moj
naglasak je na individualnoj revoluciji.
Tree pitanje:
Danas je, od samog roenja pa do smrti sve kontrolisano, voeno, diktirano,
upravljano, rukovano od politike. Ako se ispravno ne uredi i dok se politika ne uredi, svi
napori religije i nauke se mogu pokazati besplodnim, jer je dananji svet mesto haosa i
zabuna, bola i patnji, samo zbog prljave politike, zar ne?
Pitanje ima dva dela. oveanstvo nije prljavo zbog prljavih politiara; prljavi
politiari postoje zbog prljavog oveanstva. Treba dobro da razumete to. Ne bacajte
odgovornost na politiare. Oni jednostavno odraavaju vas; nita drugo. Ovo je apsurdno:
prvo ih vi birate, onda ih nazivate prljavim. A kada birate, birate najprljavije. Glasate za njih,
a onda ih nazivate prljavim. Kako oni dolaze? Odakle dolaze? Oni dolaze od vas. Oni su tu uz
vau podrku; oni e pasti ako ih ne podrite.
Ne nazivajte ih prljavim. Ovo je stari trik uma: uvek baca odgovornost na nekoga
drugog, a vi se oseate osloboeni krivice. Vi ste pravi krivac. Ako prljavi politiari postoje,
oni postoje zbog vaeg prljavog uma. Negde u vaem umu oni imaju svoje korenje; odatle su
oni hranjeni. Stoga samo promenom politiara nita se nee promeniti. Hiljadama godina ljudi
su menjali politiare, nita drugo, ali nita se ne dogaa - jer ovek nije promenio sebe. Vi
nastavljate da menjate politiare, ali ko e izabrati sledee? Opet ete vi izabrati sledee.
Kad god je politiar izvan vlasti on izgleda vrlo lepo, dobro, nevino, jer bez vlasti ne
moete biti prljavi - vama treba vlast. Tako kad god politiar nije na vlasti on izgleda ponizan,
tako iskren. Samo mu dajte vlast, odmah se preobraava, vie nije ista osoba - jer politika je
put moi. ovek koji ide prema vlasti, morao je biti ponizan da bi vas nagovorio, da bi vas
zaveo, da je on ponizan, sveti ovek. Jednom kada je na vlasti, on se ne brine za vas. On
zapravo nije ni ranije nikada brinuo; samo je igrao igru s vama. On vas je zavodio,
eksploatisao. Sada je postigao svoj cilj - zato bi brinuo o vama? Ko ste vi? On vas ne
prepoznaje. Sada je dugo eljena mo u njegovim rukama; on poinje da je koristi. Onda
poinjete da ga nazivate prljavim.
Vi ste menjali politiare stoleima - nita se nije promenilo. Bolje promenite sebe.
Vreme je - dovoljno je vremena sada - morate razumeti da nijedna drutvena revolucija nije
revolucija. Nijedna politika revolucija ne moe biti revolucija. Najvie vam moe dati
privremeno olakanje, ali to nije nita, nita od neke vrednosti. Dok se vi ne promenite, nita
se ne menja; ljudska individua mora da se promeni.
A sada drugi deo pitanja. Vi mislite da je danas, sada, upravo od roenja, pa do smrti,
sve kontrolisano od strane politiara - "voeno, diktirano, upravljano, vladano." Da li znate
neko vreme kada to nije bilo tako? Zato to nazivate "danas, sada?" Uvek je to tako; uvek je
ovek bio voen, kontrolisan. U stvari kontrola danas nije tako jaka; zbog toga se pitanje
javlja. U Raminim danima pitanje se ne bi javilo - kontrola je bila savrena. Idite dalje unatrag
i kontrola je tako savrena da ne moete ak ni postaviti pitanje. Sada moete postaviti
531
pitanje, jer kontrola je malo labava. Moete postaviti pitanje; barem se toliko slobode desilo u
svetu. to dalje idete unatrag, nai ete da su ljudi vie kontrolisani.
Nikada u prolosti nije bilo trenutka kao to je ovaj. Najbolji je od svih do sada. Do
sada, najbolji je ovo trenutak koji ivite, i to treba da bude tako. Prolost nije bila bolja od
sadanjosti - to ne moe biti. Sada barem u svetu postoji fasada slobode; barem vam je
dozvoljeno da govorite; barem vam je dozvoljeno da pitate. Ovo je jedan od najveih
psiholokih uvida koji treba razumeti.
Na primer, u Indiji su nedodirljivi, shudre, postojali hiljadama godina, ali nikada se u
prolosti nije postavilo pitanje o njihovom ropstvu. Zato? Kontrola je bila savrena. Kontrola
je bila savrena, uslovljavanje je bilo apsolutno, nisu mogli ak ni da oseaju da su
kontrolisani. Ko e osetiti to? Kako ete oseati ako je uslovljavanje totalno? Misliete da je
to jedini ivot koji postoji; nije bilo mogunosti da nikakav drugi ivot bude uporeen s tim.
Shudre su prihvatile da je to jedina mogunost. iveli su jedan od najrunijih ivota na zemlji,
ali nikada nisu bili svesni. Uslovljavanje je bilo savreno.
Ne moete nai vee uslovljavatelje od brahmina; a oni moraju biti najbolji jer su u
tom zanimanju najdue. Oni su bili u tom zanimanju najdue - niko ne zna vie trikova od
njih. Ceo svet treba da ui od brahmina kako da uslovljava. Oni su najstariji ispirai
mozgova. Oni su uslovili tako savreno te shudre, veliku masu ljudi, jednostavno da veruju da
je to usled njihovih prolih karmi; tako da se nije javljalo pitanje nikakve pobune - morali su
da pate. Ako pate tiho postoji mogunost u sledeem ivotu da se ne rode kao shudre; ako
stvaraju nevolje, u sledeem ivotu e se roditi kao shudre, ak i gore od toga. Oni ne samo da
su uslovili jedan ivot; uslovili su ceo lanac ivota. Shudrama nije bilo dozvoljeno da itaju,
jer kada ponete da itate, zapoinjete da pitate. Nije im bilo dozvoljeno da znaju nita o
Vedama, spisima, jer ako znaju iste tajne kao to ih tlaitelji znaju, onda bi bilo teko. Nije im
bilo dozvoljeno da imaju ma kavo razumevanje. iveli su kao ivotinje.
To ropstvo je bilo savreno; i tako je bilo svuda u svetu. Po prvi put je ovek dobio
malo slobode, malo dui lanac. Stoga ne govorite "danas," jer u tom danas postoji osuda
sadanjosti i precenjivanje prolosti; to nije ispravno. Sadanjost je uvek bolja. To mora biti
jer je izrasla iz prolosti; s vie iskustva, bogatija, budunost e biti bolja. Ali uslovljavanje
postoji; uvek je postojalo. Drutvo ivi na uslovljavanju; ono uslovljava svakoga. Metode se
moda razlikuju - u Kini oni uslovljavaju na drugaiji nain, u Rusiji na drugaiji nain, u
Indiji na razliit nain - ali uslovljavanje je isto.
ta mislite... ta su radili religiozni ljudi? Da li mislite da su samo politiari
uslovljavali ljude? Religija je bila najvea politika u svetu; ona je takoe uslovljavala ljude.
Kako ste vi hindu? ta znai biti hindu, hrianin ili musliman? To je uslovljavanje. Dete se
rodi; politika e moi da epa dete za vrat vrlo kasno, kada dete poe u kolu - samo onda.
Do tog vremena imae sedam godina. Sada naunici kau, da je do doba od sedam godina,
dete ve osamdeset posto uslovljeno. Dakle ko radi to uslovljavanje? Roditelji, svetenik,
hram, crkva. Od samog poetka oni tovare va um da ste vi hindu, da ste musliman, da ste
hrianin - ili, da ste komunista.
Svaka religija je zainteresovana za decu, da dopre do njih. Odmah, im mogu razumeti
rei, mora da se naue. Odmah - jer jednom kada propuste priliku da ih podue rano, postoji
opasnost; vae nesvesno treba potpuno da bude uslovljeno. A to e uticati na itav va ivot.
ta god da postanete, ta uslovljenost e uvek biti tu, bojei vae stanovite, va um. Ako ste
bili hindu, roeni hindu, onda studiranjem, intelektualnim razumevanjem, sastajanjem s
drugim ljudima, upoznajui druge religije, druge spise, moete postati malo svesni da nisu
samo hindu ispravni, da ima takoe drugih ispravnih ljudi - Kuran je takoe dobar, nije samo
Veda dobra - ali ako pogledate duboko dole u nesvesno, uvek ete nai hijerarhiju: Veda e
uvek biti na vrhu. Moete ceniti Hrista, ali Krina e biti na vrhu.
ak i ovek kao Bertrand Russell, koji je postao apsolutni agnostik u svom docnijem
ivotu, prestao je verovati u Boga ili u budui ivot - ak i on kae da zna dobro da Buda
izgleda najvea osoba ikada roena na svetu; intelektualno on to moe kazati, ali njegovo srce
nastavlja da kazuje: "Ne, kako Buda moe biti tako velik - vei nego Isus? Nije mogue."
Stoga on kae: "Najvie to mogu je da ih stavim na isti tron, ali ne mogu Budu postaviti vie.
532
A znam intelektualno da Buda izgleda vei fenomen od Isusa" - uslovljavanja iz detinjstva
nastavljaju vrsto da dre vae srce.
Religije su vas uslovljavale, politiari su vas uslovljavali; vi ste uslovljeni mehanizam.
Samo kroz meditaciju postoji mogunost da se ukloni uslovljenost uma. Samo meditant ide
izvan uslovljavanja. Zato? Jer svako uslovljavanje deluje kroz misli. Ako oseate da ste
hindu, ta je to? Gomila misli vam je data, kada niste bili svesni ta vam je dato. Gomila
misli, i vi ste hrianin, katolik, protestant. Samo se u meditaciji misli rastvaraju - sve misli.
Postajete bez misli. U tom stanju uma bez misli nema uslovljavanja; vie niste hindu, niti
hrianin, ni komunista, niti faista. Vie niste niko - jednostavno ste vi sami. Po prvi put svo
uslovljavanje je odbaeno. Vi ste van zatvora.
Samo meditacija moe da vas oslobodi uslovljenosti. Nikakva drutvena revolucija
nee pomoi, jer revolucionari e vas opet usloviti na svoj nain. Rusija je 1917. prola kroz
revoluciju. Pre toga, bila je jedna od najortodoksnijih hrianskih zemalja. Ruska crkva je bila
vie ortodoksna nego Vatikan - ali iznenada, Rusi su promenili sve. Crkve su zatvorene, one
su preobraene u kole, kancelarije komunistike partije, bolnice - religijska uenja su
zabranjena, i oni su zapoeli da uslovljavaju ljude u ime komunizma. Za deset godina svi su
bili ateisti. Samo za deset godina! Do 1927. sva religija je iezla iz Rusije; oni su uslovljeni
iznova.
Za mene je to isto: bilo da uslovite oveka kao katolika, hrianina, ili ga uslovite kao
komunistu, za mene nema razlike, jer svo pitanje je u uslovljavanju. Vi uslovljavate, ne dajete
mu slobodu - kakva je razlika da li ivite u hrianskom paklu ili hindu paklu, ili ivite u
hrianskom ropstvu ili hindu ropstvu? Kakva je razlika? Ne postoji razlika. Ako ivite u
hindu zatvoru, to je samo etiketa, nalepnica. Onda jednog dana doe revolucija; oni poderu
nalepnicu i stave novu: "Komunstiki zatvor". Onda ste sreni i uivate to ste se oslobodili
starog zatvora - a i dalje ste u istom zatvoru! Samo se rei menjaju. Prvo ste ueni da postoji
Bog, on je stvorio svet; sada ste ueni da nema Boga i niko nije stvorio svet; ali i jednoj i
drugoj stvari su vas uili.
Religija se ne moe nauiti. Sve to se moe nauiti bie politika. Stoga ja kaem da je
religija bila najvea politika u prolosti. Ne postoji mogunost nikakve drutvene revolucije,
jer sve revolucije e vas opet usloviti.
Postoji samo jedna mogunost: to je individualno cvetanje kroz nadilaenje uma.
Postignite nemanje misli, ili nerazmiljanje; onda vas niko ne moe usloviti, onda svako
uslovljavanje otpada. Tada ste po prvi put slobodni. Onda je itav prostor va, bez ikakvih
ogranienja, bez ikakvih zidova, u ivotu se kreete, ivite, volite, veselite se, uivate.
etvrto pitanje:
U kom trenutku katarza moe otpasti?
Ona otpada sama kada je zavrena. Ne treba vi da je odbacujete. Ubrzo ete osetiti da
u njoj nema energije. Uskoro ete osetiti da vrite katarzu, ali ona je prazan gest, energije
nema tamo - zapravo, pretvarate se da je radite; ona se ne deava. Kad god osetite da se ona
ne dogaa, a vi morate da je prisilite, ona je ve otpala. Samo treba da sluate svoje srce.
Kada ste ljuti, kako znate kada e ljutnja nestati? Kada ste seksualni, kako znate da je
seksualnost otila? Jer energija od misli vie nije tu. Misao moe ostati, ali energije vie
nema; to je jedna prazna stvar. Vi ste bili ljuti pre nekoliko minuta; sada je vae lice moda
jo malo ljuto, ali duboko dole znate da nema ljutnje, energija se premestila. U stvari, bili ste
ljuti na svoje dete; ne moete se smejati, inae dete e vas pogreno razumeti, stoga se
pretvarate da ste jo ljuti; ali biste sada eleli da se smejete, da uzmete dete, da ga ljubite,
volite. Ali se jo pretvarate. Inae cela svrha e biti izgubljena - vaa ljutnja - i dete e poeti
da se smeje, mislie da nije nita. Vi se pretvarate samo na licu, duboko dole energija se
pokrenula.
Isto e se dogoditi u katarzi. Vi vrite katarzu, to je jedna energetska pojava. Mnoge
emocije su potisnute - one se odmotavaju, izlaze gore, kljuaju. Onda ima mnogo energije. Vi
vritite - tu je energija. Posle vritanja oseate se olakano, kao da je teret nestao. Oseate se
533
bez teine, oseate se mnogo lake, smireni, usporeni. Ako nema potisnute emocije, onda
moete vriti pokrete ali posle pokreta osetiete umor, jer ste nepotrebno troili energiju. Nije
bilo potisnute emocije, nita nije izlazilo, nepotrebno ste skakali i vritali; osetiete umor.
Ako je katarza prava, vi ete se posle toga oseati podmlaeno; ako je katarza lana,
osetiete umor. Ako je katarza prava, osetiete se vrlo, vrlo ivahnim posle nje, mlai nego
ranije, kao da je nekoliko godina nestalo - imali ste trideset, sada ste dvadeset osam, ili
dvadeset pet. Teret je iezao - vi ste mlai, ivlji, sveiji. Ali ako samo vrite pokrete, vi ete
osetiti umor - imali ste trideset, sada se oseate da imate trideset pet.
Morate posmatrati. Niko drugi ne moe rei ta se dogaa u vama. Morate biti
posmatra. Neprekidno posmatrajui ta se deava. Ne nastavljajte da se pretvarate - jer
katarza nije cilj; ona je samo sredstvo. Jednog dana ona mora da otpadne. Ne nastavljajte da je
nosite. Ona je kao amac, trajekt; preete vodeni tok a onda zaboravite na njega; ne nosite ga
na svojoj glavi.
Buda je obino stalno kazivao priu da se jednom dogodilo da su pet budala prelazili
reku. Onda su oni razmiljali o tome toliko mnogo, jer im je amac jako mnogo pomogao.
Bila je kina sezona i reka je bila nabujala, gotovo je bilo nemogue prei je bez pomoi
amca, stoga su rekli: "Ovaj amac nam je koristio, kako onda moemo da ga ostavimo ovde?
Treba da pokaemo svoje potovanje i zahvalnost." Stoga su poneli amac na svojim glavama
na trnicu. Ljudi su pitali: "ta radite?" Oni su odgovorili: "Ovaj amac nam je pomogao tako
mnogo, kako sada moemo da ga ostavimo? Nosiemo ga celog ivota. ak ni tada
zahvalnost nee biti dovoljna. Ovaj amac je sauvao nae ivote."
Buda je obino govorio: "Ne budite glupi kao ovih pet budala." Religija je amac;
ivot je cilj. Religija je amac; ekstaza je cilj. itav Patanjali mora biti odbaen jednog dana,
jer je sve to metodologija. A kada je itav Patanjali odbaen, onda ete iznenada otkriti Lao
Ce-a skrivenog u pozadini - on je cilj. Cilj je da se bude. Cilj nije da se neto ini, cilj je da se
bude. Sve metode su da se neto uradi, one pomau da vas dovedu kui, ali kada uete u kuu
zaboravljate na kola koja su vas dovezla ili na magarca na kome ste doli, ili na amac. Sve
metode se odbacuju van; vi ste dospeli do kue.
Zapamtite, katarza moe da postane vaa opsesija. Moete nastaviti da je sprovodite, a
onda ona moe postati brazda, obrazac. Ne treba stvarati obrazac. Posmatrajte, kada je to
potrebno, nastavite da posmatrate. Ubrzo ete postati svesni - to je vrlo suptilna svesnost, jer
pojava je vrlo suptilna - poto sada ne postoji energija, vi vritite ali zaista vrisak ne dolazi,
skaete, ali morate uloiti napor. Onda dopustite tome da bude odbaeno; ne nosite amac.
U kom trenutku katarza moe biti baena? Ona pada sama od sebe. Jednostavno
ostajete budni i posmatrate. A kada ona eli da padne, ne prianjajte uz nju; pustite je da padne.
Peto pitanje:
Zato je ovek izgubio sposobnost sublimacije od Patanjalijevog vremena?
Zbog previe obuzdavanja. Mehanizam mora da se razume. Patanjalijevo vreme je
bilo vrlo primitivno, prirodno, praiskonsko. Ljudi su bili nevini kao deca. Sada je svako
civilizovan, obrazovan. Dete u vama je zgaeno, potpuno smodeno. Civilizacija je kao
monstrum: ona stalno lovi i ubija dete u vama. Sve to je prirodno bilo je izopaeno; sve to je
prirodno bilo je osueno.
Za to postoje razlozi. Na primer, svaka kultura, svako drutvo, moralo je da prolazi
kroz mnoge ratove. Ako seks nije uguen, onda armija ne moe biti stvorena. Vojnik mora da
ugui svoj seks; samo onda ista energija postaje borbena energija. Nijedna armija ne
dozvoljava svojim vojnicima da povedu svoje ene i devojke na front - izuzev Amerike.
Amerika e biti svuda pobeena, jer onda nema izgraene energije. Vojniku treba frustrirana
energija. Ako ima devojku ili enu sa sobom on je zadovoljan. Zato bi se borio?
Jeste li posmatrali? Kad god suzbijete seks, ima vie ljutnje. Idite i pogledajte svoje
monahe, svoje takozvane sadhue, uvek ete ih nai ljute. Sada je ljutnja njihov stil ivota zato
to su potiskivali seks. Ako potiskujete seks, onda energija treba da bude otputena nekuda.
Ako zatvorite jedna vrata, druga vrata se odmah otvaraju - a druga vrata e biti razvratna.
534
Prva su bila prirodna. Zatvorite druga vrata, onda se trea vrata otvaraju - trea e biti ak jo
razvratnija. Vremenom dok otvorite etvrta, biete u ludnici.
Dakle drutvo koristi seksualnu energiju; zbog toga su sva drutva protiv seksa. Ako je
svaiji seks zadovoljen, srean, lep, ko bi se brinuo za borbu? Ne moete poslati hipike u rat.
Oni su sreni, to je jedini razlog, ive svoj ivot tako prirodno, da ne samo da nee ii, oni e
demonstrirati sa plakatima "Ljubav, ne rat." Oni su u pravu. Ako se ljudima dozvoli da vole,
rat e ieznuti iz sveta.
Ovo je vrlo kompleksno. ak i religije kao ainizam, koje ue nenasilje, takoe ue
obuzdavanje seksa. To je apsurdno. Ako je seks obuzdan bie rata, bie nasilja, jer gde e
energija ii. Ako zaista ne elite rat u svetu, onda energiji treba dozvoliti da se kree na
prirodan nain. Ali nijedno drutvo to ne moe dozvoliti, jer rat je potreban; inae drugi e
skoiti na vas. Oni nee misliti da ste vi dobri ljudi tako da ne treba da vas uznemiravaju. Ako
Indija dozvoli totalnu seksualnu slobodu i postane hipi zemlja, Kina e doi. To nije mogue.
Ako Kina to dozvoli, postoji strah, Rusija e doi. Ako Rusija dozvoli to, Amerika tu eka.
Dakle, svako je opasnost prema nekome drugom, niko ne moe dopustiti ivotu da cveta na
prirodan nain. Da se bude prirodan postala je najtea stvar na svetu.
Onda, ako elite da uite dete, morate potisnuti seks jer oko trinaeste, etrnaeste, dete
postaje seksualno zrelo. Zrelost mu sada daje ulaznicu, sada moe da raa decu - ali treba
zavriti koled. Ako se oeni u etrnaestoj kako e onda postati doktor, ili inenjer? Ne, ono
mora da postane doktor, a da bi postalo doktor ono mora da eka. Do dvadeset etvrte,
dvadeset pete postae inenjer, doktor ili profesor; onda je dozvoljena enidba - jer ista
energija treba da se koristi za uenje. Ako dozvolite devojkama i deacima da ive u istim
konaitima, univerziteti e ieznuti; ne mogu postojati. Oni egzistiraju na suptilnom
mehanizmu potiskivanja. Seks treba da bude potisnut; samo onda je dostupna energija za
neto drugo. Onda devojke i deaci ulau svoju energiju u ispite. Oni to ne vole, ali ta da
rade? Energija je tu.
Zatim celo drutvo je protiv masturbacije, jer ako ne dozvolite deacima i devojkama
da ive zajedno, deaci e masturbirati, devojice e masturbirati. Naunici moraju biti protiv
toga, jer im istie energija. Energija mora da bude prisilom usmerena na univerzitet; oni
moraju postati inenjeri. Oni ne treba da uivaju u sebi. Tako sva drutva stvaraju krivicu oko
masturbacije. I sva drutva nastavljaju da hvale, da ako konzervirate seksualnu energiju vi
ete postati vrlo, vrlo veliki. Naravno, na neki nain, i postaete; u svetu ambicije. Ako niste
potiskivali seks, ne moete postati veliki politiki lider, jer koga je briga za to? To je takva
besmislica, da neko eli ii u Delhi ili Belu Kuu, u Vaington. Niko ne mari. ta vam to
treba? Vaa mala kua je Bela Kua. Vi ivite lepo i uivate, zato biste troili svoj ivot
putujui prema Delhiju ili Vaingtonu. Ne, onda ne moete postati veliki politiki lider.
Seksualna energija mora biti neiivljena; onda postajete veliki umetnik. Seksualna
energija mora biti neiivljena, onda postajete veliki naunik. Frojd kae da ljudi koji su vrlo,
vrlo obuzdali seksualnu energiju postaju naunici; jer pokuaj da se otkrije tajna jeste
seksualna radoznalost - mali deak pokuava da sazna kako gola devojica izgleda, radoznao
je. Svi deaci, svuda u svetu, igraju igru zvanu "doktor." Oni postaju doktori, a devojice
postaju pacijenti - male devojice, mali doktori, mali pacijenti - samo da bi saznali kako
devojice izgledaju ispod odee. Doktoru je naravno dozvoljeno; on moe proveriti telo. Ta
radoznalost je ista radoznalost kao naunikova radoznalost. Ako je seks potisnut, ubrzo,
naunik e pokuati da gurne svoj nos svuda - da ogoli prirodu, da sazna tajne, ta su tajne.
On eli ceo svet, itavu egzistenciju, da bude gola tako da moe saznati svaku tajnu, svako
skrovite i ugao. Ako je seks dozvoljen... Na primer, ima primitivnih drutava svuda u svetu;
nekoliko primitivnih drutava. Oni nisu stvorili nijednog velikog naunika. Oni to ne mogu. U
mestu Bastar u Indiji, bio sam u maloj zajednici vrlo primitivnih ljudi. Oni imaju malu kuu,
zajedniku kuu, u svakom gradu. Svakom deaku i devojici posle dvanaeste godine
dozvoljeno je da idu u zajedniku kuu i spavaju tamo; sve devojke spavaju tamo, svi deaci
spavaju tamo. Nema sputavanja njihove seksualnosti - oni uivaju. Postoji samo jedno
ogranienje, to je divno, da se nijedan deak ne kree s jednom devojicom vie od tri dana,
tako da on upozna sve devojke iz grada pa moe odluiti, i svaka devojka upoznaje svakog
535
deka u gradu. Tako mogu odluiti s kim e iveti itavog ivota. To izgleda vrlo lepo,
jednostavno, i vrlo humano. Svakom deku je dozvoljena puna sloboda, svakoj devojci je
dozvoljena puna sloboda - nema uzdranosti. Jednom kada se upoznaju svi deaci i sve
devojice iz zajednice, onda mogu odluiti. Jednom kada odlue, onda nema slobode.
Zapravo nije ni potrebna. Oni su takvi autentini ljubavnici kakve ne moete nai nigde u
svetu. Jednom kada se deak i devojka odlue da se oene, zaboravljaju potpuno na druge
deake i devojke. Nema svrhe, upoznali su sve i to je njihov izbor. Nali su svog partnera - i
gotovo! Nikada nisu neverni jedno drugom - nikada se nije dogodilo u njihovoj istoriji da je
mu naen kako vodi ljubav sa drugom enom, ili je zainteresovan za neku drugu enu, ili
enu tajno voli neko drugi. Ne, to se jednostavno ne dogaa. Ne treba da se dogaa.
Ali oni nisu stvorili velike naunike, velike pesnike, velike umetnike, ili velike
ratnike. Ne, oni nisu proizveli nijednog velikog oveka, nijedne vrste. Oni su proizveli obine,
jednostavne, prirodne ljude. Zapravo svaka vrsta veliine je vrsta nenormalnosti; a negde
seksualna energija mora da se iskoristi, jer to je jedina energija.
U Patanjalijevim danima ljudi su bili jednostavni, prirodni. Nije bilo potrebe za
katarzom, nita nije bilo potiskivano. Nije bilo potrebno ii kroz katarzu. Ali sada svako neto
potiskuje. Svako potiskuje na tako mnogo naina da su godine katarze potrebne; samo onda
opet postajete prirodni. Sakupili ste toliko mnogo smea u podsvesnom, ono mora da se izbaci
napolje. Ne moete se odmah kretati na stazi - prvo morate sebe rasteretiti.
Morate razumeti da drutvo ima svoje vlastite potrebe, svaka nacija ima svoje
sopstvene potrebe. One nisu nuno potrebe individua; to je problem. Potrebe individua su da
budu sreni, da budu blaeni - da se naslaujete u ivotu koji vam je dat. To je individualna
potreba, ali to nije drutvena potreba. Drutvo ne brine da li ste vi sreni ili nesreni; drutvo
eli da budete vie produktivni, drutvo eli da budete najvei ratnici tako da moete zatititi
zajednicu, drutvo eli da vi budete veliki naunik jer nauka je snaga. Drutvo ima svoje
sopstvene potrebe, a individua ima totalno razliite potrebe.
U savrenom drutvu nee biti drutva, samo individue. U savrenoj dravi nee biti
drave, nee biti vlade, samo pojedinci. Najee moe biti dozvoljen minimum vlade. Na
primer, potansku slubu treba da nadgleda centralna agencija ili eleznicu, to je sve. Vlada e
voditi eleznicu paziti na potanske slube, i tome sline stvari. Vlada treba da bude negativna
sila. Kada kaem "negativna snaga" mislim da pazi da se nijedna individua ne sukobljava s
nekom drugom individuom, i s bilo kojom drugom slobodom pojedinca u ivotu, to je sve.
Vlada ne treba da natura nikakva pozitivna pravila ni zakone ljudima. Toliko je dovoljno;
svakome je dozvoljeno da ivi svoj vlastiti ivot, da radi svoje vlastite stvari, a niko da se ne
mea. Ako se neko umea, onda nastupa vlada, inae ne. Ali to izgleda kao da je utopija. Re
"utopija" je vrlo lepa. Ona znai "ono to se nikada ne deava." Utopija oznaava nedoiju,
koja ne postoji, i ne izgleda da postoji; sama ta stvar izgleda da je nemogua.
Dakle, ja vas ne uim da elite neku utopiju. Sve to moe da se uradi, i sve to je
praktino, jeste da se postane budan i paljiv, tako da izaete iz nereda. I, molim vas, ne
brinete o drugima, jer niko ih ne moe izvesti iz njihovog nereda ako oni ne ele. Ako oni
uivaju, neka uivaju. Ako se oseaju sreni u svoj bedi, pustite ih neka budu bedni, to je
njihova sloboda. Ne pokuavajte da nametnete nikome nita - to je krenje zakona,
prekoraenje granice. To je po meni nasilje. Dopustite svakome njegovo vlastito bie ili
bivanje, i njegovu vlastitu slobodu; onda nee biti potrebe za katarzom. Inae, sada se svako
mea u ivot svakog drugog, niko ne eli da vas ostavi same.
Koriste se tako suptilne tehnike, dok niste vrlo, vrlo budni i paljivi neete moi da
znate koji je tip tehnika korien da vas uini robom. Religije kau da gde god da ste, Bog vas
posmatra. To znai da nigde nije mogue da budete sami, i da budete ono to sami jeste. Taj
Bog izgleda da je voajer. Gde god da ste - ak i u kupatilu - on vas tamo posmatra. ak ni
tamo ne moete pevuiti pesmu, ak i tamo ne moete se gledati u ogledalu, ak ni tamo ne
moete zaplesati sami sa sobom, ne. Bog posmatra. A "Bog" oznaava vrlo ozbiljnog, starog
oveka - bele kose, bele brade - uvek izduenog i ozbiljnog lica; on posmatra.
Sluao sam o kaluerici koja je imala obiaj da se kupa bez skidanja svoje odee.
Neko je pitao: "ta radite? U kupatilu moete skinuti svoju odeu." Ali je ona odgovorila:
536
"Bog gleda svuda, stoga kako mogu biti naga? To e biti uvredljivo." Meutim, ako Bog
gleda svuda, on mora da gleda i ispod odee. ta je onda poenta? Moete biti goli svuda, to
znai, Bog svuda posmatra; ne moete pobei. Zaboravite na njega.
Postoje suptilne tehnike. Drutvo je stvorilo savest u vama, stoga ta god da radite,
savest nastavlja da funkcionie u slubi drutva. A drutvo vas je uilo: "Ovo je unutranji
glas." To nije va unutranji glas. Ako ste roeni u muslimanskoj porodici onda moete imati
etiri ene, i vaa podsvest nikada se nee umeati - do etiri. Sa petom bie opasnosti. Sa
petom enom vaa podsvest e zapoeti da se komea, rei e: "To nije dobro." Ali ako ste
hindus ili hrianin, onda je samo jedna ena dozvoljena. Sa drugom enom javie se
problem. Vaa podsvest zapoinje da govori: "Ovo je loe, ovo nije dobro, ovo je nemoralno.
ta to radi? Treba da voli samo jednu enu - zauvek i zauvek."
ta je podsvest? Ima li musliman drugaiju podsvest, a hindus drugaiju?
U mom detinjstvu, u mojoj kui, paradajz nije bio dozvoljen, jer sam roen u ainskoj
porodici, a paradajz izgleda kao meso - samo izgleda slino! Nema u tome niega paradajz
je nevin i bezopasan, ali u mom detinjstvu nikada nisam jeo paradajz u mojoj porodici jer je to
bilo zabranjeno. Kada sam posetivi prijatelja kod njegove kue bio ponuen paradajzom,
povraao sam. itava podsvest se uzbudila: "Ne mogu verovati da ljudi jedu paradajz.
Paradajz je tako opasna stvar - izgleda kao meso; kako to moete jesti?"
Podsvest nije nita do lukavstvo drutva. Ona daje neke ideje vaem unutranjem umu,
i odatle one zapoinju da funkcioniu. One su kao Delgadove elektrode. Vrlo suptilne... gde
god odete u drutvo slede vas, skrivene iza vas. Ako inite neto protiv, podsvest probada,
titi.
Ovo nije pravi unutranji glas - jer pravi unutranji glas ne moe biti razliit za
hindusa i muslimana, aina i hrianina, ne. Pravi unutranji glas bie isti, jer pravi unutranji
glas nije proizveden od drutva. Pravi unutranji glas dolazi iz vae najdublje sri bia; ali da
bi se to otkrilo, ovek mora da proe kroz sve faze meditacije. Dok se sve misli ne rastvore,
ne moete uti svoj vlastiti glas. Drutvo je ispunilo va um toliko mnogo, da ta god da
ujete bie drutvo koje pokuava da manipulie vama iznutra. Spolja ono manipulie kroz
policajca i sudiju. Iznutra ono manipulie kroz Boga, podsvest, moralnost, pakao, nebo i
hiljadu i jednu stvar.
Otuda potreba za katarzom. Vi niste prirodni, i samo kroz katarzu moi ete da se
rasteretite od drutva, moi ete biti slobodni od drutva. Osloboeni drutva, postajete
dostupni prirodi; dostupni prirodi, vi postajete dostupni egzistenciji. A za mene, egzistencija
je Bog.
esto pitanje:
Zato istiete da ovek treba da skoi direktno na sedmi korak, to je dhyana, a onda
da zavri ostale korake kako bi bio totalan da ostvari samadhi?
Iz posebnog razloga. Ja insistiram prvo da se skoi u dhyana, u meditaciju, a onda da
se kompletiraju svi drugi koraci, jer ste izgubili ukus dhyane, meditacije, tako potpuno da dok
ne zadobijete ponovo ukus neete se upustiti u napor ispunjavanja drugih stvari.
U Patanjalijevo vreme meditacija je bila prihvaena injenica. Svako je meditirao.
Svako dete bi bilo poslato u gurukul, u umski manastir. Tamo je osnovno uenje bilo
meditacija; sve drugo je bilo drugostepeno. Kada bi navrio dvadeset petu godinu, ovek bi se
vratio u drutvo, ali bi nauio meditativnost. iveo bi na trnici, ali bi iveo meditativno. Od
pedesete godine je opet bio spreman da se vrati natrag u umu. A od sedamdesete, ne bi radio
nita sem meditacije.
Ako samo pogledate ceo opseg ivota, od sto godina: u prvih dvadeset pet godina, u
poetku, dat je okus meditacije - ovek zna aromu toga, miris toga. ovek zna lepotu toga,
blagoslov toga - i onda ulazi u svet. Sada ovek nikada nee biti deo sveta; zna da neto lepo
egzistira tamo u umi. ovek je upoznao osamljenost; sada bivajui zajedno u gomili, u svetu,
nikada nee biti kod kue. Okusio je... sada svi drugi ukusi nisu od ikakve vrednosti. Bie u
svetu po dunosti.
537
To je ono ta hindu spisi kau, da ovek mora da bude u svetu po dunosti. Vai
roditelji su vas rodili; morate ispuniti svoju dunost i izroditi druge, tako da se drutvo nastavi
i njegov lanac dalje tee - ne treba da zatvorite reku. Inae poziv nastavlja da dolazi. ovek
radi u duanu, ivi na pijaci, podie decu, eni se, hiljadu i jednu stvar radi, ali poziv nastavlja
da dolazi. U odreenim momentima, ujutru kada je pijaca tiha a svet jo spava - on ustaje...
uranja u onu meditaciju koja mu je bila dozvoljena da je upozna u svojih prvih dvadeset pet
godina. Nou, kada svako ode da spava, on sedi u svom krevetu ... poziv nastavlja da ga sledi
kao senka.
Od pedesete godine, mora da krene ponovo, jer deca sada imaju gotovo dvadeset pet
godina; ona dolaze iz ume. Sada e se ona brinuti za svet; sada je njegova dunost izvrena.
Ali u pedesetoj on, u stvari, ne odlazi u umu. Sanskritska re je vanprastha; on okree svoje
lice prema umi. Ne naputa kuu, jer za nekoliko godina e trebati deci koja se vraaju
natrag, da im prenese svoje sopstveno iskustvo iz ivota, da dopusti njima da se smeste. Inae
to bi bila vrlo nestabilna pojava - ona dolaze kui, a on odlazi, nee onda biti spoja sa svetom.
Oni su nauili neto o egzistenciji; sada treba od oca da naue neto o svetu.
Inae sada e otac biti drugorazredan; deca e postati primarne sile. Otac e se povui
natrag, majka e se povui natrag... snaja dolazi, sin dolazi. Sada oni postaju pravi domaini,
a otac i majka su tu, upravo ako im treba neki savet. Savet moe biti dat, ali sada su njihova
lica prema umi; oni se pripremaju.
Kada imaju sedamdeset pet, njihova deca e biti gotovo pedeset. Sada su otac i majka
spremni da se okrenu prema umi - oni odlaze, oni idu opet u umu.
Indijski ivot je poeo u umi, onda se zavrio u umi; zapoeo u usamljenosti, zavrio
se u usamljenosti; zapoeo sa meditacijom, zavrio se sa meditacijom. U stvari sedamdeset
pet godina za meditaciju, a samo dvadeset pet godina za svet; sveta ne moe biti previe...
unutranja struja se nastavlja. U stvari, itav ivot je bio meditativan - samo za dvadeset pet
godina neto ovek preuzima kao dunost, koju treba da obavi.
U tim danima nije bilo potrebno da vam se da ukus meditacije, ve ste je upoznali, ali
sada su stvari totalno drugaije. Vi ne znate ta je meditacija. Kada kaem "meditacija," re
samo zazvoni u vaim uima - a nema odgovora. Ako kaem "limun" pljuvaka poinje da
tee u vaim ustima, ali kada kaem "meditacija", nita ne odgovara. Kada kaem "Bog" usta
ostaju suva. Niste okusili; re je beznaajna.
Otuda, ja kaem prvo meditirajte. To je da uzmete samo malo ukusa, samo kratko
sagledate. Onda ete sami zapoeti; poeete onda da izvravate druge korake. Vama treba
uvid, letimino vienje, koje nije bilo potrebno ranije; otuda se direktno stavlja naglasak na
meditaciju. Jednom kada ste meditativni sve e slediti. Ne treba da govorim o tome; sami ete
poeti to da radite.
Kada ste meditativni eleete da sedite tiho i smireno; asana e uslediti. Kada ste
meditativni, doi ete do razumevanja da disanje ima ritam tiine; pranayama e uslediti.
Kada ste smireni, meditativni, uivajui u samoi, va karakter e se promeniti; neete se
meati u niiji ivot; biete nenasilni. Biete iskreni jer kad god niste istiniti vaa unutranja
ravnotea e se izgubiti. Bivajui neistiniti moete utedeti pet rupija, ali neistinitou ete
izgubiti toliko mnogo - unutra, novo bogatstvo ete sada morati da izgubite. Nikada nisam
video osobu koja je tako luda - da samo za pet rupija izgubi unutranje blago, koje je mnogo
vrednije, beskonano vrednije. Tako sledi yama. Kako postajete sve vie i vie tihi, ivot
postaje spontan; niyama, izvesna unutranja disciplina, dolazi automatski. Upravo samo malo
pomoi od vas, malo razumevanja, i stvari se dovode u red. Ali prva stvar je da se zna ta je
meditacija; sve drugo sledi.
Isus je rekao: "Traite prvo carstvo nebesko, onda e sve drugo uslediti." Isto vam i ja
kaem.
Pitanje sedmo:
Oigledno ja sam izmakao svim drugim Budama na koje sam naiao, ali sada znam,
dok sam u ovom telu, neu ga napustiti. Ali onda, skriveni strah ostaje, da ne ostavim telo, ili
vi odete pre nego to se netelesna komunikacija uspostavi.
538
Strah je prirodan, a put je dobar. Niega se ne treba bojati na njemu; taj strah e
pomoi. Svi strahovi nisu loi, a svaka neustraivost nije dobra. Ponekad je neustraivost
jednostavno ludost; a strah je ponekad mudrost. Ovaj strah ja nazivam mudrou, jer znate da
je ovo mogue. Propustili ste mnoge Bude u prolosti - vie mogunosti postoji da ete takoe
propustiti i mene, jer ste biti trenirani u proputanju. Strah je dobar. To e pomoi. Strah je
mudar; nee vam dozvoliti da se opustite i ostanete nesvesni - a to vam nee dozvoliti da
propustite ponovo.
Budite zahvalni strahu, i uvek zapamtite: strah nije uvek lo. Kada naiete na zmiju na
stazi, ta radite? Jednostavno odskoite. Da li se bojite? Jeste li kukavica? Neki idiot vam
moe rei da ste kukavica, ali ta vi mislite? ta bi Buda uradio? On bi skoio bre od vas, to
je sve. Zato to je on vie paljiv i budan, on e videti zmiju pre nego to je vi moete videti.
Vama e trebati malo vremena, jer ste tako duboko uspavani. Buda e skoiti bre, to je sve.
Inae da li se Buda boji zmije? Ne, pitanje nije da se bude uplaen ili ne. On je jednostavno
budan, i deluje iz budnosti. Ovaj strah je neka vrsta paljivosti. Ne nazivajte ga "skrivenim
strahom"; pre ga zovite "rastua budnost ili paljivost," jer nain na koji mislite stvar ini
mnogo drugaijom. Ako to zovete "strahom" ve ste ga osudili. Ako to nazivate "rastuom
svesnou," ve ste prihvatili to, priznali ste.
A ako ste budni i paljivi, ovoga puta neete propustiti. Propustili ste to u prolosti, jer
ste bili u dubokom spavanju, u hipnotisanom stanju. Vae oi su bile zatvorene. Propustili ste
to, jer niste mogli razumeti da je tu bio Buda. Jednom kada razumete da tu jeste Buda, kako
moete propustiti? Jednom kada znate da je ovo dijamant, ne moete ga baciti. Moda ste
bacili druge dijamante mislei da su oni samo obluci...
uo sam sufi priu. Dogodilo se da je fakir, siroti prosjak, prolazio pored obale malog
jezera. Spotakao se o vreu. Bilo je rano jutro. Sunce nije izalo, jo je bilo mrano. Otvorio
je vreu, osetio ta je unutra; samo kamenje. Sedei na obali reke, nemajui ta da radi, poeo
je da baca to kamenje u jezero. Ono je prskalo, stvaralo talase... on je uivao. Onda, ubrzo,
jutro je poelo da se primie, tama je iezla. Dok je dolo dovoljno svetlosti da se dobro vidi
ta je uradio, ostao je poslednji kamen. To je bio dijamant. Poeo je da plae. Sve su to bili
dijamanti. Ali sada ne moe da ga baci.
Vi ste moda odbacili itavu vreu dragulja i Buda. Ovoga puta ako vam mala budnost
doe i svetlost se uzdigne, kako ga moete odbaciti? To nije mogue.
Kraj pete knjige
539
Osho
JOGA: ALFA I OMEGA
Knjiga esta
Poglavlje 1
IVOT JE OGLEDALO
1. septembar 1975. (pre podne) u Buddha dvorani
II, 35: ahimsapratithayam tatsamnidhau vairatyagah.
Uspostavivi [duboko u svojoj dui vrlinu] uzdravanja od nasilja, iz okoline
[joginove] tada iezava neprijateljstvo.
II, 36: satyapratithayam kriyaphalarayatvam.
Uspostavivi istinoljubivost [duboko u svojoj dui - jogin tada postaje] uporite
[zakona pravedne retribucije] inova i [njihovih] posledica.
II, 37: asteyapratiihayam sarvaratnopasthanam.
Uspostavivi [duboko u svojoj dui vrlinu] ne-posezanja-za-tuim-dobrom,
sva blaga ovog sveta (sarvaratna) mu pripadaju.
II, 38: brahmacaryapratithayam viryalabhah.
vrsto uspostavivi kontrolu vlastite ulnosti (brahmacarya), muevna snaga
nadolazi.
II, 39: aparigrahasthairye janmakathamtasambodhah.
[Tek] kroz postojanost u odricanju-od-posedovanja [svega to nije
neophodno] javlja se svest o svemu to uslovljava proces ivota (janmakathamta].
Jednom se dogodilo da sam bio u planinama s nekoliko prijatelja. Otili smo da
vidimo mesto poznato kao taka odjeka; bilo je to lepo mesto, vrlo tiho, okrueno brdima.
Jedan od mojih prijatelja zapoeo je laje kao pas. Sva brda su odjeknula to - izgledalo je kao
da je celo mesto ispunjeno hiljadama pasa. Onda, je neko drugi zapoeo da peva budistiku
mantru:
"Sabbe sanghar anichcha. Sabbe dhamma anatta. Gate, gate, para gate, para
sangate. Bodhi swaha."
Brda su postala budisti; odjekivala su. Mantra znai: "Sve je promenljivo, nita nije
stalno; sve je bujica ili tok, nita nije supstancijalno. Sve je bez ega, bez bia. to ode, otilo
je, sve odlazi - svet, znanje, prosvetljenje takoe."
Rekao sam prijateljima, koji su bili sa mnom, da je ivot isto kao ova taka odjeka;
lajete na njega, on laje na vas; vi pevate lepu mantru, ivot postaje refleksija tog lepog
pevanja. ivot je ogledalo. Milioni i milioni su oko vas - svako lice je ogledalo; svaka stena je
ogledalo; svaki oblak je ogledalo. Svi uzajamni odnosi su ogledala. Na koji god nain da ste
povezani sa ivotom, on reflektuje vas. Ne ljutite se na ivot ako zapone da laje na vas. Mora
da ste poeli da ga vezujete u lance. Mora da ste uinili neto u poetku da prouzrokujete to.
Ne pokuavajte da promenite ivot; upravo promenite sebe, i ivot se menja.
Postoje dva gledita, jedno nazivam komunistikim koje kae: "Promeni ivot, samo
onda e biti srean;" drugo, koje ja zovem religijskim kae: "Promeni samog sebe, i ivot
540
neoekivano postaje lep." Nije potrebno menjati drutvo, svet. Ako se kreete u tom pravcu,
kreete se u lanom pravcu, koji vas nee odvesti nigde. Na prvom mestu, ne moete to
promeniti - to je tako ogromno. To jednostavno nije mogue. To je tako kompleksno, vi ste
ovde samo na asak, a ivot je tako drevan i trajae zauvek. Vi ste samo gost; jedno
prenoite i odlazite; odlazite, odlazite zauvek. Kako zamiljate da ga promenite?
ista je glupost koja kae da se ivot moe promeniti, ali u tome ima mnogo
privlanosti. Komunistiko gledite ima u sebi veliku privlanost. Ne zato to je istinito -
privlanost dolazi iz nekog drugog izvora: ne ini vas odgovornim, zato je privlano. Sve
drugo je odgovorno izuzev vas; vi ste rtva. "itav ivot je odgovoran. Promenite ivot" - to
je obinom umu privlano, jer nijedan um ne eli da osea odgovornost.
Kad god ste u bedi, volite da prebacite odgovornost na nekoga. Svako e to uraditi,
svako opravdanje e delovati, i onda ste vi rastereeni. Sada znate da ste jadni zbog ovog
oveka ili one ene, ovog tipa drutva, ove vlade, ove ekonomije - zbog neega - ili, na kraju,
Bog je odgovoran ili vera. Sve su ovo komunistika gledita. Onog trenutka kada prebacite
odgovornost na druge, postali ste komunista; vie niste religiozni.
ak i ako ste prebacili odgovornost na Boga, vi ste postali komunista. Pokuajte da me
razumete, zato to komunisti ne veruju u Boga, ali itavo gledite prebacivanja odgovornosti
na nekoga drugog jeste komunistiko - onda Bog mora da se promeni.
To je ono to ljudi pokuavaju da rade u hramovima: idu i mole se da promene Boga.
Svi ti ljudi su komunisti. Moda su skriveni u religijskim odorama; oni su komunisti. Kako se
molite? Vi govorite Bogu: "Radi ovo, nemoj raditi ono; moja ena je bolesna, uini je
zdravom." Vi kazujete celini: "Ti si odgovorna." alite se; duboko dole vaa molitva je alba.
Moda govorite vrlo utivo, ali vaa utivost je lana. Moe izgledati kao da ga darujete
maslacem
145
, ali dole u dubini vi kazujete: "Ti si odgovoran - uradi neto."
Ovo dranje moe biti komunistiki stav; pod tim ja podrazumevam odnos da "ja
nisam odgovoran; ja sam rtva. Celina ivota je odgovorna." Religijski stav kae: "ivot
jednostavno reflektuje."
ivot nije inilac; on je ogledalo. On vama nita ne ini, jer se isti ivot ponaa sa
Budom na drugaiji nain. ivot je isti; on se ponaa s vama na razliit nain. Ogledalo je
isto, ali kada vi doete ispred ogledala ono reflektuje vae lice. A ako vae lice nije lice Bude,
ta ogledalo moe da uradi? Kada Buda doe ispred ogledala, ono reflektuje budinstvo
146
.
Kada vam ovo kaem, kaem vam zato to sam to tako iskusio. Jednom kada se vae
lice promeni, ogledalo se menja; jer ogledalo nema fiksno gledite. Ogledalo je upravo samo
odjekivanje, reflektovanje. Ono ne kazuje nita. Ono jednostavno pokazuje - ono pokazuje
vas. Ako je ivot jadan mora da ste sami sebe okovali. Ako je svako protiv vas, mora da ste
sami sebe okovali. Svako osea neprijateljstvo, mora da ste sami sebe okovali.
Promenite uzrok; a vi ste uzrok. Religija vas ini odgovornim - na taj nain vas ona
ini slobodnim, jer onda je vaa sloboda da izaberete. Da budete jadni, ili da budete sreni, to
zavisi od vas. Niko drugi nema nita da radi s tim. Svet e ostati isti; moete zapoeti da
pleete, i itav svet plee s vama.
Oni kau kada plaete da plaete sami, kada se smejete ceo svet se smeje s vama. Ne,
to takoe nije istina. Kada plaete ceo svet to reflektuje; kada se smejete tada takoe ceo svet
to reflektuje. Kada plaete ceo svet se osea kao da plae. Kada ste tuni, pogledajte u mesec
- mesec izgleda tuno; pogledajte zvezde - izgledaju kao veliki pesimisti; pogledajte reku - ne
izgleda da tee, sumorna je i mrana. Kada ste sreni onda pogledajte isti mesec - on se smei;
iste zvezde - pleu; ista reka - tee s pesmom; sva sumornost je iezla.
Nema pakla i nema raja. Kada imate raj u sebi, ovaj svet... a to je jedini svet koji
postoji! Zapamtite, ne postoji drugi. Kada ste ispunjeni rajem unutra, svet to reflektuje. Kada
ste ispunjeni paklom, svet ne moe pomoi, on reflektuje to. Ako oseate da ste sami
odgovorni, poeli ste da se kreete u religijskom pravcu. Religija veruje u individualnu
revoluciju. Nema druge - sve druge su lane, lane revolucije. Izgledaju kao da menjaju; ne
menjaju nita. One stvaraju mnogo buke oko promena - a nita se ne menja. Nije mogue
145
U brahmanskim obredima na oltar se izmeu ostalog daruje i maslac.
146
Prosvetljenje.
541
promeniti ita dok se vi ne promenite.
Ove sutre govore o toj odgovornosti; o individualnoj odgovornosti. U poetku ete se
oseati malo optereeni; kao, "ja sam odgovoran," a ne moete prebaciti teret ni na koga
drugog. Ali znajte dobro, ako ste odgovorni, onda postoji nada; neto moete uraditi. Ako su
drugi odgovorni, onda nema nade, jer ta moete uraditi? Moda meditirate, ali drugi stvaraju
nevolju; a vi ete patiti. Moete postati Buda, ali ceo svet ostaje pakao. Vi ete patiti. U
poetku se svaka sloboda osea kao teret - zbog toga se ljudi boje slobode.
Erih From je napisao divnu knjigu, Bekstvo od slobode. Volim taj naslov. Zato se
ljudi toliko mnogo plae slobode? Ljudi treba da misle na drugi nain; oni ne treba da se plae
slobode. Nasuprot tome, mislimo da svako eli slobodu, ali ovo je takoe moje zapaanje:
duboko dole niko ne eli slobodu - jer sloboda je velika odgovornost. Onda ste samo vi
odgovorni. Onda ne moete prebaciti odgovornost na lea nekog drugog. Onda nemate
nikakvu utehu - ako patite, patite u ime svojih vlastitih uzroka, radi sebe samog; vi ste to
prouzrokovali.
Ali kroz taj teret se otvaraju nova vrata: moete da ga odbacite. Ako sam ja
prouzrokovao svoju bedu, mogu prestati da je prouzrokujem. Ja vozim bicikl; oseam se
jadno na njemu i umoran sam, nastavljam da kazujem "stani", a produavam da ga vozim...
Na meni je da stanem, i bicikl se zaustavlja. Niko drugi ga ne vozi.
Ovo je najdublje znaenje teorije karme: da ste vi odgovorni. Jednom kada to dobro
razumete, da "sam ja odgovoran" ve je pola posla obavljeno. Zapravo onog trenutka kada
shvatite: "ja sam odgovoran za sve to sam patio ili uivao", postali ste slobodni, slobodni od
drutva, slobodni od sveta. Sada moete odabrati svoj sopstveni svet da u njemu ivite. To je
jedini svet! Zapamtite! Inae moete to odabrati sada. Vi pleete, a celina plee u vama.
Ove sutre su vrlo znaajne.
Kada je jogin vrsto utvren u nenasilju, oni koji su u njegovom prisustvu odbacuju
neprijateljstvo.
Mnoge stvari su ovde sadrane. Prvo, u Indiji mi nikada ne koristimo re "ljubav."
Uvek koristimo re "nenasilje" - "ahimsa" pratishthyam. Isus koristi "ljubav;" Mahavira,
Patanjali i Buda nikada ne koriste "ljubav" - oni koriste "nenasilje". Zato? "Ljubav" izgleda
da je bolja re, vie pozitivna, vie poetina. "Nenasilje" izgleda kao runa re, negativna. Ali
ima neega u tome. Kada vi kaete "ljubav," vi ste se pokrenuli u suptilnoj agresiji. Kada
kaem "ja vas volim," pokrenuo sam se iz mog centra prema vama. Agresija je lepa, ali je
agresija. Patanjali kae "nenasilje". To je negativno stanje, pasivno stanje; ja samo kaem:
"neu vas povrediti," to je sve.
Ljubav kae: "uiniu vas srenim" - to je nemogue. Ko moe ikoga uiniti
srenim? Ljubav obeava. Sva obeanja su lana. Kako moete uiniti ikoga srenim? Ako je
svako odgovoran za svoje sopstveno bie, kako je mogue ak i pomisliti da moete uiniti da
neko bude srean? Kada kaem, "ja te volim," ja dajem tako mnogo obeanja, pokazujem tako
mnogo lepih vrtova... Ja vas pozivam prema snovima. Ne, Patanjali nee koristiti tu re, jer
dole u dubini ja kaem: "uiniu vas srenim, doite kod mene; spreman sam da vas uinim
srenim" - to nije mogue. Niko ne moe nikoga uiniti srenim. Najvie to mogu rei je da
vas neu povrediti. To je do mene, da ne povredim, ali kako mogu rei da u vas uiniti
srenim?
Zbog toga svaka ljubav vodi do frustracije. Ljubavnici obeavaju jedno drugom -
svesno, nesvesno - divne rue, raj; i svako od njih razmilja o obeanju - a onda se to nikada
ne ispunjava. Niko vas ne moe uiniti srenim - sem vas samih. Ako se zaljubite; mukarac
misli da e mu ena dati lep ivot, jedan oaravajui, magini svet; a ena takoe misli da e
je mukarac odvesti do venog raja. Niko ne moe voditi nikoga. Zbog toga se ljubavnici
oseaju frustrirano; obeanje je bilo lano. Oni nisu obmanjivali jedno drugo, oni su obmanuli
sebe. Nisu promiljeno obmanjivali jedno drugo, oni nisu znali. Nisu bili svesni ta govore.
Mahavira, Buda i Patanjali koriste jednu runu re: nenasilje, ahimsa. Ne izgleda
dobro, jednostavno je negativna - ona kae "nenasilje," to je sve. "Ja te neu povrediti" -
toliko se moe ispuniti. ak i onda ne postoji apsolutna garancija da se neete oseati
542
povreeno. "Ja vas neu povrediti", to je sve; onda takoe nije apsolutno sigurno da se vi nee
osetiti povreenim. Jo uvek se moete oseati povreeni, jer vi stvarate svoje vlastite rane, vi
stvarate svoju vlastitu bedu. "Ja neu biti deo toga", to je sve to Patanjali moe rei - "Ja
neu uestvovati u tome," to je sve to Patanjali moe rei - "Neu uestvovati u tome. Neu
vas povrediti."
"Kada je jogin vrsto utvren..." u stanju nenasilja onda on nee povrediti nikoga, "....
oni koji su u njegovom prisustvu odbacuju neprijateljstvo." U prisustvu takvog oveka, koji ni
na koji nain ne misli, ne sanja svesno i nesvesno, i nema elju da povredi nikoga, deava se
odustajanje od neprijateljstva. Ali pre nego to zakljuite to, mnogo vie problema se javlja.
Isus je bio razapet; neprijateljstvo prema njemu nije prestalo. Zbog toga, ako pitate
aine, oni nee rei da je on bio prosvetljen, jer ljudi ga ne bi mogli razapeti. Inae isto se
dogodilo Mahaviru. Posle prosvetljenja on je bio kamenovan. Budi se isto dogodilo - ne
raspinjanje, nego gaanje kamenjem, vreanje. Ljudi su pokuali da ga ubiju. Onda kako da
se to razume? aini i budisti imaju objanjenja. Ako je u pitanju Isus, oni e rei da on nje
prosvetljen - jednostavno objanjenje, i gotovo - ali ako je u pitanju Mahavira oni kau da on
namiruje svoje raune iz svojih prolih ivota. I jedni i drugi nisu u pravu, jer kada je neko
prosvetljen, on je namirio svoje raune. Okonao je sve karme; sada tu nema niega.
Jo uvek su postojali uzroci: Isus je raspet; Sokrat je otrovan, Al-hilad Mansur je
ubijen, vrlo brutalno ubijen; Mahavira je kamenovan mnogo puta, vrean, izbaen iz sela.
Ubistvo Bude je mnogo puta pokuano. Kako onda objasniti Patanjalijevu sutru? Ako je
sutra istinita, onda ove stvari ne bi trebalo da se dese. Ako se ove stvari deavaju, postoje
samo dve mogunosti: ili sve ove osobe - Al-hillad Mansur, Isus, Mahavira, Buda - nisu
prosvetljene, nisu zaista utvrene u nenasilju, ili postoje neki izuzeci od pravila.
Ima nekoliko objanjenja. Zapravo, kad god je ovek utvren u nenasilju, ivot -
izuzev ljudskih bia - postaje apsolutno nenasilan prema njemu. ovek je razvratno bie.
Ogledalo nije isto. ivot... drvee je nenasilno prema Budi, ivotinje su nenasilne.
Dogodilo se da je jedan od Budinih roaka - od brae, koji se nepotrebno veoma
nadmetao s njim, jer Buda se nije ni sa kom takmiio - razmiljao: "Buda je postao tako velik
ovek, a ja sam ostao u pozadini. Ja nisam niko." Pokuao je na svaki nain da sakupi
sledbenike i objavi sebe, da je on Buda, ali niko ga nije sluao. Naravno okupilo se nekoliko
budala. Onda je on postao vrlo neprijateljski raspoloen prema Budi; pokuao je da ga ubije.
Reeno je da je Buda meditirao ispod drveta pored breuljka, a Devaduta, Budin
roak, je gurnuo veliku stenu s breuljka. Postojala je mogunost da Buda bude zdrobljen, ali
je nekako stena promenila svoju putanju. Buda je ostao netaknut. Neko je pitao: "ta se
dogodilo?" Buda je odgovorio: "Stena osea vie nego moj brat Devaduta. Ona je promenila
putanju."
Devaduta je pustio na Budu poludelog slona. Slon je bio lud, jurio je okolo
147
.
Sledbenici su pobegli, potpuno su ga zaboravili, a Buda je ostao smireno sedei ispod drveta.
Slon mu se pribliio... neto se dogodilo - poklonio se ispred Budihih stopala. Ljudi su pitali:
"ta se dogodilo?" On je rekao: "Lud je slon, ali nije lud kao Devaduta. ak je u ovom ludom
slonu ostalo malo razuma."
Jedan od najveih psihologa koji radi duboka istraivanja ljudskog mozga je Delgado.
On je pokuao eksperiment sa elektrodama. Neto slino tome mora da se dogodilo kada se
slon zaustavio i poklonio. Delgado je postavio elektrode u mozgu bika. Njima se moglo
rukovati na daljinu uz pomo radija, beino. Onda je on pritisnuo dugme; hiljade ljudi se
okupilo da to vidi. Pritiskom na dugme nainio je pritisak u centru mozga, odakle je javlja
ljutnja; bik je postao ljut i lud. Obuzeo ga je bes i jurnuo je prema Delgadu. Ljudi su prestali
da diu, jer je to bila sigurna smrt. Samo za stopu udaljen, Delgado je pritisnuo dugme, i
odjednom se neto desilo unutra i bik se zaustavio - ba na udaljenosti od jedne stope; smrt je
bila udaljena za stopu.
Delgado je to uradio sa elektronskim instrumentima, ali stvar je ista; Buda nije uradio
147
Slonovima mujacima se deava ludilo u vreme parenja, kada im lezde iza uiju lue ogromne koliine
hormona. Ta se pojava zove mast. Tada slonovi pomahnitaju i rue sve pred sobom, esto i ubijaju ljude. Dreseri
ih u to vreme dre vezane.
543
nita, ali se to dogodilo - ozbiljnim nenasiljem, neto se aktiviralo u mozgu slona. Vie nije
bio lud; shvatio je. Osetio je; poklonio se.
oveanstvo vie nije pravo ogledalo. oveanstvo nije isto kao odjekujua brda.
oveanstvo je izopaeno, tako da je to mogue. Ne nalazim nikakvo objanjenje u prolim
ivotima. Ne nalazim nikakvo objanjenje u poricanju da je Isus bio prosvetljen ovek, ne.
Objanjenje je ovo: da se ivot moe reflektovati samo kada je osetljiv, svestan. Ljudi su
postali tako mrtvi. Vi ne oseate. ak ni vi, ako se susretnete s Budom - ne oseate mnogo.
Kaete da je on samo ovek, kao svaki drugi. Naravno kosti su iste i koa je ista, telo je isto -
granica je ista - ali ko je unutar te granice, taj plamen?
Meutim, moete osetiti to samo ako ste to osetili u sebi. Inae kako to moete osetiti?
Moete prepoznati Budu samo kada ste prepoznali odreene kvalitete budinstva u sebi; odatle
postoji veza. Ako niste realizovali nikakvo budistvo u sebi, neku boanstvenost u sebi,
nemogue je da prepoznate Budu, da prepoznate njegovo nenasilje, da prepoznate da je on
transcendirao; on vie nije deo vae ludosti.
Zbog toga je Mahavira kamenovan; od strane ljudskih bia koja su postala potpuno
izopaena. Prirodan zakon nije funkcionisao kod njih; inae zakon je apsolutno savren. Ako
ste smireni i priete Budi, odjednom ete osetiti da se velika promena deava u vama. Ne
moete osetiti neprijateljstvo. Zbog toga postoji strah od pribliavanja Budi. Moete osetiti
neprijateljstvo kada ste daleko od njega. Ako se sretnete s njim licem u lice to postaje teko,
sve tee i tee. Ako ste u njegovom prisustvu, ak i ako ste ludi, postoji mogunost da
njegovo prisustvo deluje kao magnetska sila; mogunost postoji da ak u svoj svojoj ludosti
moete biti promenjeni i preobraeni. Zbog toga su ljudi uvek izbegavali Bude - Mahavira,
Patanjalija, Lao Cea. Oni im ne prilaze. Skupljaju stvari okolo njih na trnici i poinju da
veruju u glasine, ali nee pristupiti blizu. Nee prii da vide ta se dogaa.
A vremenom dok dou, oni sakupe tako mnogo smea, tako mnogo besmislica oko
sebe, da su ve mrtvi. Imaju toliko mnogo fiksiranih stanovita da njihovo ogledalo vie ne
funkcionie. Njihovo ogledalo je prekriveno prainom. Naravno ogledalo ogleda, ali ako je
prekriveno s prainom onda ga gledate a vae lice se ne odraava.
ivotinje, drvee, ptice, ak i one su razumele. Pria se da kada je Buda postao
prosvetljen, cvee je cvetalo izvan sezone. A to se nije dogodilo samo s Budom; to se
dogodilo mnogo puta. To nije mit. Drvee je postalo tako sreno... Zbog toga su budisti uvali
drvo, bodhi drvo, ispod koga je Buda postao prosvetljen. Ono zrai neim - ono je bilo svedok
jednom od najveih dogaaja na svetu. Ono je jedini preostali svedok. Ono zrai pravom
istorijom, onim to se dogodilo one noi kada je Buda postigao prosvetljenje.
Sada naunici kau da je bodhi drvo najinteligentnije na svetu. Ima neke hemikalije
koje su apsolutno potrebne za inteligenciju, bez kojih um ne moe biti inteligentan. Ima tu
drugog drvea, ali nita nije nalik bodhi drvetu, bo drvetu. Ima najveu koliinu tih hemikalija
koje ine um inteligentnim. Moda je ono najinteligentnije drvo na svetu. Ono je bilo svedok
procvata Bude u drugoj dimenziji. Ono je upoznalo trenutke jedne od najviih taaka cele
egzistencije.
Meutim, ovekovo ogledalo je prekriveno prainom - prainom verovanja, ideologija.
Ba pre nekoliko dana, jedna porodica je preuzela sannyas. Mali deak iz porodice
takoe. Ja sam mu dao jedno od vrlo lepih imena, Svami Krina Bharti, ali je on rekao: "Ne,
ovo ime pristaje devojici." Krina: porodica je ainska; oni nemaju oseanja prema Krini.
Ime izgleda da pristaje devojici. Svim ainima ime Krina izgleda da pristaje devojici -
nain kako se on oblai, plee, lice, duga kosa. Dobro je da se rodio u drevnim danima. Da je
roen danas, vlada bi mu isekla kosu. "Ime pristaje devojici. Dajte mi neto drugo, neko
drugo ime."
Ako bi ain susreo Krinu, on ne bi to shvatio. Ako bi hindus doao da vidi Mahavira,
ne bi ga prepoznao. Verovanja su praina koja se sakupila okolo - ne moete pravilno videti;
vaa vizija je izgubljena. Ako ste musliman ne moete itati Gitu. Ako ste hindus, ne moete
itati Kuran - nemogue - jer va hinduizam e uvek dolaziti unutra izmeu. ak i Gandi, koji
je obino govorio da su sve religije iste, birao je pasuse iz Kurana koji su potpuni prevodi -
izgledaju kao prevodi - Gite; druge pasuse je izostavljao. On je itao Gitu i Kuran i birao one
544
pasuse koji pristaju uz njegovu ideologiju; a onda je govorio da je sve u redu. Ali pravi pasusi
koji idu protiv Gite, koji ine Kuran Kuranom - oni su izostavljeni.
Um sa verovanjima, idejama, konceptima, sistemima, filozofijama jeste paralisan um -
nije vie slobodan da se kree, previe je okovan, previe sputan, rob. A da biste gledali u
Budu vama treba sloboda - um koji se kree apsolutno u slobodi, bez sputanosti, bez
predrasuda, bez verovanja oko sebe.
Sutra je savrena: Kada je jogin vrsto utvren u nenasilju, oni koji su u njegovom
prisustvu odbacuju neprijateljstvo. Iznenada, ljubav se javlja... bez vidljivog uzroka. Smo
njegovo prisustvo deluje, sam nain na koji on jeste - vi se kreete pod njegovim poljem
energije, vie niste isti. Zbog toga su pred takvim ljudima mase uvek oseale da su nekako
hipnotisane. Niko vas ne hipnotie, ali hipnoza se deava. Sam kvalitet njihovog postojanja je
umirujui. Sam kvalitet njihovog postojanja vas smiruje; va unutranji govor se zaustavlja u
njihovom prisustvu. Vi ne oseate sebe; oseate se nekako promenjeni. Kada se vratite kui,
opet ste isti, stari ovek. Onda pogledate unatrag retrospektivno i oseate da ste bili
hipnotisani, ili ta? Niko ne hipnotie, ali je to uvek tako bilo - da Buda hipnotie, da Isus
hipnotie. Niko vas ne hipnotie, ali samo njihovo bie je tako umirujue da se oseate
pospano. Niste dobro spavali; njihovo bie vas oputa.
Pod njihovim poljem energije neto to je bilo skriveno izlazi gore, a neto to je bilo
gore ide dole. Vi vie niste isti; sama vaa struktura se menja. Ako moete razumeti proces,
onda moete razumeti re koju su hindusi koristili; re je satsang; upravo da se bude u
prisustvu prosvetljenih. Nita drugo nije potrebno. Zapad je gotovo nesposoban da razume to,
da je smo prisustvo dovoljno. Satsang znai da se bude u prisustvu oveka koji je dostigao
istinu - da se bude s njim, da se bude u polju njegove energije, da se hrani njegovom
energijom.
U poslednjoj noi, kada je Isus odlazio od svojih prijatelja, lomio je hleb, dao ga
svojim sledbenicima i rekao: "Jedite to; ovo sam ja." To je mogue. Kada ovek kao Isus
uzme hleb u svoje ruke, hleb vie nije isti; on je postao svet. A kada Isus kae: "Ovo sam ja"
on to misli bukvalno. Biti u prisustvu majstora znai jesti njega, bukvalno. Biti s njim znai
biti u njemu.
Zapravo, stari hindu spisi kau da biti s majstorom jeste da se bude u njegovoj
materici. Polje njegove energije jeste materica, a kada ste u njegovoj materici vi ste
preobraeni, transformisani, promenjeni; novo bie je roeno. Kroz majstora ovek stie do
novog roenja - on postaje dvia, dvaput roen. Jedno roenje se postie kroz oca i majku,
kroz roditelje - to je fiziko roenje tela. Drugo roenje se postie kroz majstora - to je
roenje duha, due.
Da se bude u prisustvu Bude znai biti na putu da se postane Buda. Nita drugo nije
potrebno. Ako moete upiti prisustvo, ako moete dozvoliti prisustvu da deluje, ako moete
ostati pasivni u prisustvu, hranei se na njemu, prijemljivi, sve e se dogoditi.
Hindusi imaju dve rei. Jedna je satsang, to je nemogue zapadnjacima da razumeju,
jer oni kau da neko uenje treba da bude dato. Hindusi kau prisustvo je dovoljno, nije
potrebno drugo uenje. Druga re je daran. To je takoe teko razumeti; dovoljno je samo
videti majstora; dovoljno je samo gledati u njegove oi; dovoljno ga je samo videti. Daran
znai videti. Zapadnjaci dolaze kod mene; oni dolaze radi pitanja. Kada ostanu ovde nekoliko
dana vie, onda razumeju; onda zapoinju oseati da su pitanja beskorisna. Onda ponu da
dolaze i kau: "Nemam nita da kaem... samo da budem ovde." Trebae im vreme da osete
da je dovoljno samo da budu sa mnom.
Postaviti pitanje znai izneti prepreku; doi s pitanjima znai doi s preprekama. Samo
doite bez pitanja - nita da ne pitate, samo da budete - tako ete doi bez prepreka. Onda
energija tee, susree se, sjedinjuje se - moete postati deo moje materice; ja mogu ploviti u
vama. Ali ako imate pitanje onda je um vii. Kada nemate pitanje vae bie je tu, otvoreno,
osetljivo.
Kada je jogin vrsto utvren u istinitosti, on postie plod delatnosti bez delovanja.
545
Ovo je ak tee. Kada je jogin utvren u istini; satya pratishthayam. Morate biti budni
i paljivi od samog poetka poto, kada istoni spisi kau "istina" oni ne podrazumevaju samo
govorenje istine, ne. "Utvren u istini" znai da se bude autentian, da se bude sopstven - bez
i jedne jedine trunke lanosti u sebi. Naravno takva osoba govori istinu, ali to nije poenta.
Takva osoba ivi istinu - to je poenta. Na zapadu istina oznaava istinitost, da se govori istina,
to je sve. Na Istoku to znai da se bude istina. Govorenje e uslediti samo od sebe, to uopte
nije stvar - to je senka - ali da se bude u istini znai da se bude apsolutno sam sa sobom, bez
maske, bez linosti, upravo da se bude sutina.
Re "linost" je znaajna. Ona dolazi iz grkog korena, persona; persona oznaava
masku. Stvarno je sakriveno iza, a persona je sve to je poznato za svet - lice.
Bez ikakve linosti, ba sutina... Zen ljudi kau: "Nai svoje lice - izvorno lice." To je
sve za ta je meditacija. Oni su govorili svojim sledbenicima: "Kreni natrag, i nai lice koje si
imao pre roenja. To je istina." Pre nego to ste roeni; jer onog trenutka kada ste roeni,
lanost zapoinje. Onog trenutka kada ste postali deo porodice, postali ste deo lai. Onog
trenutka kada ste postali deo drutva, postali ste deo vee lai. Sva drutva su lai - lepo
ukraene, ali lai. Morate traiti lice koje ste imali pre nego to ste uli u svet, izvornu
nevinost.
ovek mora da se vrati natrag i unutra. ovek mora doi da osea centar, sutinu svog
bia, izvan koga nema mogunosti da ide. ovek mora stalno da eliminie: telo niste, telo
nastavlja da se menja; um niste, um je uvek u kretanju - misli i misli i misli - to je proces;
emocije niste, one dou i odu. Vi ste ono to ostaje i ostaje i ostaje. Telo dolazi i odlazi, um
dolazi i odlazi. Ono to ostaje uvek skriveno iza, to je istina. Da se bude to jeste znaenje
satya pratishthayam; ovek koji je utvren u istini.
"...on postie plod akcije bez aktivnosti." Ovde moete razumeti ta je Lao Ce govorio.
Ako postanete usklaeni sa istinom svog bia ili postojanja, ne treba da radite nita - stvari se
dogaaju. Ne znai da samo leite na svom krevetu i spavate, ne; ali vi niste poinilac. Vi
radite stvari, ali niste onaj koji ini: celina zapoinje da funkcionie iz vas. Postajete
delovanje celine, postajete instrumentalni; ono to Krina zove nimitta; ba jedan instrument
celine - ona tee kroz vas i deluje. Ne treba da brinete o rezultatima; ne treba da brinete o
planiranju. ivite iz trenutka u trenutak, a celina se brine i sve se dobro podeava.
Jednom kada ste utvreni u vaem biu vi ste utvreni u celini, jer vae bie je deo
celine. Vae lice je deo drutva, vaa linost je deo sveta; vae bie, vaa sutina, deo je
celine. Vi ste duboko skriveni bogovi. Na povrini moete biti lopov, na povrini moete biti
monah, dobar ovek, lo ovek, kriminalac, sudija - hiljadu i jedna igra, zabava - ali u dobini
dole vi ste Bog. Jednom kada ste utvreni u toj pobonosti, celina zapoinje da deluje kroz
vas.
Moete li videti? Nijedno drvo nije zabrinuto oko cvetova, oni stiu. Nijedna reka nije
zabrinuta oko stizanja do okeana, nikada ne postaje neurotina, nikada ne ide da konsultuje
psihoanalitiara, nego jednostavno stie do okeana. Zvezde nastavljaju da se kreu. Sve se
kree tako glatko, ne postoji smetnja, i cilj se nikada ne promauje. Samo ovek nosi tako
velik teret i brige: ta da radi, ta da ne radi; ta je dobro a ta je loe; kako da stigne do cilja;
kako da se nadmee - kako da ne dozvoli drugima da ga dostignu, kako da ga dostigne prvi
od svih. "Kako postati" - Buda je to nazivao boleu, tanha, to je bolest postajanja.
ovek koji je utvren u istini postao je. Sada nema bolesti postajanja; on je dosegao
bivanje. Postajanje je bolest; bivanje je zdravlje. A bivanje je dostupno odmah sada ako se
kreete prema unutra. Samo je potreban pogled.
uo sam o zen monahu. Bio je manji slubenik u vladinoj slubi pre nego to je postao
prosvetljen. Doao je kod svog majstora i eleo da postane monah, eleo je da se odrekne
sveta. Majstor je rekao: "Nema potrebe, jer stvar moe da se postigne svuda. Nije potrebno da
dolazi u manastir. To se moe postii gde jesi. Ostani, samo dozvoli tome da se dogodi."
ovek je zapoeo da meditira, a meditacija nije bila nita do samo smireno sedenje, ne
radei nita. Misli dolaze i odlaze. ovek samo svedoi, ne osuuje, ne procenjuje - nema
vrednovanja - jednostavno gleda u njih, izdvojen, ravnoduan.
Godine su prole. Jednog dana je sedeo u svojoj kancelariji obavljajui neke slubene
546
poslove. Neoekivano je zapoela kia - iznenada je tresnuo grom; to ga je potreslo i bacilo u
njegovo bie, pa je zapoeo da se smeje. Govorilo se da nije nikada prestao da se smeje.
Otiao je smejui se majstoru i rekao: "Iznenadan udar groma, i probudio sam se, pogledao
unutra... i stari ovek je bio oduvek prisutan u svojoj kui. A ja sam traio i traio ovog starog
oveka, ovog drevnog oveka, a on je sedeo tu unutra u meni, sasvim kod kue, oputen."
Iznenadan tresak groma... Treba samo da budete u prijemljivom raspoloenju, onda
sve moe to da aktivira. Samo usklik majstora, udarac od majstora, pogled majstora -
iznenadan udar groma - i neto se... Vi ste to to traite. Jedina potrebna stvar je da pogledate
unutra. ovek postaje utvren, afirmisan, a onda postaje funkcija celine - a postati funkcije
celine jeste sve. Onda nita drugo ne preostaje. Onda vaa reka tee prema okeanu, vae drvo
nastavlja da pupi, cveta.
"Kada je jogin vrsto utvren u istinitosti, on postie plod delatnosti bez delovanja."
Onda nita ne treba da se uradi; sve se dogaa. Ne da vi ne radite - zapamtite to - nego celina
to radi; vi niste onaj koji radi.
Kada je jogin vrsto utvren u estitosti, unutranja bogatstva poklanjaju sebe.
Vi ste uvek traili i traili bogatstvo, a ono je vrdalo, ono je opsena, ono se pojavljuje
a kada ga postignete posle dugih putovanja ono nije tu (gde ste mislili da je) - jer pravo
bogatstvo je skriveno iza vas. To ste vi sami! Ne postoji drugo bogatstvo; vi ste bogatstvo.
Kada je ovek utvren u estitosti; asteya pratishthayam. Re asteya doslovno znai
"ne-kraa." To treba da se razume. "estitost" ne prenosi to znaenje. Naravno estitost je deo
toga, jedna od komponenata, ali ne-kraa, ili ne vrenje krae je vrlo razliito.
Vi moda niste lopov, ali ako ste ljubomorni na posede drugih vi ste lopov. Ako neija
kola prolaze i zavist se pojavi, ljubomora se pojavi, ili tenja - elja da se poseduju ta kola - vi
ste izvrili krau. Nijedan sud vas ne moe uhvatiti, ali na sudu celine, vi ste ulovljeni; kraa
je izvrena. Ne-kraa oznaava um bez elja, jer kako moete ne biti lopov sa eljama? Um
nastavlja pokuavati da poseduje vie i vie - a kad god elite da posedujete, morate uzeti od
nekoga drugog. To je kraa. Vi moda to neete izvriti, ali um je to ve izvrio.
Nevrenje krae oznaava um koji nije ljubomoran, nije takmiar. Velika revolucija se
deava: kad je u vaem biu ne-kraa, iznenada vi upadate u svoje vlastito blago, jer kada ste
lopov - takmiar, slavoljubiv, ljubomoran - uvek traite tue blago. Na taj nain proputate
svoje vlastito blago. Oi se uvek okreu i gledaju tue blago: ko ta nosi, ko ta ima. Kada
pokuavate da imate vie, proputate ono to ve imate. Zbog toga "vie" uvek ste u pokretu a
nikada u miru gde moete otkriti svoje vlastito bie.
Vae vlastito blago moe biti otkriveno samo na odreenom mestu, a to odreeno
mesto je dostupno kada niste ljubomorni, kada ne marite o onome to drugi imaju. Zatvorite
svoje oi; svet nije vaan. Imati, imati vie, sada nije od znaaja; tada se sutina bia otkriva.
Ima dve vrste osoba: ljudi zainteresovani da imaju vie, i ljudi zainteresovani da budu
vie. Ako ste zainteresovani da imate vie, bilo ta da je predmet koji elite imati vie, nema
razlike - moete nastaviti da sakupljate novac, moete nastaviti da sakupljate znanje, moete
nastaviti da uveavate ugled, snagu, moete nastaviti da sakupljate sve to elite - ali ako ste
zainteresovani da imate, vi ete promaiti, propustiete; jer nema potrebe za ovim
neprekidnim naporom. Jer vi ve imate blago u sebi. Kada je jogin vrsto utvren u nevrenju
krae, unutranje bogatstvo se poklanja smo.
Brahmacharya pratishthayam veerya labha.
Kada je jogin vrsto utvren u seksualnoj umerenosti zadobija snagu.
Gotovo je nemogue da se prevede sanskrit. Posle vekova i vekova preiavanja,
spiritualnog istraivanja, meditacije, sanskrit je dostigao svoj vlastiti ukus koji drugi jezici
nemaju. Na primer, nemogue je prevesti re brahmacharya. Bukvalno ona znai "ponaati se
kao bog," biti kao bog. Obino se prevodi kao "seksualna umerenost." Velika razlika - to nije
ba celibat - treba da se razume. Moete biti u celibatu ali da ne postignete brahmacharyu, ali
547
ako dostignete brahmacharyu biete u celibatu.
Celibat je potiskivanje - vi potiskujete svoju seksualnu energiju - a to guenje nikada
ne vodi do preobraaja. Ali postoje naini na koje se vaa boanskost vama otkriva: iznenada,
seks iezava. On nije uguen. U toj boanskosti energija uzima totalno drugaiju formu. Vi
bivate u celibatu, bez ikakvog napora sa vae strane; ako ima napora onda e biti guenja.
Celibat je posledica brahmacharye.
Kako onda da dostignete brahmacharyu? "Kada je jogin vrsto utvren u
brahmacharyi..." Ako ste vrsto tvreni u ahimsi, u nenasilju; ako ste vrsto utvreni u
istinitosti, ako ste vrsto utvreni u nevrenju krae, to e jednostavno biti utvreno kao u
Bogu. Vi ste Bog. Kada ne povreujete druge, vi ne stvarate okove. Presecate svoje okove;
postajete slobodni. Kada ne pokuavate da pozirate i autentini ste, kada ne pokuavate da
imate maske oko sebe - vi ste istiniti prema samoj svojoj sri - tako e se i seksualna energija
promeniti.
Jeste li zapazili da kada ste nasilni ima vie seksualne energije? Zapravo, muevi i
ene kada se tuku, te noi mogu bolje voditi ljubav. ta se dogaa? Nasilje stvara seksualnu
energiju. to je osoba vie nasilna, bie vie seksualna. Nenasilje preobraava seksualnu
energiju. Ako ne pokuavate nikoga da povredite, ako niste zainteresovani za povreivanje
ikoga, ako imate duboku ljubav, naklonost, saoseanje prema drugima, nai ete da vaa
seksualna energija opada.
Seks moe postojati samo u odreenom drutvu: ljutnje, nasilja, mrnje, ljubomore,
nadmetanja, ambicije. Svi oni moraju biti tu; seks moe postojati kao deo drutva. Ako
odbacite druge stvari, ubrzo ete nai da je seks izgubio taj podsticaj; postaje vie i vie
naklonost nego seks, vie i vie ljubav nego seks, vie i vie sauee - ista energija se kree
navie, na viu ravan.
ovek postaje utvren u brahmacharyi, ne u celibatu - jer ako nastavite da posmatrate
ljude koji su uguili svoj seks, nai ete da su postali vie ljuti, postali su vie nasilni. Zbog
toga su u itavoj ljudskoj istoriji armije bile prinuene da ostanu u celibatu, jer jednom kada
je vojska prisiljena da ostane u celibatu, ona postaje vie nasilna; energija koja moe biti
izbaena kroz seks nije izbaena.
Zapravo psiholozi su pronali tesnu povezanost izmeu nasilja i potisnute seksualne
energije. Sve nasilno oruje - vi gurate no, kamu ili ma u neije telo; to je ba kao to
seksualna energija prodire u enu. Telo drugih postaje ena, a vaa oruja postaju ba falusni
simboli. Moe to biti metak iz puke i vi moete biti udaljeni, ali je to isto. Kad god je vaa
seksualna energija uguena, nai ete naine i sredstva kako da prodrete u tela drugih.
Vojskama nisu bile dozvoljene devojke. Samo amerika armija je to dozvolila - oni e biti
pobeeni, i to svuda. Oni se ne mogu boriti u svetu. Ako ste seksualno zadovoljeni, elja za
borbom iezava. To je povezano.
Zbog toga se dogaa da koja god je kultura visoko razvijena, uvek biva pobeena od
kulture koja nije razvijena. Indiju su pobedili Huni, Turci, muslimani - doli su iz vrlo
nerazvijenog sveta i pobedili vrlo razvijenu kulturu. Kad god je kultura veoma razvijena, ona
je i veoma zadovoljna. Sve ide tako dobro, ko eli da se bije? Kada je svako tako smiren, ko
mari da ubija i bude ubijen? A oni koji su doli bili su ba varvari, apsolutno nekultivisani,
seksualno vrlo frustrirani. Ako elite da se armija bori dobro, nainite armiju seksualno
frustriranom. Onda e se ona boriti, jer onda je borba postala simbolina seksualnost.
To se dogodilo ba u Vijetnamu. Nisu komunisti pobedili a Amerika je pobeena;
jednostavno via kultura je uvek pobeena. Nia kultura, siromana zemlja, na svaki nain
nezadovoljna - seksualno u vrlo dubokom represivnom stanju - prinuena je da pobedi. Kad
god siromana zemlja zarati sa bogatom, na kraju e bogata zemlja biti pobeena. Moete to
lako videti; ako bogata porodica zapone rat sa siromanom, bogata e biti pobeena - jer
kada ste bogati, zadovoljni, sam poriv da se borite iezava; i u borbi ete izgubiti, stoga vi
izbegavate da se borite. A siromaan nema ta da izgubi - zato bi izbegavao da se bori? U
stvari on uiva u tome. Ima mnogo toga da dobije, a nita da izgubi.
Isto se deava u ivotu pojedinaca. Ako postanete nenasilni, ako postanete utvreni u
istini, ako budete utvreni u ne-krai, iznenada nalazite da je seks izgubio poudu. To vie
548
nije luda strast. Moete uivati u tome ako elite, ali strast vie nije luda. Postala je mirnija,
blaa, i na kraju iezava.
A kada ona iezava, energija koja je bila zarobljena u seksu se oslobaa. Ta energija
postaje va rezervoar. Zbog toga Patanjali kae: "Kada je jogin vrsto utvren u seksualnoj
umerenosti zadobija snagu." Ogromna energija se zadobija. Ali vi ne postajete veliki atleta, ili
bokser, ne. Ta energija ima totalno drugaiju dimenziju. Ta energija nije za borbu. Ta energija
nije za ovaj svet. Ta energija zaista nije muka: ta energija je enska. Svi jogini koji su je
zadobili postali su vie enstveni. Pogledajte Budu, njegovo lice, telo - njegova zaobljenost,
nenost njegova - izgleda enstvena.
Hindusi su uradili dobro - nikada nisu slikali Budu, Mahavira, Krinu, Ramu, sa
brkovima, bradom, ne. Nisu im nikako nedostajali hormoni, ili da uopte nisu imali brkove i
bradu - mora da su imali divne brade i brkove - ali hindusi su odbacili tu ideju jer sa brkovima
i bradom izgledaju vie muki, a cela je ideja da se izrazi enski princip: okruglost tela,
mekoa. Mermer je veoma pomogao; mermer daje enski kvalitet. Kritikujui Budu i Isusa,
Nie ih je nazivao "slabunjavim enicama". Njegov kriticizam je apsolutno apsurdan, ali je
pogodio pravu taku barem nazivajui ih slinim enama - oni to jesu.
Kada iezne seksualna energija, gde ona ide? Ona ne izlazi van; ona postaje izvesna
unutranja rezerva. ovek se jednostavno osea ispunjen snagom i energijom. On je ne koristi
da ide da se bori s njom; sada nema podsticaja da se bori. ovek je sada tako jak da zapravo
nije mogue da se bori. Samo slabii se bore. Oni koji se plae njihove snage - bore se da
dokau da su snani. Zaista jaki ljudi se ne bore. Oni gledaju na celu stvar kao na igru,
detinjasto.
Kada je jogin vrsto utvren u neposedovanju, nastupa znanje o tome "kakva" je i
"zbog ega" je egzistencija.
Kada je jogin vrsto utvren u neposesivnosti, kada ne poseduje nita izuzev sebe; on
moe biti kralj, moe iveti u palati, ali je ne poseduje. Ako je izgubi, nijedan talasi se nee
podii u njegovom umu.
Postoji pria o velikom joginu; njegovo ime je anaka. Indija ga je oboavala
vekovima, i nije nikoga oboavala kao njega jer je na jedan nain jedinstven. Buda je napustio
svoju palatu, kraljevstvo; Mahavira je napustio svoju palatu i kraljevstvo; anaka je nikada
nije napustio. Buda i Mahavira ima na hiljade, itava istorija je puna njih - anaka izgleda da
je jedinstven. On nije sledio obrazac. On je ostao u palati; ostao je kralj.
Dogodilo se da je mladom tragaocu rekao njegov majstor: "Sada idi kod anake.
Tvoju poslednju inicijaciju e izvriti on. to sam imao da te nauim ja sam te nauio, ali ja
sam prosjak. Nita ne znam o svetu; odrekao sam se njega. Mora otii kod oveka koji zna o
svetu. To e biti tvoja poslednja inicijacija. Pre nego to se odrekne mora pitati nekoga ko
zna svet. Ja ga ne znam, stoga idi kod kralja anake."
Uenik je malo oklevao jer je bio spreman da se odrekne, a nije verovao da je taj
anaka prosvetljen ovek. Ako je inteligentan, onda zato je u palati? Obina logika; on treba
da se odrekne svega. Ne treba da poseduje nita, jer to je jedna od osnovnih stvari, da ostane u
neposesivnosti, u istoj strogosti prema posesivnosti. ovek tako postaje tako jednostavan,
tako nevin. Zato on ivi kao kralj? Ali kada mu je majstor rekao, on je morao da ide.
Oklevajui, otiao je protiv volje. Stigavi tamo anaka ga je pozvao u dvor. Bila je velika
svetkovina. Lepe devojke su plesale, vino i ene, svi su bili gotovo pijani. Ovaj mladi iz
arama nije mogao verovati svojim oima, nije mogao verovati svom starom majstoru - zato
ga je ta budala poslala ovde. Zbog ega? Bio je toliko uznemiren da je eleo odmah da ode,
ali mu je anaka rekao: "To e biti uvredljivo. Doao si; budi ovde barem jednu no. Sutra
ujutru moe otii. A zato si tako uznemiren? Odmori se malo. Ujutru ja u te pitati zbog
koje namere si doao."
Mladi je odgovorio: "Sada nije potrebno da pitam nita. Video sam svojim vlastitim
oima ta se ovde deava."
anaka se nasmejao. Pobrinuli su se o mladiu - dobro je nahranjen, pruena mu je
549
dobra masaa i kupanje, data mu je lepa soba, vrlo skupocen krevet. Bio je umoran, jer je
doao peice od manastira u dungli do glavnog grada i eleo je da se odmori. Onog trenutka
kada legao na krevet, ugledao je ma koji je visio iznad njega na vrlo tankom koncu. Nije
mogao da poveruje u emu je stvar; a bio je primljen dobro i emu sada ova ala. Nije mogao
spavati cele noi - neprekidno se plaei. Nije mogao uivati u krevetu, nije mogao uivati u
palati - ma je visio iznad njega.
Ujutru se kralj raspitivao: "Da li si spavao dobro?"
On je rekao: "Kako sam mogao spavati? Kakve besmislice mi govorite? Sve je bilo u
redu, ali taj ma koji je visio samo na tankom koncu - svakog trenutka je mogao pasti. Samo
povetarac, i ja bih bio ubijen."
Onda je kralj rekao: "Nisi mogao da uiva u krevetu? On je najlepi koji imamo u
palati, a soba koju sam ti dao bila je najluksuznija."
On je rekao: "Ja se ak i ne seam te sobe i tog kreveta. Nikada nisam bio u takvoj
patnji - zbog tog maa."
Kralj je rekao: "Oda je bolje da ne ide. Ja sam u ovoj palati, a ma visi i iznad mene -
ma smrti. Konac je tanji od tvoga; svakog trenutka mogu umreti."
Kada se ovek sea smrti, kako moe ita posedovati? Mesto je tu, palata je tu,
kraljevstvo je tu - ali smrt je vie tu nego ita drugo. Kako ovek moe posedovati? Kada je
smrt tu i ovek je se sea, on postaje neposesivan. Onda zna: "Ja samo mogu posedovati sebe.
Smrt e uzeti sve drugo."
Kada je jogin vrsto utvren u neposedovanju, nastupa znanje o tome "kakva" je i
"zbog ega" je egzistencija.
Kada ovek postane neposesivan, energija se vie ne kree napolje. Ona se kree zbog
elje za posedovanjem. Kada ste svesni da se nita ne moete posedovati - vi doete u svet i
izaete iz njega; svet je bio pre vas, bie on i posle vas... Nita ne moe biti posedovano; sama
zamisao da se poseduje je vrlo glupa. Onog trenutka kada ste svesni toga, iznenada, cela vaa
energija koja se kretala u hiljadu i jednom pravcu da poseduje svet kree se unutra, i,
Patanjali kae: "...javlja se spoznaja kakva je i zata je egzistencija." A onda znate odakle
ste doli, ko ste. Onda se suoavate sa originalnim izvorom ivota, egzistencije. Onda dolazite
licem u lice sa izvorom, samim poetkom. Taj izvor je Bog: poetak i kraj, alfa i omega.
550
Poglavlje 2
RAZLIKOVANJE U SVIM STVARIMA
Pre podne, 2 septembra 1975. u Buddha dvorani
Pitanje prvo:
Vi nam mnogo govorite o tome kako je vaan satsang, da se bude u prisustvu
prosvetljenog, osloboenog oveka. Ipak mnogi nai sannyasini veinu svog ivota provode
daleko od vas. Ako je to do vas, zato ne bi svi sannyasini iveli ovde u Puni sve vreme?
Ne. Jer biti u prisustvu previe, moe biti prevelika doza. Umesto da vam pomogne, to
prilino moe da omete. Uvek sve treba da bude u razmeri i u ravnotei. Mogue je, kada je
neto slatko, da se pojedete vie toga nego to treba. Moete zaboraviti svoje potrebe; moete
prepuniti sebe. Satsang je sladak, to je najslaa stvar na svetu. U stvari on je opojan... moete
postati pijanica. To vas nee osloboditi; to e stvoriti novo ropstvo.
Biti pored majstora moe postati ropstvo ili osloboenje, to zavisi. Samo da se bude u
blizini, nije nuno da ete biti osloboeni; moete dobiti slabo varenje; moete zadobiti lou
naviku prisustva. Ne, to nije dobro. Kad god osetim da nekom treba vlastiti prostor, kad god
osetim da nekome treba da ode od mene, ja ga aljem daleko. Dobro je da se stvori glad, onda
zasienost ide duboko. Ako ste sa mnom previe, moete me ak i zaboraviti. Ne samo da ete
imati lou probavu, moete me potpuno zaboraviti.
Ba kao to je ila govorila jednog dana, da mi je bila blia kada je bila u Americi.
Sada kada je ovde, osea da mi je daleko. Kako se to dogaa? Bila je mnogo uznemiravana,
zbunjena. To je jednostavno. Kada je bila u Americi stalno je mislila o meni, da doe ovde da
bude pored mene. ivela je u snu. U tom snu, oseala je da mi je blizu. Sada kada je ovde,
kako moe sanjati? Ja sam tu u realnosti; snovi vie nisu potrebni. Ja sam toliko mnogo ovde
da je zapoela da me zaboravlja - zbog toga se osea tako udaljena.
Stvari su kompleksne. Ponekad vas aljem daleko da biste me vie oseali. Odvajanje
je potrebno, tako da mi opet moete doi blizu. Mora postojati ritam bivanja s majstorom i ne
bivanja s majstorom. U tom ritmu mnoge mogunosti se otvaraju jer na kraju, vi treba da
budete samostalni. Majstor ne moe biti s vama zauvek. Jednog dana ja u iznenada nestati -
"prah prahu." Neete moi da pipate na slepo za mnom. Onda, ako ste postali previe zavisni
od mene i ne moete biti bez mene, patiete, nepotrebno ete patiti. Ja sam ovde ne da bih
vam dao patnju; ovde sam da vas uinim sposobnim za vie i vie blaenstva. Dobro je
ponekad otii daleko u svet, imati svoj vlastiti prostor, kretati se u njemu, iveti u njemu.
ta god da zadobijete ovde sa mnom, testirajte to u ivotu, jer aram nije ivot. Aram
najvie moe biti disciplina; to nije neki alternativni ivot. Najvie moe biti kola gde stiete
nove poglede. Onda nosite te poglede u svet - postoji kriterijum, test. Ako se oni tamo dokau
pravim, samo onda su bili realni.
ivljenjem u aramu, ivljenjem sa osloboenim ovekom, ivljenjem u njegovom
polju energije, mnogo puta moete biti obmanuti da ste neto postigli. Moda to nije vae
dostignue; moe biti da samo zbog magnetizma dotiete novu dimenziju. Ali kada ja nisam
tu i atmosfera arama nije tu, a vi se kreete u obinom svakodnevnom svetu, svetu trita,
kancelarije, fabrike - ako moete nositi cilj koji ste ovde postigli i da ne bude ometen, onda
ste zaista postigli neto. Inae moete iveti ovde u snu, u jednoj iluziji.
Ne, ako bi bilo mogue da vas sve imam ovde, onda bih vas takoe ja poslao. Zapravo
radio bih kao to radim sada; ne bi bilo promene. Ovo je sasvim korisno kako jeste.
Ne oseajte se povreeni kada vas poaljem daleko - vama to treba. Ja se ne oseam
previe ushieno kada vam kaem da budete ovde - to je takoe potreba. Ne inite to fiksnim
551
naelom, jer stvari su vrlo kompleksne, a svaka individua je jedinstvena.
Nekada ja dozvolim nekome da bude ovde, jer je tako mrtav, treba mu dugo vreme da
se razvije. Neko se razvija tako brzo - onda za nekoliko sedmica ja kaem: "Idi." Dakle
bivajui ovde ne oseajte se ushieno, i ne budite povreeni kada vas poaljem daleko.
Ponekad zadrim nekoga zato to je vrlo uravnoteen, i jo nema straha da e jesti previe, da
e pasti kao rtva predoziranja; onda mu dozvolim.
Ponekad kad osetim da je neko postigao neto, takoe ga aljem daleko; jer samo svet
moe dati dokaz da li ste imali postignue ili ne. U izolaciji arama, u drugaijoj atmosferi,
moete letimino imati uvide, jer postajete deo kolektivnog duha koji ovde postoji. Poinjete
da plovite na mojim talasima; oni moda nisu vai. Ali kada odete kui, morate ploviti na
vaim vlastitim talasima - moda malim, ali boljim jer su vai sopstveni, istinitiji za vas, i
konano samo oni e vas odvesti do druge obale. Ja samo mogu naznaiti put.
Majstor ne treba da postane ropstvo; a vrlo lako je da majstor postane robovanje.
Ljubav uvek moe biti preobraena u ropstvo. Ona uvek moe postati zatvor. Ljubav treba da
bude sloboda; treba vam pomoi da budete osloboeni od okova i ropstva. Stoga ja
neprekidno moram biti budan i paljiv: ko mora biti poslat, kome se moe dozvoliti da ostane
ovde, i koliko dugo.
Mera i ritam su potrebni - ponekad da se bude sa mnom, a ponekad da se ne bude.
Doi e dan kada ete i vi oseati isto. Onda u ja biti srean s vama. Bilo sa mnom ili bez
mene, vi ostajete isti; bilo ovde u aramu, meditirajui, ili radei na trnici vi ostajete isti -
nita vas ne dodiruje; vi ste u svetu, ali svet nije u vama; onda me inite srenim. Onda ste
ispunjeni.
Drugo pitanje:
Zato izgleda da vi stavljate nisko brak, a ipak govorite ljudima da se ene?
Ovo pitanje je od Anuraga.
Za mene, brak je mrtva stvar. To je jedna institucija, a vi ne moete iveti u instituciji;
samo ludi ljudi ive u institucijama. To je zamena za ljubav. Ljubav je opasna; da se bude u
ljubavi znai da se bude u oluji, neprekidno. Vama treba hrabrosti, treba vam svesnosti, i da
budete spremni na sve. Nema sigurnosti u ljubavi; ljubav je nesigurna. Brak je sigurnost;
matini ured, policija, sud su u pozadini. Drava, drutvo, religija - oni su u pozadini toga.
Brak je drutvena pojava. Ljubav je individualna, lina, intimna.
Zato to je ljubav opasna, nesigurna... niko ne zna gde e ljubav odvesti. Ona je ba
kao oblak - kree se bez odredita. Ljubav je skriveni oblak, nepoznatog boravita. Niko ne
zna gde je ona ni u jednom trenutku vremena. Nepredvidljiva - nijedan astrolog ne moe
predskazati nita o ljubavi. O braku - astrolozi su vrlo, vrlo korisni; oni mogu predskazati.
ovek je morao stvoriti brak jer se plai nepoznatog. Na svim nivoima ivota i
egzistencije, ovek je stvorio zamene; za pravu religiju ima sekti - one su kao brakovi.
Hinduizam, islam, hrianstvo, ainizam - one nisu prave religije. Prava religija nema ime;
ona je kao ljubav. Ali zato to je ljubav opasna i vi se veoma plaite budunosti, eleli biste da
imate neku sigurnost. Verujete vie u osiguravajua drutva nego u ivot. Zbog toga ste
stvorili brak.
Brak je vie trajan od ljubavi. Ljubav moe biti vena, ali nije postojana, nije
nepromenljiva. Ona se moe nastavljati zauvek i zauvek, ali nema unutranje nunosti za nju
da se nastavlja. Ona je kao cvet; rascvetana ujutru, a uvee odlazi. Ona nije kao stena. Brak je
vie trajan, moete se pouzdati u njega. U starom dobu je to bilo korisno.
To je nain da se izbegnu tekoe, ali kad god izbegnete tekoe i izazove, takoe ste
izbegli i rast. Oenjeni ljudi nikada ne rastu. Ljubavnici rastu, jer se moraju susresti s
izazovom svakog trenutka - i bez sigurnosti. Oni moraju kreirati izvestan unutranji fenomen.
Sa sigurnou vi ne treba da brinete da kreirate bilo ta; drutvo pomae.
Brak je formalnost, zakonsko robovanje. Ljubav je iz srca; brak je iz uma. Zbog toga
ja nikada nisam naklonjen braku.
Inae pitanje je umesno, ono je vano, jer ponekad govorim ljudima da se oene. ta
552
da se radi? Dakle ja im moram rei da se oene. Treba im da prou kroz pakao braka, i ne
mogu razumeti pakao toga dok ne prou kroz njega. Ne kaem da u braku ljubav ne moe da
raste; ona moe da raste, ali nema potrebe za njom. Ja ne kaem da u ljubavi brak ne moe da
raste; on moe da raste, ali nema potrebe, nema logine nunosti u tome.
Ljubav moe postati brak, ali onda je to potpuno razliita vrsta braka; to nije drutvena
formalnost, to nije jedna institucija, to nije ropstvo. Kada ljubav postane brak to znai da su
dvoje pojedinaca odluili da ive zajedno - ali u apsolutnoj slobodi, neposesivni jedno prema
drugom. Ljubav je neposesivna; ona daje slobodu. Kada ljubav izraste u braku, onda brak nije
neka obina stvar. On je apsolutno izuzetan. Nema nita da ini sa uredom za venanje. Vama
moda treba ured za registraciju takoe, drutvena dozvola je moda potrebna, ali ovi su samo
na periferiji; nisu osnovna sr toga. U sreditu je srce, u centru je sloboda.
Ponekad iz braka ljubav moe da izraste takoe, ali se to retko deava. Iz braka se
ljubav retko deava. Najvie familijarnost. Najvie, neka vrsta simpatije, ne ljubav. Ljubav je
strasna; simpatija je tupa. Ljubav je iva; simpatija je mlaka.
Zato ja kazujem ljudima da se oene? Kada vidim da trae sigurnost, kada vidim da
trae drutvenu potvrdu, kada vidim da se boje, kada vidim da se ne mogu kretati u ljubavi
ako braka nema, tada im kaem da uu u njega, ali nastaviu da im pomaem da odu izvan
njega. Nastaviu da im pomaem da transcendiraju to. Brak treba da bude transcendiran; samo
onda se pravi brak deava. Brak treba potpuno da bude zaboravljen. Zapravo, druga osoba s
kojom ste bili u ljubavi uvek treba da ostane stranac, nikada ne treba da se uzima kao
dozvoljena. Kada dve osobe ive kao stranci, u tome ima lepote, vrlo jednostavna nevina
lepota je u tome. A kada ivite s nekim kao stranac...
A svako je stranac. Vi ne moete znati osobu. Poznavanje je vrlo povrno; a osoba je
vrlo duboka. Osoba je beskonana misterija. Zbog toga mi kaemo da svako u sebi nosi Boga.
Kako moete znati Boga? Najvie moete dodirnuti periferiju. A to vie znate o osobi, vie
ete postati ponizni - vie ete oseati da je misterija netaknuta. U stvari misterija postaje sve
dublja i dublja. to vie saznajete, oseate da znate sve manje.
Ako su ljubavnici zaista u ljubavi, nikada nee svesti drugu osobu na znani entitet; jer
samo stvari se mogu znati - osobe nikada. Samo stvari mogu postati deo znanja. Osoba je
misterija - najvea misterija koja postoji. Transcendirajte brak. Nije to pitanje zakonitosti,
formalnosti, porodice - sva ta besmislica. Potrebna je, jer ivite u drutvu, ali transcendirajte;
nemojte zavriti na tome. I ne pokuavajte da posedujete osobu. Ne zapoinjite oseati da
drugi jeste mu - sveli ste lepotu osobe na runu stvar: na mua. Nikada ne kaite da je ova
ena vaa supruga - stranac vie nije tu, vi ste ga sveli na vrlo profani nivo, na vrlo obian
nivo stvari. ene i muevi pripadaju svetu. Ljubavnici pripadaju drugoj obali.
Seajte se svetosti drugih. Nikada to ne skrnavite; nikada se ne ogreite o to.
Ljubavnik je uvek neodluan. On vam uvek daje prostor da budete vi sami. On je zahvalan;
nikada ne osea da ste vi njegov posed. On je zahvalan to ga vi ponekad u retkim
momentima putate u svoje unutarnje svetilite, da ue i da bude s vama. On je uvek
zahvalan.
Inae muevi i ene se uvek ale, nikada nisu zahvalni - uvek se bore. Ako posmatrate
njihovu borbu, ona je runa. Sva lepota ljubavi iezava. Samo vrlo obina realnost postoji:
ena, mu, deca i svakodnevna ustaljena praksa. Nepoznato vie ne dotie to. Zbog toga ete
videti da se praina sakuplja uokolo - ena izgleda tupo, mu izgleda tupo. ivot je izgubio
znaenje, vibraciju, izraajnost. On vie nije poezija; postao je grub.
Ljubav je poezija. Brak je obina proza, dobra za obinu komunikaciju. Ako kupujete
povre, dobro; ali ako gledate u nebo i govorite Bogu, nije dovoljno - poezija je potrebna.
Obian ivot je nalik prozi. Religiozni ivot je slian poeziji: razliit ritam, razliita metrika,
neto od nepoznatog i misterioznog.
Ja nisam naklonjen braku. Nemojte me pogreno razumeti - ja ne kaem da ivite s
ljudima neoenjeni. Uradite sve ta drutvo eli da se uini, ali ne uzimajte to da je celina. To
je samo periferija; idite izvan toga. Ja vam kaem da se oenite kada osetim da je to ono to
vama treba.
Zapravo, ako osetim da vam treba da odete u pakao, ja u vam dozvoliti - i gurnuti vas
553
- da odete u pakao, jer to je ono to vam treba, i to je nain kako ete rasti.
Tree pitanje:
Ovde sam etiri sedmice i sada jo ne mogu izai na kraj sa bedom na ulici drugaije
nego da sebe iskljuim. Dakle sve to sam razreio u aramu izgleda da se izgubi kada se
vratim kui. Molim vas kaite neto o tome.
Ve sam rekao, odgovorio sam na to pitanje. Ako ste ovde radi nekog unutranjeg
traganja onda, molim vas, za nekoliko dana dok ste ovde sa mnom zaboravite na svet. Ali
izgleda da je to teko. Sada postoji samo jedan nain - postanite bedni, onoliko jadni koliko
elite. Idite i sedite sa prosjacima na ulicama, plaite, nariite i budite jadni, pa zavrite s tim.
Ako elite pakao, idite u pakao. To je vrlo egoistino dranje. Moda ste mislili da je to
saoseanje. To je ludost - jer ba postajui jadni, ne pomae se nijedan prosjak na ulici. Ako
je bilo sto bednih ljudi, vi ste uinili da ih ima sto i jedan. Kako moete pomoi bivajui
bedni? Inae samo se neki ego u dubini osea dobro: "Ja sam tako ljubazan, tako saoseajan.
Nisam kao drugi ljudi od kamena; ja imam srce. Kada prolazim ulicama postajem tako jadan,
jer okolo vidim toliko mnogo siromatva." To je poboni egoizam; izgleda vrlo sveto, ali u
dubini je vrlo bezboan.
Inae ako elite proi kroz to, proite kroz to. ta ja mogu uiniti?
Vi ste ovde da traite svoje vlastito bie. Ne proputajte priliku. Prosjaci e uvek biti
tu; moete postati jadni docnije. Oni nee napustiti svet tako skoro - ne plaite se. Uvek ete
ih pronai. Ne budite zabrinuti; uvek moete doi u Indiju i postati bedni; ne treba se uriti s
tim. Meutim, ja neu biti ovde zauvek, zapamtite.
Sledei put kada doete, prosjaci e biti ovde - moda ja neu biti ovde. Stoga ako ste
malo budni, koristite ovu priliku da budete sa mnom. Ne gubite je glupo. Ali ako oseate da
ne moete izai iz toga, onda je jedini nain da zaboravite mene, odete da budete prosjak i
postanete bedni - onoliko koliko moete. Moda ete na taj nain izai iz toga. Vama treba
pomo; uite u to. Ja u ekati. Kada zavrite s tim, doite.
etvrto pitanje:
U emu je tajna, kako moete raditi sa tako mnogo nas u isto vreme?
U tome nema tajne. Zato to vas volim, vi niste mnogi. Moja ljubav vas okruuje, vi
postajete jedno. Ja zaista ne radim na individuama, onda bi to bilo teko. Kada vas gledam ja
vas uopte ne vidim. Vidim vas samo kao deo celine. U mojoj ljubavi vi ste jedno. Onog
trenutka kada se predate - iezavate kao jedan ego - postajete deo ire pojave. Vi ste kao kap;
kada se predate postajete deo okeana. Ja radim na okeanu, ne na kapima. Nema tajne u tome.
Zaista, da kaem da radim nije dobro. To je nain na koji ja postojim. To nije rad; to je
jednostavno nain na koji ja jesam. To je dogaanje. Ne mogu raditi drugaije. Jednom kada
dopustite svom srcu da vibrira sa mnom, to zapoinje da deluje. U stvari pitanje je za vas da
odluite. Ako elite da ja radim, jednostavno dopustite. Ja ve radim, delujem.
Vas moda ima dvadeset pet hiljada svuda po svetu
148
- moete postati dvadeset pet
lakha,
149
to nee initi nikakvu razliku. Moj rad ostaje isti. ak i ako se ceo svet preobrati u
sannyas, moj rad ostaje isti. To je ba kao kada se svetlo upali u sobi; jedna osoba ue -
svetlost funkcionie za jednu; onda deset osoba ue u sobu. Nije svetlosti vie natovareno -
kada nije bilo nikoga onda je takoe svetlost gorela, u apsolutnoj tiini i usamljenosti. Jedan
kada ue, moe videti. Onda desetorica uu; oni mogu videti. Milioni uu i mogu videti.
Svetlo uvek tamo gori; kada nema nikoga, ono takoe gori.
Ako nema nikoga ja u nastaviti da delujem na isti nain. Nije u pitanju broj, u tome
nema tajne. I to zapravo nije rad. To je jednostavno ljubav. Kada postignete stanje ljubavi,
postiete stanje svetlosti. Ona stalno sija. Plamen je tu; svako ko otvori svoje oi imae
koristi.
148
1994. godine bilo je oko pet miliona Osho-vih sannyasina.
149
Jedan lakh iznosi 100.000, posebno se koristi da oznai koliinu novca u rupi-ma, indijske monete.
554
Peto pitanje:
Ja bih vas napustio da nisam primio sannyas od vas. tavie, moj prethodni majstor
me sada moda ne bi primio, zato to sam ga izdao i izgubio svoju veru. Meutim, ipak ja ne
elim da izgubim veru u vas. Ja sada ne udim arko za prosvetljenjem, ako me moete drati
vezanog uz svoja stopala, onda mislim da ste obavili svoju dunost kao guru.
Mnogo stvari treba razumeti; one e biti korisne.
Prva stvar: ja nemam dunost da je ispunjavam ni prema kome. Dunost je prljava re,
za mene najprljavija re od etiri slova. Ljubav nije dunost. Vi uivate kada volite da
pomaete ljude. To nije dunost, nije teret. Niko me ne prisiljava da ita uinim. Ja nisam
obavezan ni na koji nain to da radim - samo ljubav deluje.
Kada ljubav umre, dunost ulazi. Vi kaete ljudima: "Moja je dunost da idem, i radim
u kancelariji, zato to sam se oenio, imam decu i dunost treba da bude izvrena." Vi ne
volite svoju enu, ne volite svoju decu - otuda re "dunost" postaje znaajna. Vaa stara
majka umire i vi kaete: "Dunost mi je da idem i da je sluim." Vi je ne volite. Ako je volite,
kako moete koristiti re "dunost"?
Policajac stoji na ulici i izvrava svoju dunost. Ispravno, on ne voli ljude koji stvaraju
haos u saobraaju. Kada odete u svoju kancelariju, vi vrite dunost, posao, ali ako kaete da
izvravate svoju dunost prema svojoj deci, vi inite greh koristei tu re. Vi ne volite decu;
vi ste s njima optereeni.
Ne, ja nemam dunost da izvrim. Ja vas volim, otuda se mnoge stvari dogaaju.
Nema nita za ta biste mi ak bili zahvalni, jer ja ne izvravam nikakvu dunost. Kada
izvravam svoju dunost, vi ete morati da budete zahvalni prema meni. To je jednostavno
ljubav. Zapravo, ja sam zahvalan vama to ste mi dozvolili da vas moja ljubav zapljusne.
Mogli ste da je odbacite. A ovo je tajna ljubavi: to vie volite, vie ona raste. to je vie
delite, sve vie bogatijih izvora se otvara, vie teku i spremni su da se podele. to vie dajete,
vie imate. Ja nisam umoran. Ni na koji nain time nisam optereen. To je lepo.
Prva stvar: ja nemam dunost da je izvrim prema vama. Ako elite gurua koji ima
dunost da ispuni, doli ste kod pogrene osobe. Idite negde drugde. Ima mnogo gurua koji
ispunjavaju svoje dunosti. Ja jednostavno uivam sam. Zato bih izvravao ikakvu dunost?
Ja uivam u sebi, i sve to radim jeste uivanje, slavlje.
"Ja bih vas napustio da nisam primio sannyas od vas." Ako je ta ideja dola, vi ste me
ve napustili. Fiziki, moda visite ovde okolo, to je beznaajno. Ako kaete "ja bih vas
napustio da nisam primio sannyas od vas," ve ste napustili i sannyas je bezvredan. Molim da
vratite to natrag - jer je to ropstvo. Vi kaete, "ja bih napustio" - dakle, taj sannyas vama
stvara okov. Odbacite ga. Ja sam ovde da vas oslobodim, ne da vas okujem. Zaboravite na to.
"tavie, moj prethodni majstor me sada ne bi primio, moda, zato to sam ga izdao i
izgubio svoju veru." Na vama je da odluite. Moete otii kod novog majstora, ako vas stari
nee prihvatiti, ili moete otii i ponovo pokuati. Ako je stari zaista bio majstor on e vas
prihvatiti hiljadu i jedan put, jer kad sledbenik izneveri, nema oko ega mnogo da se galami.
To je gotovo prirodno. Vie se ne moe oekivati od osoba neznalica. Idite i probajte kod
starog majstora. Moda on eka na vas. Ako ne moe da oprosti, onda nije majstor; onda
naite nekog drugog.
A, "meutim, ipak ja ne elim da izgubim veru u vas." Vi ste je ve izgubili. Zapravo
nikada je niste imali, jer jednom kada imate veru kako je moete izgubiti? Teko je to
razumeti, meutim, jednom kada imate veru, ne moete je izgubiti. To nije neto to se moe
uzeti natrag. Ko e je uzeti natrag? Vera oznaava da vi predajete ego. To moe biti zadnji in
ega. Predanog, kako ga moete uzeti natrag? Ako ga moete uzeti natrag, predavanje uopte
nije bilo predavanje - igrali ste se reima, ali ne znate ta one znae. Ako ste se predali, to
znai da ste se predali totalno i konano - gotova stvar. Nema naina za vraanje natrag.
"Meutim, ipak ja ne elim da izgubim veru u vas." Zato se ova ideja pojavljuje? Vi
nemate veru; ve ste je izgubili. Zapravo, nikada je niste ni imali. Ovo e izgledati kao
paradoks, ali je to istina: samo ona vera se moe izgubiti koja nikada nije bila tu na prvom
555
mestu. Ako nemate veru moete je izgubiti; ako imate, nema mogunosti. Sasvim je
nemogue izgubiti je, jer u veri ste izgubili sebe - sada niko ne stoji u pozadini ko je moe
uzeti natrag i otii kui.
"Ja sada ne udim arko za prosvetljenjem." Vi arko udite; inae emu potreba za
prianjanje uz moja stopala? Moja stopala su bezvredna. Zato se vezivati uz njih? ta e vam
ona dati. Dole u dubini je arka udnja... moda je sada vie suptilna, vie odevena, nije tako
gruba, ali je ona jo tu. "Ako me moete drati vezanog uz svoja stopala..." Ali zato? ta su
moja stopala uinila za vas? ta je potrebno? U emu je stvar?
Upravo pre dva dana, dola je da me vidi jedna vrlo glupa ena. Glupa zato to je
rekla: "Ja sam u potrazi za Bogom." Pitao sam je zato trai Boga, ta je loe Bog uinio njoj.
Pitao sam je: "Mora da trai neto drugo - sreu, blaenstvo, ekstazu...?" Ona je rekla: "Ne,
nisam zainteresovana za sreu, blaenstvo i tako dalje. Ja tragam za Bogom." "Ali, zbog
ega?" Ona se jako naljutila jer sam je pitao "zbog ega;" odmah je otila. Zato bi ovek
tragao za Bogom? U emu je stvar? Izgleda potpuno glupo. ovek traga za Bogom da bude
blaen? ovek traga za realizacijom da bude ekstatian, ne da bude jadan. ovek traga za
istinom da bude veno u blaenstvu. Zapravo svako je hedonista i ne moe biti drugaije - ne
postoji mogunost. A ljudi koji kau da nisu hedonisti, glupi su na neki nain. Ne razumeju
ta govore. Va hedonizam moe biti od ovog sveta, va hedonizam moe biti od onog sveta -
to nije vano - ali svako je hedonista. Svako trai svoju sreu, i svako je dole u dubini
sebian. Drugaije nije mogue. Ja to ne osuujem - zapamtite to. Tako to treba da bude.
Ljudi dou kod mene i kau da ele da slue ljude. Zbog ega? Ako se neko davi u
reci, a vi skoite, rizikujete svoj ivot i pomognete mu da izae van, ta mislite? Pomogli ste
oveku? Ako mislite da ste pomogli oveku i sluili oveku, a riskirali svoj ivot, i da ste
najvei altruista, ne idete vrlo duboko. Pomaui oveku osetili ste se vrlo sreni. Ne
pomogavi mu, vi biste se oseali krivim. Da ste otili, nezainteresovani, vae srce bi nosilo
krivicu zauvek i zauvek. Osetili biste se jadno. Stalno biste u svojim snovima videli oveka
koji se davi, a ne biste mogli da ga spasite - i niste ga spasli.
Kada spasite oveka iz reke oseate se sreni. Zaista treba da budete zahvalni oveku:
"Vi ste zaista divni. Davili ste se u reci u pravom trenutku, kada sam ja prolazio tuda. Pruili
ste mi takvu sreu, tako duboku sreu, tako jaku zasienost da sam vam mogao pomoi.
Mogao sam biti od neke koristi; nisam beskorisno smee na zemlji. Oseam se dobro." Vai
koraci bi plesali posle toga, vae oi bi imale vie svetla. Oseali bi se vie usredsreeni.
Oseali biste se vie uzvieni u svojim vlastitim oima. To je jednostavno hedonizam.
Niko ne pomae nikome drugom - ne moe. Svako traga za svojom vlastitom sreom.
Prosvetljenje nije nita drugo do apsolutna srea, koja, kada se jednom postigne ne moe biti
izgubljena. Da bi se postiglo to stanje, kako moete odbaciti arku udnju? Ona je tu, inae
zato biste prianjali uz moja stopala?
Budite budni i paljivi. Nauite budnost i paljivost u pogledu svojih vlastitih elja, jer
kada ste budni, samo tada moete razumeti; a kroz razumevanje postoji preobraaj.
Ja znam, dok sva arka udnja ne otpadne, prosvetljenje nije mogue. Tako sam vam
govorio - a sada govorite da arko ne udite. Onda ta radite ovde? Ako razumete neete rei:
"Ne udim arko," - neete ni rei "udim". Ako razumete, udnja iezava - bez ikakvog
traga. Ne ostavlja u pozadini suprotno; vi ne kaete: "Ja ne udim arko." Jednostavno, udnja
iezava... vi ste puni svetla, puni blaenstva, nezagaeni ni sa kakvom eljom.
Ali za to treba da budete neprekidno budni, jer elja e preuzeti mnoge oblike i
obmanue vas na mnogo, mnogo naina; ona moe postati tako suptilna, da moete gotovo
zaboraviti da je elja. Moe se pretvarati da je neto drugo. elja se moe ak pretvarati u
beeljnost, ali vi ne moete razumeti; kada neko nije ni u jednoj elji, nema nita da pita.
Samo jednostavno jeste, i dozvoljava egzistenciji da ga uzme kad god poeli. Kada ostavite
elju, kada vas obuzme celina, plovite s rekom. Onda nemate privatan cilj.
Ba pre nekoliko dana, govorio sam vam o znaenju rei "idiot." Ona dolazi od grke
rei "idiotiki". To znai "privatni cilj". ovek koji ima privatni cilj, ovek koji ima privatni
556
svet - protiv celine - jeste "idiot".
150
Kada ste sa celinom - ak i ne plovei u reci nego samo plovei s rekom gde god ona
vodi - onda, svakog trenutka ivite prosvetljenje. Kada arka elja za prosvetljenjem iezne,
prosvetljenje se javlja. Nije se jo pojavilo pitaocu. arka elja mora da postoji; budite
oprezni.
esto pitanje:
Kako ovek da zaustavi zabrinutost?
Ovo je iz "Pathik the Pathetic." On nepotrebno nastavlja da biva patetian. Dakle,
"kako da se zaustavi briga"? ta je potrebno da se zaustavi briga. Ako ponete pokuavati da
zaustavite brigu, stvarate novu brigu: kako da zaustavite brigu. Kada poinjete da brinete o
brigama, onda ih udvostruujete. Nema naina.
Ako neko kae, poto postoje ljudi... Dale Carnegie je napisao knjigu "Kako prestati s
brigom i poeti sa ivljenjem". Ti ljudi vam stvaraju vie briga, jer vam daju elju da
zaustavite brige. One se ne mogu zaustaviti, ali mogu nestati! Ne moete uraditi nita oko
njih. Ako ih jednostavno dozvolite, i ni malo ne marite, one iezavaju. Brige iezavaju, one
se ne mogu zaustaviti - jer kada pokuavate da ih zaustavite, ko ste vi? Um koji je stvorio
brige, stvara novu brigu: kako da ih zaustavi. Sada ete postati ludi, besni; biete kao pas koji
goni svoj sopstveni rep.
Posmatrajte psa; to je lepa pojava. Zimi u Indiji moete svuda posmatrati pse kako
sede ujutru sunajui se, uivajui. Onda odjednom postaju svesni svog repa, upravo sa
strane. Takvo iskuenje, oni onda skoe. Ali rep odskoi dalje unatrag. Naravno to je za psa
previe da tolerie, to je nemogue. On povreuje svoj svakidanji rep, i igra igre - a tako
veliki pas. On poludi - ide okolo i okolo. Videete ga kako dahe, umoran; ne moe
poverovati ta se dogaa. Ne moe uhvatiti ovaj rep?
Ne budite onaj koji lovi svoj vlastiti rep, i ne sluajte Dale Carnegie. To je jedina
metoda kojoj vas oni mogu nauiti: gonite svoj vlastiti rep i poludite. Postoji nain - ne
metoda - nain da brige ieznu: kada jednostavno gledate u njih indiferentno, izdaleka;
gledate u njih kao da vam ne pripadaju. One su tu; vi ih prihvatate. Ba kao oblaci koji se
kreu po nebu; misli se kreu u umu, u unutranjem nebu. Saobraaj se kree na putu; misli se
kreu na unutranjem putu. Samo ih posmatrajte.
ta radite kada stojite pored puta ekajui autobus? Jednostavno posmatrate. Saobraaj
se odvija; vas se ne tie. Kada vas se ne tiu, brige poinju da otpadaju. Vae vezivanje za
njih daje im energiju. Vi ih hranite, vi ih aktivirate, a onda pitate kako da ih zaustavite. A
kada pitate kako da ih zaustavite, one su vas ve nadvladale.
Ne postavljajte pogrena pitanja. Brige postoje prirodno; ivot je tako iroka i
komplikovana pojava; nuno je da brige budu tu. Posmatrajte. Budite posmatra, a ne budite
poinilac. Ne pitajte kako da ih zaustavite. Kada pitate kako da ih zaustavite, pitate ta da
radite. Ne, nita se ne moe uraditi. Prihvatite ih, one jesu. Zapravo posmatrajte ih, gledajte ih
iz svakog ugla, ta one jesu. Zaboravite o zaustavljanju, i jednog dana iznenada ete shvatiti
da samo posmatranjem, gledanjem, praznina se javlja. Briga vie nema, saobraaj se
zaustavio, put je prazan, niko ne prolazi... U toj praznini, Bog prolazi pored. U toj prazniti,
iznenada imate letimino vienje svoje buda prirode, vaeg unutranjeg obilja, i sve je postalo
blagoslov.
Inae vi to ne moete zaustaviti. Moete prihvatiti to, dopustiti, posmatrati to, s vrlo
ravnodunim, nezainteresovanim pogledom kao da one nisu vane. to vie postanete
zainteresovani za brige, one vie znae. to vie znae, vie postajete zainteresovani. Tako
stvarate zaaran krug. Iskoite iz kruga.
Sedmo pitanje:
Postoji li razlika izmeu rasuivanja i razlikovanja?
150
Moda je bolji prevod da je idiot subjektivan, nego da ima "privatni cilj".
557
Da, ogromna razlika. Rasuivanje dolazi iz vaih verovanja, ideologija, koncepata,
rasuivanje dolazi iz vae prolosti, iz vaeg znanja. Uoavajue razlikovanje dolazi iz vae
sadanjosti, odgovora budnosti ili panje.
Na primer, vi vidite pijanicu. Odmah postoji rasuivanje: ovaj ovek ne ini dobro -
"pijanica". Odmah sledi osuda - to je rasuivanje. Ako nemate nikakva verovanja, ta je dobro
a ta pogreno, kako odmah moete suditi - ne znajui uopte oveka, ne znajui njegovu
situaciju, ne znajui njegove probleme, ne znajui njegove jade? Kako moete suditi ne
znajui ceo ivot tog oveka? Kako moete suditi na osnovu fragmenta? Kako moete rei da
je taj ovek lo? Da nije pijan, mislite li da bi bio bolji ovek? Mogue je da bi bio loiji.
Ovo je bilo moje iskustvo s mnogim pijanicama: oni su dobri ljudi, vrlo tanani, vrlo
verni, nisu podmukli, jednostavni su - nevini kao deca. Zato onda piju? Za njih je svet
previe; ne mogu se nositi s njim. Nisu stvoreni za ovaj svet; on je previe lukav. Oni ele da
zaborave to, i ne znaju ta da rade - alkohol se lako nae pri ruci; meditaciju ovek mora da
trai.
Ovo je moje zapaanje: svim ljudima koji su alkoholiari treba meditacija. Oni su u
potrazi za meditacijom - u ozbiljnoj potrazi za ekstazom, ali ne mogu nai vrata. Pipajui u
mraku, oni se spotaknu na alkoholu. Alkohol je lako dostupan na tritu; meditacija nije tako
lako dostupna. Ali njihovo pravo traganje je za meditacijom.
Ljudi koji uzimaju droge svuda u svetu, u potrazi su za unutranjom ekstazom.
Pokuavaju da stvore oseanje srca, a ne mogu nai ispravan nain, pravu stazu. Prava staza
nije lako dostupna, a droge su dostupne. Droge daju lana letimina sagledavanja; stvaraju
hemijsku situaciju u vaem umu u kojoj zapoinjete da se oseate vie pronicljivo, prodorno,
vie osetljivo. One vam ne mogu dati pravu meditaciju, ali vam mogu dati laan utisak nje.
Inae ovo je moje razumevanje: da je ovek koji je u potrazi moda pao kao rtva
lane pojave, ali je on u potrazi. Jednog dana on e izai iz toga, jer to ne moe biti realna
stvar i ne moe ga obmanjivati zauvek. Jednog dana e uvideti da je obmanjivao sebe kroz
hemikalije; ali traganje je tu. Ljudi koji nikada nisu uzeli alkohol, koji nikada nisu uzeli neku
drogu, ljudi koji ni na koji nain nisu loi - dobri ljudi, potovani ljudi - oni uopte nisu u
potrazi za meditacijom.
Dakle, kako da se prosudi? Kako nazvati oveka "ravim" koji je u potrazi, i kako
nazivati oveka "dobrim" koji uopte nije u potrazi? Pijanica moe jednog dana otkriti
boansko, jer on je u potrazi za tim. I zapravo, dok ne nae boansko, ne moe otii izvan
svog alkoholizma - jer samo to ga moe zadovoljiti. Onda e lano ieznuti. Ali cenjen ovek
koji ide u crkvu svake nedelje, ne pije, ne pui, ita Bibliju, Kuran, Gitu - taj ovek uopte
nije u potrazi. Ko je lo? Kako razlikovati?
Sada svuda u svetu ima mnogo brige oko droga, oko nove generacije. Mlaa
generacija - svi su postali zainteresovani za droge. ta se dogaa? Kako da se prosudi? ta da
se kae o tome? Ako ste svesni, presuda nee biti tako laka. Ako niste svesni, jednostavno
moete suditi da nisu u pravu ili su u pravu. Onda ima ljudi koji su za droge, Timothy Leary i
drugi, koji kau: "Ovo je ekstaza." Onda postoje ljudi - sve ustanove u svetu - koji su protiv;
oni kau: "Ovo je jednostavno destruktivno."
Inae, kakva je stvarna situacija? Ljudi koji uzimaju droge ne stvaraju Vijetname, ne
stvaraju Kamire, ne stvaraju Bliske Istoke. Ljudi koji uzimaju droge nigde ne stvaraju rat.
Oni nisu ubili Mujibur Rahmana; nisu ubili nikoga. ak i ako mislite da su destruktivni; oni
mogu biti destruktivni za sebe, ali ne ni za koga drugog. Oni se ne meaju ni u iji ivot; a oni
potovani ljudi, odgovorni su za ogromno nasilje svuda u svetu. Oni su cenjeni. Sada ljudi
koji su ubili Majibur Rahmana i celu njegovu porodicu - sada su postali predsednici ovoga i
onoga, oni su cenjeni ljudi.
Ko su stvarni kriminalci? Riard Nikson nije uzimao droge. Da li znate? Adolf Hitler
nikada nije ni dotakao alkohol, nikada nije puio, bio je totalan vegetarijanac. Moete li sada
nai ikoga ko je vei kriminalac? On je bio savreni ain - vegetarijanac, nepua,
nealkoholiar, i iveo je vrlo disciplinovanim ivotom, kretao se prema asovniku - a stvorio
je pakao na zemlji. Ponekad mislim, da je uzimao malo alkohola, zar ne bi bilo bolje? Onda
558
ne bi bio tako nasilan. Da je malo puio - vrlo glupa, ali nevina igra puenja - ne bi bio tako
okrutan, jer puenje je katarza.
Zbog toga kad god oseate ljutnju vi biste puili; kad god se osetite izazvani vi biste
eleli da puite; kad god osetite da ste u nekom unutranjem nemiru, nervozi, eleli biste da
puite. To pomae. Ima boljih stvari da se rade: moete koristiti mantru. Puenje je suptilna
mantra. Kaete: "Ram, Ram, Ram, Ram..." Puenje je prikrivena mantra; udahnete duvan
unutra, izdahnete van... Kao da ponavljate, pevate mantru kroz puenje. Moete ponavljati
"Ram, Ram, Ram" - to e takoe pomoi. Ako ste ljuti samo pokuajte: pevajte "Ram, Ram,
Ram..." To je bolji nain, ali je isti - nije mnogo razliit.
Da se ovek Adolf Hitler zaljubio u neiju enu, on bi bio osuen kao lo ovek, ali ne
bi bio tako nasilan. Osloboen, oputen... svet bi bio bolji.
Dakle, ta da se kae? Kako da se sudi? Stvari su komplikovane. Ja ne kaem: "Idite i
postanite alkoholiari," i ne kaem: "Idite i uzmite droge." Kaem da je kompleksnost ivota
takva, da ovek ne moe suditi. Suenje pripada tupim umovima; oni su uvek spremni da
sude. Vai sudovi su slini ako naiete na mali komad papira koji je deo velikog romana i vi
proitate nekoliko redova - onih koji takoe nisu puni - samo nekoliko, deo strane; i vi sudite.
Tako vi to radite. Fragment ljudskog ivota izae pred vae oi, a vi sudite o celom oveku -
da je on lo, i da je on dobar. Ne, suenje nije za mudrog.
To se dogodilo Isusu. Doveli su mu enu; i itav grad je poludeo. Glupavi ljudi su
uvek ludi, gomila uvek poludi - za male stvari, zaista ni za ta. Oni su rekli: "Ova ena je
poinila greh. Ona je bila u ljubavnoj vezi s ovekom - nezakonitoj. Dakle, ta da uradimo s
njom? Stari spisi kau kamenujte je do smrti."
eleli su da ubiju dve ptice istim kamenom - tu enu, i Isusa takoe. Jer ako Isus kae:
"Da, stari spisi su u pravu. Ubijte je," oni e onda pitati: "ta je s tvojim uenjem - ljubi
neprijatelja? ta je s tvojim uenjima - daj drugi obraz; ako te neko udari u obraz daj mu i
drugi? ta je sa pratanjem? Jesi li o tome potpuno zaboravio?" Ako bi Isus rekao da stari
spisi nisu u pravu, onda bi bio jeretik, buntovnik - on je protiv religije! Treba da ga ubiju.
Ljudi su bili spremni. Zapravo, nije ih mnogo zanimala ena; zanimao ih je Isus. ena je bila
samo jedan izgovor da uhvate Isusa u klopku.
Isus je malo razmislio. Rasuivanje se uvek daje odmah, neposredno, jer je ve
nainjeno spremno. Ono izgleda neposredno, ali nije neposredno. Ono je unapred spremno; vi
ste ga ve dobili odnekud. ovek svesnosti okleva, gleda okolo, osea, alje svoje oseaje
okolo - kakva je situacija? On je pogledao sirotu enu koja je sedela tamo, suze su joj lile.
Pogledao je u te ljute ljude. Osetio je celu situaciju, onda je rekao: "Da, spisi kau kamenujte
enu do smrti, ali prvi kamen treba da baci ovek koji nikada nije poinio greh. Ako se niste
uputali u nezakoniti seksualni odnos sa enom, ako se niste odavali tome u svom umu, onda
uzmite kamen."
Sedeli su pokraj reke; mnogo kamenja je tamo lealo okolo. Ljudi koji su upravo
stajali ispred - cenjeni ljudi iz grada - poeli su da se povlae natrag. Uplaili su se; sada je to
previe. Ubrzo su ljudi iezli. Samo je Isus ostao sa enom. ena je osetila Isusa vrlo
duboko.
Pogledajte situaciju: ovi uvaavani ljudi, svetenici, nisu mogli osetiti Isusa, a grenica
je osetila.
Pala je pred njegove noge: "Poinila sam greh. Oprosti mi." Isus je rekao: "To je
izmeu tebe i tvog Boga. Ko sam ja da sudim? Ako misli da si uinila neto loe, onda
zapamti da to ne ini opet, to je sve. Meutim, ko sam ja da sudim i kaem da si ti grenica?
To je izmeu tebe i tvog Boga."
ovek razumevanja odgovara - ne sa suenjem, nego sa diskriminacijom. Isus je
izvrio veliko delo diskriminacije. On je rekao: "Da, to je u redu; spis je u redu. Ubijte ovu
enu." Onda je nainio diskriminaciju: "Sada, oni koji sami nisu grenici, treba da uzmu
kamenje u svoje ruke i ubiju je." Ovo je diskriminacija. To je dolo iz svesnosti, to nije bilo
mrtvo suenje. On nije sledio svete spise - on je stvorio svoj vlastiti spis i tom trenutku
svesnosti! ovek svesnosti ne sledi knjige koje ga vode; ovek svesnosti ima svoju vlastitu
svest da ga vodi. A ona nikada ne grei, ja vam kaem. Ona nikada ne grei. Ona je uvek
559
istinita, istinita za taj trenutak.
Osmo pitanje:
Padma Sambhava kae: "Kada gvozdena ptica poleti, dharma e doi u zemlju
crvenih ljudi." Da li to deo vaeg rada, koji treba da ispuni proroanstvo?
Nisam ja ovde da ispunim niije proroanstvo. Zato bih to ja inio. To je moda
Padma Sambhavin put, ali zato bi me on prisiljavao na njegov put. Ja sam ovde da budem ja
sam. Ja nisam prorok, nisam ovde da bih neke izbavio iz njihovih grehova. Nisam ovde da
donesem doba religije. Sve te stvari su osrednje i glupe.
Ja uivam sam. Ako elite da uivate sami moete deliti moje uivanje, to je sve. Za
mene ivot nije mnogo ozbiljna stvar. Proroci uzimaju ivot vrlo ozbiljno. Sveci su nevini!
Proroci? Uvek su opasni. Buda nije prorok; zapravo Indija nije proizvodila proroke. Proroci
su posebna pojava u judaizmu. Svece smo proizvodili - milione - ali oni su nevini ljudi. Kao
cvee u kome uivate - nije od velike koristi. Proroci su u stvari politiari u religiji. Oni bi da
promene ceo svet; oni imaju misiju, da izvre i urade ovo i ono. Ja nemam misiju; ja nisam
misionar. Voleo bih svet bez misionara i bez proroka, tako da ljudi budu ostavljeni da ive
svoje vlastite ivote. Proroci to nikada ne dozvoljavaju. Oni su uvek za vama - sa suenjem.
Oni su uvek za vama - sa idejama koje treba slediti, poreenjima. Uvek su tu da vas bace u
pakao ili nagrade rajem.
Ja nemam nita - nemam pakao da vas u njega bacim i nemam raj da vam dam - samo
uivanje da budem. A to je mogue, jednostavno mogue. Ako dozvolite to da se dogodi, to je
mogue.
Za mene ivot nije ozbiljna stvar. Zapravo ivot nije nita do prianje u venosti
egzistencije, avrljanje, prianje. Ja priam ovde; vi sluate, to je sve. Ako uivate, vi ste
ovde. Ako uivam, i ja sam ovde. Ako postane teko da uivamo jedni s dugim, razdvajamo
se - nema nikakvog robovanja.
Ja ne dozvoljavam nikome - moe on da bude ak i Padma Sambhava - da mi postavi
zamku.
560
Poglavlje 3
SENKA RELIGIJE
3. septembar 1975. pre podne u Buddha dvorani
II, 40: aucatsvangajugupsa paraivasamsargah.
[Ostvariti] istotu povlai za sobom [izvesnu] otmenu distanciranost (jugupsa)
u odnosu na vlastite telesne udove i izbegavanje kontakta sa [prljavim telima] drugih.
II, 41: sattva uddhi saumanasyaikagrye indriyajayatma darana yogyatvani ca.
[Na unutranjem planu pak ostvarenost istote] izaziva proienost same
svetlonosne modifikacije bivstvujue supstancije (sattva), optu zadovoljenost
(saumanasya), potpunu prisutnost panje (ekagrya), kontrolu ula (indriyajaya) kao i
mogunost najdublje introspekcije (atmadaranayogyatva).
II, 42: samtoadanuttamah sukhalabhah.
Iz zadovoljstva [u posedovanju samo onog neophodnog] (samtoa) sledi
neuporedivo blaenstvo (sukha).
Nenasilje, neposesivnost, nevrenje krae, i autentinost u bivanju daje istotu. Ovo
nisu moralistiki koncepti za Patanjalija; to uvek treba imati na umu. Uili su se oni na
Zapadu kao da su moralni; a na Istoku kao unutarnja higijena, ne kao moralnost. Na Zapadu
se o njima ui kao o altruistikim ciljevima; na Istoku nita od altruizma nema u njima - to je
apsolutno sebino. To je vaa unutranja higijena. Oni vam daju istotu, a kroz istotu
nemogue postaje mogue, postie se nedostino. Kroz istotu gubi se grubost vaeg
postojanja. Postajete delikatni, suptilni, i neni. Kroz istotu vi postajete hram boanskog.
Kroz istotu se alje poziv celini da doe, i kapne u vas... i okean doe jednog dana, i ispusti
se u kap.
Kada se oni ue kao moralistiki koncepti, kako na Zapadu takoe i u Indiji to je uio
Mahatma Gandi - itav njihov kvalitet se menja. Kada kaete: "Treba da se kreete nenasilno,
jer nasilje povreuje druge. Ne povreujte nikog. oveanstvo je jedna porodica, povreivati
je takoe greh," vi ste skrenuli itavu stvar totalno na drugaiju dimenziju. Patanjali kae:
"Budite nenasilni; to vas proiava. Ne povreujte nikoga - nemojte ak ni misliti da
povredite nekog, jer onog trenutka kada zaponete da mislite na taj nain, unutra upadate u
neistotu." Nije u pitanju drugi, u pitanju ste vi. Naravno, kada je ovek nenasilan drugima je
korisno, ali to nije cilj bivanja nenasilnim. To je upravo sporedan proizvod, samo senka.
Ako ste nenasilni da drugi ne bi bio povreen, onda zaista niste nenasilni. Onda ste vi
dobar drutveni graanin, civilizovan, ali se nita od religije nije desilo unutar vaeg
unutranjeg bia. Vae nenasilje e delovati kao mazivo izmeu vas i drugih. Va ivot e biti
uglaeniji, ali ne i iskren, jer cilj menja itav kvalitet. Cilj nije da se zatiti drugi - drugi je
zatien, to je druga stvar - cilj je da se postane ist tako da moete znati krajnju istotu.
Istone religije ostaju sebine, jer one znaju da nema drugog naina da se bude; a kada
je neko sebian, drugima to neizmerno koristi. U stvari sav altruizam, pravi autentini
altruizam, cveta iz duboke sebinosti. To nisu suprotnosti: cvetovi altruizma cvetaju samo u
biu koje je bilo duboko sebino. Da se bude sebian sasvim je prirodno. Prisiliti ljude da
budu drugaiji, znai uiniti ih neprirodnim, a sve to je neprirodno nije put prema Bogu. Sve
to je neprirodno bie potiskivanje, guenje; vama nee doneti istotu.
Stoga ovo treba da se zapamti: ovo nisu moralistiki ciljevi. Zapravo na Istoku
moralnost nikada nije bila uena kao cilj; ona je senka religije. Kada se religija dogodi,
moralnost se deava automatski - ovek ne treba da se brine o tome. oveka ne treba to da se
tie; to dolazi samo od sebe. Na Zapadu je moralnost uena kao cilj - zapravo, kao religija. Ne
561
postoji nita u istonim spisima kao deset zapovesti, nita slino tome.
ivot ne treba da bude ivot koji sledi zapovesti, inae ete postati rob. ak i ako
dospete u raj kroz ropstvo, va raj nee biti dovoljno rajski - ropstvo e ostati deo njega.
Nezavisnost, sloboda, treba da bude bitan unutranji deo vaeg rasta.
Stoga postoje higijenske mere. One vas proiavaju; daju vam unutranje zdravlje.
Kada se postigne istota, kae Patanjali, u joginu se javlja gaenje prema svom
vlastitom telu i nestanak elje da doe u fiziki kontakt sa drugima.
Ima izvesne tekoe s reju jugupsa. Prevedena je u svim prevodima kao "gaenje" jer
u engleskom jeziku ne postoji ekvivalentan izraz. To uopte nije gaenje, uopte nije; sama
re je pogrena. Sama re "gaenje" jeste gadna. A misliti o joginu, da se gaenje javlja u
njemu prema njegovom sopstvenom telu, jednostavno je neverovatno, jer jogini se staraju o
svom telu, kao to se niko drugi nikada nije starao. Oni paze na svoje telo, kao to niko drugi
nije pazio; oni imaju divna tela. Pogledajte Mahavira, ili Budu - divna tela, vrlo
proporcionalna, kao simfonije u materiji. Ne, to nije mogue. "Gaenje" je pogrena re;
prvo, to mora da se razume.
Jugupsa ne znai gaenje. Znaenje je vrlo teko; morau da vam ga objasnim. Ima tri
tipa ljudi. Jedan koji je ludo u ljubavi sa svojim telom; u stvari opsednut je. Naroito ene -
apsolutno orijentisane na telo. Pogledajte ene - sate i sate one provode pored ogledala...
opsednute. Nita nije loe biti ispred ogledala, ali ba biti tamo satima, izgleda kao izvesna
opsesija. Ovo je prvi tip, koji je neprekidno opsednut telom - toliko da zaboravi da postoji
izvan tela. Transcendentalno je zaboravljeno; ovek postaje samo telo. Ne poseduje telo; telo
poseduje njega. Ovo je prvi tip ljudi.
Drugi tip ljudi je ba suprotan od prvog; on je takoe opsednut - u obrnutom smeru.
On je protiv tela, gadi se tela; ovaj tip je razbio ogledalo. On nastavlja da povreuje svoje
vlastito telo na milione naina; on ga mrzi. Prvi ga voli kao opsesiju; drugi se kree do drugog
ekstrema - mrzi ga. On eli da izvri samoubistvo.
Moete nai drugi tip; oni se moda pretvaraju da su jogini, ali nisu. Jogin ne moe
mrzeti. To nije pitanje nekog objekta; jogin jednostavno ne moe mrzeti, jer mrnja stvara
neistou. Nije pitanje da se mrzi neko drugi, ili neto; ili svoje vlastito telo; ta god da je
predmet mrnje, mrnja donosi neistou. Jogin ne moe mrzeti svoje vlastito telo. Ali
moete nai ovaj tip izopaenih jogina na ulicama Benaresa, kako lee na trnju ili zailjenim
elinim ekserima, muei svoje vlastito telo. Ovo je ba suprotno od narcisoidnog uivanja
ene ispred ogledala.
Post; sam post moe biti dobar, moe biti lo. Zavisi. Post moe biti ba nain
muenja tela; onda je lo, onda je nasilje. Ovo je moje zapaanje: ljudi koji nisu nasilni prema
drugima, koji su potisnuli svoje nasilje prema drugima i postali nenasilni - njihovo nasilje
zapoinje nov put; kao osloboenje oni poinju postajati nasilni prema svojim sopstvenim
telima. Ima pria o izopaenim ljudima koji su unitili svoje vlastite oi, tako da ne mogu
videti lepotu ene. Prie o ljudima - i to ne izuzecima, ima ih na hiljade.
U Rusiji je postojala sekta pre revolucije, hiljade sledbenika, koji su sekli svoje
genitalne organe - upravo da bi bili u dubokoj mrnji prema telu. Nisu mogli da stvaraju decu.
Kako da onda poveaju broj sledbenika - jer svaka organizacija je za to zainteresovana? Stoga
su se nali u tekoi. Oni bi usvojili decu i sekli im polne organe - kriminalni in protiv svog
vlastitog tela.
U hrianstvu su postojale sekte ija je jedina molitva bila da biuju svoje vlastito telo
svakog jutra. Najvei svetac je bio onaj koji je bievao svoje telo, dok ne postane modro -
svuda po telu, koa bi bila iseena i krv bi tekla. Obino je u biografijama velikih svetaca
pisalo koliko su puta biem udarali telo ujutru - sto puta, dvesta puta, trista puta; ba kao to
su u Indiji ainski monasi nastavljali da broje svoje dane, koliko dana su postili u godini - sto
dana, pedeset dana, koliko dana. Vei je onaj ko je najvie postio, gotovo izgladnjivao svoje
vlastito telo.
U hrianstvu je bilo monaha koji su imali eksere u svojim cipelama, koji su se
zabadali u njihova tela; i oni bi hodali u tim cipelama nosei stotine rana na stopalima. Krv je
lila - oni su bili veliki sveci.
562
Ako bi se posmatrala religija nauno, onda bi se dokazalo da je devedeset devet posto
nje patoloko. Ovim ljudima treba duevni tretman. Ovi ljudi nisu bili poboni, uopte nisu.
Zvati ih religioznim jednostavno je glupavo; nisu ak bili ni normalni; bili su ludi.
Ovo su dva tipa ljudi, a onda izmeu ova dva tipa - ba tano u sredini - jeste trei tip,
za koga Patanjali koristi re jugupsa; on nije zgaen sa svojim vlastitim telom, a nije ni
opsednut. On je u dubokoj ravnotei. Ovaj tip se brine o telu, jer telo je vozilo. On takoe
tretira telo kao svetu stvar. Ono to i jeste - Bog ga je stvorio; a sve to je Bog stvorio, kako
moe da ne bude sveto? Ono je hram. Ono ne treba da se osuuje. Ne treba mu se ni odavati
tako ludo, da ste izgubljeni u njemu.
Hram ne treba da postane ikona za oboavanje; hram ne treba da postane svetinja,
oltar. Oltar je unutarnja sr zbog koje hram postoji. Ne treba da oboavate zidove hrama, ali
nije potrebno ni da se kreete do suprotnog - da ponete unitavati hram.
Potreban je samo duboki prestanak identifikacije. ovek mora znati: "Ja sam u telu, ali
sam transcendentalan za telo. Ja sam u telu, ali nisam telo. Ja sam u telu, ali nisam ogranien
njime. Ja sam u telu, ali sam takoe izvan njega." Telo ne treba da bude ogranienje - samo
sklonite, o da, i to lepo utoite. ovek treba da mu bude zahvalan; nije potrebno da se bori s
njim. To je jednostavno glupo i detinjasto boriti se s njim. Ono mora da se koristi - i to da se
koristi pravilno.
Jugupsa kae... ako moram prevesti to nekako, onda u rei: jogin je osloboen iluzija
u vezi tela. Nije zgaen - jednostavno je osloboen iluzija. On ne misli da je kroz telo mogue
blaenstvo koje dua trai, ne. Ali takoe on ne misli ni suprotno: da kroz unitavanje tela
blaenstvo moe da se postigne. Ne, on odbacuje dualnost. On ivi u telu kao gost, i tretira
telo kao hram.
Kada se postigne istota u joginu se javlja jugupsa prema svom vlastitom telu i
nestanak elje da doe u fiziki kontakt sa drugima.
Kada ste u telu previe, uvek imate silnu elju za kontaktom sa drugim telima, udite
da budete u kontaktu s drugim ljudima - koju vi zovete ljubav, koja nije ljubav, koja je samo
pouda - jer telo ne moe postojati smo. Ono postoji u mrei drugih tela.
Dete se raa iz majine materice; za devet meseci majino telo hrani telo deteta. Deje
telo raste iz majinog tela, ba kao to grane rastu iz drveta. Kada je dete spremno, naravno,
ono izlazi van iz materice, ali jo ostaje duboko u kontaktu; na majinim grudima dete
nastavlja - ne samo da uzima mleko - nastavlja da prima toplotu iz tela, koja je fizika
potreba.
Ako dete oskudeva u majinoj toploti, nikada ne moe biti zdravo; telo e uvek patiti.
Mogu mu se dati sve stvari koje su mu potrebne - hrana, mleko, vitamini - ali ako mu se ne da
toplota majke... A to je takoe topla nenost, jer ako niste doiveli tu toplu nenost od druge
osobe, onda e uzbuenje biti mogue, moe prei od vaeg tela drugoj osobi, ali ne i toplina.
Toplota ili uzbuenje postaje toplina kroz ljubav. To kvalitativno ima drugaiju dimenziju. To
nije samo toplota, jer vi detetu moete dati toplotu. Izvoeni su mnogi eksperimenti, dete je u
sobi sa centralnim grejanjem - to nije od pomoi. Majino telo daje suptilnu vibraciju ljubavi:
da dete bude prihvaeno, da bude voljeno, da se osea potrebno. To daje korenje.
Zbog toga e ovek neprekidno biti u potrazi - traei, istraujui - ensko telo celog
ivota; a ena e teiti telu mukarca celog ivota. Suprotni pol je privlaan jer polarnost tela
pomae; to daje energiju. Vi se hranite kroz to; postajete jaki kroz to.
To je prirodno, nita nije loe u tome, ali kada ovek postane ist - kroz nenasilje,
neposesivnost, autentinost - kada ovek postane sve vie i vie ist, fokus svesti se premeta
sa tela na bivanje, bie ili postojanje. Bie moe ostati apsolutno smo.
Zbog toga ovek koji je veoma vezan uz telo, nikada ne moe postati slobodan. Sama
vezanost e ga voditi u mnoge tipove sputanosti, utamnienja. Moete voleti enu, moete
voleti mukarca, ali dole u dubini vi se takoe opirete - jer ljubavnici su takoe u ropstvu. To
vas obogaljuje, uzajamni odnos vas oslobaa, a takoe vas i porobljava. Ne moete iveti bez
toga, a ne moete iveti ni s tim. Ovo je problem svih ljubavnika. Oni ne mogu iveti
563
razdvojeno, a ne mogu iveti ni zajedno. Kada se razdvoje misle jedno o drugom, kada su
zajedno bore se jedno s drugim.
ta se ovo deava? Mehanizam je jednostavan. Kada niste sa enom koju moete
voleti i koja vas voli, zapoinjete oseati glad za toplinom koja struji iz eninog tela. Kada ste
sa enom vie ne gladujete, dobro ste nahranjeni. Ubrzo bivate nahranjeni. Uskoro ste dobili
previe; sada biste eleli da se razdvojite, da budete udaljeni i sami. Svi ljubavnici kada su
zajedno, misle: "Kako e biti lepo da se bude sam." A kada su sami, onda pre ili kasnije ponu
oseati potrebu za drugim, ponu da zamiljaju i sanjaju: "Kako bi lepo bilo da budemo
zajedno."
Telu treba zajednitvo, a vaoj dui treba usamljenost. To je problem. Vaa dua moe
ostati sama - ona je himalajski vrh koji stoji sam na nebu. Vaa dua raste kada je sama, ali
vaem telu treba povezanost. Telu trebaju gomile, toplina, klubovi, drutva, organizacije; kad
god ste s mnogo ljudi, telo se osea dobro. U gomili vaa dua moe da osea gladovanje, jer
se hrani u usamljenosti, ali vae telo se osea dobro. U usamljenosti vaa dua se osea
savreno, ali telo zapoinje da osea glad za odnosom.
U ivotu, ako ne razumete ovo, postaete nepotrebno vrlo, vrlo jadni. Ako razumete
to, stvarate ritam: ispunjavate telesnu potrebu, a takoe ispunjavate i duevnu potrebu.
Ponekad se kreete u odnosu, ponekad se kreete izvan odnosa. Ponekad ivite zajedno,
ponekad ivite sami. Ponekad postajete vrhovi - tako apsolutno sami, da je ak i ideja drugog
odsutna. To je ritam.
Inae kada je neko postigao usamljenost i fokus svesnosti se menja... Zbog toga
postoji joga: kako promeniti fokus od tela do due, od materije do nematerije, od vidljivog do
nevidljivog, od poznatog do nepoznatog - od sveta do Boga. Kako god da se izrazite to je
nematerijalno. To je promena fokusa. Kada se fokus potpuno promeni, jogin je tako srean u
svojoj samoi, tako blaen, da obina arka udnja tela da bude sa drugim ubrzo nestaje.
Kada se postigne istota, u joginu nastaje uklanjanje iluzija o njegovom vlastitom telu;
sada zna da raj za kojim je tragao ne moe biti postignut kroz telo; blaenstvo o kome je
sanjao nije mogue kroz telo. To je nemogue kroz telo: kroz ogranieno da pokuate da
dostignete neogranieno. Kroz materiju pokuavate da dosegnete do venog, besmrtnog. Nita
nije pogreno u telu; va napor je apsurdan. Ne ljutite se na telo; telo vam nije nita uinilo.
To je upravo kao da neko pokuava da slua kroz oi - dakle nita nije pogreno s oima; oi
su nainjene da gledaju, ne da sluaju. Telo je nainjeno od materije; nije nainjeno od
nematerije. Nainjeno je od smrti. Ono ne moe biti besmrtno. Vi traite nemogue. Ne traite
to.
To je poenta otklanjanja iluzija: jogin jednostavno razume ta je mogue a ta nije
mogue sa telom. Ono to je mogue u redu je; ono to je nemogue on ne trai. On nije srdit,
razdraen. On ne mrzi telo. On mu posveuje svaku panju jer telo moe postati lestve; moe
postati kapija; ne moe postati cilj, ali moe postati kapija.
Uklanjanje iluzije o njegovom vlastitom telu - a kada se desi otklanjanje iluzije
nastupa: "...nestanak elje da doe u fiziki kontakt sa drugima." Onda potreba da se bude u
bliskom kontaktu s drugima, ubrzo uvene. U stvari to je pravi trenutak kada moete rei da je
ovek izaao iz materice, ne pre toga.
Neki ljudi nikada ne izau iz materice. ak i kada umiru, njihova potreba za
prisustvom drugih, njihova potreba za kontaktom, uzajamnim odnosom, se nastavlja. Nisu
izali iz materice. Fiziki su izali napolje mnogo, mnogo godina ranije - ovek moe imati
osamdeset, devedeset. Pre devedeset godina, izaao je iz materice, ali svih tih devedeset
godina iveo je u kontaktu - uvek poudno tragajui za telesnim kontaktom. iveo je u
izgubljenoj materici stalno iznova u svojim snovima.
Kae se da kad god se ovek zaljubi u enu - ta god da misli, to nije glavna stvar - on
opet pada u matericu. A moda, to je gotovo sigurno - ja kaem "moda" jer to nije jo
nauno dokazana ideja - da je tenja da se opet ue u matericu, seksualni poriv, nije nita
drugo do zamena za ponovno ulaenje u matericu. Sva seksualnost moe biti traganje za
ponovnim ulaskom u matericu. Sve naine je ovek izumeo kako da uini svoje telo
zadovoljnim, psiholozi kau da pokuava da stvori matericu spolja. Pogledajte udobnu sobu;
564
ako je zaista udobna mora imati neto zajedniko sa matericom - toplinu, prijatnost, svilu,
somot - unutranji dodir majine koe. Jastuci, krevet - sve vam daje oseaj udobnosti, samo
ako je na neki nain povezano sa matericom. Na Zapadu su sada nainjeni mali rezervoari,
nalik materici. U ta spremita nalik materici ulije se voda, ba iste temperature kao majina
materica. U dubokoj tami ovek plovi u tom rezervoaru, apsolutno udobno - u tami, ba kao u
materici. Nazivaju ih rezervoarima za meditaciju. To pomae; ovek se osea vrlo, vrlo
smireno, budi se unutranja srea - opet ste postali dete. Dete u materici pliva u tenosti
odreene temperature. Tenost ima sve sastojke mora, istu slanu vodu sa istim sastojcima.
Zbog toga su naunici doli do saznanja da se ovek razvio od riba - jer jo u materici
atmosfera mora da se odrava.
Svaka udobnost je u sutini nalik materici. Kad god leite s enom, uvijeni, oseate se
dobro. Svaki ovek, koliko god star, opet postaje dete; svaka ena, ma koliko mlada, opet
postaje majka. Kad god su oni u ljubavi, ena zapoinje da igra ulogu majke, a mukarac
zapoinje da ima ulogu bebe. ak i mlada ena postaje majka, a star ovek postaje dete.
U joginu ovaj nagon nestaje - a sa nestankom ovog nagona on se zaista raa. Mi ga u
Indiji nazivamo "dvaput-roenim", dvia. Ovo je drugo roenje, pravo roenje. Njemu sada
vie ne treba niko; on je postao transcendentalna svetlost. Sada on moe ploviti iznad zemlje;
sada moe leteti na nebu. On sada nije ukorenjen u zemlji. Postao je cvet - ne cvet, jer ak i
cvet je ukorenjen u zemlji.... postao je miris cveta. Potpuno slobodan. Kree se nebom, bez
korenja u zemlji. Njegova elja da dolazi u kontakt s drugim telima nestaje.
Iz mentalne istote nastaje veselost, mo koncentracije, kontrola ula, i podesnost za
samoostvarenje.
Taj ovek je tako blaen; on, koji nema vie potrebu da bude u kontaktu sa drugima,
blaen je u svojoj slobodi. Tako radostan, slavei - svaki njegov trenutak je silno uivanje. to
ste vie ukorenjeni u telu, vie ete biti tuni, jer telo je grubo. To je materija, teko je. to ste
vie izvan tela postajete laki. Isus je rekao sledbenicima: "Doite, sledite me. Moj teret je
lak. Svi oni koji su teko natovareni, neka dou, neka me slede. Moj teret je lak, bez teine."
"Iz mentalne istote nastaje veselost..." Ako ste tuni, ako ste uvek potiteni, ako ste
uvek jadni, nita se ne moe uraditi direktno vaoj bedi. Ma ta da se uradi pokazalo bi se
uzaludnim. Istok je doao do saznanja da ako ste tuni, jadni, potiteni, uvek se kreui teko
natovareni - to nije bolest; to je samo simptom bolesti. Bolest je da vi morate u sutini biti
telesno orijentisani. Stoga nije pitanje kako da odagnate svoju tamu, i kako da sebe uinite
srenim; to nije pitanje. Pitanje je kako da pomognete sebi da postanete nevezani s telom;
kako da pomognete sebi tako da vaa upletenost s telom bude sve manja i manja.
Ljudi dolaze kod mene svakog dana. Oni kau: "Mi smo tuni, jadni. Svakog dana
ujutru izgleda da emo opet susresti beznadean dan. Na neki nain iznesemo sebe iz kreveta
- bez nade. Znamo, dugo smo iveli... isto ponavljanje tunih dana. Stoga, ta da se uradi?
Moete li nam dati neto, tako da sebe moemo izvui van, izvan tuge?" Direktno nita ne
moe da se uradi, samo indirektno moe neto da se uradi. Ovo je simptom; to nije uzrok. A
ako tretirate simptom, bolest nee nestati.
Zapadna psihologija je tretirala simptome, a joga je psihologija koja tretira uzrok.
Zapadna psihologija ide dalje: ta god vi kaete jeste va simptom, uzimaju to zdravo za
gotovo i zapoinju da ga uklanjaju. Oni nisu bili uspeni. Zapadna psihologija je potvrdila da
je ona lukavstvo i prevara, potpuni neuspeh, ali ona je sada tako velika ustanova da psiholozi
to ne mogu rei. itav ivot zavisi od nje - njihove velike plate... oni su jedna od najvie
plaenih profesija. Oni ne mogu prihvatiti injenicu; sada su postali svesni da nikome ne
pomau. Veinom oni odgaaju i oteu stvar, veinom daju nadu, pomau vam da se pomirite
sa svojom bedom, ali se kroz to nikakav preobraaj ne dogaa. Kako vreme prolazi ovek
postaje usklaen s jadom, prihvata injenicu da je ona tu prisutna. Ne brine se vie mnogo oko
toga, ali se nita nije promenilo.
Sada oni to znaju, ali je psihologija profesija u takvom usponu, hiljade ljudi ive od
toga; mnogo se izumelo u tome - pa ko e rei istinu, da je cela ta stvar samo lukavstvo,
565
prevara, da se nikome nije pomoglo? To mora biti tako, jer simptomi se ne mogu promeniti.
Vi ih moete prefarbati, ali oni u dubini ostaju isti. Moete im dati nova imena, nove etikete;
to ne ini razliku.
Uzrok mora da se promeni, a uzrok je: biete tuni u istoj razmeri u kojoj ste
ukorenjeni u telu. Slobodniji od tela... imate radost, vie radosti. Kada ste potpuno osloboeni
od tela, vi postaje miris koji lebdi na nebu. Postajete sreni, blaeni i blagoslovljeni o emu je
Isus govorio; Budina nirvana. Mahavira je tome dao tanu re, on to zove kaivalya,
izdvojenost.
151
Postali ste totalno nezavisni i sami. Sada nita nije potrebno; vi ste dovoljni u
sebi. Ovo je cilj, ali cilj se moe postii samo ako se kreete vrlo paljivo, i ne upliete se sa
simptomima.
Ako neko ima groznicu, telo je vrue, temperatura je porasla - to je simptom.
Temperatura moe biti 39, 40. To je simptom; nemojte poeti da leite telo od temperature.
Moete je leiti; stavite oveka pod hladan tu, hladan led. U poetku moe izgledati da se
pomoglo, ali zapamtite, neete ga izleiti od bolesti - moete ga izleiti od samog ivota. On
e umreti - jer groznica je simptom. Groznica jednostavno pokazuje da unutra u telu postoji
velika borba, rat elemenata. Elementi tela su u sukobu, zbog toga je stvorena temperatura.
Zbog toga postoji groznica. Telo nije spokojno. Graanski rat je buknuo unutra. Neki
elementi tela se bore s drugim elementima, moda stranim elementima. Oni su u sukobu; zbog
sukoba nastala je temperatura.
Temperatura je upravo jedna indikacija da je rat buknuo. Rat treba tretirati, ne
temperaturu. Temperatura je upravo tu da vam prenese poruku: "Sada treba da uinite neto;
stvari su izmakle mojoj kontroli." Telo vam daje odreenu indikaciju: "Stvari su sada izvan
mene; ja ne mogu uiniti nita. Uradi neto. Idi kod doktora. Primi pomo; sada je to izvan
mene. to se moglo uiniti, uinio sam. Rat se rasplamsao."
Nikada se ne bavite simptomom; ne gubite vreme u bavljenju sa simptomom; uvek
idite do uzroka.
Ovo nije hipoteza, i nije teorija - joga ne veruje u teorije, a Patanjali nije filozof. On
je apsolutno naunik unutarnjeg sveta; i ta on kae, kae zato to su milioni jogina iskusili to.
Bez ikakvog izuzetka je to tako. U obinom ivotu jeste li takoe primetili: Kada se oseate
radosni, u obinom ivotu takoe, ako ostanete budni i paljivi, postaete svesni da kad god
oseate radost zaboravljate telo. Kad god je neko radostan on zaboravlja telo, a kad god je
neko tuan, ne moe zaboraviti telo.
Zapravo u ayurvedi je definicija zdravlja jedna od najznaajnijih; nijedna druga
medicinska nauka nije nigde u svetu dala takvu definiciju. U stvari, zapadna medicina nema
definiciju zdravlja. U najboljem sluaju ona moe rei: kada nema bolesti, onda ste zdravi. Ali
to nije definicija zdravlja. Kakva je to vrsta definicije, kada na osnovu bolesti definiete
zdravlje? Vi kaete: "Kada nema bolesti onda ste zdravi." To je negativna definicija, ne
pozitivna. Ayurveda kae: kada ste bestelesni vi ste zdravi. To je zaista veoma lepo. Videha:
kada ne oseate telo - vi gotovo niste telo.
Moete to zapaziti: glave ste svesni samo kada doe glavobolja. Inae ko misli o
glavi? Nikada niste svesni glave. Glavobolja donosi svesnost; inae ste nesvesni glave. A ako
se neprekidno seate svoje glave, mora biti neto pogreno. Kada je disanje zdravo, niste ga
uopte svesni, ali ako neto krene loe - astma, bronhitis, neto je loe - onda ste svesni.
Disanje se mnogo uje, buka je svuda, a to ne moete zaboraviti. Kada su vam noge umorne,
onda znate da one postoje. Kada neto krene loe, samo onda postajete svesni. Ako sve
funkcionie savreno, vi to zaboravljate.
151
Re kaivalya oznaava stanje onoga to je prosto, neumeano ni sa im, autentino, isto, pa otuda sadri
ideju savrenstva i potpunosti. Zato se koristi da oznai savrenstvo proienja Duha-oveka (purua) njegovim
izdvajanjem iz svega to mu nije autentino. U tom smislu ona oznaava izdvojenost i otcepljenje ovekove
sutine, purue, od prolaznog bivstvovanja u vremenu, ovekovo vaskrsenje iz smrtnog u besmrtno i neroeno,
iz nepostojanja u postojanje. Nije samo Mahavira koristio taj pojam. To je izraz koji oznaava konano buenje
u Joga sutrama, zadnje poglavlje, i u teorijskom sistemu Sankhye na kome se zasnivaju Patanjalijeve Joga sutre.
Kaivalya i bukvalno oznaava izdvojenost u istom smislu kao to se izdvajamo iz sna kada se probudimo. Tako
isto izlazimo iz bia prakrti kao purua, vie nismo u njemu kao to nismo u snu. Najvie prosvetljenje, koje
kaivalya oznaava, je bukvalno izlazak iz stanja neprosvetljenosti, to se doivljava kao izdvajanje i nezavisnost.
566
Ovo je definicija zdravlja: kada potpuno zaboravite telo, vi ste zdravi. Ko moe
potpuno zaboraviti telo? Samo jogin.
Mi imamo tri rei; rogi, bhogi, jogi. Rogi, ovek koji je bolestan; bhogi, ovek koji se
odaje uivanju i povlauje telu; a jogi, onaj ko je izvan, s one strane tela. Bhogi e retko
postii neke trenutke joge, neke trenutke kada e zaboraviti telo. Devedeset devet procenata
njegovog ivota e pripadati svetu rogija, bolesti; samo jedan posto njegovog ivota e biti
retki trenuci kada e postati jogin. Ponekad sve funkcionie dobro, brujei - ba kao to lepa,
savreno funkcionalna kola bruje, pevaju; itav va mehanizam bruji lepo, dobro; to je retko
kod bhogija, nikada kod rogija, uvek kod jogina. Rogi je bolesna osoba; bhogi je onaj ko se
odaje previe telu i propada prema rogiju; pre ili kasnije postae bolestan i umree; a jogin,
jogin je onaj koji je transcendirao telo, ivi izvan - onda je on veseo.
Rogi nikada nije radostan, bhogi retko, jogin uvek. Radost je njegova priroda. Bez
vidljivog razloga on ostaje srean.
S vama je sluaj ba suprotan: bez vidljivog razloga, vi ostajete nesreni. Ako vas
neko pita: "Zato ste tako jadni?" - vi sleete ramenima. Ne znate zato. Vi ste uzeli to za
sigurno, kao svoj nain ivota, da budete jadni. U stvari ako vidite bednog oveka, nikada ne
pitate: "Zato si bedan?" Vi prihvatate to kao normalno. Kada vidite nekog srenog, vrlo
srenog, vi pitate: "U emu je stvar, ta se dogodilo?" Beda se uzima kao odobrena,
prihvaena. Srea je postala tako retka, tako izuzetna, da je gotovo previe dobra da bi bila
istinita.
Deava se, ljudi mi dolaze; kada zaponu da meditiraju, ako se zaista kreu u tome,
stvari poinju da se menjaju. Kada su doli bili su bedni, tuni; onda neto bukne i otvori se -
veselost zapoinje. Oni ne mogu verovati u to. Dolaze trei i kau: "ta se dogodilo?
Iznenada se oseam vrlo sreno. Da li ja matam?" Ne mogu verovati da to moe biti istina.
Um kae: "Mora da matate. Zar vi, tako jadan ovek, moete biti sreni? Nemogue." Oni
dou kod mene i kau: "Da li matamo, ili ste nas hipnotisali?"
Nikada nisu mislili, kada su bili jadni, da moda to mataju, ali kada osete sreu, srea
je postala tako retka stvar, tako neverovatno retka da se pitaju: "Je li to istina?"
U engleskom jeziku imate frazu: "previe dobro da bude istinito". Nemate frazu:
"previe loe da bude istinito". Druga treba vie da preovladava, vie je rasprostranjena, ali
"dobrom" se ne moe verovati; zbog toga postoji fraza: "previe dobro da bi bilo istina". Ovu
frazu treba unititi, potpuno zaboraviti. Kada neko kae neto loe, treba da kaete: "Previe
neprijatno da bi bilo istina, ne moe se poverovati. Mora biti da matate." Ali ne, nije tako.
Beda izgleda da je prirodna stvar; a srea neto neprirodno.
"Iz mentalne istote nastaje veselost, mo koncentracije, ..." Ljudi pokuavaju da se
koncentriu ostajui ukorenjeni u telu; onda je koncentracija previe teka, gotovo nemogua.
Ne moete se usredsrediti ni za jedan jedini minut. Um se koleba, javljaju se hiljadu i jedna
misao, i pre nego to postanete toga svesni ve ste se pokrenuli za neto drugo; dnevni san
zapoinje. Kad god elite da se skoncentriete na neto... gotovo je nemogue. Inae, razlog je
to ste previe ukorenjeni u telu. Ako gledate kroz telo, koncentracija nije mogua. Ako
gledate izvan tela, koncentracija je tako laka...
To se dogodilo, kada je Vivekananda bio s velikim naunikom. Njegovo ime je bilo
Deussen, jedan od velikih naunika, koji je prevodio sanskritske spise na zapadne jezike.
Posebno je Deussen radio na Upaniadama; a on je bio jedan od najprodornijih prevodilaca.
Nova knjiga mu je stigla. Vivekananda je pitao: "Mogu li da je prelistam? Mogu li je dobiti da
proitam? Deussen je rekao: "Da, moe je dobiti. Ja je uopte nisam proitao." Posle pola
sata Vivekananda je vratio knjigu. Deussen nije mogao da veruje; za tako veliku knjigu bi
trebala najmanje sedmica da se proita, a ako elite da je svarite, ak i vie. Ako zaista elite
da je razumete; a to je teka knjiga, onda ak i vie. On je rekao: "Jesi li je prelistao? Da li si
je zaista proitao, ili si je samo prelistao?" Vivekananda je odgovorio: "Izuio sam je."
Deussen je rekao: "Onda ti ne mogu verovati. Mora mi uiniti milost; pusti me da proitam
knjigu, a onda u ti postaviti nekoliko pitanja o njoj."
Doussen je itao knjigu sedam dana, izuavao je, a onda je postavio nekoliko pitanja, a
Vivekananda je odgovorio tano, kao da je itao tu knjigu itavog svog ivota. Deussen je
567
zapisao u svojim memoarima: "Za mene je to bilo nemogue, i ja sam pitao: Kako je to
mogue? Vivekananda je odgovorio: 'Kada izuavate kroz telo, koncentracija nije mogua.
Kada niste ukorenjeni u telu, vi obuzimate knjigu direktno - vaa svest je direktno u dodiru.
Kada nema tela koje izmeu vas i knjige stoji kao barijera, onda je pola sata dovoljno. Vi
upijete njenu duu."
To je ba kao kada malo dete ita - ono ne moe itati veliku re; mora da isee rei u
male delove. Ne moe proitati celu reenicu. Kada vi itate, itate celu reenicu. Ako ste
zaista dobar italac, moete itati ceo paragraf - upravo kratkim pogledom, u prolazu. To je
mogue, ako telo nije umeano, moete proitati celu knjigu smo pregledom. A ako itate s
telom, moete zaboraviti. Ako itate bez tela nije potrebno pamtiti to; neete to zaboraviti - jer
ste razumeli.
Snaga koncentracije se javlja u oveku od istog tela, od iste svesti, od istote.
"...Kontrola ula... Ovo su posledice, zapamtite. One se ne mogu praktikovati; ako
praktikujete, nikada ih neete postii. One se upravo dogaaju. Ako se osnovni uzrok ukloni,
ako vie niste identifikovani s telom, onda nastupa "kontrola ula". Onda je to unutar vae
kontrole. Onda ako elite da mislite, vi mislite; ako ne elite da mislite, vi samo kaete umu:
"stani". To je mehanizam koji se ne moe tek tako ukljuiti i iskljuiti, ve je potrebno
majstorstvo; a ako niste majstor i ne pokuate da budete majstor, stvoriete vie zabune i
nevolje za sebe i stalno ete biti pobeeni, a ula e ostati gazda. Nije to nain da ih pobedite.
Nain da se ona pobede jeste da prestanete da identifikujete sebe sa telom. Treba da doete do
saznanja da niste telo; a onda treba da saznate da niste um.
Treba da postanete svesni svega to je oko vas. Telo je tu, prvi krug; onda je um tu,
drugi krug; onda je srce (oseanja) tu, trei krug. A onda ba iza ta tri kruga je centar - vi
sami. Ako ste usredsreeni u sebi, sva ova tri sloja e morati da slede vas. Ako niste
usredsreeni tamo, onda ete morati vi da sledite njih.
"...kontrola ula, i podesnost za samorealizaciju."
Na taj nain ovek ostaje podesan, sposoban da realizuje samog sebe. Svako eli da
realizuje, ostvari sebe, ali niko ne eli da proe kroz disciplinu - niko ne eli da sazri. Svako
eli to kao maginu stvar. Ljudi mi dou i kau: "Moete li nas blagosloviti, da moemo
postati samorealizovani?" Ako bi to bilo tako lako, da e moj blagoslov delovati, onda bih
blagoslovio ceo svet. Zato bih mario da blagoslovim svaku individuu? Blagosloviti sve
zajedno, masovno i pustiti da ceo svet bude prosvetljen. Onda bi Buda to uradio, Mahavira bi
to uinio - okonao. Svi bi postali prosvetljeni.
To se ne moe uraditi na taj nain. Niko vas ne moe blagosloviti; morate zaraditi taj
blagoslov. Morate proi kroz strogu disciplinu, morate promeniti svoj fokus postojanja,
morate postati sposobni, morate postati pravo vozilo; inae, ponekad se dogaa da se
povremeno neko spotakne o Sebe, ali to samo izaziva ok i nikome ne pomae. To razbija
itavu vau linost - mogli biste poludeti. To je ba kao kada jaka struja prolazi kroz vas, za
ta niste spremni - sve bi krenulo loe. ak i osigura bi mogao izbiti - moda biste umrli.
Morate postii istotu, postii prestanak identifikacije s telom, sa umom; morate
postii izvestan kvalitet svedoenja. Samo onda, samo u toj razmeri - samospoznaja postaje
mogua. Ne moete dobiti to besplatno. Morate platiti za to - i platiti po ceni bivanja. Ne
moete to platiti novcem, nita se tada nee dogoditi: morate platiti za to po ceni svoga bia.
"... i podesnost za samorealizaciju."
Zadovoljenje donosi vrhovnu sreu.
A ova istota, na kraju, donosi zadovoljstvo. Ova re je jedna od najdubljih; morate je
razumeti, osetiti, upiti. "Zadovoljenje" znai da kakva god da je situacija, prihvatate to bez
ikakve albe. Zapravo ne samo da prihvatate bez ikakve albe, nego uivate u tome s
dubokom zahvalnou. Ovaj trenutak je savren. Kada se va um ne mie od toga, kada ne
traite nikakvo drugo vreme, kada ne traite nikakav drugi prostor, kada ne traite nikakav
568
drugi nain postojanja, kada ne traite nita, a traenje je otpalo; vi ste jednostavno ovde i
sada, uivajui; kao to ptice pevaju na drveu, cvetovi cvetaju na drveu, zvezde se kreu,
sve se uzima kao "ovo je sve, celina, savreno, nije mogue popravljanje toga" - kada se
budunost odbaci, kada sutra iezne... postoji zadovoljstvo. Kada je sadanjost jedino vreme,
venost, postoji zadovoljstvo, a to zadovoljstvo, kae Patanjali, "donosi vrhovnu sreu."
Dakle zadovoljstvo je disciplina jogina; on mora da bude zadovoljan. Ako nita ne
moe kreirati nezadovoljstvo u vama, ako u vama nita ne moe stvoriti nespokojstvo - ako
vas nita ne moe izbaciti iz sredita - javlja se najvia srea.
Poglavlje 4
SEBINOST: JEDINA NESEBINOST
4. septembar 1975. pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Kako moe ovek s ljubavlju u svom srcu biti sebian?
Ljubav je najsebinija stvar na svetu. Ljubav je u osnovi ljubav za sebe. Ako volite
sebe, samo onda moete voleti nekoga drugog. Ako ne volite sebe, gotovo nije mogue da
volite nekoga drugog. Kvalitet ljubavi mora da raste u vama, samo onda miris moe dopreti
do nekog drugog. Vaa ljubav e biti prividna, lana, obmana. U devedeset devet od sto
sluajeva to je ono to se dogaa - jer oveanstvo je bilo iskljueno, uslovljeno. Svako dete
je uslovljeno, ne da voli sebe nego da voli druge. To je nemogue. To se ne moe dogoditi; to
nije nain na koji stvari postoje. Svako dete je ueno da ne bude sebino, i to je jedini nain
bivanja.
Ako niste sebini neete biti altruistiki, zapamtite. Ako niste sebini, neete biti
nesebini, zapamtite. Samo vrlo duboko sebina osoba, moe biti nesebina. Ali ovo treba
razumeti, jer izgleda kao paradoks.
Kakvo je znaenje bivanja sebinim? Prva, osnovna stvar, je biti usredsreen na sebe.
Druga osnovna stvar je da se trai svoje blaenstvo. Ako ste usredsreeni na sebe, biete
sebini ta god da radite. Moete otii i sluiti ljudima, ali ete raditi to samo zato to uivate
u tome; jer volite raditi to, to se oseate sreni i blaeni radei to. Vi oseate sebe radei to.
Ne izvravate nikakvu dunost; ne sluite oveanstvu. Niste veliki muenik; vi se ne
rtvujete. Ovo su sve besmisleni izrazi. Vi jednostavno bivate sreni na svoj sopstveni nain.
Oseate da je to dobro; odlazite u bolnicu i tamo sluite bolesne ljude, ili odlazite kod
siromanih i sluite njih. Inae vi to volite. Tako rastete. Dole u dubini vi se oseate blaenim
i tihim, sreni sa sobom.
Na sebe usredsreena osoba uvek trai svoju sreu. Lepota toga je da to vie traite
svoju sreu, vie ete pomoi drugima da budu sreni. To je jedini nain da se bude srean u
svetu. Ako je svaki drugi oko vas nesrean, ne moete biti sreni, jer ovek nije neko ostrvo.
On je deo neizmernog kontinuiteta. Ako elite da budete sreni, moraete pomagati druge koji
vas okruuju da budu sreni. Onda - i samo onda - vi moete biti sreni.
Morate stvoriti atmosferu sree oko sebe. Ako je svako jadan, kako moete biti sreni?
To e uticati na vas. Vi niste kamen. Vi ste vrlo delikatno bie, vrlo senzitivno. Ako su svi
nesreni oko vas, njihova nesrea e uticati na vas. Beda je isto tako zarazna kao i svaka
bolest. Blaenstvo je isto tako zarazno kao svaka bolest. Ako pomaete druge da budu sreni,
na kraju pomaete sebi da budete sreni. Osoba koja je jako zainteresovana za svoju sreu,
uvek je zainteresovana i za sreu drugih - ali ne i za njih. Duboko u sebi on je zainteresovan
za sebe, zbog toga pomae. Ako bi se u svetu svi uili da budu sebini, ceo svet bi bio srean.
Ne bi bilo mogunosti za bedu.
Ako elite biti zdravi, ne moete iveti meu ljudima koji su bolesni. Kako moete biti
569
sreni? To e biti nemogue. To je protiv zakona. Morate pomagati druge, da biste bili zdravi.
U zdravlju vae zdravlje postaje mogue.
Uite svakoga da bude sebian; nesebinost izrasta iz toga. Nesebinost je konano, na
kraju sebinost. Ona moe izgledati u poetku nesebino, ali na kraju vas ispunjava. A onda
se srea moe umnoiti; onoliko koliko je oko vas srenih ljudi, toliko sree e vam zapasti.
Moete postati velianstveno sreni.
Inae nikada ne zaboravljajte na sebe - uili su vas... politiari, svetenici su to radili,
jer je to jedini nain da u svetu postoje politiari i svetenici. Ako ste vi jadni, svetenici e
biti potrebni. Ako ste bolesni, nesreni: politiari e biti potrebni. Ako ste samovoljni i
razuzdani, onda su vladari potrebni. Ako ste bolesni, samo onda su doktori potrebni. Politiari
ele da budete u pometnji; inae kome e nametati red? Kroz va nered oni postaju vladari; i
ue vas da budete nesebini. Oni vas ue da se rtvujete za svoju zemlju, za boga, za religiju -
islam, hinduizam - za Kuran, za Gitu, za Bibliju - svaka re e delovati - ali rtvujte sebe. Ako
ste se rtvovali, svetenik je srean, politiar je srean. Svetenici i politiari su u dubokoj
zaveri - moda su oni nesvesni; nisu svesni ta rade, ali ne ele da vi budete sreni. Kad god
vide da postajete sreni, oni postanu oprezni. Onda ste opasnost za njih, za njihovo drutvo,
za njihov ustanovljeni svet - vi ste opasni. Srena osoba je najopasnija osoba na svetu. Ona se
moe pokazati kao subverzivna - jer srena osoba je slobodna osoba, i srena osoba ne mari
za ratove, Vijetnam, Izrael. Za srenu osobu te stvari izgledaju neurotine, glupave.
Srena osoba je tako zadovoljna, eli da bude ostavljena sama da bi bila srena. eli
da zatiti svoju vlastitu privatnost. eli da ivi s cveem, poezijom i muzikom. Zato bi
brinula da ide u ratove, da bude ubijena i ubija druge? Zato bi bila ubilaka ili samoubilaka?
Samo nesebini ljudi mogu uraditi to, jer nikada nisu upoznali blaenstvo koje je mogue.
Nikada nisu imali nikakvo iskustvo: ta treba da bude, ta treba slaviti. Nikada nisu plesali.
Nikada nisu udisali ivot. Nisu upoznali nikakav boanski bljesak; svaki bljesak dolazi iz
duboke sree, iz duboke zasienosti, zadovoljstva.
Nesebina osoba je neukorenjena, neusredsreena. Ona je u dubokoj neurozi. Ona je
protiv prirode; ne moe biti zdrava i celovita. Ona se bori protiv struje ivota, bivanja, protiv
egzistencije; ona pokuava da bude nesebina, a ne moe biti nesebina, jer samo sebina
osoba moe biti nesebina. Kada imate sreu, moete je deliti; a kada je nemate, kako je
moete deliti? Da biste delili neto, na prvom mestu to morate imati. Nesebina osoba je uvek
ozbiljna, dole u dubini bolesna, u mukama. Ona proputa ceo svoj ivot.
Zapamtite, kad god proputate ivot, postajete ubilaki, samoubilaki. Kad god osoba
ivi u bedi, ona bi elela da unitava. Beda je destruktivna; srea je kreativna. Postoji samo
jedna kreativnost, a to je blaenstvo, veselost, oaranost. Kada ste oarani elite da kreirate
neto, moda igraku za dete, moda pesmu, moda sliku - neto. Kad god ste previe oarani
ivotom, kako da izrazite to? Vi stvarate neto - ovo ili ono. Ali kada ste jadni elite da
slomite i unitite neto. eleli biste da postanete politiar, eleli biste da postanete vojnik -
eleli biste da stvorite neku situaciju u kojoj moete biti destruktivni.
Zbog toga povremeno izbijaju ratovi negde na zemlji. To je velika bolest. A svi
politiari nastavljaju da govore o miru. Oni se pripremaju za rat; a govore o miru. Zapravo oni
kau: "Mi se pripremamo za rat da bi sauvali mir." Veoma iracionalno. Ako se pripremate za
rat, kako moete sauvati mir? Da bi sauvali mir ljudi treba da se pripremaju za mir.
Zbog toga je nova generacija svuda velika opasnost za vlasti u svetu. Oni su
zainteresovani samo da budu sreni. Zainteresovani su za ljubav, zainteresovani su za
meditaciju, zainteresovani su za muziku, ples... Politiari su postali vrlo budni i paljivi svuda
po svetu. Nova generacija nije zainteresovana za politiku - bilo desniarsku ili leviarsku. Ne,
oni uopte nisu zainteresovani. Oni nisu komunisti; ne pripadaju nijednomizmu.
Srena osoba pripada samo sebi Zato bi pripadala bilo kojoj organizaciji? To je put
nesrenih osoba: da pripadaju nekoj organizaciji, da pripadaju nekoj gomili. Zato to nemaju
korenje u sebi, nigde ne pripadaju - to im daje vrlo, vrlo duboki nemir; potrebno im je da
pripadaju. Zato stvaraju zamenu pripadanja. Idu i postaju deo politike partije, revolucionarne
partije, ili neega - religije. Sada oseaju da pripadaju; gomila je ta u kojoj je ukorenjena.
ovek treba da bude ukorenjen u sebi, jer put do sebe samoga se kree duboko dole do
570
Boga, do egzistencije. Ako pripadate gomili vi pripadate jednom orsokaku, odakle nije
mogu dalji rast. Tu dolazi kraj, slepa ulica.
Meutim, politiari zavise od vaeg rtvovanja. Oni ne ele da budete sreni; oni ne
ele vae osmehe, vau veselost. Oni ele od vas da budete jadni, tako jadni da postanete
destruktivni, ljutiti, u besu. Onda moete biti iskorieni, za njihove ciljeve moete biti
iskorieni. Ue vas da budete nesebini, ue vas da budete muenici, oni vas ue: "rtvujte
svoj ivot za druge" - a takoe su istim stvarima uili i te druge. To izgleda kao velika,
glupava igra.
Ja vas ne uim da budete nesebini, jer znam ako ste nesebini biete nesebini
automatski, spontano. Ako niste sebini vi ste propustili, promaili sebe; sada ne moete biti u
kontaktu ni sa kim drugim - osnovni kontakt je proputen. Prvi korak je proputen.
Zaboravite o svetu i drutvu, utopijama i Karlu Marksu. Zaboravite o svemu tome. Vi
ste upravo ovde da postojite samo nekoliko godina. Zabavljajte se, uivajte, budite sreni,
pleite i volite; iz vae ljubavi i plesa, iz vae duboke sebinosti zapoee bujanje energije.
Moi ete da delite sa drugima.
Ljubav je, kaem, jedna od najsebinijih stvari. Ako elite jo dublju sebinu stvar,
onda dolazi meditacija, molitva. Ako elite jo sebiniju stvar onda dolazi Bog. Ne moete
biti povezani s Bogom kroz nekoga drugog; ne postoji put preko posrednika. S Bogom ete
morati da se suoite licem u lice, neposredno, bez ikakvih medija. Vi sami u svojoj
velianstvenoj individualnosti ete se susresti s tim vrhovnim iskustvom.
Ja uim sebinost, ali ako razumete moju sebinost vi ete razumeti sve to je lepo,
sve to je nesebino.
Drugo pitanje:
U bivanju sebinim da li ovek jo ostaje svestan drugih ili ne?
Ako ste sebe svesni vi postajete svesni drugih. Kako moe biti drugaije? Ako niste
svesni sebe, kako moete biti svesni drugih? Svesnost prvo mora da se dogodi unutar vas.
Prvo tamo svetlo mora da bude upaljeno. Plamen mora da se uzdigne u vama; samo onda
svetlo moe da se proiri i obavije druge. Vi ivite u tami, nesvesnosti - kako moete biti
svesni drugih? Nastavljate da razmiljate, vi sanjate - niste svesni drugih.
Mu moe rei: "Ja sam svestan moje ene i njenih oseanja." Jednostavno nije
mogue, jer mu nije svestan sebe. On ivi u dubokoj tami i nesvesnosti. On ne zna odakle
njegova ljutnja dolazi, on ne zna odakle se ljubav javlja, ne zna odakle dolazi ova
egzistencija. On nije svestan sebe samog - a to je najblia stvar koje moete biti svesni - i
kae: "Ja sam svestan moje ene i njenih oseanja." Glupost. On moda misli, sanja da je
svestan. Svako ivi okruen svojim vlastitim snovima, i skriven iza snova, svojih sopstvenih
projekcija, nastavlja da misli: "Ja sam svestan".
Pitate li enu, ona e rei: "Nikada me nije svestan." ena misli da je svesna svog
supruga, njegovih potreba. Ali ove potrebe kojih misli da je svesna nisu suprugove potrebe.
To je ono ta ona misli da su njegove potrebe. Sukob se nastavlja, i oboje misle da su svesni,
da oseaju jedno za drugo, da su paljivi jedno prema drugom.
Niko ne moe biti paljiv ni prema kome drugom dok ne naui prvo lekciju u dubokoj,
unutranjoj sri svog bia. Prvo budite paljivi prema sebi samome. To je najblia,
najintimnija taka. Nauite svesnost tamo; onda ete biti svesni drugih. Onda po prvi put
neete projektovati. Neete interpretirati; gledaete direktno. Gledaete na drugog kakav on
jeste, ne kakvim biste eleli da on bude. Onda ete gledati u realnost. Kada snovi otpadnu od
vaih oiju i vae oi nisu pune snova, samo tada moete biti svesni. Inae oi su vam
zasenjene; mnogo oblaka i dima ima u njima. Vi gledate, ali gledate iza paravana, a paravani
izopauju sve to vidite. Oni izobliuju. Ne odraavaju; oni projektuju. Kada vai snovi
ieznu i vi ste probueni - budni, svesni, paljivi - onda vae oi postaju kao oi kamera.
Jednostavno vidite ono to jeste; ne projektujete. Ne inite nita za realnost; jednostavno
dozvoljavate realnosti da bude otkrivena. Vae oi su jednostavno nevini prolazi. One
jednostavno posmatraju. Upravo sada, kakvi jeste, vi ne moete gledati. Oi su vam ve
571
ispunjene predrasudom, idejama, koncepcijama, verovanjima. Ne moete gledati. Vae oi
nisu dovoljno prazne da posmatraju.
Kako moete biti svesni drugih? Samo je Buda svestan, ovek koji se probudio unutar
sebe. Inae Buda je vrlo sebian ovek, Mahavira je sebian ovek, Patanjali je apsolutno
sebian - ali oni pomau milionima. Oni postaju blagoslov za milione. Svi oni koji imaju
potrebu i u potrazi su, mogu koristiti njihovu svetlost. Jer, oni su osvetljeni. To je znaenje
prosvetljenja: njihov plamen gori. Moete imati udela u njemu. Moete zapaliti svoj
unutranji plamen kroz to. Moete postati uesnik.
Svesnost mora da bude nauena iznutra. Kada ste probueni unutar sebe, vi se budni
za ceo svet, za celu egzistenciju. Iznenada zavesa pada. Iznenada vae oi vie nisu
ispunjene... prazne su, prijemive, gole. Vi vidite. Ne projektujete, ne tumaite. Nemate nita
da projektujete. Postali ste samo prostor, unutarnja praznina.
Tree pitanje:
Da li biti bez nade ukljuuje da se bude bez nade i u pogledu vas. Kako je mogu rast
bez te nade?
Nada je jedna od najveih prepreka, jer se kroz nadu stvaraju snovi, kroz nadu se
stvara budunost, kroz nadu vreme postoji. Kada kaem da postanete bez nade, mislim da
budete sada i ovde. Ako se nadate, udaljili ste se od ovde i sada.
Vi odgaate ivot kroz nadu; kaete: "Sutra u iveti, kada se sve sredi." Kada sve
postoji kao to biste vi eleli da postoji, kada imate dovoljno bogatstva, moi, novca, ugleda -
onda ete iveti. I nadate se da e sutra to biti tu. Ako ne sutra, onda prekosutra. Ako ne ove
godine, onda sledee godine. Ako ne ovog ivota, onda u sledeem ivotu. Na Istoku se nada
rasprostrla do svog loginog ishoda: hiljade ivota ekaju na vas u budunosti. To je trik uma.
Jednom kada dozvolite umu da se nada, on vas je oborio.
ivot je samo u ovom trenutku. ivot nema drugo glagolsko vreme, ima samo jedno
vreme: sadanjost. Prolost je seanje, ona nije deo egzistencije. Ona je otila; vie nije tu.
Samo se nose otisci u umu, gomile podataka u memoriji. Budunost ne postoji; ona jo nije
dola. Samo ovaj trenutak, ovaj uzani, skueni trenutak, ovoliko mali, atomski trenutak
postoji. Ako morate iveti, morate iveti u ovome. Ako elite da propustite ivot, onda
moete iveti u nadi.
Kada kaem "bez nade," moete me pogreno razumeti, jer "bez nade" vi uvek
smatrate kada se neija nada izneveri, vi postajete bez nade. Ali kada ja koristim re
"beznadan" ja ne mislim da je neka nada izneverila; kaem svaka nada, nada kao takva, je
izneverila. Onda postajete zaista beznadni, a to je lep trenutak. To nije obeshrabrujue stanje
stvari. To ne znai da ste alosni.
Oseali ste se bez nade mnogo puta - jedna nada je propala. Bili ste zaljubljeni i ena
vas je izneverila, ili vas je mukarac izneverio - jedna nada je propala. Ali postoji druga ena,
drugi mukarac; nada moe postojati. Ona moe ispitivati, traiti; ona moe kreirati nove
iluzije. Jedna iluzija je propala - ali se vi niste oslobodili iluzija. Kreete se na jednoj stazi.
Doe se do njenog kraja, niega nema dalje, suoite se s ambisom; ta staza je propala, ali
postoje milioni staza. ivot je lavirint; moete se kretati na drugim stazama. Niste zaista
postali beznadni.
ovek ostaje bez nade kada se suoi s ivotom u njegovoj totalnosti, i vidi da nema
kuda da ide, nita da sanja, niemu da se nada. U tom nemanju nade, ne postoji alost. ovek
jednostavno realizuje istinu ivota kakav jeste. To ne znai da je ivot proputen! ovek
jednostavno shvata: "Moja nada je propala." A ivot ne dozvoljava niije nade. On ne sledi
niije nade; on ne ispunjava niije snove. ivot nije propao; samo je va nadajui um propao.
Um prestaje da funkcionie. Za trenutak to izgleda propast, sve se rui; ali ako moete iveti s
tom propau, iznenada nov ivot se budi u vama - sve, mlad, iz ovog trenutka.
Taj ivot pripada ovde i sada. Ne mie se nigde drugde. On nema motivaciju u sebi; on
je, na neki nain, bez elja. Ne da se on ne uiva - samo se on uiva. Kada ne postoji elja,
vaa cela energija postaje uivanje. Vi pulsirate sa sreom. Zapoinjete uestvovati u
572
slavljenju koje se neprekidno odvija; to je jedan kontinuum. Proputali ste to samo zato to ste
sanjali. Niste bili deo toga jer ste stvorili svoje line nade. Bili ste jedan "idiot"; "idiot" znai
onaj ko ima privatne, line nade. ovek koji ne ide sa celinom, koji pokuava da se kree sam
na svom vlastitom putu, koji pokuava da stavi svoju volju protiv celine - on je idiot. Koren
rei "idiot" je re koja oznaava privatnost. Nade su privatne; ivot je univerzalan. Nade su
individualne. Egzistencija ne pripada nijednoj individui. Sve individue pripadaju egzistenciji.
Jeste li zapazili da su vai snovi najprivatnije stvari na svetu? Ne moete ak pozvati
ni prijatelja. Ne moete ak pozvati ni svoju voljenu u svojim snovima. Tamo morate biti
sami. Zato se uilo da su snovi nerealni? Jer su oni privatni. Ne moete pozvati nikoga
drugog da postane svedok vaih snova, to je nemogue.
uo sam da je jednom egipatski faraon, koji je bio malo ekscentrian, kao to su to
uvek kraljevi, malo neurotian - jednom sanjao i video jednog od svojih ministara u svom
snu. Bio je vrlo ljut. Sledeeg dana je objavio naredbu da nikome nije dozvoljeno da ulazi u
njegove snove. To je prestup, i ako se nae neko da vri prestup, ulazei u njegove snove,
odmah e biti ubijen. Docnije su mnoge osobe bile ubijene, jer su ulazile u njegove snove.
Vai snovi su vai - niko ne moe da ue. A ako neko ue, to je vae sanjanje; ne
deava se da je on uao. Snovi su privatni, apsolutno privatni. Zbog toga su nerealni. ta god
je privatno bie nerealno. Realnost je univerzalna. Ja mogu videti drvee, vi moete takoe
videti drvee, ali drvo iz mog sna samo ja mogu videti. Ne mogu zatraiti od vas da doete i
postanete svedok. Zbog toga ujutru oseam da je to upravo bio san, ne realnost.
Vae nade su samo vae nade. Kada ostanete bez nade... kada ja kaem "budite bez
nade," "odbacite sve nade," kaem da pustite sve nade, da ne stvarate privatne elje. Inae
ete uvek biti u bedi, uvek ete biti u frustraciji. Vae nade nikada nee biti ispunjene, jer
celina ima svoj vlastiti plan. Celina ima svoje vlastito planiranje; celina ima svoju vlastitu
sudbinu. Reka tee prema moru; ako svaka kap u reci sanja da ode negde drugde, kako se to
moe ispuniti? Reka e stii do okeana. Kapi e propatiti u frustraciji jer nee stii na svoja
odredita o kojima su sanjale.
Mudar ovek nije nita do kapljica koja ne sanja privatni san. Prosvetljen ovek je
ovek koji tee s celinom, s rekom. On kae: "Gde god da idete, ja takoe idem tamo. Zato
biste brinuli? Reka tee; negde mora da ide. To nije moja briga." Kapljica odbacuje svoju
brigu; to je trenutak bez nade, beeljnosti. U tom trenutku kap postaje reka. U tom trenutku, u
osnovi, kap postaje okean. U tom trenutku kapljica postaje celina.
"Da li biti bez nade ukljuuje da se bude bez nade u vas?" Da. Ako se vi nadate, ako
stvarate nadu u mene, vi stvarate svoje snove. Ja nisam deo njih. To se mora zapamtiti: ja
nisam deo vaih snova. Moete stvarati svoje elje i snove, to je na vama da odluite. Ako ih
stvarate biete frustrirani. Ako ih ne stvarate zapoeete da teete sa mnom. To je ono to
oznaava predanost, to je ono to znai biti uenik; ploviti sa majstorom. Ako ja kaem
"ostavite nade", vi ih odbacite; plovite sa mnom. Ako imate svoje privatne nade onda
zapamtite - kada ste frustrirani ne krivite mene. Ja nisam odgovoran.
Inae ovo izgleda da je vrlo lako; nadajui se vi dolazite iz sveta gde ste bili
frustrirani, onda poinjete da se nadate u mene - elei, sanjajui o meni. Ja vam postajem
izvinjenje da se nadate opet. Onda poinjete eleti opet iste elje - sada, uz moju pomo. Ne,
ja ne pomaem na taj nain. Ja pomaem samo ako elite da postanete beeljni, ako elite da
odbacite sve nade, ako elite da odbacite sebe, ego. To je jedini nain na koji ja pomaem. Ja
nisam ovde da ispunjavan niije elje i nade. Odbacite ih pre nego to preovladaju frustracije,
inae biete nepotrebno ljuti na mene. Budite paljivi s tim; inae osetiete da ste gubili svoje
vreme, da sam unitio vau energiju. Ako ne postignete svoje privatne ciljeve, naravno,
nikada nee moi da mi oprostite; ali ja nemam udela u tome.
Ako ste spremni da plovite sa mnom... Ja plovim sa celinom. Ako ste spremni da
plovite sa mnom, nauiete nain kako da plovite zajedno sa celinom. Onda moete zaboraviti
na mene. Na kraju majstor treba da se ostavi. Majstor, u najboljem sluaju, moe biti kapija;
on nije cilj. Proete kroz njega, zahvalite mu se i zaboravite ga. Vi se kreete sa celinom.
Pored majstora, u prisustvu majstora, nauite vetinu da plovite sa celinom.
Da, ja sam ukljuen. Kada vas uim nemanju nade, ukljuen sam u to. Ne nadajte se u
573
mene, oko mene. Nikada neu biti uesnik u vaim privatnim snovima, u vaim idiotizmima.
"Kako je mogu rast bez ove nade?" Rast je mogu samo bez nade. Vi niste izrasli zato
to ste se nadali. Ostali ste deca, detinjasti. Detetu je dozvoljeno da sanja - ono je u neznanju -
da se nada, da stvara budunost. Ono je neozbiljno. Kada se dogodi zrelost, snovi treba da se
ostave; ili odbacite snove i zrelost se deava. ta je zrelost? Zrelost znai da se vidi, ili zna
realnost. Ne ivite u ispunjavanju elja.
ak i religiozni, takozvani religiozni ljudi ive u snovima; oni razmiljaju o raju za
sebe, i o paklu za druge. Snovi... dobri snovi za sebe same, a none more za druge. Oni su
takoe detinjasti.
Rast je mogu samo kada nema nade. Zato? Zato to ista energija koja se kree u
nadama, mora da bude preobraena. Ista energija mora da bude otputena za rast. Zbog toga
sve Bude kau: "Nemojte eleti." Ne zato to su protiv elja, ne - nego zato to su oni za rast,
a energija mora da se otpusti, oslobodi od elja. Samo onda moe to postati unutranji rast.
Rast je u sadanjosti, a eljenje je u budunosti - oni se nikada ne susreu. Vi rastete
ovde i sada, nikada sutra. Rast je uvek ovde i sada. Ba u ovom trenutku rast se deava, kako
se moe dogoditi sledeeg trenutka? Odakle e doi? Niotkuda, pae s neba? Ovaj trenutak
e postati osnova za sledei. Dananjica e postati osnova za sutranjicu. Ovaj ivot e postati
temelj za sledei ivot. Ako se rast deava ovog trenutka, sledei trenutak e se oteti i
preovladati; zapoeete sledeeg trenutka s te take, od tog stadijuma, iz tog stanja, ili s te
ravni gde vas taj trenutak ostavi. To je jedini nain da se raste. Taj trenutak je jedini trenutak
da se raste.
Jeste li primetili da u celom svetu - biljaka, ptica, ivotinja, planina - samo jedan
trenutak, ovaj trenutak postoji; i one rastu. Samo ovek misli o budunosti, a tako se rast
zaustavlja. to vie mislite o budunosti, manje je mogue da rastete. Rast dolazi u uslovima
realnosti, koja se deava ovog trenutka. I nema druge realnosti.
"Kako je mogu rast bez ove nade" Rast je mogu samo bez nade.
Ja razumem va problem. Vi kaete: "Ako se ne nadamo, neemo se nadati takoe ni
rastu. Kako e se onda rast dogoditi, ako mu se ne nadamo i ne elimo?" Rastu ne treba vae
nadanje, vae elje. Rastu treba vae razumevanje; rastu treba vaa svesnost. Svesnost je
dovoljna. Ako ste svesni u ovom trenutku ta god da se dogaa, ta svest postaje sunce, i drvo
vaeg vlastitog bia raste. Ta svesnost postaje hrana. Ta svesnost je sve to je potrebno za rast.
ovek raste zbog svesnosti, ne zbog nadanja.
etvrto pitanje:
Rekli ste da vi ne "radite" na ljudima, stoga kakvo je znaenje imati sledbenike?
Majstor je katalizatorski posrednik; on ne radi, ali se rad dogaa kroz njega. On nije
poinilac, nego upravo situacija gde se stvari dogaaju. Da li mislite da se sunce uzdie i
zapoinje da radi na tako mnogo miliona drvea... dolazi svakom cvetu, nagovara ga da se
otvori... dolazi svakom pupoljku i prisiljava ga da se otvori ...dolazi svakom korenu i hrani
ga? Ne. Sunce moda ak nije ni svesno, ali drvee raste, pupoljci se otvaraju, cvee poinje
da iri svoj miris, ptice poinju da pevaju - itav svet se budi. Kako sunce deluje? Da li je
sunce inilac?
uo sam jednu vrlo staru priu da je jednom tama otila kod Boga i rekla: "Dosta je,
dosta. Ja nisam poinila nikakav zloin - nisam koliko znam - zato me onda tvoje sunce
stalno goni? Neprekidno, iz dana u dan, milionima godina se to dogaa. Dola sam da se
alim. A nita nisam uinila loe suncu. Zato je ono toliko protiv mene?"
ak i Bog je morao da prizna: "To je istina. Zato bi te ono proganjao?" Pozvano je
sunce, i Bog je pitao: "Zato si toliko protiv tame? Zato nastavlja da je progoni?"
Sunce je odgovorilo: "Nisam nikada uo za tamu. ta time mislite? Nikada je nisam
susreo. ak je i ne znam! Nije u pitanju proganjanje. Ja je nisam ak ni upoznao. Niko me nije
predstavio. Molim vas pozovite je, tako da mogu videti tu tamu, a onda u je zapamtiti, i neu
je progoniti."
Reeno je da svemogui Bog to nije mogao da uradi, da dovede tamu pred sunce.
574
Stoga je sluaj nereen u fasciklama, a Bog treba da iznae nain kako bi se sunce i tama
mogli sresti licem u lice na terenu. Ali izgleda da nee moi da iznae nain, jer kada je sunce
tu, tama nije tu. Sunce je ne progoni i ne ini nita; ve je samo prisutno.
Majstor je katalizatorski posrednik. Ova re "katalizatorski" treba da se razume vrlo
dobro. U nauci su otkriveni katalizatorski posrednici. Katalizatorski posrednik je posrednik
koji je apsolutno potreban za neku promenu, na primer hemijsku promenu, ali sam
katalizatorski posrednik nije sastojak promene. Samo je potrebno prisustvo. Na primer,
kiseonik i vodonik se spoje i stvori se voda, ali je potreban elektricitet upravo kao
katalizatorski posrednik. Ako elektricitet nije prisutan onda se kiseonik i vodonik ne spajaju;
elektricitet nema udela - samo je prisutan. Bez prisustva to se ne dogaa; i elektricitet nema
udela u tome. Ni na koji nain ne ulazi u novu kombinaciju. On jednostavno ostaje tamo.
Katalizatorski posrednik je nauni izraz, ali je lep.
Majstor ne treba da radi nita; on ne dela. Dela smo njegovo prisustvo - ako vi
dozvolite njegovo prisustvo. To zavisi od uenika. A da se bude uenik samo znai toliko - da
vi dopustite, da se prepustite, da postanete prijemljivi - da vie ne stvarate nikakve prepreke
za prisustvo delovanja. On ne ini nita. Smo prisustvo deluje ... neto zapoinje da se
dogaa. Ako uenik dozvoli, neto zapoinje da se deava.
Uenik e oseati zahvalnost prema majstoru, jer bez njega bi to bilo gotovo
nemogue, inae majstor uvek zna da on ne ini nita. Stoga ako odete kod majstora i kaete:
"uinili ste mnogo," on e rei: "to je boja milost, ja nisam uinio nita." Ako majstor kae:
"ja sam neto uinio," on uopte nije majstor, jer samo "ja" pokazuje da on nije majstor. On ne
moe biti katalizatorski posrednik za vas. On misli da je inilac; a inilac ne moe biti
katalizatorski posrednik.
Majstor je samo prisustvo, izvesno obuhvatno prisustvo... Kao oblak on vas okruuje.
Ako mu dozvolite, on ulazi do najdublje sri vaeg bia. Ne da on ulazi! Vi jednostavno to
dozvoljavate... to se dogaa. A u tom trenutku kada uenik dozvoljava i majstor je prisutan,
nastaje hemijska promena, bolje je nazvati je alhemijskom, mutacijom - uenik takoe
iezava, na isti nain kao to je majstor iezao. Ega vie nema. Uenik je takoe postao
nedelatan. Sada on moe delovati kao prisustvo za druge. On moe biti majstor.
Jedan od Budinih uenika, Sariputa, jednog dana je spoznao Budhhu i dozvolio Budi
da ue u njega. Postao je prosvetljen. Odmah je Buda rekao: "Sada Saraputa ne treba da visi
oko mene. Sada idi. Idi u nadalje zemlje. Mnogi ljudi su edni. Sada treba da ugasi njihovu
e." Sariputa je pogledao okolo. ta se dogodilo? Rekao je: "O emu govorite? Ne aljite me
nigde!" Buda je rekao: "Nisi svestan ta se dogodilo. Sada ti nije potrebno moje prisustvo.
Sada sam moe postati prisutnost za druge; stvari su se dogodile. Ja to nisam uradio, ti to nisi
uradio, a stvari su se dogodile."
Ako je uenik previe delatan, to se nee dogoditi. Ako je uitelj previe delatan, on
nije majstor. Kada je uenik spreman da se otvori - a uitelj je majstor - stvari se dogaaju. To
je milost. To se jednostavno dogaa bez iijeg injenja. Zbog toga smo mi u Indiji to nazvali
prasad, milost. Neoekivano, Bog postaje dostupan; iznenada, Bog deluje.
Zbog toga ja kaem da ne delujem na ljude, a ipak prihvatam uenike.
Peto pitanje:
Da bi se oseala dobro, ljudska bia uvek trae matericu. Svi se mi oseamo dobro s
vama; da li smo nali matericu?
Naravno, majstor nije nita drugo nego materica; kroz njega se vi ponovo raate.
Umirete u njemu; umirete s njim. Majstor je krst i uskrsnue. To je smisao Isusove prie; u
njemu vi umirete, i kroz njega se raate. Majstor je materica.
Jedna materica je majina materica; druga materica je "majstorova materica". Majka
vas alje u svet; a majstor vas alje izvan njega. Majstor je majka.
esto pitanje:
Zato uvek nosite ubrus sa sobom, ak i kada nema potrebe za njim?
575
To je simbolino, da sam ja beskoristan kao salveta. Ja ne verujem u korisnost.
Korisnost pripada svetu, mestu trnice. Ja verujem u nekorisne stvari, u cvet. Kakva je korist
od cveta? emu slui? On je sasvim beskoristan; i otuda je lep, sasvim lep.
ivot za mene nije svrhovit; nema svrhe u njemu. Ako bi bilo svrhe u ivotu, ne bi
mogao biti tako lep. Svrha uvek stvara runou. Svrha vam daje neki proizvod, ne ekstazu.
Svrha vam daje fabrike, ne hramove. ivot nije fabrika, to je hram. Kakva je korist od hrama?
Na Istoku svako selo ima barem jedan hram. Ako ima vie, onda je i suvie dobro;
inae samo jedan. ak i vrlo, vrlo siromano selo. Kada su zapadnjaci doli po prvi put na
Istok, nisu mogli da veruju u tu pojavu, jer su seljani tako siromani. Oni nemaju prave kue,
samo kolibe; moete im samo dati to ime i nazivati ih kuama; ali u svom mestu imaju lep
hram. Njihove kue nemaju kamene zidove, samo su od bambusa, ali njihov bog ima lepe
mermerne zidove, mermerne podove. Mali hram, ali lep. Nisu mogli da veruju - kada ivite u
takvom siromatvu, od kakve je koristi graditi tako lep hram?
Na Istoku smo uvek verovali u beskorisnost. ovek moe iveti u kui; to je korisno.
Bog ne ivi tamo; on moe iveti bez hrama. ak i ako hram ne postoji, nita nee nedostajati
u svetu. Svet nije obogaen hramom. On je obogaen fabrikom, bolnicom, kolom - a ne
hramom. Hram je jednostavno beskoristan. Tako kada su komunisti zavladali u Rusiji, unitili
su sve hramove, sve crkve - preobratili su ih u fabrike, kole, bolnice, ovo i ono - jer su
komunisti verovali u korisnost. Komunista ne veruje u cvee. Ne veruje u zvezde. Ne veruje u
poeziju. On veruje u prozu, u logine silogizme.
Ja verujem u poeziju. Ne verujem ni malo u logiku; apsolutno sam nelogian. A
spoznao sam lepotu ivota kroz neloginost, kroz iracionalnost. Kroz srce, video sam hram
ivota; i rei u vam, ako nastavite da traite Boga u vaim fabrikama, nikada ga neete nai.
Ako nastavite traganja za svojim Bogom u bolnicama i kolama propustiete ga zauvek, jer
Bog nije svrha. U Indiji mi ak ne zovemo ovaj svet njegovom kreacijom - nazivamo ga
njegovom lilom, igrom. Igra je bez svrhe; to nije ak ni igra. On jednostavno nastavlja da se
igra murki sa sobom, bez namere da postigne ikakvu svrhu. Savreno je uivanje da se bude,
postoji. Vrednost je unutranja; vrednost je u vama.
Vi ste u pravu: zato apsolutno bez svrhe uvek sa sobom nosim ubrus? ak i ja ne
znam zato, ali ga nosim. To je simbol... neloginosti.
Sedmo pitanje:
Postao sam potpuno beskoristan. ta sada da inim u pogledu moje finansijske
situacije? Hou li samo iveti na raun drugih ljudi?
Ako ste zaista postali potpuno beskorisni, vi ste dostigli; sada nema niega da se
dostie. Ako ste zaista postali potpuno beskorisni, neete brinuti za svoju finansijsku
situaciju. Kad god neko postane potpuno beskoristan, celina preuzima brige. Jo uvek, neto
od sveta korisnosti mora da prianja uz va um; otuda se javlja pitanje. Ako ste zaista postali
beskorisni, onda ne brinite o tome; da li ete sledeeg trenutka postojati ili ne, ne moe da vas
zabrinjava ako ste zaista postali nekorisni. Zato se uznemiravate? Ako celini trebate vi za
njenu igru murki,
152
za njenu igru, ona e se pobrinuti. Zbog toga Isus kazuje svojim
sledbenicina: "Pogledajte ljiljane u polju; oni se ne zamaraju, ne brinu se za sutra - a lepi su
nego to je kralj Solomon ikada bio u svojoj slavi." Nastavlja da kazuje: "Ne razmiljajte o
sutranjem danu."
Jednom kada ste stvarno nekorisni vi ste se predali boanskom; a ako ste se zaista
predali, neete pitati: "Hou li ba iveti na raun drugih ljudi?" Ko je onda drugi? Niko tada
152
Za igru skrivanja i traganja. Ideja je da Boansko, kao Apsolut, projektuje sebe kao individualne ljudske due,
sa ciljem da tako iskusi sve individualne aspekte i mogunosti bivstvovanja. Da bi u tome bio uspean mora da
navede svoje individualne due da zaborave svoju pravu boansku prirodu i da misle da su samo individue. To je
nae trenutno stanje kao ljudskih bia. To je nae stanje sna ili iluzije (maya). Zato kada se individua probudi ona
spoznaje da je ona Bog i da nita dugo ne postoji osim boanskog koje se samospoznaje u toj igri (lila), koja bi
se najjednostavnije mogla opisati kao igra murki Boga sa samim sobom.
576
nije drugi. Vai depovi, depovi su drugih, a depovi drugih su vai. Drugi postoji zbog ega -
zato to ja (kao ego) postojim, zbog toga drugi postoji. Ako ja (ego) nisam tu, ko je onda
drugi?
Ja sam godinama iveo na raun drugih ljudi, a ak im i ne zahvaljujem. Jer kakva je
svrha zahvaljivati samome sebi? To e izgledati glupo. To je nain na koji ja uivam, i ako
celina eli od mene da budem ovde ja u biti ovde. Ako me ne eli, onda ja uopte nisam
potreban, ona e me ukloniti. To je njena briga. Ako ona eli od mene da budem ovde, stavie
u neiji um ideju da daruje neto meni. Na njoj je da to odlui. A ako mi vi neto date, celina
treba da vam se zahvali. Zato bih vam se ja zahvaljivao? Ja ne ulazim u to. Nikada o tome
nisam razmiljao, jer to izgleda glupo.
Nastavljam da radim ono u emu uivam. Ako neki imaju dobrobiti od toga, ne treba
da se oseaju zadueni. To je moja radost. Nastavljam da vam govorim; to je moja radost.
Nije da ja pokuavam da vam pomognem - to je nain na koji ja sam uivam. Ako nastavite
da mi pomaete, to je vaa radost. Na neki nain ja zadovoljavam vae potrebe; vi ispunjavate
moje. I gotovo. Nije stvar u govorenju ko je kome zahvalan.
To je jedna celina. Oseanje da drugi postoji je otuda to vi postojite. Ako vi
nestanete, i drugi nestaje.
A onda, sledei trenutak nije neto o emu treba da se brine. Ovaj trenutak je dovoljan.
Taj trenutak je dovoljan sam za sebe.
Osmo pitanje:
Pre nego to sam doao kod vas, kada sam uzimao droge, uvek sam se oseao vie
ujedinjen sa celinom. Posle est meseci s vama, imao sam nekoliko dimova i sasvim se
suprotno desilo; opijen, oseao sam se vie rascepljen, moete li objasniti to?
Nije potrebno. To samo sebe objanjava. Ako ste neurotini, droge e vam na mahove
dati letimino zdravlje, jedinstvo. Ako ste rascepljeni, podeljeni onda e vam droge dati san
da ste jedno, nepodeljeni. Ali ako meditirate, zaista postajete jedno; onda uzimanje droga nee
pomoi. Ako meditirate onda je ostvarena realnost jedinstva; onda san nee biti ni od kakve
koristi. Zapravo, onda e uzimanje droga biti destruktivno: kroz njih ete se oseati podeljeni.
Zbog toga ja nastavljam da vam govorim: ljudi koji su u potrazi za drogama zaista su u
potrazi za meditacijom - ali tragaju u pogrenom pravcu. Njihovo traganje je savreno u redu,
njihov pravac je pogrean. Ja nisam protiv njih, jer su oni tragaoci. Poriv se javio u njima, ali
se kreu u pogrenom pravcu. Oni mogu biti vraeni na ispravan pravac.
Vie ljudi je potrebno da im pomogne da meditiraju. Nijedna vlada, nijedna drava ne
moe njih uguiti, to je nemogue. to vie budu gueni, vie e se oseati privueni prema
drogama. to vie postaju neurotini, vie e biti potrebe za drogama. Samo vie hramova,
vie meditacije u svetu; kada vie ljudi meditira to e biti od pomoi. Jednom kada meditirate,
vi se kreete u ispravnom pravcu; pre ili kasnije, droge e otpasti same. Nije potrebno
odbacivati ih, same e otpasti.
To je ba kao da nosite kamenje, obojeno kamenje, a onda vam neoekivano dam
prave dijamante. Hoete li nastaviti da nosite obojeno kamenje u svojim rukama? Hoete li
uloiti neki napor da ih bacite. Jednostavno ete ih ispustiti; ruke e se otvoriti i vi ete ih
baciti jer su sada dijamanti dostupni. Sada, ako elite zadrati kamenje, moraete odbaciti
dijamante.
Nije potrebno objanjavati. To se samo objanjava.
Deveto pitanje:
Rekli ste: "ivot je brbljanje u venosti tiine i egzistencije." Stoga ta je ljudsko bie?
ivotinja koja brblja.
Aristotel je definisao oveka kao racionalno bie. ovek nije racionalan; i dobro je da
nije. ovek je devedeset i devet posto iracionalan; i dobro je da je tako jer kroz iracionalnost
sve to je lepo i privlano postoji. Kroz razum, matematika; kroz ne-razum, poezija. Kroz
577
razum, nauka; kroz ne-razum religija. Kroz razum, trite, novac, rupi, dolari; kroz ne-razum,
ljubav, pevanje, plesanje. Ne, dobro je da ovek nije racionalno bie. ovek je iracionalan.
Mnoge definicije su oprobane. eleo bih rei da je ovek ivotinja koja stvara prie.
On stvara mitove - svi mitovi su prianje, purane. On stvara religije, mitove, prie o
egzistenciji. Od samog poetka oveanstva, ovek je stvarao lepu mitologiju. On je stvarao
Boga. On je stvarao to kako je Bog stvorio svet; on je stvorio lepe mitove. On tka, nastavlja
da tka nove i nove mitove svuda okolo i okolo. ovek je ivotinja koja stvara mit; ivot bi bio
potpuno dosadan ako ne bi bilo mitova oko njega.
To je nevolja modernog doba: svi stari mitovi su odbaeni. Glupi racionalisti su ih
previe osporavali. Oni su odbaeni jer ako ga vi osporavate, mit je neodbranljiv. On ne moe
odbraniti sebe. On je vrlo ranjiv, vrlo delikatan. Ako ponete da se borite s njim, unitiete ga,
ali unitavajui njega vi ete unititi neto lepo u ljudskom srcu. Mit nije samo pria, mit je
upravo simbolian - koren mu je duboko u srcu. Ako ubijete mit, vi ubijate srce.
Dakle, svuda u svetu ovi isti racionalisti koji su ubili mitove oseaju da nema znaenja
u ivotu, nema poezije, nema razloga da se bude srean, nema uzroka za slavlje. Sva
sveanost je iezla. Bez mitova svet e biti samo trnica, svi hramovi e ieznuti. Bez mita
svi uzajamni odnosi e biti nagodbe; nee biti ljubavi u njima. Bez mita vi ete biti sami u
neizmernoj praznini.
Dok niste prosvetljeni ne moete iveti na taj nain; inae oseaete se beznaajni,
duboka uznemirenost e se javiti i muka e ui u vae bie. Krenuete da izvravate
samoubistvo. Poeete da nalazite razne druge naine - droge, alkohol, seks, bilo ta - da
udavite sebe, tako da moete zaboraviti sebe, jer ivot izgleda beznaajan.
Mit daje znaenje. Mit ili legenda nije nita drugo do lepa pria, ali vam pomae da
ivite. Dok ne postanete tako sposobni da ivite bez prianja i ogovaranja, to vam pomae da
putujete, da putujete po svetu. Daje oko sebe ljudsku atmosferu; inae svet je vrlo okamenjen.
Samo pomislite: indijci odlaze na reke, na Gang - oni se tamo mole. To je legenda, mit; inae
Gang je samo reka. Ali kroz legendu Ganga postaje majka, a kada hindus ode na Gang to je
za njega ogromno uivanje.
Kamen u Meki, kamen Kabe, nije nita drugo do kamen. To je kamena kocka, zbog
toga se zove kabah; kabah znai kocka. Inae ne moete znati kako se musliman osea kada
ide do Kabe. Ogromna energija se budi. Nije da Kaba neto ini - nita, to je samo mit. Ali
kada on poljubi kamen, on ne hoda po zemlji, preselio se u drugi svet, svet poezije. Kada hoda
oko Kabe, on hoda oko samog Boga. Svuda u svetu muslimani se mole; njihov smer je prema
Kabi. Pravac se razlikuje; neko ko se moli u Engleskoj gledae prema Kabi; neko ko se moli u
Egiptu gledae prema Kabi. Pet puta dnevno muslimani se mole svuda u svetu, okruujui ceo
svet, i svi gledaju prema Kabi - Kaba postaje pravi centar sveta.
153
Mit, lep mit. U tom
trenutku itav svet je okruen poezijom. ovek daje znaenje egzistenciji; zbog toga mit
postoji.
154
ovek je ivotinja koja stvara prie. Mala brbljanja su samo o susedstvu, o
susedovoj eni; velika brbljanja su kosmika, o Bogu. Inae ovek uiva u tome.
Ja volim jednu priu; mora da sam je kazivao mnogo puta. To je jevrejska pria.
U centru grada, pre mnogo godina, pre mnogo vekova, iveo je jedan rabin. Kad god
je bilo neke tekoe u gradu, on bi iao u umu, vrio neka rtvovanja, molio, obavljao rituale,
i govorio Bogu: "Odvrati ovu nesreu. Spasi nas." I grad bi uvek bio izbavljen.
Rabin je umro; drugi ovek je postao rabin. Grad se naao u nevolji; ljudi su se
sakupili. Rabin je otiao u umu, ali nije mogao nai mesto. Nije ga znao. Stoga je rekao
Bogu: "Ja ne znam tano mesto gde se stari rabi obino molio tebi, ali to nije vano. Ti zna
mesto, stoga u se ja molite odavde." Nevolja nikada nije dolazila u grad. Ljudi su bili sreni.
Onda je taj rabin umro; drugi rabi ga je nasledio. Opet je grad bio u nekoj nevolji,
nekoj nesrei. Ljudi su se okupili. On je otiao u umu, ali je rekao Bogu: "Ne znam tano gde
je mesto, ne znam ni ritual. Samo znam molitvu. Stoga molim te, ti si sveznajui, stoga se ne
dri detalja. uj me..." Rekao je ono ta je imao da kae. Nesrea je bila izbegnuta.
Onda je on takoe umro; zamenio ga je drugi rabin. Grad se okupio, nastupila je neka
153
Takoe kada vre nudu muslimani irom sveta moraju da paze da to ne bude u smeru Kabe.
154
Pomou mita ovek, koji je identifikovan sa umom, povezuje egzistenciju sa boanskim.
578
nevolja, neka bolest se irila, i rekli su: "Idi u umu; to se uvek radilo. Drevni rabini su uvek
ili tamo."
On je sedeo u fotelji. Rekao je: "Zato je potrebno da idem tamo? On me moe uti
odavde. A ja i ne znam mesto." Stoga je pogledao u nebo i zatraio: "Sluaj. Ja ne znam to
mesto, ne znam ritual - ak ne znam ni molitvu. Upoznat sam s celom priom; kako je prvi
rabi obino iao, kako je drugi rabi obino iao, kako je trei, kako je etvrti... Ja u ti ispriati
priu - a znam da voli prie. Molim te, uj priu i ukloni nesreu."
Ispriao je priu o drevnim rabinima. Reeno je da se Bogu dopala pria toliko da je
grad bio izbavljen.
Mora da je voleo prie tako mnogo; on je sam tvorac mitova. Mora da je voleo prie.
On je prvi koji je stvorio svo brbljanje.
Da, ivot je pria, trenutno prianje u venoj tiini egzistencije, a ovek je ivotinja
koja stvara prie. Dok ne postanete Bog, vi ete morati da volite prie; voleete prie o Rami i
Siti, o Mahabharati; voleete grke, rimske, kineske prie. Milioni njih postoje - sve su lepe.
Ako ne unesete logiku u njih; one mogu otkriti unutranja vrata; mogu otvoriti
unutranje misterije. Ako unesete logiku u njih, vrata su zatvorena; onda hram nije za vas.
Volite prie. Kada ih volite, one otvaraju svoje misterije. Mnogo je sakriveno u njima; sve to
je oveanstvo nalo, bilo je sakriveno u alegorijama. Zbog toga Isus nastavlja da govori u
alegorijama, Buda nastavlja da govori u priama. Svi oni vole prie.
Deseto pitanje:
Rekli ste da majstor ponekad mora da bude ljut na uenika i u tom sluaju on glumi.
Da li on glumi takoe i kada se njemu smeje, ili se smei?
Majstor uvek glumi. Majstor je savreni glumac. On ne uzima ivot ozbiljno. On ne
uzima ivot kao muku, brigu. To je igra. Kada je ljut... on glumi. Kada se smeje... on glumi.
Majstor moe samo da glumi, jer on nije poinilac. ta god da ini treba uzeti kao glumu; a
ako se previe vezujete za glumu vi ete propustiti majstora.
Zaboravite njegovu ljutnju, i zaboravite njegov smeh. Gledajte iza ljutnje i smeha,
tamo ete nai starog oveka. Niti se smeje niti je ljut, ne vie niti govori - tamo ete ga nai u
totalnoj tiini. Tamo ete nai Budu; u dubokoj smirenosti, u beskonanoj tiini, nema ak ni
podrhtavanje misli. Inae majstor je uvek na pozornici.
Inae ne budite obmanuti od strane majstora. Nastavite da posmatrate. Ne sluajte
njegove rei; inae nikada nee moi da ga vidite. Sluajte njegovu tiinu. Sluajte kada
postoji procep izmeu dve rei. itajte ga izmeu dva reda. Ne obraajte mnogo panje na
ono ta on kae, ta radi; samo obraajte panju na ono ta on jeste.
579
Poglavlje 5
ISTOTA I SNAGA
5. septembra 1975. pre podne u Buddha dvorani
II, 43: kayendriyasiddhirauddhikayattapasah.
Uklanjanjem neistoa i askezom dostie se savrenstvo (siddhi) tela i ula
(indriya).
II, 44: svadyayaditadevatasamprayogah.
Studioznim usvajanjem poruke tradicionalnih tekstova i formula (svadyaya)
stie se do sjedinjenja sa izabranim boanskim [uzorom].
II, 45: samadhisiddhirivarapranidhanat.
Predanost Uzvienom [uzoru] vodi ka savrenstvu usredsreenosti
(samadhisiddhi).
ovek je kao ledena santa: samo deo, mali deo, vidljiv je na povrini; glavni deo
celine je skriven ispod. Ili, ovek je kao drvo: pravi ivot je u korenju, skriven ispod zemlje;
samo grane su vidljive. Ako odseete grane, nove grane e izrasti, jer grane nisu izvor; ali ako
iseete korenje drvo je uniteno. Samo jedan deo oveka je vidljiv na povrini; a glavni deo je
skriven iza, u pozadini. Ako mislite da je vidljivi deo sve, onda inite veliku greku. Onda
proputate itavu misteriju oveka; onda proputate vrata unutar sebe koja vas mogu odvesti
do boanskog.
Ako mislite, znajui samo ime osobe, znajui iz koje familije dolazi, znajui njenu
profesiju, da je doktor, inenjer ili profesor, ili znajui lice, njenu sliku, da vi znate nju; u
velikoj ste iluziji. To su samo pojave na povrini. Pravi ovek je daleko, daleko od svega
ovoga. Na ovaj nain moete biti upoznati, ali nikada ne znate oveka. To je dovoljno to se
tie drutva; vie nije potrebno. Ovo povrinsko znanje je dovoljno za trnicu, ali ako zaista
elite da znate oveka, onda morate ii duboko. Jedini nain da idete duboko je da prvo uete
duboko unutar sebe.
Dok ne saznate nepoznato u sebi, nikada neete moi da znate nekoga drugog. Jedini
nain da znate misteriju ta ovek jeste, je da saznate ta ste vi. Postoje skriveni slojevi iza
skrivenih slojeva. ovek je beskonanost.
Ako nastavite roniti duboko u oveka, dospeete do Boga. ovek je upravo povrina
okeana, talasi. Ako uronite duboko vi silazite do samog sredita egzistencije. Oni koji su
spoznali Boga - nisu ga spoznali kao neki objekat. Oni su ga upoznali kao najdublju
subjektivnost. Oni koji su upoznali Boga nisu njega susreli. Nisu ga videli kao neki objekat;
videli su ga kao samog videoca, kao svoju vlastitu svesnost. Ne moete susresti Boga nigde,
izuzev unutar sebe. On je vaa dubina; vi ste njegova povrina. Vi ste njegova periferija; on je
va centar.
to se dublje kreete unutar samog sebe, dublje se kreete u celoj egzistenciji, u
drugima takoe, jer sredite je jedno. Cela egzistencija je usreditena na jednu taku - ta taka
je Bog. Bog je najdublja dubina bia.
Veliko je putovanje, veliko hodoae da se upozna i razume ovek. Patanjalijeve
sutre vam daju reenje kako da uete.
Prva sutra:
Kayendriya siddhih ashuddhih ksyayat tapasah.
Asketizam unitava neistoe, a sa dogaanjem savrenstva u telu i ulnim organima,
fizike i mentalne moi se bude.
580
Pre nego to moete razumeti ovu sutru, mnoge stvari treba bolje razumeti. Telo je
bilo veoma mnogo zloupotrebljavano. Vi ste pogreno postupali prema svom vlastitom telu.
Ne znate misteriju samog tela. Ono nije samo koa; nije samo kosti; nije samo krv. Ono je
veliko organsko jedinstvo, veliki dinamizam.
Vekovima se mislilo da krv ispunjava telo kao to voda ispunjava posudu. Samo pre
tri stolea, saznali smo da krv ne ispunjava telo, da nije nepokretna stvar - krv cirkulie. Samo
pre tri stolea, saznali smo da krv cirkulie, to je dinamika sila. Ona ne ispunjava telo, nego
cirkulie - tako tiho i tako neprekidno, a kretanje je tako umilno, bez ikakve buke, da smo
iveli sa milionima tela za milione ivota a nikada se nismo susreli sa realnou krvi, da ona
cirkulie.
Ima jo mnogo misterija koje su skrivene. Ovo telo je upravo prvi sloj mnogih tela -
svih sedam tela. Ako se duboko kreete u ovom telu naii ete na novi fenomen. Iza ovog
grubog tela skriveno je suptilno telo. Jednom kada se to suptilno telo probudi, postajete vrlo
moni jer dostiete do nekih novih dimenzionalnih sila. Ovo telo moe leati u vaem
krevetu, a vae suptilno telo moe da se kree. Za njega nema prepreke. Gravitacija zemlje ne
utie na njega; ne postoji za njega barijera vremena i prostora. Ono moe da se kree... moe
da se kree svuda. Ceo svet je otvoren za njega. Grubom telu to nije mogue. U nekim vaim
snovima suptilno telo zapravo ostavlja vae fiziko telo. U nekim vaim dubokim
meditacijama, vae suptilno telo ostavlja fiziko telo. Mnogi od vas, meditirajui duboko,
ponekad su postali svesni da ono osea kao da ste se uzdigli iznad zemlje, nekoliko ina,
nekoliko stopa. Kada otvorite svoje oi, vi sedite na zemlji. Mislite da ste to zamiljali. To
nije tako. Suptilno telo u dubokoj meditaciji, moe da ode malo iznad grubog tela. Ponekad se
to takoe dogaa - da grubo telo takoe sledi suptilno telo. Postoji ena u Evropi; ona je bila
istraivana svim naunim metodama. U dubokoj meditaciji uzdie se etiri stope iznad
zemlje; ne samo suptilno telo, ve i grubo telo takoe. Utvreno je da je to injenica. U
najstarijim raspravama o jogi reeno je da se u dubokoj meditaciji deava da sa suptilnim
telom takoe i grubo telo moe ii iznad zemlje - i, tano, kae se da moe ii vrlo lako do
etiri stope (122 cm).
Grubo telo je upravo povrina tela, koa drugih tela. Onda iza suptilnih postoje finija
tela - svih sedam tela. Ona sva pripadaju sedam razliitih ravni bia. to vie uete u svoje
vlastito bie, vie postajete svesni da ovo telo nije sve. Inae, vi ete susresti drugo telo samo
ako je ovo telo postalo isto.
Joga ne veruje u muenje tela, to nije mazohistiki posao - nego veruje u
proiavanje tela. A ponekad, proiavanje tela i njegovo muenje moe da izgleda slino.
Razlika mora da se naini. ovek moe da posti, i taj post moe samo da bude muenje. On
moe samo da bude protiv svog vlastitog tela, samoubistven, mazohistiki. Ali drugi ovek
moe postiti, a da ne bude muitelj, moda on nije mazohista, i moda ne pokuava da uniti
telo ni na koji nain. Pre, on moda pokuava da ga proisti. Jer u ozbiljnom postu, telo
postie odreenu istou.
Neprekidno nastavljate da jedete svakog dana; nikada ne dajete telu nijedan praznik.
Telo nastavlja da akumulira mnoge mrtve elije - one postaju tovar. Ne samo da su tovar i
teret, one su toksini, one su otrovne. ine telo neistim. Kada je telo neisto, ne moete videti
u pozadini skriveno telo. Ovo telo treba da bude bez primesa, transparentno, isto; onda
neoekivano postajete svesni drugog sloja, suptilnog tela. Kada je suptilno telo isto, onda
postajete svesni treeg tela, etvrtog, i tako dalje.
Post veoma pomae, ali ovek treba da bude mnogo svestan, da ne unitava telo.
Nikakva osuda ne treba da bude u umu; a postoji problem jer su gotovo sve religije osudile
telo. Njihovi izvorni osnivai ga nisu osuivali, oni nisu bili trovai. Oni su voleli svoja tela.
Toliko su voleli telo, da su uvek pokuavali da ga proiste. Njihov post je bio proiavanje.
Onda su doli slepi sledbenici; nesvesni duboke nauke posta. Zapoeli su da poste
slepo. Uivali su, jer um je nasilan. On uiva da bude nasilan sa drugima, uiva u moi, ali
kad god ste nasilni s drugima rizino je, poto e se drugi svetiti. Onda postoji jednostavan
nain: da se bude nasilan protiv svog sopstvenog tela. Onda nema rizika. Telo se ne moe
svetiti. Telo vam ne moe nakoditi. Moete nastavljati da povreujete svoje vlastito telo;
581
nema ko da reaguje. Ovo je jednostavno. Moete muiti i uivati u moi - na taj nain vi
kontroliete svoje telo; telo ne kontrolie vas.
Ako je post agresivan, nasilan, ako ima ljutnje i destruktivnosti, onda ste propustili
stvar. Vi ne proiavate telo; vi ga u stvari unitavate. Jedna je stvar da se isti ogledalo, a
druga je da se uniti ogledalo. Da se isti ogledalo totalno je razliito, jer kada je ogledalo bez
praine, isto, moi ete da se ogledate u njemu - ono e vas reflektovati. Ali ako razbijete
ogledalo, onda ne postoji mogunost da se gleda u njega. Ako unitite grubo telo, gubite
mogunost kontakta sa drugim, sa suptilnim telom. Proistite ga, ne budite destruktivni.
Kako post proiava? Kad god ste u postu, telo vie nema da radi na probavi. U tom
periodu telo moe raditi na odbacivanju mrtvih elija, toksina. To je ba kao kada ste jednog
dana, u subotu ili nedelju, na odmoru i doete kui pa istite ceo dan. Cele sedmice ste bili
angaovani i tako zaposleni, tako da niste mogli istiti kuu. Kada telo nema ta da vari, niste
jeli nita, ono zapoinje samoienje. Proces zapoinje spontano, i telo poinje da izbacuje
napolje sve to nije potrebno, to je kao teret. Post je metoda proienja. Jednom s vremena
na vreme, post je lep - ne radei nita, ne jedui, odmarajui se samo. Uzmite koliko je
mogue vie tenosti i samo se odmarajte, i telo e biti oieno.
Ponekad, ako oseate da je potreban dui post, moete takoe vriti dui post - ali
budite u dubokoj ljubavi s telom. Ako oseate da post oteuje telo na neki nain, zaustavite
ga. Ako post pomae telu, osetiete vie energije, osetiete se vie ivim, osetiete se
podmlaeni, osnaeni. To treba da bude kriterijum; ako ponete oseati da postajete slabiji,
ako ponete oseati da suptilno podrhtavanje nastaje u vaem telu, onda budite svesni - sada
ta stvar nije vie proienje. Postala je destruktivna. Zaustavite to.
Inae ovek treba da naui itavu nauku o tome. U stvari ovek treba da posti pored
nekog ko je dugo postio i koji vrlo dobro poznaje celu stazu, koji poznaje sve simptome; ako
to postaje destruktivno, ta e poeti da se deava; ako to nije destruktivno, ta e se onda
dogoditi. Posle pravog proiavajueg posta vi ete se oseati novi, mlai, istiji,
besteinski, sreniji; a telo e funkcionisati bolje jer je sada rastereeno. Inae post dolazi
samo ako ste jeli nepravilno. Ako niste jeli pogreno, nije potrebno da postite. Post je
potreban samo kada ste ve uinili pogrenu stvar s telom - a svi smo mi jeli nepravilno.
ovek je izgubio stazu. Nijedna ivotinja ne jede kao ovek; svaka ivotinja jede
svoju izabranu hranu. Ako uvedete bivole u batu, on e jesti samo odreenu travu. Oni nee
jesti sve i bilo ta - oni su vrlo izbirljivi. Imaju odreen oseaj za svoju hranu. ovek je
potpuno izgubljen, nema oseaj o svojoj hrani. Nastavlja da jede sve i svata. U stvari, ne
moete nai nita to ljudi ne jedu. U nekim mestima jedu se mravi. U nekim mestima jedu se
zmije. U nekim mestima se jedu psi. ovek jede sve. ovek je jednostavno lud. On ne zna ta
je u rezonanciji s njegovim telom, a ta nije. On je potpuno zbunjen.
ovek prirodno treba da bude vegetarijanac, jer itavo telo je nainjeno za
vegetarijansku ishranu. ak i naunici priznaju injenicu da cela struktura ljudskog tela
pokazuje da on ne treba da bude nevegetarijanac. Sada postoje naini da se utvrdi da li je
odreena vrsta ivotinje vegetarijanska ili nevegetarijanska: to zavisi od creva, od duine
creva. Nevegetarijanske ivotinje imaju mala creva. Tigrovi, lavovi - oni imaju vrlo mala
creva, jer meso je ve probavljena hrana. Ne trebaju mu duga creva da ga svare. Rad probave
obavlja ivotinja. Onda vi jedete ivotinjsko meso. Ono je ve probavljeno - nisu potrebna
dugaka creva. ovek ima najdua creva; to znai da je vegetarijanac. Duga probava hrane je
potrebna, i mnogo izluevina e biti, koje treba da se izbace.
Ako ovek nije nevegetarijanac i nastavlja da jede meso, telo biva preoptereeno. Na
Istoku su svi veliki meditanti - Buda, Mahavira - isticali tu injenicu. Ne zbog nekog koncepta
nenasilja - to je sekundarna stvar - nego ako zaista elite da se kreete u dubokoj meditaciji,
vae telo treba da bude bez teine, prirodno, fluidno. Vae telo treba da bude rastereeno; a
telo nevegetarijanca je vrlo mnogo optereeno.
Posmatrajte samo ta se dogaa kada jedete meso; kada ubijete neku ivotinju, ta se
deava ivotinji kada je ubijena? Naravno, niko ne eli da bude ubijen. ivot eli da produi
sebe; ivotinja ne umire voljno. Ako lav skoi na vas i ubije vas, ta e se dogoditi s vaim
duhom, s vaim umom? Isto e se dogoditi kada vi ubijete lava. Agonija, strah, smrt, bol,
582
uznemirenost, ljutnja, nasilje, tuga - sve te stvari se dogaaju ivotinji. Po celom njenom telu,
ire se nasilje, bol, agonija. itavo telo postaje puno toksina, otrova. Sve telesne lezde
otputaju otrove, jer ivotinja umire vrlo nevoljno. Onda vi jedete meso - a meso nosi sve
otrove koje je ivotinja otpustila. Sva energija je zatrovana. Onda se ovi otrovi unose u telo.
A to meso koje jedete pripada telu ivotinje. Ono je tamo imalo posebnu svrhu.
Poseban tip svesti je egzistirao u telu ivotinje. Vi ste na vioj ravni nego to je ivotinjska
svest, a kada jedete ivotinjsko meso, vae telo ide na niu ravan egzistencije, na ravan
ivotinje. Onda postoji procep izmeu vae svesti i vaeg tela, i napetost se javlja,
uznemirenost se pojavljuje.
ovek treba da jede stvari koje su prirodne - prirodne za vas. Voe, orahe, povre -
jedite onoliko koliko moete. Lepota je to ne moete jesti te stvari vie nego to vam je
potrebno. Sve to je prirodno uvek vam daje zadovoljstvo, jer to zadovoljava vae telo,
zasiuje vas. Oseate se ispunjeni. Ako je neka stvar neprirodna, nikada vam ne daje oseanje
ispunjenja. Nastavite da jedete sladoled; nikada neete osetiti da ste zasieni. Zapravo, to ga
vie jedete, vie ete eleti da ga jedete. To nije hrana. Va um je prevaren. Sada ne jedete
prema telesnoj potrebi; jedete upravo da okusite, probate to. Jezik je postao kontrolor.
Jezik ne treba da bude kontrolor. On ne zna nita o stomaku. On ne zna nita o telu.
Jezik ima da ispuni posebnu svrhu; da kua hranu. Prirodno, jezik mora da sudi, to je jedina
stvar, koja hrana je za telo - za moje telo, a koja hrana nije za telo. On je upravo straar na
vratima; on nije gospodar. A ako straar na vratima postane gospodar, onda e sve biti u
neredu.
Sada oglaivai znaju dobro da jezik moe biti prevaren, nos moe biti prevaren.
155
A
oni nisu gospodari. Vi moda niste svesni; mnogo istraivanja hrane se vri u svetu, a ona
kau da, ako vam se nos sasvim zatvori, i oi se zatvore, a onda vam se da luk da jedete, ne
moete rei ta jedete. Vi ne moete razlikovati luk od jabuke ako je nos potpuno zatvoren, jer
pola ukusa dolazi od mirisa, odluuje se preko nosa, a pola se odluuje uz pomo jezika - to
dvoje su postali kontrolori. Kako oni znaju da li je sladoled prehrana, ili nije. Moe da nosi u
sebi aromu, moe da nosi neke hemikalije koje zadovoljavaju jezik, ali nisu potrebne telu.
ovek je zbunjen - vie je zbunjen od bivola. Ne moete ubediti bivola da jede
sladoled. Pokuajte!
Prirodna hrana... a kada kaem "prirodna" ja mislim na onu koja treba vaem telu.
Potreba tigra je drugaija; on mora da bude vrlo nasilan. Ako jedete meso tigra vi ete biti
nasilni, ali gde e se vae nasilje izraziti? Morate iveti u ljudskom drutvu, ne u dungli.
Onda ete morati da potiskujete nasilje. Onda zapoinje poroan krug.
Kada potisnete nasilje, ta se dogaa? Kada oseate ljutnju, nasilje, odreena otrovna
energija se otputa, jer otrov stvara situaciju gde moete zaista biti nasilni i ubiti nekoga.
Energija se kree prema vaim rukama, energija se kree prema vaim zubima - to su dva
mesta odakle ivotinja postaje nasilna. ovekovo telo je deo ivotinjskog carstva.
Kada ste ljuti, energija se otputa - ona dolazi u ruke i u zube, u vilice - ali vi ivite u
ljudskom drutvu i nije uvek korisno biti ljut. Vi ivite u civilizovanom svetu, i ne moete se
ponaati kao ivotinja. Ako se ponaate kao ivotinja, moraete za to previe da platite - a
niste spremni previe da platite. ta onda radite? Potiskujete ljutnju u ruke; potiskujete
energiju u zube - nastavljate da se smeite lanim osmehom, a vai zubi nastavljaju da
akumuliraju ljutnju.
Retko sam viao ljude sa prirodnim vilicama. One nisu prirodne - blokirane su, krute -
jer tamo ima previe ljutnje. Ako pritisnete vilice osobe, ljutnja moe da se otpusti. Ruke
postaju rune. Gube gracioznost, gube fleksibilnost, jer previe je ljutnje potisnuto tamo.
Ljudi koji su radili na dubokoj masai saznali su da kada se snano na odreeni nain
masiraju ruke, osoba zapoinje da postaje ljuta. Ne postoji razlog. Masirate oveka i
odjednom zapoinje da osea ljutnju. Ako pritisnete vilicu, osobe postaju ljute. One nose
akumuliranu ljutnju.
To su neistoe u telu; i one moraju da se izbace. Ako ih ne izbacite, telo e ostati
155
Bivaju prevareni dodacima jelima, pojaivaima ukusa, aditivima, emulgatorima, od kojih je najznaajniji i
najgori monosodium glutamat (MSG), koji lairaju informacije meu neuronima.
583
teko. Joga vebe postoje da izbace sve vrste akumuliranih otrova u telu. Joga pokreti ih
izbacuju, a joginovo telo ima svoju vlastitu gipkost. Joga vebe su totalno razliite od svih
drugih vebi. One ne ine vae telo jakim; ine vae telo fleksibilnijim. A kada vam je telo
fleksibilno, vi ste jaki u veoma razliitom smislu; vi ste mlai. One ine vae telo vie tenim,
vie tekuim - nema zaepljenja u telu. Celo telo postoji kao jedno organsko jedinstvo, u
svom vlastitom dubokom ritmu. To nije kao buka na trnici; to je kao neki orkestar. Duboki
ritam unutra, nema zaepljenja, onda je telo isto. Joga vebe mogu biti od ogromne koristi.
Svako nosi mnogo smea u stomaku, jer to je jedini prostor u telu gde moete potisnuti
stvari. Nema drugog prostora. Ako elite da potisnete bilo ta, to mora biti potisnuto u
stomak. Ako elite da plaete - vaa ena je mrtva, va voljeni je mrtav, vai prijatelji su umrli
- ali to ne izgleda dobro, izgleda kao da ste slabi, plaui za enom, vi morate potisnuti to;
gde ete staviti to plakanje? Prirodno, morate to da potisnete u stomak. To je jedini prostor
dostupan u telu, jedini prazan prostor gde moete prodreti.
Ako potisnete u stomak... A svako je potisnuo mnoge vrste emocija: od ljubavi, od
seksualnosti, ljutnje, tuge ili plakanja - ak i smeha. Ne moete se smejati, stomak se smeje.
To izgleda strano, izgleda prosto - niste onda obrazovani. Vi ste potisnuli sve. Zbog ovog
potiskivanja ne moete disati duboko, morate disati plitko. Jer ako diete duboko, ove rane od
potiskivanja, one e otpustiti svoju energiju. Vi se bojite. Svako se boji da se kree u stomaku.
Svako dete kada se rodi die kroz stomak. Pogledajte dete koje spava: stomak ide gore
i dole, nikada grudi. Nijedno dete ne die iz grudi; deca diu iz stomaka. Sada su ona potpuno
slobodna, nita nije potisnuto. Njihovi stomaci su prazni, a ta praznina ima lepotu u telu.
Jednom kada stomak ima previe potisnutog u sebi, telo je podeljeno na dva dela, nii
i vii. Onda niste jedan; vi ste dvoje. Nii deo je odbaeni deo. Jedinstvo je izgubljeno;
dualitet je uao u vae bie. Sada ne moete biti lepi, ne moete imati ari. Nosite dva tela
umesto jednog - i uvek e ostati jaz meu njima. Ne moete hodati lepo. Na neki nain morate
nositi svoje noge. Zapravo ako je telo jedno, vae noge e nositi vas. Ako je telo podeljeno na
dva, onda morate nositi svoje noge.
Morate vui svoje telo. Ono je kao teret. Ne moete uivati u njemu. Ne moete
uivati u dobrom hodu, ne moete uivati u dobrom plivanju, ne moete uivati u brzom
tranju - jer telo nije jedno. Za sva ova kretanja, da biste uivali u njima, telo treba nanovo da
bude ujedinjeno. Sklad ponovo mora da bude stvoren; stomak mora biti potpuno oien.
Za ienje stomaka potrebno je vrlo duboko disanje, jer kada duboko udahnete i
izdahnete, stomak izbacuje sve to nosi. U izdisanju, stomak oslobaa sebe. Otuda vanost
pranayame, dubokog ritmikog disanja. Akcenat treba da bude na izdisanju, tako da se izbaci
sve to je u stomaku nepotrebno noeno.
A kada stomak ne nosi unutra emocije, ako imate zaepljenje ono e iznenada
ieznuti. Kada potiskujete emocije u stomak, nastae zaepljenje, jer stomak nije slobodan da
ima svoje kretanje. Vi ga duboko kontroliete; ne moete mu dozvoliti slobodu. Dakle,
emocije su potisnute, bie konstipacije. Konstipacija je vie mentalna bolest nego fizika. Ona
pripada umu vie nego to pripada telu.
Meutim zapamtite, ja ne delim um i telo na dva. Oni su dva aspekta istog fenomena.
Um i telo nisu dve stvari. Zapravo nije dobro rei "um i telo"; pravilan izraz bi bio "um-telo".
Vae telo je psihosomatska pojava. Um je najsuptilniji deo tela, a telo je najgrublji deo uma.
Oboje utiu jedno na drugo; idu paralelno. Ako potiskujete neto u umu, telo e zapoeti da
potiskuje dnevni posao, svoje putovanje. Ako um oslobaa sve, telo e takoe oslobaati sve.
Zbog toga ja mnogo istiem katarzu. Katarza je proces ienja.
Ovo je sva asketska uzdranost: post; prirodna hrana; duboko ritmiko disanje; joga
vebe; sve vie i vie prirodno ivljenje, fleksibilno ivljenje jednostavnim ivotom; sve
manje i manje stvaranje potiskujuih stanovita; dozvoljavanje telu da ima svoj vlastiti uticaj,
sledei mudrost tela. "Uzdrljivost unitava neistoe..." Uzdrljivost ili asketizam ne znai da
se mui telo. To znai da se stvori iva vatra u telu, tako da se ono oisti. Kao da ste ubacili
zlato u vatru - sve to nije od zlata izgori. Samo isto zlato izae van.
156
156
Zato se na sanskritu asketizam naziva tapas, to znai ar, vrelina koja sagoreva neistoe tela i uma.
584
"Uzdrljivost ili aketizam unitava neistoe, a sa dogaanjem savrenstva u telu i
ulnim organima, fizike i mentalne moi se bude."
Kada je telo isto, videete da se bude ogromne nove energije, nove dimenzije se
otvaraju pred vama, nove mogunosti. Telo ima veliku skrivenu mo. Jednom kada se to
oslobodi, neete moi poverovati u to, da telo u sebi nosi tako mnogo stvari, da su tako blizu.
I svako ulo ima skriveni oseaj; skriveni smisao iza sebe. Oi imaju skriven oni vid,
izvesno pronicanje iza sebe. Kada su oi iste, jasne, onda ne vidite stvari samo kakve jesu na
povrini. Poinjete da vidite njihovu dubinu. Njihova dimenzija se otvara. Ba sada, kada
vidite osobu, ne vidite njenu auru; samo vidite njeno fiziko telo. Fiziko telo je okrueno
vrlo suptilnom aurom. Difuzna svetlost okruuje telo. Svaije telo je okrueno razliitom
bojom aure. Onog trenutka kada su vae oi iste, moete videti auru; a videi auru saznajete
mnoge stvari o oveku koje ne moete znati ni na jedan drugi nain. ovek vas ne moe
obmanuti, to je nemogue; jer ova aura otkriva njegovo bie. Neko doe s aurom neiskrenosti,
i pokuava da vas ubedi da je vrlo iskren ovek; aura ne moe obmanuti, jer on ne moe
kontrolisati auru. To nije mogue. Neiskrena aura ima drugaiju boju. Aura iskrenog oveka
ima razliitu boju. Aura istog oveka je isto bela. to je vie neist ovek, vie se belo kree
prema sivom. Ako je jo vie neist, kree se jo vie prema crnom. Aura oveka koji je
apsolutno neiskren, apsolutno je crna. Aura zbunjenog oveka se menja; nikada nije ista. ak
i ako nastavite da traite za nekoliko minuta, videete da se aura menja. ovek je zbunjen. On
sam nije utvren u onome to jeste. On je promenljiva aura.
ovek koji je meditativan ima vrlo smiren kvalitet u auri, tiinu, sveinu oko sebe.
Onaj ko je u velikoj uznemirenosti, meteu, napetosti, ima takoe isti kvalitet i u auri. Ko je
vrlo napet, moe pokuavati da se smei, moe kreirati lice, moe imati masku, ali kada doe
do vas njegova aura e pokazati realnost.
Isto se takoe deava sa uima. Ba kao to oi imaju duboki uvid, ui imaju kvalitet
dubokog sluanja. Onda vi ne sluate ta ovek govori, nego radije sluate muziku. Ne marite
za rei koje on koristi, ve za ton, za ritam njegovog glasa... za unutranji kvalitet glasa koji
kazuje mnoge stvari, koje rei ne mogu obmanuti, ne mogu promeniti. Neko moda pokuava
da bude vrlo uglaen, ali njegova grubost e biti u njegovom glasu. Moe pokuavati da bude
vrlo mio, ali njegov zvuk e pokazati njegovu neprijatnost. ovek e moda pokuati da
pokae svoju sigurnost, ali zvuk e pokazati... kvalitet neodlunosti. Ako moete uti sam
zvuk, ako moete videti auru, i ako moete osetiti kvalitet bia koje je pored vas, postajete
sposobni za mnoge stvari. A to su vrlo jednostavne stvari. One zapoinju da se deavaju
jednom kada zapone uzdrljivost, jednostavnost ili asketizam.
Onda postoje jae moi, koje se u jogi zovu siddhi - magine moi, udesne snage.
Izgledaju kao udesa jer ne razumemo mehanizam kako one deluju. Jednom kada upoznate
mehanizam, one nisu uda. U stvari udo nije mogue. Sve to se deava, deava se prema
zakonu. Zakon moda nije poznat, onda ga zovete udom. Kada je zakon poznat, udo
iezava.
Upravo su sada u Indiji uveli televiziju u sela. Po prvi put, seljani su gledali Indiru
Gandi na televizijskim kutijama, tako ih seljani zovu - "kutije sa slikom." Nisu mogli da
veruju. Nemogue. Ili su okolo kutija, zagledali su ih odasvuda. Kako se Indira Gandi sakrila
u kutiju? udo, neverovatno udesno, ali jednom kada znate zakon stvar je jednostavna.
Sva uda su u skladu sa skrivenim zakonima. Joga kae da u svetu ne postoji udo, jer
"udo" oznaava da je neto protiv zakona, to nije mogue. Kako bi postojala ikakva
mogunost da se ide protiv univerzalnog zakona? Ne postoji mogunost. Moda ljudi to ne
znaju.
Siddhiji postaju mogui kada ulazite dublje u istou i savrenstvo. Na primer, ako
moete maknuti svoje astralno telo iz grubog tela, moete uraditi mnoge stvari koje e biti
udesne. Moete posetiti ljude. Mogu vas videti, ali vas ne mogu dodirnuti. Moete ak
razgovarati s njima uz pomo svoje astralne projekcije. Moete izleiti ljude. Ako ste zaista
isti, samo va dodir, polaganje ruku, uinie udo. Samo vae okruenje e biti isceljujua
snaga - gde god se kretali, isceljenje e se dogaati automatski. Nije da to vi radite. Sama
istota... vi ste postali vozilo beskonanih sila.
585
Inae ovek treba da se kree prema unutra, mora da trai svoju vlastitu unutarnju sr.
"Jednostavnost ili uzdrljivost unitava neistoe, a sa sledeim savrenstvom u telu i
ulnim organima, bude se fizike i mentalne moi." A najvea snaga koja se budi u vama jeste
oseanje besmrtnosti. Nije da vi imate teoriju, sistem, filozofiju da ste besmrtni, ne. Sada
imate oseanje, sada ste utemeljeni u tome - sada znate to. To nije pitanje nikakve teorije; to
je postalo vae saznanje da ne postoji smrt. Ovo telo e ieznuti u svojim elementima, ali
vaa svesnost ne moe ieznuti. Um e se raspasti, misli e se zaustaviti, telo e otii u
elemente - ali vi, kao svedoee Sopstvo, uvek postojite.
Vi znate to jer sada moete videti svoje telo iz daleka, iz udaljenog prostora. Moete
videti svoje telo odvojeno od vas. Moete izai van iz tela i posmatrati ga. Moete se kretati
oko svog vlastitog tela. Sada znate da e telo biti ostavljeno kada umrete, ali ne vi. Sada
moete videti da um deluje kao mehanizam, kao biokompjuter. Vi ste videlac, ne um. Sada
telo i um nastavljaju da funkcioniu, ali vi niste identifikovani sa njima.
Ovo je najvee udo koje se moe dogoditi oveku: da doe do saznanja da je
besmrtan. Onda strah od smrti iezava, a sa strahom od smrti svi strahovi iezavaju.
A kada strah iezne, ljubav nailazi. Kada nema straha, ljubav se pojavljuje; samo
onda ljubav dolazi. Kako ljubav moe doi u strahom obuzetom umu? Moete traiti
prijateljstvo, moete traiti uzajamni odnos, ali to traite iz straha - da zaboravite sebe, da
utopite sebe u vezi. To nije ljubav. Ljubav nastaje samo kada transcendirate smrt. Oboje ne
mogu postojati zajedno; ako se bojite smrti, kako moete voleti? Iz ovog straha moete
pokuati da naete drutvo, ali veza e ostajati na strahu.
Zbog toga se devedeset devet posto religioznih ljudi moli, ali njihova molitva nije
prava molitva. Ona nije iz ljubavi, ona je iz straha. Njihov Bog je iz straha. Samo retko, jedan
procenat religioznih osoba dolazi do shvatanja besmrtnosti. Onda dolazi molitva koja nije iz
straha, koja je iz ljubavi, savrena zahvalnost, blagodarnost.
Swadhyayat istadevata samprayogah.
Sjedinjavanje s boanskim dogaa se kroz samoizuavanje - swadhyaya.
Ovo je vrlo vana sutra: "Jedinstvo sa boanskim deava se kroz izuavanje sebe."
ovek mora da izuava sebe - to je jedini nain da dosegne boansko. Patanjali ne kae:
"Idite u hram". On ne kae: "Idite u crkvu". On ne kae: "Vrite rituale". Ne, to nije put da se
bude jedno s boanskim. Idite u sebe - swadhyaya, samoizuavanje - jer on je skriven iza vas,
unutar vas. On je vaa najdublja sr. Vi ste hram; idite unutra. Izuavajte sebe. Vi ste silna
pojava - izuavajte sebe. Izuavajte sve ta vi jeste. A onog dana kada sebe budete izuili
potpuno, on e biti otkriven. On je skriven iza vas, unutar vas. On je vi u vaem najdubljem
biu. Stoga izuavajte sebe.
Ovo "izuavanje" znai upravo ono to Gurijev podrazumeva pod
"samopriseanjem."
157
Patanjalijeva swadhyaya je upravo "samoseanje." Seajte se sebe i
samo nastavite da posmatrate. Kako ste povezani sa ljudima - posmatrajte. Uzajamni odnosi
su odraz. Kako se odnosite prema strancima, kako se odnosite prema ljudima koji su vam
poznati, kako se odnosite prema svojim slugama, a kako prema svom efu - samo nastavite da
posmatrate. Neka svaki odnos bude kao ogledalo, refleksija, i posmatrajte kako menjate svoju
masku. Pogledajte u svoju pohlepu, ili udnju, pogledajte svoju ljubomoru, gledajte u svoj
strah, svoju uznemirenost i posesivnost - nastavite da gledate i posmatrate.
Nema potrebe da radite nita! To je lepota sutre. Patanjali ne kae: "Uradi neto!" On
kae: "Izuavaj sebe". Samo studiranje, sama svesnost e delovati. Transformacija e se
dogoditi kada se suoite sa saznanjem svog celog bia.
U razliitim raspoloenjima: kada ste tuni - posmatrajte; kada ste sreni - pazite; kada
ste ravnoduni - motrite; kada se oseate beznadeno - posmatrajte; kada ste tako mnogo
ispunjeni nadom - pazite; u elji, u frustraciji... Ima miliona raspoloenja oko vas - nastavite
da posmatrate. Neka svako raspoloenje bude prozor da gledate unutar sebe. U svim duginim
bojama, posmatrajte sebe. Kada ste sami - posmatrajte. Krenite na planine, izolovani -
motrite. Idite u fabriku, u kancelariju - motrite kako se menjate, gde se menjate.
157
Seanje, osveenje samoga sebe, ili svog Sopstva.
586
Ako nastavite da se posmatrate... Nikada ne olabavljujte ovo motrenje ni za jedan
jedini trenutak. Buda je rekao: "I onda kada odete u krevet - nastavite da posmatrate. Kada
nastavite s tim, padajui u san - nastavite da posmatrate kako se uspavljujete." Nastavite da
posmatrate. Ne dozvoljavajte nita da proe bez motrenja. Ba ovo samopriseanje, ovo
samoizuavanje, uradie sve. Ne treba da pitate: "ta da radim nakon to sam motrio." Nita
nije potrebno. Jednom kada ste posmatrali totalno svoju mrnju, ona iezava.
A ovo je kriterijum: ono to iezava uz pomo posmatranja jeste greh, a ono to raste
pomou posmatranja jeste vrlina. To je jedina definicija koju vam ja mogu dati. Ja ne kaem
da je "ovo greh, a ovo vrlina". Ne, greh i vrlina ne mogu biti spolja definisani, niti
opredmeeni. Ono to raste uz pomo posmatranja jeste vrlina; a ono to iezava
posmatranjem jeste greh. Ljutnja e ieznuti pomou motrenja; ljubav e rasti. Mrnja e
ieznuti motrenjem; saoseanje e rasti. Dakle sve to iezne kroz posmatranje jeste greh.
Nita drugo nije potrebno da se uradi s tim. Samo posmatrajte to, i to nestaje. Nestaje ba kao
kada unesete svetlost u mranu sobu, tama nestaje.
Vi neete nestati posmatranjem. Zapravo pomou posmatranja vi ete biti otkriveni.
Samo tama e ieznuti: tama ljutnje, tama posesivnosti, tama ljubomore - sve to e ieznuti.
Samo ete vi biti ostavljeni u svojoj preanjoj, drevnoj istoti. Samo va unutarnji prostor e
biti ostavljen - prazan, bez sadrine. "Jedinstvo sa boanskim se deava kroz
samoizuavanje." Nita drugo nije potrebno - samo svesnost.
Samadhi siddha Ishwar pranidhanat.
Totalno prosvetljenje moe biti izvreno pomou predaje Bogu.
A kada ste izuavali sebe, kada ste upoznali sebe... nastupa odricanje ili predaja. To
dolazi vrlo jednostavno. To onda nije neki napor. Ako sada elite da se pokorite ili predate, to
e biti ogroman napor; i to nee ni biti potpuno. Ako ba sada elite da se pokorite ili predate,
kako se moete predati s mrnjom unutra? Kako se moete predati s ljubomorom unutra?
Predavanje je mogue samo kada ste apsolutno isti.
Kako moete otii kod Boga i staviti svoju mrnju, nasilje, ljubomoru pred njegova
stopala? Ne, samo kada ste isti, cvet istote - onda ulazite u hram i predajete ga.
Da bi se predao, ovek treba da postane vredan toga, jer predanost je najvei in. Nita
nije iznad toga. Ne moete se predati svojom voljom ili naporom, jer volja i napor pripadaju
egu. Ego se ne moe pokoriti niti predati. Kada nastavljate da izuavate sebe, posmatrajui
sebe, ego iezava. Vi ostajete, ali vie nema "ja". Vi ste neizmerna praznina - bez "ja" u sebi.
Vi ste neizmerno Jastvo, ali bez "ja" u sebi. Bivanje postoji, ega vie nema - onda je mogue
predati se.
Totalno prosvetljenje moe biti izvreno pomou predaje Bogu. Potpuno prosvetljenje,
samadhi; vi postajete sama svetlost. Sve iezava. Vi ostajete kao energija, a najistija
energija je svetlost. Sada naunici, fiziari, kau da e sve to se kree brzinom svetlosti
postati svetlost. Ako se kamen baci pri brzini svetlosti, nestae. Postae samo svetlo, jer pri
toj brzini stvari iezavaju; samo energija ostaje. Oni su upravo sada to otkrili, tokom ovog
veka, da postoji mogunost da je materija pretvorljiva u svetlost, u energiju. Materija je
energija usporene brzine; svetlost je energija velike brzine.
Ego je materijalna stvar, to je energija usporenog kretanja. Kada ga pokorite, ili
predate, dostiete brzinu svetlosti. Onda vie niste vrsta stvar; onda ste besteinska energija.
A besteinska energija nema ogranienja; ona je neograniena. Besteinska energija ne moe
biti definisana ni na koji drugi nain - jedini je nain da se kae da je svetlost. Biblija kae:
"Bog je svetlost". Kuran kae: "Bog je svetlost". Upaniade kau: "Bog je svetlost". Vi
postajete svetlost.
Totalno prosvetljenje moe biti izvreno pomou predaje Bogu. Prvo, kreite se kroz
samoizuavanje tako da sretnete Boga iznutra. Onda mu se pokorite i predajte. Sve i sve to vi
jeste - predajte njemu.
158
I zapamtite, predavanje nije napor, stoga ne brinite kako da se
158
Zato je predaja laka i spontana jer nakon kompletne samospoznaje dolazimo do spoznaje da samo On Jeste,
Sve i jeste Njegovo, sve je On sam, nita nije nae. Nita zapravo ne predajemo, samo prepoznajemo ije je sve.
587
predate. Samo se prvo seajte sebe; predavanje dolazi kao senka. Nema tehnike za
predavanje. Jednom kada znate sebe, tada znate kako da se poklonite i predate sebe. Predani,
vi postajete sam Bog. Borei se sa celinom, vi ostajete runi ego. "Opusti se" je najvia
mantra.
Meutim, pohlepa ili udnja moe da se pojavi u vaem umu: "Zato onda ekati?
Zato se ne bih predao sada?" Ne moete. Vi ste prepreka, stoga, kako da se predate? Kada
vas nema predavanja e biti. Ako jeste, pokoravanje ili predavanje nije mogue. Vi se neete
predati; vae iezavanje e biti predavanje. Izaete napolje na jedna vrata; na drugim vratima
ulazi predaja. Vi i predavanje ne moete biti zajedno.
Stoga zapamtite, vi se ne moete predati. Posmatrajte sebe, tako da postanete sve
istiji i istiji - tako isti da gotovo nita ne preostane, samo istota, miris - onda se
predavanje deava.
U ovoj sutri Patanjali jednostavno kae da totalno prosvetljenje moe biti postignuto
predavanjem Bogu. On ne kae kako da se predate. On ne kae da predavanje mora da se
izvri. On jednostavno ukazuje na tu pojavu. Samoizuavanje mora da bude izvreno; vi ete
doi licem u lice s Bogom. Ako ste izvrili samoizuavanje, ulazite u hram, stupate pred
Boga, a onda nema problema. Onog trenutka kada stupite pred Boga, i suoite se s njim,
predanost se dogaa. To nije injenje; to je dogaanje.
Poglavlje 6
UM JE GLUPOST
6. semptembar 1975. pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Jesu li neki ljudi vie glupi od drugih?
Um je glup. Dok ne odete izvan uma, neete otii izvan gluposti; um, kao takav, jeste
glup.
Umovi su dva tipa: obrazovani i neobrazovani. I jedni i drugi su glupi. Misli se da je
obrazovani um inteligentan. On to nije. Misli se da je manje obrazovani um glup, ali oba su
glupa.
U vaoj gluposti moete znati mnogo - moete sakupiti mnogo informacija; moete
nositi sa sobom tovar spisa; moete trenirati um, usloviti um; moete memorisati; moete
gotovo postati Encyclopedia Britanica - ali to ne ini nikakvu razliku u vaoj gluposti.
Zapravo ako naiete na oveka koji nema vie nikakav um, vaa glupost e biti vea nego
glupost onih koji nemaju informacije, koji su jednostavno neuki. Kada se zna vie ne znai da
se postaje pametan, inteligentan; a kada se zna manje ne znai da se postaje glup.
Glupost je neka vrsta spavanja, duboke nesvesnosti. Nastavljate da inite stvari ne
znajui zato. Nastavljate da budete upleteni u hiljadu i jednu situaciju, ne znajui zato.
Kreete se kroz ivot vrsto uspavani. Ta uspavanost je glupavost. Biti identifikovan s umom
jeste glupost. Ako pamtite, ako postanete svesni tako da gubite identitet sa umom, ako vie
niste um, ako oseate nadilaenje uma; inteligencija se pojavljuje. Inteligencija je vrsta
buenja. Uspavani, vi ste glupavi. Probudite se i glupost nestaje: po prvi put, inteligencija
ulazi unutra.
Mogue je znati mnogo bez znanja sebe; onda je sve to glupost. Obrnuto je mogue
takoe: da se spozna sebe, a bez znanja iega drugog. Inae znati sebe dovoljno je da se bude
inteligentan; i ovek koji zna sebe ponaae se inteligentno u svakoj situaciji. Odluivae i
odgovarae inteligentno. Njegovo odgovaranje ili odluivanje nee biti reakcija; nee delovati
588
iz prolosti. Delovae iz sadanjosti; on e biti ovde i sada.
Glup um uvek reaguje iz prolosti. Inteligencija ne treba da se bavi s prolou.
Inteligencija je uvek u sadanjosti. Ja vam postavim pitanje - vaa inteligencija odgovara na
njega, ne vae pamenje. Onda niste glupi. Ali ako samo pamenje odgovara na to, ne
inteligencija - onda ne vidite pitanje. U stvari vi ne marite o pitanju; jednostavno nosite
spreman gotov odgovor. To se odnosi na Mula Nasrudina, kada je car doao da poseti njegovo
mesto. Seljani su se veoma bojali da izau pred cara, pa su svi pitali Nasrudina: "Molimo te,
predstavljaj nas. Mi smo glupi ljudi, neuki. Ti si ovde jedini mudar ovek, stoga molimo te
lati se posla, jer mi ne znamo naine dvorskog ponaanja, a car dolazi po prvi put."
Nasrudin je rekao: "Naravno. Video sam mnoge careve i posetio mnoge dvorove. Ne
budite zabrinuti."
Meutim, ljudi sa dvora su brinuli zbog sela, stoga su doli da pripreme celu stvar.
Kada su pitali ko e ih predstavljati, seljani su rekli: "Mula Nasrudin e nas predstavljati. On
je na predvodnik, na voa, na filozof."
Stoga su oni trenirali Mula Nasrudina, govorei: "Ne treba mnogo da brine. Car e
postaviti samo tri pitanja. Prvo pitanje e biti o tvom starosnom dobu. Koliko ima godina?"
Nasrudin je rekao: "Sedamdeset."
"Dakle zapamti ovo. Nemoj biti zanet previe carem i dvorom. Kada te on pita koliko
ti je godina, kai sedamdeset - ni jednu jedinu re vie niti manje; inae e biti u tekoi.
Onda e te pitati koliko dugo si slubovao u seoskoj damiji, koliko dugo si ovde religijski
uitelj. Stoga tano kai koliko godina. Koliko dugo si sluio?"
On je odgovorio: "Trideset godina."
Pitanja su tako dogovorena. Onda je car doao. Ljudi koji su trenirali Nasrudina,
trenirali su takoe i cara rekavi: "Ljudi iz ovog sela su vrlo jednostavni, a njihov voa takoe
izgleda glupavo, stoga molimo vas, budite blagi i ne pitajte nita drugo. Ovo su pitanja..."
Ali car ih je zaboravio. Stoga, pre nego to je pitao, "koliko si star," pitao je "koliko
dugo si duhovni voa ovog sela?"
Meutim, Nasrudin je imao utvren redosled odgovora. Odgovorio je: "Sedamdeset
godina."
Car je izgledao malo zbunjen, jer izgledalo je da ovek nema vie od sedamdeset,
stoga da li je bio religijski uitelj od samog roenja? Onda je rekao: "Iznenaen sam. Koliko
si onda star?"
Nasrudin je rekao: "Trideset godina." Jer je to bila odluena stvar; da prvo mora rei
"sedamdeset godina" a onda mora rei "trideset godina."
Car je rekao: "Jesi li lud?"
Nasrudin je odgovorio: "Gospodine obojica smo ludi - na svoje sopstvene naine! Vi
postavljate pogrena pitanja - a ja treba pravilno da odgovorim! Ovo je problem. Ja ne mogu
nita promeniti, jer ovi ljudi su ovde, ovi koji su me trenirali. Gledaju u mene. Ne mogu
promeniti, a vi mi postavljate pogrena pitanja. Obojica smo ludi na svoje vlastite naine.
Prisiljen sam da dam ispravan odgovor - to je moja ludost. Da nije bilo gotovih odgovora, ja
bih vam odgovorio ispravno, ali sada je nastala nevolja. A vi postavljate pogrena pitanja, u
pogrenom redosledu."
Ovo se deava glupom umu. Neprekidno posmatrajte u sebi samom: Mula Nasrudin je
deo vas. Kad god odgovarate na pitanje ponaate se glupo jer imate gotov odgovor. Situacija
se moe promeniti, odnosi se mogu promeniti, kontekst se moe promeniti - a vi delujete iz
prolosti.
Delujte iz sadanjosti. Delujte iz nepripremljenosti. Delujte iz sadanje svesnosti; ne
delujte iz prolosti. Onda niste glupi.
Sada moete razumeti zato kaem da je um glupav: jer um je samo prolost. Um je
akumulirana prolost, sve to ste saznali u prolosti. ivot se neprekidno menja. Um ostaje isti
- on nosi mrtvo pamenje, mrtve informacije. Kontekst se menja svakog trenutka, pitanje se
menja svakog trenutka, car se menja svakog trenutka - a vi nosite fiksirane odgovore. Uvek
ete biti u nevolji. Glupi um je uvek u nevolji, pati. Ni zbog ega. Samo iz ovog razloga: to
je previe spreman, previe pripremljen.
589
Svakog trenutka ostanite nepripremljeni. Onda ostajete nevini. Onda ne nosite nita.
Kad god imate gotove odgovore, ne sluate kakvo je tano pitanje. Pre nego to ste uli
pitanje, odgovor je ve iskoio u umu; odgovor ve stoji izmeu vas i pitanja. Pre nego to ste
pogledali okolo i sagledali situaciju, ve reagujete.
Um je prolost, um je pamenje - zbog toga je um glup, svi umovi. Moete biti
seljanin, ne znajui mnogo o svetu. Moete biti profesor univerziteta u Puni, znajui mnogo.
To ne ini nikakvu razliku. Zapravo nekada se dogaa da su seljani vie inteligentni - jer oni
ne znaju nita. Oni moraju da se uzdaju u inteligenciju. Ne mogu se osloniti na svoje
informacije; nemaju nikakve. Ako ste budni i paljivi moete videti kvalitet nevinosti u
seljaku. On je kao dete.
Deca su vie inteligentna od odraslih, vie inteligentna nego stari ljudi. Zbog toga deca
mogu uiti tako lako. Ona su vie inteligentna. Um jo nije tu. Ona su ne-umna. Ne nose
nikakvu prolost; nemaju nikakvu. Kreu se, lutajui, udei se svemu. Uvek posmatraju
situaciju, zapravo nemaju nita drugo u ta bi gledali - nemaju gotovu svesnost. Ponekad deca
odgovaraju na tako lep i iv nain, kako stari ljudi ne mogu. Stari ljudi uvek imaju tu um da
odgovori za njih. Oni imaju slugu, mehanizam, biokompjuter; i oslanjaju se na njega. to
postajete stariji, vie postajete glupi.
Naravno, stari ljudi misle da postaju vrlo mudri, jer znaju mnoge odgovore. Ako je to
mudrost, onda bi kompjuteri bili najmudriji. Onda vam nije potrebno da mislite o Budi, Isusu
i Zaratustri, ne. Kompjuteri bi bili mudriji, oni bi znali vie. Oni mogu znati sve; mogu biti
nahranjeni svakom informacijom. I oni bi funkcionisali bolje, jer su mehanizmi.
Ne, mudrost se ne odnosi uopte na znanje. Ona se odnosi na svesnost, inteligenciju,
razumevanje. Budite vie budni i paljivi, onda niste u zahvatu uma. Onda moete koristiti
um kad god je potrebno, ali da um ne koristi vas. Onda um vie nije gospodar - vi ste
gospodar, a um je sluga. Kad god vam zatreba sluga vi ga traite, ali vama ne vlada, vama ne
manipulie um.
Uobiajena situacija uma je kao kada kola manipuliu vozaem. Kola kau: "Idi ovim
putem", a voza mora da ih sledi. Nekada se to deava; konice ispuste, tokovi ne
funkcioniu dobro, vi elite da krenete na jug, a kola idu na sever. Mehanizam se pokvario; to
je havarija, saobraani udes. Ali takav udes je postao normalan za ljudski um. Neprekidno
elite da idete negde, a um eli da ide negde drugde. Vi elite da idete u hram, a um misli da
ide u bioskop, pa se naete u bioskopu. Moda ste izali iz kue kako bi otili u hram da se
molite... a sedite u bioskopu - jer kola su elela da idu tim putem, i vi ste nemoni.
Inteligencija je majstorstvo, vetina - gospodarenje svim mehanizmima unutar vas.
Telo je mehanizam, um je mehanizam; vi postajete majstor. Niko ne manipulie vama; um
jednostavno prima vae naredbe. To je inteligencija.
Dakle ako pitate: "jesu li neki ljudi vie glupi od drugih" - to zavisi. Kao to ja vidim,
ljudi su obrazovani glupani i neobrazovani glupani. To su obino dve kategorije, jer trea
kategorija je tako jedinstvena, da je ne moete uiniti kategorijom. Ponekad retko, dogodi se
Buda; Buda je inteligentan. Ali onda on izgleda kao pobunjenik, jer vam ne daje va komadi
svesnosti, fiksiranu svest. Kree se daleko od utvrenog puta, on ima svoju vlastitu stazu.
Inteligencija uvek sledi sebe. Ona ne sledi nikoga. Inteligencija gradi svoju sopstvenu stazu.
Samo glupi ljudi slede.
Ako ste vi ovde sa mnom, moete biti ovde na dva naina. Moete biti inteligentno
ovde sa mnom; onda ete uiti od mene, ali neete slediti. Slediete svoju vlastitu
inteligenciju. Ako ste glupi, ne marite za uenje; jednostavno me sledite. To izgleda
jednostavno, manje rizino, manje opasno, vie bezbedno, sigurno, jer uvek moete prebaciti
odgovornost na mene; ali ako izaberete siguran, bezbedan put, izabrali ste smrt. Niste izabrali
ivot. ivot je opasan i rizian. Inteligencija e uvek izabrati ivot - po svaku cenu, kakav god
da je rizik - jer to je jedini nain da se bude iv.
Inteligencija je kvalitet svesnosti. Inteligentni ljudi nisu glupi.
Drugo pitanje:
Kakva je razlika izmeu introspekcije i samopriseanja, tj. stalnog seanja sebe?
590
Velika razlika. Introspekcija je razmiljanje o sebi samom. Samopriseanje uopte nije
razmiljanje; to je postajanje svesnim o samome sebi. Razlika je suptilna, ali vrlo velika.
Zapadna psihologija insistira na introspekciji, a istona psihologija insistira na
samopriseanju. Kada se vi ispitujete, ta radite? Na primer, vi ste ljuti; poinjete da
razmiljate o svojoj ljutnji - kako je ona prouzrokovana? Poinjete da analizirate zato je
prouzrokovana. Zapoinjete da sudite da li je dobra ili loa. Poinjete da racionalizujete, da
ste bili ljuti jer je situacija bila takva. Predajete se tekim mislima oko ljutnje, analizirate,
uestvujete, razmiljate o njoj, pokuavate da planirate kako da je izbegnete, kako da je se
oslobodite, kako ponovo da joj se ne predate. Ovo je proces razmiljanja. Vi ete prosuditi da
je ona "loa" jer je destruktivna. Daete zavet: "Nikada neu poiniti istu greku." Pokuaete
da kontroliete ovu ljutnju kroz volju. Zbog toga je zapadna psihologija postala analitika...
analiza, ispitivanje.
Istok ne stavlja akcenat na ljutnji. Akcenat Istoka je na sebi, na svom Sopstvu. Da
budete svesni kada ste ljuti, da budete tako svesni... Ne da mislite, jer razmiljanje je
uspavana stvar. Moete razmiljati kada ste vrsto uspavani; nema potrebe za svesnou. U
stvari vi neprekidno mislite, a da uopte niste svesni. Proces miljenja se odvija dalje i dalje.
ak i kada ste duboko uspavani u noi. Razmiljanje se nastavlja, um i dalje nastavlja svoj
unutranje blebetanje. To je mehanika stvar.
Istona filozofija kae: "Budite svesni. Ne analizirajte ljutnju, nema potrebe. Samo
pogledajte u nju, ali pogledajte sa svesnou. Ne poinjite da razmiljate." U stvari, ako
zaponete razmiljanje, onda e miljenje postati barijera za posmatranje ljutnje. Onda e je
miljenje zaodenuti. Razmiljanje e biti kao oblak koji je okruuje; jasnoa e biti
izgubljena. Uopte nemojte razmiljati. Budite u stanju nemanja misli, i posmatrajte.
Kada nema ak ni talasia misli izmeu vas i ljutnje, ljutnju ete sresti licem u lice. Vi
je ne analizirate. Ne marite da idete do njenog izvora, jer izvor je u prolosti. Vi je ne
razmatrate, jer onog trenutka kada je razmatrate, razmiljanje zapoinje. Ne dajete nikakav
zavet: "Uradiu to." Jer to vas vodi u budunost. U svesnosti vi ostajete sa oseanjem ljutnje -
upravo ovde i sada. Niste zainteresovani da je menjate; zainteresovani ste samo da gledate u
nju direktno, licem u lice, odmah bez odlaganja. Onda je to samopriseanje ili stalno seanje
sebe.
Ovo je lepota toga: ako moete gledati u ljutnju, ljutnja iezava. Ne samo da iezava
u ovom trenutku; samo njeno iezavanje tvojim dubokim posmatranjem daje vam odgovor
da nije potrebno koristiti volju, da nije potrebno donositi nikakvu odluku za budunost, nije
potrebno odlaziti do prvobitnog izvora odakle ona dolazi. To je nepotrebno. Sada imate klju:
gledate u ljutnju, i ljutnja iezava. A ovaj pogled je dostupan uvek. Kad god ljutnja bude tu;
onda taj pogled prodire dublje.
Postoje tri stadijuma posmatranja. Prvi, kada se ljutnja ve dogodila i otila. Gotovo da
je gledate u rep kada iezava - slon je otiao, samo je rep tu - jer kada je ljutnja bila tu,
zaista, tako ste duboko bili upleteni u to da niste mogli biti svesni. Kada je ljutnja gotovo
iezla, devedeset devet posto - samo jedan posto, poslednji deo nje odlazi, iezavajui na
dalekom horizontu - onda postajete svesni; ovo je prvo stanje svesnosti. Dobro, ali ne
dovoljno.
Drugo stanje je kada je slon tu, ne rep; kada je situacija zrela, vi ste zaista ljuti do
maksimuma - kljuate, izgarate - onda postajete svesni.
Onda postoji jo i trei stadijum: ljutnja nije dola, tek dolazi - ne rep nego glava. Ba
ulazi u vau oblast svesnosti i postajete svesni - onda se slon nikada ne materijalizuje. Vi
ubijate ivotinju pre nego to se rodi. To je kontrola raanja. Pojava se nije dogodila; onda
ona ne ostavlja trag.
Ako zaustavite to u sredini, pola glave se dogodilo, neto e ostaviti u vama - trag,
teret, malu povredu. Osetiete se ogrebanim. ak i ako ne dozvolite da to sada ima pun uticaj,
to je ulo. Ako gledate u rep, cela stvar se ve dogodila. Najvie to moete je da se kajete; a
kajanje je razmiljanje. Opet postajete rtva misaonog uma.
ovek svesnosti se nikada ne kaje. Nema mesta za kajanje jer sa vie svesnosti ide u
591
dubinu, on moe zaustaviti proces ak i pre nego to pone. emu onda kajanje? Nije da on
pokuava to da zaustavi - lepota toga je u tome. On jednostavno posmatra to. Kada gledate u
raspoloenje, u situaciju, u emociju, oseanje, misao - kada unesete kvalitet gledanja -
gledanje je kao svetlost; tama iezava.
Postoji ogromna razlika izmeu introspekcije i samoseanja. Ja nisam naklonjen
introspekciji. U stvari, introspekcija je malo patoloka; to je igranje sa vaim vlastitim
ranama. Ona nee pomoi, nee pomoi da se rana zaceli. U stvari to e uiniti ba obrnuto;
ako nastavite da dodirujete svoju ranu, odravaete je sveom. Introspekcija nije dobra.
Introspektivni ljudi su uvek morbidni, bolesni. Oni previe razmiljaju. Introspektivni ljudi su
zatvoreni. Nastavljaju da se igraju sa svojim ranama, svojom mukom i svojom strepnjom -
itav ivot onda izgleda preveliki problem; ne moe se razreiti. Introspektivnom oveku sve
izgleda kao problem. Sve to se dogodi postaje problem.
A onda, on je previe unutra; ne moe se kretati van. Ravnotea je izgubljena.
Introspektivni ljudi bee od ivota i idu na Himalaje. Oni su morbidni, bolesni, patoloki.
Zdrava osoba ima zdrav zamah; ona se moe kretati unutra, a moe se kretati i van. U stvari
ona zapravo ne deli unutranji ivot i spoljanji ivot. Ona ima slobodan protok, slobodan
zamah. Kad god je potrebno ona se jednostavno kree unutra. Kad god je potrebno ona se
kree spolja. Nije protiv spoljanjeg sveta; nije protiv unutranjeg sveta. Unutra i spolja treba
da budu kao udisanje i izdisanje; oboje su nuni.
Introspektivni postaju previe zamiljeni, previe su unutra. Oni se plae da izau van,
jer kad god izau van, postoje problemi, stoga se oni zatvaraju. Oni postaju monade bez
prozora. A onda problemi i problemi - um nastavlja da stvara probleme, a onda stalno
pokuava da ih rei.
Introspektivan ovek je vie sklon da postane lud. Introvertni vie postaju ludi od
ekstrovertnih; u ludnicama ete nai devedeset devet posto introvertnih, introspektivnih, a
najvie samo jedan posto od ekstrovertnih. Oni ne mare o unutranjoj strani stvari. Nastavljaju
da ive na povrini. Ne misle da postoje problemi. Oni misle da je ivot samo da bi se
uivalo. Jesti, piti i biti srean cela je njihova religija, nita drugo.
Nai ete da su ekstrovertni zdraviji nego introvertni, jer su oni barem u kontaktu sa
celinom. Introvertni gubi kontakte sa celinom. On ivi u svojim snovima. On nema izdiui
dah. Samo zamislite, ako ne dozvolite da se izdahne dah, vi ete se razboleti jer dah koji se
udahnuo nee uvek ostati sve. U okviru sekunde on e postati ustajao, u toku sekunde
izgubie kiseonik, ivot; u sekundi on se dokraji - onda ivite u ustajalom mrtvom vazduhu.
Morate izai van da traite nove izvore ivota, da traite sve vazduh. Morate neprekidno da
se kreete.
Po meni, ako elite da izaberete izmeu ekstrovertnog i introvertnog, rei u vam:
"izaberite ekstrovertno." Ekstrovertan je manje bolestan - ivi na povrini, nikada ne moe
upoznati istinu, ali barem nikada ne poludi. Introvertan moe saznati istinu, ali to je jedna
mogunost od stotinu. Devedeset devet posto je mogue da e poludeti.
Ja sam naklonjen proticanju ivota. ivot treba da bude ritam; izaete van, uete
unutra, a ne vezujete se ni za ta. Samo ostajete budni, paljivi. Zapamtite, seajte se.
Nastavite da pamtite kada ste u svetu; onda takoe pamtite kada ste unutra u sebi, onda takoe
pamtite. Uvek svest odravajte budnom, goruom, ivom. Plamen svesnosti ne treba da bude
izgubljen, to je sve. Onda ivei na trnici ili ivei u manastiru - nikada neete biti gubitnik u
ivotu. Dospeete do najdubljeg dna koji ivot moe dati. To najdublje dno je Bog. Bog je
igra: van i unutra, introvertan i ekstrovertan, oba - ali svestan.
Tree pitanje:
Ponekad, dakle, vi se smekate na predavanju.
Moda postajem svetiji, boanskiji, jer to ste vie sveti, vie ivite neozbiljno. Vi se
cerekate, smejete se; onda to nije teret. itav va ivot postaje osmeh; nije vie ozbiljna stvar.
Inae religiozni ljudi svuda u svetu su uili ljude da budu vrlo ozbiljni - izduenih lica.
To je bolest, nije zdravlje. Nainite smeh svojom molitvom. Smejte se vie. Nita ne oslobaa
592
vae zakoene energije kao smeh. Nita vas ne ini detinjastim kao smeh. Deca se cerekaju,
smeju i osmehuju. Naravno, ona takoe i plau, ali i njihovo plakanje je lepo.
Jadikujte, plaite i smejte se; pustite da to budu vae molitve. Idite u hram - ne
verbalizujte. Idite u crkvu - ne marite za autorizovanu verziju molitve. Ne postoji nijedna;
nijedna verzija nije autorizovana. Stvorite svoju vlastitu molitvu. Ako hoete plakati, plaite.
Suze su mnogo znaajnije od bilo kojih rei; one privlae vae srce. One su vie molitvene,
lepe, znaajnije. Rei su mrtve. Suze su ive, svee - dolaze iz vas, iz vae dubine. Ili smeh:
lepo se smejte s bogom u hramu.
U Talmudu je reeno... a Talmud je neobina knjiga. Gita, Biblija i Kuran - sve te
knjige izgledaju ozbiljno. Talmud je jednostavno izuzetan. U Talmudu se kae: "Bog voli one
ljude koji uine da se drugi smeju." Ne moete pojmiti da religijski spis ovako govori: "Bog
voli one ljude koji uine da se drugi smeju." Oni su pravi sveci. Ako inite ljude ozbiljnim, vi
ste grenik. Svet je inae previe preoptereen; molimo, ne optereujte ga vie. Dajte malo
smeha. Stvorite talasi smeha gde god da ste. Smejte se malo vie i pomognite druge da se
smeju. Ako se itav svet moe smejati glasno, ratovi e ieznuti, jer ratove vode ozbiljni
ljudi. Zbog toga ako se smejete na sudu to je prestup. Nijedan sud to ne doputa - vi vreate
sud. Svako treba da bude ozbiljan. Pogledajte sudije koje sede na sudu; kako oni izgledaju
budalasto ozbiljni. Malo smeha e im pomoi da budu vie pravedni; pomoi e im da
razumeju mnogo dublje ljudska bia. Njihova hladnoa ne moe deliti pravdu, jer hladnoa je
neovena. Malo topline...
Inae sudija se boji. Ako lopov na sudu pone da se smeje, a sudija mu se pridrui, i
ceo sud se smeje - onda se sudija uplai. Onda e to postati previe oveno; a bie i teko
baciti tog nasmejanog lopova u zatvor, za tri, etiri ili pet godina. Ni za ta vano - on je
ukrao nekoliko rupija. Ukrao je malo maye, a sudija moe biti vedantista. Ukrao je malo
iluzije - rupije, dijamante - a treba da bude baen; za mrtve dijamante ivo bie treba da bude
baeno za pet godina u trule. Ili u dubokoj ljutnji, u besu, u nekom trenutku ludosti je moda
ubio. ak i sudijama nailazi ponekad misao da ubiju. Teko je nai ljudsko bie, koje nije
mnogo puta u svom ivotu mislilo da ubije nekoga. To izgleda ljudski, ta ideja.
Ja ne kaem da idete i ubijete, ne kaem da sudije treba da oproste onima koji su
ubice, ne. Inae malo smeha e pomoi. Jedan ovek je ubijen; ako se sudija moe malo
nasmejati i sud se malo takoe cereka sa sudijom, bie mu teko da poalje tog oveka na
veala. Zato to je to opet ubistvo; kako moete stvari postaviti ispravno kada se radi jednog
ubistva sudija odlui za drugo ubistvo? Moda tom oveku treba psihoanalitiki tretman?
Moda taj ovek treba da bude poslat u manastir, da meditira dve godine. Ali ne u smrt - jer
smrt... Ako je ravo izvriti ubistvo, izvriti ubistvo u ime pravde je takoe loe, ono ne moe
postati dobro.
Inae sudije su vrlo ozbiljni ljudi, politiari su vrlo ozbiljni ljudi - itav teret sveta je
na njihovim ramenima. Svuda u svetu oni stalno misle: "ta posle Mao Ce-tunga?" Kao da
nije bilo sveta pre Mao Ce-tunga. Svet je bio srean. Zapravo on e biti sreniji ako svi Mao
Ce-tungovi ieznu.
Upravo itam knjigu, vrlo neobinu knjigu. Autor je rekao da bi Indija bre dobila
nezavisnost da nije bilo Gandija. Bio sam malo iznenaen, ali kada sam razmotrio njegov
dokaz, osetio sam da je u pravu. Gandi je stvorio mnogo nevolja - bandoglav, kao svi
politiari. On je stvorio mnogo nevolja; on nije pravio kompromise i ustupke ni u emu. Imao
je svoja vlastita gledita, a inah je imao svoje sopstvene puteve. Oni se ne bi nagodili.
Obojica su bili tvrdoglavi, poput kamena. Izgleda da je autor imao ispravan uvid, koji kae da
bi Indija pre postala nezavisna da nije bilo Gandija i inaha.
Da nije bilo verskih institucija Indija nikada ne bi bila zavisna. Ako bi politiari iezli
iz sveta, svet bi bio slobodan. Ne bi trebalo da bude borbe za slobodu; on bi bio jednostavno
slobodan. Ako svetenici nestanu i ozbiljne crkve, koji izgledaju vie kao smrt nego ivot,
nestanu i hramovi prerastu u mesta za ples, za uivanje, da se bude blaen, da se bude
ekstatian: svet bi bio vie religiozan.
Stoga kada kaete: ponekad, vi se dakle smejete na propovedi, ja se nadam, mora biti
da postajem svetiji. Inae, izgleda da ne postoji drugi razlog.
593
etvrto pitanje:
Vijay Ananda je bio sto posto siguran da e njegov film "Jaan Hazir Hai" biti hit... jer
je njegov guru predvideo njegov izuzetan uspeh... Ali film je propao. Hoe li gurui
objasniti to? - iz magazina "Stardust."
159
Prva stvar: Vijay Anand nije tako glup da bi me pitao za takve stvari. Nikada nije
spominjao nita o svom poslu. Nita nije pitao o filmu "Jaan Nazir Hai" i nikada mu nisam
odgovorio. Nisam ak ni znao da je snimio film "Jaan Nazir Hai."
Meutim ljudi, urednici magazina "Stardust," mora da su neto sanjali. Moda su
videli san, moda su u svojim snovima uli mene da kaem: "Tvoj film, Vijay, imae izuzetan
uspeh." Oni su pogreno razumeli stvar. Moram im rei u njihovim snovima da je 'izuzetan
uspeh' u Lao Ce-ovom znaenju. Lao Ce kae: "Zato to me mali broj ljudi razume, ja sam
velianstven." Dakle, ako prevedete to, izuzetan uspeh znai: ako niko ne ide da gleda film.
Jer mase su tako glupe, ne mogu ga razumeti, jer je uzvien; i to je izuzetan uspeh. Kada mase
idu da ga gledaju, on nije uspeo, propao je. Mora da je glup; inae kako bi privukao tako
mnogo ljudi?
Ja nisam rekao nita, ali ako su oni neto uli u svojim snovima, pogreno su me
interpretirali. Ako je propao, to je izuzetan uspeh. To mora biti neto to ide izvan obinog
uma. To je ono to je izuzetan uspeh. Hitler nije izuzetan uspeh; mase su ga oboavale. To
pokazuje da je pripadao masama. On je bio obian, glupav ovek. Lao Ce je izuzetan uspeh;
niko ga ne zna, niko nije uo o njemu - ak ni glas. On dolazi i kree se tiho. On je bio
izuzetan uspeh, i znao je to. U svojoj knjizi Tao Te ing, on kae: "Ja sam uzvien, jer mali
broj ljudi moe da me razume. Ceo svet me pogreno shvata; zbog toga sam uzvien." Ree
razumevanje, ree e biti shvatanje, i vie mogunosti da se pogreno razume.
Poznavao sam vrlo izuzetnog oveka. On je bio sannyasin. Kada sam bio dete, imao
sam obiaj da poseujem moje selo, a on je imao obiaj da boravi kod moje porodice. Voleo
sam tog oveka samo iz jednog razloga, kad god bi propovedao ljudima i ljudi bi aplaudirali,
pogledao bi u mene i rekao: "Radni, neto mora da nije u redu. Inae zato ljudi pljeskaju?
Oni pljeskaju samo kada je neto pogreno, jer su oni pogreni." Kada niko ne bi pljeskao, i
niko ne bi razumeo ta on govori, kada bi svi gledali ba kao da gube svoje vreme, on bi
doao kui i rekao: Radni, mora da sam rekao neto. Video si? Niko nije mogao da
razume." Kod masa, uspeh je promaaj.
Peto pitanje:
Kakva je razlika izmeu samopriseanja i svedoenja?
Ba sam vam sada rekao koja je razlika izmeu introspekcije i samopriseanja. A sada,
koja je razlika izmeu samopriseanja i svedoenja.
Da, opet ima mnogo razlike; jer u samopriseanju je akcenat na sebi, na Ja. Ba kao
to je u introspekciji akcenat na misli, oseanju, emociji, raspoloenju, ljutnji, seksualnosti, ili
bilo emu, a sebe ili bie se zaboravlja; u samopriseanju sva energija je usreditena na sebi i
vi samo gledate raspoloenje, situaciju, pazite na oseanje - ne razmiljate o tome, jer u
razmiljanju pogled je izgubljen, istota pogleda se gubi.
Svedoenje je korak napred. U svedoenju, ak i sebe (Ja) odbacujete; samo
priseanje, pamenje ostaje. Ne da se ja seam, ili pamtim. "Ja" vie nije deo svedoenja.
Samo seanje... Svedoenje je svedoenje o samom sebi.
160
Samopriseanje je poetak;
svedoenje je kraj. Pomou samopriseanja vi zapoinjete da gledate u ljutnju, drite sebe
usredsreenim na sebe, kristalisani na sebe, gledajui u talasie okolo vas u umu. Ali kada
pogledate u um, ubrzo, um iezava. Kada um iezne i ima praznine, onda se moe preduzeti
novi korak: sada gledate u sebe samog. Sada sama energija koja je gledala na ljutnju, seks,
ljubomoru jeste slobodna - jer ljubomora, ljutnja i seks su iezli. Sada se ta ista energija
159
Magazin "Zvezdana praina".
160
Svedoenje je objektivna svest o samom Ja koje je svesno ovog ili onog sadraja, misli ili objekta.
594
okree okolo da gleda u vas same.
Kada ista energija gleda u sebe, ona takoe iezava; onda postoji samo seanje,
pamenje. To seanje je svedoenje. U svedoenju ne postoji sebe ili bie. Vi gledate u
ljutnju, ali kada pogledate u sebe same, vie niste vi; samo neizmerno, beskonano,
neogranieno svedoenje. Samo svesnost - beskonana i neizmerna, ali bez ikakve
kristalizacije. To mora da se razume.
Gurijev je radio celog svog ivota na metodi samopriseanja; na Zapadu je bilo
gotovo nemogue da se uvede svedoenje, jer je Zapad iveo sa introspekcijom. U svim
hrianskim manastirima se uila introspekcija. Gurijev je uveo neto izvan introspekcije;
nazvao je to "samopriseanje." Uvek je razmiljao da uvede svedoenje, ali nije mogao, jer
svedoenje se moe samo uvesti kada je samopriseanje ustaljeno; pre toga se ne moe uvesti.
Da se govori o tome pre sazrevanja samoseanja ne bi vodilo nigde, bilo bi beskorisno. Dugo
je ekao, ali to nije mogao uvesti.
Na Istoku mi koristimo oboje. U stvari koristili smo sva tri: introspekcija je bila za
vrlo obine religiozne ljude, one koji ne ele da idu duboko; oni koji ele da idu duboko, za
njih je samopriseanje, a oni koji ele da idu tako duboko da ieznu u dubini, za njih je
svedoenje. Svedoenje je poslednje. Izvan toga nita ne postoji. Ne moete biti svedok
svedoenja - jer e to takoe biti svedoenje. Dakle ne postoji mogunost da se ide izvan
svedoenja: doli ste do samog kraja. Kraj sveta jeste svedoenje.
Kreite se od introspekcije do samopriseanja, a od samopriseanja nadajte se jednog
dana da krenete do svedoenja. Meutim imajte na umu da samopriseanje nije cilj. To je
dobro ba kao most, ali ovek mora da ga pree, mora da ode izvan njega.
esto pitanje:
Da li mogue da se bude u stanju iste svesnosti za kratko i da se iz njega opet
ispadne?
Ne, to nije mogue. Ali ponekad se neto slino tome dogodi: vi na mahove imate
letimino iskustvo iste svesti; jo niste uli u istu svest. To je ba kao kada gledate sa
udaljenosti od stotinu milja vrhove Himalaja. Niste ih jo dosegli, ali ih moete gledati s
velike udaljenosti. Moete posmatrati vrhove; ne moete imati oseanje. Moete otvoriti
prozor i posmatrati daleki Mesec; zraci e vas dodirnuti i vi ete biti osvetljeni, imaete
odreeno iskustvo, ali iz tog iskustva na prozoru stalno ete ispadati.
Kada se ista svest dostigne - a ne letimino svetlucanje na mahove, nego ste uli u nju
- onda je ponovo ne moete izgubiti. Jednom postignuta, ona je postignuta zauvek. Ne moete
ispasti iz nje. Zato? Jer onog trenutka kada uete u nju, vi nestajete. Ko moe ispasti iz nje?
Da biste ispali iz nje, morate ostati kao vi sami, ono to ste bili pre. Ali da bi se ulo u istu
svest, ego nestaje potpuno, individualno bie nestaje kompletno. Ko e se onda vratiti natrag?
U letiminom svetlucanju vi niste iezli; vi ste tu. Moete imati na mahove
svetlucanje i zatvoriti oi. Moete imati na mahove svetlucanje i zatvoriti prozor. To e
postati pamenje; to e vam se privideti; to e postati nostalgija. To e doi u vae snove.
Ponekad ete iznenada oseati opet dubok poriv da imate to svetlucanje, ali to ne moe biti
trajno stanje. Letimian uvid je samo letimian uvid. Bljeskovi. Dobri su, lepi, ali ne vezujte
se za njih, jer oni nisu trajni. Stalno ete ispadati iz njih - jer ste jo tu.
Kada imate na mahove vienja, kreite se prema vrhovima, kreite se prema mesecu...
postanite jedno s mesecom. Dok potpuno ne ieznete vi ete ispadati. Moraete se vraati
natrag u svet, jer e se ego oseati uguen letiminim vienjem, tim svetlucanjem. Ego e
oseati smrtni strah. Rei e: "Zatvori prozor! Dovoljno si gledao u mesec. Ne budi glupav.
Ne budi duevno poremeen, lunatik." Re "lunatik" znai mesear. Re "lunar" dolazi od rei
mesec. Svi umno poremeeni ljudi se nazivaju lunaticima, umobolnim, mesearima - koji
misle o dalekim snovima.
Um, ego, e rei: "Ne budite mesear (umobolni). U redu je da imate, ponekad,
otvoren prozor i gledate u mesec, ali ne budite opsednuti. Svet eka na vas. Imate
odgovornosti da izvrite u svetu." Ego e vas privui i nagovoriti, zavee vas prema svetu;
595
jer ego moe postojati samo u svetu. Kad god neto iz drugog sveta prodre u va um, ego
postaje uplaen, uspanien, prestravljen. To izgleda kao smrt.
Ako bi to vienje na mahove postalo trajni ivotni stil, samo vae bie, onda moete
premostiti rastojanje, premostiti jaz. Moete napredovati. Kada postanete ista svesnost, onda
nema ispadanja iz toga. To je stvar bez povratka. ovek samo ue unutra; nikada ne izlazi
van. To nema izlaz, samo jedna vrata... ulaz.
Sedmo pitanje:
Rekli ste da je Buda bio u sutini sebian. Da li je Isus bio isti? Ako je tako, ta je
mislio (kada je rekao): "Ako neko hoe da poe za mnom, neka se odrekne sebe, uzme svoj
krst i sledi me."
Da, Isus je takoe sebian; drugaije nije mogue. Isus, Krina, Zaratustra, Buda - svi
su sebini ljudi, jer se iz njih javlja tako mnogo sauea. To nije mogue ako nisu usrediteni
na sebe. To nije mogue ako nisu postigli svoje sopstveno blaenstvo. Prvo, ovek mora da
postigne ostvarenje svoga Sopstva; samo onda moe da deli... a oni su delili toliko mnogo da
su ak vekovi proli, a jo nastavljaju da dele.
Ako volite Isusa, odjednom ste ispunjeni saueem. Njegova ljubav jo tee. Telo je
iezlo, ali njegova ljubav nije iezla. Ona je postala trajna pojava u svetu. Uvek e biti tu.
Kad god bude neko spreman, prijemiv, njegova ljubav e potei. Ali to je bilo mogue samo
kada je on dospeo do svog iskonskog izvora; on je morao biti sebian.
Koje je onda znaenje? Da li ove rei izgledaju kontradiktorne? " Ako neko hoe da
poe za mnom, neka se odrekne sebe..." Da, one izgledaju paradoksalne; ako sam ja u pravu,
onda mi one protivree. Ja sam u pravu, a one mi ne protivree. To je samo naizgled, jer Isus
kae: "Ako elite da dostignete Sebe (Sopstvo), vi ete morati da izgubite sebe (Ja, ego), to je
put." Dakle, kada Isus kae: " Ako neko hoe da poe za mnom, neka se odrekne sebe..." to je
zato to je to jedini nain da bude on sam. Vi moete dostii Sebe, samo kada se odreknete
svog ega. Moete dospeti do Sebe, kada potpuno ieznete.
Isus kae: "Ako prianjate uz ivot, izgubiete ga. Ako ste spremni da ga izgubite,
dobiete ivot veni. Postii ete ivot obilan, beskonaan." Kada kap vode padne u okean,
ona gubi sebe - odrekne se sebe - ona postaje okean. Ona ne nadoknauje nita a dostie do
okeana; jednostavno gubi svoje vlastite granice. Kada Isus kae: " Ako neko hoe da poe za
mnom, neka se odrekne sebe..." to okean govori kapi: "Doi, odrekni se sebe! - tako da moe
i ti postati okean." Ovo je najsebinija stvar: da se postane okean.
Kap je vrlo nesebina, ali ostaje kap - konana, ograniena, jadna. Izgleda kao da je
sebina, ali nije. Ako nastavite da posmatrate sebine ljude u svetu, neete nai da su zaista
sebini. Oni su jednostavno budalasti, ne sebini.
Zaista sebini ljudi postaju mudri. Zaista sebini ljudi su oni koji pokuavaju da
postignu nirvanu, koji pokuavaju da dostignu Boga, koji pokuavaju da postignu moku -
osloboenje, slobodu. Oni su zaista sebini ljudi, ne oni ljudi koji su poznati kao sebini u
svetu, jer pokuavaju da akumuliraju bogatstva. Oni su jednostavno budalasti, nisu sebini.
Ne koristite tu lepu re za njih. Oni su jednostavno neozbiljni, besmisleni.
Zato ih nazivate sebinim? Oni nastavljaju da akumuliraju bogatstva i nastavljaju da
prodaju sebe za njih. Grade veliku kuu, a sami postaju uplji, prazni. Imaju velika kola, a
nemaju unutra duu. A vi ih nazivate sebinim. To su najnesebiniji ljudi. Oni su zapravo dali
svoje Sopstvo ni za ta.
To se dogodilo: Jedan ovek je doao kod Ramakrine s mnogo zlatnih novia, i
eleo je da mu ih da. Ramakrina je rekao: "Ja ne dodirujem zlato, odnesi ih odavde."
ovek je bio impresioniran. Rekao je: "Kako ste vi nesebini."
Ramakrina se nasmejao i rekao: "Nesebian, ja? Ja sam sebian ovek. Zbog toga ne
dotiem to zlato. Nisam tako luckast. Nesebian si ti, prodao si sebe za zlatne novie."
Ko je nesebian? Onaj ko daje svoju duu za zlatne novie, je li nesebian? Ili onaj
ko napusti sve iz sveta, da dospe do svoje due, je li on sebian? U svetu ljudi gube sebe i ne
postiu nita, a vi ih nazivate sebinim. Oni su nesebini ljudi, luckasti. Buda, Isus, Krina -
596
oni su postigli najvii sjaj i slavu, do krajnjeg, apsolutnog blaenstva. Buda je rekao: "Ja sam
dospeo do nenadmanog samadhija." A vi ih nazivate nesebinim? Oni koji ive u savrenom
blaenstvu, nazivate ih nesebinim? Vi ste unitili lepu re.
Isus je u pravu: " Ako neko hoe da poe za mnom, neka se odrekne sebe..." jer to je
jedini nain da se dospe do sebe samog. Njegovo uenje je sebinost.
"... i uzme svoj krst i sledi me," jer to je jedini nain da se uskrsne. Ako elite novi
ivot, moraete da umrete. Ako elite da oivite, uskrsnete, morate nositi svoj vlastiti krst.
Budite raspeti na krstu u materijalnom svetu, i vi ete uskrsnuti u duhovnom. Umrite iz
trenutka u trenutak za prolost, tako da uskrsnete svakog trenutka u sadanjosti. Umiranje je
umetnost, jedna od najosnovnijih. Oni koji znaju kako da umru, samo oni znaju kako da ive.
Ljudi koji se boje umiranja postaju uplaeni i od ivljenja. Ljudi koji se previe boje smrti i
umiranja, postaju nesposobni za ivljenje, jer ivot ima smrt kao svoj deo.
Kada Isus kae: "Uzmi svoj krst i sledi me," on govori: "Budi spreman da umre, ako
zaista eli da postigne veni ivot." To je sebinost.
A kada ljudi kao Isus kau: "Sledi me," vi ete ih pogreno razumeti. Kada u Giti
Krina kae Aruni: "Ostavi sve - sve tvoje religije. Predaj se meni. Doi, i sledi me," ta
tano kae? Jesu li svi ovi ljudi vrlo egoistini? Oni kau: "Doi, i sledi me." U stvari, kada
Isus kae: "Doi, i sledi me," on kazuje: "Ja sam najunutarnija dua." Kada Krina kae:
"Predaj se meni," on ne kae, predaj se ovom spoljanjem Krini. On kae: "Duboko dole, ja
sam skriven u tebi. Kada se preda meni, ja sam samo jedan izgovor za predanost. Ti e
dospeti do svoje najunutarnije sri bia ili postojanja. Sledi mene, da bi mogao da sledi svoju
najunutraniju sr bia. Ja sam dostigao tu najunutarniju sr."
Oni ne kau da se sledi Isus ili Krina. Oni kau: "Predaj se," jer u predanosti e
postati Krina, sam e postati Isus. A to je potpuno sebino.
Sama re je uzela kvalitet osude. Kada neko kae: "Ne budite sebini," odmah je
osudio. Ja pokuavam da ponovo proistim tu lepu re. Pokuavam da je iznesem u njenu
pravu visinu. Re je pala u blato, ali ta je re kao dijamant. Ona moe biti u blatu, ali je ta re
kao dijamant. Ona moe biti u blatu, ali moe biti i oiena, oprana. Ako me razumete
videete da, ako ste zaista sebini, samo onda moete biti nesebini. Uim vas sebinosti, jer
bih eleo da budete nesebini.
Osmo pitanje:
Koliko je od onoga to se javlja spolja, kao to su smrt, neverstvo, itd. od moga uma?
Koliko sam ja odgovoran za te stvari?
Vi niste odgovorni za te stvari. Ako neko umre vi niste odgovorni za njegovu smrt, ali
ste odgovorni za nain kako interpretirate smrt, za to ste odgovorni. Kada vas neko izneveri ili
izda, niste odgovorni za njegovo izdajstvo. Kako moete biti? Ali vi to zovete izdajstvom; to
moda nije. To je vaa interpretacija; a za interpretaciju ste vi odgovorni.
Vi to nazivate smru; ako vaa majka umre, nazivate to smru i patite. Ne patite zato
to je majka umrla. Patite zato to mislite da je mrtva. Ako razumete ivot znaete da ne
postoji smrt. Dakle majka e umreti, majke e uvek umirati - ali vi neete patiti. Ona je
jednostavno promenila jedno staro telo. U stvari to je trenutak da se uiva. Imala je kancer ili
tuberkulozu, starost, i hiljadu i jednu bolest, i vukla se. Vi to nazivate smru? Ja to zovem
ostavljanjem starog tela, da bi se ulo u novo. Zato bih patio zbog toga? Treba da budem
srean i uivam u tome. To zavisi od interpretacije, a interpretacija je vaa odgovornost. Neko
vas izneveri; ali ko kae da je to izdajstvo? Na primer va ljubavnik, va mu, vaa ena, se
udalji od vas. Vi kaete da je to neverstvo? To je vaa interpretacija. Moda ste bili previe
posesivni. On vas nije izdao; on jednostavno pokuava da zatiti sebe. Bili ste previe
posesivni. Previe ste se vezivali. Vi ste guili njegovo bie. Ubijali ste njegovu slobodu. On
je jednostavno pokuao da spase svoj ivot - nije vas izdao. Moda se preselio kod neke druge
ene u traganju, moda negde drugde gde cvet ljubavi moe cvetati. Ali vi ste ga prisiljavali; a
sada kaete da je to izdaja. Vi ste uredili celu stvar da se desi, a sada to nazivate izdajstvom?
Samo posmatrajte, postanite budni i paljivi, gledajte ta se dogodilo. Da niste bili
597
tako dangrizavi, on moda ne bi otiao. Vae zakeranje ga je dovodilo do ludila. Ili ga je
vae zanovetanje uinilo neosetljivim, bezoseajnim.
Postoje samo dva naina da se ivi sa dangrizavom enom, ili zanovetajuim muem.
Jedan, to obino svi muevi ine, je da postanu bezoseajni. Uete u kuu i postanete
debelokoac. Ona nastavlja da zakera, a vi ne marite. Nastavljate da itate svoje novine. Ne
sluate ta vam govori. Ali onda izdajete samog sebe, jer to postajete vie bezoseajni, manje
ete biti neni, manje ljubavni. to vie postanete neosetljivi, manje je mogunosti za
molitvu, manje mogunosti da vam se ivot dogodi. Vi ste ve mrtva stvar. Izdajete svoj
sopstveni ivot. Bolje je pobei od ene da bi spasli sebe, i takoe joj dali mogunost da
razume - to je drugi nain: da se pobegne.
Ako mu nastavi da izneveruje svoj vlastiti ivot, onda ena kae da je on vrlo odan i
savestan. On izdaje svoj vlastiti ivot - i niko nije odgovoran za ivot nekog drugog. Vi ste
ovde radi samih sebe; ja sam ovde za sebe. Niko nije ovde da ispuni oekivanja nikoga
drugog. Ja moram iveti moj ivot; vi morate iveti va ivot. Ako je dobro da ja rastem s
vama, ako je dobro da vi rastete sa mnom - lepo, moemo biti zajedno. Ali ako zaponete da
me ubijate, a ja ponem da vas trujem, bolje je da se razdvojimo, jer razdvajanje e spasti dva
ivota, uinie dva zatvorenika slobodnim. To nije izdaja.
Postoji samo jedna izdaja: a to je izdati svoj vlastiti ivot. Ne postoji drugo neverstvo.
Ako nastavite da ivite sa dangrizavom, posesivnom enom, muem, bez ikakve ljubavi,
unitavate svoje vlastite mogunosti. Opet u Talmudu postoji izreka: "Bog e vas pitati: Dao
sam ti tako mnogo povoljnih prilika da bude srean. Zato si ih propustio?" On nee pitati:
"Koje grehe si poinio?" On e pitati: "Koje si mogunosti za sreu propustio? Ti e biti
odgovoran za njih." Ovo je zaista izuzetno lepo: "Ti e biti odgovoran samo za ove povoljne
prilike koje su ti bile dostupne a ti si ih propustio." Ostani veran samome sebi - to je jedina
vernost koja je potrebna - i sve e biti dobro.
Ako ste odani samome sebi, uvek ete nai partnera, ivotnog partnera, sa kojim
rastete. Inae promenite. Nema niega loeg u tome. To je dobro takoe i za partnera, jer ako
ne rastete, vi ete odabrati osvetu. To je ono to svaki mu i ena ine.
Ako ne rastete i oseate se ogranieni, utamnieni, onda poinjete da mislite o osveti
drugom - zbog drugog tamnica postoji. Zbog drugog ste uhvaeni. Onda ete biti ljuti,
neprekidno ljuti. Ljutnja e postati itav va ivot. U takvoj situaciji vi ne moete voleti. Kako
neko moe voleti svoje sopstveno utamnienje? Moda je ta tamnica vaa ena, va mu, va
otac, majka, va guru - to ne ini razliku.
Ako ste ovde i oseate se utamnieni, beite - to pre moete - sa svim mojim
blagoslovima. Jer na taj nain je opasno biti ovde. Vi ne treba meni da budete odani. Prva
odanost je prema samome sebi; sve dolazi iza toga. Ako se oseate ogranieni, uskraeni -
beite! Ne ekajte nijedan trenutak, i nikada ne gledajte unatrag. Traite negde drugde. ivot
je beskonaan. Moda imate nekog drugog koji vam bolje odgovara, koji ne postaje tamnica
za vas, ko postaje sloboda. Idite tamo. Uvek budite u traganju.
Inae, ako ovde visite okolo, mislei da ste utamnieni, poeete da mi se svetite.
Postaete ljuti na mene. Draete se kao da ste sledbenik, ali ete postati neprijatelj. Jednog
dana ete eksplodirati.
U svim uzajamnim odnosima treba zapamtiti da u uvom ivotu treba da uite i rastete,
da postanete vie inteligentni i svesni. Ako vas neto slabi, gubite snagu, greh je ostati u toj
situaciji. Odlazite daleko. Na taj nain ete stvoriti svet mnogo puniji ljubavlju. Meutim,
ueno je sasvim suprotno: ak i ako ne volite svoju enu, volite je. Niko ne pita: "Kako neko
moe voleti nekoga ako nije u ljubavi?" Moda je ljubav postojala u poetku, onda je iezla.
Onda ste bili ueni da ljubav nikada ne iezava. To je opet apsolutno glupo. Sve to doe,
moe da iezne. Sve to se rodi, moe da umre. Sve to pone, moe se zaustaviti. Ostanite
istiniti, paljivi i budni.
Ako je ljubav iezla, onda je greh iveti sa enom. Onda ako spavate sa enom vi ste
grenik. To je vrsta prostitucije. ena nastavlja da ivi s vama, jer nema gde da ode. Nastavlja
sada da ivi s vama jer je finansijski zavisna od vas. ta je onda prostitucija? To je finansijska
nagodba. Sada vie nema ljubavi. Ako idete da se prostituiete, a ona se zaljubi u vas i odbije
598
da uzme novac, vie nije prostitutka. Prostitucija dolazi samo s novcem. Kada umesto ljubavi
novac spoji dve osobe, to je prostitucija.
Ako ivite sa enom bez ljubavi, i ena ivi s vama bez ljubavi, samo u finansijskoj
nagodbi - sada e to biti teko, gde da idete, ta da radite, to izgleda nesigurno, stoga se
morate vezivati, biti ljuti i zanovetati; neprekidno se boriti, ali biti zajedno. Vaa je dunost da
budete zajedno - vi ste vrlo opasni... iz ove prostitucije, kakav e tip dece biti roen?
Ne samo da unitavate sebe, unitavate budue generacije. Decu ete vi odgajati,
osobe koje se neprekidno bore, uvek u konfliktu. Pa e ta deca, koja vam se rode, uvek biti u
konfliktu. Deo njih e pripadati majci, a deo ocu; a duboko unutra e neprekidno biti
graanski rat. Uvek e biti pometena, zbunjena.
Kada doete kod mene i kaete: "Ja sam zbunjen"... Ba pre nekoliko dana je doao
jedan sannyasin i rekao: "elim da se predam,
161
ali takoe i ne elim." ta da se onda radi s
takvim ovekom? On trai da mu se pomogne. On eli da se preda. A takoe, ne eli da se
preda. Deo kae "predaj se," a deo kae "ne." To je izofrenija, rascep linosti, ali takvi su
gotovo svi. Odakle taj rascep dolazi? Ovaj rascep dolazi od oca i majke, koji su uvek u
konfliktu.
Dete ponekad osea za oca, a ponekad za majku. Oboje su ga doneli u svet. Pola elija
njegovog tela pripada ocu, a pola elija majci. Sada su oni u sukobu. Ono e neprekidno biti u
graanskom ratu; nikada nee biti spokojno, oputeno. ta god da uradi, jedan njegov deo e
nastavljati da govori: "Besmislica. Ne radi to." Ako majin deo kae: "Uradi to", oev deo e
rei: "Ne". Moda nee rei vrlo glasno, oevi nikada ne govore vrlo glasno, ali oev deo e
odmahivati glavom: "ne". Ako oev deo kae "da", onda majin deo nastavlja da govori,
naravno vrlo glasno "ne!"
Sin Mule Nasrudina se zaljubio u devojku. Doao je kui i pitao Nasrudina, imajui
poverenje u njega, ta da radi. Otac mu je apnuo na uvo: "Ako zaista eli devojku, odi i kai
svojoj majci "otac mi je zabrano, otac je protiv toga." A pred tvojom majkom ja u rei "ja ti
nikada neu dozvoliti!" Onda je sigurno da e se tvoj brak dogoditi."
Sprovodi se velika politika. Svako osetljivo dete naui trikove trgovine, a onda ih
prenosi celog svog ivota. Ono ostaje podeljeno, i kad god dovede enu kui, poee da igra
ulogu oca, a ena e poeti da igra ulogu njene majke. I itava pria se nastavlja... a svet
nastavlja da ulazi sve dublje i dublje u ludost.
Sva besmislica se dogaa jer ste bili pogreno ueni. Ja vas uim samo jednoj
ispravnosti: to je ispravnost vaeg vlastitog ivota. To e izgledati vrlo opasno. To e izgledati
kao da pokuavam da stvorim haos, anarhiju. Ja to ne inim. Anarhiju ste ve stvorili - ona se
ne moe poboljati. Ja pokuavam da stvorim red, ali red iz slobode; red kao unutranju
disciplinu, ne kao spolja prinuenu stvar.
Deveto pitanje:
Da li bebe vide auru?
Da, ali samo do vremena dok ne zaponu da govore. Kada beba zapone da govori,
sve iezava. Govorenjem dete postaje deo drutva. Kada je dete tiho, ne govori, onda ono
vidi iste stvari koje svetac vidi; ba one iste stvari koje vidi jedan prosvetljen ovek. Dete je
gotovo svetac. Ali ono ostaje samo dotle. Ako je dete tiho za est meseci, sa devet meseci,
jednu godinu - onda e do tog vremena videti aure, duboko e oseati. Jednom kada dete
pone da govori, njega vie tu nema. Dete je ulo u svet, svet jezika, razuma, uma. Onda
ubrzo ovi kvaliteti iezavaju.
U Indiji mi imamo legendu, a vrlo istinita stvar je skrivena u njoj. U Indiji se kae da
se beba do est meseci sea svog prolog ivota. To je istina, jer je do est meseci beba tako
tiha i jasnoa je tako prodorna. Onda je svakog dana svet sve vie i vie s njom, vie i vie je
mi uimo, uslovljavamo, i dete postaje sve vie i vie deo drutva, a manje deo egzistencije -
beba se tako gubi. To je Adamov pad; drvo znanja je okuano. Plod drveta znanja je kuan
161
Da se prepusti uenju ili guruu.
599
kada beba pone da govori.
Onda ako to elite ponovo da zadobijete, da povratite to, moraete da uite tiinu -
zbog toga se toliko mnogo zahteva tiina, meditacija. Vi ete morati opet da ostavite jezik.
Svo unutranje brbljanje mora da se zaustavi; unutranji razgovor mora da bude zaustavljen.
Treba opet da postanete nevini, bez govora, da nema verbalizacije unutra, samo isto bivanje;
opet da se bude kao beba. Zapamtite, Isus je stalno govorio: "Samo oni koji su kao deca ui e
u carstvo boje."
Deseto pitanje:
Zato sluamo o manje prosvetljenih ena nego mukaraca?
Osnovni razlog je da su mukarci eksperti u hvalisanju; a ene to nisu. Mnoge ene su
dospele do prosvetljenja. Broj je ba isti kao kod mukaraca - ne moe biti drugaije, jer
egzistencija nastavlja da uravnoteuje sebe - ali ene nisu hvalisavci. One se mnogo ne hvale.
Ako dostignu prosvetljenje one samo uivaju u tome. Na prave mnogo galame oko toga.
Mukarci su potpuno drugaiji. Ako oni neto postignu, prave puno buke oko toga;
galame o tome. Drutvo kontroliu mukarci. Kada ovek postaje prosvetljen, svi ostali
objavljuju celu stvar. Kada ena postane prosvetljena niko ne mari, jer drutvo ne pripada
eni. One nisu vladari.
Mukarac je u osnovi vie drutveno bie nego ena. ena je ograniena na sebe, ili
uglavnom na svoju porodicu. Ona ne brine za Vijetnam, ne mari za Riarda Niksona - tako
dalekim... nije vano. Ona ne brine o dolazeim generacijama, ovome i onome. Ona je srena
u svom domu, u svom malom vlastitom svetu. U stvari ne eli ni sa kim da se mea, niko da je
ometa. Ona eli da dri do sebe. Kada ena postane prosvetljena, onda opet ostaje ista stvar:
ne ide da propoveda svuda po svetu. To nije u njenoj osnovi. Ne ide van da stvara sledbenike,
da stvara organizovane religije. To nije njena priroda. Ona uiva u tome; srena je s tim. Ona
moe plesati. Moe pevati. U svojoj kui, sedei smireno, nee da brine. ena ne postaje
majstor. Isto toliko ena postaje prosvetljeno koliko i mukaraca, ali ena nema kvalitete da
postane majstor. Ovo treba da se razume.
ena ima savrene kvalitete da postane sledbenik. Predanost je njoj laka. To je
prirodan deo enskog bia. Predanost je laka; predanost dolazi lako. ena postaje dobar
sledbenik. Uvek ete nai da, gde god naete etiri sledbenika, tri e biti ene. Ovo e biti
proporcija svuda u svetu. Mahavira je imao etrdeset hiljada sannyasina - trideset hiljada su
bile ene. Ista proporcija je i kod Bude. Idite u neku crkvu, ili neki hram i samo izbrojte -
uvek ete nai razmeru tri prema jedan. Zapravo sve su religije podrane, hranjene, od strane
ena, jer su one sledbenice.
Predanost je njima laka, jer predavanje je pasivno. Ako idete i predate se eni, ona e
se oseati smeteno i nelagodno. Ako ovek doe i padne pred njena stopala, nikada nee moi
da voli tog oveka. On nije muevan. Ako jurite enu: to je vie lovite, vie je umoljavate,
preklinjete i padate pred njena stopala, vie e joj biti nemogue da vam se preda. eni je
potreban neko kome se moe predati, neko ko je dovoljno muevan. ena ima pasivno bie,
mukarac ima aktivno bie; yin i yang. Oni su komplementarni.
Za enu je predavanje vrlo lako. Apsolutno je to za nju put bia, nain bivanja. Ali da
prihvati neiju predaju vrlo joj je teko - a majstor mora da prihvati predavanje. Mali broj
ena su postale majstori, vrlo retko; inae ja sam uvek zazirao od tih ena, koje imaju vie
mukih hormona. One mora da nisu prave ene.
U indijskoj istoriji postoji sluaj: od dvadeset etiri tirthankara kod aina, bila je
jedna ena, njeno ime je bilo Malibai. Meutim, jedna od najortodoksnijih ainskih sekti,
takozvane digambare, nju ne nazivaju enom. Oni ne piu njeno ime "Malibai," negi piu
"Mallinatha." To je postalo muko ime; vie nije ensko. Mnogo sam o tome razmiljao. Onda
sam osetio da su digambare u pravu: bila je ena samo po imenu, inae je bila mukarac. Da
se postane tirthankara tako je neenstveno. Da se prihvate milioni ljudi i njihova predanost,
tako je neenstveno, da je bila celim svojim biem ena. Njeno unutranje bie je bilo
mukarac.
600
Dakle digambare su u pravu. Svethambare
162
nastavljaju govoriti da je ona ena; oni
su vie realistini, ali nisu u pravu; vie su injenini ali vie nisu realni. Ponekad su injenice
vrlo fiktivne, matovite; ponekad injenice mogu lagati toliko mnogo da e se bajke oseati
postiene. To je injenica - da je ta Mallibai bila ena - ali to nije realnost. Digambare imaju
ispravan izvor. Oni su zaboravili injenicu da je ona bila ena; preuzeli su je kao da je
mukarac. Njeno itavo bie mora da je bilo muevno.
Retko se to dogaa. U politici, u religiji, gde god ena uspe, ona je vie muevna nego
enstvena. Lakmibai ili Jovanka Orleanka, one ne izgledaju enstveno. Samo telo, spoljanja
nonja je enska. Unutra je mukarac.
Zbog toga one nisu mnogo poznate, jer dok ne postanete majstor, kako ete biti
poznati? Vae prosvetljenje ostaje vae unutranje svetlo. Vi ne predvodite druge; drugi
nikada ne saznaju o tome. Inae ovo je moje oseanje: da priroda uvek ima duboku ravnoteu.
U svetu postoji isti broj ena kao i mukaraca. Biolozi se ak ude kako se to dogaa,
kako priroda izvodi to, kako priroda zna da je potrebna ista razmera - gotovo ista. Ljudi i ene
su uvek u jednakom broju. Nekome se raaju samo devojice, a nekome samo deaci. Ali ako
posmatrate celu zemlju, ukupan broj ena je uvek isti kao i mukaraca.
Kada se rode deca, na sto devojica ima sto petnaest deaka. Jer priroda zna da su
deaci slabiji; vie e umreti. Dakle kada dospu do doba za enidbu, broj e biti podjednak.
Devojke su vie uporne, tvrdoglave. Devojke su jae; manje se razbolevaju. Imaju vie
tolerancije u mnogim stvarima; mogu tolerisati oskudicu i tekoe. Samo je to muki ego koji
nastavlja da govori: "Mi smo jai." Fizika snaga je moda vea kod mukarca, ali snaga nije
vea - jer petnaest deaka od sto petnaest e umreti; do etrnaeste godine broj je isti, sto
devojica i sto deaka.
Priroda nekako to sprovodi. Kada doe do rata; posle rata raa se vie mukaraca,
manje devojica, jer u ratu vie ginu mukarci. To zaista izgleda udesan fenomen,
neverovatan. Kako se to deava? U ratu - u drugom svetskom ratu, prvom svetskom ratu - oba
rata su bila posmatrana, analizirana; vie ljudi je roeno posle rata, broj se poveao, a manje
devojica je roeno. U ratu je umrlo vie mukaraca, i njihov broj je morao biti nadoknaen.
Takoe je isto i u duhovnom prosvetljenju: isti broj ena postaje prosvetljen kao i
mukaraca. Postoji ravnotea; ali ene nisu toliko mnogo poznate, jer nikada ne postaju
majstori; ili ako ponekad postanu, onda se to dogaa samo retko.
162
U ainizmu postoje dve struje: digambare su stroge askete koji ive goli ili kako se kae, obueni u prostor,
vetambare su umereni aini koji nose belu odeu. Digambare se od vetambara razlikuju i po tome to smatraju
da osloboenje due nije mogue u enskom telu, tj. inkarnaciji.
601
Poglavlje 7
SMRT U OGRANIENOM
7. septembar 1975. pre podne u Buddha dvorani
II, 46: sthirasukhamasanam.
[Joginova sedea] pozicija [mora biti] stabilna i ugodna.
163
II, 47: prayatnaaithilyanantyasamapattibhyam.
[Tek] kada je svaki napor iezao i [javio se oseaj] sjedinjenosti sa
bezgraninim [moe biti govora o asanama].
II, 48: tato dvamdvanabhighatah.
Iz te [oputenosti sledi] izbavljenje (anabhighata) od [ometajuih] parova
(dvamdva) [suprotnosti].
II, 49: tasminsati vasapravasayorgativicchedah pranayamah.
[Tek] kada je ova [potpuno stabilna i ugodna pozicija] uspostavljena [sledi]
zaustavljanje [uobiajenih] udaha i izdana i [moe otpoeti] kontrola daha
(pranayama).
II, 50: bahyabhyantarastambhavrttirdeakalasamkhyabhih paridrto dirghasukmah.
Kada je izlazei, ulazei i zadravani [dah] regulisan (paridrta) s obzirom na
mesto, trajanje i broj [u svakoj od tri pomenute modifikacije (vrtti) dah tada] postaje
produen i suptilan.
II, 51: bahyabhyantaraviayakepi caturthah.
U [svojoj] etvrtoj [modifikaciji disanje] nije vie ogranieno ni pravcem
izlaenja ni ulaenja, niti bilo kojom drugom situirajuom odredbom (viaja).
Ba sam jednog dana itao staru indijsku basnu o drvosei. Pria ide ovako: Stari
drvosea se vraao iz ume nosei veliki, teak tovar drveta na svojoj glavi. Bio je vrlo star,
umoran - ne samo umoran od svakodnevnih ustaljenih poslova, nego umoran i od samog
ivota. ivot mu nije bio mnogo vaan, upravo se dosaivao okolo. Svaki dan isti: odlaenje u
umu rano ujutru, celog dana seenje drvea, noenje tovara uvee natrag u grad. Niega se
nije seao drugog, samo toga. I samo to je bio ceo njegov ivot. Dosaivao se. Za njega ivot
nije imao znaaj; nije nosio nikakvo znaenje. Naroito tog dana, bio je vrlo umoran i znojio
se. Teko je disao, nosei teret i sebe.
Iznenada, kao simbolian in, on je bacio teret. U svaijem ivotu dolazi trenutak,
kada ovek eli da odbaci teret. Ne samo to breme drva sa njegove glave; to je postalo
simbolian in; on je odbacio ceo svoj ivot. Kleknuo je na zemlju, pogledao u nebo i rekao:
"Ah, Smrti, ti dolazi svakome, ali zato ne doe meni? Koliko jo patnje moram da vidim?
Koliko tereta jo moram da nosim? Nisam li dovoljno kanjen? ta sam pogreno uinio?"
Nije mogao da poveruje svojim oima - iznenada Smrt se pojavila. Nije mogao da
veruje. Pogledao je okolo, veoma uasnut. ta god da je rekao, nikada nije i mislio to. Nikada
neto tako nije uo, da pozovete Smrt, i da ona doe.
Smrt ree: "Da li si me zvao?"
163
Prvobitno asana oznaava sedite, a potom sedenje. U jogistikoj tradiciji pak pod asanom se podrazumeva
poloaj, pozicija, odnosno situacija u kojoj se zbiva yoga (shvaena i kao tehnika i kao rezultat). (Komentar
Z.Z.)
602
Starac je odmah zaboravio na iscrpljenost i umor, itav ivot smrtne koloteine.
Skoio je i rekao: "Da... da, ja sam te zvao. Molim te, moe li mi pomoi da stavim ovaj
tovar na glavu? Ne videvi ovde nikoga, ja sam pozvao tebe."
Postoje trenuci kada ste umorni od ivota. Postoje momenti kada biste eleli da
umrete. Ali umiranje je jedna umetnost; ona mora da se naui. A biti malaksao od ivota, ne
znai da je dole u dubini iezla udnja za ivotom. Vi ste moda iscrpljeni od odreenog
ivota i mrtve ustaljenosti, dosaujui se okolo, usled ponavljanja iste stvari - ali nije vam
dosadio sam ivot. Ako Smrt
164
doe, vi ete uiniti isto kao drvosea. On se ponaao
savreno ljudski. Ne smejte mu se. Mnogo puta ste vi takoe mislili da e biti zavreno sa
svim ovim besmislicama koje se odvijaju. Zbog ega ih nastavljati? Ali ako se Smrt iznenada
pojavi, vi neete biti spremni.
Samo jogin moe biti spreman da umre, jer samo on zna da se kroz dobrovoljnu smrt,
voljnu smrt, beskonaan ivot postie. Samo jogin zna da je smrt kapija; ona nije kraj.
Zapravo ona je poetak. U stvari iza nje se otvaraju beskonanosti Boga. U stvari iza nje vi ste
po prvi put zaista, autentino ivi. Ne samo da vae fiziko srce kuca, vi pulsirate. Ne samo da
ste uzbueni od spoljanjih stvari, nainjeni ste ekstatinim uz pomo unutranjeg bia. U
ivot izobilja, u ivot veni se ulazi kroz vrata smrti.
Svako umire, ali ako smrt nije dobrovoljna, onda ste na nju prisiljeni. Opirete se,
pruate otpor, lijete suze i plaete; eleli biste da se vuete malo due na ovoj zemlji u ovom
telu. Vi se plaite. Ne moete videti nita izuzev tame, osim kraja. Svako umire nevoljno, ali
onda smrt nije kapija. Onda zatvarate svoje oi u strahu.
Za ljude koji su na stazi joge, smrt je voljna pojava, oni je ele. Oni nisu samoubice.
Nisu protiv ivota; oni su za vei ivot. Oni rtvuju svoj ivot za vei ivot. Oni rtvuju svoj
ego za vee Sopstvo, vee bie. Oni rtvuju svoju malu linost za vrhovno bie. Nastavljaju
da rtvuju ogranieno za neogranieno. A to je sutina rasta, da se stalno rtvuje ono to
imate, radi onoga to postaje mogue samo kada ste prazni, kada nemate nita.
Patanjalijeva itava umetnost je kako da se dostigne stanje gde moete umreti voljno,
predati se voljno, bez otpora. Ove sutre su priprema, priprema da se umre, i priprema za vei
ivot.
Sthir sukham asanam.
Poloaj treba da bude vrst i udoban.
Patanjalijeva joga je bila vrlo pogreno shvaena, pogreno interpretirana. Patanjali
nije gimnastiar, iako joga izgleda kao da je gimnastika za telo. Patanjali nije protiv tela. On
nije uitelj koji vas ui izokretanju tela. On vas ui gracioznosti tela, jer zna da samo u
gracioznom telu graciozan um postoji; a samo u gracioznom, elegantnom umu elegantno bie
postaje mogue; a samo u gracioznom biu, Bog.
Korak po korak, sve dublja i via gracioznost moraju da se dostignu. Gracioznost tela
je ono to on zove asanom, poloajem. On nije mazohista. On vas ne ui da muite svoje telo.
On nije ni malo protiv tela. Kako moe biti? On zna da telo treba da bude sam kamen
temeljac. On zna da ako zanemarite telo, ako ne trenirate telo onda nee biti mogua ni via
obuka.
Telo je ba kao muziki instrument. Mora da bude ispravno podeeno, usklaeno;
samo onda e na njemu moi da nastane via muzika. Ako sam instrument nije na neki nain
u ispravnom stanju i redu, kako moete zamiljati, nadati se, da e velika harmonija proizai
iz njega? Samo e proizai nesklad. Telo je kao vina, muziki instrument.
Sthir sukham asanam. Poloaj treba da bude stabilan i da bude vrlo, vrlo blaen,
udoban. Stoga nikada nemojte pokuavati da nenormalno postavljate svoje telo, i nikada ne
pokuavajte da postignete poloaje koji su neudobni.
Zapadnjacima je teko da sede na tlu, da sede u padmasani, takozvanom lotos
164
Jama je personifikacija smrti, bog smrti.
603
poloaju; njihova tela nisu osposobljena za to. Nije potrebno da brinete oko toga. Patanjali
vas nee prisiljavati na taj poloaj. Na istoku ljudi tako sede od samog roenja, mala deca
sede na zemlji. U svim hladnim zemljama na zapadu, potrebne su stolice; zemlja je previe
hladna. Ali ne treba se brinuti oko toga. Ako pogledate Patanjalijevu definiciju, kakav je
poloaj: on treba da bude smiren, stabilan i udoban.
Ako moete biti smireni, stabilni i udobno vam je na stolici, to je savreno u redu - ne
treba da pokuavate s lotos poloajem i nepotrebno prisiljavate svoje telo. U stvari, ako
zapadnjak pokuava da ostvari lotos poloaj, trajae est meseci da se natera telo, a to je
muenje. Nema potrebe. Patanjali vam ne pomae na takav nain, ni na koji nain vas ne
nagovara da muite telo. Moete sedeti u poloaju koji vas mui, ali onda to nee biti poloaj
prema Patanjaliju.
Poloaj treba da bude takav, da vi zaboravite svoje telo. ta je udobnost? Kada
zaboravite svoje telo, vama je udobno. Kada ste stalno podseani na telo, vama je neudobno.
Stoga, da li sedite na stolici ili sedite na zemlji, to nije pitanje. Neka vam bude udobno, jer
ako vam nije udobno u telu, ne moete udeti za drugim blagoslovima, koji pripadaju dubljim
slojevima: ako se prvi sloj propusti i svi ostali slojevi su zatvoreni. Ako zaista elite da budete
sreni, blaeni, onda zaponite od samog poetka da budete blaeni. Mir i udobnost tela je
osnovna potreba svakog ko pokuava da dosegne unutarnju ekstazu.
"Poloaj treba da bude nepomian i udoban." Kad god je poloaj udoban, nuno je da
bude staloen, nepomian ili vrst. Vi ste nemirni ako je poloaj neudoban. Nastavljate da
menjate strane, ako je poloaj neudoban. Ako je poloaj zaista udoban, od kakve je potrebe da
se bude nemiran, da se osea uznemirenost i da se stalno nastavlja s promenom?
Zapamtite da poloaj koji je udoban za vas, moda nee biti udoban za vaeg suseda;
stoga molim vas, nikada ne pouavajte nekoga svom poloaju. Svako je jedinstven. Neto to
je udobno za vas, moe biti neudobno za nekoga drugog.
Svako mora biti jedinstven, jer nosi jedinstvenu duu. Tvoji otisci prstiju su
jedinstveni. Nikoga ne moete nai u svetu iji su otisci prstiju jednaki vaim. I ne samo
danas; ne moete nai nikoga u proloj istoriji, iji bi otisci prstiju bili jednaki vaim; a oni
koji znaju, oni kau da ak ni u budunosti nikada nee biti osoba iji bi otisak prsta bio
jednak vaem. Otisak prsta nije nita, nevaan je, ali je to takoe jedinstveno. To pokazuje da
svako telo nosi jedinstveno bie. Ako je va otisak prsta tako drugaiji od drugih, itavo vae
telo mora biti razliito.
Stoga ne sluajte niiji savet. Vi morate nai svoj vlastiti poloaj. Nije potrebno ii ni
kod kakvog uitelja da biste ga nauili; vae vlastito oseanje udobnosti treba da bude uitelj.
A ako pokuate - tokom nekoliko dana probajte sve poloaje koje znate, sve naine na koje
moete sedeti - jednog dana ete nabasati na pravi poloaj. Onog trenutka kada osetite pravi
poloaj, sve e postati tiho i smireno u vama. Niko drugi ne moe da vas ui, jer niko ne
poznaje harmoniju vaeg sopstvenog tela, u kom poloaju e biti sasvim stabilno, smireno,
udobno.
Pokuajte da naete svoj sopstveni poloaj. Pokuajte da naete svoju sopstvenu jogu,
i nikada ne sledite pravilo, jer pravila su prosena, osrednja. Ona su ba kao to u Puni ima
milion ljudi a neko je visok 5 stopa, neko 5,5, a neko 5,6, a neko 6,5. Za milion ljudi; vi
njihovu prosenu visinu raunate ako ukupan zbir visina milion ljudi podelite sa milion; onda
dolazite do srednje visine. To moe da bude etiri stope i osam ina ili tako neto. Onda ako
krenete da traite srednju osobu - nikada je neete nai. Prosena osoba nikada ne postoji.
Prosek je najlanija stvar na svetu. Niko nije prosean. Svako je on sam, niko nije neki
prosek. Prosek je matematika stvar - to nije realno, to se ne ostvaruje.
Sva pravila postoje za proseke. Ona su dobra za razumevanje odreene stvari, ali ih
nikada ne sledite. Inae ete se oseati neudobno. etiri stope i osam ina je srednja visina.
Dakle, ako ste pet stopa, pet ina dui - odsecite to. Neudobno... hodate li na takav nain da
izgledate kao prosek; vi ete postati runa pojava, jedan ashta eta. Biete kao kamila, svuda
iskrivljeni. Ko pokua da sledi prosek nee mu poi za rukom.
Prosek je matematiki fenomen, matematika ne postoji u egzistenciji. Postoji samo u
ljudskom umu. Ako idete i pokuavate da naete matematiku u egzistenciji, neete je nai.
604
Zbog toga je matematika samo savrena nauka; jer je apsolutno nerealna. Samo kod
nerealnosti, vi moete biti savreni. Realnost ne mari za vaa pravila, uredbe; realnost se kree
po svome. Matematika je savrena nauka zato to je mentalna, ona je ljudska. Ako ovek
iezne sa zemlje, matematika e biti prva stvar koja e da iezne. Druge stvari mogu da se
produe, ali matematike ne moe biti ovde.
Uvek imajte na umu: sva pravila, discipline jesu proseci; a prosek je nepostojei. Ne
pokuavajte da postanete prosek; niko to ne moe postati. ovek mora da nae svoj vlastiti
put. Nauite prosenost, sredinu; to e biti korisno, ali ne inite to pravilom. Dozvolite da to
bude samo razumevanje koje se podrazumeva. Samo shvatite to, i zaboravite o tome. To e
biti korisno kao nejasna ideja vodilja, a ne kao siguran uitelj. To e biti samo nejasna mapa,
ne savrena. Ta nejasna mapa vam daje samo odreene naznake, ali vi morate nai svoju
vlastitu unutranju udobnost, postojanost. Kako vi oseate treba da bude odluujui faktor.
Zbog toga Patanjali daje ovu definiciju; tako da moete otkriti svoje sopstveno oseanje.
Sthir sukham asanam. Ne moe biti nijedna bolja definicija poloaja: Poloaj treba da
bude vrst (smiren, stabilan) i udoban.
Zapravo, eleo bih da kaem na drugi nain, a i sanskritska definicija se moe prevesti
na drugi nain: Poloaj je ono to je stabilno i udobno. Sthir sukham asanam. Ono to je
stabilno i udobno jeste poloaj. A to e biti taniji prevod. Onog trenutka kada unesete
"trebalo bi," stvar postaje teka. U sanskritskoj definiciji ne postoji "treba," ali u engleskoj to
ulazi. Pregledao sam mnoge prevode Patanjalija. Oni uvek kau: "Poloaj treba da bude
stabilan i udoban." Na sanskritu u definiciji Sthir sukham asanam - ne postoji "treba." Sthir
znai stabilan, sukham znai udoban, asanam znai poloaj - to je sve. "vrst, udoban; to je
poloaj."
Zato je ulo ovo "treba"? Zato to bismo mi eleli da nainimo pravilo od toga. To je
jednostavno definicija, indikator, pokaziva. To nije pravilo. Pamtite to uvek da ljudi kao to
je Patanjali nikada ne daju pravila; nisu tako glupi. Oni jednostavno daju putokaze, naznake,
savete. Treba da dekodirate naznaku u svom sopstvenom biu. Morate da oseate to, odradite
to; onda ete doi do pravila, ali to pravilo e biti samo za vas, ni za koga drugog.
Ako bi se ljudi mogli pridravati toga, svet bi bio vrlo lep - niko ne bi pokuavao da
prisili nekoga na neto, niko ne bi pokuavao da disciplinuje nekog drugog. Jer vaa disciplina
moe da se pokae dobra za vas, a moe da bude otrovna za nekoga drugog. Va lek nije
nuno lek za sve. Ne pokuavajte da ga dajete drugima.
Inae glupavi ljudi uvek ive po pravilima.
uo sam da je Mula Nasrudin uio medicinu kod velikog doktora. Posmatrao je
majstora da bi otkrio naznake, nagovetaje. Kada bi majstor iao da obilazi pacijente, Mula bi
ga sledio. Jednog dana se Mula iznenadio. Majstor je odredio puls pacijenta, zatvorio oi,
meditirao i rekao: "Jeli ste previe mangoa."
Mula je bio zapanjen. Kako je to mogao otkriti preko pulsa? Nikada nije uo da je iko
to mogao otkriti kroz otkucaje pulsa - da ste jeli mango. Bio je u nedoumici. Vraajui se
natrag kui on je pitao: "Majstore, dajte mi mali savet. Kako ste mogli...?"
Majstor se nasmejao i rekao: "Puls to ne moe pokazati, ali sam ja pogledao ispod
pacijentovog kreveta. Tamo je bilo puno mangoa - nepojedenih, a nekoliko su pojedena.
Stoga sam samo zakljuio; to je bio jedan zakljuak."
Jednog dana se majstor razboleo, tako da je Mula morao da ide sam u dnevne obilaske.
Otiao je da vidi novog pacijenta. Izmerio mu je puls svojom rukom, zatvorio oi, predao se
malo razmiljanju - isto kao majstor - a onda je rekao: "Pojeli ste previe konja."
Pacijent je rekao: "ta! Jeste li ludi?"
Mula je bio veoma zbunjen. Vratio se kui vrlo uznemiren i tuan. Majstor je pitao:
"ta se dogodilo?" On je rekao: "Ja sam takoe pogledao ispod kreveta. Sedlo, i druge stvari
su bile tamo - konj tamo nije bio - stoga sam pomislio: "Pojeo je previe konja."
Na taj nain glupi um nastavlja da sledi. Ne budite glupi. Uzmite ove definicije,
izreke, sutre, na vrlo neodreen nain. Pustite ih da postanu deo vaeg razumevanja, ali ne
pokuavajte tano da ih sledite. Pustite ih da uu duboko u vas, da postanu vaa inteligencija;
a onda traite svoju stazu. Svako veliko uenje je indirektno.
605
Kako da se postigne ovaj poloaj? Kako da se postigne ova stabilnost? Prvo traite
udobnost. Ako je vae telo sasvim u dubokoj udobnosti, u dubokom odmoru, osea se dobro,
odreeno blagostanje vas okruuje; to treba da bude kriterijum s kojim treba da se sudi. To
treba da postane merilo. A ovo je mogue dok stojite, dok sedite na zemlji ili na stolici. To je
mogue svuda, jer je to unutranje oseanje udobnosti. Kad god se ono postigne neete voleti
da se opet stalno kreete, jer to se vie kreete, vie e vam to izostati. Ako se kreete, vi se
udaljujete; vi to naruavate.
Prirodna je to elja u svakome, a joga je najprirodnija stvar, prirodna je elja da se
bude u udobnosti; kad god vam je neudobno vi ete eleti da to promenite. To je prirodno.
Uvek sluajte prirodno, instiktivni mehanizam u vama. To je gotovo uvek ispravno.
Poloajem se ovladava uz pomo oputanja i meditacijim na neogranieno.
Lepe rei, veliki indikatori i pokazivai: prayatna shaithilya - oputanje od napora -
prva je stvar, ako elite da postignete poloaj, koji Patanjali naziva poloajem: udoban i
stabilan, gde je telo u stanju tako duboke smirenosti, da se nita ne kree; telu je tako udobno
da iezava elja da se kree, poinjete da uivate u oseanju udobnosti, ono postaje
postojano, nepokolebljivo.
S promenom vaeg raspoloenja, telo se menja; sa promenom tela, vae raspoloenje
se menja. Jeste li ikada posmatrali? Kad odete u pozorite, bioskop; jeste li primetili koliko
ste puta promenili svoj poloaj? Jeste li pokuali da to dovedete u meusobnu vezu? Ako se
na platnu odvija neto vrlo uzbudljivo, ne moete sedeti naslonjeni na stolici. Sedite uspravno,
kima vam se uspravi. Ako se neto dosadno odvija i vi niste uzbueni, vi se opustite. Vaa
kima sada vie nije uspravljena. Ako se neto vrlo neprijatno odvija, vi produujete da
menjate svoj poloaj. Ako je tamo neto zaista lepo, zaustavlja se ak i vae treptanje; ak i
toliko mali pokreti e biti smetnja... nema kretanja, postajete potpuno nepomini, mirni, kao
da je telo iezlo.
Prva stvar koja treba da se postigne u ovom poloaju jeste oputanje delatnosti, koja je
jedna od najteih stvari na svetu - najjednostavnija, a ipak najtea. Jednostavna da se razume,
a vrlo teka da se postigne, ako je ne razumete. Nije to pitanje vetine, to je pitanje
razumevanja.
Na Zapadu je Emile Coue otkrio poseban zakon, koji je on nazvao zakonom obrnutog
efekta. To je jedna od najosnovnijih stvari u ljudskom umu. Po njemu ono to elite da
postignete, ne treba da radite jer ete dobiti obrnut efekat.
Na primer, ako ne moete da zaspite, nemojte ni pokuavati. Ako pokuavate,
spavanje e se sve vie i vie udaljavati. Ako previe pokuavate, bie nemogue da se
uspavate, jer svaki napor ide protiv spavanja. Spavanje postoji samo kada ne postoji napor.
Ako ne marite za spavanje, samo leite na svom jastuku, samo uivate u sveini jastuka, ili
toplini ebeta, tama vas mekano okruuje i obuhvata, samo uivate u tome... nita, ak i ne
razmiljate o spavanju. Neki snovi prolaze kroz um; gledate ih na vrlo, vrlo pospan nain,
previe nezainteresovani ak ni za njih, jer ako se interesovanje pojavi spavanje iezava. Na
neki nain upravo ostajete udaljeni po strani, samo uivajui, odmarajui se i ne traei
nikakav cilj - onda spavanje dolazi.
Ako krenete na spavanje oekujui da bi san trebao doi, zbog toga oekivanja
'trebao bi' ne moete da zaspite. Tako moete ostati budni celu no. I ako zaspite to moe biti
samo zato to ste se umorili od napora, i kada napor nije vie tamo - jer ste uinili sve i
opustili ste se - san dolazi.
Emile Coue je otkrio upravo u ovom veku zakon obrnutog efekta. Patanjali mora da
ga je znao, gotovo pre pet hiljada godina. On kae prayatna shaithilya, smanjenje truda. Vi ne
treba da ulaete napor da bi se postigao poloaj. Patanjali kae: "Ako uloite previe napora,
to nee biti mogue. Ne-naprezanje dozvoljava da se to dogodi."
Nastojanje treba potpuno da bude oputeno, jer nastojanje je deo volje, a volja je
protiv predavanja. Ako pokuavate da uradite neto, ne dozvoljavate Bogu to da uradi. Kada
se predate, kada kaete: "U redu, neka bude tvoja volja. Ako ti alje san, savreno je dobro.
606
Ako ne alje san, to je takoe savreno dobro. Ja nemam na ta da se alim; ne gunam oko
toga. Ti zna bolje. Ako je nuno da mi se poalje san, poalji ga. Ako nije neophodno,
savreno dobro, ne alji mi ga. Molim te, ne sluaj mene! Neka bude volja tvoja." Na taj nain
se ovek oputa od nametanja svog nastojanja.
Nenapornost je izvanredno moan fenomen. Jednom kada je upoznate, mnoge stvari
vam postaju mogue. Kroz napor trgovina, a kroz nenapornost Bog. Kroz napor nikada ne
moete dospeti do nirvane - moete stii do Nju Delhija, ali ne do nirvane.
Kroz napor moete dostii stvari od sveta, one se nikada ne postiu bez napora,
zapamtite. Dakle, ako elite da postignete vie bogatstva, ne sluajte mene; onda ete biti vrlo
ljuti na mene, jer vam remetim itav ivot. Kaete: "Govorili ste: prestanite da ulaete napore,
i mnoge stvari e biti mogue, i ja sam sedeo i ekao, a novac nije dolazio, niko ne dolazi s
pozivom i molbom da budem predsednik drave." Niko nee doi. Ove glupave stvari se
postiu uz pomo napora.
Ako elite da postanete predsednik, morate uloiti lud napor za to. Dok potpuno ne
poludite, nikada neete postati predsednik zemlje. Morate biti lui od drugih rivala, zapamtite,
jer tamo niste sami. Rivalstvo postoji, mnogi drugi to pokuavaju takoe. Zapravo svi drugi
pokuavaju da stignu do istog mesta. Mnogo napora je potrebno. I ne pokuavajte na
dentlmenski nain; inae ete biti pobeeni. Tu nije potrebno dentlmenstvo. Budite grubi,
nasilni, agresivni. Ne marite za to ta inite drugima. Drite se svog programa. ak i ako
drugi budu ubijeni za jaanje vae politike, pustite da budu ubijeni. Nainite svakoga
lestvama, stepenikom. Nastavite da hodate po ljudskim glavama. Samo onda ete postati
predsednik ili premijer. Ne postoji drugi nain.
Putevi sveta su putevi nasilja i volje. Ako oslabite volju, biete izbaeni van; neko e
skoiti na vas. Biete uinjeni sredstvom. Ako elite da uspete na putevima sveta, nikada ne
sluajte ljude kao to je Patanjali; onda je bolje da itate Makijavelija, Chanakyu -
najlukavije ljude sveta. Oni vam daju savet kako da eksploatiete svakoga, a da ne dozvolite
nikome da vas eksploatie, kako da budete nemilosrdni, bez ikakvog saoseanja, ba nasilni.
Samo tada moete dostii mo, ugled, novac, stvari iz sveta. Ako elite da dostignete stvari od
Boga, upravo je potrebno suprotno: nenaprezanje. Nenapornost je potrebna, oputenost je
nuna.
To se dogodilo mnogo puta... Ja imam mnogo prijatelja u svetu politike, u svetu
novca, trita. Oni dou kod mene i kau: "Podui nas, na koji nain da se opustimo." Jedan
ministar je obino dolazio kod mene; uvek je dolazio s istim problemom: "Ne mogu da se
opustim. Pomozi mi."
Ja sam mu rekao: "Ako zaista elite da se opustite, moraete da ostavite politiku. Ovo
ministarstvo ne moe ii sa relaksacijom. Ako se opustite, vi gubite. Stoga odluite. Ja vas
mogu poduiti relaksaciji, ali se onda ne ljutite to te dve stvari nee moi da budu zajedno.
Stoga, prvo zavrite s politikom, onda doite kod mene."
On je rekao: "To nije mogue. Ja sam doao da nauim relaksaciju tako da mogu raditi
naporno i postati glavni ministar. Zbog ovih napetosti u umu i neprekidnih briga, ne mogu
marljivo raditi. A drugi - oni stalno rade. Oni su veliki rivali, a ja gubim bitku. Nisam za
naputanje politike."
Tada sam ja rekao: "Onda, molim vas, nemojte dolaziti kod mene. Zaboravite mene.
Samo budite u politici, zaista postanite iscrpljeni, kada vam dosadi, i zavrite s tim, onda
doite kod mene." Relaksacija je totalno drugaija dimenzija, ba suprotna.
Kreete se u svetu s voljom. Nie je napisao knjigu, Volja za mo. To je prava knjiga
za itanje, Volja za mo. Patanjali nije "volja za mo"; on je predanost celini. Prva stvar:
prayatna shaithilya - nenapornost. Jednostavno treba da se oseate udobno. Ne ulaite mnogo
napora oko toga; pustite da oseanje odradi posao. Ne unosite volju unutra. Kako moete sebi
nametnuti udobnost? To nije mogue. Vama moe biti udobno ako dozvolite udobnosti da se
dogodi. To ne moete prisiliti.
Kako moete prisiliti ljubav? Ako ne volite osobu, vi je ne volite. ta moete uraditi?
Moete pokuati, pretvarati se, prisiljavati sebe, ali ba suprotno e biti rezultat: ako pokuate
da volite osobu, vie ete je mrzeti. Jedini rezultat e biti, posle vaih napora, da ete mrzeti
607
osobu, jer ete usvojiti osvetu. Vi ete rei: "Kakva je ona vrsta odvratne osobe, kada toliko
pokuavam da je volim, a nita se ne dogaa?" Uiniete nju odgovornom. Uiniete nju
krivom, kao da ona neto ini. Ona ne ini nita.
Ljubav ne moe biti prisilna, molitva ne moe biti prisilna, poloaj ne moe biti
prisilan. Morate oseati. Oseanje je potpuno drugaija stvar nego to je nameravanje.
Buda nije postao Buda uz pomo volje. On je to pokuavao neprekidno est godina
kroz volju. Bio je ovek iz sveta, obrazovan kao princ, kolovan da postane kralj u
kraljevstvu. Mora da je bio nauen svemu to je Chankaya govorio.
Chankaya je indijski Makijaveli, jo malo lukaviji i podmukliji od Makijavelija, jer
indijci imaju takav kvalitet uma da idu do samih korena. Ako oni postanu Buda, oni zaista
postanu Buda. Ako postanu Chanakya, ne moete se takmiiti s njima. Gde god idu, idu do
samog korena. ak je i Makijaveli nezreo pred Chanakyom. Chanakya je apsolutan.
Buda mora da je bio obrazovan; svaki princ mora biti - naslov Makijavelieve najvee
knjige je Vladalac. On mora da bude nauen svim metodama i obiajima sveta; on treba da se
lati ljudi iz sveta, da im prione. Mora da se dri svoje moi. Onda je Buda to napustio. Lako je
ostaviti palatu; lako je napustiti kraljevstvo. Teko je ostaviti obrazovanje, odgajanje uma.
est godina je on pokuavao kroz volju da dostigne Boansko. Uinio je sve to je
ljudski mogue. ak i to je nadljudski mogue. Uinio je sve; nije nita ostavio neuraeno.
Nita se nije dogodilo. to je vie pokuavao, sam je vie oseao da je udaljeniji. Zapravo, to
je u tome vie inio voljom i naporima, oseao je da je vie naputen - "Boga nema nigde."
Nita se nije deavalo.
Onda se jedne noi predao. Ba te noi je postao prosvetljen, ba te noi dogodilo se
oputanje od truda, prayatna shaitilya. On je postao Buda ne snagom volje, postao je Buda
kada se predao, kada se prepustio.
Ja vas uim meditacijama, i stalno vam govorim: "Uloite svaki napor koji moete
uiniti," ali uvek imajte na umu, ovo naglaavanje da se uloe svi napori je ba stoga da bi se
vaa volja ponaosob raskinula, tako da vaa volja bude okonana, a i san je sa voljom
okonan; tako ste hranjeni voljom da se jednog dana, jednostavno prepustite. Ba tog dana
postajete prosvetljeni.
Meutim, ne urite se, jer se ne moete odrei ba sada bez ulaganja ikakvog napora -
takva volja nee pomoi. To nee pomoi. To e biti lukava stvar, a vi istovremeno ne moete
dostii Boga i biti lukavi. Morate biti vrlo nevini. Stvar mora da se dogodi.
Patanjali ne kae: "Uradi to!" On jednostavno definie stazu. Ako razumete to, to e
zapoeti da deluje na vas, va put, vae bie. Apsorbujte to. Neka time budete proeti duboko
u sebi. Neka to tee s vaom krvlju. Pustite da to postane sama vaa sr. To je sve. Zaboravite
Patanjalija. Ove sutre ne postoje da bi se nauile napamet. One ne treba da budu nainjene
delom vaeg pamenja; one treba da postanu deo vas. Vae totalno bie treba da ima
razumevanje, to je sve. Onda zaboravite na njih. Tada one poinju da deluju.
Poloajem se ovladava uz pomo oputanja i meditacijom na neogranieno.
Dve take. Olabavite trud, nastojanje; ne prisiljavajte to, dozvolite da se to dogodi. To
je ba kao spavanje; dozvolite tome da se dogodi. To je duboko preputanje; dozvolite to da
se dogodi. Ne pokuavajte da prisilite to; inae ete ubiti to. A druga stvar je: dok telo
dozvoljava sebi da bude udobno, da se smiri u dubokom poinku, va um treba da bude
usredsreen na neogranieno.
Um je vrlo bistar, domiljat sa ogranienim. Ako mislite o novcu, um je domiljat; ako
mislite o moi, politici, um je bistar; ako mislite o svetovima, filozofijama, sistemima,
verovanjima, um je mudar jer sve su to ograniene stvari. Ako mislite o Bogu, odjednom
vakuum... ta moete misliti o Bogu? Ako moete misliti, onda taj Bog vie nije Bog; postao
je ogranien. Ako moete misliti o Bogu kao Krini, to vie nije Bog; onda moda Krina stoji
tu svirajui na svojoj flauti, ali postoji ogranienje. Ako mislite o Bogu kao Hristu - gotovo je.
Boga vie nema tu; nainili ste od njega ogranieno bie. Lepo, ali nita se ne moe uporediti
sa lepotom neogranienog. Postoje dva tipa Boga. Jedan, Bog verovanja; hrianski Bog,
608
hindu Bog, muslimanski Bog. A stvaran Bog, ne iz verovanja, on je neogranien. Ako mislite
o muslimanskom Bogu vi ete biti musliman, ali ne i religiozan ovek. Ako mislite o
hrianskom Bogu biete hrianin, ali ne i religiozan ovek. Ako jednostavno dovedete svoj
um do samog Boga, biete religiozni - ne vie hindu, ne vie hrianin.
A taj Bog nije koncept! Koncept je igraka s kojom se va um moe igrati. Pravi Bog
je tako neizmeran... Bog se igra s vaim umom, ne igra se va um s Bogom. Onda Bog nije
vie igraka u vaim rukama; vi ste igraka u rukama Boanskog. Cela stvar se totalno
promenila. Sada vi vie ne kontroliete - vie niste u kontroli; Bog vas je zaposeo. Prava re je
da ste "posednuti," posednuti ste od beskonanog.
To vie nije slika pred okom vaem uma. Ne, ne postoji slika. Neizmerna praznina... u
toj neizmernoj praznini vi se rastvarate. Ne samo da je boja definicija izgubljena, granice se
gube, kada doete u kontakt sa beskonanim poinjete da gubite svoja ogranienja. Vaa
ogranienja postaju nejasna. Vaa ogranienja postaju sve manje i manje izvesna, manje
odreena, vie fleksibilna, vi iezavate kao dim na nebu. Trenutak dolazi, vi dopirete do
Sebe... a niste tu.
Dakle, Patanjali kae dve stvari: nema napora, i svest se usredsredi na beskonanom.
Na taj nain vi postiete asanu. A to je samo poetak; to je samo telo. ovek mora da ide
dublje.
Tato dwandwa anabhighatah.
Kada se ovlada poloajem prestaju smetnje prouzrokovane dualnostima.
Kada je telo zaista u udobnosti, mirno, plamen tela se ne koleba - postao je staloen,
nema kretanja - odjednom, kao da se vreme zaustavilo, nikakav vetar ne duva, sve je mirno i
tiho i telo nema podsticaj da se kree - staloeno, duboko uravnoteeno, smireno, tiho,
sabrano; u tom stanju, dualnosti i smetnje prouzrokovane dualnostima iezavaju.
Jeste li zapazili da kad god je va um uznemiren, vae telo vie nervozno, ne moete
sedeti mirno?... Ili kada je vae telo nervozno, va um ne moe biti smiren? Oni su zajedno.
Patanjali zna dobro da telo i um nisu dve stvari; vi niste podeljeni na dvoje, telo i um. Telo i
um su jedna stvar. Vi ste psihosomatsko jedinstvo, vi ste teloum. Telo je upravo poetak
vaeg uma, a um nije nita drugo do kraj tela. Oboje su dva aspekta jednog fenomena; oni
nisu dvoje. Dakle ta god da se dogodi u telu utie na um, a ta god da se dogodi u umu utie
na telo. Oni su u opticaju paralelno. Zbog toga tako mnogo isticanja tela, jer ako vae telo nije
u dubokom odmoru, va um ne moe biti.
Lake je zapoeti s telom jer to je najdalji, spoljni sloj. Teko je zapoeti s umom.
Mnogi ljudi pokuaju zapoeti s umom, i ne uspeju, jer njihovo telo nee saraivati. Uvek je
najbolje zapoeti s A, B, C i polako, u ispravom redosledu. Telo je prvo, poetak; ovek treba
da zapone s telom. Ako moete postii smirenost tela, odjednom ete videti da um dospeva u
red.
Um se kree levo i desno, ide kao klatno starog dedinog sata: neprekidno s desna na
levo, s leva na desno. Ako posmatrate klatno, saznaete neto o svom umu. Kada se klatno
kree prema levo, vidljivo ono ide prema levo; ali nevidljivo ono stie snagu da ide desno.
Kada oi kau da klatno ide na levo, ba to kretanje prema levo stvara snagu, energiju, za
klatno da opet ide desno. Kada ide na desno, ono opet zadobija energiju, stie energiju da
krene levo.
Stoga, kad god ste u ljubavi, vi dobijate energiju za mrnju. Kad god ste u mrnji, vi
zadobijate energiju da volite. Kad god se oseate sreni, vi dobijate energiju da se oseate
nesreni. Kad god se oseate nesreni, zadobijate energiju da se oseate sreni. Tako klatno
traje.
uo sam da kada je Indija postala nezavisna 1947, bio je lep slon u Delhiju. Pre
nezavisnosti slon je korien u svadbenim povorkama i drugim tome slinim stvarima, ali
posle sticanja nezavisnosti ak su i politike partije poele da koriste slona na svojim
okupljanjima, povorkama, protestima. Slon je imao neko oteenje, neku manu. Noge s
njegove leve strane su bile malo krae, tako da se pri hodu naginjao na levo.
609
Komunisti su bili vrlo sreni, socijalisti su bili vrlo sreni - slon je bio leviar. Stoga
su oni platili vlasniku da iznajme slona; aplaudirali su, a njihovi sledbenici su bacali cvee na
slona. Takav slon treba da bude - leviar. Zaista je slonu bilo vrlo teko da hoda, ali ko mari
za njega? Bilo je teko, jer su dve noge bile krae i itava teina je padala na leve noge. Slon
je imao veliku teinu, to je bilo teko. Morao je nositi tone tereta. Inae cvee, venci cvea...
bio je primljen, fotografije su objavljene u novinama: da je to komunistiki slon.
Videvi to da komunisti, socijalisti i drugi leviari imaju lepog slona, ak i desniari,
kada je dolo vreme za njihove povorke, takoe su pozajmili istog slona - ne znajui da to
leviarski slon. Kada je slon otiao s desniarima, bili su vrlo ljuti. Ovaj slon je bio protiv
njih, trebalo je da se nagne na desno. Poeli su da bacaju na njega stare cipele, paradajz, kore
banana, i sve ukvarene stvari. Ukratko, priredili su mu VIP tretman. Bili su vrlo ljuti. Bili su
ljuti na vlasnika takoe, pa su mu rekli: "Sledei put uzeemo ga, ali ga mora preurediti."
Dakle vlasnik je morao da ga preuredi, jer je iveo od slona; to mu je bila jedina
zarada za ivot. Stoga je izradio velike cipele. Kad god je bila povorka desniara, obuo bi mu
velike cipele i ivotinja bi se nagnula na desno; a kada bi ila povorka leviara, on bi mu izuo
cipele. Niko nije mario za slona. Jednog dana slon je pao, ba u mestu Connaught, jer je bilo
previe da nosi veliki tovar sa cipelama. To je bilo tako neudobno - nije to bila asana. Pao je i
uginuo.
Ovo je situacija s vaim umom: neprekidno se kree od jednog ekstrema do drugog -
leviar, desniar, leviar, desniar - nikada u sredini. Da se bude u sredini zaista je dobro. Oba
ekstrema su muna, jer vam ne moe biti udobno. U sredini je udobnost, jer u sredini teina
iezava. Tano budite u sredini - i vi postajete bez teine. Krenete na levo i teina nailazi,
krenete se na desno i teina ulazi. Nastavite da se kreete... to se dalje udaljavate od sredine,
vie teine ete morati da nosite. Umreete jednog dana u nekom mestu Connaught.
Budite u sredini. Religiozan ovek nije ni leviar ni desniar. Religiozan ovek ne
sledi ekstreme. On je ovek bez ekstrema. Kada ste tano u sredini - oboje, vae telo i va um
- sve dualnosti iezavaju, jer sve dualnosti nastaju zato to ste vi dvojni, jer nastavljate da se
naginjete od ove strane na onu stranu.
"Tato dwandwa anabhighatah." - Kada se ovlada poloajem prestaju smetnje
prouzrokovane dualnostima. A kada ne postoji dualnost, kako moete biti napeti? Kako
moete biti u agoniji? Kako moete biti u konfliktu? Kada su dvoje u vama, postoji konflikt.
Oni se stalno bore, nikada vam nee ostaviti pauzu za odmor. Va dom je podeljen, uvek ste u
graanskom ratu. ivite u groznici. Kada ova dualnost iezne, postajete tihi, usredsreeni, u
sredini. Buda je nazvao ovaj put mahima nikaya - srednji put. Imao je obiaj da govori
svojim uenicima: "Jedina stvar koju treba slediti jeste: uvek budite u sredini, ne idite u
ekstreme."
Postoje ekstremi svuda u svetu. Neko lovi ene neprekidno - Romeo, ili Majanu -
stalno juri ene. A onda, jednog dana postane frustriran svim tim gonjenjem. Onda on ostavlja
svet; tada postaje sannyasin. Onda poduava svakog da bude protiv ena, i stalno govori:
"ena je pakao. Budite paljivi, budni! Samo ena je klopka." Kad god naete sannyasina da
govori protiv ena, moete znati da je ranije bio Romeo. On nita ne kazuje o enama; govori
neto o svojoj prolosti. Okonala se jedna krajnost, sada se premestio na drugu krajnost.
Neko je lud za novcem. Mnogi su ludi, ba opsednuti, kao da ive samo da zgrnu vee
i vee hrpe rupia. Izgleda da im je to jedino znaenje to su ovde, kada umru da ostave velike
hrpe - vee nego drugi. Izgleda da je to svo njihovo znaenje. Kada takav ovek postane
frustriran, stalno e uiti druge: "Novac je neprijatelj." Kad god naete nekog da ui da je
novac neprijatelj, morate znati da je taj ovek lud za novcem. Jo uvek je on lud - u drugoj
krajnosti.
Zaista uravnoteen ovek nije protiv niega, jer on nije ni za ta. Ako doete i pitate
me: "Jeste li vi protiv novca?" ja mogu samo slegnuti ramenima. Ja nisam protiv, jer nikada
nisam bio za njega. Novac je neto, ima upotrebnu vrednost, sredstvo razmene - nije potrebno
da budete ludi za njim ni na koji nain. Koristite ga ako ga imate. Ako ga nemate, uivajte u
tome to ga nemate. Ako imate koristite ga. Ako ga nemate, onda uivajte u tom stanju. To je
sve to e ovek koji ispravno razume da uini. Ako ivi u palati on uiva; ako palate nema
610
on uiva u kolibi. Kakav god da je sluaj on je srean i uravnoteen. Nije ni za palatu, niti je
protiv nje. ovek koji je za ili protiv, on je neuravnoteen.
Buda je obino govorio svojim uenicima: "Potpuno budite uravnoteeni, i sve drugo
e postati mogue samo od sebe. Samo budite u sredini." To je ono ta kae Patanjali kada
govori o poloaju. Spoljanji poloaj se odnosi na telo, unutarnji poloaj se odnosi na um; oba
su povezana. Kada je telo u sredini - mirno, nepomino - um je takoe u sredini - tih, stabilan.
Kada je telo nepomino, oseanje tela iezava, kada um miruje, oseanje uma iezava.
Onda ste samo dua, transcendentalna, koja nije ni telo niti um.
Sledei korak posle usavravanja poloaja jeste kontrola disanja, koja se ostvaruje
kroz zadravanje daha pri udisanju i izdisanju, ili naglim zaustavljanjem disanja.
Izmeu tela i uma, disanje je most - ove tri stvari moraju da se razumeju. Telesni
poloaj, um koji se stapa sa beskonanim, i disanje kao most koji ih spaja zajedno, moraju biti
u pravom ritmu. Jeste li primetili? Ako niste onda zapazite da, kad god se va um promeni,
disanje se promeni. Obrnuto je takoe istina: promenite svoje disanje, i um se menja.
Ako ste u dubokoj seksualnoj strasti, jeste li primetili kako diete? Vrlo neritmino,
grozniavo, razdraeno. Ako nastavite da diete na taj nain, biete ubrzo umorni, iscrpljeni.
To vam nee dati ivot; zapravo, na taj nain vi ete gubiti neto ivota. Kada ste tihi i
smireni, oseate se sreni, iznenada jednog jutra ili uvee dok gledate u zvezde, nita ne
inei, u danu odmora, samo se odmarate - pogledajte, posmatrajte disanje. Disanje je tako
smireno. Ne moete ga ak ni osetiti, da li se kree ili ne. Kada ste ljuti, posmatrajte. Disanje
se odmah menja. Kada oseate ljubav, posmatrajte. Kada ste tuni, posmatrajte. U svakom
raspoloenju disanje ima drugaiji ritam; ono je most.
Kada je vae telo zdravo, disanje ima razliit kvalitet. Kada je vae telo bolesno,
disanje je bolesno. Kada ste savreno zdravi, potpuno zaboravite na disanje. Kada niste u
savrenom zdravlju, stalno zapaate disanje; neto nije u redu.
"Sledei korak posle usavravanja poloaja jeste kontrola disanja..." Ova re
"kontrola disanja" nije dobra; to nije ispravno prevoenje rei "pranayama". Pranayama
nikada ne oznaava kontrolu disanja. To jednostavno oznaava irenje ivotne energije.
Prana-ayama; prana oznaava ivotnu energiju skrivenu u disanju, a ayama oznaava
beskonano irenje. To nije "kontrola disanja." Sama re "kontrola" je malo runa, jer vam
daje oseanje kontrolora - ulazi volja. Pranayama je totalno razliita stvar: irenje ivotnog
disanja na takav nain da vi postajete jedno sa disanjem celine; disanje je takvo da ne diete
vi, svojim individualnim nainom, diete sa celinom.
165
Pokuajte ovo, ponekad se deava: dvoje ljubavnika sednu jedno pored drugog drei
se za ruke - ako su zaista u ljubavi odjednom postaju svesni da diu istovremeno, oni diu
zajedno. Oni ne diu odvojeno. Kada ena udahne, mukarac udahne. Kada mukarac izdahne,
ena izdahne. Probajte to. Ponekad, iznenada postanete svesni. Ako sedite s prijateljem, vi
ete disati zajedno. Ako neprijatelj sedi tu, i vi elite da ga se oslobodite, ili neko dosadan je
tu i elite da ga se oslobodite, disaete odvojeno; nikada neete disati u ritmu.
Sedite pored drveta. Ako ste tihi, uivate, ushieni, odjednom ete postati svesni da
drvo nekako, die na isti nain kao vi.
Dolazi trenutak kada ovek osea da die zajedno sa celinom, ovek postaje disanje
celine, vie se ne bori, upinje; on se predao. ovek je sa celinom - tako mnogo, da nema
potrebe da die odvojeno.
U dubokoj ljubavi ljudi diu zajedno; u mrnji nikada. Imam oseaj da ako ste
neprijateljski raspoloeni prema nekome, on moe biti hiljadu milja udaljen... Ovo je ba
oseaj, jer za to ne postoje nauna istraivanja, ali jednog dana takva nauna istraivanja e
biti mogua. Inae ja imam vrlo dubok oseaj da, ako ste neprijateljski prema nekome, on
moe biti u Americi a vi u Indiji, disaete odvojeno, ne moete disati zajedno. Va ljubavnik
165
Celina die, ne mi. Disanje uopte nije na in. Pranayama se svodi na osveenje da disanje nije nae, da
energija koja pokree disanje nije naa. Na taj nain postajemo svesni da telo nismo mi sami, da ono nije nae,
da smo samo ista svest koja boravi u telu.
611
moe biti u Kini, vi moete biti ovde u Puni - moda kod sebe nemate ni adresu gde je va
ljubavnik - ali ete disati zajedno. Na taj nain to treba da bude, i znam da je to nain, ali ne
postoje nauna istraivanja. Zbog toga kaem da je to samo moje oseanje, neko e to nauno
dokazati, takoe.
166
Ima nekoliko dokaza koji nagovetavaju... Na primer u Rusiji je bilo nekoliko
eksperimenata o telepatiji. Dve osobe, razdvojene, daleko udaljene, stotine milja udaljene;
jedna osoba je poiljalac, druga primalac u telepatiji. U utvreno vreme, u podne, jedna
zapoinje da alje poruke. Naini uzorak trougla, usredsredi se na njega i alje poruku:
"Nainio sam trougao." Druga osoba pokuava da primi, upravo ostajui otvorena, oseajui,
primajui trougao, onda oboje diu na isti nain; ako propusti, i ne primi trougao, onda ne
diu na isti nain.
U dubokom zajednikom disanju, javlja se neto iz duboke praznine: vi postajete
jedno - jer disanje je ivot. Onda oseanje moe biti preneto, misao moe biti preneta.
Ako odete da susretnete sveca uvek posmatrajte njegovo disanje. Ako oseate duevnu
srodnost, u dubokoj ljubavi s njim, posmatrajte takoe svoje disanje. Odjednom ete osetiti
da, to mu blie priete, vi oseate da vae disanje upada u njegov sistem disanja. Svesni,
nesvesni, to nije pitanje; ali se to dogaa.
Ovo je moje zapaanje: ako vidim da je neko doao ne znajui uopte nita o disanju,
zapoinje da die sa mnom, znam da e postati sannyasin, i ja ga pozivam. Ako oseam da ne
die sa mnom, ostavljam poziv (da postane sannyasin); morau da ekam. Ponekad sam
pokuavao, radi eksperimenta sam pitao, i on bi odgovorio: "Ne, nisam spreman". Znao sam
to, da nije spreman - upravo da bih testirao da li je moje oseanje ispravno, da li on u simpatiji
sa mnom. Kada ste u simpatiji vi diete zajedno. To se jednostavno dogaa samo od sebe;
neki nepoznati zakon deluje.
Pranayama znai da se die sa celinom. To je moj prevod, a ne "kontrola disanja". Da
se die sa celinom. To je apsolutno nekontrolisano! Ako kontroliete, kako moete disati sa
celinom? Stoga da se prevede pranayama kao "kontrola disanja" jeste pogreno. Ba je
suprotan sluaj.
Da se die sa celinom, da se postane svestan disanja venosti i celine jeste pranayama.
Onda se vi irite. Onda vaa ivotna energija nastavlja da se iri s drveem, planinama, nebom
i zvezdama. Onda dolazi trenutak, dan kada postajete Buda... vi potpuno nestanete. Sada vi
vie ne diete, celina die u vama. Sada vae disanje i disanje celine nisu nikada odvojeni;
uvek su zajedno. Toliko su jedno da je beskorisno rei "ovo je moje disanje."
Sledei korak posle usavravanja poloaja je kontrola disanja - pranayama - koja se
ostvaruje kroz zadravanje daha pri udisanju i izdisanju, ili naglim zaustavljanjem disanja.
Kada udiete dolazi trenutak kada disanje potpuno ode unutra - za deli sekunde
disanje se zaustavlja. Isto se dogaa kada izdiete. Vi izdiete: onda je disanje potpuno
izbaeno, zaustavljeno za deli sekunde; opet se zaustavlja disanje. U tim trenucima vi gledate
u smrt, a gledati u smrt znai suoiti se s Bogom. Gledati u smrt jeste gledati u Boga -
ponavljam to - jer kada umrete, Bog ivi u vama. Samo posle raspea postoji uskrsnue. Zbog
toga je Patanjalijevo uenje umetnost umiranja.
Kada se disanje zaustavi, kada nema disanja, vi ste tano u istom stanju kao to ete
biti kada umrete. Za sekundu ste usklaeni sa smru - disanje sa zaustavilo. Cela Knjiga tajni,
vigyana bhairava tantra, bavi se s tim - izrazito se bavi s tim - jer ako moete ui u to
zaustavljanje, tamo su vrata.
Ona su vrlo fina i uzana. Isus je stalno govorio: "Uzan je moj put - prav, ali tesan, vrlo
uzan." Kabir je rekao: "Dvoje ne mogu proi zajedno, samo jedan." Tako uzan da, ako ste vi
mnotvo unutra, ne moete proi. Ako ste ak podeljeni u dvoje - levog i desnog - vi ne
moete proi. Ako postanete jedan, jednoglasje, harmonija, tada moete proi.
167
166
Dokazano je nedavno da DNK uzorak, koji je uzet od oveka, istovremeno reaguje na promene stanja i
raspoloenja svoga vlasnika - osobe od koje je uzet - iako je udaljen vie stotina kilometara.
167
Samo kada ovek ima jedno Ja u sebi, a ne mnotvo koje se smenjuje, moe da razume i sledi ono to je Isus
612
Uzan je put. Prav, naravno, on nije iskrivljena stvar. On ide direktno do hrama
boanstva, ali vrlo je tesan. Ne moete uzeti nikoga sa sobom. Ne moete uzeti svoje stvari sa
sobom. Ne moete uzeti svoje znanje. Ne moete uzeti svoja rtvovanja. Ne moete uzeti
svoju enu, svoju decu. Ne moete uzeti nikoga. U stvari ne moete uzeti ak ni svoj ego, ak
ni sebe. Vi ete proi kroz njih, ali sve drugo, to je drugaije od vaeg istog bia, mora da se
ostavi pred vratima. Da tesan je put. Prav, ali tesan.
A ovo su trenuci za nalaenje puta: kada se udahne i zaustavi disanje na tren; kada se
izdahne i zaustavi se za tren. Podesite sebe da postanete sve vie i vie svesni ovih
zaustavljanja, ovih praznina. Bog ulazi u vas kao smrt.
Neko mi je govorio: "Na Zapadu mi nemamo nikakvu paralelu Yami, bogu smrti."
Pitao me je: "Zato smrt nazivate bogom? Smrt je neprijatelj. Zato bi se smrt nazivala
bogom? Ako smrt nazovete avolom to je u redu, ali zato je zovete bogom?" Rekao sam da
je nazivamo bogom vrlo sraunato: jer smrt je kapija prema Bogu. U stvari smrt je dublja
nego va ivot - ivot koga znate. Ne ivota koga ja znam. Vaa smrt je dublja od vaeg
ivota, a kada se kreete kroz tu smrt, doi ete do ivota koji ne pripada vama, meni ili bilo
kome. To je ivot celine. Smrt je Bog.
Cela Upaniada postoji, Katha upaniad, cela pria, cela alegorija je da je malo dete
poslato Smrti da naui tajnu ivota. Apsurdno, oito apsurdno. Zato ii kod Smrti da se ui
tajna ivota? Izgleda kao paradoks, ali to je realnost. Ako elite da znate ivot - pravi ivot -
morate pitati Smrt, jer kada se va takozvani ivot zaustavi, samo tada pravi ivot deluje.
"Sledei korak posle usavravanja poloaja jeste pranayama, koja se ostvaruje kroz
zadravanje daha...." Stoga kada udahnete, zadrite dah malo due, tako da se kapija moe
osetiti. Kada izdahnete, zadrite dah izvan malo due tako da lako moete malo lake oseati
prazninu, jaz; imajte malo vie vremena. "...ili naglim zaustavljanjem disanja". Ili, u bilo koje
vreme, iznenada zaustavite dah. Hodajui putem: zaustavite ga - upravo iznenadan trzaj, i
smrt ulazi. U bilo koje vreme moete iznenadno zaustaviti dah, bilo gde; u tom zaustavljanju
smrt ulazi.
Trajanje i uestalost kontrolisanih disanja uslovljeni su vremenom i prostorom, i
postaju vie produeni i suptilni.
to vie izvodite ta zaustavljanja, te praznine, vrata postaju malo ira; moete to vie
oseati. Pokuajte to. Nainite to delom svog ivota. Kad god ne radite nita, udahnite...
zaustavite dah. Osetite, tamo su negde vrata. Tamo je mrano; moraete da pipate. Vrata
odmah nisu dostupna. Moraete da pipate... ali ete nai. Pokuajte to. Iznenada zaustavite
disanje.
Kad god zaustavite disanje, misli e se odmah zaustaviti. Pokuajte to. Iznenada
zaustavite disanje; i odmah nastupa prekid i misli se zaustavljaju, jer misli i disanje, oboje
pripadaju ivotu - ovom takozvanom ivotu. U drugom ivotu, boanskom ivotu, disanje nije
potrebno. Vi ivite; nema potrebe da diete. Misli nisu potrebne. Vi ivite, misli nisu
potrebne. Misli i disanje deo su fizikog sveta. Nemanje misli, nemanje disanja, deo su
venog sveta.
Postoji etvrta sfera kontrole disanja, koja je unutranja i ona ide izvan ostale tri.
Patanjali kae da pored ovo troje - zaustavljanje iznutra nakon udisaja, zaustavljanje
spolja nakon izdisaja, iznenadno zaustavljanje - postoji etvrto, koje je unutarnje. Buda je
mnogo isticao to etvrto, nazvao je to "anapana sati yoga." On je rekao: "Ne pokuavajte da
zaustavite disanje bilo gde. Jednostavno posmatrajte ceo proces disanja." Udahnete unutra -
nastavite da posmatrate. Onda dolazi prekid, automatsko zaustavljanje, kada ste udahnuli -
posmatrajte zaustavljanje. Ne inite nita; jednostavno budite posmatra. Onda disanje
zapoinje spoljanje putovanje - nastavite da posmatrate. Kada ste potpuno izdahnuli, stanite -
govorio. O problemu mnotva Ja videti u radovima Gurijeva, posebno u knjizi etvrti put od P.D. Uspenskog.
613
posmatrajte to zaustavljanje takoe. Onda nastavljate da udiete, izdiete, udiete, izdiete -
jednostavno posmatrajte. Ovo je etvrta pranayama: samo pomou posmatranja vi postajete
odvojeni od disanja. Kada ste odvojeni od disanja vi ste odvojeni od misli. U stvari, disanje je
paralelan proces u telu sa mislima u umu. Misli se kreu u umu; disanje se kree u telu. Oni
su paralelne sile, dva aspekta jednog istog novia. Patanjali se takoe poziva na to, premda
on nije naglaavao etvrto. On jednostavno razmatra to, ali Buda je potpuno usredsreen
svom svojom panjom na etvrtu; on nikada ne govori o prve tri. Cela budistika meditacija je
etvrta pranayama.
"Postoji etvrta sfera pranayame" - to je svedoenje - "koja je unutranja, i ona ide
izvan ostale tri." Patanjali je zaista vrlo nauan. Nikada ne koristi etvrtu sferu, ali kae da je
izvan tri. Mora biti da Patanjali nije imao dobru grupu sledbenika, kao to je Buda imao.
Patanjali mora da je radio sa ljudima vie orijentisanim na telo, a Buda je radio vie sa
ljudima orjentisanim na um. On kae da etvrta sfera ide izvan tri, ali je sam nikada ne koristi
- on nastavlja da kazuje sve to se moe rei o jogi. Zbog toga kaem da je on alfa i omega,
poetak i kraj; nije ostavio nijedno pitanje. Joga sutre se ne mogu poboljati.
Postoje samo dve osobe u svetu koje su same stvorile nauku. Jedna je Aristotel, na
Zapadu, koji je stvorio nauku logike - sam, bez iije saradnje.
168
A za ove dve hiljade godina
nita nije poboljana; ostala je ista. Ostala je savrena. Drugi je Patanjali, koji je stvorio celu
nauku o jogi - koja je sama, mnogo puta, milion puta vea nego logika. I ne moe biti
poboljana; nije bila poboljana; a ja ne vidim nijednu stvar, kako bi jednog dana mogla biti
poboljana. itava nauka je tu, savrena, apsolutno savrena.
Poglavlje 8
IZVAN RITMOVA UMA PREMA BIU
8. septembar 1975. pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Ponekad u vaim predavanjima ne mogu drati svoje oi otvorene ili usredsreene,
nastavljam da padam negde i vraam se natrag s trzajem. Ne seam se gde sam bio. Idem li
duboko, ili se samo uspavam?
Um deluje kroz vrlo suptilne elektrine talase. Taj mehanizam mora da se razume.
Sada naunici kau da um funkcionie u etiri stanja. Obian budan um funkcionie pri
osamnaest do trideset ciklusa u sekundi - to je "beta" stanje uma. Sada ste vi u tom stanju, dok
ste budni, radei svoje stvari.
Dublji od toga je "alfa" ritam. Ponekad, kada niste aktivni, ve pasivni - ba oputeni
na plai, ne radei nita, sluajui muziku ili ste duboko u molitvi ili meditaciji - onda je
sniena aktivnost uma; od osamnaest do trideset ciklusa u sekundi na oko etrnaest do
osamnaest ciklusa u sekundi. Svesni ste, ali niste vrlo ili, ivahni. Budni ste, ali pasivni.
Odreena vrsta duboke oputenosti vas okruuje.
Svi meditanti upadaju u ovaj drugi, "alfa" ritam, kada meditiraju ili se mole. To se
takoe moe dogoditi sluajui muziku. Upravo se to moe dogoditi posmatrajui drvee,
irenje zelenila. Ne radei nita posebno, samo sedei smireno; to se moe dogoditi.
Odjednom vi znate vetinu toga, moete usporiti aktivnost uma; onda misli ne navaljuju. One
se kreu, one su prisutne, ali se kreu vrlo sporim korakom, kao oblaci koji lebde na nebu -
168
Ovde Osho nije u pravu. U devetnaestom veku se nasluivalo da je indijska logika prenesena u Grku. W.
Jones je smatrao da je Kalisten, koji je bio pratilac Aleksandra Velikog u pohodu na Indiju, naao kod Indusa
gotovu logiku i doneo je svom stricu Aristotelu. C. B. Schluter objavio je knjigu "Aristotelova metafizika - ki
Kapiline nauke snkhya (C. B. Schluter: Aristoteles Metaphysik eine Tochter der Samkhya-Lehre des Kapila,
1874).
614
zapravo, ne idu nigde, ba lebde. Ovo drugo stanje, "alfa" stanje, vrlo je dragoceno.
Ispod drugog postoji tree stanje, aktivnost pada ak i nie. To stanje se naziva "teta";
od osam do etrnaest ciklusa u sekundi. To je stanje kroz koje prolazite u noi kada padnete u
san, uspavanost. Kada uzmete alkohol vi prolazite kroz to stanje. Pogledajte pijancu kako
hoda; on je u treem stanju. Hoda, ali nije svestan. On ne zna gde ide, ta radi... Telo nastavlja
da funkcionie kao robot. Aktivnost uma je toliko sniena, da je gotovo na ivici uspavljivanja.
U vrlo dubokoj meditaciji, ovo se takoe dogaa - vi ete pasti od "alfa" do "teta". Ali
se to dogaa samo u vrlo dubokim stanjima. Obini meditanti to ne dotiu. Kada ponete da
dodirujete ovo tree stanje, vi ete se oseati vrlo blaeno.
Sve pijanice pokuavaju da postignu ovo blaenstvo, ali ga proputaju; jer blaenstvo
je mogue samo ako uete u ovo tree stanje sasvim budni - pasivni, ali budni. Pijanica
dospeva dotle, ali je on nesvestan, do vremena kada dospe, on je nesvestan. Stanje postoji, ali
on ne moe uivati u njemu, ne moe se naslaivati u njemu, ne moe rasti kroz njega.
Sklonost svuda u svetu prema svim vrstama opijata je zbog privlanosti "teta" stanja. Ali,
izabrali ste pogrena sredstva ako pokuavate da dostignete to kroz hemikalije. ovek treba
da dospe do toga upravo usporavanjem aktivnosti uma i ostajui potpuno budan.
Onda postoji etvrto stanje, koje se zove "delta". Aktivnost pada jo nie: od nule do
etiri ciklusa u sekundi. Um je gotovo nedelatan. Postoje momenti kada dodiruje nultu taku,
apsolutnog mira. Ovde dolazite u dubokom snu, kada su se ak i snovi zaustavili; to je ono to
su hindusi, Patanjali, budisti nazvali samadhi. Patanjali zapravo definie samadhi kao
duboko spavanje sa svesnou - samo s jednim uslovom: da postoji svesnost. Na Zapadu su u
poslednje vreme mnoga istraivanja sprovedena o ova etiri stanja. Oni misle da je nemogue
biti svestan u etvrtom stanju, jer misle da je to kontradiktorno - da se bude svestan u
dubokom snu. Nije nemogue. ovek koji je vrlo izuzetan jogin, dokazao je to sada nauno.
Njegovo ime je Swami Ram. On je 1970. u laboratoriji amerikog Meninnger instituta rekao
istraivaima da e voljno ui u etvrto stanje uma. Oni su rekli: "To nije mogue, jer etvrto
stanje dolazi samo kada ste vrsto uspavani, i volja ne moe delovati, a vi niste svesni."
Meutim, Swami je odgovorio: "Ja u to uraditi." Istraivai nisu bili voljni to da poveruju;
bili su sumnjiavi, ali su pokuali.
Swami je zapoeo da meditira. Ubrzo, za nekoliko minuta, on se gotovo uspavao. EEG
zapisi koji su pratili talase njegovog uma pokazali su da je on bio u etvrtom stanju; aktivnost
uma je gotovo prestala. Istraivai jo u to nisu verovali. On se moda uspavao, ali u tome
nije stvar; stvar je u tome da li je svestan. Swami je onda izaao iz svoje meditacije, i izvestio
je o celoj konverzaciji koja se odvijala oko njega - bolje nego oni koji su bili potpuno budni.
Po prvi put je u naunoj laboratoriji dokazana Krinina uvena reenica. Krina kae u
Giti: "Ya nisha sarva bhutayam tasyam jagrati samyami." "Ono to je za sve dubok san, za
jogina budnost." Po prvi put je to dokazano kao nauna teorija. Mogue je biti vrsto uspavan
i svestan, jer spavanje se deava u telu, dogaa se u umu, ali svedoea dua nikada nije
uspavana. Jednom kada ste postali neidentifikovani sa mehanizmom telo-um, jednom kada ste
postali sposobni da posmatrate ta se odvija u telu, u umu, ne moete se uspavati: telo e otii
u san, vi ete ostati budni. Negde duboko u vama centar e ostati savreno svestan.
Dakle, pitanje: "Ponekad u vaim predavanjima ne mogu drati svoje oi otvorenim..."
Ne pokuavajte da na predavanjima odrite oi otvorenim. Ako upadate u duboki ritam
dozvolite to, jer kada sluate mene, ako pokuavate da se koncentriete, ostaete u prvom
stanju, "beta," jer um mora da funkcionie. Ne budite zabrinuti. Ono to ja govorim nije tako
vano, kao to je vano da se shvati ono to e se dogoditi vama. U stvari ta god da ja kaem,
nije nita do da vas pripremi da upadnete duboko u svoja unutranja stanja uma. Stoga, ako
neto propustite ne brinite se - docnije moete sluati traku. I ako je ne sluate, to nije vano.
Ako se oi zatvaraju, dozvolite im. Jedina stvar koju treba zapamtiti je da budete
budni. Dozvolite oima da se zatvore... Zapravo postanite vie paljivi, budni, jer to dublje
idete u um, vie budnosti e biti potrebno. Vi uranjate duboko u svest. Moete se uspavati:
onda ste propustili lekciju, i propustili ste takoe unutranje stanje. Onda je bilo besplodno to
ste bili ovde. "Ponekad u vaim predavanjima ne mogu drati svoje oi otvorenim..." Nije
potrebno. Zatvorite oi. Samo ostanite budni unutra - postanite vie budni.
615
"...nastavljam da padam negde i vraam se natrag s trzajem." To negde jeste tree
stanje, "teta." Ako upadnete u drugo "alfa" stanje, znaete gde ste otili, i tamo nee biti
trzaja. Glatko se moe ovek kretati od prvog do drugog, od beta do alfa, vrlo glatko, jer
razlika je samo u aktivnosti i pasivnosti - vi ostajete budni. Ali kada se kreete od drugog do
treeg, onda je razlika vrlo ozbiljna. Sada se kreete, obino, od svesnosti do pospanosti.
Onda, ako se vratite natrag, doi ete s trzajem, a svesnost se gubi - zbog toga ne znate gde ste
bili.
"Ne seam se gde sam bio." Da ste se samo jednostavno uspavali, imali biste
pamenje. Da ste sanjali, seali biste se sna. Da niste sanjali, seali bi se da ste spavali, a da
nije bilo sanjanja. U jednom i drugom sluaju, nepobitno pozitivno, vi ete se seati sanjanja
ili, setiete se da nije bilo sanjanja, a spavanje je bilo duboko; ali ete se setiti ako je to bilo
spavanje.
Na taj nain vi se seate da je u noi bilo mnogo snova, ili nekog dana kaete: "Spavao
sam vrlo duboko, nije bilo snova." Oba ova su pamenja - jedno pozitivno, drugo negativno.
Ako se san dogodi, bie pozitivnog pamenja - neto se dogaalo, odreena aktivnost se
odvijala. Ako nije bilo sanjanja, imaete samo smireno pamenje niega, da se nita nije
dogodilo. Inae ovoga ete se seati: da se nita nije dogodilo, i da nijedan san nije prolazio
umom, a spavanje je bilo zaista duboko, vrlo duboko, bez ijednog jedinog talasia. Ali vi ete
se seati, i rei ete: "Bio sam vrlo blaen, srean."
Inae ako se niste uspavali, nego ste u meditativnom stanju - ona su slina, gotovo
istovetna - onda neete moi da se seate niega. Jer kada upadnete u meditativno stanje,
"teta," ili nekada moete ui u etvrto takoe, "delta," onda nema uopte pamenja, jer
odlazite negde gde to nije deo vaeg uma, negde gde pamenje ne deluje, negde izvan
koloseka. Niste na poznatom putu, kreete se u umi vaeg nesvesnog bia; neobeleenoj na
mapi, nema mape, razmiljanje ne funkcionie - nijedna ideja ne moe biti primenjena na to.
Onda ete se vratiti natrag s grem, kao da ste bili izgubljeni. Vratiete se opet trgnuvi se
natrag na poznati put, gde putokazi postoje, a sve je jasno i mapa postoji - i moete razumeti
gde ste.
Vi tada ne padate u san; inae biste znali, jer poznajete spavanje. Za mnogo ivota ste
spavali, savreno ste upoznati s tom pojavom. Ako ivite ezdeset godina, dvadeset godina je
prolo u spavanju. To nije obina pojava. Za ezdeset godina ivota, dvadeset godina je prolo
u spavanju; svakog dana jedna treina vaeg vremena je vreme spavanja. Vi znate to; znate to
dobro. A to nije samo za jedan ivot - za milione ivota vi ste spavali, jednu treinu svakog
ivota. U stvari ne postoji druga aktivnost koja oduzima toliko mnogo vremena. Ni jedna
jedina druga aktivnost ne uzima tako mnogo vremena. Niti vi volite za osam sati, niti jedete,
niti vrite meditaciju za osam sati. Spavanje je najznaajnija stvar. Kako moete da ne budete
svesni toga? Moda ste nejasno svesni, ali ste svesni; pamenje e funkcionisati.
Meutim, vi ispadate iz koloseka, odlazite gde nikada niste bili. Zbog toga dolazite sa
trzajem. Neto nepoznato dodiruje vae bie. Zbog toga ne moete odluiti: "Idem li duboko,
ili se samo uspavam?" Budite sreni. Ako moete odluiti, onda je to spavanje; ako moete
prepoznati, onda je to spavanje. Ako ne moete prepoznati, onda neto izvan prodire u vas, i
vi prodirete u neto izvan. Budite sreni. Uivajte u tome i dozvolite to. Jednog dana to
postaje mogue, kada idete stalno i stalno u nepoznato, kada postanete upoznati sa teritorijom.
Onda moda nema opte mape, ali imate svoju vlastitu privatnu mapu toga. Barem znate kuda
idete.
Stoga dakle, jedina stvar koju treba uraditi jeste: kada zatvorite oi postanite vie
budni, jer e biti potrebno vie budnosti. U dubljoj tami vie svetlosti e biti potrebno.
Postanite paljivi i budni, i kada zaponete da upadate negde - u nepoznato - pokuajte da
odrite budnost. Ubrzo ovek naui vetinu toga. A onda, svake noi kada se uspavljujete,
opet probajte to - upravo da biste vebali. Kada ponete oseati pospanost, unutra ostanite
budni i nastavite da posmatrate ta se dogaa. Jednog dana ete videti: pospanost je dola, san
je uao, a budnost je jo tu. Taj dan je najlepi dan svaijeg ivota. Kada moete ostati budni,
i kretati se u dubokom snu, premestili ste se u etvrto, "delta" stanje. To je najdublje sredite
616
vaeg bia.
169
Naravno, ovek mora da zaradi to, ovek mora da naui to, mora da postane sposoban
za to. To se ne dogaa kao uobiajeno stanje. To nije obino stanje uma; to je vrlo izuzetno
stanje uma. Zbog toga je Krina objavio pre pet hiljada godina, i za pet hiljada godina nije
bilo naunog dokaza za to - izgledalo je da je to samo filozofska teorija: "Ya nisha sarva
bhutayam tasyam jagrati samyami." Posle pet hiljada godina, sada se pojavljuju nekoliko
naunih dokaza. Vi moete takoe ui u to, a kada to postane nauni dokaz iz vaeg vlastitog
razumevanja to je otkrivenje.
Drugo pitanje:
Rekli ste da je Patanjalijeva joga kompletan sistem. Ipak izgleda da nigde ne govori
o jogi ljubljenja. Moete li objasniti to?
Za to, Patanjali e morati da se rodi kao Amerikanac. Samo onda bi mogao pisati o
jogi ljubljenja. Takve besmislene stvari postoje samo u Americi, nigde drugde: joga o seksu,
joga o ljubljenju, joga bilo ega - kuvanja. Inae moraete malo da priekate - neka budala e
objaviti i to.
Tree pitanje
Kako ovek moe biti totalan, a ipak ne ekstreman u svemu onome to iskusi?
Ne budite zabrinuti. Samo budite totalni, i nikada neete biti ekstremni. Obino, ako
mislite o tome, izgleda da ako postanete totalni postaete ekstremni - jer ne znate ta je
totalnost. Totalnost se uvek dogaa u sredini. To je fenomen sredine, jer totalnost je
ravnotea. Na ekstremu, u krajnosti, ravnotea se nikada ne dogaa; zato u krajnosti nikada ne
moete biti totalni. Pokuajte da razumete to.
Volite nekoga; moete biti ekstremni u ljubavi, ali to nee biti totalnost jer ljubav ima
drugi deo u sebi, a to je mrnja. Dakle, moete se kretati do jednog ekstrema, to je ljubav; to
e biti jedna krajnost. Ponekad ete mrzeti istu osobu. Moete se kretati do drugog ekstrema i
moete mrzeti potpuno - ali je to takoe deo iste stvari. Ceo fenomen je ljubav-mrnja,
zajedno.
Ako izaberete jedno, izabrali ste jednu krajnost. Moja leva ruka i moja desna ruka -
one obe pripadaju meni. Ako izaberem levu ruku, naginjem prema levo, ako izaberem desnu,
naginjem prema desno; a kada ne izaberem nijednu ja stojim u sredini. Onda obe ruke
pripadaju meni, ali ja ne pripadam njima. Ako izaberete mrnju, izabrali ste jedan deo. Ako
izaberete ljubav, izabrali ste drugi deo.
I to je nevolja: ako izaberete mrnju, pre ili kasnije vi ete upasti u ljubav. Ako
nastavite da volite prijatelja dovoljno dugo, vi ete ga omrzeti. Jer ovek ne moe za dugo
ostati u jednoj krajnosti. Zbog toga se ljubavnici bore, a neprijatelji su takoe dole u dubini
ljubavnici. Oni ne mogu biti bez neprijatelja; oni se vrsto dre. Ljubav se obre u suprotnost
- ali to je ljubav.
ta se dogaa kada je ovek totalan? Ljubav i mrnja, oboje su tu. A kada su oboje, i
ljubav i mrnja tu, oni ponitavaju jedno drugo, i javlja se drugaiji fenomen koji je Buda
nazvao sauee, saoseanje. Sauee nema nita protiv toga. Ili moete rei: "Samo kada
nema nijednog dela mrnje, ljubav postaje savrena;" ali onda ljubav jeste u sredini. Kako god
da je elite nazvati, to nije to, meutim dogaa se duboka ravnotea. Suprotnosti ponitavaju
jedna drugu; one su iste teine. One ponitavaju jedna drugu, a vi ostajete u ravnotei.
Ravnotea je totalnost. Onda vaa celina sadri sve to.
Kada Buda ima saoseanje, nita ne preostaje. On se kree totalno u tome. Kada Isus
voli, on se kree totalno u tome. Kada vi volite, deo vas postaje spreman da mrzi. Kada vi
mrzite, deo vas postaje spreman da voli. Vi ste podeljeni - podeljena linost uvek se kree u
169
Prema mojem iskustvu tu se radi zaista o kretanju i premetanju iz podruja uma koje je iza oiju, do srca. Za
vreme budnog boravka u dubokom snu centar svesti se bukvalno premeta iz glave u srce. To je kretanje 'skupne
take' kako je opisano u delima Karlosa Kastanede.
617
krajnostima. Totalnost pripada nepodeljenom umu, nerascepljenom: ovek stoji uspravno, u
sredini, tako uravnoteen - ne naginjui se prema ovome ili onome. U tom trenutku, ni ovom
niti onom, ovek postie totalnost.
U Upaniadama ima posebna re za to. Oni to zovu: "neti-neti". Oni kau "niti ovo,
niti ono" - nemojte birati meu suprotnostima. Neka suprotnosti dou zajedno i postanu
komplementarne. Pustite ih da se rastvore jedna u drugu. Ne birajte. Zbog toga Krinamurti
stalno istie jedno: "svest koja ne bira" - jer onog trenutka kada izaberete, vi ste izabrali
krajnost.
Izbor je ekstreman. Vi birate neto protiv neega. Kad god kaete: "Ovo je lepo," ve
ste osudili neto kao runo. Inae kako moete rei da je ovo lepo? U iskazu, u tvrdnji, da je
ovo lepo, skrivena je izjava: "Ono drugo je runo, osueno je." Onog trenutka kada kaete:
"Ovaj ovek je svetac," osudili ste nekoga kao grenika.
Sveci e nestati ako grenici nestanu. Kako moe biti svetaca, ako nema grenika?
Grenici su potrebni da bi sveci postojali. Grenici e takoe nestati ako tu vie ne bude
svetaca. Ko e ih nazivati grenicima? Kako ete ceniti da je neko grenik? U savrenom
oveanstvu nee biti svetaca, nee biti ni grenika, jer cela stvar e se duboko uravnoteiti.
Grenici i sveci su suprotni jedni drugima; oni postoje zajedno.
Ponekad, dok sam putovao u Indiji, u mnogim mestima ljudi bi stalno postavljali jedno
pitanje. To pitanje izgleda da je vrlo podesno, i bitno. Oni bi me pitali: "Zato je to tako, da je
u Indiji bilo tako mnogo svetaca, a zemlja je jo nemoralna?" Rekao sam im da je to prirodno.
Kada zemlja proizvodi toliko mnogo svetaca, ona mora da proizvede isti broj grenika; inae
ravnotea e se izgubiti. Kada zemlja proizvodi sve tirthankare, dvadeset etiri; sve avatare,
dvadeset etiri; sve Bude, dvadeset etiri; gde e onda ii grenici? A kako Buda moe
postojati, ako nema svih tih grenika?
Buda postoji u okeanu grenika; ne postoji drugi nain. Za egzistenciju jednog Bude
potrebno je milion grenika. Zapravo, zbog tih grenika on izgleda prosvetljen; postoji
kontrast. Ako na crnoj tabli piete belom kredom, to izgleda tako belo, mnogo belije nego
belo - belije od belog. Belo na belom zidu s belom kredom - nita se ne pojavljuje. Kada bi
oveanstvo zaista bilo savreno, uravnoteeno, ne bi bilo Bude; to bi bilo pisanje na belom
zidu pomou bele krede. Vrlo mrano oveanstvo je potrebno. Stoga, ako mene pitate,
nadam se svetu gde nee biti potrebe za Budom... stvari e biti vrlo uravnoteene.
To stalno govori Lao Ce: "Bilo je vreme u prolosti kada nije bilo svetaca - jer nije
bilo grenika." Bilo je vreme u prolosti kada su stvari bile tako prirodne, i tako uravnoteene,
da nije ak bilo ni koncepta o onome to je pogreno i to je ispravno. Lao Ce kae: "Uvedi
koncept ispravnog, i pogreno e odmah doi." Suprotnosti su zajedno. Dolaze zajedno i
odlaze zajedno. Oni su aspekti istog novia; dva aspekta iste stvari.
Ako izaberete, vi birate krajnost. Ravnotea ne moe biti izabrana. Treba da postanete
bez izbora; onda postoji ravnotea, ni ovo ni ono - neti-neti. Iznenada se uravnoteujete u
sredini, i sav sjaj egzistencije postaje va. Vi ste ispunjeni, sreni.
Pitanje izgleda da je sadrajno i znaajno, ali nije: "Kako ovek moe biti totalan, a
ipak da ne bude ekstreman?" Ako ste ekstremni neete biti totalni. Pokuajte da budete totalni
i uravnoteeni; ekstremi e ieznuti sami od sebe. Oni postoje s vaom podrkom. Zato to
birate, zbog toga oni postoje.
Nemojte birati. Ne govorite ovo je dobro i ne kazujte ono je loe. Ostanite paljivi,
budni; to je sve. Ne govorite ovo je mudrac, a ovo je grenik. Ostanite budni, to je sve -
prihvatite celinu. Grenik postoji, svetac postoji, celina prihvata oboje. Bez osuivanja
grenika, bez velianja sveca, ostajte bez biranja. U toj neizbirljivosti vi ete biti
uravnoteeni, i biete potpuni, celoviti.
170
etvrto pitanje:
Da li nam se smeite kada smo mi ozbiljni, s nesrenim i sumornim licem u vaoj
sluaonici?
170
Vidi Jevanelje po Mateju, 5: 43-48.
618
ta inae mogu da uinim?
Peto pitanje:
Jednom ste rekli da droge stvaraju hemijske snove - imaginarna iskustva. A
Krinamurti kae da su sve joga prakse, sve tehnike meditacije, ba kao droge - oni proizvode
hemijske promene i, otuda, iskustva. Molim da objasnite to.
Krinamurti je u pravu. Vrlo je teko razumeti, ali je on u pravu. Sva iskustva su kroz
hemijske promene - sva, bez ikakvog izuzetka. Bilo da uzmete LSD ili postite, na oba naina
telo prolazi kroz hemijsku promenu. Bilo da uzmete marihuanu, ili radite odreenu
pranayamu, vebu disanja, na oba naina telo prolazi kroz hemijsku promenu. Pokuajte da
razumete to.
ta se dogaa kada postite? Vae telo gubi nekoliko hemikalija, jer se one svakog dana
moraju snabdeti pomou hrane. Ako ne snabdete te hemikalije, telo ih gubi. Onda je
uobiajena ravnotea hemikalija izgubljena; a zato to post stvara neravnoteu, moete poeti
da oseate nekoliko stvari. Ako dovoljno dugo postite imaete halucinacije. Ako postite
dvadeset jedan dan, ili vie, postaete nesposobni da sudite da li vidite realno ili nerealno, jer
je za to potrebna posebna hemija, i to se gubi.
Obino, ako iznenada sretnete Krinu na putu, prva ideja koja se javi je da mora biti da
vidite neku halucinaciju, neku iluziju, neki san. Trljaete svoje oi i gledati okolo, ili ete
pitati nekog drugog: "Doi ovde. Molim te, pogledaj. Moe li videti nekoga kako stoji ba
ispred mene, nalik Krini?" Inae, ako postite za dvadeset jedan dan, razlika izmeu realnosti
i sna se gubi. Onda ako Krina stoji, vi verujete da je on tamo.
Jeste li posmatrali malu decu? Ona ne mogu nainiti razliku izmeu realnosti i sna.
Nou ona sanjaju igraku, i ujutru plau i jadikuju: "Gde je igraka otila?" Ta naroita
hemija koja vam pomae da sudite, treba tek da se stvori; samo onda e dete moi da naini
razliku izmeu realnog i nerealnog.
Kada uzmete alkohol ta hemija se unitava.
Mula Nasrudin je poduavao svog sina. Sedei u krmi, govorio mu je kada treba da
prestane da pije. Stoga je rekao: "Gledaj. Gledaj prema uglu. Kada pone da vidi etiri
osobe umesto dve, znaj dobro da je vreme da prestane piti i da ide kui."
Meutim, sin je rekao: "Tata, tamo nema dvoje ljudi - samo jedan sedi!" Dakle, tata je
ve pijan.
Kada uzmete alkohol, ta se dogaa? Neka hemikalija se menja. Kada uzmete LSD,
marihuanu, ili druge stvari, ta se dogaa? Neka hemijska promena nastaje, i vi poinjete da
vidite stvari koje nikada niste videli. Poinjete da oseate stvari; postajete vrlo senzitivni.
A to je nevolja: ne moete nagovoriti alkoholiara da ostavi svoja pia, jer prava
realnost izgleda tako bezukusna, dosadna. Jednom kada ste videli realnost kroz hemikalije,
kroz hemijske promene... Drvee je bilo vie zeleno, a cvee je bilo vie mirisno, jer moe
projektovati, moe stvoriti iluzorni svet; i sada kada mu kaete: "Stani, tvoja deca pate, tvoja
ena pati, tvoj posao je doveden u pitanje - prestani!" On ne moe prestati, jer je imao
letimino vienje nerealnog sveta, ali lepog. Ako se sada zaustavi, svet izgleda previe grub,
obian. Drvee ne izgleda tako zeleno, i cvee ne mirie tako lepo; ak ni ena - radi ijeg
spasenja ga vi uite - izgleda vrlo obino, mrtva, rutinska stvar. Kada je on pod uticajem
droge njegova vlastita ena postaje Kleopatra, najlepa ena na svetu. On ivi svet snova.
Sva iskustva su hemijska - bez izuzetka. Kada diete intenzivno, stvarate mnogo
kiseonika u telu, koliina azota opada. Vie kiseonika menja unutranje hemikalije. Poinjete
oseati stvari koje nikada niste oseali. Ako se kovitlate okolo, kao u dervikom plesu, brzo se
vrtei, telo se menja; hemikalije se menjaju kroz okretanje. Oseate vrtoglavicu; novi svet se
otvara. Sva iskustva su hemijska.
Kada ste gladni svet izgleda drugaije. Kada ste zadovoljni, zasieni, svet izgleda
razliito. Siromaan ovek ima drugaiji svet, bogat ovek ima razliit svet. Njihove
hemikalije se razlikuju. ena ima drugaiji svet; mukarac ima drugaiji svet. Njihove
619
hemikalije se razlikuju.
Kada ovek postane seksualno zreo, u dobu od etrnaeste ili petnaeste godine,
drugaiji svet se javlja jer nove hemikalije teku u strujama krvi. Ako detetu od sedam godina
govorite o seksu i orgazmu, mislie da ste ludi - "Koje besmislice govorite?" - jer te
hemikalije ne teku, ti hormoni nisu u krvi. Inae u dobu od etrnaest, petnaest, oi su pune
novih hemikalija - obino dete se iznenada preobraava.
Mula Nasrudin je obino tokom praznika odlazio na brda. Ponekad bi otiao na
petnaest dana, a vratio bi se desetog. Stareina bi ga pitao: "U emu je stvar? Traio si
odsustvo etrnaest dana, a vratio si se pet dana ranije?" A ponekad bi traio odsustvo za dve
sedmice, a vratio bi se posle etiri sedmica. Stareina je stoga pitao: "U emu je dakle stvar?"
Mula je odgovorio: "Ima u tome neke raunice. U brdima ja imam bungalov, a
bungalov dri jedna stara, vrlo runa ena. Dakle, ovo je moj kriterijum: kada sam poeo da
gledam tu runu enu kao lepu enu, pobegao sam. Dakle to poinje da se deava posle osam
dana, ponekad posle deset dana... Ona je runa i uasna. Ne moete zamisliti da moe biti
lepa. Ali kada ponem razmiljati o njoj, i zapone da dolazi u moje snove, i ja oseam da je
lepa, onda znam da je tada vreme da se vratim kui, inae postoji opasnost. Dakle, niko ne
zna. Ako sam dovoljno zdrav onda to dolazi pre, za sedam dana. Ako nisam tako zdrav, onda
to oduzima dve sedmice. Ako sam vrlo slab to uzima tri sedmice. To zavisi od hemikalija."
Sva iskustva su hemijska - ali jednu razliku treba nainiti. Postoje dva puta, ili naina.
Jedan je put hemikalija - ubrizgavanjem, puenjem, ili ubacivanjem u telo. Oni dolaze spolja;
oni su nametljivci, uljezi. To je ono to svi drogirani ljudi rade u svetu. Drugi nain je
promena tela pomou posta, disanja... To je ono ta svi jogini rade na istoku. Oni pripadaju
istoj stazi; razlika je vrlo mala. Razlika je u tome to drogirani ljudi uzimaju drogu spolja; oni
utiu na biohemiju tela, a jogini pokuavaju da promene ravnoteu svog vlastitog tela, ne da
nameu uticaje spolja. Ali to se mene tie, oba su ista. Ako imate ikakvu pobudu da iskusite,
rekao bih vam da izaberete stazu jogina, jer taj put nee biti zavisan, biete vie nezavisni. Na
taj nain nikad neete postati narkoman, na taj nain ete ostati u istoi, tom organskom
jedinstvu. Na taj nain barem neete biti prestupnik prema zakonu - nije mogu policijski
prepad. Na taj nain lako moete otii izvan, s one strane. To je najvanija stvar.
Ako unesete hemikalije spolja u telo, ostaete s njima. Bie teko, svakog dana sve
tee da idete izvan. U stvari postaete sve vie i vie zavisni, tako zavisni da ete izgubiti sav
ivot, svu ar ivota, a samo iskustvo droga e postati itav va ivot, itavo njegovo sredite.
Ako se kreete kroz jogu, kroz unutranje kanale u hemiji tela, nikada neete biti
zavisni, a moi ete da odete izvan. Jer itava stvar religioznosti je da idete izvan, s one strane
iskustva. Bilo da iskusite lepe boje - dugu svuda okolo kroz LSD - ili iskusite raj kroz joga
vebe, u osnovi ne postoji razlika. Zapravo dok ne odete izvan svih iskustava, svih
objektivnih iskustava, dok ne doete do take gde samo svedok ostaje, a nikakvo iskustvo
nema da se doivi, samo saznavalac iskustva ostaje, niste dodirnuli granicu religioznosti.
Krinamurti je u pravu. Ali ljudi koji ga sluaju pogreno ga razumeju. Mislei da su
sva iskustva besplodna, ostali su obini; nisu uloili nikakav napor. Ja znam da su sva
iskustva beskorisna, konano ovek mora da ih ostavi, ali pre nego to ih moete ostaviti
morate ih imati. Ona su kao stepenite: moraju da se ostave iza sebe, jednom kada ste se
popeli navie. Moete da ih ostavite samo kada ste ih proli. Sva iskustva su detinjasta, ali
ovek mora proi kroz njih da bi postao zreo.
Pravo religiozno iskustvo nije uopte neko iskustvo. Religiozno iskustvo nije iskustvo:
to je dolazak do onoga ko doivljava svako iskustvo, gde sve znano i neznano, nesaznatljivo
iezava. Samo svedoenje sebe ostaje, samo ista svesnost, bez iskustva da je zagadi - ne
vidite Isusa, ne vidite Budu, ne vidite Krinu da stoji tamo.
Zbog toga zen majstori kau: "Ako sretnete Budu na stazi, odmah ga ubijte." Veliko
uenje. Zato to je Buda tako lep, moete biti oarani snom, a onda moete nastaviti sa
zatvorenim oima, videi Budu ili Krinu kako svira na flauti. Moete videti vrlo religiozan
san, ali je to jo san, nije realnost.
Realnost je vaa svesnost. Sve drugo mora da bude transcendirano. Ako se moete
seati toga, onda morate proi kroz sva iskustva, inae se mora proi kroz njih.
620
Ako ste previe mnogo u iskustvima, kao to svako jeste - to je deo rasta - bolje je
izabrati joga vebe nego droge. One su mnogo suptilnije, joga vebe su vie profinjene.
Morate biti svesni injenice da je Indija pokuala sa svim vrstama droga. Amerika je ba
novajlija u tom svetu. Od somarase u Rig vedama do ganje,
171
Indija je pokuala sve i dola
do shvatanja, da je to samo gubljenje vremena. Tada je Indija pokuala s joga vebama. Onda
su mnogo puta osobe kao Buda, Mahavira, dostigle stanje gde su nali da su ak i joga vebe
beskorisne; i one moraju da budu ostavljene.
Krinamurti ne kae neto novo. To je iskustvo svih Buda. Ali zapamtite, jedno
iskustvo moe za vas postati iskustvo samo kada ga postignete. Niko vam ga ne moe dati;
ono se ne moe pozajmiti. Ako ste jo detinjasti i oseate da vam trebaju neka iskustva, bolje
je da ih imate kroz joga vebe. Na kraju, to takoe treba da bude odbaeno. Inae ako birate
izmeu LSD i pranayame, bolje je da izaberete pranayamu. Biete manje zavisni i vie
sposobni da transcendirate, jer svesnost nee biti izgubljena u tome. Sa LSD svesnost e biti
potpuno izgubljena.
Uvek izaberite viu stvar. Kad god postoji mogunost, i elite da izaberete, izaberite
viu stvar. Doi e trenutak kada neete eleti da izaberete nita... onda ne birate.
esto pitanje:
Ja sam zbunjen izmeu oseanja samosvesnosti (self-consciousness), koje kaete da je
bolest, i oseanja Sebe, samopriseanja (self-awareness), i bivanja svedokom.
Da, samosvest ega (self-consciousness) je bolest, a svedoee oseanje Sebe (self-
awareness) je zdravlje. Dakle u emu je razlika, jer rei izgleda da znae istu stvar? Rei
mogu da znae istu stvar, ali kada ih ja koristim, ili ih Patanjali koristi, mi ne mislimo na istu
stvar.
U self-consciousness akcenat je na sebi, sopstvu ili na ja. U self-awareness akcenat je
na svesti, budnosti, Sopstvu. Moete koristiti istu re, samosvest (self-consciousness) za obe.
Ako je akcenat na Ja, to je bolest. Ako je akcenat na samoj svesnosti to je zdravlje. Vrlo
suptilno, ali ima vrlo velike razlike.
Samosvest (self-consciousness) je bolest, jer ste vi neprekidno svesni o sebi: "Kako se
ljudi oseaju sa mnom, kako sude o meni, kakvo je njihovo miljenje; da li me vole ili ne,
prihvataju me ili odbacuju". Uvek "ja, mene, meni," "ja" ili ego ostaje centar. Ovo je bolest.
Ego je najvea bolest koja postoji.
Ako promenite fokus, naglasak - od sebe fokus ide na samu svesnost; sada niste
zabrinuti "da li me ljudi odbacuju ili prihvataju." Kakvo je njihovo miljenje, to nije vano.
Sada elite da budete svesni u svakoj situaciji. Bilo da oni odbacuju ili prihvataju, bilo da vole
ili mrze, bilo da vas nazivaju svecem ili grenikom, to nije vano. ta oni kau, kakvo je
njihovo miljenje, to je njihov posao i njihov problem da odlue za sebe. Vi jednostavno
pokuavate da budete svesni u svakoj situaciji.
Neko doe, pokloni vam se, veruje da ste vi svetac; ne marite ta on kae, ta on
veruje. Jednostavno ostajete budni, ostajete svesni, tako da vas on ne moe povui u
nesvesnost, to je sve. Ako neko doe i uvredi vas, baci na vas staru cipelu; vi ne marite ta on
ini. Jednostavno pokuavate biti oprezni i budni, tako da ostajete netaknuti - on ne moe da
vas povue.
U oboavanju ili osuivanju, u neuspehu ili uspehu, ostajete isti. Kroz svoju svesnost
vi stiete do smirenosti koja ne moe biti ometana ni na jedan nain. Postajete osloboeni od
ljudskih miljenja. To je razlika izmeu religiozne osobe i politike osobe. Politika osoba je
samosvesna, svesna sebe - akcenat je na sebi, uvek se brine o miljenju ljudi. Zavisi od
ljudskih miljenja, svojih glasaa. Na kraju oni su glavni, i donosioci su odluka. Religiozan
ovek je gospodar sebe samog; niko ne moe odluiti za njega. On ne zavisi od vaeg glasanja
ili vaih miljenja. Ako doete kod njega, u redu. Ako ne doete kod njega, to je takoe u
redu. On ne stvara problem. On je svoj.
171
Ganja je marihuana, u posebno snano pripremljenoj formi, koja se koristi uglavnom za puenje.
621
Sada vam elim rei vrlo paradoksalnu stvar - izgleda paradoksalna, ali je jednostavno
istinita. Ljudi koji su samosvesni, svesni su sebe - naglaavaju sebe ili sebi daju vanost -
nemaju sebe. Zbog toga to su oni tako svesni sebe uplaeni su - i svako ih moe liiti sebe.
Oni nemaju sebe. Oni nisu gospodari. Njihovo samo ja, njihova linost je pozajmljena,
pozajmljena od vas. Neko se nasmeje; i njihova linost dobije podrku. Neko ih grdi ili vrea;
potpora je uklonjena; njihova konstrukcija se trese. Ako je neko ljut; oni se plae. Ako se svi
naljute; gde e oni biti, ko e oni biti? Njihov identitet je sruen. Ako se svi smee i kau: "Vi
ste divni, sjajni," oni su vani i moni.
Ljudi koji su samosvesni, to su politiki ljudi... A kada ja kaem politike osobe, ne
mislim samo na one koji su stvarno u politici; svi oni koji na neki nain zavise od drugih jesu
politiki. Oni nemaju nikakvu sutinu; unutra su prazni. Oni se uvek boje svoje praznine.
Svako moe da ih baci u njihovu prazninu - svako! ak i lave pasa moe da ih baci u njihovu
prazninu.
ovek koji je religiozan, samosvestan - naglasak je na samoj svesnosti - ima sebe,
autentino sebe, ili Sopstvo. To sebe, to Sopstvo, ne moete oduzeti od njega. On je to stekao.
Ako ceo svet ide protiv njega, njegovo Sopstvo e biti s njim. Ako ceo svet sledi njega,
njegovom Sopstvu se nee ni na koji nain neto dodati, nee se poveati. On ima zaista neku
autentinu realnost - sredite postoji u njemu.
Politiki ovek nema sredite. On pokuava da stvori lani centar. On pozajmljuje
neto od vas, neto od nekoga drugog, neto od nekoga treeg... Tako se on snalazi,
manipulie. Lani identitet, sastavljen od miljenja mnogih ljudi: to je njegov identitet. Ako
ljudi zaborave na njega, on e biti izgubljen, nee biti nigde, nee biti niko.
Da li vidite, shvatate li? Osoba je predsednik; iznenada postaje neko. Onda vie nije
predsednik; onda nije niko. Sve novine onda zaborave na njega. Setie ga se samo kada umre
- i to takoe u malom uglu. Zapamtie ga kao biveg predsednika, ne kao osobu - kao jednog
biveg - vrioca dunosti. Da li ste videli, ovo se dogodilo sa Radakrinanom?
172
Vidite da se
to dogodilo i V. V. Giriu. Gde je Giri? ta se dogodilo? ovek je jednostavno nestao. Kada
ste na dunosti, na svim ste naslovnim stranama novina. Vi niste vani - dunost je vana.
Otuda, svi oni koji su siromani, uvek duboko unutra trae istaknute dunost, u potrazi
su za glasaima, miljenjima. Na taj nain oni dospevaju do due - lane due, naravno.
Psiholozi su dospeli vrlo duboko, do sri problema. Oni kau da ljudi koji pokuavaju
da postanu nadreeni, pate od kompleksa inferiornosti, a ljudi koji su zaista dostojni - oni ne
mare ni malo. Oni su toliko iznad, da ak nisu ni svesni da su nadmoni. Samo inferiorna
osoba moe biti svesna da je superiorna - i jeste vrlo osetljiva na to. Ako joj date ovakvu
naznaku: "Vi niste tako veliki kao to mislite," osoba e se naljutiti. Samo vii ovek moe
stati u pozadini kao zadnji ovek. Svi inferiorni jure prema elu, jer ako stoje u pozadini nee
biti niko. Oni moraju da stoje na elu. Moraju biti u prestonici. Moraju biti s velikim novcem.
Moraju biti s velikim kolima. Moraju biti ovo i ono. Ljudi koji su manje vredni uvek
pokuavaju da dokau svoju superiornost svojim posedima.
Dozvolite mi da to rezimiram: ljudi koji nemaju bitnost pokuavaju da steknu bitnost
kroz posedovanje stvari - da imaju naroite dunosti, ugled, slavu.
Ponekad se ak deava: jedan ovek u Americi je ubio sedam ljudi. Nijednu osobu nije
poznavao. Na sudu su ga pitali: "Zato?" Rekao je: "Nisam mogao postati uven, stoga sam
mislio da barem mogu postati zloglasan, ali moram biti neko. I srean sam da mi je slika, kao
ubice, na naslovnim stranama. Sada se moe initi sve to se poeli da se uini. Sada imam
oseanje da sam neko. Sud je zabrinut, vlada je zabrinuta, ljudi su zabrinuti, i novine govore o
meni - mogu zamisliti, u svakom hotelu, restoranu, ljudi e govoriti o meni. Barem za jedan
dan u postati slavan, poznat."
Politiari su ubice. Ne moete to videti jer ste duboko unutra takoe politiar. Upravo
sada, Majibur Rahman je ubijen. Ba pre nekoliko dana, on je bio otac nacije. A da bi postao
otac nacije, da bi to postao morao da poini mnogo nevolja. Ubio je mnoge - ili, stvorio je
situaciju u kojoj su mnogi bili ubijeni. Sada su ga ubile njegove vlastite kolege. Ceo njegov
172
Filozof i predsednik Indije. Vidi delo "Istorija indijske filozofije" od Sarvepali Radakrinana, u izdanju
Nolita, Beograd, 1965.
622
kabinet je opet na vlasti, a ljudi koji su uredili da ga ubiju - sada su postali predsednik,
premijer i ministar. Svi su oni bili njegove kolege, i niko ne govori nita protiv njih. Niko ne
kae nita protiv njih. Svet izgleda da je jednostavno neverovatan. Sada su oni veliki ljudi.
Neko iz njihovog sopstvenog kabineta moda pokuava da ubije Musthaque Ahmeda.
Svi politiari su ubice, jer se ne brinu o vama. Brinu se o svojim oseanjima; oni treba
da budu neko. Ako im ubistvo moe dati to oseanje, onda je u redu. Ako im nasilje moe dati
to oseanje, onda je to u redu.
itao sam pre nekoliko dana, i nisam mogao da verujem, ali, to je injenica. itao sam
knjigu o Lenjinu. Neko ga je pozvao da slua Betovenove simfonije. On je rekao, ne; a rekao
je to vrlo odluno. U stvari on je postao gotovo agresivan kazujui to. ovek koji ga je
pozvao nije mogao verovati da je toliko ljut. On je rekao: "Ali zato? Betovenove simfonije su
jedne od najveih tvorevina u svetu." Lenjin je rekao: "Moda, ali sva dobra muzika je protiv
revolucije, jer vam daje tako duboko zadovoljstvo, smiruje vas. Ja sam protiv svake muzike."
Ako se dobra muzika iri po svetu, revolucije e nestati. Logika je bitna. Lenjin je
kazivao neto istinito o politiarima. Oni ne ele dobru muziku u svetu, oni ne vole veliku
poeziju u svetu, ne vole velike meditante u svetu, ne ele ljude u ekstazi, euforiji, ne - jer ta
e se onda dogoditi sa revolucijom? ta e se dogoditi s ratovima? ta e se dogoditi sa svim
vrstama gluposti koje se deavaju u svetu?
Ljudi treba uvek da ostanu u groznici; samo onda e pomoi politiarima. Ako su ljudi
sreni i zadovoljni, ko bi mario za Kapital? Ljudi e zaboraviti sve o njemu. Oni e plesati,
sluae muziku i meditirati. Zato bi brinuli o predsedniku Fordu, ovome i onome? Niega
nema u tome. Meutim, kada ljudi nisu zadovoljni, nisu oputeni, nemaju svoje Sopstvo,
svoju linost i sutinu; nastavljaju da podravaju druge linosti ili sutine, jer je to jedini nain
da zadobiju podrku drugih za sebe same.
Zapamtite ovo: samosvesnost - naglaavanje sebe, svog ega - bolest je, bolest je u
dubini. ovek treba da se oslobodi toga. A samosvesnost - koja istie samu svesnost - jeste
najsvetija stvar na svetu, jer pripada zdravim ljudima; onima koji su dospeli do svog sredita.
Oni su budni, svesni. Oni nisu prazni. Oni nisu besadrajni; oni su ispunjeni, sreni.
Sedmo pitanje:
Kako da se posmatra disanje, kada se ono ne vidi, nego se osea?
Posmatranje ne mora da bude vienje, moe da bude oseanje. Zapravo, to mora da
bude oseanje, jer kako moete videti svoj dah? Vi ga oseate, oseate njegov dodir. Kada se
dah kree kroz prolaz, vi oseate njegov dodir.
itava stvar nije pitanje vienja. Stvar je da se bude svestan toga da on ulazi unutra, da
je dospeo do najunutarnije sri vaeg bia; da se sada zaustavio; i da se vraa natrag. Oseka i
plima; sada je dah izaao van, potpuno se premestio, zaustavio se; onda se opet vraa natrag -
ovek mora da bude svestan. Ako ga oseate, to je svesnost - inae ovek ne treba da propusti
da ga osea. Ako to moete initi svakog dana za jedan sat, itav va ivot e se promeniti.
I zapamtite, ako ne promenite svoje disanje, u vama se nee dogoditi hemijska
promena. To je razlika izmeu Patanjalija i Bude. Patanjalijeve tehnike e promeniti vau
hemiju; Budine tehnike nee uopte dodirnuti vau hemiju. S normalnim disanjem, kakvo ono
jeste, vi jednostavno posmatrate, oseate, vidite. Ne putajte udisanje i izdisanje bez svesnosti,
to je sve. Ne menjajte ga. Pustite ga da bude kakvo jeste. Samo dodajte jednu stvar: da
ostanete svedoci toga.
tavie, ako to moete raditi za jedan sat, sav va ivot e biti preobraen - i bez
ikakve hemijske promene. Vi ete jednostavno postati transcendentalno iskustvo,
transcendentalna svest. Neete videti Bude, postaete Buda. Ovo je stvar koja treba da se
zapamti: vienje Bude nije vano... dok vi ne postanete Buda.
Osmo pitanje:
Da li svedoenje treba da bude bezoseajna pojava?
623
Ne, to mora da bude mirno - ne bezoseajno, ve staloeno. Razlika je ogromna. Kada
je neto bezoseajno, hladno, vi nezainteresovano gledate u to; ne marei, ravnoduni ste,
nehajni. Staloenost je drugaija pojava: vi ste paljivi, niste nezainteresovani. Ali takoe,
niste za to ni vezani. Niste opsednuti; niste grozniavi u vezi s tim. Niste uzbueni. Ako
moete izbei dve krajnosti - nezainteresovanost i uzbuenje - bie staloenosti, spokojnog,
hladnog, i pribranog oseanja.
Svedoenje ne treba da bude bezoseajno. Zapravo, ako je bezoseajno, ono vie nije
svedoenje; postali ste indiferentni. Vi ne posmatrate. I znate dobro, ili moete biti hladni,
neosetljivi, ili moete biti vatreni, strastveni. Staloenost ili hladnokrvnost, postoji samo u
sredini. Staloenost ili pribranost, nije ni hladna niti vatrena; to je ba sredinja taka izmeu
to dvoje. Vi ste zainteresovani, ali niste uzbueni; posmatrate s panjom, ne s nemarom, ali
niste obuzeti ni ganuti s tim.
Tekoa je to vi znate dva oseanja - hladno i vatreno. Uopte ne znate tree
oseanje, jer se kreete od jednog ekstrema do drugog. Ili nekog mrzite, ili ga volite.
Sauee, ili saoseanje; vi ne znate ta je to. To je upravo re, izgleda da je beznaajna. To je
pribrana, mirna re.
Ako doete kod Bude, on e vam iskazati dobrodolicu, ali to nee biti usrdna, topla
dobrodolica - takoe nee biti ni hladna. To e biti staloena i mirna dobrodolica. On e
vam iskazati dobrodolicu sa svim svojim srcem, ali nee biti uzbuen. Ako niste tu, nee biti
tuan zbog vaeg odsustva, ne. Bie srean kao uvek. Ako ste tu on je srean; ako niste tu, on
je srean. Njegova srea je neizmenjena; zbog toga je on pribran, staloen.
Kada va prijatelj doe da vas vidi, vi ste uzbueni - postajete vatreni. I zapamtite, ne
moete ostati vatreni za dugo, jer toplota je zamorna. Ubrzo zapoinjete misliti: "Kada e ovaj
ovek otii?" Prvo, postanete vatreni, onda postajete hladni. Prvo, postajete sreni jer je
prijatelj doao; a onda postajete sreni kada bude otiao. Buda samo ostaje srean; bilo da
prijatelj doe ili ne, nije vano. Njegova srea ostaje nepromenjena. On je pribran, staloen.
A da se razume pribrana ljubav, zaista je veliko iskustvo - teko, jer va um e
interpretirati staloenu ljubav kao hladnu, bezoseajnu. Vi ne znate izraz "pribran," samo
znate izraz "hladan." Videete da je Buda hladan. On to nije. Svi prosvetljeni ljudi su pribrani,
mirni. Staloeni, jer ih ne moete uznemiriti - ni na jedan nain; ne moete ih uiniti vie
srenim; ne moete ih uiniti nesrenim. Oni su pribrani i staloeni jer su usredsreeni.
Deveto pitanje:
Zato nam ne date neto to e nas ubiti trenutno i bezbolno, umesto to moramo
prolaziti kroz sve ove naizgled beskrajne patnje?
Ja vam to dajem, ali me vi ne sluate. Nije pitanje da vam ja to ne dajem. Dajem vam
apsolutni, nerazblaeni otrov. Ubie vas trenutno, ali me vi ne sluate.
I dalje mislite da je neto pogreno, da greite; a ponekad ak i elite: "Kako da
unitim ovo stanje stvari? Kako da odem izvan toga?" Ali ste investirali previe u to. Mislite:
"Kako da odem izvan toga?" - ali ne odlazite izvan toga.
Otrov vam mogu dati. Sve to vam mogu dati, nije nita drugo do umetnost umiranja.
Ali vas ne mogu prisiljavati na otrov; inae sud e to videti - i biu u nevolji. Jednostavno
vam mogu ponuditi; onda vi morate da ga uzmete. Ali to vam ne polazi za rukom.
elite da budete prisiljeni na to. elite biti nahranjeni kaikom. A na ovu smrt vas ne
moe niko drugi prisiliti. Smrt o kojoj govorim, mora da bude voljna smrt. Mora da bude s
vaim totalnim srcem. Ja vas ne modu prisiliti. Ako ste spremni, to e se dogoditi; ako niste
spremni, to se nee dogoditi.
S moje strane, ja sam uvek spreman. Ako ste spremni da umrete, ja sam spreman da
vam pomognem. Ali vi niste spremni da umrete. Duboko dole, vi i dalje mislite da ete ak i
posle smrti preiveti.
Meditirate, ali meditirate na takav nain da je takoe moete preiveti; koristite to kao
tehniku. Vaa osnovna realnost nije dotaknuta; vi je uvek uvate. Ali ako radite to kao smrt -
meditacija kao smrt - onda to ne moete preiveti. Neko drugi e izai iz toga, ne vi. Vi ete
624
otii, nestati. Novo bie e doi iz vas - svee, mlado, deviansko. Neete moi ak ni da ga
prepoznate. Postojae diskontinuitet; vi ete biti odbaeni kompletno, neto novo e biti
podupreto - a oni oboje nee biti povezani jedan s drugim.
Ovo je vrlo teko razumeti. To novo bie je skriveno iza vas, ali ljuska koja vas
pokriva je previe tvrda. Vi ste kao seme; duboko unutra sve je skriveno, itavo drvo - cvee,
plodovi i sve - ali ljuska je vrlo tvrda. Ljutura nije spremna da umre. Ako ljutura umre, drvo
e se roditi. Drvo je neto apsolutno razliito od ljuske; nema nita da ini s njom. Ljuska je
samo zatita - ali zatita je postala sve.
Va ego je ba kao ljuska. Ako ego umre vi ete rasti - postaete Bog! S egom,
ostaete u patnji. Bez ega postaete apsolutno blaeni. Ali vi ne znate o tome; ljutura nije
nikada ula o tome. Nastavljate da me sluate kroz ljusku. Zbog toga me i dalje pitate: "Dajte
nam neto da umremo," ali vi to ne elite.
Ja dajem neto za umiranje svakog trenutka. Zapravo ja ne dajem nita drugo; cela
nauka religije je nauka o smrti. Ona vas ui kako da umrete savreno, tako da nita ne
preostane. Cela ljutura iezava u zemlju, rastvara se i drvee klija.
Inae vi mislite da e neko to uraditi umesto vas. To nije mogue. Morate izvriti
samoubistvo; ne moete biti ubijeni. Zapamtite to. Re "samoubistvo" vrlo je lepa. Ne
govorim o izvravanju samoubistva u telu; govorim o izvrenju samoubistva u umu, u egu.
Postanite ne-umni, ne-egoistini, i cela egzistencija postaje mogua. Vi nosite to milionima
ivota. To je ba tu u vama. To je ve tu, upravo je samo pravo tlo (potrebno) i ljuska
iezava... i drvo e biti tu, u svom njegovom sjaju i lepoti.
Deseto pitanje:
Odakle vae rei dolaze i u kakvoj ste vi vezi s njima?
Nema nikoga da bude u vezi s njima. One dolaze same, odjednom - niko ne rukuje s
njima. Ja nisam tu da rukujem s njima. Postavite pitanje i odgovor dolazi niotkuda. To nisu
moje rei. Pitanje je vae; odgovor nije moj. Pitanje dolazi iz vaeg uma; odgovor ne dolazi ni
iz jednog uma. Um je korien da isporui to, ali to ne dolazi od njega. Medijum nije izvor.
625
Poglavlje 9
POVRATAK IZVORU
9. septembar 1975. pre podne u Buddha dvorani
II, 52: tatah kiyate prakaavaranam.
Time se veo koji spreava svetlost [neuzmuene svesti postepeno] otklanja.
173
II, 53: dharanasu ca yogyata manasah.
Kroz [sve ove] zadranosti (dharana) i koordinirajui organ celokupne
intelektualne aktivnosti (manas) bie spregnut [pod kontrolom] (yogyata).
174
II, 54: svaviayasamprayoge citta svarupanukara ivendriyanam pratyaharah.
Kada ula, ne bivajui [vie] podjarmljena svojim [specifinim] domenima
(svaviaya), tako rei oponaaju [prethodno postignutu] saobraenost duha pravoj mu
prirodi (citta-svarupa) - to predstavlja tzv.] uzdravanje [ula] (pratyahara).
175
II, 55: tatah parama vayatendriyanam.
Ovom se [uzdranou] uspostavlja [tek] vrhunsko gospodstvo nad ulima.
"ovek je uniten," kae C. S. Lewis. "Dobro izbavljenje," kae B. F. Skinner. "Sada
je slian bogu," kae ekspirov Hamlet o oveku. "Sada je nalik psu," kae Pavlov. Nevolja
je da je ovek oboje - nalik bogu, nalik psu. Da je ovek jedinstvo, celina - nalik bogu ili nalik
psu - ne bi bilo problema. Problem nastaje jer je ovek paradoksalan: na povrini gori od psa,
a u sreditu velianstven, sjajniji od bilo kog boga.
Ako pogledate u oveka izvan, ne moete rei, ako ovek bude uklonjen, ili poniten,
da postoji neka teta - "To je dobro, dobro osloboenje, ienje, izbavljenje. Skiner je u
pravu. Zemlja e biti bolja; barem vie tiha. Priroda e biti srenija." Ali ako pogledate dublje
u oveka, u njegovu beskonanu dubinu, onda bez oveka zemlja moe biti tiha, ali ta tiina
e biti mrtva. Nee imati nikakvu muziku u sebi. Nee imati nikakvu dubinu u tome. Cvee e
biti tu, ali vie ono nee biti lepo. Ko e oseati njegovo lepotu? Ko e znati njegovu lepotu?
Ptice e nastaviti da pevaju, ali ko e nazivati pevanje poetinim, misterioznim? Drvee e
biti zeleno, ali u isto vreme, nee biti zeleno, jer to zelenilo mora da se prepozna pomou
duboke rezonancije ljudskog srca.
S ovekom, vrednosti e nestati. S ovekom, molitva e nestati. S ovekom, Bog e
173
Boraviti u stanju potpune neovisnosti, koja ide do toga da i dah na odreeno vreme prestaje da se oituje,
pomae, kako to kae Vyasin komentar, da se nadie i nadvlada (bar privremeno) karmiki lanac. Kada se jogin
uzdigne do ove opte neuslovljenosti u kojoj i disanje, kao poslednje uporite, iezava - tragovi e ovog boravka
posluiti za stvaranje jednog novog uporita, iz koga e tek osveenje biti mogue. Ovo se uporite izgrauje
postepeno, jer tragovi i uspomene jednog izlaska nisu dovoljni da bi se na njima izgradilo jedno potpuno
sigurno uporite sa koga je mogu taj novi pogled na bivanje. I Vyasin komentar insistira na ovoj postepenosti, te
sam zato u prevodu teksta sutre dodao re postepeno. (Komentar Z.Z.)
174
Zadranost ili stabilnost ili moda i bolje fiksnost odnosno na psihofizikom planu, koja se u jogisti-
koj tradiciji naziva dharana (izvedena iz korena DHR=drati), voljna je mobilizacija celokupne duevne i
duhovne energije u jednom pravcu, njeno okupljanje oko jedne ideje ili slike, njeno postavljanje na jedno mesto
u psihosomatskoj celini. Ova mobilizacija povlai za sobom automatsku kontrolu, zapt, podjarmljenost
duhovnog organa - uma (manas), koji od ovog momenta nije vie mesto gde se dogaa rasipanje, disperzija
bia u vidu (sluajem ili podsveu izazvanih) asocijacija, ili pak kroz neeljene apercepcije. Na nivou manasa
(uma) ili citte (svesnosti) uspostavlja se stanje spregnutosti. Ovo stanje, na ovom nivou, videemo to u
sledeem aforizmu, prethodi spregnutosti na nivou ula. (Komentar Z.Z.)
175
Komentari razjanjavaju ovo mesto tvrdei da je osloboenje ili uzdravanje ula posledica prethodno
izvedenog osloboenja (ili uzdravanja od uplitanja u svet) na nivou uma. Vydsa daje primer pela koje slede
svoju maticu: kada matica (um) poleti, roj pela (ula) je sledi. Kada pak ova sleti, i ostale pele to ine.
Izgovoreno savremenijim jezikom, to bi znailo da ukidanje (iznuenog) apercipiranja povlai ukidanje percipi-
ranja, a nipoto obratno. (Komentar Z.Z.)
626
nestati. Zemlja e biti tu, ali bezbona, strana. Tiina, ali tiina groblja. Tiina nee pulsirati
sa srcem. Ona moe da se iri svuda po zemlji, moe da se iri, ali e joj nedostajati dubina - a
tiina bez dubine vie nije tiina. Svet e biti neposveen, nikad vie nee biti svet.
ovek stvara posveenost, jer duboko skrivena iza oveka je svetost. ovek ne moe
iveti bez hramova, bez crkava, bez damija, jer je i sam ovek hram. On i dalje stvara
hramove - ak i ateisti stvaraju hramove. Pogledajte Kremlj. Komunisti koji prolaze ispred
Kremlja, ili ispred Lenjinovog mauzoleja, isto su tako oboavaoci kao to teisti oboavaju
drugog boga. ovek ne moe iveti bez Boga, jer je dole u dubini on Bog.
Problem, nevolja nastaje jer je ovek oboje: most ispruen izmeu dve venosti -
izmeu materije i uma, izmeu ovog sveta i onog, izmeu profanog i svetog, izmeu ivota i
smrti. To je lepota takoe; s misterijom, s paradoksom; ovek nije samo zagonetka, on takoe
postaje i misterija.
ta da se radi? Ako se sloite sa Pavlovom i njegovim uenikom B. F. Skinnerom, vi
ste se sloili bez poznavanja oveka, bez razumevanja oveka, ak i bez injenja ikakvog
napora da njega znate. Ako se o oveku sloite s Budom, Mahavirom, Krinom, Hristom,
Patanjalijem, ako je vae prihvatanje nezrelo, onda "taj ovek je dobar" e ostati samo
verovanje; nikada ne moe postati vera. Ako ste u urbi da se sloite sa nekim, onda vam nee
uspeti. Nuno je duboko strpljenje da biste znali oveka.
Ne postoji nain da se ovek zna objektivno. Ako pokuate da znate oveka
objektivno, kao to je naunik u iskuenju da ini, nainiete greku Pavlova - ovek e
izgledati kao pas. Jedini nain da znate oveka je da znate oveka u sebi. Jedini nain da
doete licem u lice s ovekom je da sretnete sebe. Vi nosite u sebi ogromnu energiju. Dok
niste povezani s njom, neete moi da je vidite i poznate spolja u drugima. Zapamtite, ovo je
kriterijum: onoliko koliko znate sebe, samo toliko moete znati drugog. Ni malo vie - ne,
nemogue. Znalac mora biti znan prvo; samo onda se moe prodreti u misteriju znanog.
Morate poznavati svoju dubinu; samo onda vae oi mogu postati prilagoene da saznaju
dubinu drugih.
Ako ostanete na povrini svog bia, onda e itava egzistencija ostati na povrini. Ako
mislite da ste samo talas na okeanu, a niste uopte upoznali okean, svi drugi talasi e ostati
talasi. Jednom kada pogledate unutar svog bia, i postanete okean - bili ste okean, ali ste to
saznali - svi drugi talasi e nestati: samo e se okean talasati. Sada je u pozadini svakog talasa
- lepog, runog, malog, velikog, nije vano - isti okean.
Joga je metoda da se doe do uslova najunutarnije dubine vaeg vlastitog bia, do
subjektivnosti vae due. Ona je beskonana; uete u to, ali nikada ne dolazite do take gde
moete rei: "Ja sam upoznao, i saznao sve." Produavate da idete sve dalje i dalje, i dalje...
To je beskonano. Moete biti duboko u tome, ali ipak, uvek mnogo preostaje. Ne dolazi
nikada ta taka kada moete rei: "Sada sam doao do granine linije." Zapravo, granice ne
postoje. One ne postoje u univerzumu. Spolja ne postoje granice; egzistencija je beskonana.
One ne postoje ni unutar vae subjektivnosti. Granice su uvek lane. to dublje idete,
neogranieno se otvara sve vie i vie.
Inae, jednom kada upadnete u neogranieno... sada znate. Sada malo iezava,
granice iezavaju, ogranieno iezava. Sada kada pogledate u neije oi, vi znate da tamo
eka beskonano. Ljubav, po prvi put, postaje mogua. Ljubav je mogua samo kada ste
upoznali svoju dubinu. Samo bogovi vole, i samo bogovi mogu voleti. Psi se samo mogu
boriti; ak i u ime ljubavi, oni e se boriti. Bogovi se isto bore; u svojoj borbi, ak i oni vole;
na drugi nain nije mogue.
Kada ste upoznali svoje vlastito bie kao boansko, itava egzistencija se odmah
preobraava. To vie nije stara egzistencija, ustajala, svakodnevna, obina. Ne, nita obino
ne postoji posle toga; sve zadobija boju izuzetnosti, osobitog sjaja. Obini obluci postaju
dijamanti. Svaki list postaje oivljen ogromnim ivotom skrivenim u njegovoj pozadini, u
njemu, ispod njega, izvan njega. itava egzistencija postaje boanska. Onog trenutka kada
saznate svog Boga, vi svuda znate samo Boga. To je jedini nain da se zna.
itava joga je metodologija kako da se otkrije to to je tako skriveno, kako da se
otvore vrata unutar vas samih, kako da se ue u hram koji vi jeste, kako da otkrijete sebe. Vi
627
ste tu, vi ste bili tu, od samog poetka, ali to niste otkrili. Svakog trenutka nosite blago. U
svakom dahu koji udahnete ili izdahnete, blago je prisutno. Moda niste bili svesni, ali to se
nikada ne proputa. Moete biti potpuno nesvesni, ali to nikada niste promaili. Moda ste to
potpuno zaboravili, ali ne postoji nain da to izgubite - jer ste vi to.
Dakle jedino je pitanje: kako da to otkrijete. To je pokriveno; mnogo slojeva neznanja
pokriva to. Joga pokuava korak po korak, lagano, da prodre u unutranju misteriju. U osam
koraka joge kompletira se otkrivanje. Poetni koraci se zovu bahiranga joga, spoljna joga:
yama, niyama, asana, pranayama, pratyahara - ovih pet koraka su poznata kao joga
spoljanosti. Sledea tri, poslednja tri - dharana, dhyana, samadhi - poznata su kao
antaranga: joga unutranjosti.
A sada, sutra:
Tatah kshiyate prakashavaranam.
Onda dolazi rasprivanje omota koji skriva svetlost.
Nainjena su etiri koraka. Peti deluje kao most izmeu etiri, spoljne joge, i poslednje
tri, joge za unutranje. Peti, koji je deo joge za spoljanje, takoe funkcionie kao most,
pratyahara; re oznaava "vraanje izvoru" - ne: stizanje do izvora, nego samo povratak
prema izvoru. Proces vraanja je zapoeo, sada se energija ne kree prema spolja, energija
vie nema udela u objektima, energija je preuzela zaokret, izvesnu gotovost za obrt. To je
okretanje prema unutra - to je ono to Isus naziva duhovnim buenjem, preobraajem,
vraanjem natrag.
Obino se energija kree prema spolja. Vi elite da vidite, elite da miriete, elite da
dodirnete, elite da oseate; energija se kree van. Potpuno ste zaboravili ko je sakriven u
vama. Postali ste oi, ui, nos, ruke, a zaboravili ste ko je skriven iza ovih ula; ko gleda kroz
vae oi. Vi imate oi; ispravno, ali vi niste oi. Oi su samo prozori. Ko stoji iza prozora? Ko
gleda kroz oi? Ja gledam u vas; oi ne gledaju u vas. Oi ne mogu gledati same. Dok ja ne
stanem iza prozora, gledajui napolje, oi same ne mogu posmatrati.
Vama se takoe mnogo puta dogodilo: nastavljate da itate knjigu, "proitali" ste
stranice, i odjednom postajete svesni da niste "proitali" ni jednu jedinu re. Oi su bile tu, ali
vi niste bili tu. Oi su nastavile da se kreu od jedne rei do druge, od jedne reenice do
druge, od jednog pasusa do drugog, od jedne strane do druge, ali vi niste bili tu. Iznenada
zapazite: "Samo oi se kreu, ja nisam bio tu." Vi ste u dubokom bolu, patite; onda su oi
otvorene, ali ne vidite, one su previe ispunjene suzama. Ili ste vrlo sreni, tako sreni da ne
marite; iznenada su vam oi ispunjene s toliko mnogo vedrine, da ne vide.
Ako ste na trnici i neko vam kae: "Vau kuu je zahvatila vatra." Vi poinjete da
trite. Vidite mnogo ljudi na ulici. Nekoliko ljudi vas pitaju: "Dobro jutro, kuda idete? Zato
ste u takvoj urbi? ta se dogodilo?" Vae oi nastavljaju da gledaju, ui nastavljaju da
sluaju, ali vi niste tamo. Vau kuu je zahvatila vatra... vi vie niste prisutni tu, vie ne. Ako
vas docnije upitaju: "Moete li se setiti ko vas je pitao, kuda idete? Zato ste u tako velikoj
urbi? Neete moi da se setite. Videli ste oveka, uli ste ta je rekao, ali vi niste biti tu
prisutni.
Same ui ne mogu uti. Oi same ne mogu videti. Nuno je vae prisustvo. Moete biti
na igralitu, kada je igra na vrhuncu gde igrate fudbal, hokej, odbojku ili neto drugo; kada je
igra na vrhuncu, moete biti pogoeni u nogu, krv zapoinje da lije... ali ste toliko mnogo
ukljueni u takmienje, da niste svesni. To vas povreuje, ali niste tu prisutni da bi oseali.
Posle pola sata igra se zaustavlja, odjednom se vaa panja okree prema nozi, krv lije - sada
vas to boli. Pola sata je krv tekla, ali vas to nije bolelo - vi niste bili tu prisutni.
Ovo treba duboko da se shvati: da su ula sama za sebe nemona - dok vi ne
saraujete. To je itava umetnost joge. Ako ne saraujete ula se zatvaraju. Ako ne saraujete,
preobraenje zapoinje. Ako ne saraujete, pratyahara ulazi unutra To je ono ta rade ljudi
koji sede smireno satima, godinama - oni pokuavaju da ostave, da napuste saradnju izmeu
sebe i svojih ula. Kada energija nije zaokupljena da gleda, da slua, da dodiruje, energija
zapoinje da se kree unutra. To je pratyahara: kretanje prema izvoru, kretanje prema mestu
628
odakle ste doli, kretanje prema sreditu. Vie se ne kreete prema periferiji.
Ovo je samo poetak. Kraj, ili cilj e biti u samadhiju. Pratyahara je samo poetak
kretanja energije prema domu. Samadhi je kada ste dospeli do kue, stigli ste. etiri - yama,
niyama, asana, pranayama - priprema su za pratyaharu, za peti korak. Pratyahara je poetak,
okretanje; samadhi je kraj.
"Onda dolazi rasturanje pokrivaa koji skriva svetlost." Poslednja sutra je bila o
pranayami. Pranayama je put zadobijanja ritma sa univerzumom, ali vi ostajete spolja.
Zapoinjete da diete na takav nain, u takvom ritmu, da upadate u sklad sa celinom. Onda se
ne borite sa celinom; predali ste se. Vie niste neprijatelj celine; postali ste ljubavnik. To je
ono to ja mislim da znai biti religiozan ovek: sada on nije u konfliktu; sada nema privatne
ciljeve da postie; sada plovi sa egzistencijom; sada je on usklaen sa ciljem celine, ako ima
ikakvog cilja; sada on nema individualnu sudbinu, sudbina celine je njegova. On plovi s
rekom, ne bori se sa strujom.
Kada zaista plovite vi nestajete, jer ego moe postojati samo kada se bori. Ego moe
postojati samo kada postoji otpor. Ego samo moe postojati kada imate privatni cilj protiv
celine. Pokuajte da razumete ovo, kako ego postoji. Ljudi mi dolaze i kau: "eleli bismo da
ostavimo ego," a ja im kaem: "Ako elite da odbacite ego, ne moete ga odbaciti, jer ko ste
vi da odbacite? Ko je taj koji kae: eleo bih da odbacim? To je ego. Sada se borite sa
svojim egom takoe."
Moete se pretvarati da ste skromni, moete sebe prinuditi na poniznost, ali e ego
postojati. Moda ste bili kralj, sada moete postati prosjak, ali ego e postojati. On je postojao
kao kralj, sada e postojati kao ponizni prosjak. Sam va nain hoda - vienje e pokazati to.
Nainom na koji se kreete - vi ete objaviti to. Moete rei: "Ja sam najskromniji ovek na
svetu" to ne ini nikakvu razliku. Ranije ste bili najvei ovek na svetu, sada ste najskromniji
- ali ste izuzetni. Vi ste tu.
Ako zaponete da se borite sa egom, stvoriete suptilniji ego, koji je mnogo opasniji,
jer suptilniji ego e biti poboni ego. On e se pretvarati da je religiozan. U poetku je on bio
svakako ovosvetovan, sada e biti onosvetovan - vei, moniji, suptilniji - a zahvat e biti
mnogo opasniji, i bie tee izai iz njega. Premestili ste se od manje opasnosti do vee
opasnosti. Vie ste u klopci, uhvaeni ste u zamku. Tamnica se zatvorila za vama, ak i na
vri nain.
Pranayama, koja je bila stalno pogreno prevoena kao "kontrola disanja," uopte nije
kontrola. Pranayama je nain da se bude spontan sa univerzumom. To uopte nije kontrola.
Kontrola pripada egu; inae ko e kontrolisati? Ego je kontrolor, manipulator. Ako razumete
ovo, ego e ieznuti - nije potrebno da se on odbacuje.
Vi ne moete odbaciti iluziju, moete samo odbaciti neto realno - a ego nije realan.
Ne moete odbaciti mayu. Iluzije ne mogu biti odbaene jer, na prvom mestu, one su neto to
ne postoji. Morate samo da razumete, i onda one nestaju. San ne moe biti odbaen. Morate
samo postati svesni ta je to san, i san nestaje. Ego je najsuptilniji san: san da sam ja odvojen
od egzistencije, san da ja moram da postignem neke ciljeve nasuprot celini, san da sam
individua. Onog trenutka kada postanete budni, san nestaje.
Ne moete biti protiv celine, jer ste vi deo celine.
176
Ne moete ploviti suprotno od
celine, jer kako moete ploviti? To je besmisleno kao kada moja vlastita ruka pokuava da ide
protiv mene. Ne postoji nain da se ide protiv celine. Postoji samo jedan nain: da se bude sa
celinom.
ak i kada se borite ne moete ii protiv - to je samo vaa imaginacija. ak i kada
mislite da se kreete protiv celine, ili odvojeno od celine; ili da imate drugaiju, svoju vlastitu
dimenziju, to je samo san; vi to ne moete raditi. To je ba kao talas na jezeru, koji razmilja
da bude protiv jezera; apsolutno glupo - ne postoji ni najmanja mogunost za to da se ikada
dogodi. Kako talas na jezeru moe da se kree po svome? On e ostati deo jezera. Ako se
kree negde, to mora biti volja jezera, na taj nain se on kree.
Kada ovek razume, on zna. Zapoinje da se smeje, i kae: "Bio sam u velikom snu - a
176
Tanije bi bilo rei da smo olienje celine.
629
sada je san iezao. Vie ja nisam. Bio sam san i sanja, oboje. Sada samo celina postoji."
Pranayama stvara situaciju u kojoj postaje mogu povratak, jer sada nema nigde da se
ide. Borba je zaustavljena; neprijatelj je nestao. Sada zapoinjete da lebdite prema svom
vlastitom biu - a to zaista nije odlaenje, to je lebdenje. Ako prestanete da se borite, ako
prestanete da idete van, poeete da lebdite unutra. To je prirodno.
Posle pranayame, Patanjali kae: "Onda dolazi rasprivanje pokrivaa koji skriva
svetlost." Ova sutra mora da se ralani, analizira i razume, jer mnoge stvari e zavisiti od ove
sutre.
Patanjali ne kae da se posle pranayame postie unutarnje svetlo. Mnogi komentatori
Patanjalija su zauzeli pogrean stav. Oni misle da ova sutra kae da pokriva otpada i ovek
stie do svetlosti. To nije mogue. Ako se to dogodi, ta je onda sa dharanom, dhyanom i
samadhijem? Ako se dogodi u pratyahari da postignete cilj, da ste dospeli do najunutarnijeg
bia, upoznali unutarnju svetlost, kavo je mesto dharane, dhyane i samadhija? ta ete onda
raditi? Ne, Patanjali ne moe misliti na to, i sutra je jasna. Patanjali kae "rasprivanje
pokrivaa," ne postizanje svetlosti - to su dve stvari.
Rasprivanje pokrivaa je negativno postignue - to stvara mogunost da se dostigne
svetlost - ali rasprivanje pokrivaa samo po sebi nije postignue svetlosti. Mnogo vie stvari
jo tu treba da se urade... Na primer, vi ste ostali sa zatvorenim oima; vai oni kapci su
delovali kao pokriva na sunevom svetlu. Posle miliona ivota vi otvorite svoje oi;
pokrivaa vie nema, ali vi neete biti sposobni da vidite svetlost - postali ste usklaeni sa
tamom. Sunce e biti tu ispred vas, i pokriva ga vie nee skrivati, ali vi neete moi da ga
vidite.
Pokriva je iezao, ali duga navika tame je postala deo vaih oiju. Grubi pokriva na
onim kapcima vie ne postoji, ali suptilni omota tame je jo tu... a ako ste iveli tako mnogo
ivota u tami, sunce e biti previe zaslepljujue za vae oi. Vae oi e biti tako slabe, da
nee moi da toleriu toliko mnogo svetla. A kada ima vie svetla nego to moete tolerisati,
to postaje opet tama.
Vi ne znate da ste za mnogo, mnogo ivota iveli u tami. Niste upoznali nikakvo
svetlo, ak ni zrak nije prodro u vae bie. Tama je bila jedino iskustvo. Svetlost e biti tako
nepoznata da nee biti mogue prepoznati je. Samo uz pomo rasturanja omotaa, neete
moi da je prepoznate.
Patanjali zna to dobro. Zbog toga on formulie sutru na takav nain: "tatah kshiyate
prakashavaranam - onda uklanjanje pokrivaa koji skriva svetlo. Ali ne postizanje svetla.
Ovo je negativno postignue.
Dopustite mi da pokuam to da objasnim na neki drugi nain. Ako ste bolesni, lekovi
vam mogu pomoi - bolest e ieznuti kroz uzimanje lekova - ali to ne znai da ste postigli
zdravlje. Bolest je iezla, sada nema vie nikakve bolesti u telu, ali se zdravlje jo nije
pojavilo. Moraete da se odmarate da nadoknadite... Iezavanje bolesti nije nuno i
postizanje zdravlja. Zdravlje je pozitivna pojava; bolest je negativna pojava. Moete otii kod
doktora i da on ne nae nijednu bolest - to ne znai da ste zdravi. Moete rei: "Ne oseam se
zdravo. Ne oseam da se javlja u meni ni dobro zdravlje niti srea. Ne oseam slast ivota, ne
oseam da sam iv."
Doktor moe samo otkriti bolest, on ne moe otkriti zdravlje. Ne postoji nain da on
otkrije da ste vi zdravi ili ne. Doktor vam ne moe dati certifikat da ste zdravi; moe vam dati
certifikat samo da niste bolesni. Ne biti bolestan, ne znai nuno i biti zdrav. Naravno, ne biti
bolestan je osnovni uslov da se bude zdrav - ako ste bolesni, ne moete biti zdravi - ali ako
niste bolesni, nije bezuslovno da ste zdravi. Zdravlje je neto pozitivno.
U mnogim sluajevima se to dogaa. Osoba - stara osoba, bolesna, iscrpljena od ivota
- gubi udnju za ivotom, to Buda zove tanha. Osoba gubi zainteresovanost za ivot. Moete
nastaviti da je leite - moete pomoi da postane sasvim u redu, dotle dok medicina moe
pomoi - ona vie nije bolesna - ali vi ste zabrinuti: ona nije vie bolesna, ali nije ni zdrava.
elja za ivotom je iezla. Bolesti nema, bolnica je spremna da je otpusti, ali ona nema elju
da ivi. Osoba nee biti zdrava, ona e umreti. Niko joj ne moe pomoi. Da se bude zdrav, to
je pozitivan fenomen; a da se bude bolestan, negativan je fenomen.
630
Patanjali kae vie nema "pokrivaa". To ne znai da ste vi upoznali svetlost - ekaju
jo tri koraka. Ubrzo ete morati da trenirate svoje oi u vaem biu da oseaju, da znaju, da
prime u sebe svetlost. Ponekad to moe oduzeti godine.
Onda dolazi rasturanje pokrivaa koji skriva svetlost. Stoga se ja ne slaem sa onim
komentatorima koji kau da se unutranje svetlo postie - to nije znaenje. Dakle, smetnja
vie ne postoji, barijera iezava, ali udaljenost je jo tu. Moraete da hodate malo vie, sada
ak mnogo paljivije nego pre, jer moete takoe upasti u istu greku, moete pomisliti: "Sada
je sve dostignuto; barijera je uklonjena, iezla je. Sada sam se vratio kui." Onda ete se vi
opustiti pre nego to je postignut cilj.
Ima mnogo jogina koji su se opustili sa petim korakom. Oni ne mogu shvatiti ta se
dogaa. Barijere vie nema, ali u dubini, oni takoe nisu sasvim zadovoljni. Zapravo ako ste
vrlo egoistini vi ete tamo stati, s ovom sutrom, jer sa barijerom, ego ima neto s ime moe
da se bori. to se tie pokrivaa, ili omotaa: nastavljate pokuavati da prodrete kroz njega, ili
da ga odstranite. Kada se on odstrani, onda nema niega. To je ba kao kada ste se borili s
neim to iznenada iezava, i itavo znaenje vaeg ivota iezava s tim. Sada ne znate ta
da radite.
Ima ljudi u svetu koji se bore s drugima u jakom nadmetanju - u poslu, u politici, u
ovome i onome. Onda oni postaju umorni. Ako su malo inteligentni, prinueni su da postanu
umorni. Onda zapoinju da se bore sa vlastitim egom, koji je "pokriva," ili "omota." Jednog
dana omota takoe iezava, onda nema niega s ime biste se borili. Jednom kada nema
niega s im biste se borili - egu postaje nemogue da se kree ak ni jedan in, jer sav
trening ega je bio da se bori sa nekim - vi bi da se borite, bilo s nekim drugim ili s vaim
vlastitim egom. Kada nema nita s im bi se borio, prepreke vie nema, ovek se zaustavlja.
Sada nema gde da ide... ali postoje koraci koji ga jo ekaju.
Dharanasu cha yojnata manasah.
Onda um postaje podesan za usredsreenost.
Dharana nije koncentracija. "Koncentracija" vam daje malo letimino sagledavanje
prirode dharane, ali dharana je vei koncept nego to je koncentracija. Stoga dozvolite mi da
vam to objasnim.
Indijska re dharma takoe dolazi s daharanom. Dharana znai sposobnost da se
obuhvata, okruuje, sadri ili ima u sebi; sposobnost da se postane materica. Kada posle
pranayame vi postanete usklaeni sa celinom, postajete materica - velika sposobnost ili mo
da sadrite. Moete primiti celinu. Postajete tako neizmerni da sve moete prihvatiti. Ali zbog
ega je dharana stalno prevoena kao "koncentracija"? Jer "koncentracija" daje na mahove
vienje i sagledavanje toga. ta je koncentracija? Ostati s jednom jedinom idejom za dugo
vreme jeste koncentracija, obuhvatati i sadrati jednu ideju za dugo vreme.
Ako vam kaem da se koncentriete na sliku sa majmunom, pokuajte da tako ostanete
sa predstavom majmuna, sa slikom majmuna i niim drugim - vama e to biti vrlo teko.
Hiljadu i jedna stvar e se uplitati i ometae vas. Zapravo, samo majmun nee biti tu, a sve
drugo e biti, majmun e stalno iezavati.
Umu postaje tako teko da obuhvata i sadri ita. Um je vrlo uzan. Moe sadrati
neto, samo za nekoliko sekundi, onda to gubi. On nije irok; on ne moe ostati za dugo s
jednom stvari. To je jedan od najdubljih problema oveanstva. Vi se zaljubite u nekoga;
onda se sledeeg dana um prenese na nekog drugog. Jedan dan, i vi ga ne moete obuzdati,
zadrati. Ne moete biti u ljubavi sa istom osobom za dugo; ak i nekoliko sati je previe. Va
um nastavlja da luta svuda po svetu.
Vi ste za mnogo dana silno eleli kola. Upinjali ste se i nekako ste uspeli. Sada su kola
tu u vaem parkingu - s tim je zavreno. Sada se um kree opet negde drugde - eli susedova
kola. Isto e se desiti i sa tim kolima takoe. Isto se dogaalo oduvek: ne moete se obuzdati i
zadrati na jednom. ak i ako dospete do pojedinosti, ubrzo to gubite.
Dharana oznaava sposobnost da se neto obuhvati, sadri i zadri - jer ako elite da
znate Boga moraete postati sposobni da ga obuhvatite i zadrite. Ako elite da znate svoje
najunutarnije bie, moraete da stvorite spremnost da postanete materica za to. Vi ete morati
sebe da preporodite. Koncentracija je samo deo toga. Dharana je vrlo rasprostranjena re; ona
631
je vrlo, vrlo obuhvatna. Ona sadri vie nego to je koncentracija; koncentracija je samo deo
nje.
"Onda um postaje podesan za usredsreenost." Ja bih eleo da prevedem to ovako:
"Onda um postaje materica." Kada kaem materica ja mislim: ena (sa)dri dete devet meseci
u svom vlastitom biu, ona ga nosi kao seme. Hindusi su enu nazvali zemljom, jer nosi dete,
seme deteta, ba kao to zemlja nosi seme velikog hrastovog drveta, mesecima bez prekida.
Kada se seme metne duboko u zemlju, gubi svaki strah, vie nije stranac u zemlji,
zapoinje da se osea kao kod kue... Zapamtite, seme prvo treba da se osea kao kod kue,
samo onda se ljutura rasprsne; inae ljutura se nee rasprsnuti. Kada seme pone oseati da
je ova zemlja majinska - nije nuno da titi sebe, nije potrebno da oko sebe nosi oklop od
ljuture - ono postaje nevezano, slobodno. Ubrzo se ljutura slama i iezava u zemlju. Sada
seme vie nije stranac; nalo je majku. Onda klica raste.
U Indiji mi smo enu nazvali zemljanim elementom, a mukarca nebeskim elementom
- jer mukarac je lutalica. On se ne moe obuzdati, niti mnogo zadrati. A to se deava svakog
dana: ako se ena zaljubi u mukarca, moe ostati u ljubavi itavog svog ivota. Njoj je to
lake - ona zna kako da zadri duboko jednu ideju, i ostaje s njom. Mukarac je vagabund,
lutalica. Da nema ene, ne bi bilo domova u svetu - u najboljem sluaju atori - jer mukarac
je lutalica. On ne bi eleo da ivi uvek i uvek na jednom istom mestu. On ne bi nainio
kamene i mermerne palate. On bi imao nomadski ator, tako da svakog trenutka moe da ga
ukloni i namesti negde drugde.
Ovde ne bi bilo mukaraca da nema ena. Kua postoji zbog ena. U stvari itava
civilizacija egzistira zbog ena. Mukarac bi ostao nomad, pokretan. Tako ostaje njegov um
miran; ak i ako ivi u domu, njegovo bie nastavlja da luta. Ne moe se zadrati; nema
sposobnost da postane materica.
Zbog toga je ovakvo bilo moje oseanje: da se ena moe mnogo lake kretati u
meditaciji nego mukarac. To je mukarcu teko, njegov um se vie koleba, mami ga u nove
zamke; uvek je u pokretu, uvek misli o odlasku na Himalaje, u Gou, Nepal ili Kabul - negde.
ena moe da se nastani; ona moe ostati na jednom mestu. Ne postoji unutranja tenja da se
kree.
I tada um biva podesan da postane materica - jer samo kroz tu matericu novo bie
treba da se rodi za vas. Vi ete biti roeni za samog sebe; morate nositi sebe u vaoj materici.
Koncentracija je deo toga. Lepo je da se naui koncentracija. Ako moete ostati za dugo s
jednom idejom, postajete sposobni za viu mogunost da ostanete jedni isti za dugi period -
jer ako ne moete ostati jedan isti za dugi period, vi ete biti odvraani i skretani od objekata:
jedna kola, druga kola; jedna kua, druga kua; jedna ena, druga ena; ovo mesto, drugo
mesto. Biete rastrojeni, oamueni i dovedeni do ludila od objekata. Neete moi da se
vratite natrag kui.
Kada vas nikakav objekat ne odvraa, ne skree niti zbunjuje, samo onda je mogu
povratak. Um koji moe ostati u dubokom strpljenju i istrajnosti, slino majci, moe ekati,
moe ostati nepokretan; samo takav um moe doi do spoznaje svoje vlastite boanstvenosti.
Peti inilac joge, pratyahara - vraanje izvoru - je obnova sposobnosti uma da
kontrolie ula pomou otklanjanja smetnji od spoljanjih objekata.
Dok se ne okanite smetnji od spoljanjih objekata, ne moete se kretati prema unutra,
jer e one nastaviti da vas iznova i iznova pozivaju. To je ba kao kada meditirate, ali u sobi
za meditaciju takoe drite i svoj telefon. On stalno zvoni - kako onda moete meditirati?
Morate iskopati telefon.
I to nije pitanje telefona. Postoje milioni objekata oko vas - milioni telefona zvone
neprekidno kada pokuavate da meditirate. Deo vaeg uma kae: "ta to radi? Ovo je vreme
da ide na trnicu, jer je vreme kada e najbogatije muterije doi. Zato gubi vreme sedei
ovde ne radei nita?" Drugi deo uma kae neto drugo - a u umu postoji hiljadu i jedan deo i
fragmenat. Produavaju da zvone neprekidno da bi privukli vau panju. Ako se ovo nastavi,
pratyahara nije mogua. Kako ete moi da idete prema unutra? ovek mora da odbaci
periferna interesovanja, razonode kojima ste opsednuti, samo onda povratak postaje mogu.
"Peti inilac joge, pratyahara - vraanje izvoru - je obnova sposobnosti uma da
632
kontrolie ula pomou otklanjanja smetnji od spoljanjih objekata."
"Pomou otklanjanja smetnji." Kako ovek da otkloni smetnje? Moete li jednostavno
dati zavet: "Sada se odriem svog interesovanja za bogatstvo ili, mog zanimanja za ene, za
mukarce"? Davanjem zaveta to nije mogue. U stvari dogodie se ba suprotno, ako date
zavet. Ako kaete: "Ja ostavljam svoje interesovanje za ene." Onda e va um mnogo vie
biti ispunjen slikama ena; vie ete vizualizovati. U stvari, ako se odreknete voljom, biete
vie u neredu. Mnogi ljudi su radili to.
Kada stari sannyasini dou kod mene uvek kau: "ta da radimo sa seksom? Nastavlja
da udara po umu, i to udara vie nego ranije. A mi smo se odrekli, dakle ta da radimo sada?"
to se vie odriete, bez razumevanja, upravo snagom volje, vie ete biti u nevolji.
Razumevanje je potrebno; volja nije nuna. Volja je deo ega.
Ako pokuavate da hoete neto, ve ste podeljeni na dvoje - zapoinjete da se borite.
Ako kaete: "Neu biti zainteresovan za ene," zato kaete to? Ako zaista niste
zainteresovani - gotovo je s tim. emu govoriti to? Zato izlazite u javnost dajui zavet u
hramu pred nekim guruom u javnoj ceremoniji? emu to? Ako vie niste zainteresovani, vie
niste zainteresovani. Gotovo. Zato od toga praviti ou? Zato biti jedan egzibicionista? Ne,
potreba je drugaija. Vi s tim niste zavrili jo; u stvari, vi ste jako privueni time.
Takoe ste i frustrirani. Svaki put kada ste bili u odnosu vi ste frustrirani. Frustracija
postoji, privlanost postoji - obe su tu, to je nevolja. Sada traite neko utoite gde se moete
odrei toga; traite drutvo. Ako ostavite interesovanje za ene pred velikom gomilom, onda
e va ego rei: "Sada nije dobro kretati se u tom pravcu," jer celo drutvo zna da ste dali
zavet za brahmacharyu. Sada je to protiv vaeg ega; sada morate da se borite za to.
A s im se borite? Sa svojim vlastitim seksom, biete protiv svog sopstvenog seksa.
To je kao da se vaa leva ruka bori sa vaom desnom rukom. To je besmisleno; to je glupo.
Nikada neete moi da budete pobednik.
Onda, kako treba ovek da se odrekne? Odrie se uz pomo razumevanja, odrie se
pomou doivljavanja, iskustva, odrie se uz pomo zrelosti - ne uz pomo zaveta. Ako elite
da ostavite neto - proivite to skroz. Ne budite nespokojni i preplaeni. Kreite se do
najdublje take u tome, tako da razumete. Jednom kada se stvar razume, moe da se ostavi
bez ikakvog napora od strane volje. Ako je volja ukljuena, biete u nevolji. Nikada ne
ostavljajte nita voljno, s voljom. Nikada ne koristite snagu volje da neto uradite; inae ete
biti u nevolji. Volja je jedna od pojava u vama, koja najvie stvara nevolju i jad.
Upravo pomou mirnog razumevanja bez rei, znajte dobro da je ivot kola kroz koju
treba proi, i ne budite u urbi. Ako jo oseate da postoji dugotrajna elja za novcem, bolje je
da se ne zaklinjete. Idite, sakupite novac i zavrite s tim. To je besmisleno, dakle ako imate
inteligenciju ubrzo ete zavriti s tim. Ako nemate dovoljno inteligencije, onda e vam trebati
malo vie vremena; iskustvo e vam dati inteligenciju. Iskustvo je jedini nain; ne postoji
druga preica. Moe potrajati za dugo vreme, ali se nita ne moe uraditi - ovek je
bespomoan. On mora da dospe do inteligencije kroz iskustvo. A sve to dobro znate, moe
do se odbaci. Zapravo, rei da se to odbacuje nije ispravno: to otpada samo od sebe.
Otklanjajui smetnje od spoljanjih objekata ovek postaje sposoban za pratyaharu, za
vraanje kui. Sada ne postoji nikakvo interesovanje za spoljanji svet, stoga se vi ne kreete
u hiljadu i jednom pravcu. Sada biste eleli da znate sebe; elja da znate sebe zamenjuje sve
druge elje. Samo jedna elja vam sada preostaje: da znate sebe.
Tatah parama vashyate indriyanam.
Onda dolazi do potpunog ovladavanja nad ulima.
Kada se vraate kui, prema unutra, iznenada postajete gospodar. To je lepota ovog
procesa. Ako se kreete prema spolja, ostaete rob - i to rob miliona stvari. Vae ropstvo je
beskonano, jer beskonani su objekti vaih elja.
To se dogodilo kada sam bio profesor na univerzitetu. Ba pored mene, iveo je
obino jedan profesor. Nikada nisam naiao na tako jadnog oveka; on je zaista bio izuzetan.
Imao je dovoljno novca, otac mu je mnogo ostavio. On i njegova ena su iveli sami. Imali su
dovoljno novca, veliku kuu, sve - ali je on koristio takvu biciklu, da je bio poznat svuda u
gradu.
633
Taj bicikl je bio neto udesno. Niko drugi ga ne bi koristio; bio je tako uniten, da je
gotovo bilo nemogue koristiti ga. Bio je poznat svuda u gradu po tome to ga nikada nije
zakljuavao, jer to nije bilo potrebno - niko ga ne bi mogao ukrasti. Neki su to pokuavali, i
vraali ga. Otiao bi u pozorite i ostavio bicikl napolju. Ne bi ga stavio na mesto za bicikle,
jer se moralo za to platiti, i to samo jednu annu.
177
Ostavio bi ga bilo gde, i posle tri sata kada
bi doao, uvek bi ga naao tamo. Nije imao blatobrane, ni rogove, niti branik iznad lanca, i u
takvom stanju pravilo je takvu buku da bi se moglo uti s udaljenosti od jedne milje da
profesor dolazi.
Ubrzo je postao prijateljski naklonjen prema meni. Predloio sam mu: "Ovo je previe,
svako ti se smeje zbog bicikla. Zato ga se ne oslobodi?"
On je pitao: "ta da uradim? Pokuavao sam da ga prodam, ali niko nije spreman da ga
kupi."
"Niko nije spreman da ga kupi zato to nita ne vredi. Jednostavno ga baci u reku - i
zahvali Bogu ako ga niko ne vrati natrag!"
On je rekao: "Razmisliu o tome." Ali nije mogao to uraditi.
Stoga sam ja za njegov sledei roendan otiao i kupio mu nov bicikl, najbolji koji je
bio dostupan, i poklonio mu. Bio je vrlo srean. Sledeeg dana sam oekivao da u ga videti
na novom biciklu, ali je opet bio na starom. Stoga sam ga pitao: "U emu je stvar?"
"Bicikl koji si mi dao je tako lep, ne mogu da ga koristim."
Postao je predmet oboavanja. istio bi ga svakog dana; video bih ga kako ga isti.
istio bi ga i polirao i... Uvek je bio u kui kao izlobeni eksponat, a on se vozio na starom
biciklu - etiri, pet milja odlazei na koled; etiri, pet milja dolazei u duan - celog dana.
Bilo je nemogue nagovoriti ga da ga koristi. On bi rekao: "Danas pada kia", "danas je
previe toplo," i "upravo sam ga izglancao, a ti zna kakvi su studenti - oni su nestani - neko
ga moe ogrebati. Morao bih ga ostaviti izvan koleda, neko moe da ga ogrebe i uniti."
Nikada ga nije koristio, koliko ja znam on mora da ga jo oboava. Postoje ljudi koji
oboavaju predmete. Rekao sam tom profesoru: "Ti nisi gospodar bicikla, bicikl je postao tvoj
gospodar. U stvari, mislio sam da sam ti dao na poklon bicikl - sada mogu rei biciklu: dao
sam ti na poklon ovog profesora". Bicikl je gospodar.
Ako elite stvari vi nikada niste gospodar, a to je razlika: moete biti u palati, ali ako
je koristite, to nije vano. Moete biti u kolibi, ali ako je ne koristite a koliba koristi vas,
moete izgledati siromani za ljude izvan, ali niste; vi ste opsednuti s posedima. ovek moe
iveti u palati i biti isposnik; a moe da ivi i u daari a da ne bude isposnik. Kvalitet da se
bude isposnik zavisi od kvaliteta vaeg gospodarenja. Ako koristite stvari, to je dobro; ali ako
ste vi korieni, ponaate se vrlo glupavo.
Patanjali kae: "Onda dolazi do potpunog gospodarenja nad ulima" i objektima
ula... samo kroz pratyaharu, kada vi postanete najvanija stvar u vaem ivotu. Nita nije
slino, ni uporedivo s tim. Kada se sve moe rtvovati za vae vlastito samosaznanje, vae
bie, kada su kraljevstva beskorisna - ako morate izabrati izmeu vaeg unutranjeg
kraljevstva i spoljnjeg kraljevstva, izabraete vae unutranje kraljevstvo - u tom trenutku, po
prvi put, vie niste rob: postali ste gospodar. U Indiji smo za sannyasine koristiri re swami -
swami znai "biti majstor," "gospodar", gospodar za ula. Inae, svi ste vi robovi - i to robovi
mrtvih stvari, robovi materijalnog sveta.
Dok vi ne postanete gospodar, neete biti lepi. Biete runi, ostaete runi. Dok ne
postanete majstor, ostaete u paklu. Biti gospodar samoga sebe, znai ui u carstvo nebesko.
To je jedini raj koji postoji. Pratyahara vas ini tim majstorom. Pratyahara znai da se sada
ne kreete za stvarima, ne jurite, niti lovite stvari. Ista energija koja se kretala u svetu, sada se
kree prema sreditu. Kada energija padne u sredite, otkrivenja za otkrivenjem se otkrivaju.
Vi po prvi put postajete jasno ispoljeni za samoga sebe - vi znate ko ste. A to znanje "ko sam
ja", ini vas Bogom.
ekspirov Hamlet je u pravu kada kae o oveku: ""Kako je nalik Bogu!" Pavlov nije
u pravu kada kae o oveku da je nalik psu. Inae ako vi jurite stvari, Pavlov je u pravu,
177
Biva monetarna jedinica u Indiji i Pakistanu; anna iznosi 1/16 rupija.
634
Hamlet grei. Ako jurite stvari onda je Skinner u pravu, Lewis grei.
Dozvolite mi da ponovim: "ovek je uklonjen, uniten," kae C. S. Lewis. "Dobro
izbavljenje," kae B. F. Skinner. "Sada je nalik bogu," kae ekspirov Hamlet o oveku.
"Sada je nalik psu," kae Pavlov. Na vama je da izaberete kakvi biste eleli da budete. Ako
idete prema unutra, vi postajete Bog. Ako idete prema spolja, Pavlov je u pravu.
Poglavlje 10
SVI PROBLEMI SU NESTVARNI
10. septembra 1975. (pre podne) u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Rekli ste da je ovek most izmeu ivotinje i boanskog. Gde smo mi na tom mostu?
Vi niste na mostu, vi ste most. Ovo mora da se razume. Ako mislite da ste na mostu,
propustili ste stvar - to ego pogreno interpretira celu stvar. Vi ste most. Morate biti
nadmaeni, prevazieni, transcendirani. Vi kakvi jeste, jeste most. Morate biti ostavljeni u
pozadini; morate otii izvan sebe.
Ako ovo ispravno razumete, onda jedna stvar moe biti vrlo jasna: ako ste vi previe,
postaete ivotinja; onda takoe most iezava. Ako se ego kristalie previe, onda takoe
niste most, mosta vie nema - postali ste ivotinja. Ako vi uopte niste, most opet iezava -
onda ste Boanski. Ako samo ego preostane, vi ste pas; ego je pas. Ako ste vi potpuno iezli,
onda je preostala tiina Boanska; to je Bog.
Preostala praznina
178
, preostali prostor, beskonano, bez granica - to je Buda nazvao
nirvanom. Re "nirvana" znai: kada ste prestali da bivate, prestali da postojite. Doslovno
re "nirvana" oznaava kada ste ugasili plamen - plamen je iezao, neizmerna tama, nemanje
svetlosti. Kada je plamen ega iezao - vi ste postali beskonani, sada ne moete sebe nigde
nai - onda ste postali boanski.
Izmeu ove dve take - ega i nemanja ega - jeste most. Vi ste taj most. Zavisie
mnogo od toga koliko mnogo ega imate; ako imate previe, vi naginjete prema ivotinji, ako
ga nemate previe vi naginjete prema Boanskom. Ue razapeto izmeu ivotinje i boanskog
- ali vi ste ue. Stoga ne pitajte gde ste na mostu, jer to ego pita. Samo pokuajte razumeti da
ste vi most. To mora da bude transcendirano, nadieno; morate otii izvan samog sebe.
Ne pokuavajte da budete slobodni, jer to moe biti suptilna motivacija ega. Pokuajte
da budete slobodni od ega - jer ak i osloboenje moe da postane motivacija za ego, ali onda
neete nikada biti slobodni jer ego je stega, robovanje. Sloboda nee biti vaa; sloboda e biti
tu samo kada vi niste.
Dozvolite ovom oseanju "ja" da iezne, i ne treba da radite nita drugo. Samo
dozvolite njemu da iezne... jer je to tako lana stvar, koja mora neprekidno da se stvara;
samo onda ona ostaje. Morate saraivati s njom svakog trenutka. To je ba kao biciklista koji
nastavlja da okree pedale na bicikli; ako stane, bicikla e stati. Bicikli treba neprekidno
okretanje pedala. Egu treba neprekidna saradnja. Vama ne treba da radite nita protiv toga;
jednostavno postanite paljivi, budni i ne saraujte. Budite budni, nastavite da posmatrate
kako se ego ponovo pojavljuje, kako su suptilni njegovi putevi. Samo posmatrajte, ne
saraujte - to je dovoljno: ego umire od gladi; bicikla se zaustavlja. Bez vaeg okretanja
pedala, to se ne moe nastaviti.
Kada doete kod mene i pitate me kako da zaustavite ego, vi ste kao biciklista koji
nastavlja okretati pedale i da vie pitajui ljude na svom putu: "Kako da se zaustavim?" A
178
Praznina ili istina koja se otvara nestankom ega.
635
nastavlja okretati pedale. Ne okreite pedale. Bicikla ne moe nastaviti sama od sebe; vaa
pomo je potrebna.
Va jad postoji zato to ga vi pomaete. Vaa patnja postoji jer ste vi u njenoj
pozadini, hranite je. Va pakao postoji s vaom saradnjom. Jednom kada razumete to, saradnja
se rastvara; vie niste deo cele jadne igre; stojite sa strane i posmatrate. Iznenadna eksplozija -
vie nema nikakvog ega, vie nema nikakve bicikle, nikakvog okretanja pedala. To je trenutak
kada je most preen.
Drugo pitanje:
Vi ponekad kaete da majstor i uenik, kao i dvoje ljubavnika mogu da se susretnu
samim biem prema biu. A ponekad kaete da smo totalno sami, i da je nemogue ikada da
se bude zajedno. Da li je elja da se susretne drugi - biem prema biu, fikcija uma koji mora
da bude ostavljen? Molim da objasnite ako moete.
Da, teko je to objasniti. Sva objanjenja su teka, jer na prvom mestu problemi su
lani. Kako da objasnimo problem kada je laan? Vi traite neto apsurdno; objanjenje
postaje teko. Stoga je to tako - sve probleme je teko objasniti. U stvari, kada razumete, ne
postoji problem; kada ne razumete, postoji problem. Dakle problem ne moe biti reen; i ja
ovde ne pokuavam da reim va problem. Ja uopte nisam sauesnik u vaoj ludosti. Ja
pokuavam da vam dam razumevanje, ne pokuavam da reim vae probleme. Oni ne mogu
biti reeni, jer su apsolutno apsurdni.
Svi vai problemi su nalik osobi koja ima estoku groznicu - etrdeset i dva stepena - i
pokuava da pita besmislene stvari. Osoba kae: "Zato ova stolica leti u vazduhu?" Njena
groznica mora da se smanji, to je jedini nain. To je ono to ja radim, radi toga je sav moj
napor: da smanjim vau groznicu. Ako razumete, kada se groznica smanji, vie stolica ne leti.
Onda zapoinjete da se smejete sebi, na to kako ste bili glupavi.
To je teko, gotovo je nemogue objasniti, jer na prvom mestu, ta god da pitate bie
neto apsurdno. Ne moete postaviti pravo pitanje, jer ako moete postaviti ispravno pitanje,
nije potrebno da ga pitate. Ispravno pitanje uvek nosi ispravan odgovor u sebi - jer prava stvar
je da se bude potpun. Ako budete pravi i potpuni u svom pitanju, vi ste ve razumeli.
Meutim, ipak u pokuati; pokuau da vam malo spustim groznicu. To nije neko
objanjenje.
Vi ponekad kaete da majstor i uenik, kao i dvoje ljubavnika mogu da se susretnu s
biem prema biu. A ponekad kaete da smo totalno sami, i da je nemogue ikada da se bude
ujedno.
Istinito je i jedno i drugo. Mi smo apsolutno sami i nemogue je da se bude ujedno,
neprekidno jedno s drugim - to je sasvim istinito. Druga tvrdnja je apsolutno istinita kao i ova:
da se dvoje ljubavnika mogu sresti kao bie sa biem, majstor i uenik se mogu susresti kao
bie sa biem. Protivrenost nastaje jer nemate nikakvo iskustvo o tome.
Kada se dvoje ljubavnika susretnu, nema dvoje ljubavnika - samo ljubav postoji.
Dvoje su nestali, ljubavnici su nestali, ako su ljubavnici tu, ljubavi ne moe biti. Kada su
dvoje ljubavnika tu, nema ih vie dvoje i nema vie ljubavnika; samo ljubav postoji. Dvoje su
postali ba kao dve obale reke; u stvari reka tee i dodiruje obe obale. Bez reke obale su same,
razdvojene, ne mogu se susresti. Kada reka tee obale se susreu kroz reku, u reci.
Kada se majstor i uenik susretnu, nema majstora ni uenika. Nema ih dvoje; dualnosti
vie nema. Opet ovek postoji u svojoj totalnoj usamljenosti, u svojoj totalnoj samoi. Dvoje
se ne mogu susresti, ali ako dvoje nestanu onda postoji taj trenutak.
To je teko, kako to nazvati. Ako to nazovem trenutkom susreta, vi ete pogreno
razumeti, jer svi sastanci pretpostavljaju egzistenciju dvoje. Ako to ne nazovem sastankom,
meni e biti nemogue da to nazovem bilo kao drugaije. Ovo je nevolja s jezikom. Ali vi
moete razumeti; ako me sluate saoseajno - a ne postoji drugi nain da se slua - ako ste sa
mnom u jakoj simpatiji, ne pokuavajui da raspravljate problem sa mnom, nego radije
pokuavate da osetite moju tekou u izraavanju onoga to se ne moe izraziti, jake
simpatije, to je poverenje, onda moete razumeti. Onda rei nee izdati, onda one ne postaju
636
prepreka. Onda one postaju pokazivai, onda one mogu imati odreeni znaaj - ne znaenje,
znaaj - jer moete kroz njih imati letimian uvid.
Vi znate da su one grube, sve rei su grube, jezik je grub - tiina je suptilna - inae ako
moete razumeti saoseajno, u dubokom poverenju, onda rei takoe nose neto od kvaliteta
tiine.
Sluajte me: dvoje se ne mogu susresti - to nije mogue; i dvoje se mogu sresti, onda
kvalitet dvojnosti iezava. Kada kaem susretanje "bia prema biu" mislim da sada ne
postoji niti ljubavnik, niti voljeni... oni se gube, iezavaju, neto drugo kao jedinstvo prodrlo
je u njihova bia. U toj dubokoj tiini ljubav postoji, ne ljubavnici.
Kada su uenik i majstor zajedno, ako je uenik spreman da bude izgubljen... Jer
majstor je onaj koji je ve izgubljen, koji je jedna praznina. Ako je uenik takoe spreman da
plovi sa prazninom majstora - bez ikakvog zahtevanja, bez ikakve elje, jer one vam nee
dopustiti da ieznete - bez sumnje, bez kolebanja - ako je uenik spreman da postane deo ove
praznine, praznina okruuje oboje. Ona postaje obuhvatna. U oblaku te praznine oboje se
gube; to je susretanje izmeu "bia i bia". To nije uopte susret, jer nema dvoje da se sretnu.
To izgleda kontradiktorno kada jednom kaem da ste potpuno sami, a drugi put kaem
da postoji mogunost susreta. Kada e se ta mogunost otvoriti? Kada ne pokuavate da
susretnete drugog, samo onda. Ako pokuavate da susretnete drugo bie sa biem, sam napor
e pokvariti itavu stvar - jer ko e uloiti napor? Ako ulaete napor da susretnete neko bie s
biem, da se rastvorite, sam napor da se stopite bie barijera; sam napor da se susretne, elja
da se sretne, stvorie nesklad.
Zbog toga kaem da ste vi potpuno sami. Ne pokuavajte da susretnete drugoga. Samo
budite totalno sami, i ako je drugi takoe apsolutno sam, bie susreta - a da se vi niste
pripremili za to, da niste nainili neki napor, da niste manipulisali s tim. To je tako neizmerno
da ne moete manipulisati s tim. Tako je veliko da ga ne moete obuhvatiti. Moete samo
dozvoliti tome da vas uhvati. Moete samo dozvoliti da vas to poseduje.
Za Bogom se ne moe tragati. Moete samo dozvoliti Bogu da vas poseduje. Moete
samo dozvoliti njemu da traga i traga za vama. Ljubav ili Bog, vrlo su veliki fenomeni. Vi ste
vrlo mali. Ako pokuate, neete uspeti; u samom vaem naporu je neuspeh. Ne pokuavajte.
Budite samo kristalno jasni i otvoreni u svojoj usamljenosti, nevini u svojoj samoi,
staloeni, ukorenjeni, usredsreeni. Iznenada neto skoi u vama i vi vie niste tu. Most je
iezao; ega vie tu nema. Po prvi put, uvek vas to ostavlja nesvesnim, neobavetenim. Kada
majstor uskoi u uenika, ili ljubavnik u voljenu, ili voljena u prijatelja - kad god se to dogodi
vi ste osvojeni, nesvesno posednuti, neobaveteni. To je uvek iznenaenje. Ne moete
verovati da se to moglo dogoditi. To je najneverovatnija, nemogua stvar, ali to se dogaa.
Tree pitanje:
Ako je ivot blaena kosmika igra, zato onda sva bia pate?
Molim vas da zaboravite na sva bia. Vi ih ne znate. Ja ne patim. Moda vi patite, ne
govorite o drugim biima. Vi ak i ne znate sebe. Kako moete znati druge? Samo govorite o
sebi, jer su stvari inae previe komplikovane. Kada ponete govoriti o svima, uiniete sebi
gotovo nemoguim da razumete stvar. Samo vi to moete sebi da uinite. Kaite samo ovo:
"Zato ja patim? Ako je ivot blaena kosmika igra, zato onda ja patim?" - samo toliko e
delovati. Zaboravite na sva bia - to nije ni najmanje va posao. Ako ona ele da pate, pustite
ih da pate. Vi, molim vas, odluujte samo za sebe. ak je i to previe, i nije lako.
Zato patite? Zato to vi jeste. Biti znai patiti; ne biti znai ne patiti. Ego pati. Celina
je kosmika igra; to je lepo. To je veliko slavlje - iz trenutka u trenutak, kretanje prema viim
i viim vrhovima. Vi patite zato to niste deo toga. Ego nikada nije deo celine; ego pokuava
da bude odvojen. Ego pokuava da ima svoje sopstvene planove, da ima svoje vlastite ideje,
da ima svoje sopstvene ciljeve.
179
Zbog toga vi patite.
Ako postanete deo celine, nema patnje. Iznenada zapoinjete da plovite sa strujom.
179
To je opis Lucifera u judeo-hrianskoj religijskoj misli.
637
Vie se ne kreete uzvodno, protiv struje. Vie ak i ne plivate, jer onda takoe postoji napor.
Samo plutate sa strujom; gde god ona vodi, tamo je cilj. Odbacili ste privatne ciljeve;
prihvatili ste sudbinu celine. Onda ivite lako, umirete lako. Ne postoji otpor.
Otpor je patnja - a vi ne moete pobediti celinu. Stoga uvek kada se opirete svom
neuspehu (da pobedite celinu), vi patite. To je frustracija zbog neuspeha; onda postajete
bespomoni i beznadni, i svuda oseate, kao to kae izreka: "ovek snuje a Bog odreuje."
Nigde ne moete nai gluplju izreku.
Bog nikada ne reava niti odreuje, meutim onog trenutka kada ste vi imali nameru
ili traili neto, stvorili ste nevolju za sebe jer svi predlozi i planovi su privatni. To znai da
Gang ne eli da se ulije u Bengalski zaliv, nego u Arabijsko more. Ona e morati de se ulije u
Bengalski zaliv, celina je tako ve naumila. Sada Gang trai: "elela bih da se ulijem u
Arabijsko more," a kada ne uspe u tome da se kree prema zapadu, i nastavlja oseati da su
svi napori besplodni i da mora da se kree prema istoku; tako se javlja ideja u umu da ovek
namerava, a Bog reava. Zato bi Bog mario da odreuje? Bog nikada nije nita odreivao, ali
onog trenutka kada vi neto naumite, vi ste stvorili situaciju da to tako izgleda.
Pokuajte da ivite bez cilja, i onda ete videti da patnja iezava. Pokuajte da ivite
bez svog ega, i vie nema patnje. Patnja je stanovite, naelni stav; to nije aktivnost. Vi se
razbolite; odmah zapoinjete da se borite s boleu; patnja se javlja. Ako prihvatite to, patnja
iezava. Onda vi znate da Bog eli to; mora biti neke stvari u tome. Mora da je to bilo
potrebno za va rast. To je ono to se desilo na krstu sa Isusom; ba trenutak pre nego to je
ubijen, ceo ljudski um se pojavio u njegovom biu. Pogledao je u nebo i rekao: "ta je ovo?
ta pokuava da uini? Zato si me ostavio samog?" Ljudski um.
Isus je divan. On je ovek, on je Bog, i jedno i drugo - sa svim slabostima oveanstva
i sa svim savrenstvom Boga; mesto susreta, gde most iezava i cilj se pojavljuje, poslednja
taka gde most prestaje. On je bio ljut. alio se. Govorio je: "Izdao si me." U ovom zadnjem
trenutku svako oekuje udo - ak i Isus mora da je duboko u sebi oekivao udo - da e krst
ieznuti, aneli e se spustiti, a itav svet e znati da je on jedinorodni sin Boiji. Ego vapi:
"Zato si me izdao? Zato me prisiljava da trpim ovo? Tvoj sin je raspet - gde si ti?"
U tom trenutku, neverovanje je ulo u njegov um. Ja kaem da je to lepo - to pokazuje
da je Isus oboje, sin oveiji i sin Boiji. A to je lepota Isusa i njegova privlanost. Zato je
tako veliki deo oveanstva postao hrianski? Ako pogledate u Budu, on jednostavno izgleda
da je Bog, bez ikakve slabosti ljudskih bia. Ako pogledate u Mahavira, on izgleda sjajno,
apsolutno savreno. Ako pogledate u Krinu ne moete nai ni jednu jedinu stvar koja u vama
moe stvoriti neverovanje. Meutim Hrist je nean i nesiguran, strepi sa svim njegovim
sumnjama, nesigurnostima, oklevanjima, sklon je svim manama ljudskog uma. A onda
nastupa iznenadna eksplozija, i on vie nije obino ljudsko bie.
U poslednjem trenutku on je bio Isus sin Josipa i Marije; sve sumnje su se probudile -
prirodno. Ne kaem nita protiv njega - prirodno, apsolutno prirodno, to treba da bude tako.
Meutim, tada je on razumeo stvar: "ta ja radim? Nije se mene Bog odrekao, to sam bio ja
koji sam se odrekao njega. Moja oekivanja nisu ispunjena." U bljesku svetla on je
neoekivano shvatio: "Ja sam prionuo uz moj ego. Ja traim uda. Traim da budem
izbavljen! Ko sam ja, i zato bi celina marila za mene." Osmeh mora da se pojavio na
njegovom licu, oblaci su iezli, on se opustio. I on je rekao: "Neka bude volja tvoja. Molim
te, ne brini o meni. Ne sluaj moj glupi um. Ko sam ja da predlaem ta bi trebalo da se uradi?
Ko sam ja da oekujem? A kada si ti tu, zato bih ja brinuo o tome?"
U tom poputanju otpora, Isus je postao Hrist. Nije vie sin Marije i Josipa, postao je
sin Boiji. Uinjen je boljim, preobraen, transformisan je; novo bie je roeno koje potpuno
prihvata Boansko. Sada nema problema. Ako Bog eli da on bude raspet, to je nain kakve
e stvari biti - i to je udo. I u stvari, krst se pokazao kao udo. Hrianstvo postoji zbog krsta,
ne zbog Hrista. Da je bio izbavljen tog dana, seali bismo ga se kao velikog arobnjaka, ili
neto slino tome. Meutim u toj dubokoj predanosti, gde sve zamerke iezavaju, susretanje
bia s biem se desilo: on je dozvolio Bogu da ga zaposedne. Na taj nain - kroz smrt, kroz
predavanje - on je vaskrsao. On vie nije isto bie - potpuno novo, uao je devianski kvalitet.
Staro je otilo, novo je roeno, a izmeu to dvoje nema kontinuiteta.
638
Vi me pitate, ako je ivot blaena kosmika igra, onda zato postoji patnja? Postoji
patnja jer jo niste deo kosmike igre. Vi imate svoju sopstvenu malu dramu, i elite da je
igrate. Vi niste deo celine, pokuavate da stvorite svoj vlastiti mali svet. Svaki ego stvara svoj
vlastiti svet, to je problem.
Lebdite sa celinom i patnja nestaje. Patnja je simptomatina; ona samo pokazuje da se
vi morate boriti sa celinom, sa svime; to je sve. Vi ne patite zbog svojih vlastitih grehova
poinjenih u prolosti; vi patite zbog grehova koje neprestano inite upravo sada. Greh je
jednostavno: boriti se, ne prihvatati.
Re "greh" je lepa. Ona dolazi iz korena koji znai "odvojiti se, podeliti." Sama re
"greh" dolazi od korena koji oznaava podelu, razdvajanje; vi ste razjedinjeni, to je jedini
greh. Jednom kada ste ujedinjeni greh iezava. Celo hrianstvo zavisi od koncepta greha -
od toga to je ovek razdvojen od Boga, tada je on grenik. Ba je suprotan koncept
Patanjalija - oprean, ali komplementaran. On insistira na jogi, da se neprekidno bude spojen
zajedno. Greh i joga; greh znai da se bude razdvojen; joga oznaava da se ponovo bez
prekida bude ujedinjen. Ako ste opet ujedinjeni bez prekida sa celinom, nema patnje. to se
vie udaljavate od celine, vie patite. to vi vie jeste, vie ete patiti.
etvrto pitanje:
Ponekad se osea da ste vi jednostavno samo san....
To je istina. Sada morate profiniti oseanje, tako da ponekad moete osetiti da ste vi
sami san. Nastavite da produbljujete oseanje. Dolazi trenutak kada saznajete da sve to jeste,
jeste san. Jednom kada znate da sve to postoji jeste san, vi ste osloboeni.
To je znaenje hindu koncepta maye. On ne kae da je sve nerealno; jednostavno kae
da je sve san. To nije pitanje realnog i nerealnog. Kako ete definisati san - realan je ili
nerealan? Ako je nerealan, kako onda uopte moe postojati? Ako je realan, kako onda moe
ieznuti tako lako? Otvorite svoje oi i vie nije tu. San mora biti negde izmeu realnosti i
nerealnosti. Mora imati neto od realnosti, a takoe i neto od nerealnosti. Zato to postoji on
mora biti realan. San je most - nije ni na ovoj obali ni na onoj obali, niti ovde niti tamo.
Ako uzmete san kao realan, vi ete postati ovozemaljski. Ako uzmete san kao nerealan
poeete da beite prema Himalajima, postaete nesvetovni. Obe take gledita su ekstremne.
San je ba u sredini: on je nerealan i realan, oboje. Nije potrebno beati od njega - on je
nerealan. Nije potrebno ni vezivati se za njega - on je nerealan. Nije potrebno posvetiti ceo
va ivot snovima - oni su nerealni. Nije potrebno odbijati ih - jer kako moete odbiti jednu
nerealnost? Oni nisu vredni toga.
Tako je nastao moj koncept sannyase: vi ivite u snu znajui ga, znajui da je to san.
Vi ivite u svetu znajui ga, znajui da je on san. Onda vi ivite, ali svet ne ivi u vama. Vi se
kreete u svetu, ali se svet ne kree u vama. Vi ostajete izdvojeni. Zapravo, uivate vie u
svetu - zato to je san, vi nemate nita da izgubite. Onda ste osloboeni krivice. U stvari
zapoinjete se igrati kao dete - jer je to san! Moete uivati u njemu; moete se naslaivati u
njemu. Nema za ta da se oseate krivim. ivot slavljenja, ivot odricanja u svetu; iveti a
ipak biti izdvojen; jer kada znate da je neto san, moete uivati u tome bez krivice, moete se
udaljiti od toga bez problema.
Vi odete u bioskop, odete da gledate film; to je sve san. Za tri sata uivate u tome.
Onda se svetla upale - seate se da je to bila samo gluma, igra svetla i senke na platnu. Sada je
platno prazno. Vi doete kod svoje kue; zaboravljate na to. Ceo svet je bioskop na
neizmernom platnu. Kada razumete, vae oi su otvorene. Vi znate da je to san - nita nije
nepravilno da se uiva u njemu, bio je lep san, ali sada ste kod kue.
Ovo je teko. Da se bude svetovan i materijalista je lako, jer tada svet uzimate kao
realan. Lako je postati i pustinjak na Himalajima, jer tada svet ostavljate i naputate kao neto
nerealno. Ali da se ivi u realnosti, znajui je dobro da je to nerealno, znajui da je to san, to
je najtea stvar na svetu - ali prolazak kroz tu najteu stvar pomae vam da rastete.
Svetovni ljudi su lukavi i otroumni, ali nisu inteligentni; nesvetovni ljudi su
jednostavni, ali nisu inteligentni. Oni ljudi koji ive na tritu su vrlo veti, ali nisu
639
inteligentni; a oni ljudi koji su napustili svet i preselili se u hramove i na Himalaje - oni su
jednostavni, nisu lukavi, ali takoe nisu ni inteligentni; jer inteligencija raste samo kada se
kreete u svim vrstama situacija - ali svesno. Prolazite kroz pakao, ali sa potpuno svesnim
umom, onda inteligencija raste. Inteligenciji treba izazov da raste. Ako ostavite izazov, vi
jednostavno trulite, propadate; ne rastete. Zbog toga ja insistiram: budite u svetu, ali ne budite
od sveta.
Peto pitanje:
Kako to da sam jo izgubljen?
Niko vam ne moe odgovoriti na to pitanje. Vi ste izgubljeni; morali ste to znati. Mora
da ste igrali skrivalice ili murke. Ja znam da vi znate. elite da budete izgubljeni, zbog toga
ste izgubljeni. Onog trenutka kada odluite da ne budete izgubljeni, niko vam ne brani, niko
vam ne zapreava put. Ali vi biste eleli da imate malo vie sna; itava vaa molitva je:
"Boe, dopusti mi da budem prosvetljen, ali ne sada odmah." To je vaa molitva: "Dopusti mi
da budem probuen, ali saekaj jo malo."
To se dogodilo na Cejlonu. Jedan veliki mistik je umirao; bio je majstor milionima
ljudi. Znajui da on umire, svi su se oni sakupili. Celog svog ivota - a bio je to dug ivot,
iveo je gotovo sto godina - uio je o prosvetljenju. Onog dana kada je trebalo da umre, izaao
je iz svoje kolibe na poslednji darshan, i rekao: "Sada je odlazim. Ima li nekog ko je spreman
da ide sa mnom? Danas ja neu poduavati; danas sam spreman da vas povedem sa sobom.
Ako je neko spreman, neka ustane."
Ljudi su zapoeli da gledaju jedni u druge... hiljade i hiljade ljudi, ali niko nije ustajao.
Majstor je ekao, pa je onda rekao: "Postaje kasno i ja moram otii. Treba li da mislim da je
bilo uzaludno to sam vam celog svog ivota govorio o prosvetljenju? A sada vam ga dajem!
Ne treba da uinite nikakav napor; mogu da vas povedem sa sobom. Da li je neko spreman?"
Jedan stariji ovek je stao neodluno i rekao: "ekajte! Molim vas, kaite mi kako da
se bude prosvetljen, jer vi odlazite, a ja jo nisam spreman da vas sledim. Mnogo stvari treba
da se urade u svetu. Sin mi je upravo krenuo na univerzitet, erka treba da mi se uda, ena mi
je bolesna, i neko mora da se stara o njoj... Kada se sve zavri, ja u takoe doi. Stoga molim
vas samo mi dajte metod."
Majstor se nasmejao i rekao: "itavog ivota sam davao metode. Zato se skrivate iza
metoda? Ljudi uvek trae metode, jer u metodi moete lako odlagati, jer metoda treba da se
sprovede, uradi - ona trai vreme. A od vas zavisi da li ete raditi ili neete, hoete li je
sprovoditi neodluno ili odloiti. Metod je trik. Kada traite metod, traite neto za ta ete se
drati, tako da to moete odloiti; jer metod treba da se obavi."
Svuda u svetu su postojale dve kole. Jedna kola kae prosvetljenje je iznenadno;
druga kae prosvetljenje je postepeno. Ljudi koji kau da je prosvetljenje iznenadno, nikada
nisu previe sluani. Oni nemaju mnogo sledbenika, jer kako moete biti s tim ljudima? Oni
kau da se to moe desiti upravo sada ako ste spremni. Ljudi su uvek sledili drugi, postepen
put, jer sa postepenim putem imate dovoljno prostora da odlaete, dovoljno vremena. Nema
hitnosti i nema nude. Nije pitanje o ovde i sada. Sutra, sutra e se pobrinuti, i drugi ivot,
sledei ivot... vi moete nastaviti da idete dalje.
Majstor je spreman da povede svakoga, ali niko nije spreman da ide. A vi me pitate:
"Kako to da sam jo uvek izgubljen?" Vi znate. Ako vam to kaem direktno da sada postoji
mogunost - moete iskoiti van iz svoje izgubljenosti - odmah ete me pitati kako. Pitaete
za metod.
To je ba kao kada je vaa kua u poaru, a neko vam kae: "Izai van, kua je u
poaru. Izgoree." Ako zaista vidite da vam je kua u poaru, ako vam je plamen vidljiv,
neete pitati kako. Hoete li pitati kako da izaete napolje? Skoiete, skoiete sa balkona,
iskoiete kroz prozor, skoiete bilo gde - nai ete put. Nije pitanje kako ete nai pravi put
- svaki put je pravi. Nije pitanje propisnog ponaanja, da ovek treba da izae kroz prednja
vrata. Kada je kuu zahvatila vatra vi skaete sa prozora. Vi riskirate svoj ivot, jer ako
ostanete za trenutak due vi ete izgoreti. Bolje je skoiti s treeg sprata i biti obogaljen za
640
ceo ivot nego izgoreti. Vi ete iskoiti iz toga.
Ali ako kaete: "Da, znam da je kua u vatri, ali u konsultovati svete spise i pitati
gurue, potraiti metodologiju kako da izaem iz nje." ta e to pokazati? To e pokazati da
niste svesni da je kua zapaljena. Moete se mentalno sloiti sa osobom da je kua zapaljena,
ali dole ne vidite u dubini nigde vatru. Udobno vam je u toj kui; vatru jo niste iskusili.
Buda je napustio svoju palatu. Njegov stari sluga, njemu vrlo veran, ime mu je bilo
Chhanna, izveo ga je izvan grada, van glavnog grada, ne znajui gde on ide. Onda, kada je bio
izvan kraljevstva, Buda je rekao: "Uzmi moje ukrase, moju vrednu odeu." Odsekao je kosu,
svoje lepe kovrde, i rekao je: "Uzmi sve ovo. Daj sve to mojoj eni. Ja se odriem sveta."
Poevi da plae i jadikuje, Chhanna je rekao: "ta to radite? Vi ste mladi. Ne znate
svet onoliko koliko ga ja znam. Svako eli da ima palatu, svako eli da postane kralj, a vi
imate kraljevstvo i naputate ga! Nemojte me pogreno razumeti, ali verujem da se ponaate
glupo. Ja sam star ovek, stariji od vaeg oca. Posluajte me! Vratite se natrag. Jeste li ludi?
ta to radite?"
Buda je rekao: "Chhanna, ti ne moe videti da palata nije nita drugo do plamtea
vatra, ne moe videti da je celo kraljevstvo u vatri. Ja ga ne naputam, ja beim! Ja ga se ne
odriem, samo pokuavam spasti sebe, to je sve."
Chhanna se osvrnuo i pogledao natrag. Nigde nije mogao videti vatru - kraljevstvo je
bilo apsolutno mirno. Bila je pono, no punog meseca, svi su vrsto spavali... pitao se: gde je
vatra? U spavanju ne moete videti to, samo kada malo ponete da se budite.
Stoga ne pitajte me zato ste jo izgubljeni. Tako vi elite da bude. elite da budete
izgubljeni, zbog toga ste izgubljeni. Ako ne elite da to budete, ne postavlja se pitanje -
odmah, ba tog trenutka, biete izvan toga. A dobro je to da vas niko ne moe izvesti iz toga,
zbog toga je vaa sloboda netaknuta. Vi elite nastaviti igru? Onda nastavite. Ako ne elite da
nastavite igru, iskoiete iz nje. Niko vam ne ometa stazu; niko vam ne blokira put.
Onog trenutka kada odluite, onog trenutka kada odluka sazri, tog trenutka kada vi
postanete zreli u svesti i vidite itavu njenu lanost, biete izvan nje - istog tog trenutka. Nee
ak nijedan trenutak vie biti potreban. To nije pitanje vremena; to je pitanje razumevanja.
esto pitanje:
Ja oseam da sam u istilitu, u predvorju pakla; ni u ovom svetu niti u onom, niti sam
pas niti ovek. Kako iskoraiti iz toga?
Ako iskoraite iz toga, vi ete postati pas. Ako ste izgubljeni, potpuno izgubljeni -
niko nije ostao ko bi iskoraio iz toga - vi ete postati Bog. Stoga ne pitajte me kako da
iskoraite iz toga. To ego pita kako da iskorai iz toga. Vi ste u istilitu. Lepo, dobro.
Postanite malo vie izgubljeni - postanite predvorje pakla. Postanite malo vie izgubljeni! Vi
ste malo izgubljeni: pola psa je izgubljeno.
U Indiji mi imamo lepe alegorije o itavom dometu oveanstva. Jedna od
najsimbolinijih i sadrajnijih pria je o inkarnaciji Boga poznatog kao Narsiha - pola ovek,
pola lav. Jedna od inkarnacija hindu bogova je Narsiha - pola ovek, pola lav. Ovo je stanje
istilita, ili predvorja pakla. Kada zaponete oseati da ste pola pas, a pola ovek; kada
zaponete oseati da niste ni bog ni pas, sve je izgubljeno, granice su zamagljene; kada vi
oseate sebe na sredini mosta; to je Narsiha stanje: poja ovek, pola lav.
Ako pokuavate da izaete iz toga, biete potpuni lav, jer ete onda biti vie zgusnuti.
Vi ete pasti natrag. Izai iz toga, znai ispasti iz toga, pasti natrag. To nee biti progres, rast.
Nije potrebno. Postanite sve vie i vie izgubljeni. Zato ste toliko uplaeni od istilita? Zato
to se oseate pomalo izgubljeno, identitet vie nije jasan; ne moete savreno videti svoj
vlastiti lik, granice su nejasne; lice vae vie nije fiksirano. ivot vam je postao vie fluidan.
On vie nije kao kamen. Vie je kao voda, bez ikakvog oblika, bezoblian. Vi ste uplaeni.
Onaj ko je uplaen u vama jeste pas, jer ako odete nekoliko koraka vie, pas e biti
potpuno izgubljen.
Prvo, kada ovek krene na putovanje, on je kao zamrznuta voda, leden, hladan, poput
kamena. Kada se kree, zaleenost se topi, led postaje voda. To je stanje predvorja pakla,
641
stanje Narsiha, pola puta. Ako idete dalje napred, vi ete ispariti. Ne samo da ete biti tena
voda, vi ete postati isparavanje. Vie neete biti vieni; jednostavno ete ieznuti. Ako se
uplaite iezavanja, paete nazad. Pokuaete da se zaledite ponovo, tako da moete
zadobiti oblik, formu, ime - nama-rupa - ime i oblik. Hindusi imaju naziv za takav svet:
nama-rupa - svet imena i oblija. Onda ete imati neki identitet; znaete ko ste.
Samo pas zna ko je on - sve je ureeno, oputeno. Ako se kreete na stazi, sve je
postalo poremeeno - planine vie nisu planine, reke vie nisu reke. Nastaje velika pometnja,
haos; ali zapamtite samo iz haosa raaju se razigrane zvezde. Zapamtite, samo iza haosa se
Bog nalazi. Onda, trei stupanj: ispariti, ieznuti potpuno bez ostavljanja traga iza. Ne
preostaje ak ni otisak stopala. Vi niste nigde. Postali ste nita - a to je stanje koje ja nazivam
stanjem Boga.
Zbog toga ne moete videti Boga. Nastavljate da traite i traite; biete izgubljeni
jednog dana, a to e biti nain kako se Bog nalazi. Bog nee biti naen. Neete sresti Boga
stojei negde, jer ko e sresti? Ako ste jo tu da susretnete, Bog nije mogu. Kada vie niste
tu, ko e susresti? Vi neete susresti Boga kao jedan objekat. Vi ete ga susresti kao vau
najunutarniju sr. Ali to je samo mogue kada se vi istopite, postanete teni kao voda, i onda
isparite - postanete oblak koji se kree na nebu, bez adrese, nemate ime, nemate oblik, oblak
nepoznanja, nepoznatog boravita.
To je opasnost jer je to potpuna smrt. To je umiranje za itavu prolost. Sve to jeste
mora da bude naputeno, razapeto. Umreti pre smrti, to je jedini nain da se postane Bog. Ne
plaite se stanja istilita; inae moete pasti natrag. Kristalisaete se opet kao led. Imaete
nama-rupa, ime i oblik, identitet, ali ste sve propustili, promaili.
Sedmo pitanje:
Ako postoji pozitivno zbog negativnog i svetlost zbog tame, kako ovek moe biti
gospodar i, iznad svega, ostati takav a da ne bude rob?
Postoji nain: vi postajete gospodar sebe. Onda ste rob i gospodar. Onda ste u
izvesnom smislu rob - vaeg tela, vaih ula, vaeg uma - a u odreenom smislu ste gospodar
- vae svesti, budnosti. Gde god je gospodar, tu je i rob.
Do sada ste pokuavali da budete gospodar stvarajui robove oko sebe. Svako
pokuava to, da postane gospodar a da nekoga stvori robom. Suprug pokuava da postane
gospodar i prisiljava suprugu da postane rob, a ena takoe pokuava svojim sopstvenim
stilom, enskim nainima da postane gospodar i prisiljava supruga da postane rob. Suptilna
politika se nastavlja. Svi vai uzajamni odnosi su suptilni manevri: kako prisiliti drugoga da
postane rob, tako da vi moete postati gospodar. itav napor je politika. Ja nazivam um
politikim jer pokuava sam da postane gospodar, a pokuava i da prisili druge da postanu
robovi.
Religija je totalno drugaija dimenzija: vi ne prisiljavate nikoga drugog da postane
rob; i pored toga postajete gospodar. Postajete oboje. Vae telo, vai grubi delovi, va
elemenat zemlje, postaje rob; va element neba postaje gospodar. Buda je oboje; gospodar -
sjajan; i rob - sjajan. To je znaenje vaeg vlastitog roba i vaeg vlastitog gospodara; onda
nema konflikta, jer telo je vaa senka. Jednom kada kaete: "Ja sam gospodar," telo vas sledi.
Ono mora da sledi; prirodno je za njega da sledi.
U stvari, zapravo kada se telu dozvoli da postane gospodar i vi postanete rob, to je vrlo
neprirodno stanje stvari. To je kao da vas senka vodi. Vi ete pasti u jarak jer senka nema
svest; senka ne moe biti svesna. Senka je nepostojea, zaista. Vae telo vas vodi: to je patnja.
Kada vi vodite svoje telo, patnja nestaje, poinjete se oseati blaeno, kod kue, spokojno.
Da, suprotnost je svuda. Ako je svetlost tu, tama je tu. Ako ljubav postoji, mrnja
postoji. Ako gospodar postoji, rob mora postojati, inae kako je mogu gospodar? Stoga
najvea stvar koja se moe dogoditi oveku jeste da on postane oboje - gospodar i rob
zajedno. To najvea mogua harmonija.
Osmo pitanje:
642
Da li je elja da se ostane blizu vas, da se ne ode daleko od vas, takoe ropstvo?
Zavisi, jer ropstvo nikada nije u situaciji, ono je u gleditu, stavu. Ako elite da odete,
a ne moete, onda je to ropstvo. Ako ne elite da odete, pitanje se ne javlja. Obrnuto je takoe
istina: elite da budete ovde blizu mene, a ne moete; onda je odlaenje takoe ropstvo. Ako
elite da budete blizu mene i moete biti, nema problema; pitanje se ne javlja. Ropstvo i
sloboda su odnos prema neemu, gledita. Oni nisu situacije.
Da li me sledite? Ako elite biti blizu mene a neka unutranja opsesija nastavlja da vas
prisiljava: "Odlazi! Nemoj biti ovde", vi biste eleli da budete ovde, ali neki demon iznutra
nastavlja da vas prisiljava: "Odlazi!" To je robovanje, odlaenje je ropstvo. Ako elite da
odete, a neki strah u vama nastavi da insistira: "Ne odlazi! Ako ode izgubie kontakt,
izgubie majstora, kontakt sa majstorom... ne odlazi!" Odreen strah nastavlja da vas
prisiljava da budete ovde, a vi elite da odete - onda je to ropstvo.
Dakle, ta je ropstvo? Robovanje je neto to vi morate da uradite kao jednu opsesiju,
kao prinudu; nikada niste eleli to da inite, a morate da uinite to. Morate da idete protiv
sebe, onda je to ropstvo - ta god da je to. Ako samo plovite, to je ono to ste uvek eleli da
inite i radite to sa svojim celim srcem i celim biem, to je sloboda. Dozvolite da sada to
utvrdim iako je paradoks: ako ste slobodni kad je opsesija, u vaoj slobodi je ropstvo; ako ste
rob sa totalnim prihvatanjem, u vaem ropstvu je sloboda. To zavisi. To je odnos, stav, nije
situacija. Stoga samo vi moete znati o tome, ta je u pitanju.
Ako elite da odete, jednostavno idite, otplovite. Ne stvarajte nikakvu nevolju. Ako
elite da budete ovde, budite ovde. Ni onda ne stvarajte nikakvu nevolju. Ali vi ste zbunjeni,
uvek ste u konfliktu. Vi niste jedan, vi ste mnotvo - to je nevolja. Jedan deo vas eli da bude
ovde; drugi deo vas eli da ode. A kada odete, jedan deo vas opet eli da se vrati. I to se
produava.
Morate odluiti neto u sebi. Morate odbaciti konflikt, mnotvo. Morate biti jedan. U
vaem jedinstvu je sloboda; u stanju vaeg rascepa je ropstvo. Kada ste jedinstveni, niko vas
ne moe nainiti robom - niko! Moete biti baeni u zatvor, moete biti okovani lancem, ali
ne moete biti uinjeni neslobodnim. Vae telo moe biti okovano; vaa dua e lebdeti
visoko. Za nju nee biti problema. Kako moe vaa molitva biti u ropstvu? Kako vaa
meditacija moe biti u ropstvu? Kako vaa ljubav moe biti u ropstvu? Kako moe va duh
biti u ropstvu? U stvari, sama definicija duha je ono to ne moe biti prisiljeno da bude rob.
Ali vi nemate jedan duh u sebi. Vi ste mnotvo, gomila, tako mnogo ljudi unutra, bez
sloge. To je nevolja. Ako ste ovde, vi ete oseati ropstvo; ako odete vi ete se oseati u
ropstvu. Gde god da odete nosiete svoj unutranji konflikt sa sobom. Stoga nije pitanje da se
bude blizu mene, ili daleko od mene; to uopte nije pitanje. Pitanje je da se bude ovde kao
jedinstvo, ili da se bude udaljen isto tako u jedinstvu.
A ja ne kaem nita, da treba da budete ovde i da treba da odete daleko - ja nemam
"trebalo bi." To je do vas. Ako moete ploviti sa mnom, plovite. Ako mislite da otplovite od
mene lepo, otplovite. Ne posveujte mi nikakvu panju, samo posvetite svu vau panju svom
unutranjem biu. Kad god ono moe ploviti lako, kad god ono moe imati svoje kretanje bez
ikakve prepreke, dopustite da to bude va cilj.
Deveto pitanje:
Kako ovek moe nauiti da prepozna nerealne probleme kao nerealne?
Nije potrebno uiti prepoznavanje, jer svi problemi su nerealni. Problemi kao takvi su
nerealni. Kada ste vi realni, problemi nestaju. Kada ste vi nerealni, javlja se njih hiljadu i
jedan.
Obino je uvek bio sluaj da, kad god bi ovek doao kod Bude, on rekao bi: "Molim
te, za jednu godinu ne postavljaj nijedno pitanje. Godinu dana ostani tih sa mnom, krei se sa
mnom. Dozvoli mi da radim unutar tebe. Samo otvori svoja vrata i pusti da sunevi zraci uu
unutra. Za godinu dana nema problema, nema pitanja; ostani utei, meditiraj. Posle jedne
godine moe pitati."
643
Izvestan ovek, veliki tragalac, doao je jednog dana. Njegovo ime je bilo
Malingputta, veliki brahmanski uenjak; sa pet stotina uenika je doao kod Bude. Naravno,
imao je mnogo pitanja, problema i problema. Buda je pogledao u njegovo lice i rekao:
"Malingputta, ovo je uslov - ako ga moe ispuniti, samo onda ja ti mogu odgovoriti. Svuda
oko tvoje glave mogu videti slojeve i slojeve pitanja. ekaj jednu godinu. Meditiraj, budi tih.
Kada se zaustavi tvoj unutranji dijalog, kada vie ne brblja u glavi, onda pitaj sve i ja u ti
odgovoriti. Ovo ti obeavam."
Malingputta je bio malo zabrinut - jedna godina, samo da uti, a onda e ovaj ovek
odgovoriti; a ko zna da li e ti odgovori biti ispravni ili ne? Tako moe biti potpuno
izgubljena jedna godina. Njegovi odgovori mogu biti ba apsurdni. ta da radi? Bio je
zbunjen. Ustruavao se da napravi sporazum; to mu je bilo opasno.
A onda je drugi Budin sledbenik, Sariputta, poeo da se smeje (on je upravo sedeo sa
strane) - glasno, ludo se smejao. Malingputta je jo vie bio zbunjen, rekao je: "U emu je
stvar? Zato se smeje?"
Sariputta je rekao: "Ne sluaj tog oveka. On je varalica. Mene je takoe prevario.
Kada sam doao - ti ima samo pet stotina sledbenika - ja sam imao pet hiljada." On je bio
veliki brahmin, dobro poznat svuda u zemlji, veliki uitelj. "Ti moda ima nekoliko hiljada
pitanja - ja sam imao milione. Ovaj ovek me je spotakao; rekao je: 'ekaj godinu dana. Budi
tih, meditiraj i onda pitaj, pa u ti odgovoriti.' Posle godinu dana nije ostalo nikakvo pitanje;
stoga ga nisam pitao, i on mi nije nikada odgovorio. Ako eli da pita, pitaj odmah sada! Bio
sam u istoj igri. On me je obmanuo, napravio ludim."
Buda je rekao: "Drau se svog obeanja. Ako pita ja u ti odgovoriti. Ako ne pita,
ta ja mogu uraditi?"
Tokom jedne godine Malingputta je meditirao, i meditirao... postao utljiv i tih...
unutranji dijalog je iezao, unutranjeg brbljanja nije vie bilo. Potpuno je zaboravio o
godini, da je godina okonana. Ko mari za to? Kada pitanja vie nije bilo, ko bi brinuo za
odgovore? Jednog dana, neoekivano, Buda je pitao: "Malingputto, ovo je zadnji dan godine.
Ovo je dan kada si ti doao ovde pre godinu dana. Obeao sam ti da u biti spreman da ti
odgovorim na svako pitanje koje postavi. Sada sam spreman! Da li si ti spreman?"
Malingputta je poeo da se smeje, pa je odgovorio: "I mene si obmanuo. Onaj
Sariputta je bio u pravu. Sada nema pitanja; ne mogu nai nijedno. to vie ulazim unutra,
vie nalazim da nema pitanja. Dakle, ta mogu da pitam? Nemam nita da pitam."
U stvari, ako ste nestvarni ima pitanja i problema. Oni dolaze iz vae nerealnosti - va
san i vae spavanje ih stvaraju. Kada postanete realni, stvarni, autentini, tihi, celoviti - oni
nestaju.
Ovo je moj zakljuak: da postoji stanje uma, gde samo pitanja postoje, i postoji stanje
uma, gde postoje samo odgovori, a ona nikada ne postoje zajedno. Ako jo uvek pitate, ne
moete primiti odgovor. Mogu da vam ga dam, ali ga vi ne moete primiti. Ako je pitanje
ostavljeno, odbaeno unutar vas, nema potrebe da vam dajem odgovor; ve ste ga primili. Ni
na jedno pitanje se ne moe odgovoriti. Mora da se postigne stanje uma koje je bez pitanja.
Nepitajue stanje uma je jedini odgovor.
Tome slui meditacija: da odbaci pitanja, da odbaci unutranje brbljanje. Kada se
unutranji dijalog zaustavi, beskonana tiina... U toj beskonanoj tiini, sve je odgovoreno,
objanjeno - ne verbalno, jednostavno jasno. Nijedan problem ne postoji. Problem je bio
odnos, stav neurotinog uma. Sada uma vie nema tu, neuroza je nestala... ne postoje pitanja.
Sve je jednostavno. Postoji misterija, ali ne postoji problem. Nita nije objanjeno, ali nita i
ne ostaje da bude objanjeno. Sve je misterija, veliko udo vas okruuje; gde god pogledate,
dubina u dubini otvara se u misteriji. Ne da vi imate odgovor! Ne, vi nemate pitanje, to je sve.
Kada nemate pitanje, itav ivot je dostupan u njegovoj totalnoj misteriji - i to je odgovor.
Ne pitajte kako ovek moe nauiti da prepozna nerealne probleme kao nerealne.
Kako moete prepoznati nerealne probleme? Vi ste nerealni. Kako ste to, vi jo niste. U
vaem odsustvu, javljaju se sve vrste problema. Kada vi postanete prisutni, oni nestaju.
Svesnost je bez problema i bez pitanja. Nesvesnost je sa pitanjima i problemima - i to
beskonanim pitanjima, beskonanim problemima. Niko ih ne moe reiti. ak i ako vam ja
644
odgovorim, vi ete stvoriti vie pitanja iz odgovora. To nee biti jedan odgovor, to e
jednostavno biti izgovor da se postave vie pitanja. Ostavite unutranje brbljanje, a onda
vidite. U zenu imaju izreku da nita nije bilo skriveno od samog poetka, sve je jasno, ali vae
oi su zatvorene.
Deseto pitanje:
Vi ste ludi! Vi me dovodite do ludila.
Prvi deo ove tvrdnje je apsolutno istinit, ja sam lud, ali drugi deo ipak jo nije istinit.
Moda vas dovodim do ludila, ali niste sasvim dovedeni, jer ste jo mnogo razumni - to je
vaa nevolja. Malo vie ludosti, i stvari e biti drugaije. Vi ste previe fiksirani u
takozvanom zdravom razumu. Morate biti izbaeni iz toga.
Pogledajte. Isus je izgledao lud ljudima kada je bio iv. Buda je izgledao lud. Oni su
bili ludi u smislu da su odricali razboritost drutva. Zaista je to ludost ostaviti kraljevstvo i
pobei iz njega - svako ide prema palati, a Buda je naputa. Ludo. A nagnao je i mnoge ljude
da polude.
Uvek je to bio posao Bude - da natera ljude u ludilo - jer drutvo vas je nainilo tako
mnogo razumnim, da ste u svojoj zdravorazumnosti gotovo ludi. Vi ste postali tako obini,
tako ukorenjeni, ablonski, bajati i samo mislite o tako glupim stvarima; ali zato to celo
drutvo misli, oni su razboriti napori... Na primer, ovek neprekidno misli o novcu, i vi ga
nazivate pametnim i razboritim. On je umobolan, jer zaista, kako moe pametna osoba misliti
neprekidno o novcu? Postoje vee stvari da bi se o njima mislilo. Neko drugi neprekidno misli
o prestiu, moi, uvek traei ljudsko odobravanje: lud - jer zaista razborita osoba je tako
srena sama sa sobom, zato bi marila ta drugi kau o njoj? Ona ivi svoj vlastiti ivot i
puta druge da ive njihove vlastite ivote. Ona se ne uplie ni u iji ivot. Ne doputa
nikome da se mea u njen ivot.
Velike stvari su mogue, a vi nastavljate da sakupljate kamenje. Velike stvari su
mogue - Bog je mogu - a vi nastavljate da mislite u terminima novca, snage, prestia.
Gubite itav svoj ivot u apsolutno besmislenim stvarima, a mislite da ste pametni. Vi niste
pametni. Zapravo itavo drutvo je tako ludo da, ako elite da budete razumni, vi morate biti
ludi. Inae, otii ete daleko od drutva.
Sve prosvetljeni, Buda, Hristos, pokuavali su da vas dovedu do ludila. Pokuavali su
zapravo da vas uine zaista duevno zdravim i razumnim, ali to je izgledalo kao ludilo. Kada
je Isus rekao svojim sledbenicima: "Kada vas neko pljesne po licu, pruite mu i drugi obraz,"
to je savreno ludo. Ko e posluati tog oveka? ta on govori? On kae: "Ako vam neko
uzme kaput, dajte mu takoe i koulju." Ludo. Inae on kae da nije vredno brinuti se o tome.
Neko uzme va kaput; moda nije neutiv - eli takoe vau koulju, ali je ne moe uzeti -
utiv je ovek. Dajte mu svoju koulju takoe, tako pustite da se ta stvar okona. Neko vas
oamari po licu; moda jo malo nasilja potajno okleva u njemu; dopustite mu da se oslobodi
toga. Dajte mu takoe drugi obraz, tako da on s tim okona i bude slobodan - a vi ste takoe
slobodni. Inae on e se vratiti natrag. Stoga pustite da se to zavri i zatvori. On govori
apsolutno razumno, ali izgleda ludo.
Da, ja vas dovodim do ludila. Ja sam lud - to je sigurno - ali drugi deo je nesiguran. Vi
jo uvek prianjate uz svoju razboritost, ali u nastaviti ulaui sve mogue napore. Ako
nastavite da visite oko mene, jednog dana, vi ete pasti. Moraete da se predate ludosti, to je
razlog zbog ega postoji religija. Da se postane lud u takozvanom razumnom svetu, jedini je
put da se postane pametan, jer svet je lud.
Jedanaesto pitanje:
Zato Mahavira, Buda i Radni ne pevaju i ne igraju fiziki?
Oni to rade sve vreme, ali vam treba dobro oko da to vidite.
Nikada ne postavljate pravo pitanje. Ljudi stalno pitaju: "Gde je Bog skriven?" Nikada
ne pitaju da li su njihove oi otvorene ili ne. Oni pitaju: "Gde treba da ga traim?" Nikada ne
645
pitaju: "Kako treba da postanem dostupan njemu, tako da moe da me potrai?"
Pitate zato Buda, Mahavira, Radni ne pleu. Oni pleu sve vreme. itavo njihovo
bie plee, ali vam trebaju neke druge oi da to vidite. Nemate prave oi. Stvorite ih.
Dvanaesto pitanje:
Da li biste eleli da promenite svoje staro obeanje neim ovakvim: "Doao sam ne da
poduavam nego da uinim da se smejete. Smeh i predanost e se dogoditi... i nije nuno sada
nita obeavati."
Ovo mogu lako potpisati. Ovo je savreno istinito - i bolje je nego prvo.
Kraj este knjige
646
Osho
JOGA: ALFA I OMEGA
Knjiga sedma
Poglavlje 1
POSTAVI PITANJE BLISKO POVEZANO S KUOM
1. januara 1976. pre podne u Buddha dvorani
III, l: deabandhacittasya dharana.
Fiksiranje [celokupne] moi oitavanja (citta) na [iskljuivo] jedno mesto
[predstavlja] - zadranost (dharana).
III, 2: tatra pratyayaikatanata dhyanam.
Kada se u ovoj [zadranosti] uspostavi neprekinutost poistoveenosti
(ekatanata) sa [izabranim, znaenjskim] poticajem (pratyaya) [to se, tehnikim
terminom, naziva] - kontemplacija (dhyana).
III, 3: tadevarthamatranirbhasam svarupaunyamiva samadhih.
Kada kontemplacija tako rei nestaje u obliku koji joj je specifian (svarupa)
[naime, kada ova ne predstavlja napor subjekta da sledi znaenje koje zrai iz objekta] i
samo ovo zraenje smisla (arthamatranirbhasa) preostaje - [to se naziva tehnikim
terminom] - sjedinjenost (samadhi).
III, 4: trayam ekatra samyamah.
Ova tri [poslednja lana] uzeta zajedno [nazivaju se tehnikim terminom]
[vrhunska] spregnutost (samyama).
III, 5: tajayatprajnalokah.
[Tek] dostizanjem ove [spregnutosti javlja se] - svetlost Spoznaje.
Jednom je majstor zena pozvao svoje uenike da postavljaju pitanja. Uenici su pitali.
"Koje budue nagrade mogu oekivati oni koji se trude marljivo sa svojim lekcijama?"
Majstor je odgovorio: "Postavi pitanje povezano s kuom."
Drugi uenik je eleo da sazna: "Kako mogu spreiti moje prole gluposti da se ne
probude i optue me?
Majstor je ponovio: "Postavi pitanje povezano s kuom."
Trei uenik je podigao ruku da kae: "Mi ne razumemo ta znai "postaviti pitanje
povezano sa kuom?"
"Da bi videli daleko, prvo vidite blizu. Budite paljivi i promiljeni oko sadanjeg
trenutka, jer ono sadri odgovore o budunosti i prolosti. Koja je misao upravo prola kroz
va um? Da li sada sedite ispred mene s oputenim ili napetim fizikim telom? Da li sada
imam vau punu ili deliminu panju? Doite blizu do mene, postavljajui pitanja kao to su
ova. Bliska pitanja vode do dalekih, jedva primetnih odgovora."
Ovo je gledanje joge na ivot. Joga nije metafizika. Ona se ne stara o dalekim
pitanjima, o prolim ivotima, buduim ivotima, nebu i paklu, Bogu, i stvarima takve vrste.
Joga se bavi s pitanjima blisko povezanim sa "kuom." to je bliskije pitanje vea je
mogunost da se ono rei. Ako moete postaviti sebi najblie pitanje, postoji svaka
mogunost da samo pitajui, ono bude reeno. Jednom kada reite najblie pitanje, nainili ste
prvi korak. Onda hodoae zapoinje. Onda ubrzo poinjete da reavate ona koja su udaljena
647
- meutim, itavo joga istraivanje je da vas dovede do bliske povezanosti sa "domom."
Stoga ako pitate Patanjalija o Bogu, on nee odgovoriti. Zapravo mislie da ste malo
glupavi i neozbiljni. Joga misli da su svi metafiziari neozbiljni i smeni; oni gube svoje
vreme oko problema koji se ne mogu reiti, jer su tako daleki. Bolje zaponite od take gde
jeste. Moete samo zapoeti odakle jeste. Svako pravo putovanje moe zapoeti samo odakle
vi jeste. Ne postavljajte metafizika pitanja o onome izvan; postavite pitanja o onome unutra.
Ovo je prva stvar koju treba razumeti o jogi, da je ona nauka. Ona je vrlo pragmatina,
empirijska. Ona ispunjava sve kriterijume nauke. Zapravo ono ta nazivate naukom malo je
previe udaljeno, jer nauka se usredsreuje na objekte. A joga kae, dok ne razumete
subjekat, ta je vaa priroda, koja vam je najblia, kako moete razumeti objekat? Ako ne
znate sebe, sve drugo to znate obavezno e biti pogreno, jer nedostaje osnova. Vi ste na
pogrenom terenu. Ako niste prosvetljeni unutra, onda koju god svetlost da nosite spolja nee
vam pomoi. A ako nosite svetlost unutra, onda nema straha; neka napolju bude tame: vaa
svetlost e biti dovoljna za vas. Osvetlie vau stazu.
Metafizika ne pomae; ona pravi nered i zbunjuje.
To se dogodilo kada sam bio student na univerzitetu. Pohaao sam predmet moralne
filozofije, etike. Prisustvovao sam samo prvom predavanju profesora. Nisam mogao verovati
da ovek moe biti tako zastareo, tako staromodan. Govorio je gotovo kao pre sto godina, kao
da uopte nismo svesni novog rasta i razvoja koji se dogodio u predmetu moralne filozofije.
Ali to se moe oprostiti. Bio je strahovito dosadan, kao da je ulagao sve napore da vam bude
dosadno. Ali to takoe nije bio veliki problem; mogao sam da spavam. Ali je on bio takoe
neprijatan, kretao je - njegov glas, njegovo ophoenje... Meutim na to se takoe ovek
moe naviknuti. Bio je mnogo pometen. Zapravo nikada nisam naiao na nekoga ko je imao
toliko mnogo kvaliteta spojenih u jednoj osobi.
Nikada nisam ponovo otiao na njegova predavanja. Naravno, mora da ga je to ljutilo,
ali nikada nije rekao nita. ekao je svoje vreme, jer je znao da u se jednog dana pojaviti na
ispitu. Pojavio sam se. Bio je jo vie ljut jer sam dobio devedeset pet posto pozitivnih ocena.
Nije mogao da veruje.
Jednog dana sam izlazio iz univerzitetskog ekspres restorana, a on je ulazio unutra, i
on me je zadrao. Zaustavio me i rekao: "Sluaj, kako si to uspeo? Posetio si samo moje prvo
predavanje, i za dve godine ti nisam video lice. Kako ti je polo za rukom da dobije
devedeset pet posto ocena?
Rekao sam mu: "To mora biti zbog vaeg prvog predavanja."
Izgledao je zbunjeno. Rekao je: "Mog prvog predavanja! Ba iz moje prve lekcije?
Ne pravi me ludim, kai mi istinu."
Ja sam mu rekao: "Pristojnost to ne dozvoljava."
On je rekao: "Zaboravi na uljudnost. Samo mi kai istinu. Neu imati nita protiv."
Rekao sam mu: "Rekao sam vam istinu, ali ste me pogreno razumeli. Da nisam
posetio vae prvo predavanje, ostvario bih sto posto. Vi ste me zbunili! Zbog toga sam
izgubio pet posto."
Metafizika, psihologija, sva daleka razmiljanja, jednostavno vas zbunjuju. Ne vode
vas nikuda. To pobrka va um. Daje vam se vie i vie da razmiljate, a to vam ne pomae da
postanete vie svesni. Razmiljanje nee pomoi; samo meditacija moe pomoi. A razlika je:
dok razmiljate, vi se vie bavite mislima; a dok meditirate, vie se bavite kapacitetom
svesnosti, sposobnou svesti.
Filozofija se bavi umom; joga se bavi svesnou. Um je ono ega moete postati
svesni; moete se zagledati u svoje miljenje, moete videti svoje misli kako prolaze, moete
videti svoja oseanja kako se kreu, moete videti svoje snove kako plove poput oblaka.
Slino reci, oni idu dalje i dalje; to je kontinuitet. Ono sa ime ovek moe da uvidi, ili zna
jeste svesnost.
itav napor joge je da se postigne ono koje se ne moe svesti na objekat, koje ostaje
neumanjeno; da bude upravo vaa subjektivnost. Ne moete videti to, jer to je videlac. Ne
moete uhvatiti to, jer sve to moete uhvatiti niste vi. Ba zato to to moete uhvatiti, to je
postalo odvojeno od vas. Ova svesnost koja je uvek neuhvatljiva i uvek stoji u pozadini, i koji
648
god napor da uloite ne uspevate da doete do te svesti. Kako doi do te svesnosti - za to
postoji joga.
Da se bude jogin znai da se postane ono to moete postati. Joga je nauka o
smirivanju onoga to mora da se smiri, i buenja onoga to mora da se probudi. Joga je nauka
za odvajanje onoga to niste vi, i onoga to vi jeste; da doete do sasvim oevidne podele,
tako da moete videti sebe u iskonskoj istoti. Jednom kada sagledate svoju prirodu, ko ste vi,
itav svet se menja. Onda moete iveti u svetu, a svet vas nee ometati, ni dovoditi do ludila.
Nita onda ne moe da vas poremeti; vi ste centrirani. Onda se moete kretati gde god elite i
ostaete nepokretni, jer ste dostigli i dotakli veno, koje se nikada ne kree, koje je
nepromenljivo.
Danas zapoinjemo s treim korakom Patanjalijevih joga sutri, "vibhuti pada." To je
vrlo znaajno, jer poslednji, etvrti korak, "kaivalya pada," bie samo postizanje ploda. Ovo
je trei, "Vibhuti pada," najvii korak koji se odnosi na sredstva, na tehniku, ne metod. etvrti
e biti samo rezultat sveg nastojanja. Kaivalya znai "apsolutna nezavisnost," apsolutna
sloboda da se bude sam, nezavistan ni od koga, ni od ega - tako zadovoljan, a to je vie nego
dovoljno. Ovo je cilj joge.
180
U etvrtom delu govoriemo samo o plodovima, ali ako
propustite trei, neete moi da razumete etvrti. Trei je osnova.
Ako bi etvrto poglavlje Patanjalijevih joga sutri bilo uniteno, nita ne bi bilo
uniteno, jer ta god bude mogue postii treim korakom, etvrtim se postie automatski.
etvrti moe biti odbaen. On je u stvari, na neki nain, nepotreban, jer govori o kraju, o cilju.
Svako ko sledi stazu, postii e cilj, nije potrebno govoriti o tome. Patanjali govori o tome
da bi vam pomogao, jer bi va um eleo da zna: "Gde idete? ta je cilj?" Va um bi eleo da
bude ubeen, a Patanjali se ne oslanja na poverenje, u veru, u verovanja. On je isti naunik.
On vam jednostavno prua sagledavanje cilja, ali cela osnova, cela temeljna baza je u treem.
Do sada smo postali spremni za vibhuti padu, najvie od sredstava. Do sada smo u dva
poglavlja raspravljali o sredstvima koja pomau, ali ova sredstva su bila spoljanja. Patanjali
njih zove "bahiranga," "spoljanjim." Sada se ovo troje - dharana, dhyana, samadhi -
usredsreenost, meditacija, samadhi - ovo troje se nazivaju "antaranga," "unutarnji." Prvih
pet vas pripremaju, vae telo, va karakter - vau spoljanjost - tako da se moete kretati
unutra. A Patanjali se kree korak po korak; to je postepena nauka. On vas vodi korak po
korak.
Prva sutra:
Dharana, usredsreivanje, je ograniavanje uma na objekat na kome se meditira.
Objekat, subjekat i ono iznad - ova tri treba zapamtiti. Pogledajte u mene ja sam
objekat; onaj koji gleda je subjekat. Ako postanete malo vie paljivi, moete videti sebe kako
gledate u mene, a to je iznad. Moete videti sebe kako gledate u mene. Pokuajte. Ja sam
objekat, vi gledate u mene. Vi ste subjekat koji gleda u mene. Moete stajati sa strane u svesti.
Moete biti svesni da gledate u mene. To je izvan (subjekta i objekta).
Prvo ovek mora da se usredsredi na objekat. Usredsreivanje oznaava suavanje
uma.
Obino je um u stalnom prometu - hiljade misli nastavljaju da se kreu, kao gomila,
kao rulja. S tako mnogo objekata, vi ste pometeni, rascepljeni. S tako mnogo objekata vi se
kreete u svim pravcima istovremeno. S tako mnogo objekata vi ste uvek u stanju zbrke, kao
da ste vueni iz svih pravaca, i sve je nepotpuno i nedovreno. Vi idete na levo, a neto vas
vue na desno; idete na jug, a neto vas vue na sever. Nikada ne idete nikuda: samo ste
haotino pomeana energija, vrtlog, konstantni mete, uznemirenost.
To je stanje obinog uma - tako mnogo objekata da je subjekt gotovo prekriven njima.
180
Joga se zasniva na uenju Sankhye, koja govori o dva principa: prakrti i purua. Prakrti je sve to postoji kao
bie, priroda, ispoljeno postojanje, univerzum u svim svojim dimenzijama. Purua je duh koji omoguava samo
postojanje i nezavisan je od njega, transcendentalan. Purua ja ujedno i ovekova sutina. Stoga se ovekova
autentinost svodi na njegovo svesno stanje purue, nezavisnosti od prakrti. To se u joga sutrama opisuje kao
kaivalya u zadnjem poglavlju.
649
Ne moete imati oseaj ko ste, jer se brinete za tako mnogo stvari da od njih nemate procep
kroz koji biste mogli pogledati u sebe. Nemate tu smirenost, tu osamljenost. Uvek ste u
gomili. Ne moete nai prostor, ugao, gde moete skliznuti u sebe. A objekti neprekidno trae
panju, svaka misao trai panju, prisiljavajui da tano njoj bude data panja. Ovo je obino
stanje. Ovo je gotovo ludilo.
U stvari deljenje ludih ljudi od onih koji nisu ludi nije dobro. Razlika je samo u
stepenima. Nije u pitanju kvalitet; to je samo kvantitet. Moda ste vi devedeset devet posto
ludi, a on je otiao izvan toga - sto i jedan posto. Samo posmatrajte sebe. Mnogo puta vi
takoe prelazite granicu u ljutnji, postajete ludi - radite stvari za koje ne moete pojmiti da ih
radite. Radite stvari zbog kojih se kasnije kajete. Radite stvari za koje kasnije kaete: "Uradio
sam to uprkos sebi." Kaete: "...kao da me je neko prisilio to da uradim, kao da sam bio
posednut. Neki zao duh, neki avo me je prisilio to da uradim. Nikada nisam eleo to da
uradim." Mnogo puta ste vi takoe preli granicu, ali ste se stalno vraali natrag u svoje
normalno stanje ludosti.
Idite i posmatrajte bilo kog ludaka. Ljudi se uvek boje da posmatraju ludaka jer,
iznenada, posmatrajui ludaka vi takoe shvatate svoju vlastitu ludost. Odmah se to dogodi,
jer u najboljem sluaju, moete videti da je razlika samo u stepenima. On je otiao malo
ispred vas, ali ga vi sledite, stojite takoe u istom redu i ekate.
William James je jednom otiao u ludnicu, vratio se natrag postavi vrlo tuan, pokrio
se ebetom. ena ga nije mogla razumeti. Rekla je: "Zato izgleda tako tuan?" On je inae
bio srean ovek.
Rekao je: "Bio sam u ludnici. Iznenada mi je dola misao da izmeu tih ljudi i mene
nema mnogo razlike. Postoji razlika, ali nije velika. Ponekad sam i ja prelazio granicu.
Ponekad u ljutnji, ponekad u poudi, ponekad u zabrinutosti, potitenosti. Ja sam takoe
prelazio granicu. Izgleda da je jedina razlika da su se oni ostali u tome i nisu se vratili natrag,
a ja sam jo uvek malo fleksibilan i mogu se vratiti natrag. Ali ko zna? Jednog dana
fleksibilnost moe da se izgubi. Posmatrajui te ludake u ludnici, postao sam svestan da su
oni moja budunost. Stoga sam jako potiten. Jer nainom kojim se kreem, pre ili kasnije ja
u ih prevazii."
Samo posmatrajte sebe, i posmatrajte ludaka: ludak nastavlja da govori sam. Vi takoe
govorite sami sa sobom. Vi govorite nevidljivo, ne tako glasno, ali ako vas neko posmatra
ispravno moe videti pokrete vaih usana. Ako se vae usne ak i ne kreu, vi govorite
iznutra. Ludak govori malo glasnije; vi govorite malo manje glasno. Razlika je u kvalitetu. Ko
zna? Svakog dana moete progovoriti naglas. Ba stanite pored puta, i posmatrate ljude kako
se vraaju iz kancelarije, ili idu na posao. Osetiete da mnogi od njih govore unutra, prave
pokrete.
ak i ljudi koji pokuavaju da vam pomognu - psihoanalitiari, terapeuti - oni su
takoe u istom amcu. Zapravo vie psihoanalitiara poludi od ljudi iz drugih profesija.
Nijedna druga profesija ne moe se takmiiti sa psihoanalitiarima i postajanju ludim. Moda
zato to ive blizu mestima sa ludim ljudima, pa ubrzo i oni prestaju da se plae da budu ludi,
ubrzo je jaz premoen.
itao sam jednu anegdotu:
Jedan ovek je posetio svog lokalnog doktora radi pregleda. "Kaite mi da li vidite
take pred oima?" pitao je doktor.
"Da doktore."
"este glavobolje?"
"Da." Rekao je pacijent. "Bolove u leima?" Da, gospodine.
"Isto tako i ja," izjavio je doktor. "Pitam se koji to vid muke, i od kakve sekiracije to
moe biti."
Doktor i pacijent, obojica su u istom "amcu". Niko ne zna ta ta muka moe biti.
Na Istoku mi nikada nismo kreirali profesiju psihoanalitiara, iz odreenih razloga.
Stvorili smo totalno drugaiji tip oveka, jogina. Ne terapeuta. Jogin je ovek koji je
kvalitativno drugaiji od vas. Psihoanalitiar je ovek koji nije kvalitativno drugaiji od vas.
On je u istom amcu; on je slian vama. On nije drugaiji ni na koji nain. Jedina razlika je da
650
on zna o vaoj ludosti vie od vas, a njegova ludost je vea nego to vi znate o njoj. On je vie
informisan o mahnitosti, o ludosti, neurozama, psihozama. On intelektualno zna mnogo vie o
normalnom stanju ljudskog uma i oveanstva, ali on nije razliit. A jogin je totalno drugaiji
ovek, kvalitativno. On je izvan ludosti u kojoj ste vi; on je to odbacio.
Put Zapada je da traga za uzrocima, za putevima i sredstvima kako da se pomogne
oveanstvu; izgleda da je on od samog poetka krenuo pogreno. Vi jo tragate za uzrocima
spolja - a uzroci su unutra. Uzroci nisu spolja, nisu u uzajamnim odnosima, nisu u svetu; oni
su duboko u vaem nesvesnom. Oni nisu u vaem razmiljanju; oni nisu u vaim snovima.
Analiza snova i analiza misli nee mnogo pomoi. Najvie to mogu je da vas uine normalno
nenormalnim, ne vie od toga. Osnovni uzrok je da vi niste svesni toka uma, buke uma, do tog
stepena da budete izdvojeni, udaljeni, po strani - da moete stajati kao svedok, kao posmatra
na bregu. Jednom kada traite uzrok u pogrenom pravcu, nastavljate da gomilate sluajeve
istorija na istorijama, kao to se dogaa na Zapadu.
Psihoanalitiari nastavljaju da gomilaju istorije na sluajevima istorija... i izgleda da
nita ne dolazi iz toga. Kopate planinu, a ne nalazite ak ni mia. Prekopate celu planinu -
nita ne dolazi iz toga. Ali postanete ekspert u kopanju, i svoj ivot ste uloili u to, onda
produavate da nalazite racionalizacije za to. Uvek zapamtite, jednom kada propustite da
gledate u ispravnom pravcu, moete nastavljati beskonano - nikada se neete vratiti natrag
kui.
To se dogodilo:
Dva Irca su se iskrcala u Njujork. Nisu mnogo ili okolo, pa su odluili da preduzmu
putovanje vozom. Dok su se vozili naiao je deak koji je prodavao voe. Prepoznali su
narande i jabuke, ali je tu bilo i neobino voe koje nikada nisu ranije videli, pa su stoga
pitali deaka: "ta je to?"
On je odgovorio: "To je banana."
"Da li je dobra za jelo?"
On je odgovorio: "Sigurno."
Pitali su: "Kako je jedete?"
Deak im je pokazao kako da oljute bananu, pa je svako od njih kupio po jednu.
Jedan je zagrizao, i ba tada je voz uao u tunel.
Rekao je: "O nebesa! Pat, ako nisi jo pojeo tu "oljutenu" stvar, ne ini to. Pojeo sam
moju, i oslepeo sam!"
Koincidencije nisu uzroci; a Zapadna psihologija posmatra podudarnosti. Neko je
rekao, a vi odmah posmatrate podudarnost zato je to rekao. Mora da je bilo neto pogreno u
njegovom detinjstvu. Mora biti neto pogreno u nainu na koji je odgajen. Mora biti neega
loeg u odnosima deteta i majke ili oca. Mora da je bilo nepodesnosti, neto nepovoljno u
okolini. Vi traite koincidencije.
Uzroci su unutra; koincidencije su spolja. To je osnovno isticanje joge, da vi sada
pogreno gledate i da nikada neete nai pravu pomo. Tuni ste jer niste svesni. Nesreni ste
jer niste svesni. Vi ste u bedi jer ne znate ko ste. Sve drugo su jednostavno koincidencije.
Gledajte duboko dole. Vi ste u bedi, jer ste sami sebi nedostajali, niste jo susreli sebe.
I prva stvar koju treba raditi jeste dharana. Tako mnogo objekata ima u umu; um je previe
prenatrpan. Odbacite uskoro te objekte; suzite svoj um; dovedite ga do take gde samo jedan
objekat ostaje.
Jeste li se ikada usredsreivali na neto? Usredsreivanje oznaava da je itav va um
fokusiran na jednu stvar. Na cvet rue. Vi ste gledali u ruu toliko puta, ali se nikada niste
usredsreivali na nju. Ako se usredsredite na ruu, rua postaje ceo svet. Va um postaje
suen, fokusiran kao baterijska lampa, i rua postaje vea, vea i vea. Rua je bila jedan od
miliona objekata, onda je ona bila vrlo mala stvar. Sada je ona sve, celina.
Ako se moete usredsrediti na ruu, rua e vam otkriti kvalitete koje nikada ranije
niste videli. Ona e vam otkriti boje koje ste uvek proputali. Ona e vam otkriti mirise koji
su uvek bili tu, ali vi niste bili dovoljno osetljivi da ih prepoznate. Ako se usredsredite totalno,
onda je va nos samo ispunjen mirisom rue - sve drugo je iskljueno, samo rua je ukljuena
u vaoj svesti, dozvoljena unutra. Sve je iskljueno, ceo svet otpada, samo rua postaje va
651
svet.
Postoji lepa pria u budistikoj literaturi. Jednom je Buda rekao svom ueniku
Sariputi: "Usredsreuj se na smeh." On je pitao: "Zato to moram posmatrati?" Buda je rekao:
"Ne treba da posmatra zbog neega posebno. Jednostavno se usredsredi na smejanje, i ta
god ti smeh bude otkrio ti saopti."
Sariputa je izvestio. Nikada pre, i nikada docnije niko nije sagledao tako duboko
smejanje. Sariputa je definisao i kategorisao smejanje u est kategorija. "One su ureene na
hijerarhijski nain, od najsuptilnjih do najulnijih i neprofinjenih." Smeh je otkrio Sariputi
njegovo unutranje bie.
Prvu kategoriju smeha je on nazvao sita: "Nean, gotovo neprimetan osmeh, koji se
manifestuje u suptilnosti spoljanjeg izraza lica i samih crta lica." Ako ste vrlo budni i
paljivi, samo onda moete videti smeh zvani sita. Ako posmatrate Budino lice, nai ete ga
tamo. On je vrlo suptilan. To je bilo vrlo retko, jer je to jedna od najprofinjenijih stvari. Kada
ste vrlo koncentrisani, samo tada ga moete videti, inae ete ga propustiti, jer on je samo
nagovetaj. Usne se gotovo ne pomeraju. Zapravo to je nevidljiva pojava, nevidljivi smeh.
Mora da je to razlog zato hriani misle da se Hrist nikada nije smejao: imao je sita osmeh.
Isti kao to je Sariputa naao na Budinom licu. To je retkost. To je velika retkost zato to je to
najfinija pojava. Kada vaa dua dosegne do najvie take, samo se onda javlja sita. To nije
neto to vi inite, to je jednostavno prisutno i tu je za onog ko je dovoljno senzitivan,
dovoljno usredsreen da to vidi.
Druga kategorija smeha, kae Sariputa, jeste hasita: "Smeh koji obuhvata neznatne
pokrete usana, i jedva otkriva vrhove zuba." Trea kategorija je vinasita: "irok osmeh praen
malom koliinom smejanja." etvrta se zove upanasita: "Naglaeni smeh, glasnije jaine,
praen pokretima glave, ramena i ruku." Peta kategorija je apanasita: "Najbuniji, glasan
smeh, praen pokretima celog tela, udvostruujui se od poetka do kraja u hrapavo grohotno
smejanje, sa grenjem i napadom histerije."
Kada se usredsredite ak i na male stvari sline smehu, to postaje znaajna, vrlo velika
stvar - postaje itav svet.
Usredsreenost vam otkriva stvari koje se obino ne otkrivaju. Obino vi ivite u vrlo
indiferentnom, nehajnom raspoloenju. Jednostavno nastavljate da ivite kao da ste u polusnu
- posmatrajui, a uopte ne gledajui; gledajui a uopte ne videi. Usredsreenost donosi
energiju vaim oima. Ako gledate u stvar sa usredsreenim umom, sve je iskljueno;
iznenada ta mala stvar otkriva vie nego to se uvek tamo oekivalo.
Cela nauka je usredsreivanje. Posmatrajte naunika koji radi; on je u usredsreenosti.
Postoji jedna anegdota o Pasteru. On je radio gledajui kroz svoj mikroskop, tako
smiren i nepokretan, kada je jedan posetilac doao i dugo ga ekao, bojei se da ga ne
uznemiri. Neto sveto je okruivalo naunika. Kada je Paster izaao iz svoje usredsreenosti,
pitao je posetioca: "Koliko dugo ste me ekali? Zato mi niste rekli ranije?"
On je rekao: "Hteo sam vam rei mnogo puta - u stvari, ja sam u urbi. Treba da
stignem na jedno mesto, a poruku sam morao da vam predam, ali ste vi bili u tako dubokoj
usredsreenosti - gotovo kao da se molite - da vas ja nisam mogao ometati. To je bilo sveto."
Paster je rekao: "Vi ste u pravu. To je moja molitva. Kad god oseam da sam ometan i
kad god oseam tako mnogo briga, i kad god oseam tako mnogo misli; jednostavno uzmem
moj mikroskop. Gledam kroz njega - i odmah, stari svet otpada i ja sam usredsreen."
itav nauni rad je usredsreenost, zapamtite to. Nauka moe postati prvi korak prema
jogi, jer usredsreenost je prvi unutranji korak joge. Svaki naunik ako nastavlja da raste i ne
okleva, postae jogin. On je na putu, jer ispunjava prvi uslov usredsreenosti.
Dharana, usredsreivanje, je ograniavanje uma na objekat na kome se meditira.
Dhyana, kontemplacija, je neometan tok uma prema objektu.
Prvo, u usredsreenosti otpada mnotvo objekata i izabira se jedan objekat. Jednom
kada ste izabrali jedan objekat i moete zadrati jedan objekat u vaoj svesti, usredsreenost
je postignuta. Sada nastupa drugi korak neprekinutog niza svesnosti prema objektu. Kao da
652
svetlost neometana pada iz baklje. Ili, jeste li videli? Izlivate vodu iz jednog lonca u drugi, tok
e biti prekinut, nee biti neprekidan. Kada sipate ulje iz jednog suda u drugi, tok e biti
neprekidan, nee biti prekida.
Dhyana, kontemplacija, oznaava da vaa svest pada na jedan objekat u kontinuitetu,
bez prekida - jer svaki prekid oznaava da ste poremeeni, otili ste negde drugde. Ako
dostignete prvo, drugo nije teko. Ako ne moete dostii prvo, drugo je nemogue. Jednom
kada ostavite sve druge objekte, izaberete jedan objekat, onda ostavljate sve rupe u svojoj
svesti, sva skretanja u vaoj svesnosti, jednostavno izlivate sebe na jedan objekat.
Kada gledate na jedan objekat, on otkriva svoje kvalitete. Mali objekat moe otkriti
sve kvalitete Boga.
Postoji poezija od Tennyson-a. Iao je u jutarnju etnju i naiao na jedan stari zid, a u
zidu je rasla trava, i mali cvet je procvetao. On je pogledao u cvet. Tog jutra se on morao
oseati oputeno, sreno, energija mora da je proticala, sunce se uzdizalo... Iznenada se misao
javila u njegovom umu - posmatrajui taj mali cvet, on je rekao: "Kada bih razumeo tebe
korenito i sasvim, razumeo bih ceo univerzum." Jer svaka mala estica je minijaturni
univerzum.
Svaka mala estica nosi celi univerzum, kao to svaka kap nosi celi okean. Ako
moete razumeti kap okeana, razumeete ceo okean; nema sada potrebe ii i shvatati svaku
kap. Jedna kap e to obaviti. Usredsreenost otkriva kvalitete kapi, i kapljica postaje okean.
Meditacija otkriva kvalitete svesnosti, i pojedinana svest postaje kosmika svest.
Prvo se otkriva objekat; zatim se otkriva subjekat. Jedan neometani tok svesnosti prema
nekom objektu... U tom neprekinutom toku, u tom nezamrznutom toku, ba u tom toku ... vi
jednostavno teete kao reka, bez prekidanja, skretanja... iznenada postajete po prvi put svesni
o subjektivnosti, da ste je nosili uvek s onim ko ste vi.
U neprekinutom toku svesnosti ego iezava. Vi postajete Jastvo, bez ega, nesebino
Sopstvo. Postali ste okean.
Drugo, kontemplacija je put jednog umetnika. Prvo, usredsreenost je put naunika.
Naunik se bavi spoljanjim svetom, ne samim sobom. Umetnik se bavi samim sobom, a ne
sa spoljnim svetom. Kada naunik donese neto, on donosi to iz objektivnog sveta. Kada
umetnik donese neto, on donosi to iz sebe samog. Pesnik: on kopa duboko u sebi. Slikar
kopa duboko u sebi. Ne traite od umetnika da bude objektivan. On je subjektivista.
Jeste li videli Van Gog-ovo drvee? Ono gotovo dosee do neba; dodiruje zvezde.
Ono ih nadvisuje. Takvo drvee ne postoji nigde - izuzev u Van Gog-ovim slikama. Zvezde
su male, a drvee je veliko. Neko je pitao Van Goga: "Odakle stvarate ovo drvee? Nikada
nismo videli ovakvo drvee." On je rekao: "Iz sebe, jer za mene drvee uvek izgleda da je
elja zemlje da se susretne s nebom." "elje zemlje da susretne nebo" - onda je drvo totalno
preobraeno, metamorfoza se dogodila. Onda drvo nije objekat; ono je postalo subjektivnost.
Kao da umetnik shvata drvo postajui drvo samo.
Ima puno lepih pria o zen majstorima, jer su zen majstori veliki slikari i umetnici.
Neke od najlepih slika su iz zena. Nijedna druga religija nije tako kreativna, a ako religija
nije kreativna onda nije potpuna religija; neto tu nedostaje.
Jedan zen majstor je obino govorio svojim uenicima: "Ako elite naslikati bambus,
postanite bambus." Nema drugog naina. Kako moete naslikati bambus, ako ga niste osetili
iznutra? ...ako niste sebe osetili kao bambus, stojei prama nebu, stojei protiv vetra, stojei
na kii, stojei s ponosom visoko na suncu? Ako niste uli buku vetra koji prolazi kroz
bambus, kao to je bambus uje, ako niste osetili kiu da pada na bambusu, kao to je bambus
osea, kako moete naslikati bambus? Ako niste uli zvuk kukavice kao to je bambus uje,
kako moete naslikati bambus. Onda slikate bambus kao fotograf. Moete biti kamera, ali
niste umetnik.
Kamera pripada svetu nauke. Kamera je nauna. Ona jednostavno pokazuje
objektivnost bambusa. Ali kada majstor gleda u bambus, on ga ne gleda spolja. On ubrzo
odbacuje sebe. Njegov neporemeeni tok svesnosti pada na bambus, i tamo se dogaa susret,
brak, optenje, gde je vrlo teko rei ko je bambus a ko je svest - sve se susree i stapa,
granice iezavaju.
653
Drugo, dhyana ili kontemplacija, jeste put umetnika. Zbog toga umetnici ponekad
imaju vienje mistika. Poezija ponekad kae neto to proza nikada ne moe rei, a slike
ponekad pokazuju neto za ta ne postoji drugi nain da se pokae. Umetnik dosee ak i blie
od religiozne osobe, od mistika.
Ako pesnik samo ostane pesnik, on je zaglavljen. On mora da napreduje, mora da se
kree: od usredsreenosti do meditacije, i od meditacije do samadhija. ovek mora nastaviti
da se kree.
Dhyana je neprekidno slivanje uma prema objektu. Pokuajte to. Bie dobro ako
izaberete neki objekat koji volite. Moete izabrati svoju voljenu, moete izabrati svoje dete,
moete izabrati cvet - bilo ta to volite - jer u ljubavi postaje lake da se nesmetano padne na
objekat ljubavi. Pogledajte u oi svoje voljene. Prvo zaboravite svet; pustite da vaa voljena
bude svet. Onda gledajte u oi i postanite neprekidni niz, neprekinuto upadanje u nju - kao
ulje koje se lije iz jednog suda u drugi. Nema prekida. Iznenada, moi ete da vidite ko ste vi,
moi ete po prvi put da vidite svoju subjektivnost.
Ali zapamtite ovo nije cilj, niti kraj. Objekat i subjekat, oboje su dva dela celine. ivot
i smrt, oboje su dva dela cele egzistencije. Dan i no, oboje su delovi cele egzistencije.
Objekat je van, subjekat je unutra - vi niste ni unutra ni spolja. Ovo je vrlo teko da se
razume, jer se obino kae: "Idi unutra." To je samo povremena, ili privremena faza. ovek
treba da ode ak i izvan toga. Spolja i unutra - oboje su van. Vi ste taj koji moe otii izvan, i
koji moe ii unutra. Vi ste onaj koji se moe kretati izmeu ove dve polarnosti. Vi ste izvan
polarnosti. To tree stanje je samadhi.
Samadhi je kada um postaje jedno sa objektom.
Kada subjekat iezne u objektu, kada objekat iezne u subjektu, kada nema nita u
ta bi se gledalo i nema gledaoca, onda jednostavno nema dualnosti, preovladava ogroman
potencijal tiine. Ne moete rei ta postoji, jer nema nikoga da kae. Ne moete nainiti
nikakvu tvrdnju o samadhiju, jer sve tvrdnje e se pokazati nedovoljnim. Jer ta god da
moete rei, ili e biti nauno ili poetsko. Religija ostaje neizreciva, nedokuiva.
Dakle, postoje dva tipa religioznih izraza. Patanjali pokuava naunom
terminologijom. Poto religija u sebi nema terminologiju - celina ne moe biti izraena. Da bi
se izrazila - mora da bude podeljena. Da bi se izrazila, ili mora da se stavi bilo kao neki
objekat ili subjekat. Mora da se podeli da bi kazala ita o sebi. Patanjali bira naunu
terminologiju; Buda takoe bira naunu terminologiju. Lao Ce, Isus, oni biraju pesniku
terminologiju. Inae obe su terminologije. To zavisi od uma. Patanjali je nauan um, vrlo
ukorenjen u logikoj analizi. Isus je pesniki um; Lao Ce je savreni pesnik, on bira put
poezije. Ali zapamtite, oba puta su se pokazala nedovoljnim. ovek mora da ode izvan.
Samadhi je kada um postaje jedno sa objektom.
Kada um postane jedno sa objektom, nema nikoga ko je znalac, i nema nikoga ko je
znan.
A dok to ne spoznate - ovo spoznanje koje je izvan znanog i znalca - vi ste propustili
svoj ivot. Moda ste vi jurili leptire, snove, moda ste postigli malo uivanja ovde i onde, ali
ste propustili najvii blagoslov.
Prevrnuo se up meda u domainovoj sobi, i veliki broj muva je bio privuen
njegovom slatkoom. Zagazivi nogama u njega one pohlepno jedu. Njihove noge, meutim,
postaju tako namazane medom, da ne mogu koristiti svoja krila, niti sebe osloboditi, i bivaju
udavljene. Ba kada su izdisale jedna od njih je uskliknula: "Ah, kakva smo mi glupa
stvorenja, radi malo uivanja unitile smo sebe."
Zapamtite, ovo je mogue takoe i s vama. Moete postati zamazani blatom toliko
mnogo da ne moete koristiti svoja krila. Moete biti natovareni svojim malim uivanjima
toliko mnogo da zaboravite sve o najviem blaenstvu, koje je uvek bilo vae samo je trebalo
da ga zatraite. U sakupljanju kamenia i koljki na morskoj obali moete sasvim propustiti
654
najvie blaenstvo bogatstva vaeg bia. Zapamtite ovo. Ovo se dogaa. Samo retko neko
postaje dovoljno svestan da ne bude uhvaen u ovu bednu tamnicu ivota.
Ja vam ne kaem da ne uivate. Sijanje sunca je lepo, cvee i leptiri takoe, ali ne
budite izgubljeni u njima. Uivajte u njima, nita nije pogreno u njima, ali uvek zapamtite,
ogromna lepota vas oekuje. Opustite se ponekad na suncu, ali ne inite to ivotnim stilom.
Ponekad se opustite; igrajte se oblucima na morskoj obali. Nita nije pogreno u tome. Kao
raspust, kao izlet, to se moe dozvoliti, ali ne inite to svojim samim ivotom, onda ete ga
propustiti. I zapamtite, emu god posvetite svoju panju, to postaje realnost vaeg ivota. Ako
posvetite svoju panju oblucima, oni postaju dijamanti - jer gde god je vaa panja, tamo je
vae blago.
uo sam da se jednom dogodilo:
Radnik sa eleznice je nesrenim sluajem bio zatvoren u vagonu hladnjai. Nije
mogao ni da se izbavi, niti da pozove nekog u pomo u toj svojoj tunoj nezgodi, stoga se
pomirio sa traginom sudbinom. Zapis o njegovoj nailazeoj smrti bio je ispisan na zidovima
hladnjae sledeim reima: "Postajem sve hladniji. Sada jo hladniji. Nita ne mogu uiniti
osim da ekam. Ovo mogu biti moje zadnje rei." I bile su.
Kada su otvorili hladnjau, iznenadili su se to su ga nali mrtvog, zaleenog. Nije
bilo fizikog razloga za smrt. Temperatura u hladnjai je bila umerena, 13 C. Samo je u umu
rtve zamrzavajui aparat radio. Bilo je dovoljno sveeg vazduha; on se nije uguio. On je
umro od svoje vlastite pogrene brige. Umro je od svog vlastitog straha. Umro je od svog
uma. To je bilo samoubistvo.
Zapamtite, emu god posvetite svoju panju, to postaje vaa realnost. A jednom kada
to postane realnost, to postaje tako mono da zarobi vas i vau panju. Onda odajete vie
panje tome, to ak postaje i vie od realnosti i, ubrzo, "realnost" koja je stvorena vaim
umom postaje jedina realnost, a prava realnost se sasvim zaboravlja.
Realno mora da se trai. Jedini nain da se ono dostigne: prvo, da se odbace mnogi
objekti, pustite da bude samo jedan objekat; drugo, da se odbace sve smetnje. Neka vaa svest
padne na taj objekat, u neometanom toku. Tree se deava samo od sebe. Ako su ova dva
uslova ispunjena samadhi se deava sam od sebe. Iznenada jednog dana, oboje, i subjekat i
objekat nestaju; gost i domain, oboje su iezli, tiina zavlada, smirenost zavlada. U toj
smirenosti, vi dostiete cilj ivota.
Patanjali kae:
Tri uzeta zajedno - dharana, dhyana i samadhi - sainjavaju samyamu.
Tako lepa definicija samyame. Obino, ui se da je samyama disciplina, kontrolisano
stanje karaktera. Ona to nije. Samyama je ravnotea koja se postie kada subjekat i objekat
ieznu. Samyama je smirenost, kada dualnosti vie nema unutar vas i niste podeljeni; postali
ste jedno.
Ponekad se to dogaa takoe prirodno, jer ako ne bi bilo tako, Patanjali ne bi mogao
to da otkrije. Ponekad se to takoe dogaa prirodno - i vama se dogodilo. Ne moete nai
oveka kod koga nije bilo trenutaka realnosti. Sluajno, ponekad upadnete u usklaenost i
iznenada je to tu.
Jedan ovek mi je napisao pismo i rekao: "Danas sam dostigao pet minuta realnosti".
Ja volim izraz "pet minuta realnosti." A kako se to dogodilo? Ja sam to istraio. On je rekao
da je bio u tome za nekoliko dana, to je neverovatno; ali ovo je istina, da kod mnogih
bolesnih ljudi, smirenost doe, jer je u bolesti zaustavljen va obian ivot. Nekoliko dana je
bio bolestan, i nije mu bilo dozvoljeno da izlazi iz kreveta, stoga je bio oputen - nije radio
nita. Oputen, posle etiri, pet dana, iznenada se jednog dana to dogodilo. On je samo leao
gledajui u tavanicu i to se dogodilo - tih pet minuta realnosti. Sve se zaustavilo. Vreme se
zaustavilo, prostor je iezao. Nije bilo nita u ta bi se gledalo, i nije bilo nikoga da gleda.
Iznenada je bila jednost, kao da se sve svelo na liniju, postalo jedan komad.
Nekim ljudima se to dogodilo dok su vodili ljubav. Totalni orgazam, a posle orgazma
je sve smireno, sve pada u jednu liniju... ovek se oputa. Zaleenost je nestala, ovek vie
655
nije napet, oluja je otila, a u tiini koja dolazi posle toga... iznenada eto realnosti.
Ponekad hodajui po suncu nasuprot vetru, uivajui. Ponekad plivajui u reci, plovei
s rekom. Ponekad ne radei nita, gledajui u zvezde, to se dogaa.
Ali ovo su samo sluajnosti. A zato to su sluajnosti, jer ne odgovaraju vaem
totalnom stilu ivota, vi njih zaboravljate. Ne odajete im dovoljno panje. Samo slegnete
ramenima, i zaboravite sve o njima. Inae, u svaiji ivot ponekad realnost prodre.
Joga je za sistematsko dostizanje onoga to se smo ponekad dogodi sluajno. Joga
ini nauku iz svih ovih sluajnosti i koincidencija.
Ova tri uzeta zajedno sainjavaju samyamu. Tri - usredsreenost, meditacija i
samadhi - kao da su noge tronoca, trojstvo.
Ovladavanje time, daje svetlost vie svesnosti.
Oni koji dospu do ovog trojstva usredsreenosti, meditacije i samadhija, njima se
dogaa svetlost najvie svesnosti.
"Penjite se visoko, penjite se daleko, va cilj je nebo, va cilj su zvezde." Meutim,
putovanje zapoinje tamo gde vi jeste. Korak po korak penjete se visoko, va cilj je nebo, va
cilj su zvezde. Dok ne postanete neizmerni kao nebo, ne odmarajte se; putovanje jo nije
zavreno. Dok ne dostignete i postanete vena svetlost zvezda, ne postajte labavi i
samozadovoljni, ne oseajte se zadovoljni. Pustite da boansko nezadovoljstvo gori kao vatra,
tako da se jednog dana, iz svih vaih napora zvezda rodi, i vi postanete vena svetlost.
Ovladavanje time, daje svetlost vie svesnosti. Jednom kada ovladate s ova tri
unutranja koraka, vama svetlost postaje dostupna. A kada vam je dostupna unutranja
svetlost, vi uvek ivite u tom svetlu. "U sumrak petao oglaava zoru, a u pono, sjajno sunce."
Onda je ak i u pono dostupno sjajno sunce; onda i uvee petao oglaava zoru. Kada imate
unutranju svetlost tada nema mraka. Gde god da idete, vaa unutranja svetlost se kree s
vama - vi se kreete u njoj, vi ste ona.
Zapamtite da va um uvek pokuava da vas uini zadovoljnim gde god da ste; um kae
da nema niega vie u ivotu. Um nastavlja pokuavati da vas ubedi da ste pristigli ostvarenje.
Um vam ne dozvoljava da postanete boanski nezadovoljni, i uvek moe nai racionalizacije.
Ne sluajte ove racionalizacije. One nisu pravi razlozi, one su obmane uma, jer um ne eli da
ide, da se kree. Um je u osnovi lenj. Um je neka vrsta entropije; eli da se smiri, da naini
va dom bilo gde, da vam naini kuu; upravo da se nastani, da ne bude lutalica.
Da se bude sannyasin znai da se bude lutalica u svesti. Biti sannyasin znai biti
vagabund - u svesti - nastavite sa istraivanjem i lutanjem. "Penjite se visoko, penjite se
daleko, va cilj je nebo, va cilj su zvezde." Ne sluajte um.
Desilo se jedne noi:
Policajac je posmatrao vrlo pijanog oveka koji je uzaludno pokuavao da ugura svoj
kuni klju u ulinu svetiljku.
"Nema koristi, staro mome!" Rekao je on pijanom oveku. "Nema nikoga kod kue."
"U tome greite," odgovorio je pijani ovek. "Ima svetla na gornjem spratu."
Um je vrlo oamuen i pijan. Nastavlja da daje razloge. On kae: "ta postoji vie?"
Ba pre nekoliko dana, doao je kod mene politiar. Rekao je: "Dakle, ta postoji vie? Roen
sam u malom selu u siromanoj porodici, a sada sam postao ministar. ta ima vie u ivotu?"
Ministar kabineta? Pita se ta postoji vie u ivotu, i on je zadovoljan. "Roen u siromanoj
porodici sa sela, ta vie ovek moe da oekuje?" dok je celo nebo dostupno, on je
zadovoljan da bude ministar kabineta. Nemojte zavriti na taj nain.
Dok ne postanete Bog. Odmorite se ponekad pored puta, ali uvek imajte na umu: to je
samo noni odmor, ujutru odlazimo.
Ima nekoliko ljudi koji su zadovoljni svojim svetovnim postignuima. Ima neto vie
onih koji nisu zadovoljni svojim svetovnim postignuima, ali su zadovoljni obeanjima
svetenika. Ove druge kategorije, vi nazivate religioznim. Oni takoe nisu religiozni - jer
religija nije obeanje. Ona mora da se postigne. Niko drugi vam ne moe obeati; vi morate
da je postignete. Sva obeanja su utehe, a sve utehe su opasne, jer su kao opijum. One vas
vuku dole.
To se i dogodilo:
656
Na jednom ispitu teaja za prvu pomo, postavljeno je pitanje sveteniku koji je
takoe pohaao taj kurs: "ta biste uradili ako biste nali da je ovek u stanju nesvestice?"
"Dao bih mu malo rakije," bio je njegov odgovor.
"A ako ne bi bilo rakije?"
"Onda bih mu obeao malo rakije," rekao je svetenik.
Svetenik bi uvek to govorio. Svetenici najvie obeavaju - oni stalno objavljuju
obeavajue izjave. Stalno govore: "Ne brinite, donirajte, izgradite crkvu, dajte novac
siromanim, izgradite bolnicu, ovo i ono, i mi vam obeavamo."
Joga je sopstveni trud. Joga nema svetenike. Ima samo majstore koji su ostvarili
prosvetljenje svojim sopstvenim zalaganjem. Izbegnite obeanja svetenika. Oni su
najopasniji ljudi na svetu, jer vam oni ne doputaju da postanete nezadovoljni. Nastavljaju da
vas tee, a ako ste uteeni pre nego to postignete, vi ste obmanuti, vi ste prevareni. Joga
veruje u delatnost, nastojanje, u ogroman trud. ovek mora da postane vredan. ovek mora
da zaradi Boansko; morate platiti cenu.
Neko je pitao prethodnog princa iz Velsa: "Kakva je vaa predstava o civilizaciji?"
"To je dobra ideja, lepa zamisao," odgovorio je princ. "Neko treba da je zapone."
Joga nije samo jedna zamisao, to je praksa, to je abhyasa, to je disciplina, to je nauka
unutranjeg preobraaja. Zapamtite, niko ne moe da je zapone za vas. Morate je zapoeti za
sebe. Joga vas ui da verujete sebi; joga vas ui da postanete sigurni u sebe. Joga vas ui da
je putovanje samostalno. Majstor vam moe pokazati put, ali vi morate da ga sledite.
Poglavlje 2
UM JE VRLO VET
Predavanje odrano 2. januara 1976. pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
ta mogu raditi s prosjakom? Bilo da mu dam rupi ili ne, on e ipak ostati prosjak.
Prosjak nije problem. Da je prosjak problem, onda bi svako koji proe pored oseao
isto. Da je prosjak problem, onda bi prosjaci davno iezli. Problem je u vama; vae srce
osea to. Pokuajte to da razumete.
Um se uplete odmah kad god srce oseti ljubav, um se odmah umea. Um kae: "Bilo
da mu date neto ili ne, on e ipak ostati prosjak." Bilo da on ostane prosjak ili ne, to nije
vaa odgovornost; ali ako vae srce oseti da neto treba da uradi, uradite to. Ne pokuavajte to
da izbegnete. Um pokuava da izbegne situaciju. Um kae: "ta e se dogoditi? On e ostati
prosjak, stoga ne treba initi nita." Vi ste propustili mogunost gde bi ljubav mogla da
potee.
Ako je prosjak odluio da bude prosjak, vi ne moete uraditi nita. Moete mu dati; a
on to moe baciti. To je na njemu da odlui.
Um je vrlo domiljat.
Onda dolazi pitanje:
Zato uopte ima prosjaka?
Zato to nema ljubavi u ljudskim srcima. Ali opet se um uplie:
Nije li bogat uzeo od siromanog? Ne treba li siromaan da uzme natrag ono to je
bogat ukrao od njega?
Sada zaboravljate prosjaka i emocionalnu bol koju ste osetili. Sada cela stvar postaje
politika, ekonomska. Sada to vie nije problem srca, to je problem uma. A um je stvorio
prosjaka. To je lukavost: proraunatost uma je stvorila prosjaka. Ima lukavih, podmuklih
ljudi, vrlo proraunatih; oni su postali bogati. Postoje nevini ljudi, koji nisu tako proraunati,
nisu tako lukavi; oni su postali siromani.
657
Moete promeniti drutvo - u Sovjetskoj Rusiji oni su ga promenili. To nije nainilo
nikakvu razliku. Sada su stare kategorije iezle - siromani i bogati - ali je nastala nova
kategorija, vladalac i potinjeni. Sada su lukavi vladari, a nevini su oni kojima se vlada. Pre je
nevin obino bio siromaan, a lukav je obino bio bogat; ta moete da radite?
Dok se podela izmeu uma i srca ne razrei, dok oveanstvo ne zapone da ivi kroz
srce a ne kroz um, klase e nastaviti da opstaju. Imena e se promeniti, a beda e se nastaviti.
Pitanje je vrlo relevantno, vrlo sadrajno i znaajno: "ta ja mogu uraditi sa
prosjakom?" Prosjak nije pitanje. Pitanje ste vi i vae srce. Uradite neto, ta god moete da
uradite, a ne pokuavajte da prebacite odgovornost na bogatog. Ne pokuavajte da prebacite
odgovornost na istoriju. Ne pokuavajte da prebacite odgovornost na ekonomsku strukturu.
Jer je to sekundarno ako oveanstvo ostaje lukavo i proraunato, to e se opet stalno
ponavljati.
ta moete uiniti za to? Vi ste mali deo celine. ta god da radite to nee promeniti
situaciju - ali e promeniti vas. To moda nee promeniti prosjaka ako mu neto date, ali sam
gest, da ste podelili neto to ste mogli, promenie vas. A to je vano. A ako to ide dalje - ta
revolucija srca - ljudi koji oseaju, koji gledaju na drugo ljudsko bie kao cilj u sebi, ako to
nastavi da se poveava, jednog dana, siromani ljudi e ieznuti, siromatvo e ieznuti - i
to nee biti zamenjeno novom vrstom eksploatacije.
Do sada su sve revolucije propale, jer revolucionari nisu mogli da vide osnovni uzrok
zato ima siromatva. Oni posmatraju samo povrinske uzroke. Odmah kau: "Neki ljudi su
eksploatisali zbog toga to su imali mogunost. To je uzrok; zbog toga postoji siromatvo".
Ali zato su toliko mnogo ljudi mogli da eksploatiu? Zato nisu mogli uvideti? Zato
nisu mogli videti da ne dobijaju nita, a ovi ljudi gube sve? Oni su mogli akumulirati blago,
ali su svuda okolo ubijali ivot. Njihovo bogatstvo je krvavo. Zato to ne mogu uvideti?
Lukavi um je takoe tu stvorio objanjenja.
Lukavi um kae: "Ljudi su siromani zbog njihove karme. U prolim ivotima oni su
uradili neto pogreno, zbog toga pate. Ja sam bogat jer sam vrio dobra dela, stoga ja uivam
plodove." Ovo je takoe um. Marks je sedei u Britanskom muzeju takoe umovao: mislio je
o tome ta je osnovni uzrok siromatva i doao do oseanja da ima ljudi koji eksploatiu. Ali
ovih ljudi e uvek biti. Dok lukavost potpuno ne iezne, to nee biti pitanje promene
strukture drutva. To je pitanje promene itave strukture ljudske linosti. ta moete uraditi?
Moete promeniti, moete izbaciti van bogate ljude - oni e ui kroz zadnja vrata. Oni su bili
lukavi. U stvari, oni koji izbacuju, takoe su vrlo lukavi; inae ne bi nikoga izbacivali. Bogati
ljudi moda nee moi da uu kroz zadnja vrata, ali oni koji sebe nazivaju revolucionarima,
komunistima, socijalistima - sedee na tronu a onda e zapoeti da eksploatiu. Oni e
eksploatisati mnogo opasnije jer su se dokazali kao mnogo lukaviji nego bogati. Izbacivi
bogate van, oni su potpuno dokazali jednu stvar; da su mnogo lukaviji od bogatih. Drutvo e
biti u rukama mnogo podmuklijih ljudi.
I zapamtite, ako se u neko drugo vreme rode neki drugi revolucionari - koji su
prinueni to da budu, jer e ljudi opet zapoeti da oseaju da eksploatacija postoji, samo je
sada preuzela novi oblik - opet e biti revolucije. Ali ko e izbaciti stare revolucionare? Sada
e biti potrebni mnogo sposobniji i podmukliji ljudi.
Kad god idete da pobedite odreeni sistem, i koristite ista sredstva kao to ih je sistem
koristio za sebe, samo se imena promene, zastave se promene; drutvo e ostati isto.
Dosta je ovog pravljenja ludim i obmanjivanja. Prosjak nije u pitanju; u pitanju ste vi.
Ne budite podmukli i veti, ne budite promuurni. Ne pokuavajte rei da je to njegova karma
- vi ne znate nita o karmi. To je samo hipoteza koja objanjava odreene stvari koje su
neobjanjive, da se objasne odreene stvari koje mogu da prouzrokuju alost i emocionalnu
nevolju. Jednom kada prihvatite hipotezu, osloboeni ste tereta. Onda moete ostati bogati, a
siromani mogu ostati siromani i nema problema. Hipoteza funkcionie kao branik ili
tampon.
Zbog toga je u Indiji siromatvo postalo tako ukorenjeno i ljudi su postali tako
neosetljivi prema njemu. Oni imaju odreene teorije koje im pomau. Ba kao to se vi
kreete u kolima, a kola imaju amortizere, grubost puta se ne osea, amortizeri ih stalno
658
apsorbuju; ova hipoteza karme je veliki amortizer. Vi ste konstantno protiv siromatva, ali
postoji amortizer teorije karme. ta moete uraditi? To nema nita da ini s vama. Vi uivate
u svom bogatstvu zbog svojih vrlina - dobrih dela izvrenih u prolosti. A ovaj ovek pati od
svojih loih dela.
Postoji u Indiji izvesna sekta ainizma, tera-panth. Oni kau: "Ne meajte se, jer on
pati zbog svojih prolih karmi. Ne upliite se. Ne dajte mu nita, jer e to biti meanje, i on bi
mogao da propati za kratko vreme - vi biste mu odloiti proces. On e morati da pati."
Na primer, siromanom oveku moete dati dovoljno da ivi udobno za nekoliko
godina, ali opet e zapoeti patnja. Moete mu dati dovoljno da ivi udobno u ovom ivotu,
ali opet u sledeem ivotu patnja e se nastaviti. Gde ste je zaustavili, tano odatle e patnja
ponovo zapoeti. Stoga oni koji veruju u tera-panth, govore da se ne meate. ak i ako neko
umire pored puta, vi jednostavno nastavite nezainteresovani na svojoj stazi. Oni kau da je to
sauee ili saoseanje; meanjem, vi odlaete proces.
Kakav veliki amortizer.
U Indiji su ljudi postali potpuno neosetljivi. Lukava teorija ih titi.
Na Zapadu su nali nove hipoteze: da zato to je bogat eksploatisao - treba unititi
bogatog. Samo pogledajte to. Posmatrajui siromanog oveka, ljubav poinje da se javlja u
vaem srcu. Odmah kaete da je ovaj siroti ovek siromaan zbog bogatih. Preokrenuli ste
ljubav u mrnju, sada se mrnja javlja prema bogatom oveku. Koju igru sada igrate? Sada vi
kaete: "Unitite bogate! Uzmite natrag sve od njih. Oni su kriminalci." Sada je prosjak
zaboravljen; srce vie nije puno ljubavi. Nasuprot tome, ono je puno mrnje... a mrnju je
stvorilo drutvo u kome prosjak ivi. Sada opet mrnja deluje u vama. Vi ete stvoriti drutvo
u kome kategorije mogu da se promene, imena mogu da se promene, ali e tu biti oni kojima
se vlada i vladari, eksploatisani i eksploatatori, ugnjetai i potlaeni. To nee initi veliku
razliku; to e ostati isto. Bie gospodara i bie robova.
Jedina mogua revolucija je revolucija iz srca. Kada vidite prosjaka, ostanite osetljivi.
Ne dozvoljavajte nikakav amortizer da doe izmeu vas i prosjaka. Ostanite senzitivni,
osetljivi. To je teko jer ete zapoeti da plaete. To je teko jer e biti vrlo, vrlo neudobno.
Delite sve to moete podeliti, i to e vas promeniti. To e vam dati novo bie, novo
postojanje, preobraaj; a to je jedini put.
Ako individue nastavljaju da se menjaju na ovaj nain, moda e jednom nastati
drutvo gde su ljudi tako osetljivi da ne mogu eksploatisati, gde su ljudi postali tako budni,
paljivi i svesni da ne mogu ugnjetavati, gde su ljudi postali tako puni ljubavi da je samo
razmiljanje o siromatvu, o robovanju, nemogue.
Uradite neto iz srca, i ne budite rtve teorija.
Pitalac je nastavio:
Rekli ste da se moramo kretati do suprotnog pola; moramo izabrati oboje, nauku i
religiju, racionalnost i iracionalnost, zapad i istok, tehnologiju i spiritualnost.
Mogu li ja izabrati oboje, politiku i meditaciju? Mogu li izabrati da menjam svet i da
menjam sebe u isto vreme? Mogu li istovremeno biti revolucionar i sannyasin?
Da, stalno sam govorio da ovek treba da prihvati polarnosti. Ali meditacija nije pol.
Meditacija je prihvatanje polarnosti, a kroz prihvatanje ovek transcendira izvan polarnosti.
Stoga nema suprotnosti u meditaciji. Pokuajte da razumete.
Vi sedite u svojoj sobi ispunjenoj tamom. Je li tama suprotnost svetlu, ili upravo
odsustvo svetlosti? Ako je ona protivna svetlu, onda ima svoju vlastitu egzistenciju.
Da li tama ima svoju sopstvenu egzistenciju? Da li je realna na svoj sopstveni nain,
ili je samo odsustvo svetla? Ako ima svoju vlastitu realnost, onda kada upalite sveu ona e se
opirati. Pokuae da ugasi sveu. Borie se za svoju sopstvenu egzistenciju, opirae se. Ali
ona ne prua otpor. Nikada se ne bori, nikada ne baca malu sveu... Ogromna tama i mala
svea, ali svea ne moe biti pobeena od ogromne tame. Tama je moda vladala u toj kui
vekovima, a vi samo unesete malu sveu: tama joj ne moe rei: "Ja sam vekovima stara i
pruiu ti dobar otpor, boriu se." Ona jednostavno iezava.
659
Tama nema pozitivnu realnost, to je jednostavno odsustvo svetla, stoga kada unesete
svetlost, ona iezava. Kada iskljuite svetlo, ona se javlja. U stvari ona nikada ne izlazi van,
niti ulazi unutra, jer ne moe izai van niti ui unutra. Tama nije nita drugo do odsustvo
svetla. Kada je svetlost prisutna, nje nema; a kada je svetlo odsutno, ona je tu. Ona je
odsustvo.
Meditacija je unutarnja svetlost. Ona nema suprotnost, samo odsutnost.
itav ivot je jedno odsustvo meditacije, kako ga vi ivite, svetovni ivot - ivot moi,
prestia, ega, ambicije, pohlepe. A to je ono ta je politika.
Politika je vrlo velika re. Ona ne ukljuuje samo takozvane politiare, ukljuuje sve
svetovne ljude; jer ko god je ambiciozan jeste politiar, ko god se bori da postigne neto jeste
politiar. Trideset tri je studenta u istom razredu, i oni sebe zovu razrednim drugovima - oni
su razredni neprijatelji, jer se svi takmie, nisu drugovi. Svi pokuavaju da prestignu druge.
Svi pokuavaju da dobiju zlatnu medalju, da postanu prvi. Ambicija postoji; oni su ve
politiari.
Gde god postoji nadmetanje i borba postoji politika. Stoga je itav obian ivot
politiki orjentisan.
Meditacija je kao svetlost: kada meditacija doe, politika iezava. Stoga vi ne moete
biti meditativan politiar. To je nemogue; traite nemogue. Meditacija nije jedan pol; to je
odsustvo svakog konflikta, svake ambicije, svih egoistinih izleta.
Dopustite mi da vam ispriam uvenu sufi priu. Dogodilo se da je sufi rekao: "Niko
ne moe razumeti oveka dok ne shvati vezu izmeu pohlepe, prinude i nemogunosti."
"Ovo je," rekao je uenik, "teko pitanje koje ne mogu da razumem."
Sufi je rekao: "Nikada ne trai razumevanje kroz teka pitanja ili probleme, kada to
moe da postigne direktno kroz iskustvo."
Poveo je uenika u duan na oblinjoj trnici, gde se prodavala odea. "Pokaite mi
vau najbolju odeu," rekao je sufi trgovcu, "jer sam raspoloen da mnogo potroim."
Najlepa odea je izneta i preterano visoka cena se traila za nju. "Ovo je stvar koju
bih eleo," rekao je sufi, "ali bih eleo nekoliko ljokica oko kragne i opasati je krznenim
gajtanom."
"Nita lake," rekao je prodavac odee, "ba imam takvu odeu u radionici mog
duana." Iezao je za nekoliko trenutaka i onda se vratio, dodavi ono to se trailo na jednoj
te istoj odei.
"A koliko kota ova odea?" pitao je sufi.
"Dvadeset puta skuplje od prve," rekao je prodavac.
"Odlino," rekao je sufi. Uzeu i jednu i drugu."
Dakle, nemogunost, jer to je jedna te ista odea. Sufi je pokazao da pohlepa ili udnja
ima izvesnu nemogunost, u toj nemogunosti je bitna udnja.
Dakle ne budite previe pohlepni, jer najvea pohlepa je traiti da se bude politiar i
meditant zajedno, istovremeno. To je najvea mogua pohlepa. Trai se od vas da budete
ambiciozni i oputeni. Trai se da se borite, da budete nasilni, da budete pohlepni, a ipak
smireni i oputeni. Da je to bilo mogue, ne bi bilo potrebe za sannyasom, ne bi bilo potrebe
za meditacijom.
Ne moete imati oboje. Jednom kada ponete da meditirate, politika zapoinje da
nestaje. Sa politikom svi njeni efekti takoe nestaju. Napeto stanje, briga, uznemirenost,
strepnja, nasilje, pohlepa - svi oni nestaju. Oni su uzgredni proizvodi politikog uma.
Vi ete morati da odluite: ili ete biti politiar, ili ete biti meditant. Ne moete biti
oboje, jer kada meditacija doe, tama iezava. Ovaj svet, va svet, odsustvo je meditacije.
Kada meditacija doe, ovaj svet jednostavno iezava kao tama.
Zbog toga Patanjali, ankara i drugi koji su znali, nastavljaju govoriti da je ovaj svet
varljiv, nije realan. Iluzoran je kao tama; izgleda da je realan, kada je tu, ali jednom kada
unesete svetlost unutra, iznenada postajete svesni da nije bio realan, bio je nestvaran. Upravo
pogledajte tamu. Koliko je ona realna. Koliko realno ona izgleda. Ona je tu, okruujui vas sa
svih strana. Ne samo to - vi se oseate uplaeni. Nerealno kreira strah. Moe vas ubiti, a ono
nije tu!
660
Unesite svetlost. Postavite nekoga pored vrata da vidi da li ona ulazi unutra, a tama
odlazi napolje. Niko nije nikada video tamu da izlazi; izgleda da je tako, ali nije.
Takozvani svet elja i ambicije, politike; samo izgleda da postoji, a on nije. Jednom
kada meditirate zapoinjete da se smejete na sve besmislice, sve none more nestaju.
Ali molim vas ne pokuavajte nemoguu stvar. Ako pokuate biete u velikom
konfliktu, postaete rascepljena linost. "Mogu li ja izabrati oboje, politiku i meditaciju?
Mogu li izabrati da promenim svet i da promenim sebe u isto vreme?" Ne, nije mogue.
U stvari, vi ste svet. Kada promenite sebe, vi ste poeli da menjate svet - i ne postoji
drugi nain. Ako zaponete da menjate druge, neete moi da promenite sebe, a onaj ko ne
moe promeniti sebe ne moe promeniti nikoga. On samo moe produiti da veruje da obavlja
veliki posao, kao to vai politiari nastavljaju da veruju.
Vai takozvani revolucionari su svi bolesni ljudi, napeti, ludi ljudi - umobolni - ali
njihova umobolnost je takva da, ako bi bili preputeni sebi oni bi potpuno poludeli, stoga oni
ulau svoju umobolnost u neko zanimanje. Ili poinju menjati drutvo, reformiu drutvo,
radei ovo ili ono... menjajui ceo svet. A njihova ludost je takva da ne mogu videti glupost
toga jer kako moete promeniti nekoga ako niste promenili sebe?
Zaponite intimnije i paljivije kod kue. Prvo promenite sebe, prvo unesite svetlost u
sebe, onda ete biti sposobni... U stvari, rekli bismo da onda nee biti ispravna nikakva
sposobnost ni mo da se promene drugi. Zapravo, jednom kada promenite sebe, postajete
izvor beskonane energije, a ta energija menja druge sama od sebe. Ne da vi idete i radite
naporno, i postajete muenik u promeni ljudi, ne, nita od takve vrste. Jednostavno ostajete u
sebi, ali sama energija, njena istota, njena nevinost, njen miris, nastavlja da se iri u talasima.
Ona stie do svih obala ivota. Bez ikakvog napora s vae strane, zapoinje jedna nenaporna
revolucija. A revolucija je lepa kada je nenaporna. Kada je ona s naporom, onda morate silom
nametati svoje ideje nekome drugom.
Staljin je ubio milione ljudi zato to je bio revolucionar. eleo je da promeni drutvo,
a ko god je ometao to na neki nain morao je biti ubijen i uklonjen s puta. Ponekad se deava
da oni koji pokuavaju da vam pomognu, poinju da pomau ak i protiv vas. Oni ne mare da
li vi elite da budete promenjeni ili ne; oni imaju zamisao da vas promene. Oni e vas
promeniti uprkos vama. Nee vas sluati. Ovaj tip revolucije e biti nasilan, krvav.
A revolucija ne moe biti nasilna, ne moe biti krvava, jer revolucija mora biti
revolucija ljubavi i srca. Pravi revolucionar nikada ne ide nikuda da menja nekoga. On ostaje
ukorenjen u Sebi; a ljudi koji ele da budu promenjeni dolaze kod njega. Oni putuju iz
udaljenih zemalja. Oni mu dolaze. Miris stie do njih. Na suptilne naine, nepoznatim
putevima, ko god eli da promeni sebe, dolazi i trai revolucionara. Pravi revolucionar ostaje
u Sebi, dostupan. Kao jezerce sa hladnom vodom. Ko god je edan potraie ga. Jezerce nee
traiti vas; nee trati za vama. Ono vas nee utopiti zato to ste edni - ali ako ne sluate,
tada e vas ono udaviti.
Staljin je ubio toliko mnogo ljudi. Revolucionari su bili nasilni kao reakcionari -
ponekad ak i mnogo vie.
Molim vas ne pokuavajte da uradite nemogue. Upravo promenite sebe. U stvari to je
takoe jedna takva nemogunost da ako moete promeniti sebe u ovom ivotu, moete se
oseati zahvalni. Moete rei: "Dovoljno se dogodilo, vie nego dovoljno."
Ne budite zabrinuti za druge. Oni su takoe bia, oni imaju svest, imaju due. Ako
ele da se promene, niko ih ne ometa niti zadrava na putu. Ostanite kao jezerce hladne vode.
Ako oni budu edni, doi e. Sama vaa mirnoa e biti poziv, a vaa istoa vode e biti
privlanost.
"Mogu li ja biti revolucionar i sannyasin odjednom?" Ne. Ako ste sannyasin vi ste
revolucija, niste revolucionar. Ne treba da budete revolucionar ako ste sannyasin, vi ste
revolucija. Pokuajte da razumete ta ja govorim. Onda ne idite da menjate ljude, ne idite
nigde da stvarate revoluciju. Vi ne planirate to, vi ivite to. Sam va stil ivota je revolucija.
Gde god biste pogledali, gde god biste dodirnuli, tamo bi bila revolucija. Revolucija e postati
ba kao disanje - spontana.
Ispriau vam jo jednu sufi priu:
661
Dobro poznatog sufija su pitali: "ta je nevidljivost?" On je odgovorio: "Odgovoriu
onda kada se pojavi prilika za ispoljavanjem." Sufi ne govore mnogo. Oni kreiraju situacije.
Ne kazuju mnogo; oni pokazuju kroz situacije. Stoga je sufi rekao: "Kad god se prilika pojavi,
ja u vam dati dokaz."
U nekom docnijem vremenu, tog oveka i onoga ko mu je postavio pitanje zaustavio
je odred vojnika; a vojnici su rekli: "Imamo naredbu da sve dervie odvedemo u pritvor, jer
kralj ove zemlje kae da oni ne sluaju njegove zapovesti i da govore stvari koje nisu
dobrodole za mir miljenja naroda. Stoga emo uhapsiti sve sufije."
Uvek kad postoji zaista religiozna osoba, revolucionari, politiari postaju vrlo
uplaeni, jer ih samo njeno prisustvo izluuje. Samo njegovo prisustvo je dovoljno da stvori
haos. Samo njegovo prisustvo je dovoljno da stvori nered, smrt za staro drutvo. Samo
njegovo prisustvo je dovoljno da stvori novi svet. On postaje vozilo. Bez prisustva ega on
postaje vozilo za Boansko. Vladari, lukavi ljudi, uvek su se plaili religioznih ljudi, jer oni
nisu mogli biti vie opasni od religiozne osobe. Oni se ne boje revolucionara, jer koriste isti
jezik, njihova terminologija je ista. Oni su isti ljudi; nisu drugaiji.
Samo idite u Nju Delhi i posmatrajte politiare. Sve politiare koji su na vlasti i sve
politiare koji nisu na vlasti - svi su isti ljudi. Oni koji su na vlasti izgledaju reakcionarni, jer
su se domogli vlasti i sada ele da je zatite. Sada ele da je dre u svojim rukama, tako da
izgleda da su ustanova. Oni koji nisu na vlasti - oni govore o revoluciji, jer ele da zbace one
koji su na vlasti. Jednom kada oni budu na vlasti oni postaju reakcionari, a ljudi koji su bili na
vlasti, kojima je oduzeta vlast, oni e postati revolucionari.
Uspean revolucionar je mrtav revolucionar, a vladar svrgnut s vlasti postaje
revolucionar. I oni nastavljaju da varaju ljude. Bilo da izaberete one koji su na vlasti ili one
koji nisu na vlasti, vi ne birate razliite ljude. Vi birate iste ljude. Oni imaju razliita obeleja,
ali nema ni malo razlike.
Religiozna osoba je prava opasnost. Samo njeno bie je opasno, jer donosi kroz sebe
nove svetove.
Vojnici su okruili sufija i njegove uenike, i rekli su da trae sufije; svi sufiji treba da
budu uhapeni, jer je to kralj zapovedio, rekavi da oni govore stvari koje nisu dobrodole i
stvaraju takve obrasce miljenja koji nisu dobri za mir naroda.
A sufi je rekao vojnicima: "Tako i treba... morate izvriti svoju dunost."
"Ali niste li vi sufiji?" rekli su vojnici.
"Testiraj nas." Rekao je sufi.
Oficir je izvadio sufi knjigu, i pitao je: "ta je ovo?"
Sufi je pogledao naslov te stranice i rekao je: "Neto to bih ja zapalio ispred vas,
poto vi to ve niste uradili." On je prineo plamen svetiljke knjizi, i vojnici su odjahali
zadovoljni.
Sufijev drug i pratilac je pitao: "Koja je bila svrha ove tvoje akcije?"
"Da nas uinim nevidljivim" rekao je sufi. "Jer za oveka iz sveta, vidljivost znai da
ti izgleda kao neto ili neko na ta on oekuje da lii. Ako izgleda drugaije, tvoja prava
priroda je za njega postaje nevidljiva."
Religiozan ovek ivi ivot obrta, revolucije, ali nevidljive - jer da se postane vidljiv
znai da se postane grub, da se postane vidljiv znai da se doe do najnie preage na
lestvama. A taj nevidljivi izvor energije nastavlja da ini uda.
Molim vas ako ste sannyasin, nema potrebe da budete revolucionar, vi ste ve
revolucija. A ja kaem revolucija jer revolucionar je ve mrtav, revolucionar ve ima fiksirane
ideje - revolucionar ve ima um. Ja kaem da je revolucija proces. Sannyasin nema fiksirane
ideje; on ivi od trenutka do trenutka. On odgovara na realnost trenutka - ne iz fiksiranih
ideja.
Samo posmatrajte. Govorite li komunisti, videete da on ne slua. Moda klima
svojom glavom, ali ne slua. Govorite li katoliku, videete da on ne slua. Govorite li hindusu,
videete da on ne slua. Dok govorite on priprema svoj odgovor - iz svojih starih, prolih,
fiksiranih ideja. Moete ak videti na licu da nema odgovora; samo tupost i mrtvilo. Govorite
li detetu, ono slua paljivo. Ako uopte slua, ono slua paljivo. Ako ne slua, potpuno je
662
odsutno, ali je totalno. Govorite detetu i videete odgovor, ist i sve.
Sannyasin je kao dete, nevin. On ne ivi od svojih ideja; on nije rob nikakve
ideologije. On ivi iz svesnosti, ivi iz svesti. On deluje ovde i sada. On nema jue, nema
sutra, samo danas.
Kada je Isus bio raspet, jedan lopov koji je bio pored njega, rekao mu je: "Mi smo
prestupnici. Mi smo raspeti, to je u redu - moemo to razumeti. Ti izgleda nevino. Ba sam
srean to sam raspet s tobom. Neizmerno sam srean. Nisam uradio nita dobro."
On je potpuno zaboravio neto. Kada je Isus bio roen, njegovi roditelji su pobegli iz
zemlje, jer je kralj naredio masovno ubijanje sve dece roene u odreenom periodu. Kralj je
saznao od svojih mudrih ljudi da e se revolucija podii i da e biti opasno. Bolje je spreiti
unapred, preduzeti meru predostronosti. Stoga je on zapovedio masovno ubistvo. Isusovi
roditelji su pobegli.
Jedne noi su bili okrueni s nekoliko lopova i pljakaa - ovaj lopov je bio jedan iz te
grupe - i oni su hteli da ih opljakaju i ubiju. Ali ovaj lopov je pogledao u dete Isusa, a on je
bilo tako lep, bio je tako nevin, tako ist, kao sama istota... odreeni sjaj ga je okruivao.
Zaustavio je ostale lopove, i rekao: "Pustimo ih da idu. Pogledajte samo dete." Svi su
pogledali u dete; i svi su bili u odreenoj hiphozi. Nisu mogli da urade ono to su eleli da
urade... pa su ih ostavili.
To je bio lopov koji je spasao Isusa, ali nije bio svestan da je to isti ovek. Rekao je
Isusu: "Ne znam ta sam uradio, jer nikada nisam uinio dobro delo. Ne moe nai veeg
prestupnika od mene. Ceo moj ivot je bio ivot pljake, ubistava, i svega to moe zamisliti
Ali sam srean. Zahvalan sam Bogu da umirem pored takvog nevinog oveka."
Isus je rekao: "Ba zbog ove zahvalnosti, ti e biti u carstvu bojem, sa mnom danas."
Dakle, posle te tvrdnje, hrianski teolozi su neprekidno raspravljali ta je mislio pod
reju "danas." On je jednostavno mislio sada. Jer religiozan ovek nema jue, nema sutra,
samo danas. Ovaj trenutak je sve. Kada je on rekao lopovu: "Danas e biti sa mnom u
carstvu boijem," zapravo je govorio: "Gledaj! Sada si u carstvu boijem. Ba ovog trenutka,
pomou svoje zahvalnosti, svojim prepoznavanjem istote i nevinosti - svojim pokajanjem -
prolost je nestala. Mi smo u carstvu bojem."
Religiozan ovek ne ivi od prolih ideologija, ideja, fiksiranih koncepata, ni
filozofija. Iz svoje svesti on odluuje i odgovara. Uvek je sve kao svee prolee, uvek
snaan, neiskvaren prolou.
Dakle, ako ste vi sannyasin, vi ste revolucija. Revolucija je vea od svih
revolucionara. Revolucionari su oni koji su se zaustavili negde, reka se zaledila, ona vie ne
tee. Sannyasin uvek plovea reka koja se nikada ne zaustavlja - ide dalje i dalje, tee i tee.
Sannnyasin je tok, bujica, proticanje.
Drugo pitanje:
Osho, jeste li vi jogin, ili bhakta. Ili gyani, ili tantrika?
Nita od tih besmislica, taman posla.
Ne pokuavajte da me obeleite; ne pokuavajte da me kategorizujete. Um bi eleo da
me stavi u neki pretinac da moete rei da je ovaj ovek ovo, i moete zavriti sa mnom. To
nee biti tako lako. Ja to neu dozvoliti. Ostau kao iva, to vie pokuavate da me uhvatite,
vie u postati neuhvatljiv. Ili sam sve, ili sam nita - samo ove dve kategorije mogu biti
dozvoljene, a sve druge kategorije izmeu nisu dozvoljene, jer one nee iskazati istinu. Onog
dana kada me shvatite bilo kao sve ili nita, bie dan velike realizacije za vas.
Dopustite mi da vam ispriam priu koju sam ba jue proitao. U "The country of the
Blind," H. G. Wells pria kako je putnik doao u neobinu dolinu, ograenu prema ostalom
svetu strmim zidovima, u kojoj su ljudi bili slepi - bila je to dolina slepih. Putnik je prispeo
tamo. iveo je kratko u tom neobinom mestu, ali su ga domoroci smatrali sumnjivim.
Njihovi eksperti su rekli: "Njegov mozak je oteen ovim nastranim stvarima zvanim oi, koje
ga dre u stanju stalne nadraenosti i rastrojenosti." Oni su zakljuili da on nikada nee biti
normalan dok mu oi ne budu uklonjene. "Nuna je operacija i to odmah," govorili su
663
eksperti.
Svi oni su bili slepi. Nisu mogli shvatiti kako ovek moe imati oi. Neto
nenormalno, neto to treba da bude uklonjeno, da bi se uinio ovaj ovek normalnim.
Putnik se zaljubio u slepu devojku, koja ga je preklinjala da ukloni svoje oi da bi
mogli iveti zajedno u srei.
"Jer," rekla je devojka, "ako ne ukloni svoje oi, moja zajednica te nee prihvatiti. Ti
si nenormalan, tako si neobian. Neka nesrea te je zadesila. ovek nikada nije uo za ovakve
oi. Moe pitati ljude, niko to nije nikada video. Zbog ova dva oka, ostae stranac u
zajednici, i oni meni nee dozvoliti da ivim s tobom. A i ja sam malo uplaena da ivim s
tobom. Ti si tako razliit, tako drugaiji."
Ona ga je nagovarala da bude voljan dopustiti da mu se oi uklone, kako bi mogli da
ive zajedno u srei. Bio je ba na ivici da prihvati ponudu, jer se zaljubio u slepu devojku -
zbog te ljubavi i vezanosti bio je spreman da izgubi ak i svoje oi - ali jednog dana kada je
ba bio na ivici da odlui, jednog jutra je video kako se sunce raa nad stenama, a livada je
bila tako lepa s belim cveem... vie nije mogao da bude zadovoljan u dolini tame. Popeo se
natrag na zemlju gde su ljudi hodali na svetlu.
Buda, Isus, Krina, Zaratustra, oni su ljudi s oima u dolini slepih. Zovite ih kako
hoete - jogini, Bude, ine, Hristovi, bhakte. Zovite ih kako elite, ali sve vae kategorije
jednostavno kazuju jednu stvar: da su oni razliiti od vas, da imaju odreeni kvalitet vienja,
da imaju oi, da mogu videti neto to vi ne moete videti.
A vi se oseate uvreeni; otuda, u poetku im se suprotstavljate, ak i kad zaponete
da ih sledite. Zato to njihova vienja stvaraju u vama veliku elju - uprkos vaem
protivljenju. Duboko dole u vaoj vlastitoj prirodi nastavlja se kazivanje da su te oi takoe
mogue i vama. Na povrini nastavljate da poriete; duboko dole ide jedna podzemna struja,
govorei vam da moda niste u pravu. Moda su ove oi normalne, a vi ste nenormalni.
Moda ste vi u veini, ali to vau situaciju ne ini istinitom.
Ovih ljudi se treba seati kao ljudi s oima meu slepcima u dolini.
Ja sam ovde meu vama. Ja znam vau tekou, jer ono to ja mogu videti vi ne
moete videti, ono to ja mogu osetiti vi ne moete osetiti, ono to ja mogu dodirnuti, vi ne
moete dodirnuti. Znam da ak i ako vas ubedim, negde u dubini sumnja nastavlja da se
razvlai. Sumnja - ko zna? Ovaj ovek moda zamilja, mata. Ko zna - ovaj ovek moda
samo obmanjuje. Ko zna? Jer dok to ne postane iskustvo u vama, kako moete verovati?
Vi biste eleli da me kategorizujete. To e vam dati barem ime, obeleje, i vi ete se
oseati udobno. Onda ete poeti da oseate kako me znate, ako moete kategorisati: "Da, on
je jogin." Tada se ne oseate tako neudobno. Barem oseate da znate. Pomou imenovanja,
ljudi oseaju da znaju. To je jedna opsesija.
Dete vas pita: "Koji je ovo cvet?" Ono se ne osea udobno sa cvetom, jer cvet osea
nepoznatim - neim to ga ini svesnim njegovog neznanja. Onda mu vi kaete: "Ovo je
rua." Ono je sreno. Ono ponavlja ime: "Ovo je rua, ovo je rua." Odlazi kod druge dece, i
vrlo sreno kae: "Gledajte, ovo je rua." ta je dete nauilo? Samo ime. Ali je ono sada
spokojno; sada vie nije neznalica. Barem sada ne moe oseati svoje neznanje - sada je
sveznajue. Sada tu nema nepoznatog; rua sada nije nepoznato ulaenje u svet znanog; ona je
postala deo znanog. Upravo dajui tome ime, nazivajui to "ruom," ta ste uinili?
Kad god sretnete nekoga stranog, odmah pitate. "Koje je vae ime?" Zato? Zato ne
moete iveti sa bezimenim? Svako je bezimen. Niko ne dolazi s imenom; svako je roen bez
imena. Odmah im se dete rodi, porodica ve razmilja koje ime da mu d. Zato ste u takvoj
urbi? Zato to je opet jedan nepoznati stranac uao u va svet. Morate ga obeleiti. Odmah,
jednom kada ga obeleite, zadovoljni ste kada znate da je on Ram, Rahim - neko.
Sva imena su besmislena. A ovaj mali deak nema ime. On je tako bezimen kao Bog.
Inae imenu treba dati neku opsesiju u ljudskom umu, i odreenu ideju da jednom kada
imenujete stvar vi je znate, saznajete. Onda ste zavrili s tim.
Ljudi dolaze kod mene. Pitaju me; "Ko ste vi? Hindu, ain, musliman, hrianin? Ko
ste vi?" Ako mogu kategorisati, onda sam ja hindu; osetie se zadovoljni - oni me znaju.
Dakle re "hindu" e im dati lano oseanje da me znaju.
664
Vi me pitate: "Ko ste vi? Bhakta, jogin, gyani, tantrika?" Ako moete nai ime, biete
spokojni. Onda se moete opustiti, onda nema problema.
Ali hoete li moi da znate mene dajui mi ime? U stvari, ako zaista elite znati mene,
ne unosite ime izmeu mene i vas. Odbacite sve kategorije. Samo posmatrajte direktno. Neka
vae oi budu otvorene i iste od svake praine. Gledajte u mene bez ikakvog znanja. Gledajte
u mene s jednostavnim, nevinim pogledom bez ideja, bez predrasuda u pozadini, i moi ete
da vidite skroz naskroz. Ja u postati transparentan za vas. To je jedini nain da me znate, to
je jedini nain da znate realnost.
Gledajte u ruu i zaboravite re "rua." Gledajte u drvo i zaboravite re "drvo."
Gledajte u zelenilo i zaboravite re "zelenilo." Odmah ete postati svesni neobinog prisustva,
koje vas okruuje i koje je Bog. Obeleen i oznaeni Bog jeste svet; neobeleen svet opet
postaje Bog. Bog uslovljen u vaem umu postaje svet; svet neuslovljen, opet nestrukturisan,
opet nepoznat, postaje Bog.
Gledajte u mene bez ikakvih rei.
Tree pitanje:
Kako da se predam ako se bojim samoga sebe? I moje srce je uznemireno. Gde su
vrata ljubavi?
Nema "kako" za predavanje. Ako razumete glupavost ega, besmislenost ega, ako
razumete bedu ega, vi ga naputate, ostavljate. Ne postoji "kako." Sama njegova beda u koju
gledate otkriva vam da je apsolutno jadan, pakao - i vi ga odbacujete. Nastavljate se vezivati i
prianjati uz njega, jo uvek, jer gajite i uvate san kroz njega. Niste razumeli njegovu jad; jo
uvek se nadate da moda ima nekog blaga u njemu.
Pogledajte duboko u sebe. Ne pitajte kao da ga odbacite; samo sagledajte kako se
vezujete za njega. Vezivanje je problem. Ako ne prianjate uz njega, on otpada sam od sebe. A
ako me pitate kako da ga odbacite, a niste uvideli da se vi vezujete uz njega, ja vam mogu dati
tehniku; vi ste se vezivali za svoj ego i vezivaete se i za tehniku takoe. Zato to niste
razumeli proces vezivanja.
uo sam jednu anegdotu. Bio je jedan profesor filozofije, vrlo rasejan ovek kakvi
jesu profesori; gotovo uvek naginju rasejanosti. Nisu oni postigli nemanje uma, ili stanje bez
uma, jer su njihovi umovi zauzeti tako mnogo, da su odsutni i udaljeni od svega drugog. Oni
su samo u glavama. Uvek je gubio stvari. Jednog dana se vratio kui bez svog kiobrana, a
njegova ena je pokuala da dobije neku naznaku od njega gde da ga trai:
"Kai mi," rekla je ona, "precizno, kada si prvo primetio da ga nema?"
Dakle, ovo je pogreno pitanje za oveka koji je rasejan: "kada si prvo primetio da ga
nema?" Ili: "Gde si po prvi put postao svestan da ti on nedostaje?" Ovo je pogreno pitanje,
jer osoba koja je zaboravila kiobran, mora da je do sada ve zaboravila kada se to tano
dogodilo!
"Gde si po prvi put postao svestan da ga nema?"
"Draga moja," odgovorio je on, "bilo je to kada sam podigao svoju ruku gore da ga
spustim posle kratkog pljuska. Onda sam shvatio da on nije tu."
Vi se vezujete, a pitate kako da to ostavite, da ga odbacite. Vezujui um e zapoeti da
se vezuje za tehniku. Molim vas, ne pitajte "kako," radije, tragajte sami sa sobom: zato
prianjate? ta vam je do sada dao va ego? Da li vam je dao ita sem obeanja? Da li je ikada
ispunio neko obeanje? Hoete li biti obmanjivani od njega zauvek? Niste li do sada dovoljno
bili obmanjivani od njega? Da li jo niste zadovoljni? Niste li jo svesni da vas to ne vodi
nikuda, upravo se okreete u vrtlogu, okolo i okolo u krugu, nadajui se istim starim
snovima? Uvek postajete frustrirani, ne vidite da je od samog poetka obeanje bilo lano.
Onog trenutka kada postanete frustrirani, opet zapoinjete sanjati novu nadu, i ego nastavlja
da vam obeava.
Ego je impotentan, nemoan. On samo moe da obea; nikada ne moe nita da vam
d. Sagledajte njega. Na jedan nain, izmeu obeanja i nedavanja, izmeu to dvoje mnogo je
patnje, mnogo frustracije, mnogo bede.
665
Pakao o kome ste sluali nije deo geografije; nije ispod zemlje. On je ba ispod vaeg
ega. Kada postanete svesni nevolja i bede ega, vi se ne vezujete, to je sve. Ne kaem da
ostavljate, vi ne prianjate. Odmah se predavanje deava. Predavanje je odsustvo ega.
Inae vi nikada ne pitate: "Zato se vezujem za ego?" Vi pitate: "Kako da se predam?"
Postavljate pogreno pitanje.
A onda, postoje hiljade stvari koje ljudi nastavljaju da vam govore. Tada se vi vezujete
za njih. Vi prianjate uz tako mnogo takozvanih metoda, tehnika, filozofija, crkava. Upravo da
biste ostavili jedan ego stvorili ste tri stotine religija u svetu. Samo da biste odbacili jedan
mali ego. A milioni tehnika i metoda, hiljade i hiljade knjiga se neprekidno pie o tome kako
ga odbaciti. I to vie itate, vie postajete ueni, manje je mogunosti da ga odbacite - jer
sada ima vie za ta da se vezujete. Sada je va ego tako ukraen...
itao sam autobiografiju vrlo poznatog romanopisca. Pri kraju svog ivota imao je
obiaj da govori i da se ali: "Nisam iskoristio svoj ivot. Nikada nisam eleo da budem
romanopisac, nikada." Neko ga je pitao: "Zato onda niste prestali da piete? Jer barem
dvadeset godina vas ja sluam, i znam ljude koji kau da su sluali vae gunanje ak i due.
Zato niste prestali?" On je rekao: "Kako sam mogao? Jer dok sam shvatio da to nije moja
struka, ve sam postao uven. Dok sam shvatio da nemam sklonosti za to, ve sam postao
slavan pisac romana."
Ne moete odbaciti ego ako nastavljate da ga ukraavate. Va odlazak u crkvu ga
ukraava - postajete religiozni. Vae svakodnevno itanje Biblije, ili Gite, ukraava ga.
Moete gledati u druge sa pogledom "svetiji sam nego to ste vi." Moete gledati sa
osuivanjem u svojim oima, da e itav svet otii u pakao - izuzev vas.
Nastavljate pokuavati da postanete ponizni, da postanete jednostavni, ali duboko u
vaoj jednostavnosti sedi ego, ustolien.
A vi nastavljate da nalazite racionalizacije za to. Sve racionalizacije su dekoracije. U
Indiji je bio jedan ovek, umro je pre nekoliko godina. Nizam iz Hyderabada. Bio je
najbogatiji ovek u svetu. Vai Rokefeleri i Fordovi su nita. On je bio najbogatiji ovek na
svetu. U stvari niko ne zna koliko je tano imao, jer se njegovo bogatstvo sastojalo od miliona
dijamanata. U sedam velikih dvorana stavljeni su dijamanti; dvorane su bile potpuno
napunjene. ak ni on nije bio svestan njihovog tanog broja. Ali je ovek bio veliki tvrdica -
ne moete verovati. Vi ete jednostavno rei da ja laem. Bio je takva tvrdica da, kada su
gosti dolazili ostavljali bi polovine svojih cigareta na pepeljarama, on bi ih sakupio i puio.
Neete mi verovati, ali to je istina.
Kada je postao Nizam od Hyderabada, bio je ustolien, koristio je istu kapu etrdeset
godina. To je bila najprljavija kapa na svetu. Nikada je nije prao, jer se bojao da je moe
unititi. iveo je ivot vrlo siromanog oveka, ali je obino govorio svojim ljudima: "Ja sam
jednostavan ovek. Moda sam najbogatiji ovek, ali ivim ivot siromanog oveka." Ali on
nije bio siromaan. Jednostavno je bio tvrdica! Imao je obiaj da govori da zato to nije vezan
za stvari i svetovna ispoljavanja, zbog toga ivi tako jednostavnim ivotom. Obino je mislio
o sebi da je sadhu, ili fakir; ali to nije bio. Bio je najbedniji ovek, uvek najbogatiji a
najjadniji. Ali za svoju jadnost, on bi nalazio racionalizacije.
Tako je bio uplaen, tako praznoveran... Obino se molio i pretvarao se da je veliki
molitelj. Ali nije to bio; jednostavno je bio uplaen. Nou je imao obiaj da spava s
neobinom stvari. Imao je veliki lonac koji je bio pun soli, a u njega bi stavio jednu svoju
nogu - cele noi. Jer muslimani imaju ideju da, ako vam noga dodiruje so, duhovi vam ne
mogu dosaivati.
Kako se ovaj ovek moe moliti? Neko ko je tako uplaen od duhova, kako moe
voleti Boga? Jer kod onog ko voli Boga, strah iezava. Meutim on je obmanjivao mnoge
ljude, on je u svakom sluaju obmanjivao sebe.
Zapamtite, uvek ponite iz poetka. Vidite gde prianjate i zato se vezujete. Ne pitajte
za "kako" se predati. Samo posmatrajte i otkrite zato se vezujete uz ego, zato ste svojeglavi.
Ako jo oseate da e vam ego isporuiti neko nebo, onda ekajte - nije potrebno da se
predajete. Ako oseate da su sva obeanja lana a ego je varalica, onda od kakve je potrebe
pitati kako se predati? Ne vezujte se. U stvari, jednom kada znate da je ovo vatra, vi je
666
ostavljate. Ne postavljate pitanje nevezivanja. Vi je jednostavno ostavljate. Kada saznate da je
vaa kua zapaljena, ne pitate nikoga kako da izaete napolje.
Jednom se to dogodilo: ja sam bio kod kue, i to ba ispred kue, kada je kuu
zahvatila vatra. To je bila trospratna kua, a jedan debeli ovek koji je iveo na treem spratu
pokuavao je da iskoi kroz prozor. itava gomila je vikala: "Ne skai! Donosimo lestve!" Ali
ko ih je mogao sluati kada je kua zapaljena? On je skoio. Nije mogao da saeka ak ni na
lestve. Jo nije bilo opasnosti, jer je vatra tek bila na prvom spratu. Da bi dospela do treeg
bilo je potrebno vreme, a lestve su donosili i itava gomila mu je vikala: "ekaj!!" Ali on nije
sluao. Skoio je i slomio nogu.
Docnije sam otiao da ga vidim i pitao sam: "Vi ste izveli udo. Niste pitali kako da
skoite. Jeste li ikada ranije skakali sa treeg sprata nekih zgrada?"
On je rekao: "Nikada."
"Jeste li ikada vebali?"
On je rekao: "Nikada."
"Nekada ste probali?"
On je rekao: "O emu govori! To mi je bilo po prvi put!"
"Da li ste traili objanjenje iz neke knjige? Jeste li pitali uitelja? Istraivali kod
nekoga?"
Rekao je: "O emu govori? Nisam mogao ekati ak ni da moja ena doe, da dou
deca, nisam mogao ni razumeti ljude zato viu toliko mnogo. Samo docnije, dok sam leao
na zemlji, mogao sam razumeti da su donosili lestve."
Kada je kua u plamenu, vi iskaete iz nje, ne pitate "kako". A kada vam ja kaem da
je vaa kua u plamenu, vi pitate kako da iskoite iz nje. Ne, vi niste razumeli poentu. Jo ne
oseate da je vaa kua u plamenu kao to ja kaem, tako da moje kazivanje stvara u vama
ideju: "Kako da iskoim iz kue?" Ako zaista razumete da je vau kuu zahvatila vatra, ak i
ako ja poviem: "Donosim vam lestve! ekajte!" Vi neete ekati. Vi ete skoiti. Moete
slomiti svoje noge!
Ali u lakoi, udobnosti, udobno pitate: "Kako da se predam?" Nema "kako." Upravo
pogledajte u bedu koju ego stvara. Ako to moete osetiti, izai ete iz toga.
"A moje srce je bolno." Nuno je da bude tako. S egom e biti mnogo bola.
A vi pitate: "Gde su vrata ljubavi?" Izaite iz ega; tu su vrata ljubavi. Izaite iz ega, i
tu je kapija srca. Ego vas odvraa od ljubavi, ego vas odvraa od meditacije, ego vas odvraa
od molitve, ego vas odvraa od Boga, ali vi jo nastavljate da ga sluate. Onda je to do vas.
To je va izbor, zapamtite. Niko vas ne prisiljava da sluate ego. To je va izbor. Ako
je va izbor, u redu. Onda me ne pitajte "kako?" Ako vi birate to, nema potrebe da me pitate
"kako."
etvrto pitanje:
Zato, kada pokuavam da sluam vaa predavanja s potpunom panjom, ne mogu
docnije da se setim ta ste rekli?
Nema potrebe. Ako ste me sluali s potpunom panjom, nije potrebno da pamtite ta
sam rekao. To postaje deo vas. Pojedete neto i da li se seate ta ste pojeli? Kakva korist? To
postaje deo vas - to postaje vaa krv; postaje vae kosti. To postaje vae bie. Jednom kada ste
pojeli neto, vi zaboravite to. Svarite to, i ne seate se toga.
Ako sluate totalno, ja se preobraavam u vau krv, ja se preoblikujem u vae kosti, ja
se pretvaram u vae bie. Vi me rastvarate, apsorbujete.
Nema potrebe. Kad god postoji situacija, vi ete odgovoriti; a u tom odgovoru sve to
ste uli i sluali u totalnosti e biti tu - ali ne kao pamenje... ve kao proivljeno. Ovu razliku
treba zapamtiti.
Sve to ja pokuavam ovde nije da vam dam vie znanja, da vam dam neku
informaciju. To nije svrha mog govorenja, ili toga to sam ovde s vama. Cela moja svrha je da
vam dam vie bivanja, postojanja, a ne vie znanja. Stoga ostanite sa mnom sluajte totalno;
nije potrebno da se toga docnije seate. To postaje deo vas. Kad god bude potrebe to e se
667
pojaviti. A nee se javiti kao pamenje; javie se kao va ivi odgovor.
Inae uvek e postojati strah da to moe postati vae pamenje. Onda se niste
promenili; samo rezervoar vaeg pamenja postaje vei i vei. Va kompjuter postaje vie
informisan. A kad god bude prava situacija, vi ete zaboraviti; onda ete delovati iz svoje
svesnosti, ne iz vaeg pamenja. Onda ete me zaboraviti. Kad ne postoji realna situacija a vi
se raspravljate s ljudima i diskutujete, vi ete se toga seati, ili pamtiti.
Posmatrajte. Ako ono to ja kaem postane samo seanje u vama bie dobro za
diskusiju, raspravu, debatu - da pokaete vae znanje drugim ljudima, da ih ubeujete da znate
- da znate vie od svih. Bie korisno za to, ali u realnom ivotu... Ako govorite o ljubavi, moi
ete govoriti mnogo iz seanja ta sam vam rekao, ali kada se pitanje pojavi - vi se zaljubite -
onda ete delovati iz sebe samog - ne iz onoga to ste uli - jer niko ne moe koristiti mrtvo
pamenje kada se realna situacija pojavi.
uo sam jednu anegdotu:
Jednog dana, dok je bio u dungli jedan istraiva je naleteo na pleme kanibala koji su
bili spremni da zasednu i jedu svoje omiljeno jelo. Plemenski stareina je na iznenaenje
progovorio odlinim engleskim. Kada su ga pitali o tome, priznao je da je proveo godinu na
koledu u Sjedinjenim Dravama.
"Bili ste na koledu," uskliknuo je preplaeni istraiva, "i sedite i jedete ljudsko
meso?"
"Da, jedem" priznao je stareina. Onda je dodao pomirljivim tonom: "Ali sada,
naravno, koristim no i viljuku."
To e biti sve. Ako me uinite delom svojeg pamenja, jo uvek ete nastaviti da
budete kanibal, ali sada ete koristiti no i viljuku. Jedino e to biti razlika. Ali ako mi
dopustite da uem u unutarnji oltar vaeg bia, vi sluate totalno - to je znaenje totalnog
sluanja - onda zaboravite na pamenje, to nije potrebno.
Va pravi ispit nije odlazak u ispitnu dvoranu nekog univerziteta. Va ispit je odlazak
do samog univerzuma. Tamo ete dokazati da li ste me sluali ili ne. Iznenada ete videti da
volite na drugaiji nain, da je situacija stara, ali vi odgovarate na drugaiji nain. Neko vas
mui ili vam je dosadan, ali vas to ne mui i ne zamara. Neko pokuava da vas iritira, ali vi ste
tihi i smireni. Neko vas napada i vrea, ali ste na neki nain netaknuti. Vi ste kao lotosov cvet;
u vodi, a netaknut od nje. Onda ete shvatiti ta se dogodilo bivajui sa mnom.
To je prenoenje bivanja, nije saoptavanje znanja.
Peto pitanje:
eleo bih da postavim jedno od onih kratkih, neobinih pitanja, koje vi koristite na
kraju predavanja, i da vas ujem kako kaete: "Ovo pitanje je od Dhirendre."
Ako nastavim da meditiram, hoe li to doi?
Nikada. Onda prestani da meditira. Ako eli pitanja, onda molim te prestani da
meditira. Ako meditira sva pitanja iezavaju, samo odgovor ostaje. Ako eli vie pitanja
da postavi, prestani da meditira. Onda moe produiti da postavlja hiljadu i jedno pitanje.
I sva su glupa i neobina, stoga nema potrebe da se brine oko toga.
Inae samo jedne stvari treba da bude svestan: nemoj meditirati! Ako eli da
postavlja neobina pitanja, ne meditiraj. Opet kaem, sva pitanja su glupa i neobina. Ako
meditirate ona e ieznuti; samo tiina preostaje. Tiina je odgovor.
Ili vi imate pitanja, ili imate odgovore. Nikada nemate i jedno i drugo. Kada imate
pitanja vi nemate odgovore. Ja vam mogu dati odgovor, ali on nikada ne dospeva do vas.
Vremenom dok stigne do vas, vi ete ga opet preobratiti u hiljadu i jedno pitanje. Kada imate
pitanja, vi imate pitanja. Kada imate odgovor - i ja kaem odgovor, ne odgovore, jer postoji
samo jedan odgovor na sva pitanja, kada imate odgovor, pitanja se ne javljaju.
Meditirajte ako elite odgovor koji odgovara na sva pitanja. Prestanite da meditirate
ako elite da nastavite sa pitanjima.
Meditacija je odgovor.
668
Poglavlje 3
UNUTRA I SPOLJA
Predavanje odrano 3. januara 1976. pre podne u Buddha dvorani
III, 6: tasya bhumiu viniyogah.
Pristizanje ove [svetlosti zbiva se] u etapama (bhumi).
III, 7: trayamantarangam purvebhyah.
Ova tri [poslednja] lana su sutinska u poreenju sa prvih [pet].
III, 8: tadapi bahirangam nirbijasya.
[Meutim], ak i ovi [doslovno unutranji (antara) lanovi] javljaju se kao
spoljanji (bahi) [tj. sporedni ili pomoni] u poreenju sa [onim delom joge koji se
naziva] bez klice [nesavrenstva] (nirbijasamadhi).
III, 9: vyutthana nirodhasamskara yorabhi bhava pradur bhavau nirodha kana citta nvayo
nirodhaparinamah.
Kada se javi iezavanje tendencije koja karakteristie [uobiajeno] budno
stanje (vyutthanasamskara) i iskrsne [iz podsvesti] tendencija ka smirenju
(nirodhasamskara), te se s-vest (citta) [bivajui tada jo uvek pod utiskom obe sfere,
ipak] prikloni smirujuem momentu - nastupa period smirivanja (nirodhaparinama).
III, 10: tasya prasantavahita samskarat.
U ovoj podsvesnoj predisponiranosti (samskara) [due ka smirenju javlja se
definitivno] trajna neometana usmerenost toka [s-vesti].
Ja sam vam govorio da tradicionalno postoje dve kole miljenja u Nemakoj.
Industrijski, praktini severni deo zemlje ima ovu filozofiju: situacija je ozbiljna ali nije
beznadena. U junom delu Nemake, vie romantinom a moda manje praktinom,
filozofija izgleda da je: situacija je beznadena, ali nije ozbiljna. Ako mene pitate, onda
situacija nije nijedna - niti je beznadena niti je ozbiljna. A ja govorim o ljudskoj situaciji.
Ljudska situacija izgleda ozbiljna, jer smo vekovima ueni i uslovljeni da budemo
ozbiljni. Ljudska situacija izgleda beznadena, jer smo inili neto sa sobom to je pogreno.
Nismo jo otkrili da je cilj biti prirodan, a da nas svi ciljevi kojima smo bili ueni ine sve
vie i vie neprirodnim.
Da se bude prirodan, da se samo bude usaglaen sa kosmikim zakonom, ono je to
Patanjali podrazumeva pod samyamom. Da se bude prirodan, i da se bude usklaen s
kosmikim zakonom to je samyama. Samyama nije neto na ta ste prisiljeni. Samyama nije
nita to dolazi spolja. Samyama je cvetanje nae unutarnje prirode. Samyama je da postanete
ono to ve jeste. Samyama je da se vrati natrag prirodi. Kako da se vrati prirodi? I ta je
ljudska priroda? Dok ne kopate duboko unutar svog sopstvenog bia, nikada neete upoznati
ta je ljudska priroda.
ovek mora da se kree prema unutra, a itav proces joge je hodoae, jedno
unutranje putovanje. Korak po korak, u osam koraka. Patanjali vas vraa kui. Prvih pet
koraka - yama, niyama, asana, pranayama, pratyahara - pomau vam da idete duboko u sebe
iza tela. Telo je vaa prva periferija, prvi koncentrini krug vae egzistencije. Drugi korak je
da se ode iza uma. Tri unutranja koraka dharana, dhyana, samadhi, vode vas iza uma. Iza
tela i iza uma je vaa priroda, centar vaeg bia, postojanja. Patanjali sredite bia ili
postojanja zove samadhi bez klice, ili bez semena samadhi - kaivalya. To on zove da bi se
669
suoili licem u lice s vaom sopstvenom osnovom, s vaim sopstvenim biem, da znate ko ste.
Dalje ceo proces moe biti podeljen u tri dela: kako transcendirati telo; drugi, kako
transcendirati um; trei, kako da upadnete u svoje vlastito bie.
Uili su nas, gotovo svuda u svetu, u svakoj kulturi, u svakoj klimi, da traimo ciljeve
negde izvan nas samih. Cilj moe biti novac, cilj je moda mo, cilj je moda ugled, ili cilj
moe biti Bog, raj, to ne ini razliku: svi ciljevi su izvan vas. A pravi cilj je da se doe do
izvora odakle ste doli. Onda je krug kompletan.
Odbacite sve spoljanje ciljeve i kreite se prema unutra. To je poruka joge. Spoljanji
ciljevi su uvek prisilni. Vi ste samo ueni negde da idete. Oni nikada nisu postali prirodni; oni
ne mogu postati prirodni.
uo sam jednu anegdotu o G. K. Chestertonu:
On je bio na vozu, itajui marljivo, kada mu je kondukter zatraio kartu. Pomamno
je Chesterton poeo preturati za njom.
"Nije vano, gospodine," rekao je kondukter umirujue. "Doi u docnije da je
ponitim. Siguran sam da je imate."
"Znam da je imam," Chesterton je mucao, "ali ono to elim da znam jeste, kuda
stvarno idem?"
Kuda idete? ta je vae odredite? Ueni ste da postignete odreene stvari. Nainjeni
ste jednim izvriocem. Um je bio manipulisan spolja - od roditelja, od porodice, od kole, od
drutva, od vlade. Svako pokuava da vas izvue iz vaeg sopstvenog bia, i pokuava da vam
postavi odreen cilj; i vi upadate u zamku. Cilj je ve tu, u vama.
Nema nigde da se ide. ovek mora da ostvari sebe - ko on ve jeste. A kada to jednom
ostvarite, gde god da idete, nai ete svoj cilj, jer nosite svoj cilj sa sobom. Onda gde god
idete, imaete duboko zadovoljstvo, mir vas okruuje, sveina, sabranost, smirenost je milje
koji nosite oko sebe kao auru. To je ono to Patanjali naziva samyamom, utiana, sabrana,
smirena atmosfera koja se kree sa vama.
Gde god idete vi donosite svoju sopstvenu atmosferu sa sobom, i svako moe da je
osea. Gotovo da je drugi mogu i dodirnuti, bilo da oni postanu svesni ili ne. Iznenada, ako
ovek u samyami doe blizu do vas, neoekivano postajete svesni da odreeni smireni lahor
duva pored vas, miris dolazi iz nepoznatog. Dotie vas, smiruje vas. To je kao lepa
uspavanka. Bili ste u uznemirenosti dok ovek u samyami nije doao pored vas, odjednom se
va nemir stiava, smiruje. Ako ste bili ljuti, kada ovek u samyami doe blizu vas, vaa
ljutnja iezava. Zato to je ovek u samyami magnetska sila. Zapoinjete da plivate na
njegovom talasu, na njemu, sa njim, poinjete da se kreete navie, vie nego to se moete
kretati sami. Stoga smo na Istoku mi razvili divnu tradiciju odlaska kod ljudi koji su postigli
samyamu i samo da sednemo pored njih. To je ono to mi nazivamo darshan, to je ono to
zovemo satsang; samo odlazak kod oveka u samyami i samo da se bude pored njega.
Zapadnom umu to izgleda gotovo apsurdno, jer nekada taj ovek ak uopte i ne govori, on je
moda u tiini. A ljudi nastavljaju da dolaze, dodiruju njegova stopala, sede pored njega,
zatvore svoje oi... Nema konverzacija, nema verbalne komunikacije, i oni sede satima; a
onda ispunjeni, na neki nepoznat nain, dotiu stopala u dubokoj zahvalnosti, i vraaju se
natrag. I vi moete videti s njihovih lica da im je neto preneto; postigli su neto. A da nije
bilo verbalne komunikacije - nita vidljivo nije predato ili uzeto. Satsang je samo da se bude
sa ovekom od istine, sa autentinim biem, ovekom u samyami.
Samo bivajui blizu njega, neto poinje da se dogaa u vama, neto poinje da
odgovara u vama.
Inae koncept oveka u samyami takoe je poeo da biva vrlo zbrkan, jer ljudi su
poeli to da rade spolja. Ljudi su zapoeli da smiruju sebe spolja, da praktikuju izvesno
smirivanje, odreenu tiinu, da prisiljavaju sebe na poseban stil i disciplinu. Oni e izgledati
slino kao neko u samyami. Izgledae slino, ali nee biti; i kada im priete blie, njihov
izgled moe biti smiren, ali ako sednete tiho pored njih, neete oseati nikakvu tiinu. Duboko
je dole skriven mete. Oni su kao vulkani. Na povrini je sve smireno; a dole u dubini je
vulkan spreman da eksplodira svakog trenutka.
Zapamtite ovo: nikada ne pokuavajte nita sebi da nameete. To je nain da se bude
670
podeljen, to je nain da se bude beznadean, to je nain da se propusti glavna stvar. Vae
unutarnje bie mora da tee kroz vas. Vi samo treba da uklonite prepreke na putu. Nita novo
vam ne treba dodati. U stvari, neto treba oduzeti, i vi ete biti savreni. Ne, nita ne treba
dodati. Vi ste ve savreni. Ima neega vie kod izvora, nekih stena na stazi. Oduzmite to
kamenje, i vi ste savreni, i protok se ostvaruje. Ovih osam Patanjalijevih koraka, ashtanga,
nisu nita drugo do metodoloki nain uklanjanja stena.
Inae, zato su ljudi postali tako opsednuti spoljanjim disciplinama? Mora postojati
uzrok za to, razlog za to. Razlog postoji. Razlog je to prinuda spolja izgleda laka, jeftina,
bez gubitaka. To je kao da niste lepi, ali moete kupiti lepu masku u prodavnici i staviti je na
svoje lice. Jeftina, nije skupa, i moete malo obmanuti druge. Ne za dugo, jer maska je mrtva
stvar; a mrtva stvar moe imati prividnu lepotu, ali ne moe biti zaista lepa. U stvari postajete
vie runi nego to ste bili ranije. Kakvo god da je bilo vae izvorno lice, bilo je barem ivo,
zrailo je ivot, inteligenciju. Sada imate mrtvu masku i skrivate se iza nje.
Ljudi postaju zainteresovani da kultiviu samyamu iz spoljanjosti. Vi ste ovek
ljutnje; da biste dospeli do stanja bez ljutnje mnogo napora e biti potrebno, i dugo je
putovanje; moraete da platite za to. Ali samo da prisilite sebe, spreite sebe, lake je. U stvari
moete koristiti energiju svoje ljutnje da savladate ljutnju - odmah. Nema problema, svaki
ovek koji je ljut moe lako da nadvlada ljutnju. Jedina je stvar da okrene energiju na sebe.
Prvo je bio ljut na druge; sada mora da bude ljut na sebe i da suzbije ljutnju. Ali ako pogledate
u njegove oi, ljutnja e biti tamo ugnezdivi se kao senka.
Ali zapamtite, nije loe ponekad biti ljut, ali potiskivati ljutnju a stalno ostajati ljut
vrlo je opasno. To je razlika izmeu neprijateljstva i mrnje. Kada vi proredite ljutnju postoji
mrnja, ali je ona trenutna. Dolazi i odlazi. Ne treba mnogo brinuti o njoj. Kada potiskujete
ljutnju, onda mrnja nestaje i neprijateljstvo se javlja, koje postaje trajno stanje vaeg ivota.
Potisnuta mrnja neprekidno deluje na vas - na vae ponaanje, vae odnose. Sada ne
postajete ponekad ljuti, sada ste sve vreme ljuti. Vaa ljutnja nije sada adresovana ni na koga;
ona je postala upravo kvalitet vaeg bia. Sada ona prianja uz vas. Ne moete tano rei na
koga ste ljuti, jer ste u prolosti akumulirali ljutnju. Sada je ona postala skladite. Vi ste
jednostavno besni.
Ovo je loe; to je hronino. Prvo je ljutnja samo planula, neto se dogodilo. Ona je bila
izazvala okolnostima. Bila je kao kada se mala deca naljute; ona buknu kao plamen, a onda se
smire, i odmah oluja odlazi, a tiina je tu i ona su puna ljubavi i lepa su. Ali ubrzo, to vie
potiskujete bes, ljutnja ulazi u vae kosti, u vau krv. Ona cirkulie u vama. Ona se kree u
vaem disanju. Onda, ta god da radite, radite u besu. ak i kada volite neku osobu, volite je
na srdit nain. Agresija postoji, destruktivnost postoji. Moda je vi ne iznosite, ali je uvek tu. I
to postaje velika stena.
Prisiliti se na bilo ta spolja, izgleda u poetku vrlo jeftino, ali se na kraju pokazuje
vrlo pogubno.
Ljudi nalaze to jeftinim zato to postoje eksperti koji im stalno govore kako to da rade.
Dete se rodi i roditelji postaju eksperti. Oni to nisu. Oni jo nisu reili ni svoj vlastiti problem.
Ako zaista vole dete, nee ga prinuditi na isti obrazac, isti stil.
Ali ko voli? Niko ne zna ta je ljubav.
Oni poinju prisiljavati na svoj stil, isti stari stil u kome su uhvaeni. Nisu ak ni
svesni ta rade. Sami su uhvaeni tim istim stilom, i itav njihov ivot je bio ivot bede, a
sada oni daju isti stil svojoj deci. Nevina deca, ne znajui ta je ispravno a ta je pogreno,
postae rtve.
Ovi strunjaci koji to nisu, jer ne znaju nita - nisu reili sami nijedan problem -
jednostavno uzimaju to kao odobreno, samo zato to su rodili decu, na neki nain su postali
autoritativni; i oni poinju da oblikuju neno dete u fiksirani stil ili obrazac. I dete mora da ih
sledi; ono je bespomono. Vremenom dok ono postane svesno, ve je uhvaeno, ulovljeno u
zamku. Onda postoje kole, univerziteti, hiljadu i jedan nain da svuda okolo budu uslovljeni
u sve vrste eksperata i da se svako pretvara da zna, ali izgleda da niko ne zna.
uvajte se eksperata i izbegavajte ih. Uzmite svoj ivot u svoje ruke, ako elite jednog
dana da dosegnete unutarnju sr. Ne sluajte eksperte; sluali ste ih dovoljno dugo.
671
uo sam malu anegdotu:
Jedan ekspert za produktivnost koji je proveravao vladin biro, doao je u kancelariju
gde su dvojica mladih ljudi sedeli na suprotnim stranama stola, ne zauzeti nikakvim poslom.
"ta su vae dunosti?" ekspert je pitao jednog od njih.
"Ovde sam est meseci i nije mi jo data nijedna dunost," odgovorio je ovek.
"A koja je vaa dunost," ekspert za produktivnost je pitao drugu osobu.
"Ja sam ovde takoe ve est meseci, a nije mi jo data nijedna dunost," odgovorio je
on.
"Dakle, jedan od vas mora otii," otro je odbrusio ekspert. "Ovo je oigledan primer
dupliranja."
Dve osobe vre istu dunost - ne radei nita.
Ekspert uvek misli u terminima znanja. Idite kod mudrog oveka. On ne misli u
terminima znanja. On gleda u vas kroz svoje vlastite oi. Svetom previe vladaju strunjaci, i
svet je gotovo zaboravio da ide kod mudrog oveka. Razlika je u tome to je strunjak, ili
ekspert isto tako obian kao vi. Jedina razlika izmeu vas i eksperta je to je on akumulirao
neke mrtve informacije. On zna vie nego to vi znate, ali njegova informacija nije njegova
vlastita realizacija. On je upravo to sakupio spolja, i nastavlja da vam daje savet.
Tragajte, tragajte za mudrim ovekom. To je traganje za guruom. Na Istoku ljudi
putuju hiljadama milja da tragaju i trae nekoga ko je zaista doao do znanja, da budu s njim,
da budu sa ovekom u samyami - ovekom koji se ostvario, koji nije kultivisan, koji je
izrastao, koji je procvetao u svom unutarnjem biu. Cvet nije pozajmljen spolja. To je
unutarnje cvetanje.
Zapamtite, Patanjalijeva samyama nije koncept obinog upranjavanja. To je koncept
cvetanja, pomaganja i dozvoljavanja onoga to je skriveno u vama da bude manifestovano. Vi
ve nosite seme. Semenu samo treba prava zemlja. Malo brige, odanog staranja i ono e
proklijati, i jednog dana doi e do cvetanja. Miris koji je nosilo seme rairie se na
vetrovima, i vetrovi e ga odneti u svim pravcima.
ovek u samyami ne moe sakriti sebe. On pokuava. On ne moe sakriti sebe, jer
vetrovi e neprestano nositi njegov miris. Moe otii u planinsku peinu i sedeti tamo, i ljudi
e poeti tamo da mu dolaze. Nekako, na neki nepoznat nain, oni koji rastu, oni koji su
inteligentni, oni e ga nai. On ne treba da trai njih; oni e traiti njega.
Moete li videti neto slino u vaem vlastitom biu, jer onda e biti lako razumeti
sutre? Kada nekoga zaista volite, i kada samo pokazujete nekome ljubav. Jeste li videli
razliku? Neko vam doe, gost. Dobrodoao je. Zaista vam je dobrodoao. To je cvetanje: iz
samog vaeg bia izraavate mu dobrodolicu. Nije samo dobro doao u vau kuu,
dobrodoao je u vae srce. Onda neki drugi gost doe. I vi mu iskaete dobrodolicu jer
morate da mu je iskaete. Jeste li uvideli razliku?
Kada zaista iskazujete dobrodolicu, vi ste jedan tok - dobrodolica je totalna. Kada
vam zaista nije dobrodoao, vi jednostavno sledite propisno pravilo ponaanja, vi ne teete; i
ako gost ima mo opaanja, on e se odmah okrenuti natrag. On nee ui u vau kuu. Ako je
zaista sposoban da opaa i shvata, odmah e videti protivrenost u vama. Vaa pruena ruka
za rukovanje, nije stvarno pruena. Energija se ne kree prema gostu; energija je obuzdana,
zadrana. Samo je mrtva ruka pruena.
Vi ste protivreni kad god sledite neto spoljanje. Samo sledite disciplinu. Ako ona
nije istinita, vi niste u tome.
Zapamtite, sve to radite - ako uopte to radite - radite to totalno. Ako uopte ne elite
to da radite, onda ne radite to - onda totalno to ne radite. Totalnost mora da bude zapamena i
morate je se drati, jer je ta totalnost najvanija stvar. Ako neprekidno nastavljate da radite
stvari u kojima ste kontradiktorni, nedosledni, u kojima se deo vas pokree a drugi deo ne
kree, unitavate svoje unutranje cvetanje. Uskoro ete postati plastian cvet - bez mirisa,
bez ivota.
To se dogodilo:
Mula Nasrudin je pri odlasku sa zabave rekao domaici: "Hvala vam mnogo to ste me
pozvali. To je bila najlepa zabava na koju sam ikada bio pozvan u svom mom ivotu." A
672
zabava je bila sasvim obina.
Prilino zapanjena domaica je uskliknula: "Oh, ne govorite tako."
Na ta je Mula odgovorio: "Ali ja ne kaem to. Uvek govorim tako."
Onda je to besmisleno. Onda je to apsolutno bez znaenja.
Ne ivite samo ivot pukih manira; ne ivite ivot samo propisanog ponaanja. ivite
autentian ivot.
Ja znam da je ivot propisanog ponaanja udoban ivot, podesan i lak; ali je otrovan.
Ubija vas polako, lagano. ivot autentinosti nije tako lagodan, podesan i udoban. On je
rizian, on je opasan - ali je realan, a opasnost je vredna. Nikada se neete pokajati zbog
njega. Jednom kada ponete uivati pravi ivot, pravo oseanje, realan tok vae energije, i
niste podeljeni i rascepljeni, onda ete razumeti da ako sve treba da bude stavljeno na kocku
ili izgubljeno za njega, vredno je toga. Za jedan trenutak pravog ivota, itav va nerealan
ivot moe biti otkaen, i to je vredno - jer u tom jednom jedinom trenutku vi biste upoznali
ta ivot jeste i njegovu sudbinu. A itav va dugi ivot od sto godina, jednostavno ete iveti
na povrini, uvek uplaeni od dubine, i propustiete sve povoljne prilike.
Beznadenost smo kreirali svuda oko sebe ivei i uopte ne ivei, radei stvari koje
nikada nismo nameravali da inimo, bivajui u uzajamnim odnosima u kojima uopte nismo
eleli da budemo, sledei zanimanje koje nikada nije za vas bilo poziv, bivajui lani i
neiskreni na hiljadu naina. I kako oekujete da budete izvan te dvolinosti? Pored svih tih
naslaga, moete li znati ta je ivot? Vi ga proputate zbog vae pritvornosti i neiskrenosti.
Zbog vae nestalnosti i dvolinosti ne moete nainiti kontakt sa strujom ivota.
A ponekad kada postanete svesni toga, drugi problem se javlja. Kad god ljudi postaju
svesni lanosti ivota, odmah se okreu suprotnom ekstremu. To je druga zamka uma, jer ako
se kreete od jedne lanosti do njene suprotnosti, kretaete se opet do druge lanosti. Negde u
sredini, negde izmeu te dve suprotnosti jeste ono istinito.
Samyama znai ravnotea. To znai, apsolutna ravnotea, koja se ne kree do
ekstrema, ostajui tano u sredini. Kada niste ni desniar, ni leviar, kada niste ni socijalista ni
individualista, kada niste ni ovo ni ono; iznenada u sredini - cvetanje, cvetanje samyame.
Dogodilo se da je Mula Nasrudin patio od vrlo duboko ukorenjenog straha. To je
postalo prava opsesija. Ja sam mu savetovao da ide kod psihijatra. Onda jednog dana, posle
nekoliko sedmica, kada sam ga video pitao sam: "Razumem da si iao kod psihijatra, to sam
ti predloio. Misli li da ti je to pomoglo?"
"Sigurno jeste. Samo, pre nekoliko sedmica, kada je telefon zazvonio, smrtno sam se
uplaio da se javim."
To je uvek bio njegov strah. Zvonjenje telefona, i on bi poeo da drhti. Ko zna kakva
je poruka? Ko zna ko ga zove? "Jedino sam pre nekoliko sedmica, bio smrtno uplaen da
odgovorim na poziv."
"A sada?" Pitao sam ja.
On je rekao: "A sada? Ja se odmah javljam - bilo da on zvoni ili ne zvoni."
Moete se kretati od jednog ekstrema do drugog, od jedne lanosti do druge, od
jednog straha do drugog straha. Moete se kretati od trga do manastira. To su polarnosti.
Ljudi koji ive na trgu su neuravnoteeni, i ljudi koji ive u manastirima takoe su u drugoj
krajnosti neuravnoteeni, ali i jedni i drugi su jednostrani.
Samyama oznaava ravnoteu. To je ono ta ja podrazumevam pod samyamom, da se
bude uravnoteen, da se bude na trgu a ipak a da se ne bude od trga, da se bude na bazaru, ali
da se ne dozvoli bazaru da bude u vama. Ako va um moe ostati osloboen od trnice,
moete biti na trnici i ne postoji problem; moete se premestiti u manastir i iveti sami, ali
ako vas bazar sledi unutar vas... koji je prinuen da vas sledi, jer bazar zaista nije izvan - on je
u unutarnjoj buci od misli. On e vas slediti. Kako moete ostaviti sebe ovde i pobei negde
drugde? Ii ete sa sobom, i gde god da odete vi ete biti isti.
Stoga ne pokuavajte da pobegnete iz odreenih mesta i situacija. Pre pokuajte da
postanete sve vie i vie svesni. Promenite unutranju klimu i nemojte biti zabrinuti oko
spoljanjih okolnosti. vrsto ostanite na tome, jer jeftinije je uvek primamljivo. Ono kae:
"Zato to ste zabrinuti na trgu, pobegnite u manastir i sve nevolje e nestati; jer zabrinutosti
673
postoje zbog posla, zbog trnice, zbog odnosa i veza." Ne, brige nisu zbog trita, brige nisu
zbog porodice, brige nisu zbog odnosa: brige su zbog vas. Ovo su samo opravdanja. Ako
odete u manastir, ove zabrinutosti e nai nove objekte da se za njih okae, i brige e se
nastaviti.
Samo pogledajte u svoj um, u kakvom je on neredu. A taj nered nisu stvorile
okolnosti. Ovaj nered je u vama. Okolnosti, u najboljem sluaju, deluju kao izgovori.
Uradite jedan eksperiment. Ako mislite da vas ljudi ine ljutim, onda idite u tiinu u
trajanju od 21 dan. Ostanite u tiini i jednog dana ete iznenada postati svesni da mnogo puta
tokom dana, bez ikakvog razloga - jer nema nikoga da vas naljuti - vi postajete ljuti. Mislite
da zato to ste naili na lepu enu ili lepog oveka, zbog toga ste postali seksualni. Niste u
pravu. Idite u tiinu za 21 dan. Ostanite sami i mnogo puta ete nai da se bez ikakvog razloga
seksualnost budi. To je unutar vas.
Dve ene su razgovarale. Jednostavno sam ih prislukivao; izvinjavam se za svoj
prestup.
Gospoa Brown, vrlo ljutito: "Sluajte, gospoo Green. Gospoa Graay mi je rekla
da ste joj vi kazali tajnu koju sam vam rekla da joj ne kazujete."
Gospoa Green: "Oh! Podmuklo stvorenje. Rekla sam joj da vam ne kae da sam joj
to rekla."
Gospoa Brown: "Dobro. Vidite sada, nemojte joj rei da sam vam rekla da mi je
ona rekla."
Ovo je prometna buka koja se neprekidno zbiva u umu. Ovo treba da se umiri, ne
pomou ikakve sile, nego uz pomo razumevanja.
Prva sutra:
Samyama treba da se primenjuje u fazama ili etapama.
Patanjali nije za iznenadno prosvetljenje; iznenadno prosvetljenje nije za svakoga.
Ono je retko, ono je izuzetno, a Patanjali ima vrlo nauno gledite, on ne mari za izuzetnost.
On otkriva pravilo, a izuzetnost jednostavno dokazuje pravilo, nita drugo. I izuzetno se moe
pobrinuti za sebe; nije potrebno da se misli o tome. Obino, proseno ljudsko bie raste samo
u fazama, korak po korak, jer je za iznenadno prosvetljenje nuna velika hrabrost, koja nije na
raspolaganju.
A u iznenadnom prosvetljenju postoji i veliki rizik - ovek moe ili da poludi ili da
postane prosvetljen. Obe mogunosti ostaju otvorene jer je to tako iznenadno, a mehanizam
vaeg tela i uma nije spreman za to. Moe potpuno da vas poljulja i ak razbije.
Patanjali ne govori o tome. U stvari on zapravo insistira da samyama treba da se
postigne u fazama, tako da se pokreete malo po malo, rastete u malim dozama, i pre nego to
preduzmete naredni korak postali ste spremni i pripremljeni za njega.
Prosvetljenje, po Patanjaliju, ne sme da vas obuzme nesvesne. Zato to je to tako
veliki dogaaj, moete biti tako potreseni - uasnuti do smrti ili okirani do ludila - on
jednostavno iskljuuje svaki razgovor o tome. Ne posveuje nikakvu panju tome.
To je razlika izmeu Patanjalija i zena. Zen je za izuzetne; Patanjali je propis,
pravilo. Ako zen iezne iz sveta nita se nee izgubiti, jer takve izuzetnosti se uvek mogu
starati o sebi. Meutim, ako Patanjali iezne iz sveta, mnogo e biti izgubljeno jer je on
propis, norma. On je jednostavno za opta, obina ljudska bia - za svakoga. Tilopa moe
nainiti skok, ili Bodhidharma moe nainiti skok, i nestati. Oni su avanturisti, ljudi koji
uivaju u riziku, ali to nije put za svakoga. Vama su potrebne stepenice da biste ili gore i
silazili dole; jednostavno ne skaete s balkona. A nije ni potrebno izlagati se riziku kada se
ovek moe kretati elegantno.
Zen je malo ekscentrian zato jer je cela stvar u jedinstvenom iskustvu. Cela stvar je
izuzetna, retka; na neki nain neobina. Patanjali se, na taj nain, kree na ravnom tlu. Za
obino oveanstvo on je od velike pomoi.
On kae: "Samyamu treba koristiti u etapama." Ne budite u urbi, kreite se polako,
rastite lagano, tako sve pred vama postaje isto i vrsto pre nego to nainite naredni korak.
674
Posle svakog rasta, pustite da bude jedan interval. U tom intervalu, sve to ste postigli biva
apsorbovano, svareno, postaje deo vaeg bia... onda krenite napred. Nije nuno da trite jer u
tranju moete doi do take za koju niste spremni, a ako niste spremni, to je opasno.
Pohlepan um e eleti da postigne sve odmah. Ljudi mi dolaze i kau. "Zato nam ne
da neto to nam moe dati iznenadno prosvetljenje?" Ali ti ljudi zaista nisu spremni. Da su
bili spremni imali bi strpljenje. Da su spremni, rekli bi: "Svejedno kad to doe. Nismo u urbi,
moemo ekati." Oni nisu pravi ljudi; oni su lakomi ljudi. Zapravo, oni ne znaju ta trae.
Prizivaju nebo. Raspali bi se: ne bi bili u mogunosti da ga obuhvate.
Patanjali kae: "Samyama se koristi u etapama," a tih osam etapa je on opisao.
Ove tri (etape)...
Tri (etape) koje smo ranije razmatrali...
... dharana, dhyana i samadhi - unutranji su u poreenju sa pet koje im prethode.
Razmatrali smo ovih pet etapa.
181
Ove tri su unutarnje, dublje, sutastvenije u
poreenju sa pet koje su im prethodile....
Ali i ove tri (etape) su spoljanje u poreenju sa samadhijem bez semena.
Ako ih uporedite sa yama, niyama, asana, pranayama, pratyahara; onda su one
unutranje; ali ako ih uporedite sa iskustvom, krajnjim iskustvom Bude ili Patanjalija, one su
spoljanje. One su tano izmeu. Prvo transcendirate telo, to su spoljanji koraci; onda
transcendirate um, to su unutranji koraci; ali kada dosegnete do svog bia, ak i ono to je
bilo unutranje sada e postati spoljanje. ak ni to nije bilo dovoljno unutranje. Va um nije
dovoljno unutranji. On je vie unutranji nego telo. Ali i on je spoljanji ako postanete
svedok; onda moete posmatrati svoje vlastite misli. Kada moete posmatrati svoje vlastite
misli, vae misli postaju spoljanje. One postaju objekti; vi ste posmatra.
Samadhi bez semena ili bez klice oznaava da nee uopte biti raanja, da nee vie
biti vraanja natrag u svet, nee opet biti ulaenja u vreme. Bez semena znai: seme elje je
potpuno spaljeno.
Kada se kreete, ak i prema jogi, kada zaponete putovanje unutra, to je takoe jo
elja - elja da se ostvari Sebe, Sopstvo; elja da se postigne mir, blaenstvo, elja da se
ostvari istina. To je jo elja. Kada postignete prvi samadhi... Posle dharane, koncentracije;
dhyana, kontemplacija; kada doete do samadhija, gde subjekat i objekat postaju jedno, ak i
tamo, slaba senka elje je prisutna - elja da se zna istina, elja da se postane neko jedinstven,
elja da se zna Bog - ili kako god da to imenujete. Ta elja, vrlo suptilna, gotovo nevidljiva,
gotovo kao da nije; jo je uvek tu. Ona mora da bude tu jer ste je koristili od poetka do kraja
na putu. Sada ta elja takoe mora da bude ostavljena.
Samadhi takoe mora da bude ostavljen. Meditacija postaje okonana kada
meditacija mora da se ostavi... kada meditacija moe biti odbaena. Kada zaboravite sve o
meditaciji i ostavite je, kada nema potrebe da meditirate, kada nema potrebe da idete nigde -
niti spolja niti unutra - kada se sva putovanja zaustave, onda elja nestaje.
elja je seme. Prvo vas pokree prema van; onda, ako ste dovoljno inteligentni da
razumete da se kreete u pogrenom pravcu, ona zapoinje da vas pokree prema unutra; ali je
elja jo prisutna. Ista elja, oseanje osujeeno spolja, zapoinje da traga unutra. Ta elja
mora da bude ostavljena.
Posle samadhija, ak i samadhi treba da se ostavi. Onda se javlja samadhi bez klice.
To je najvie. Nastaje ne zato to ste vi eleli, jer ako elite onda nee biti bez klice. To mora
da se razume. To je javlja samo zbog razumevanja uzaludnosti elje same po sebi - kada se
savreno razume uzaludnost same elje, elja nestaje. Ne moete eleti samadhi bez semena
ili klice. Kada elja iezne, iznenada tu je samadhi bez semena. To nema nikakve veze s
vaim naporom. To je neposredno dogaanje.
181
Prvih pet koraka joge: yama, niyama, pranayama, asana, pratyahara.
675
Sve do sada, sve do samadhija, postoji napor; jer naporu treba elja, motivacija.
Kada elja iezne, napor takoe iezava. Kada elja iezne, nema motivacije nita da se
ini - niti ima ikakve motivacije da se ita ini, niti postoji neka motivacija da se ita bude.
Sama od sebe javlja se totalna praznina, nitavilo, ono to Buda zove shunya. A to je ista
lepota netaknuta vaom eljom, nepokvarena vaom motivacijom, istota sama po sebi,
nevinost sama po sebi. To je samadhi bez klice.
Sada vie nee biti nikakvog raanja. Buda je obino govorio svojim uenicima:
"Kada doete do samadhija budite paljivi. Prionite uz samadhi tako da moete biti od
pomoi ljudima." Jer ako se vrsto ne drite samadhija sa klicom, a samadhi bez klice se
pojavi, vi odlazite, odlazite zauvek.
182
Onda ne moete pomoi. Mora da ste uli re
"bodhisattva." Ja sam dao tu re mnogim sannyasinima. Boddhisattva oznaava oveka koji
je doao do samadhija, a odrie se samadhija bez klice, on prianja uz samadhi jer dok se on
vezuje uz samadhi moe pomagati ljudima, jo moe biti tu, barem postoji jo neka vezanost
za svet.
Postoji pria da je Buda doao do najvieg neba, vrata su se otvorila, pozvan je, ali je
ostao spolja. Deve
183
su mu rekle: "Ui unutra. Dugo smo ekali na tebe." On je meutim
rekao: "Kako sada mogu odmah da uem? Ima mnogih kojima sam potreban. Stajau kod
vrata i pomagau pokazujui ljudima vrata. Biu poslednji koji e ui. Kada svi uu kroz
vrata, kada niko ne ostane van, onda u ja ui. Ako uem odmah sada, s mojim ulaskom vrata
e opet biti izgubljena; a ima miliona koji se mue. Oni upravo dolaze sve blie i blie. Ja u
stajati spolja, neu ui, jer dok stojim ovde morate drati vrata otvorena. Morate me ekati, a
dok ekate vrata e biti tu, otvorena, a ja mogu pokazivati ljudima da je ovo ulaz."
To je stanje bodhisattve. Bodhisattva oznaava nekoga ko je ve doao do ulaza da
bude Buda. U sutini on je spreman da nestane u celini, ali se opire iz sauea. On se dri
toga. Poslednja elja, da pomae ljudima - to je takoe elja - odrava ga u egzistenciji. To je
vrlo teko, gotovo je nemogue, kada su svi lanci prekinuti sa svetom, da se zavisi samo od
vrlo lomljivog odnosa sauea - gotovo je nemogue. Ali tu ima nekoliko trenutaka - kada
neko ue u stanje bodhisattve i stane tamo, tih nekoliko trenutaka vrata su otvorena tako da
itavo oveanstvo moe da pogleda na vrata, shvati ulaz, prepozna ga i ue kroz njega.
Ovih tri - dharana, dhyana, samadhi - unutranji su u poreenju sa pet koji im
prethode, ali su to troje spoljanji u poreenju sa samadhijem bez klice.
Nirodha parinama je transformacija uma u kojoj um postaje proet stanjem nirodha,
koje posreduje trenutno izmeu jedne impresije koja iezava i impresije koja nastaje.
Ova sutra je vrlo, vrlo znaajna za vas jer odmah moete da je koristite. Patanjali to
zove nirodha. Nirodha znai trenutno obustavljanje uma, trenutno stanje nemanja uma, ili ne-
uma. To se svima vama dogaa, ali je to vrlo suptilno i trenutak je vrlo kratak. Dok niste malo
vie svesni, neete moi da vidite to. Prvo mi dopustite da opiem ta je to.
Kad god se misao pojavi u umu, um je pokriven s njom kao oblak kada se pojavi na
nebu. Inae nijedna misao ne moe biti trajna. Sama priroda uma je da ne bude trajna: jedna
misao doe, pa odlazi. Druga misao doe i zamenjuje je. Izmeu ove dve misli postoji vrlo
suptilan interval. Jedna misao odlazi, druga jo nije dola i to je trenutak nirodhe - to je
suptilni interval kada ste bez misli. Jedan oblak je proao, drugi jo nije doao, a nebo je
otvoreno. Moete gledati u njega.
Sedei samo smireno posmatrajte. Misli nastavljaju da dolaze kao promet na putu.
Jedna kola su prola, druga dolaze - ali izmeu to dvoje postoji procep i put je prazan. Ubrzo -
druga e doi i put e opet biti pun i nee biti prazan. Ako pogledate izmeu, u procepu koji
postoji izmeu dve misli, za trenutak ste u istom stanju kao kad neko doe do stanja
samadhija - trenutnog samadhija, upravo letimino vienje. Odmah e on biti ispunjen od
druge misli koja je ve na putu.
182
Gate, gate, para gate - budistika izreka za onoga ko odlazi u trajnu nirvanu.
183
Bogovi.
676
Posmatrajte. Posmatrajte paljivo. Jedna misao ide, druga dolazi, a procep je izmeu;
u tom procesu vi ste tano u istom stanju kao ovek koji je postigao samadhi. Ali vae stanje
je samo prolazna pojava. Patanjali to zove nirodha. To je kratkotrajno, dinamino, to se
menja sve vreme. To je slino bujici, stanje odlaska jednog talasa i dolaska drugog; a izmeu
njih dva... nema talasa. Samo pokuajte da posmatrate to. To je jedna od najznaajnijih
meditacija. Nije potrebno da radite nita drugo. Moete samo sedeti smireno i nastaviti da
posmatrate. Samo posmatrajte tu prazninu, procep. U poetku e to biti teko. Uskoro ete
postati vie paljivi i budni i neete propustiti prazninu. Ne obraajte nikakvu panju na misli.
Usredsredite sebe na prazninu, ne na misli. Fokusirajte sebe kada je put prazan i niko ne
prolazi. Promenite svoj getalt.
184
Obino se fokusiramo na misli a ne usredsreujemo se
izmeu njih.
Jednom se dogodilo da je veliki majstor joge poduavao svoje uenike nirodhi. Imao
je kolsku tablu. Na tabli je kredom nacrtao vrlo malu taku, jedva vidljivu, a onda je pitao
svoje uenike: "ta vidite?" Svi su rekli: "Malu belu taku." Majstor se nasmejao. Rekao je:
"Niko ne vidi ovu tablu? Da li svi vide samo malu belu taku?"
Niko nije video tablu. Tabla je bila tu, i bela taka je bila tu, ali oni su gledali samo u
belu taku.
Promenite getalt.
Jeste li posmatrali deje knjige? Imaju slike, slike koje su vrlo, vrlo svrsishodne i
znaajne da se razumeju. Na jednoj slici je mlada ena, moete je videti, ali na istoj slici
skriva se stara ena. Ako nastavite da posmatrate, odjednom mlada ena iezava i vi vidite
lice stare ene. Onda kada nastavite da gledate u lice stare ene - iznenada ono iezava i opet
se pojavljuje lice mlade ene. Ne moete videti obe zajedno; to je nemogue. Moete videti
samo jedno lice u jedno vreme, a drugo lice u drugo vreme. Jednom kada vidite oba lica,
znate vrlo dobro da je drugo lice takoe tu, ali jo ih ne moete videti zajedno. A um se stalno
menja, tako da jednom vidite mlado lice, drugi put moete videti staro lice.
Getalt se menja od mladog do starog, od starog do mladog, ali se ne moete
usredsrediti na oba. Dakle, kada se usredsredite na misli, ne moete se usredsrediti na
praznine, na procepe. Procepi su uvek prisutni. Usredsredite se na praznine, i odjednom ete
postati svesni da procepi postoje i misli iezavaju; u tim procepima prva letimina
sagledavanja samadhija e biti postignuta.
Taj ukus je potreban da bi se nastavilo, jer ta god da ja kaem, ta god da Patanjali
kae, moe vam postati znaajno samo kada ste okusili malo toga. Jednom kada saznate da je
praznina blaena, ogromno blaenstvo se sputa - samo za trenutak, a onda iezava - onda
znate da ovaj procep moe postati trajan, ako ta praznina moe postati vaa priroda, onda e
ovo blaenstvo postati dostupno neprekidno. Onda zapoinjete marljivo raditi.
Ovo je nirodha parinama: "Nirodha parinama je transformacija uma u kojoj um
postaje proet stanjem nirodha, koje posreduje trenutno izmeu jedne impresije koja iezava
i impresije koja nastaje."
Ba je pre deset godina nainjen jedan izum u Imperial Japanese Jewels. Kraljevsko
blago je drano i uvano u zgradi zvanoj Soshuen. Tokom devet stotina godina dragulji su
poivali u toj palati. Kada je konac od ilibarskih brojanica bio ispitan, jedna perla u sreditu
konca izgledala je drugaije od drugih. Akumulirana vekovima praina je s velikom panjom
bila oprana sa perli. Istraivai su nali blago unutar blaga. Specijalna perla nije bila nainjena
od obinog ilibara kao to su druge. Bila je to perla visokog kvaliteta ruiasto zelene boje.
Stotinama godina, jedinstven biser je bio smatran komadom ilibara, ali vie ne.
Nije vano koliko smo dugo iveli u pogrenom identitetu, samoispitivanje moe
otkriti nau istinsku i smirenu prirodu.
Jednom kada ste sagledali realnost koja vi jeste, onda svi lani identiteti koji su
postojali vekovima odjednom iezavaju. Dakle, sada vie ne moete biti obmanjivani ovim
identitetima. Ova nirodha parinama vam daje prvo vienje vae prave prirode. To vam daje
letimino sagledavanje pravog bisera iza slojeva praine. Slojevi praine nisu nita drugo do
184
Forma konfiguracije koja ima osobine koje ne mogu da se izvedu iz sumiranja njenih komponenata, nego
zavise od primene konteksta.
677
slojevi misli, impresija, imaginacija, snova, elja - svih misli.
Jednom kada moete imati jednu viziju, ve ste preobraeni. To ja nazivam
duhovnim buenjem, preobraenjem. Ne kada hindu postane hrianin, ne kada hrianin
postane hindu, to nije preobraenje. To je seoba iz jednog zatvora u drugi. Preobraenje je
kada se premestite od misli do nemanja misli, kada se maknete od uma do nemanja uma.
Preobraaj je kada gledate u nirodha parinama, kada gledate izmeu dve misli i odjednom se
otkrije realnost - gotovo kao munja. Onda opet postoji tama, ali vi niste isti. Videli ste neto
to sada ne moete zaboraviti. Sada ete esto tragati.
To je ono to kae sledea sutra:
Ovaj tok postaje smiren sa ponavljanim impresijama.
Ako esto upadnete u procep, ako esto okusite iskustvo, ako esto gledate kroz
nirodha - kroz obustavu uma, bez miljenja - vi gledate u svoje vlastito bie; ovaj tok postaje
smiren, ovaj tok postaje prirodan, ovaj tok postaje spontan. Vi postiete, poinjete da
dostiete, svoje vlastito blago. Prvo letimino, male procepe; onda vee procepe, a onda jo
vee. Onda se jednog dana dogaa da poslednja misao odlazi i nijedna druga misao ne dolazi.
Vi ste u dubokoj tiini, u venoj tiini. To je cilj.
To je teko, ali dostino.
Tradicija kae da kada je Isus bio raspet, ba pred smrt, vojnik je probio kopljem
njegovu slabinu, samo da vidi da li je mrtav ili jo iv. Bio je jo iv. Otvorio je oi. Pogledao
vojnika i rekao: "Prijatelju, postoji krai put do mog srca od tog." On je probio njegovo srce
kopljem, a Isus je rekao: "Prijatelju, postoji krai put do mog srca nego to je taj."
Vekovima su se ljudi pitali ta je on zaista mislio? Hiljadu i jedno objanjenje je
mogue, jer reenica je vrlo zagonetna, ali nain na koji ja gledam u nju i znaenje koje
mislim da ima je: ako uete u svoje vlastito srce, to je najkrai, najkrai mogui nain da
dosegnete Isusovo srce. Ako uete u svoje vlastito srce, ako se povuete nazad, unutra, doi
ete blie Isusu.
I bilo da je Isus iv ili ne, treba da gledate prema unutra, morate traiti izvor svog
vlastitog ivota; onda ete znati da Isus nikada ne moe biti mrtav. On je veni ivot. On
moe da iezne iz ovog tela na krstu; pojavie se negde drugde. On moe da se ne pokae
nigde drugde, ali onda e takoe ostati za venost u srcu celine.
Kada je Isus rekao: "Prijatelju, postoji krai put do mog srca nego to je taj" on je
mislio: "Idi prema unutra. Pogledaj u svoju vlastitu prirodu, i nai e me tamo. Carstvo
nebesko je u tebi." I to je veno. To je beskrajan ivot; to je besmrtan ivot.
Ako gledate u nirodha, gledaete u besmrtan ivot, ivot koji nema poetak i nema
kraj.
Kada ste jednom okusili tu ambroziju, taj eliksir, onda nita drugo ne moe postati
predmet vae elje - nita drugo. Onda to postaje objekat elje. elja moe da vas vodi do
samadhija, a onda i ta elja treba da bude ostavljena, i ta elja treba da bude odbaena. Ona je
obavila svoj posao. Ona vam je dala pokretnu snagu, dovela vas je do samih vrata vaeg bia;
onda i to mora da se odbaci.
Jednom kada je odbacite, vas tu vie nema... samo Bog postoji. Ovo je samadhi bez
semena.
678
Poglavlje 4
BUDITE SEME
4. januar 1976. pre podne u Buddha dvorani
Pitanje prvo:
Osho, uo sam da su Patanjali i Lao Ce doli do potoka. Patanjali je poeo da
prelazi potok hodajui na povrini vode. Lao Ce je stajao na obali i zvao ga da se vrati
natrag.
"ta je, u emu je stvar?" Pitao je Patanjali.
"To nije nain da se prelazi potok," rekao je Lao Ce, i odveo ga do mesta gde je voda
bila plitka, i pregazili su preko zajedno.
Ovo je od Yatri-a. Pria je istinita, ali Yatri, ti si propustio najvaniju stvar u njoj.
Dopustite mi da opet ispriam celu priu.
uo sam da su Patanjali i Lao Ce doli na potok. Patanjali je poeo da prelazi reku
hodajui na povrini vode. Lao Ce je stajao na obali i pozvao ga da se vrati natrag.
"U emu je stvar?" Pitao je Patanjali.
Lao Ce je rekao: "Nema potrebe da prelazi potok, jer ova obala je druga obala."
To je sav naglasak Lao Ce-a. Nije potrebno da ide nigde: druga obala je ovde. Nije
potrebno da radi nita. Jedino je potrebno da bude. Nastojanje je beznaajno, ti si ve ono
to uvek moe biti. Ne idi nigde. Ne sledi nijednu stazu. Ne trai nita. Budui da, gde god
da ide, sam odlazak je proputanje stvari jer sve je ve dostupno ovde.
Ispriau vam drugu priu, jednu od najvanijih pria u svetu ljudske svesti. Pria se
bavi Zaratustrom, drugim Lao Ce-om, koji je verovao u prirodno bivanje, koji je verovao u
bivanje oputeno i praktino, koji je verovao u bivanje samo da se bude.
Jednom se Vishtaspa, kralj Persije, vraao iz pobednikog pohoda i doao je blizu
mesta gde je iveo Zaratustra. Odluio je da poseti mistika. Kralj je rekao Zaratustri: "Doao
sam da bi mi objasnio zakone prirode i univerzuma. Ne mogu ostati dugo poto se vraam
kui iz rata i vane dravne stvari me oekuju u palati."
Pogledavi u kralja, Zaratustra se nasmejao i uzeo zrno penice sa zemlje i pruio
mu. "U ovom malom zrnu penice," izjavio je, "sadrani su svi zakoni univerzuma i sile
prirode."
Kralj je bio jako iznenaen ovim odgovorom, koji nije razumeo, i kada je video
osmehe na licima onih koji su ga okruivali, naljutio se i bacio zrno na zemlju mislei da mu
se podsmevaju. Rekao je Zaratustri: "Bio sam nepromiljen i smean to gubim svoje vreme
dolazei ovde da te vidim."
Prole su godine. Kralj je bio uspean kao vladar i ratnik, i vodio je ivot luksuza i
oevidnog zadovoljstva, ali nou kada bi otiao u krevet, neobine misli su mu dolazile u um i
uznemiravale ga: "ivim u luksuzu i izobilju u ovoj divnoj palati, ali koliko u dugo u ovome
uivati - ovo izobilje, ova mo, ovo bogatstvo - ta e se desiti sa mnom kada umrem? Mogu
li me moja snaga i moja bogatstva spasiti od bolesti i smrti? Da li se sve gubi sa dolaskom
smrti?
Niko u palati nije mogao odgovoriti na ova pitanja, ali u meuvremenu je slava
Zaratustre porasla. Stoga je on odloio na stranu svoj ponos, pa je odaslao veliki karavan
blaga Zaratustri, a s njim poziv i molbu. "Izvinjavam se, ao mi je," pisao je on, "to sam bio
nestrpljiv i lakomislen u svojoj mladosti, traio sam od tebe da mi objasni veliki problem
egzistencije u nekoliko minuta. Promenio sam se i sada ne elim nemogue, ali sam jo uvek
veoma zainteresovan da znam zakone univerzuma i sile prirode, stoga mi poalji najboljeg od
tvojih uenika da bi me poduio svemu to moe o ovim pitanjima."
Posle nekog vremena karavan se vratio s glasnicima. Rekli su kralju da su nali
679
Zaratustru, koji mu je poslao pozdrave, ali je vratio ponueno blago. Blago nije njemu ni od
kakve koristi, kazao je Zaratustra, jer je on dosegao do najvieg blaga. tavie, Zaratustra je
poslao kralju dar zavijen u list i zatraio od glasnika da mu kae da je to bio uitelj koji e ga
nauiti svemu.
Kralj je otvorio list i naao opet isto zrno - isto zrno penice koje mu je ranije
Zaratustra dao. Mislio je da mora biti neto magino u tome, stoga ga je stavio u zlatnu kutiju
i sakrio meu svojim blagom. Gotovo svakog dana bi ga pogledao oekujui da se dogodi
neko udo, takvo kao to je preobraaj zrna penice u neto ili nekoga koji e ga poduiti
svemu to je eleo da zna.
Meseci su proli, a onda godine, ali se nita nije dogodilo. Na kraju je kralj izgubio
strpljenje i rekao: "Izgleda da me je Zaratustra ponovo obmanuo. Ili mi se ruga, ili jo uvek ne
zna da odgovori na moja pitanja, ali u mu pokazati da mogu nai odgovor bez njegove
pomoi." Stoga je kralj poslao karavan velikom indijskom mistiku Tshengregachi, kome su
dolazili uenici iz celog sveta, a sa karavanom su poli isti glasnici i isto blago koje je on slao
Zaratustri.
Posle mnogo meseci glasnici su se vratili iz Indije sa filozofom, ali filozof mu je
rekao: "Ja sam poastvovan da budem va uitelj, meutim iskreno vam moram rei da sam
uglavnom doao u vau zemlju da bih mogao sresti velikog Zaratustru."
Onda je kralj uzeo zlatnu kutiju u kojoj je bilo zrno penice i odgovorio: "Traio sam
od Zaratustre da me podui. Vidi ta mi je poslao. Ovo je uitelj koji e me nauiti zakonima
univerzuma i silama prirode. Zar nije to smeno?"
Filozof je dugo gledao u zrno penice, tiina se spustila nad palatom dok je on
meditirao. Najzad je rekao: "Ne kajem se za mnoge mesece putovanja, jer sada znam da je
Zaratustra zaista veliki uitelj, to sam i dugo verovao da jeste. Ovo siuno zrno penice
zaista nas moe nauiti zakonima univerzuma i silama prirode, jer ih ono sada direktno sadri
u sebi. Ne smete drati zrno penice u zlatnoj kutiji. Propustili ste celu stvar. Ako zasadite
malo zrno u zemlju, gde ono pripada, u kontaktu sa zemljom, kiom, vazduhom, suncem i
svetlou meseca i zvezda, onda e ono kao sam univerzum poeti u sebi da raste sve vee i
vee. Na isti nain vi, ako biste eleli da rastete u znanju i razumevanju, morate ostaviti svoj
vetaki ivot i otii gde ete biti blizu svih sila prirode i univerzuma, do ukupnog jezgra
stvari. Ba kao to neiscrpni izvori energije teku prema zrnu zasaenom u zemlji, isto e se
tako bezbrojni izvori znanja otvoriti i potei prema vama dok ne postanete jedno sa
misterioznom silom u njemu - jedno sa snagom ivota. Zrno nestaje, a u tom nestajanju je
pobeda nad smru."
"Sve to kaete istina je," odgovorio je kralj, "ipak e se na kraju biljka osuiti i
uvenuti, rastvorie se u zemlji."
"Ali ne," rekao je filozof, "dok ne bude obavila in stvaranja i pretvorila se u stotine
zrna, svako nalik prvom. Malo zrno je nestalo kada je izraslo u biljku, i vi takoe kada
izrastete morate preobraziti sebe u neto drugo, i opet u neto drugo. ivot uvek stvara vie
ivota, istina stvara obilje istine, seme stvara izobilje semena. Jedinu umetnost koju ovek
treba da zna je umetnost kako da umre. Onda se on preporaa. Predlaem da zajedno
otputujemo kod Zaratustre da bi nas on sam mogao poduiti vie o ovim stvarima."
Za nekoliko dana su doli u Zaratustrin vrt. Jedina njegova knjiga je bila velika
knjiga prirode, a on je uio svoje uenike da je itaju. Dva posetioca su nauila drugu veliku
istinu u Zaratustrinom vrtu, istinu o ivotu i radu. Slobodno vreme i izuavanje su jedno te
isto: pravi put za ivljenje je jednostavan, nauiti itati zakone egzistencije i ivota iz
ogromne knjige prirode. Na kraju tog vremena kralj se vratio u svoj grad i zatraio od
Zaratustre da izloi sistematino sutinu ovog velikog uenja. Zaratustra je to uradio, a
rezultat je izvanredna knjiga Zend Avesta, vana knjiga Parsia.
185
Ova duga pria je itava pria kako ovek postaje Bog, kako ono to skrivate u sebi
moe postati otkriveno.
Budite seme. Vi to jeste, ali moda ste jo u zlatnoj kutiji, utamnieni. Padnite u
185
Parsi: Indijski zaratustrianaci iji su preci pobegli od muslimanskog progona u Persiji u VII i VIII veku.
680
zemlju, gde pripadate, i budite spremni da umrete u zemlji. Ne plaite se da umrete, jer svi oni
koji se plae smrti odvraaju sebe od ivota. Smrt nije nita do vrata za ivot. Prvo
upoznavanje sa ivotom je smrt, stoga oni koji se boje smrti odeljuju sebe protiv ivota. U
stvari, njihov ivot u zlatnoj kutiji nee biti praktino nita drugo do smrt.
Smrt u blatu, u zemlji, samo je poetak, nije kraj, ali ostajanje u zlatnoj kutiji je
apsolutni kraj. U tome nema poetka.
Vi ste seme. Nije potrebno da idete nigde. Sve to vam treba spremno je da vam
doe, ali ljuska semena mora da se slomi. Ego treba da se rastvori u zemlji; ego treba da umre
u zemlji. I odmah zatim itav univerzum zapoinje da se saima u vama. Iznenada vidite ono
to ste uvek bili namenjeni da budete. Vaa prava sudbina zapoinje da raste u vama.
U stvari, ova obala je druga obala. Nije potrebno da idete nigde. Sve to treba je da
odete unutra. Sve to treba je da preduzmete skok u svoje vlastito bie, da budete usaglaeni
sa samim sobom. Lao Ce ne pokazuje put kako da se ide do druge obale.
Moramo sprovesti priu na drugaiji nain. Dozvolite da budu tri osobe: Patanjali,
Buda, Lao Ce. Patanjali e pokuati da hoda po povrini vode - on to moe. On je veliki
naunik u unutranjem svetu svesti. On zna kako da pobedi gravitaciju. Buda e rei: "Ovo
nije nain, ni put da se pree potok. Doite, ja u vam pokazati mesto gde nije potrebno da
vrite tako naporan rad. Lak je put - potok je plitak; samo treba da hodamo nekoliko stotina
metara i moete prei kroz pliak potoka. Nije nuno da nauite ovu sjajnu vetinu. Sve to
moe biti izvedeno mnogo lake." Buda e rei ovako, a Lao Ce? On e se smejati, rei e
Budi i Patanjaliju: "ta to radite? Ako napustite ovu obalu otii ete pogrenim putem, jer je
to druga obala. Ovde, ba ovog trenutka, sve jeste kako treba da bude. Nema nigde da se ide.
Tragalac za istinom ne sledi nijednu stazu, sve staze vode negde, a istina je ovde."
Lao Ce jednostavno kae opustite se u sebi. To nije putovanje, to je jednostavno
preputanje. Nikakva priprema nije potrebna, jer to nije putovanje. Kakvi jeste, ba takvi
kakvi jeste, opustite se. Opustite se u svojoj prirodi. Ostavite sve besmislice o zlatnim
kutijama - zatvorima moralnosti, zatvorima koncepata, filozofija, religija. Odbacite svo
smee. Ne plaite se zemlje, i ne pitajte za nebo. Bacite se na zemlju. Ne plaite se da e vam
ruke postati zaprljane. Prepustite se prirodi, jer zapravo jedino njoj vi pripadate, sveukupnosti
svih stvari.
Zaratustra je uradio dobro. On se nije podsmevao kralju. Bio je jednostavan ovek, i
zato to je kralj sam rekao da ne moe gubiti mnogo vremena i da ga ekaju vani poslovi u
palati, i da ubrzo mora da krene, zbog toga mu je Zaratustra dao simbolian znak, seme. Ali je
on promaio itavu stvar. Nije mogao da razume koja je to vrsta poruke. Zaratustra mu je dao
celu Zend Avesu u tom semenu; nita nije preostalo. To je cela poruka prave religije. Sve
drugo je samo komentar.
Tog dana Zaratustra je dao seme; uradio je isto to i Buda kada je dao cvet
Mahakajapi. S tim semenom, Zaratustra je dao neto vie od cveta. Pokuajte da razumete
ove simbole.
Buda je dao cvet. Cvet je kraj, cilj. Moe biti predat samo Mahakajapi, koji je doao
do samog cilja. Zaratustra je dao seme. Seme je poetak. Ono se moe dati nekome koji
upravo zapoinje da traga, koji samo istrauje, koji ba pokuava da nae put, koji pipa u
mraku. Budin cvet ne moe biti dat svakome i bilo kome; potreban je Mahakajapa. U stvari
on samo moe biti dat nekome kome ne treba. Mahakajapa je neko kome on ne treba. Moe
biti samo dat onome kome ne treba. Zaratustrino seme moe da bude dato onima kojima treba.
A ta je on rekao; on je jednostavno rekao: "Postani seme. Ti si seme. Bog je skriven u tebi.
Ali ne idi nigde drugde."
Zaratustrina religija je jedna od najprirodnijih religija, prihvata ivot kakav jeste, ivi
ivot kakav jeste. Ne traite nemogue. Uzmite to lako. Pogledajte svuda okolo. Istina je
prisutna; samo ste vi odsutni. Ova obala je druga obala; ne postoji druga obala. Ovaj ivot je
ivot; ne postoji drugi ivot.
Meutim, vi moete iveti ovaj ivot na dva naina: ili minimalno, ili maksimalno.
Ako ivite na minimumu, ivite kao seme. Ako ivite kao cvet vi ivite maksimalno.
Dozvolite da vae seme postane cvet. Smo to seme e postati cvet. Vi ete postati druga
681
obala. Vi ete postati istina.
Zapamtite ovo. Ako moete zapamtiti ovo, samo da budete prirodni, razumeli ste sve
to je osnovno, sve to je temeljno, sve to je bitno da se razume.
Drugo pitanje:
Kakva je razlika izmeu zazena
186
i Patanjalijeve dhyane?
Patanjalijeva dhyana je samo korak; u njegovih osam koraka, dhyana je samo
jedan korak. U zazenu, dhyana je jedini korak; nema drugih koraka. Patanjali veruje u
postepeni rast. Zen je iznenadno prosvetljenje. Dakle ono to je samo korak kod Patanjalija u
zenu je sve - samo dhyana je dovoljna, meditacija je dovoljna. Nita drugo nije potrebno. Sve
drugo moe biti odbaeno. Sve drugo moe biti korisno ali nije bitno - u zazenu, samo
meditacija.
Patanjali vam daje potpun sistem svega to vam je potrebno, od svih postavljenih
uslova, od same pripreme pa do kraja. On vam daje itavo uenje. To nije iznenadna pojava;
ovek mora postepeno u to da izraste, lagano. Kako nastavljate da rastete i apsorbujete svoj
rast, postajete sposobni za dalje korake. Zen je za vrlo retke izuzetke, za one malobrojne
hrabre due koje mogu rizikovati sve za nita, koje mogu rizikovati sve bez ikakvih
oekivanja.
Ovo nije mogue za sve. Vi se kreete oprezno - i nita nije pogreno u opreznom
kretanju. Ako vam doe prirodno da se kreete oprezno, vi se morate kretati oprezno. Ne
budite onda budala i ne pokuavajte da skoite. Sluajte svoju prirodu. Ako oseate da je biti
oprezan vaa priroda, onda se kreite oprezno. Ako oseate da je vaa priroda da rizikujete, da
se kockate, onda ne marite za opreznost, ne marite za postepene korake. Moete sii dole
stepenicama, ili moete skoiti sa terase. To zavisi od vas. Sluajte svoju prirodu.
Ima nekoliko osoba koje nee brinuti da dou stepenicama, koje nisu spremne da
ekaju ak ni za to. Jednom kada uju zov one skoe. Jednom kada se uo poziv, ne mogu
ekati ni jedan trenutak. Ali to su retki ljudi.
Kada kaem "retki" ne mislim na neki ocenjujui, vrednujui nain. Ja ne ocenjujem.
Ja ne kaem "vii". Kada kaem "retki," to samo potvruje injenicu da takvih ljudi nema
mnogo. Ja ne kaem - nemojte pogreno shvatiti moju poentu - ne kaem da su oni vii nego
obini ljudi. Niko nije vii i niko nije nii - ali ljudi su razliiti. Ima ljudi koji bi voleli da
skoe. Oni treba da izaberu zen. Ima ljudi koji bi eleli da dospu do cilja sa lakoom, sa
opreznou, s postepenim koracima. Savreno dobro. Idite lagano ako je to va put.
Uvek zapamtite da vi sami, va tip, vaa priroda, treba da bude odluujui faktor. Ne
sledite Patanjalija ili zen. Uvek sluajte svoje bie. Patanjali i zen postoje za vas, a vi ne
postojite za njih. Sabat
187
je za oveka - ne obrnuto. Sve religije postoje za vas, ne obrnuto.
Na kraju, vi ste najvii cilj.
Tree pitanje:
Kada sluam moja oseanja, moj unutranji glas, oni mi govore da ne radim nita,
samo da spavam, jedem, da se igram na plai, a ja se plaim da sledim ova oseanja jer
mislim da u postati previe slab da preivim u ovom svetu.
Hoe li me egzistencija zatititi kada dozvolim sebi da se predam?
Prva stvar:
Nije potrebno da preivite u ovom svetu. Ovaj svet je ludnica. Nije potrebno da
preivite u njemu. Nije potrebno da preivite u svetu ambicije, politike, ega. To je bolest. Ali
postoji drugi nain da se bude, i itavo religijsko gledite jeste: da moete biti u svetu ali ne
od njega.
"Kada sluam moja oseanja, moj unutranji glas, oni mi govore da ne radim
186
Zazen je praksa meditativnog mirovanja u zen budizmu, doslovno znai "samo sedeti" kao svedok tela i uma,
celog bia.
187
Praznik Jevreja, subota. Ovde Osho koristi ironiju jer je u praksi obrnuto: vernik slui sabatu i religijama.
682
nita...." Onda ne radite nita. Nema nikog vieg nego to ste vi, i Bog vam govori direktno.
Ponite da verujete svojim unutranjim oseanjima. Onda ne radite nita. Ako oseate da
samo treba da spavate, jedete i igrate na plai, savreno. Pustite da to bude vaa religija. Ne
plaite se onda.
Moraete da odbacite strah. A ako je pitanje izbora izmeu unutranjeg oseanja i
straha, izaberite unutranje oseanje. Ne birajte strah. Tako su mnogi ljudi izabrali svoju
religiju iz straha, stoga oni ive u istilitu. Oni nisu ni religiozni ni svetovni. Oni ive u
neodlunosti.
Strah nee pomoi. Strah uvek oznaava strah od nepoznatog. Strah uvek znai strah
od smrti. Strah uvek oznaava strah da se bude izgubljen, ali ako zaista elite biti ivi, morate
prihvatiti mogunost da budete izgubljeni. Morate prihvatiti nesigurnost nepoznatog,
neudobnost i neugodnost nepoznatog, stranog. To je cena koju ovek mora da plati za
blagoslov koji to sledi, i nita se ne moe postii bez plaanja za to. Morate platiti za to; inae
ete ostati paralisani strahom. itav va ivot e biti izgubljen.
Uivajte kakvo god da je vae unutranje oseanje.
"Ja mislim da u postati previe slab da preivim u ovom svetu." Nema potrebe. Ovaj
strah govori u vama, strah stvara vie straha. Iz straha se raa jo vie straha.
"Hoe li me egzistencija zatititi?" Opet strah trai garancije, trai obeanja. Ko je tu
da vam d garanciju? Ko moe biti jemac za va ivot? Traite neku vrstu osiguranja. Ne, ne
postoji mogunost. U egzistenciji nita nije osigurano - nita ne moe biti. A to je dobro.
Inae, da je egzistencija osigurana, bili biste potpuno mrtvi. Onda bi se potpuno izgubilo
uzbuenje postojanja, ushienje da se bude iv kao mladi list na jakom vetru.
ivot je lep zbog svoje nesigurnosti. ivot je lep jer postoji smrt. ivot je lep jer se
moe izgubiti. Ako ga ne moete izgubiti, na sve ste prinueni, onda ak i ivot postaje
tamnica. Neete moi da uivate u njemu. ak i ako vam je nareeno da budete blaeni,
nareeno vam je da budete slobodni, onda e i blaenstvo i sloboda nestati.
"Hoe li egzistencija zatititi mene kada sebi dozvolim da se predam?" Pokuajte.
Samo jedno vam mogu rei... Ja ne govorim vaem strahu, zapamtite. Samo jednu stvar vam
svima mogu rei: oni koji su pokuali nali su da ona titi. Ali ja ne govorim vaem strahu. Ja
jednostavno ohrabrujem vau avanturu, to je sve. Nagovaram vas, zavodim vas prema
avanturi. Ne govorim vaem strahu. Svi koji su pokuali nali su da je beskonanost zatita.
Ali ja ne znam da li moete razumeti zatitu koju vam univerzum daje. Zatitu koju
vi traite, ne moe vam dati univerzum, jer ne znate ta traite. Vi traite smrt. Samo mrtvo
telo je apsolutno zatieno na nain koji vi traite. Neto ivo je uvek u opasnosti. Da se bude
iv jeste opasnost. Vie ivosti - vie avanture, vie rizika, vie opasnosti. Nie je obino na
svom zidu imao moto: ivi opasno. Neko ga je pitao: "Zato ste ovo napisali?" On je
odgovorio: "Samo da me podsea, jer je moj strah ogroman."
ivite opasno jer je to jedini nain da ivite. Ne postoji drugi. Uvek sluajte zov
nepoznatog i budite u pokretu. Nikada ne pokuavajte negde da se ustalite, nastanite. Nastaniti
se znai umreti; to je prerana smrt.
Posetio sam roendansku urku, roendan male devojice, i mnogo igraaka je bilo
tu i mnogo poklona, a devojica je zaista bila srena, sve njene prijateljice su bile tu i plesale
su. Iznenada je pitala majku: "Mama, da li je bilo tako lepih dana u prolosti, kada si bila
iva?"
Ljudi umiru pre svoje smrti. Ljudi se nastanjuju u sigurnosti, udobnosti, komforu.
Ljudi nalaze sigurnost u egzistenciji slinoj grobu.
Ja ne govorim vaem strahu.
"Hoe li me egzistencija zatititi kada sebi dozvolim da se predam?" Ona je uvek
titila, i ne mogu zamisliti da e ona biti drugaija samo prema tebi. Ne mogu verovati da e
to biti jedan izuzetak. Uvek je to bilo tako. Ona je titila one koji su joj se prepustili, koji su
odbacili sebe pred njom, koji su joj se predali.
Sledite prirodu. Sledite svoju unutranju prirodu.
itao sam jednu anegdotu i veoma sam je zavoleo.
Bilo je prolee u kampu Kolumbija univerziteta, i znakovi s natpisom "Ne gazi
683
travu" su postavljeni na svee zasaenoj travi. Studenti su ignorisali opomene, kojima su
sledili specijalni zahtevi, i nastavljali su da prelaze preicom preko trave. To pitanje je bilo
prilino podgrejano, dok na kraju nisu slubenici izneli problem generalu Ajzenhaueru, u to
vreme predsedniku univerziteta.
"Jeste li primetili," pitao je Ajzenhauer, "koliko se bre prolazi tamo gde ste vi to
postavili? Zato ne naete pravac koji e studenti svakako da koriste i tamo izgradite stazu?"
Takav ivot treba da bude. Putevi, etalita, principi, ne treba da budu fiksirani
unapred.
Dozvolite sebi da se prepustite. Tecite prirodno i dopustite da to bude va put, va
nain. Hodajte i hodajui pravite svoj put. Ne sledite prvorazredne autoputeve. Oni su mrtvi, i
nita neete nai na njima. Sve je ve bilo uklonjeno. Ako sledite prvorazredni autoput,
kreete se daleko od prirode. Priroda ne zna za puteve, ne zna za fiksirane obrasce. Ona tee
na bezbroj naina, ali uvek spontano. Idite i posmatrajte... sednite na obalu i posmatrajte
more. Milioni talasa se uzdiu, ali je svaki jedinstven i razliit. Ne moete nai dva slina
talasa. Oni ne slede isti obrazac.
Nijedan ovek vredan ugleda nee slediti nikakav obrazac.
Ljudi dou kod mene i kau: "Pokai mi put." Ja im kaem: "Ne traite to." Mogu
vam rei samo kako da hodate, ne mogu vam pokazati put. Molim vas pokuajte da uvidite
razliku, ja vam samo mogu rei kako da hodate, i kako da hodate hrabro. Ja vam ne mogu
pokazati put, jer put je za kukavice. Oni koji ne znaju da hodaju, za paralisane, za njih put
postoji. A oni koji znaju kako da hodaju, oni odlaze u divljinu, i samim hodanjem oni kreiraju
svoj put.
Svaki ovek dostie Boga na drugaiji nain. Ne moete ga dostii kao masa i ne
moete ga dosegnuti kao gomila. Bogu stiete sami, apsolutno sami.
Bog je divalj. On nije jo civilizovan - i ja se nadam da nikada nee biti civilizovan.
On je jo spontan, i voli spontanost. Stoga ako vaa unutranja priroda kae da idete na plau i
da se opustite, uradite to. To je nain na koji vas Bog poziva. Uim vas ba da budete vi sami,
nita drugo. Vrlo je teko razumeti me jer iz svog straha vi biste eleli da vam ja dam obrazac
ivota, disciplinu, stil, nain ivota.
Ljude kao ja su uvek pogreno razumeli. Lao Ce, Zaratustra, Epikur, uvek su bili
pogreno shvaeni. Mislilo se da su ti najreligiozniji ljudi nereligiozni jer ako je neko zaista
religiozan, on e vas uiti slobodi, uie vas ljubavi. Nee vas nauiti mrtvom obrascu
ivljenja. Nauie vas haosu, anarhiji, jer su zvezde roene samo iz haosa. Nauie vas da
budete totalno slobodni.
Ja znam da postoji strah, postoji strah od slobode; inae zato bi bilo tako mnogo
zatvora svuda u svetu? Zato bi ljudi nosili tamnice oko svojih ivota neprekidno - nevidljive
zatvore? Postoje samo dva tipa zatvorenika na koje sam naiao: nekolicina koji ive u
vidljivom zatvoru, i ostali koji ive u nevidljivom zatvoru. Oni nose svoj zatvor svuda oko
sebe - u ime savesti, u ime moralnosti, u ime tradicije, u ime ovoga i onoga.
Hiljade imena imaju stege i robovanja. Sloboda nema ime. Nema mnogo vrsta
slobode; sloboda je jedna. Jeste li to ikada posmatrali? Istina je jedna. Lai moe biti milion.
Moete lagati na milion naina; ne moete rei istinu na milion naina. Istina je jednostavna;
jedan put ili nain je dovoljan. Ljubav je jedna; a ima miliona zakona. Sloboda je jedna;
zatvora ima mnogo.
A dok niste vrlo budni, nikada neete moi da se kreete slobodno. Najvie to
moete je da promenite zatvor. Iz jednog zatvora moete otii u drugi zatvor, i moete uivati
u hodanju izmeu njih. To se deava u svetu. Katolik postaje komunista, hindus postaje
hrianin, musliman postaje hindus, i oni uivaju - da, osetili su malo slobode dok su menjali
zatvore; od jednog zatvora do drugog - u hodu izmeu. Tako se oseaju dobro.
Opet su u istoj zamki sa drugaijim imenom.
Sve ideologije su zatvori. Ja vas uim da se uvate njih - ukljuujui i moju
ideologiju.
etvrto pitanje:
684
Nekoliko puta sam nedavno osetio da mogu leteti, osetio sam se udno, neobino
osloboen od gravitacije i pogledao sam s dosadom na realnost mog tela od 70 kilograma.
Da li je to samo ludost...?
Ne. Vi ste taka susretanja dve dimenzije. Jedna dimenzija pripada zemlji, dimenzija
gravitacije koja vas vue dole - to je tih 70 kilograma vaeg tela. Druga dimenzija pripada
milosti Boanske dimenzije, dimenzija slobode, u kojoj moete nastaviti da se uzdiete
visoko, visoko i visoko i u tome nema teine.
Meditirajui, to e se dogoditi. Mnogo puta u dubokoj meditaciji vi ete iznenada
postati svesni kao da je gravitacija iezla, da vas sada nita ne dri dole, da je sada na vama
da odluite da li ete poleteti ili ne, da sada zavisi od vas - ako elite, moete jednostavno
poleteti u nebo... i itavo nebo je vae. Ali kada otvorite oi, iznenada, telo je tu, zemlja je tu,
gravitacija je tu. Kada ste meditirali sa zatvorenim oima, zaboravili ste svoje telo. Kretali ste
se u drugaijoj dimenziji, u dimenziji milosti, lepote.
Ove dve stvari treba da razumete: gravitacija je zakon koji vas vue nadole, milost je
zakon koji vas vue nagore. Nauka jo nije otkrila drugi zakon, moda nikada to nee otkriti.
Ona je otkrila jedan zakon. uli ste priu - ona se dogodila ili ne - da je Njutn sedeo u vrtu, i
jedna jabuka je pala, a on je poeo da razmilja: "Zato jabuka pada prema zemlji? Zato
direktno prema zemlji? Zato ne na stranu? Zato ne pone da leti navie?" Zakon gravitacije
je otkriven, da zemlja ima privlaenje i vue sve prema sebi.
Inae Njutn je video da voe pada, on nije video da drvo izrasta nagore. Na tom
mestu sam ja uvek... kad god sam itao priu, uvek sam oseao da je video mali plod kako
pada prema zemlji, a nije video da se drvo uzdie i izrasta navie. Vi bacite kamen. On pada
natrag, istina, ali drvo nastavlja da raste sve vie i vie. Neto vue drvo navie. Kamen je
mrtav; a drvo je ivo. ivot ide nagore, sve vie i vie.
ovek je u svojoj svesnosti dospeo do najvie take na zemlji. Kada zatvorite svoje
oi prema svetu, kada ste u dubokom meditativnom raspoloenju, molitvenom, blaenom,
ekstatinom - iznenada, telo nije tu. Postali ste svesni unutranjeg drveta ivota, a ono ide sve
vie i vie, i odjednom oseate da moete leteti.
Nita nije ludo u tome, ali molim vas ne pokuavajte to. Nemojte skoiti kroz prozor
i pokuavati da letite. Onda e to biti ludo. Nekoliko ljudi je pod dejstvom LSD ili marihuane
uradilo to. Niko to nije uinio na osnovu meditacije. To je lepota meditacije, a ono je opasnost
od droga. Nekoliko ljudi je pod dejstvom, pod jakim hipnotikim dejstvom neke hemijske
droge, postalo svesno ove milosti i lepote, da mogu leteti. Telo je zaboravljeno - i oni su
pokuali. Jedna devojka u Njujorku je zaista to uradila. Sa etrnaestog sprata je jednostavno
izletela kroz prozor - i Njutn je poeo da deluje. Onda vie niste drvo; postali ste plod. Onda
padate na tlo i lomite se.
Ovo je jedna od opasnosti droga, jer vam mogu otkriti izvesne istine - ali vi niste
svesni. Moete poiniti neto, moete uraditi neto to moe biti opasno. Ali se to nikada nije
dogodilo u meditaciji, jer meditacija vam daje dve stvari zajedno: daje vam novu dimenziju i
daje vam vie svesnosti, tako da znate da je to tu, da postoji, ali ste takoe svesni i da je telo
tu. Ostajete raireni u obe dimenzije.
Jednog dana je vrlo debeo, snaan gospodin diskutovao o svojoj tehnici igranja
tenisa. "Moj mozak mi kae da brzo potrim napred, da odmah ponem, da udarim lopticu
graciozno preko mree."
Ja sam ga pitao: "ta se onda dogaa?"
On je pitao. "A onda?" Postao je vrlo tuan i rekao: "Moje telo pita: Ko, jel' ja?"
Zapamtite, vi ste oboje: telo i svest. Vi ste raireni u obe dimenzije. Vi ste taka
susretanja zemlje i neba, milosti i gravitacije. Nita nije ludo u tome. To je jednostavno istina.
Ponekad je to mogue, jer se to dogodilo, i bolje je da vas uinim svesnim da je
ponekad mogue stvarno da se vae telo uzdigne malo vie. Postoji ena u Bavarskoj koja se
uzdie 120 centimetara uvis dok meditira. Bila je izloena naunom posmatranju i otkriveno
je da ne vara ni na koji nain. Ona ostaje za nekoliko minuta, etiri, pet minuta, visei na 120
centimetara visoko u vazduhu. To je jedno od najstarijih iskustava jogina. Retko se to deava,
685
ali se nekada deavalo u prolosti. Ponekad se to takoe dogaa i sada. Ponekad se to moe
desiti nekima od vas.
Ako privlanost milosti postane prevelika i ravnotea se izgubi, onda se to dogaa.
To nije ba dobra stvar. Nemojte to pokuavati, i nemojte to traiti. To je jedna neravnotea, i
to je opasno za ivot. Kada privlana snaga milosti postane prevelika, a privlanost gravitacije
je manja, dogaa se da se telo moe uzdii. ak i onda, ne mislite da ste ludi, nemojte misliti
da vam se dogaa neto nalik ludilu.
Njutn nije u svemu pouzdan. Postoje vee istine nego to su Njutnove. Gravitacija
nije jedina dimenzija; ima mnogo vie dimenzija.
ovek je beskonaan, a mi smo poeli da verujemo samo u deo toga. Stoga kad god
neto od drugih dimenzija ue, poinjemo oseati da neto ide loe. U stvari, na Zapadu,
mnogi ljudi za koje se mislilo da su ludi, neurotini, psihotini, i koji su u zavodima za lude, u
bolnicama, zaista nisu ludi. Mnogi od njih su imali neto vienja nepoznatog, ali drutvo ne
prihvata to nepoznato, ne priznaje to. Odmah, kad god neko ima letimino vienje
nepoznatog, misle da je lud, jer je postao drugaiji. Ne mogu mu verovati.
Ima knjiga napisanih o Isusu u kojima se kae da je on bio neurotian, jer je imao
obiaj da slua Boga i njegov glas. Postoje knjige napisane o Muhamedu da je bio lud i mora
da je uo Kuran u delirijumu - jer ko je tu da bi vam govorio? A on je uo Boga da govori, i
Bog je rekao: "Pii!" I on je poeo da pie. Zato to to nije vae iskustvo, prirodna je
tendencija uma da kae da mora da je on uao u neku ludost, mora da je bio u delirijumu,
mora da je bio u velikoj groznici, jer se takve stvari dogaaju kada vi niste u svojim ulima.
Da, ove stvari se dogaaju u ludosti takoe, a ove stvari se dogaaju i u zdravlju, u
nadsvesti. Zato to luda osoba pada ispod normalnog nivoa svesnosti, ona gubi kontrolu svog
uma. Gubljenjem kontrole nad svojim umom, ovek postaje dostupan nepoznatim silama.
Jogin, mistik, postie samyamu, kontrolu ove svesnosti. On se uzdie visoko i ide izvan
normalnog - opet, nepoznato njemu postaje dostupno. Ali razlika je da je lud ovek rtva
nepoznatog, a mistik je gospodar nad nepoznatim. Oboje poinju govoriti na isti nain, a vi ih
moete pogreno razumeti. Moete postati zbunjeni.
Ne mislite da ste ludi. To je savreno u redu. Ali ne pokuavajte to. Uivajte u tome,
dozvolite to; jer jednom kada ponete misliti da je to ludost, zaustaviete to; a to zaustavljanje
e ometati vau meditaciju. Uivajte u tome, kao u snu da letite. Zatvorite svoje oi: u
meditaciji idite gde god elite. Uzdignete se sve vie i vie u nebo, i mnogo vie stvari ubrzo
e vam postati dostupne - i ne plaite se. To je velika avantura - vea nego odlazak na Mesec.
Postati astronaut unutranjeg prostora najvea je avantura.
Peto pitanje:
Rekli ste mi da budem ja sam. Ne razumem. Kako mogu biti ja sam ako ne znam
sebe?
Bilo da znate sebe ili ne, vi ne moete biti niko drugo do vi sami. Da budete vi sami,
znanje nije potrebno. Ruin grm je ruin grm. Kamen je kamen. Nije potrebno da kamen zna
da je kamen. Znanje nije potrebno. U stvari, zapravo zbog znanja vi proputate da budete vi
sami.
Pitate: "Rekli ste mi da budem ja sam. Ja ne razumem. Kako mogu biti ja sam, ako ne
znam sebe?" Znanje je stvaranje problema. Pogledajte ruu. Ona nije zbunjena. Ona ne
zapoinje jednog jutra da raste kao neven; uvek je rua. Uopte nije zbunjena oko toga.
Znanje nije potrebno za bivanje. U stvari vi proputate svoje bivanje zbog znanja.
Znanje nepotrebno stvara problem.
itao sam o izvesnom oveku po imenu Dudley.
Da bi se proslavio sedamdeset peti roendan ujaka Dadlija, jedan vazduhoplovni
entuzijasta je ponudio da ga uzme u avion i preleti preko malog grada zapadne Virdinije, gde
je on proveo itav svoj ivot. Ujak Dadli je prihvatio ponudu.
Vrativi se na zemlju, posle 20 minuta kruenja nad gradom, njegov prijatelj je pitao:
"Da li ste se uplaili letenja ujae Dadli?"
686
"Ne," odgovori on kolebljivo, "nisam bio previe teak."
Avion nosi svu vau teinu, ma kolika da je.
Bilo da vi znate sebe ili ne, nije u tome stvar. Znanje vam smeta. Samo zamislite da
je sa ujakom Dadlijem bio kamen u tom avionu, kamen bi uneo svu svoju teinu u avion.
Mislite li da ujak Dadli moe uraditi neto, moe izmeniti to na neki nain? Postoji li ikakva
mogunost da on ne spusti itavu svoju teinu u avion? On takoe stavlja celu svoju teinu,
ali je nepotrebno zabrinut. Njemu treba odmor, treba da bude oputen kao kamen, ali kamen
nema znanje, a ujak Dadli ima znanje.
Sav problem oveanstva je da oveanstvo zna, a zbog znanja, bivanje je
nepotrebno zaboravljeno.
Meditacija je nain kako da se ostavi znanje. Meditacija je sredstvo kako da se opet
postane bezazlen. Meditacija je nain kako opet da se postane dete, ruin grm, stena.
Meditacija je put kako da se bude, a ne da se misli.
188
Kada vam kaem da budete vi sami, ja mislim da meditirate. Ne pokuavajte da
budete neko drugi. Ne moete biti. Moete pokuati, moete obmanuti sebe i moete
obeavati sebi i nadati se da ete jednog dana postati neko drugi, ali ne moete postati. Ovo su
samo iluzije koje moete nastavljati da imate. Ovo su snovi. Oni nee nikada postati realnost.
Ostaete vi sami ta god da inite.
Zato se ne opustite? Ujae Dadli, stavite itavu svoju teinu u avion. Opustite se.
U oputenosti, iznenada ete zapoeti da uivate u samom postojanju vaeg bia, a
nastojanje da budete neko drugi e se zaustaviti. To je vaa briga kako da postanete neko
drugi, kako da budete slini nekome drugom, kako da postanete slini Budi, kako da
postanete nalik Patanjaliju. Moete samo biti vi sami. Prihvatite to, veselite se tome, uivajte
u tome. Opustite se.
Zen majstori kau svojim uenicima: "uvajte se Bude. Ako ga sretnete na putu,
odmah ga ubijte." ta oni pod time misle? Oni misle da postoji ljudska tendencija da se
postane imitator. Na engleskom jeziku postoji knjiga "Imitation of Christ."
189
Nikada ranije, i
nikada docnije nije bilo tako runog naslova datog nekoj knjizi. Imitacija? Meutim, na neki
nain, taj naslov je vrlo simbolian. To pokazuje itav um oveanstva. Ljudi pokuavaju da
imitiraju, da postanu neko drugi.
Niko ne moe postati Hrist, a u stvari nema ni potrebe - Bog e se dosaivati ako vi
postanete Hrist. On eli nekog novog, neto originalno. On eli vas, i on eli da vi budete
svoji sopstveni.
esto pitanje:
Kada govorite o preduzimanju skoka, oseam da elim da nainim skok, ali takoe
oseam da nisam na ivici s koje se skok vri. Vidim da nas podstiete, ali ne mogu osetiti to.
Kako da doem do ivice? Kako da vam dopustim da me poduite?
Svako je na ivici svakog trenutka, ako se usudite, skok je uvek mogu. Svaki
trenutak vam daje ivicu, a kada pitate kako da doete do ivice, vi pokuavate da budete
domiljati. Vae pitanje je trik tako da moete uteiti sebe da niste kukavica jer ivica nije tu,
stoga, ne moete da skoite. Prvo ivica treba da se pronae - a ona se nikada nee nai, jer ona
je upravo pred vama. Gde god da stojite, uvek ste na otroj ivici odakle moete nainiti skok.
A vi postavljate vrlo promuurno pitanje: prvo me naui kako da naem ivicu.
Upravo pogledajte ispred sebe. Samo pogledajte. Gde god da ste, to nije vano.
A vi kaete: "Vidim i znam da nas podstiete, ali ja to ne mogu osetiti." Nije problem
da ste vi uspavani. Ako ste uspavani, lako je prodrmati vas iz vaih snova. Pretvarate se da ste
uspavani; onda to postaje nemogue. Moete videti da vas ja drmam, ali nita se ne dogaa.
Kako moete videti ako ste uspavani?
188
Mislima samo osmiljavamo bivanje, ali u tome se toliko zanesemo da zaboravimo na samo bivanje, izgleda
nam da samim miljenjem bivamo, da je opis ono opisivano, toliko smo opsednuti umom da nam izgleda da bez
misli ne moemo da bivamo. Tako bivamo kao u snu, spavamo za ivota. Meditacijom se budimo.
189
Toma Kempijski: O ugledanju na Hrista
687
Dopustite mi da vam ispriam jednu anegdotu: To se dogodilo jednog letnjeg
popodneva. Otac je obeao deci da idu u etnju, a nije to eleo. Mesecima je ekao ovaj dan
da se odmori, stoga je izigravao, pretvarao se da je vrsto uspavan.
Radije se pretvarao da spava za vreme dok je njegova mlade inila sve da ga
probudi iz popodnevnog nedeljnog dremea da ih povede u obeanu etnju, ali uzalud. inili
su razne stvari da ga probude. Drmali su ga, vikali i zvali ga, ali bez koristi. Svi napori su bili
bezuspeni. ak su se i uplaili, pitajui se ta se dogodilo s njim. Otac se pravio da spava. Na
kraju, njegova etvorogodinja ker je otvorila njegove one kapke, pogledala paljivo, i
rekla: "On je jo tu."
I ja znam da ste vi ovde.
I vi takoe znate da se pretvarate.
To je do vas. Moete produiti igru dokle god elite, jer je to na va raun. Mene to
ne brine. Ako elite da se pretvarate, u redu. inite to. Inae ja mogu videti... mogu videti sve
vas da se pretvarate da ste uspavani - uplaeni od uzdizanja, uplaeni od ostvarenja vaeg
bia, plaite se da se kreete.
Samo sagledajte istinu toga. Ne pitajte za naine kako da naete ivicu. Vi stojite na
njoj.
Ne pokuavajte da budete povrno domiljati, jer u unutranjem svetu biti tako
domiljat znai biti glup. U unutranjem svetu biti glup jeste biti domiljat. U unutranjem
svetu, oni koji su neznalice postiu bre on onih koji su znalci. U unutranjem svetu oni koji
su nevini - a neznanje je nevinost... Neznanje je lepo; neznanje je veoma lepo i nevino.
Samo budite svesni ta vam govorim! Ja znam da vi sluate. Mogu se zagledati u
vae oi; mogu otvoriti vae one kapke. Ja sam radio tako svakog dana, a vidim da ste jo
uvek na toj taki. Niste mrtvi, niste uspavani. Pretvarate se da ste uspavani.
I kad god - to je na vama - kad god odluite da se ne pretvarate, ja sam ovde da vam
pomognem. Ne mogu vas gurati protiv vas samih. To nije dozvoljeno. Bog to ne dozvoljava,
jer vam to daje totalnu slobodu; a totalna sloboda ukljuuje sve - da se ide pogrenim putem,
da se uspava, da se poini greh, da se porie Bog, da se poini samoubistvo, da se sam uniti.
Totalna sloboda ukljuuje sve. A Bog voli slobodu, jer Bog je sloboda.
Sedmo pitanje:
Osho, kompjuter je sakupio mnogo tvojih rei, ali tvoj osmeh - on ne moe to da
obuhvati.
Ovo je polovina pitanja. Drugu polovinu u proitati kasnije. Prvo, treba da
odgovorim na prvu polovinu.
Nekadanjeg francuskog predsednika Renee Coty-a pitali su prilikom posete jedne
apstraktne umetnike izlobe u Parizu da li je razumeo slike. Rekao je sa uzdahom: "Oduzelo
bi mi ceo ivot da bih razumeo da nije potrebno sve razumeti."
Druga polovina:
Hoete li biti samo tihi s nama i smeiti se?
Neete moi da vidite to. Osmeh koji ete videti nee biti moj osmeh. A osmeh koji
je moj neete moi da vidite. Tiina koju budete mogli razumeti nee biti moja tiina, a tiinu
koja je moja, neete moi da razumete, jer moete razumeti samo ono to ste ve okusili.
Ja se mogu smeiti, zapravo ja se smeim sve vreme - ali ako je to moj osmeh vi ga
ne moete videti. Kada se ja smejem na va nain, onda vi razumete; ali onda nema poente.
Ja sam tih celim putem, sve vreme. ak i dok govorim, ja sam tih jer govorenje ne
remeti moju tiinu. Ako je govorenjem tiina ometena, ona nije vredna. Moja tiina je
dovoljno velika. Ona moe sadrati rei, moe sadrati govorenje. Moja tiina je dovoljno
velika; nita je ne uznemirava. Moja tiina se ne plai rei.
Videli ste ljude koji su tihi, koji ne govore. Njihova tiina izgleda da je protiv govora
- tiina koja je protiv govora jo je deo govora. Ona je odsustvo; ona nije prisustvo.
Odsustvo govora nije moja tiina! Moja tiina je prisustvo. Ona vam moe govoriti,
moe vam pevati. Moja tiina ima ogromnu energiju. To nije vakuum; to je ispunjenje.
688
Poglavlje 5
POBIJANJE STUBOVA NULTOG POSTOJANJA
5. januar 1976. pre podne u Buddha dvorani
III, 11: sarvarthataikagratayah kayodayau cittasya samadhiparinamah.
[Kada pak doe do potpunog] ukidanja (kaya) na-mnogo-predmeta-
usmerene (sarvarthata) s-vesti i [javi se] uspostavljenost (udaya) koncentrisanosti
(ekagrata) - [to se naziva) periodom [uspostavljene] usredsreenosti (samadhi-
parinama).
190
III, 12: tatah punah antoditau tulyapratyayau cittasyaikagrataparinamah.
Budui, ipak, da su duhovni poticaj (pratyaya) koji vodi miru (santa) i onaj koji
vodi [aktivnosti kakva je pomenuto] uspostavljanje (udita) [stabilnosti u oitavanju] -
srodni [po cilju, postoji i stanje koje ih objedinjuje i koje se naziva] - periodom
stabilno-usmerene-s-vesti.
III, 13: etena bhutendriyeu dharmalakanavasthaparinama vyakhyatah.
Ovim [modifikacijama ili periodima u svesti razjanjava se] i promenljivost
elemenata (bhuta) i organskih sklopova (indriya) u smislu forme (dharma), temporalnih
karakteristika (lakana) i relacija (arastha).
III, 14: II antoditavyapadeyadharmanupati dharmi.
Formama (dharma) [bilo da su ove] prestale da postoje (santa) [doslovno: u
miru poivajue], potpuno ispoljene (udita) ili jo ne ispoljene (avyapadeya) pripada
[obavezno jedan odreeni] nosilac forme (dharmin).
Ovu priu je ispriao Lav Tolstoj, veliki ruski romanopisac, da je hodao umom
jednog dana kada je naiao na proplanak i video gutera kao sedi na steni i suna se. Tolstoj je
poeo da govori guteru: "Tvoje srce kuca," rekao je on. "Sunce sija; ti si srean." A posle
pauze, on je dodao: "Ali ja nisam."
Zato je guter srean, a ovek nije? Zato je itava kreacija u slavlju a ovek nije?
Zato je osim oveka sve lepo usaglaeno u sebi i usklaeno sa celinom? Zato je ovek
izuzetak? ta se dogodilo oveku? Koja mu je nesrea pripala? Ovo treba razumeti to je
dublje mogue jer iz samog tog razumevanja zapoinje staza, iz samog tog razumevanja vi
postajete tragalac, iz samog tog razumevanja vie niste deo ljudske bolesti. Zapoinjete da je
transcendirate, prevazilazite.
Guter postoji u sadanjosti. Guter nema ideju o prolosti, nema zamisao o
budunosti. Guter je samo ovde - suna se. Ovaj trenutak je dovoljan guteru, ali ovaj
trenutak nije dovoljan oveku i nastaje bolest, jer svejedno je kad da ga dobijete, dobiete
samo trenutak. Nikada neete dobiti, niti imati dva trenutka zajedno. I gde god da ste uvek
ete biti ovde; a kad god postanete svesni, postaete svesni u tadanjem trenutku. Nema vie
prolosti, budunosti nema jo - a i dalje nam nedostaje ono iz budunosti to jo nije, i ono iz
prolosti koje vie nema.
190
Prethodni stadijum u kome su tendencije ka miru izbile na povrinu predstavljao je izvesnu zamrlost umorne
due koja u optem obustavljanju (nirodha) aktivnosti nalazi eljeno utoite (nirodhaparinama).
Stadijum o kome je ovde re razlikuje se od prethodnog utoliko ukoliko je aktivnost s-vesti
uspostavljena ponovo. Meutim, u ovom sluaju ne na nain koji karakterie uobiajeno stanje razbuene
svesti, naime, kao simultanu usmerenost-na-mnoge-sadraje (savrarthata) koja vodi zamoru i neplodnoj
rasutosti energije - nego na koncentrisano i stabilno oitavanje smisla (ekagrata). Naravno, predmet iji smisao i
znaaj ispitujemo jeste predmet koji nas se najvie tie, koji nas (najbolnije) dotie. (Komentar Z. Z)
689
Biti kao guter koji se suna na steni, jeste biti meditant. Odbacite prolost, ostavite
budunost. ta to znai? To znai da ostavite razmiljanje, jer sve misli ili pripadaju prolosti
ili pripadaju budunosti. Nema misli ovde-sada. Miljenje nema sadanje vreme - ili je ono
mrtvo ili neroeno. Ono je uvek nerealno: ili je deo seanja ili je deo imaginacije. Stvarnost
nikada nije u mislima: stvarnost je iskustvo. Stvarnost je neposredno egzistencijalno iskustvo.
Moete plesati u stvarnosti, moete se sunati u stvarnosti, moete pevati u
stvarnosti, moete voleti u stvarnosti, ali ne moete misliti to - jer miljenje je uvek o neemu,
a u tom "o" skrivena je sva patnja. U tome "o" nastavljate da se kreete - okolo i okolo stvari -
a nikada ne dolazite do same stvari koja je bila oduvek dostupna.
itava stvar svake meditacije je da se bude kao guter, koji se suna na steni, da se
bude ovde-sada, da se bude deo celine, ne pokuavajui da se skoi napred u budunost, ne
pokuavajui da se nosi ono ega vie nama. Neoptereeni prolou, nezainteresovani za
budunost, kako moete biti jadni? Kako Lav Tolstoj moe biti jadan neoptereen od
prolosti, nezainteresovan za budunost? Gde patnja moe da postoji? Gde se patnja skriva?
Iznenada vi se rasprsnete u totalno razliitoj dimenziji, odlazite izvan vremena i postajete deo
venosti.
Ali mi nastavljamo neprekidno da se ponavljamo, kao pokvarena gramofonska ploa.
uo sam ovo:
Dve devojke su razgovarale u parku; jedna je izgledala tako mrzovoljna, tako tuna,
a druga bila vrlo saoseajna. Obavila je svojim rukama bundu od lisiijeg krzna druge divne
devojke poput lutke i rekla: "Angelina, ta te mui?"
Angelina je slegla ramenima i rekla: "Oh, pretpostavljam da nije to nita, ali pre dve
nedelje je stari g. Short pao mrtav. Sea se njega? Uvek je bio tako dobar prema meni. U
svakom sluaju, pao je mrtav i ostavio mi pedeset hiljada dolara. Onda je prole nedelje siroti
stari g. Pilkinhouse imao srani udar i ostavio mi ezdeset hiljada dolara. A ove nedelje nita."
Nevolja je uvek oekivati, uvek traiti vie, vie. I nema kraja ovom traenju sve vie
i vie. ta god dobijete uvek moete zamiljati vie i uvek moete postati alosni.
Siromani ljudi su jadni, moete to razumeti, ali bogati ljudi su takoe jadni. Oni koji
imaju isto su toliko nesreni kao oni koji nemaju. Bolesni ljudi su nesreni, ali zdravi su
takoe nesreni. Nesrea izgleda da je odnekud drugde. Beda ne iezava sa bogatstvom,
zdravljem, ili neim takve vrste. Ona se nastavlja kao struja ispod povrine.
Patnja postoji u zahtevu za vie, a ljudski um moe uvek matati za vie. Moete li
zamisliti situaciju u kojoj ne moete matati za vie? Nemogue. ak i raj moe da se
popravlja. Niko ne moe zamisliti situaciju u kojoj mata moe da se zaustavi i da ne moete
matati viu i bolju situaciju. To znai da ete biti jadni, ta god da ste. ak ni raj nee biti
dovoljno dobar, stoga ne ekajte raj. Ako sada odete u raj, to nee biti dovoljno. Biete isto
tako jadni kao ovde, moda ak i vie, jer ovde se barem moete nadati - da raj postoji i da
ete jednog dana ui u njega. Ako uete u raj, ak i ta nada se gubi.
Kakvi jeste, vi jedino moete biti u paklu, jer pakao i raj su naini gledanja na stvari.
Oni nisu fiziki prostori: oni su stanovita kako vi gledate na stvari.
Guter je u raju, a Lav Tolstoj je u paklu. ak i ovek kao to je Lav Tolstoj. On je
bio najugledniji u svetu, vie slavan nego to moete zamisliti. Njegovo ime e biti u
knjigama istorije. Njegove knjige e se itati zauvek i za sva vremena. Bio je genije. Ali ne
moete zamisliti jadnijeg oveka. Bio je bogat, jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji. Pripadao
je carskoj porodici; bio je princ, oenjen vrlo lepom princezom; ali ne moete zamisliti
jadnijeg oveka, neprekidno je mislio o samoubistvu. Poeo je da misli da je moda tako
oajan zato to je tako bogat, pa je poeo da ivi kao siromaan ovek, kao seljak; ali jad se i
dalje nastavio.
ta ga je uznemiravalo? Bio je ovek sjajne imaginacije - romanopisac to mora da
bude. Bio je ovek strahovite mate, tako da sve to mu je bilo dostupno, bilo je uvek
nedovoljno. Vie je mogao da zamisli, bolje je mogao da zamisli. To je postalo njegova
nevolja.
Zapamtite ovo: ako oekujete ita od ivota, neete dobiti nita. Ne oekujte i to je tu
u svom njegovom sjaju. Ne oekujte, ne traite, i to e vas zapljusnuti u svoj svojoj
690
udesnosti. Sva njegova magija je tu. Samo saekajte neko vreme bez misli... ali to izgleda da
nije mogue.
Ne da nema trenutaka kada ste vi bez misli. Patanjali kae ima ih. Svi oni koji su
uli u unutranji prostor, oni znaju da ima procepa praznine. Ali vi ih na neki nain
proputate, jer te praznine su u sadanjosti. Vi skaete od jedne misli na drugu, a izmeu je
bio jaz. Izmeu je bilo nebo - a vi skaete iz jednog pakla u drugi.
Izmeu je nebo, ali vi niste izmeu. Vi ivite skaui od jedne misli do druge. Svaka
misao hrani va ego, pomae vam da budete, definie vas, daje vam granicu, oblik, formu,
izvestan identitet. Vi ne gledate u procep izmeu dve misli, jer gledati u taj jaz znai gledati u
vae izvorno lice, koje nema identitet. Gledati u taj jaz znai gledati u venost, gde ete biti
izgubljeni.
Postali ste tako uplaeni gledanja u procepe da ste gotovo uspeli da ih zaboravite.
Izmeu dve misli postoji jaz, ali ga vi ne vidite. Vidite jednu misao, onda vidite
drugu misao, onda jo jednu... Samo malo posmatrajte. Misli se ne preklapaju. Svaka misao je
izdvojena. Izmeu njih dve mora biti procep. Postoji procep, a taj interval je kapija, ulaz.
Kroz tu kapiju vi ete opet ui u egzistenciju. Kroz ta vrata vi ete biti izbaeni iz Rajskog
vrta. Kroz ta vrata ui ete opet u Rajski vrt, opet ete postati kao guter koji se suna na
steni.
Jednom sam uo ovo:
Jedna porodica se preselila iz sela u grad, i majka je paljivo dala uputstva malom
Bobiju o gradskom saobraaju, kada je on polazio da poseti svog malog prijatelja. "Nikada ne
prolazi ulicu dok kola ne prou." Sat docnije on se vratio, oi su mu se napunile suzama. "ta
se dogodilo"? pitala je njegova majka preko interfona.
"Nisam mogao da odem," rekao je Bobi. "ekao sam i ekao, ali kola nikada nisu
prola."
Reeno mu je da eka dok kola ne prou, ali nikakva vozila nisu prola. Put je bio
prazan, a on je ekao kola.
Ovo je situacija u vama. Put je uvek prazan - dostupan ali vi traite kola, misli, a
onda postajete mnogo zabrinuti. Tako mnogo misli. One postaju umnoene, one odjekuju i
odzvanjaju u vama, a vi nastavljate da bivate predusretljivi prema njima. Va getalt je
pogrean.
Promenite getalt. Ako gledate u misli, stvarate um u sebi. Ako gledate u praznine,
stvarate meditaciju u sebi. Akumulacija praznina ili procepa, jeste meditacija; akumulacija
misli je um. Ovo su dva getalta, dve mogunosti za vae bie, ili bivate kroz um, ili bivate
kroz meditaciju.
Traite procepe praznine. Oni su ve tu, prirodno dostupni. Meditacija nije neto to
treba da se proizvede trudom, nastojanjem, niti naporom. Ona je tu isto toliko mnogo kao i
um. U stvari, zapravo vie nego um, jer um je samo na povrini, kao talasi, a meditacija je
stalna dubina okeana.
Svakog trenutka Bog trai vas isto onoliko koliko vi traite njega. Vi ga moda ne
traite svesno. Moda ga traite pod razliitim imenima. Moda ga traite kao blaenstvo.
Moda traite njega kao sreu i radost. Moda ga traite kao zaboravnost, asimilaciju,
udubljenost. Moda ga traite kao muziku, kao ljubav. Moda ga traite na razliitim
putevima, pod razliitim imenima. Nevano je pod kojim ga imenima traite, svesno ili
nesvesno. Jednu stvar treba da razumete, a to je da on takoe trai vas. Jer dok traganja ne
bude sa obe strane, susretanje nije mogue.
Celina trai deo isto toliko koliko deo trai celinu. Cvet trai sunce isto toliko koliko
sunce trai cvet. Kada se guter izlae suncu, i sunce se izlae guteru. To je povezana celina.
To mora da bude tako, inae stvari bi se raspale ponaosob. To je jedan komad, to je jedna
harmonija, to je jedan ples. Svi gestovi, svi pokreti, povezani su zajedno. Moraju biti, inae bi
se raspali odvojeno i egzistencija vie ne bi bila egzistencija - ona bi iezla.
Dopustite mi da vam ispriam jednu alegoriju. Zamislite sledee:
ovek se, recimo, penje na planinu - jer u dolini je iveo i u dolini je sanjao, u dolini
je razmiljao i matao, ali tamo su bile samo smetnje, frustracije. U dolini je ostajao prazan,
691
neispunjen, stoga misli da je na vrhu planine Bog. U dolini je iveo, a vrh je uvek bio dalek;
blistajui na suncu ostaje kao jedna atrakcija, zanimljivost. Udaljeno vas uvek zove, poziva
vas. Gledati na blisko je vrlo teko; ne gledati na udaljeno takoe je vrlo teko. Biti
zainteresovan za ono to je blizu vrlo je teko; ne biti zainteresovan za ono to je vrlo daleko
takoe je vrlo teko. Udaljeno ima ogromnu privlanost, i vrh planine nastavlja da vas doziva.
Meutim, kada zaponete da se oseate prazno u dolini, naravno, logino je da
mislite da onaj koga traite ne ivi u dolini. Mora da ivi na vrhu. Prirodno je za um da se
kree od jednog ekstrema do drugog, od doline do vrha.
ovek misli da je Bog na vrhu planine, a da su dole u dolini brige i zanimanja
ljudskog ivota, sve nevolje ljubavi i sukoba. U dolini vi nastavljate da sakupljate brige, u
dolini stalno sakupljate prainu, u dolini ubrzo postajete tupi i mrtvi. Dolina izgleda kao
groblje. ovek eli da izae iz nje. Poinje da razmilja o slobodi, o mokshi, kako da izae iz
tamnice koja je postala dolina - kako da izae iz vezanosti, ljubavi; kako da se ispetlja iz
ambicije, nasilja, rata; kako da se skloni od drutva, drutva koje vas stavlja u situacije da
budete zabrinuti, u stvari prisiljava vas na brigu i muku.
ovek zapoinje da razmilja, inae to je bekstvo. U stvari vi ne odlazite na vrh; vi
odlazite od doline. Nije je vas vrh zvao. Zapravo dolina je ta koja vas gura. Ne idete sami, vi
ste isterani. Dolina stvara situaciju u kojoj vie tamo ne moete iveti. ivota je previe.
Dolazi trenutak u svaijem ivotu kada je njega previe, sveta je previe, i ovek zapoinje da
bei.
ovek zapoinje da bei prema vrhu. Sada dolazi najvaniji deo alegorije: Bog, s
druge strane, silazi niz planinu. Jer je, da tako kaemo, on zasien svojom istotom i
usamljenou.
oveku je dosadila guva, neistoa; Bogu je dosadila osamljenost i istota.
Jeste li ikada posmatrali? Sami moete vrlo lako biti sreni. Da budete sreni s nekim
drugim postaje vrlo teko. Jedna osoba moe biti vrlo lako srena, vrlo jeftino, to nita ne
kota. Dve osobe kada su zajedno, vrlo je teko da budu srene. Lako im je tada da budu
nesrene - bez ikakvog troka, vrlo jeftino. A ako su zajedno tri osobe, nemogue je biti
srean - ni po kojoj ceni srea nije mogua.
ovek je zasien gomilom, nikuda da se pomerite, nigde gde moete nai vlastiti
prostor za sebe, uvek ste posmatrai i svedoci - uvek ste na pozornici, uvek izvodite predstavu
- a oi gomile vas posmatraju. Nema privatnosti. Ubrzo, postajete zasieni, dosadno vam je.
Ali i Bogu je takoe dosadno. On je sam, ist, ali sama istota postaje dosadna kada
traje i traje.
Bog silazi dole u dolinu; njegova je elja da uroni u svet. ovek eli da se izbavi iz
sveta; Bog eli da se utopi u svet. ovekova elja je da bude Bog, a boja elja je da bude
ovek.
Postoji istina istupanja, a postoji i istina povratka. ovek uvek istupa, a Bog se uvek
vraa. Inae kreacija bi se davno zaustavila, ako se Bog ne bi neprekidno vraao. To mora da
bude krug. Gang nastavlja da se uliva u okean, a okean produava da se die u oblake i ide da
padne na Himalaje - natrag u Gangu, i ona nastavlja da tee. Gang neprekidno odlazi, a okean
se uvek vraa. ovek uvek trai Boga. Bog uvek trai oveka; to je ceo kompletan krug. Ako
bi samo ovek iao prema Bogu, a Bog ne bi dolazio, svet bi se davno zaustavio. On bi se bilo
kada zaustavio, jer jednog dana ovek bi se vratio a Bog ne bi dolazio natrag, svet bi iezao.
Inae vrh ne moe postojati bez doline; i Bog ne moe postojati bez sveta, dan ne
moe postojati bez noi; a ivot je nemogue shvatiti bez smrti.
Vrlo je teko razumeti ovo, da se Bog konstantno vraa, ovek se stalno povlai;
ovek je stalno odricanje - sannyas, a Bog stalno dolazi natrag u svet - slavlje.
Postoji istina odlaenja i postoji istina vraanja. Odvojeni oba su polutke i delimini
su; zajedno postaju istina, cela istina.
Religija je povlaenje, ali onda je to polovina. Religija treba takoe da bude
povratak, onda je ona cela. Religija treba da vas ui kako da uete u sebe, i takoe treba da
vas naui kako da se vratite natrag jer negde izmeu doline i vrha, Bog i ovek se susreu.
Ako mimoiete Boga... A postoji takva mogunost, jer ako se penjete navie na brdo, a on
692
silazi dole s brda, neete ga ak ni pogledati. U vaim oima moe biti ak osuda i
neodobravanje. Kako ovo moe biti Bog, koji se vraa u dolinu? Moete ak gledati na njega
s oima koje govore "svetiji sam nego ti."
Zapamtite da kad god vas Bog sretne, videete ga da se vraa natrag u svet; a vi
naputate svet. Zbog toga vae takozvane mahatme, vai takozvani sveci, nikada ne dolaze do
razumevanja ta je Bog. Nastavljaju da razmiljaju o mrtvom konceptu Boga, ali nikada ne
znaju ta je Bog. Uvek ete propustiti negde na stazi da ga sretnete, jer s vaim razumevanjem
neete ak ni pogledati u njega. On e izgledati kao grenik; vraa se natrag u svet.
Meutim, ako oni dospu do vrha nai e da je prazan. Svet je previe pun; vrh je
previe prazan. Nee tamo nai ak ni Boga, jer se on uvek vraa. On uvek dolazi, on uvek
stvara. Nikada ne zavrava. Kreacija je beskrajan proces. Bog nije jedan entitet. On je proces,
proces vraanja.
Ako ga moete sresti na putu i moete ga prepoznati, samo onda postoji mogunost.
Onda ete ostaviti ideju odlaska na vrh... poeete da se vraate. Svi veliki ljudi koji su
razumeli, prvo su odlazili u povuenost, a onda su se vratili u svet, natrag na trg sa svom
svojom meditacijom i ogromnim cvetanjem. Ali su se vratili natrag u svet. Razumeli su stvar.
Razumeli su stvar celovitosti, svetosti. Razumeli su stvar da spoljanje i unutranje nisu
dvoje, da tvorac i sve stvoreno nisu dvoje, da materija i um nisu dvoje - da sveto i profano
nisu dvoje. Oni su jedno. Sva dualnost nestaje za njih. To je ono ta ja nazivam advaita,
nedualnost - prava poruka vedante, prava poruka joge.
Vrlo je prirodno biti zasien sa svetom. Vrlo je prirodno traiti slobodu, niega nema
posebnog u tome.
Dogodilo se:
Mula Nasrudin je slavio dvadeset petu godinjicu braka, i priredio je veliku zabavu
za sve prijatelje. Pozvao je takoe i mene. Ali domaina nije bilo nigde da se vidi. Konano,
naao sam ga u biblioteci kako pije viski i zuri u vatru.
"Mula," rekao sam ja, "treba da slavi sa svojim gostima. Zato si tuan i ta radi
ovde!"
"Zato sam tuan?" objasnio je. "Kada sam bio oenjen pet godina, odluio sam da
ubijem svoju enu. Otiao sam kod advokata i rekao sam ta u uraditi. Rekao mi je ako to
uradim dobiu dvadeset godina zatvora. Samo zamisli," rekao je Mula, "danas bih bio
slobodan ovek."
To je vrlo prirodno. Svet je previe teak i problematian. Stvara previe briga i
nemira; stvara toliko mnogo utamnienja. Da se trai sloboda, da se ona istrauje, prirodno je
- nita posebnog nema u tome. Postaje izuzetno kada ste razumeli, kada se vratite s vrha
natrag u dolinu s novim plesom u svojim koracima, s novom pesmom na svojim usnama, s
totalno novim biem - kada doete apsolutno isti u svet neistoe, neuplaeni jer sada ste
neiskvareni.
Kada doete natrag u tamnicu sami saglasni s tim, dobrovoljno, kada doete u zatvor
kao slobodan ovek, prihvatajui zatvor, nazad u eliju, to sada vie nije zatvor jer sloboda se
ne moe ograniiti. Samo rob moe biti zarobljen. Slobodan ovek ne moe biti zarobljen - on
moe iveti u zatvoru, a biti slobodan. A dok vaa sloboda ne bude tako snana, ona nije
vredna.
Sada sutre.
Samadhi je re koju je vrlo teko prevesti na engleski; ne postoji nita podudarno.
Meutim, u grkom postoji re koja je slina; ta re je ataraxia. Ta grka re znai biti tih,
smiren, u stanju dubokog zadovoljstva zbog unutarnje ravnotee i usklaenosti. To je
znaenje samadhija, biti tako zadovoljan, tako duboko zadovoljan, da vas nita ne uznemirava
niti vam smeta, nita vas ne odvraa niti vam skree panju. Tako duboko usklaeni sa
egzistencijom, u takvom izmirenju i sjedinjenju da sada nema problema. Nema drugog koji
vam moe smetati; drugi je nestao. Drugi je nestao s vaim mislima. Samo u mislima su
postojali drugi. Izmeu misli, u procepima, ili praznini je samadhi, ataraxia. U procepima je
mir, tiina i spokojstvo.
693
To ne znai da neete moi da mislite kada dospete do toga. Ne znai da e vaa
sposobnost miljenja nestati. Upravo suprotno: kada ivite u toj praznini po prvi put postajete
sposobni da mislite. Pre toga bili ste samo rtve, rtve drutvene atmosfere, rtve hiljade i
jedne misli koje vas okruuju - ne jedne jedine vae vlastite misli. Bilo je puno misli ali vi
niste bili sposobni da mislite. Te misli su se nastanile u vama kao ptice to se uvee smeste na
drvetu. One su ule u vas. One nisu bile vae, izvorne; sve su bile pozajmljene.
191
iveli ste ivot koji je bio pozajmljen. Zbog toga ste bili tuni. Zbog toga u vama
nije bilo ivota. Zbog toga ste izgledali mrtvi, nije bilo vibracija. Zbog toga nije bilo radosti,
nije bilo ushienja. Sve je bilo blokirano od pozajmljenih misli. itav va tok je bio blokiran.
Niste mogli tei zbog pozajmljenih misli. Kada postanete deo samadhija, ataraxie, duboke
unutranje smirenosti praznine, intervala; postajete po prvi put sposobni da vidite, razmiljate
- ali sada e te misli biti vae vlastite. Sada ete moi da stvarate izvornu, osobenu misao.
Biete sposobni da ivite izvorni, originalni ivot, nov, sve kao jutro, sve kao jutarnji
povetarac. Postaete kreativni.
U samadhiju vi postajete stvaralac, jer u samadhiju ste postali deo Boga.
Postoji Paskalova izreka da veina ovekovih problema dolaze iz toga to nije
sposoban da sedi smireno u svom domu. Da, to je istina. Ako moete sedeti mirno u svojoj
unutarnjoj odaji, gotovo sve nevolje e ieznuti. Vi ih stvarate jurei tamo-amo. Stvarate ih
nepotrebnim vezivanjem za misli - koje nisu vae. Vi stvarate nevolje jer ne moete biti u
stanju mirovanja.
Samadhi parinama, unutranji preobraaj, je postepeno ureivanje rasejanosti i
istovremeni rast jednousmerenosti ili usredsreenosti.
Prvo je Patanjali govorio o nirodha parinama, da se gleda u procep izmeu dve
misli. Ako nastavljate da posmatrate, polako se misli smiruju, rasejanost se slee - lagano, kao
kada volovska kola preu preko planinskog potoka, a zbog prolaska tokova i ljudi mnogo
mulja se podigne u dotle istoj vodi. itav potok koji je do pre nekoliko minuta bio kristalno
ist sada je prljav, mutan. A onda zaprena kola i ljudi odu i struja potoka nastavlja da tee;
ubrzo, kako vreme prolazi, opet se mulj slegne na dno korita, tok opet postaje kristalno ist.
Kada gledate u procepe ili prazninu, zaprena kola, gomile vaih misli koje vas
ometaju da budete tako potpuni, ubrzo odlaze daleko, va unutranji tok svesti poinje da se
smiruje, slee. To je ono to Patanjali zove samadhi parinama, unutarnji preobraaj ... je
postepeno ureivanje poremeaja i istovremeni rast jednousmerenosti ili usredsreenosti. To
sadri dva dela. S jedne strane, poremeenost se smiruje, a s druge strane jednousmerenost
nastaje.
Kada ste previe puni misli, niste jedan ovek. Niste jedna svest; gotovo ste gomila,
mnotvo. Kada ima misli a va getalt je da gledate u misli, vi ste podeljeni; podeljeni ste u
onoliko delova koliko ima misli u vaem umu. Svaka misao postaje podela vaeg bia.
Postajete viestruka linost, niste jedno Ja. Niste jedan, postali ste mnogi, jer svaka misao nosi
deo vas i deli vas - a ove misli jure u svim pravcima. Gotovo ste ludi.
uo sam:
Jedan stari kotski vodi se vratio sa voenja novog ministra na izlet u lov jarebica
preko barutina i utonuo je iznuren u svoju fotelju ispred vatre.
"Evo izvoli olju toplog aja, Agnus," rekla je njegova ena. "Da li novi ministar
dobro puca?" Stari vodi je povukao iz svoje lule, onda je odgovorio: "Ah, dobro on puca, ali
udesno je zaista kako gospod titi ptice kada on puca."
Vi ste gubili sve svoje ciljeve zato to niste jednousmereni. Niste postigli nita to ste
eleli samo zato to niste usredsreeni. Sva nevolja ovekova je to on juri u mnogim
pravcima istovremeno - potpuno nesiguran, neodluan ne znajui gde ide, ne znajui ta radi.
191
Ne dolaze sve misli spolja. Ima u nama i steenih i sauvanih misli koje sami ponavljamo, po mehanikoj
navici ili zato to smo nesvesni da to nisu nae misli. Mislimo da su nae i zato ih uvamo kao svoje. I tako ih
vrtimo u unutarnjem monologu. Misli nisu nae jer su misli zapravo osmiljavanje zbivanja same prirode,
prakrti. Misli su najfinije zbivanje prirode ili prakrti, zbivaju se u najfinijem organu prirode, mozgu. One su
planiranje i osmiljavanje zbivanja, isto kao instinkti kod ivotinja, samo su na viem nivou jer mogu da se
pamte i da se bave apstraktnim sadrajima.
694
uo sam da su se dva politiara srela na psihoanalitiarevim vratima. Jedan je izlazio
napolje, a drugi koji je ulazio, pitao je: "Da li ulazite unutra ili izlazite van?" Onaj koji je
izlazio van je rekao: "Dakle, ako bih znao da li izlazim van ili ulazim unutra, ne bih bio
ovde."
Niko ne zna da li izlazi van ili ulazi unutra. Kuda idete? ta traite?
Stalno promaujete zato to se va cilj stalno menja. To je bujica, kretanje. Oko vas
ima hiljade ciljeva, i vi ste hiljadustruki, jedna gomila - gomila koja puca u gomilu meta.
Pokazuje se da je itav ivot prazan.
Samadhi parinama, unutranji preobraaj, je postepeno ureivanje rastrojenosti i
istovremeni rast jednousmerenosti ili usredsreenosti. Sve misli iezavaju - misli su
skretanje, poremeaj - javlja se jednousmerenost. Vi postajete jedno, jedinstvo. Struja svesti
tee u jednom pravcu, ona postaje usmerena. Sada ima smer. Ona moe dosei; moe postati
ispunjenje.
192
Ekagrata parinama, jednousmereni preobraaj, stanje je uma u kome se objekat uma
koji se stiava zamenjuje sledeeg trenutka jednim sasvim slinim objektom.
Obino, kada jedna misao ode, druga misao je totalno razliitog karaktera. Tuga
odlazi, srea dolazi. Srea odlazi, frustracija dolazi. Frustracija odlazi, ljutnja dolazi. Ljutnja
odlazi, tuga dolazi. Klima oko vas nastavlja da se menja, a sa klimom i vi. Svakog trenutka
imate drugaiju boju vaeg bia. Otuda, nije udno da ne znate ko ste - jer ujutru ste vrlo ljuti,
do ruka ste bili sreni, popodne ste bili tuni, do veeri ste frustrirani. Vi ne znate ko ste.
Menjate se tako mnogo, jer svaka boja koja prolazi pored vas postaje va identitet za nekoliko
trenutaka. Ekagrata parinama je stanje vae svesti gde se ta stihijska promena zaustavlja. Vi
postajete jednousmereni, usredsreeni. I ne samo to, ako elite da se vratite u stanje doivljaja
ili delovanja postajete sposobni da zadrite to. Ako elite da ostanete sreni, srea se
zamenjuje sreom, opet sreom i opet sreom. Ako elite ostati sreni vi ostajete sreni. Ako
elite da ostanete tuni, to je na vama. Ali onda ste gospodar. Inae, sve nastavlja da se menja.
Ja vas stalno posmatram. Gotovo je neverovatno kako se vi upravljate. Jednog dana
dolazi par kod mene i kae: "Mi smo u jakoj ljubavi, blagoslovite nas." Sledeeg dana se
vraaju natrag i kau: "Tukli smo se, i rastavili se." ta je istinito. Ljubav ili tua? Nita ne
izgleda da je istinito kod vas. Sve izgleda da je bujica, kretanje. Izgleda da se nita ne
zadrava niti ostaje. Nita ne izgleda da je deo vaeg postojanja, bivanja. Sve izgleda da je
samo deo vaeg procesa miljenja - s jednom milju, jedna boja; s drugom milju, druga boja.
Dogodilo se:
Kratkovida devojka previe sujetna da nosi naoare reila je da se uda. Na kraju je
nala mua za sebe i otila s njim na medeni mesec na Nijagarine vodopade. Kada se vratila,
njena majka je nadala dreku, pojurila na telefon i pozvala jednog onog lekara.
"Doktore," zadihala se ona, "morate odmah doi ovde. Hitno je. Moja ki je uvek
odbijala da nosi naoare, a sada se vratila s medenog meseca i ...."
"Gospoo," prekinuo je lekar, "molim vas kontroliite se. Vaa ki mora doi u moju
ordinaciju. Bez obzira koliko su loe njene oi, nije mogue da je toliko hitan sluaj."
"Kako nije?" Rekla je majka. "Pa, ovaj momak koji se vratio s njom, nije onaj isti s
kojim je otila na Nijagarine vodopade."
Inae ovakva je situacija sa svakim. oveka koga volite ujutru, mrzite ga uvee. U
oveka, koga mrzite ujutru, zaljubite se do uvee. ovek ili ena koji su izgledali divno
jednog dana, danas su postali jadni.
I to su sve hitni sluajevi.
Na taj nain vi nastavljate, kao drvo koje nosi bujica, ba preputeni milosti vetrova.
Vetar menja smer, i va smer se menja. Vi jo nemate nikakvu duu.
Gurijev je obino govorio svojim uenicima. "Prvo budite, jer sada vi niste. Neka to
bude va jedini cilj u ivotu - da budete, da postojite." Neko e ga pitati: "Kako moemo
voleti?" On e rei: "Ne pitaj besmislice. Prvo budi, jer dok nisi kako moe voleti?"
Dok nisi, naime dok ne bude, kako moe biti srean? Dok nisi, kako neto moe
192
Sve detalje o prevazilaenju mnotva i sticanju jednog Ja i jednog cilja sa kojim se radi ("magnetski centar")
videti u radovima Gurijeva i Uspenskog.
695
initi? Bivanje, naime postojanje je potrebno na prvom mestu, onda sve postaje mogue.
193
Isus kae: "Prvo trai carstvo nebesko, a onda e ti se sve dodati." eleo bih to malo
da promenim: trai prvo svoje bie, carstvo bivanja, a onda e ti se sve dodati. Na to je Isus
mislio. Carstvo nebesko je jedan stari izraz za carstvo bivanja, postojanja. Prvo budite, onda
je sve mogue, ali upravo sada kada pogledam u vas, vi niste ovde. Mnogo gostiju je tu, ali
domain nedostaje.
Ekagrata parinama, jednousmerenost u svesti, nuno je potrebna tako da bie,
bivanje moe da se pojavi. U vrtlonom i nepostojanom kretanju svesti bivanje nee biti
mogue. U najboljem sluaju, najvie moete povremeno biti ovo ili ono, ali nikada neete
biti smo bivanje ili Bitak.
Onim to je reeno u prethodne dve sutre, osobina, karakter i stanje preobraaja u
elementima i ulnim organima takoe su objanjeni.
Patanjali kae da je ovakva situacija: svet se menja oko vas, telo se menja, ula se
menjaju - sve se menja - ali ako se i vi takoe menjate, onda nema mogunosti nalaenja
venog, onog nepromenljivog. Ovi se menjaju, to je istina. Svet se menja neprekidno. To je
proces; tu nema bivstva po sebi. To je bujica. Pustite da to tako bude. Postoji samo jedna
trajna stvar u svetu, a to je promena. Sve se menja osim same promene. Jedino promena ima
trajan karakter.
Telo se menja stalno, svakog trenutka. Svaki pojedini trenutak u njemu je tok i
promena; inae kako biste postali stari, kako biste postali mladi, kako e dete postati mladi?
Moete li rei kog dana dete postaje mladi? Moete li rei kog datuma mladi postaje star?
Teko. U stvari, ako pitate psihologe ni njima nije jasno u kom trenutku se za oveka moe
rei da je bio iv a kada je mrtav. Nemogue je odluiti. Definicija je jo nejasna jer ivot je
proces. U stvari kada ste umrli, veim delom, i vai prijatelji su vas napustili, nekoliko
procesa se jo nastavlja u vaem telu - nokti nastavljaju da rastu, kosa nastavlja da raste.
Izgleda da je deo vas iv i funkcionie.
Kada tano ovek umire, jo nije definisano. U svari ivot i smrt ne mogu biti
definisani, to je fenomen bujice, neprekidnog kretanja. Telo nastavlja da se menja, um
nastavlja da se menja - svakog trenutka se um menja.
Ako posmatrate ovaj promenljivi svet i nepostojanost svoga bia, i tu traite istinu,
Boga, blaenstvo, onda ete biti frustrirani. Okrenite se unutra. Uite u procepe praznine gde
nijedan svet ne postoji, ni telo niti um. Tu ete, po prvi put, doi licem u lice sa venim, koje
nema poetak i nema kraj, koje nema promene u sebi.
Bilo da su forme latentne, ispoljene, ili jo neispoljene, sva svojstva su im sastavni
deo praosnove.
Patanjali kae bilo da je cvet uvenuo, ili je u cvetanju, nema razlike. Kada je cvet u
cvetanju on umire, a kada cvet uvene on opet pokuava da se vrati natrag. Kreacija se
nastavlja kroz proces rastvaranja i stvaranja, rastvaranja i stvaranja. To je ono to Patanjali
zove prakrti. Prakrti je, opet, re koja se ne moe prevesti. Nije to samo kreacija; to je sam
proces stvaranja i rastvaranja.
194
Sve postaje manifestovano, nestaje, postaje nemanifestovano, ali ostaje u praosnovi,
u prakrti. Opet e se to vratiti natrag. Leto doe a onda odlazi; opet se leto vraa natrag. Zima
je tu, odlazi; opet e ona doi. Nastavlja da se kree. Cvee se pojavljuje, iezava. Oblaci
dolaze, iezavaju. Svet nastavlja da se kree u krug.
Stvari imaju dva stanja: manifestovano i nemanifestovano. Vi ste izvan njih. Vi niste
193
Ishod bivanja je svest, tako da ovaj savet znai: uvek budi svestan sebe koji biva. Mi uvek postojimo, ali
nismo uvek svesni toga, ne uestvujemo svesno u svom postojanju, ve se preputamo prirodnoj stihiji zbivanja
da nas nosi. Problem je to moemo da postojimo na dva naina: svesni i nesvesni. Svesni nas budi i oslobaa u
naoj venoj i Boanskoj autentinosti, a nesvesni nas dri zarobljene odravajui nas u ivotu na istom
ontolokom statusu kao ivotinje, uz ropski rad, dodatnu upotrebu alata i zabave u dokolici.
194
Prakrti je temeljan pojam u Sankhyi. Prakrti oznaava univerzalno nemanifestovano polje bia, izvan
vremena i prostora, iz koga se ispoljava sve to postoji u vremenu i prostoru na bilo koji nain, u svim
dimenzijama, ne samo fizikim. Naziva se praosnova, pratvar, ili pradatost.
696
ni manifestovano niti nemanifestovano. Vi ste svedok. Kroz nirodha parinama, kroz procep
praznine izmeu dve misli, vi ete imati prvo sagledavanje toga. Onda nastavljate da
sakupljate ove procepe praznine, nastavljate da slaete i gomilate te praznine. Uvek zapamtite,
kad god su tu dva procepa praznine, postaju jedno. Dva procepa praznine ne mogu biti dva.
Oni nisu kao dve stvari; oni su dve praznine. Ne mogu biti dve. Dovedete dve nule blizu, one
postaju jedna. One uskoe jedna u drugu, jer dve nule ne mogu biti dve nule. Nula je uvek
jedna. Donesete hiljadu i jednu nulu kui - skoie jedna u drugu i postae jedna.
Stoga nastavite da gomilate ove procepe, nule bivanja, i ubrzo ono to Patanjali
zove nirodha postaje samadhi. U samadhiju nepostojanosti nestaju, udaljavaju se,
udaljavaju... i onda nestaju; a jednousmerenost ili usredsreenost nastaje u vaem biu. To je
prvo vienje onoga ko ste vi izvan prakrti, izvan igre stvaranja i rastvaranja, van igre talasanja
i mirovanja, cvetanja i uvenua, promena, kretanja, trenutanosti. Vi postajete svedok.
Taj svedok je vae bie.
I tada dostiete svrhu joge.
Joga znai, unio mystica. To oznaava jedinstvo, mistino jedinstvo sa sobom. A ako
ste jedno sa samim sobom, iznenada shvatate da ste postali jedno sa celinom, s Bogom, jer
kada se premestite u svoje vlastito bie, to je opet jedna praznina, tiina, ogromna beskrajna
tiina... a Bog je takoe tiina. Dve tiine ne mogu biti dve - one uskoe jedna u drugu i
postaju jedna.
Vi odstupate i nadilazite sebe, a Bog se vraa. Susreete se na putu; postajete jedno.
Ovo jedinstvo je znaenje rei "joga." Joga znai da se postane jedno.
Poglavlje 6
NE MOETE STII TAMO ODAVDE
6. januar 1976. pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Zato skoro uvek stalno postavljam ista pitanja?
Jer sam um jeste ponavljanje. Um nikada nije originalan. Ne moe biti; po svojoj
prirodi on je takav. Um je pozajmljena stvar. Nikada nije nov; uvek je star. Um oznaava
prolost - uvek je nesavremen, zastareo. Ubrzo um postaje obrazac, navika, mehanizam. Onda
postajete vrlo efikasni u njemu. Onda nastavljate stalno da se kreete istim kolosekom u istoj
koloteini.
Nastavljate da postavljate ista pitanja, jer produavate da se seate istog uma.
Dok vi ne budete novi, vaa pitanja nee biti nova. Dok potpuno ne ostavite stari um,
totalno, sasvim, novo pitanje nee nastati u vama. Novo pitanje ne moe dospeti u vas jer
nema prostora, ve ste ispunjeni starim. Um ima istrajnu naviku da ponavlja sebe; to je vie
efikasno. Um je vrlo bandoglav, uporan. Iako se pretvara da se menja, promena nije realna,
samo pretvaranje, modifikovana forma starog. Moda se jezik menja, forma se menja, ali u
sutini pitanje ostaje isto... a um nastavlja da bude uporan.
Vi morate uvideti i znati to. Ovo pitanje je dobro. U svakom sluaju, ovo pitanje
barem nije staro.
Ovo je od Saroje. Ona je postavljala pitanja, a ja joj nisam nikada odgovarao, ali
danas sam odluio da joj odgovorim jer je ovo novo sagledavanje, zato to je razumela jednu
stvar: da je stalno pitala istu staru stvar. Ovo razumevanje je novo. Novo jutro, nova zora je
svanula u njenom umu. Njena svest je postala upozorena na izvestan stari obrazac.
Pomognite ovu svesnost, saraujte s njom. Ubrzo ete zapoeti da vidite sebe u dve
dimenzije, dimenzije uma - starog, iz prolosti; i dimenzije svesnosti - uvek svee i uvek
nove, uvek originalne. Ispriau vam jednu anegdotu:
Jedan ovek je na ulici uzbueno priao drugom oveku, i srdano ga pljesnuo po
leima. "Pole Porteru," pozdravio ga je, "drago mi je da te vidim! Kai mi, Pol, ta ti se
697
dogodilo u ivotu? Zadnji put kada sam te video bio si nizak i debeo. Iznenada si postao visok
i mrav."
"Znate, gospodine," zbunjeni ovek je odgovorio, "ja nisam Pol Porter."
"Ah," zabrujao je pozdravlja, prezrivo, "promenio si takoe i svoje ime, eh?"
Um ima istrajnu naviku da nastavlja verovati u sebe - ak i protiv svih injenica. ak
i ako va stari um nastavlja da vam ne prua nita osim patnje i pakla, nastavljate da verujete
u njega.
Ljudi kau da je ovo doba neverovanja. Ja to ne vidim. Isto staro doba verovanja u
um se nastavlja. Neko je hindus; on veruje u hinduizam jer je njegov um uslovljen da bude
hindus. Neko je hrianin; on veruje u hrianstvo jer njegov um je bio uslovljen da bude
hrianin. Neko je komunista; on veruje u komunizam jer je njegov um uslovljen da bude
komunista. Svi troje su jedno. Oni nisu razliiti ljudi. Moda imaju razliita imena i obeleja,
ali svima se ista stvar dogaa, svi su uslovljeni: vezuju se za um i veruju u um.
Ja religioznim nazivam ljude koji su ostavili um. Nazivam one ljude religioznim koji
su otklonili sva uslovljavanja, koji su zaustavili vezivanja za um, koji su zapoeli da se kreu
u svesnosti, koji su postali sve vie i vie svesni uslovljavanja. A u samoj toj svesnosti ovek
postaje odreen od uslovljavanja - a to je jedina sloboda koja postoji. Sve drugo je samo
smee. Svi razgovori o slobodi - politiki, ekonomski, drutveni - to je sve smee. Postoji
samo jedna sloboda, a to je osloboenost od uslovljavanja, osloboenost od uma, postati
budan, svestan, paljiv i kretati se u novoj dimenziji.
Dobro je, Saroj, da si postala svesna da su tvoja pitanja ponavljanja istih pitanja.
Zbog toga nisam odgovarao na njih. Beskorisno je, jer onda um nastavlja da istrajava na
starim navikama; on ne slua.
Pokuaj da nae novo, svee, mlado - ono to je upravo bilo roeno. Uhvati to pre
nego to to postane staro, rastvori se u tome pre nego to to postane ablon. Nikada ne ini
svoj ivot ablonom i strukturiranom stvari. Ostavi ga da tee, nezaleen, fluidan, kreui se
uvek u nepoznato.
Um oznaava znano, poznato. A vi ste nepoznati. Ako razumete ovo, koristiete um
a nikada neete biti korieni od uma.
Drugo pitanje:
Ima mnogih koji mogu videti mnogo protivrenosti ili nedoslednosti u onome to vi
govorite, jednom ste objasnili zato je to tako. Ali do ovog trenutka ja nisam naiao ni na
jednu jedinu protivrenost. ak i kada oevidno treba da bude neke protivrenosti, ja je
jednostavno ne mogu videti, ak i kada pokuam da je vidim. Da li neto nije u redu sa
mnom? Molim vas objasnite.
Ne, nita nije nepravilno s tobom. Greka je kod drugih koji nastavljaju da vide
protivrenosti, ali njih je veina. Vi ete biti sami. Stoga ne budite nadjaani od veine. Ne
budite upravljani od strane veine. Ostanite sami. Istina nikada nije u gomili; ona je uvek u
individui. Istina nikada nije u mnotvu, ona je uvek u manjini, kod retkih. Ona nije za
mnotvo; ona je za jedinstvenog. Ovu razliku treba razumeti.
Nauna istina nije jedinstvena. Nauna istina, u stvari, iskljuuje jedinstvenost. Ona
samo priznaje ponovljivo. Nauka stalno kazuje da dok eksperiment ne bude ponavljan, ne
moe se u to verovati. Kada eksperiment moe da bude ponavljan hiljadu i jedan put i uvek
daje isti rezultat, onda je skupio dokaz da je istinit.
Religijska istina je jedinstvena. Buda ne moe biti ponovljen, Isus ne moe biti
ponovljen. Oni jednom dou i tada nestaju. Dolaze niotkuda, a onda ieznu opet u prazninu -
i ne postoji nain se ponove. Zbog toga nauka nastavlja njih da porie jer nauka veruje samo u
neto to moe postati mehaniko ponavljanje. Ako bi se Buda mogao serijski proizvesti po
planu - ako bi se Buda mogao proizvesti kao Fordov auto, na jednoj montanoj traci, onda bi
nauka mogla verovati. Ali to nije mogue.
Religija je oblast jedinstvenog, retkog, onoga to ne moe biti ponovljeno,
neponovljivog; a nauka je podruje ponovljivog. Zbog toga nauka ostaje deo uma a religija
698
ide izvan uma, jer sve to moe biti ponovljeno, um moe da razume.
Ljudi vide protivrenosti u meni jer ja ne ponavljam. Oni vide protivrenosti u meni
jer je njihov um bio treniran u izvesnoj Aristotelovoj logici. Aristotelova logika kae, ili je
ovo belo ili crno. Ako je belo onda ne moe biti crno; ako je crno onda ne moe biti belo.
Aristotelova logika vas ui: ili ovo ili ono. To je osnova naunog uma. Religijski um kae da
je to oboje; belo je takoe crno, a crno je takoe belo. Ne moe biti drugaije jer religija vidi
do dubine gde suprotnosti postaju jedno.
ivot takoe mora biti smrt, a smrt takoe ivot, jer bilo gde da je religijski um,
religijska svest dolazi do shvatanja da se oni susreu - ve se susreu u vama. Neto umire,
neto se raa. Vidim da vi svakog trenutka umirete, i da se svakog trenutka preporaate. Vi
niste kontinuitet. Svakog trenutka neto se rastvara, svakog trenutka neto novo nastaje. Ali vi
niste svesni, tako da ne moete videti procep. Zato to ne moete videti procep, to vam
izgleda kao kontinuitet.
Religija veruje da nema protivrenosti - ne moe je biti - jer egzistencija je jedna.
Religija veruje i vidi da ne postoji polarnost. ak i ako ima polarnosti i suprotnosti, to je
komplementarno, jer egzistencija je nedualna; ona je jedna. ivot ne moe biti razdvojen od
smrti i no ne moe biti razdvojena od dana, a leto ne moe biti odvojeno od zime i starost ne
moe biti odvojena od detinjstva.
Detinjstvo izrasta u starost, no se menja u dan, dan se menja u no. 'Da' i 'ne' nisu
pitanje jednog ili drugog; oboje su zajedno. Dve take na jednoj liniji - moda su udaljene, ali
linija je jedna. Stoga kad god religiozna osoba postoji, ona ne moe biti dosledna niti odriva
na isti nain kao to je naunik. On ima snaniju doslednost. To nije oevidno na povrini; to
je duboko u biu.
Ja nisam filozof, i ne pokuavam da vam dokaem nikakvu teoriju, i ne govorim vam
ovde da dokaem neke hipoteze. Niega nema da se dokae. Istina je ovde, ve data. Religija
nema nita da dokae; nema teoriju o tome. Jednostavno vam daje put ili nain kako da vidite
ono to je ve tu. Nastavljam da vam govorim bez teorija, da imam teoriju bio bih dosledan.
Uvek bih gledao da li to odgovara mojoj teoriji ili ne; ako odgovara u redu; ako ne odgovara
odbacio bih je. Ali ja nemam teoriju.
Sve mi odgovara. Ako bih imao teoriju, onda bih morao da gledam u svoju teoriju.
Onda injenica postaje sekundarna a teorija postaje primarna. Ako injenica odgovara teoriji
onda je u redu; ako ne odgovara onda je moram zanemariti.
Ja nemam teoriju. Svaka injenica, samo zato to je injenica, meni odgovara,
odgovara mi savreno. Samo malo njih e postati svesni toga. Stoga ne budite zabrinuti. Ako
drugi vide protivrenosti, oni imaju aristotelovsko uslovljavanje.
Sav moj napor je da vam pomognem da istopite svoju strukturu razdvajanja tako da
ubrzo moete poeti da vidite suprotnosti kao komplementarnosti. Ako me volite - ovo e se
dogoditi odmah jer srce ne zna za protivrenosti. ak i ako postoji protivrenost na povrini,
srce zna da negde duboko dole mora biti doslednosti, ova nedoslednost negde mora da se
susretne. Mora da se odri zajedno neim to ide izvan protivrenosti.
Ja sam jedinstvo. Ako mene posmatrate, ako me volite, vi ete moi da vidite
jedinstvo. Jednom kada vidite moje jedinstvo, ta god ja kaem dolazi iz tog jedinstva. To
mora da bude dosledno. Bilo da racionalno moete razumeti ili ne, to nije poenta. Srce ima
svoje vlastito razumevanje, a to razumevanje je dublje od razumevanja razuma.
Kada me ljudi sluaju, ljudi koji nisu ni na koji nain preputeni meni, ljudi koji nisu
ni na koji nain povezani sa mnom, ljudi koji ne putuju sa mnom u nepoznato, onda ta god
da ja kaem, oni razumeju na svoj sopstveni nain - oni to tumae. Onda to nije stvar koju
sam ja rekao. Neto drugo je ulo u to; a to je njihova interpretacija. Zbog njihove
interpretacije itava boja se menja, istota se gubi, a onda postoje problemi. Ovi problemi su
njihova vlastita tvorevina.
uo sam priu:
Patrik je otiao na ispovest i rekao sveteniku:
"Oe, ja volim svog blinjeg."
699
Svetenik je rekao: "To je divno. Drago mi je da ti je prisustvo na slubama u crkvi
koristilo i nauilo te putevima gospodnjim. Nastavi tako da radi. itava je poruka Isusova:
"voli svog blinjeg kao samog sebe."
Patrik je otiao kui, presvukao se udobniju odeu i mugnuo do susednih vrata.
Pozvonio je i rekao: "Jeli sve u redu?"
Dama je rekla: "Dobro, Albert je izaao, ali sada je popodne i jo je dan. Neko te
moe videti da dolazi ovde."
"To je u redu," rekao je Patrik. "Dobio sam poseban boanski oprost od oca OBrien-
a."
Voli svog blinjeg kao samoga sebe. Kada Isus to kae misli na neto totalno
razliito. Kada Patrik to interpretira to postaje sasvim drugaije. "Voli svog blinjeg" je
molitva, to je meditacija, to je itav nain bivanja, postojanja, ali kada obian um to uje, do
zadobija drugaiju boju. Ljubav postaje seks. Molitva postaje zaljubljenost. Um je vrlo lukav,
stalno sve koristi - sve to je dostupno bilo gde - za svoje vlastite ciljeve.
Kada sluate mene, budite na oprezu. Moda me interpretirate na svoj sopstveni
nain. Kada ja kaem "sloboda" moete to interpretirati kao "neobuzdanost, razularenost".
Pazite. Kada ja kaem "ljubav" moete to interpretirati kao "seks". Pazite. Pogledajte u vae
interpretacije jer one su zamke - i onda ete nai mnoge protivrenosti u meni, jer ja tu nisam
vie, sada to vi razmiljate. Imate mnoge protivrenosti u sebi. Gotovo ste zbrka. Imate
mnogo umova u sebi, i nastavljate da interpretirate na mnogo naina, a onda vidite
protivrenosti - u svojim vlastitim interpretacijama.
Sluajte mene. ak i vie nego samo da sluate - budite sa snom. Onda sve
protivrenosti nestaju.
Sledee pitanje je lepo, dolazi od Devatirte:
Tree pitanje:
Vaa pria Osho, o ujaku Dudley-u podsea me na drugu priu iz Zapadne
Virdinije. Ona kazuje da je stranac u toj oblasti traio odreeno mesto. Izgubio se, pa se
stoga zaustavio da pita starog farmera za pravac.
Stari ovek je odgovorio: "Idi tri milje na sever, preko mosta skreni desno, idi est
milja napred do sruene tale, okreni na levo kod orahove ograde... ne. Time nee nita
uiniti."
Opet je pokuao: "Sledi ovde ovaj put za etiri milje, preko potoka oko zavoja pored
kestenovog drveta idi desno, sledi taj put oko dve milje, okreni se nalevo kod znaka stop... ne,
opet pogreno."
Pokuavi jo jednom, starac je rekao: "Napreduj zapadno dok ne dospe do
Grubersovog glavnog magacina, nastavi desno preko mosta za pet milja, okreni se desno kod
ute kue."
Dri se desno... ne. To nee biti dobro." "Stoga," rekao je stari farmer posle
ozbiljnog razmiljanja, "ne, odavde ne moe stii tamo."
Uvek sam voleo ovu priu. Ona ima ogromnu vanost. Dopustite mi da ponovim
njen poslednji deo. On je rekao: "ao mi je, odavde ne moe stii tamo."
U stvari odavde samo moe stii ovde. Odavde nema puta do tamo. Odavde moete
samo stii dovde - odavde dovde jedina je mogunost. Odavde nema naina da se doe tamo.
Od sada vi samo dolazite do sada - stalno - jer je to uvek prisutno. Od danas nikada ne stiete
do sutra. Zapamtite, od danas vi se moete stalno vraati natrag do danas - jer ne postoji sutra.
Danas ostaje; to je venost. Sada je venost, i ovo je jedino mesto.
ovek je moda pijan, ali ponekad pijanice izgovaraju veoma znaajne istine. Zato?
Jer pijanice nikada ne mogu ostati u aristotelovskoj logici. To je moda privlanost alkohola,
droga; to vas oputa. Vaa glava koju je Aristotel podelio - izmeu ovde i tamo, izmeu sada i
onda, izmeu danas i sutra - ta podela iezava. Vi se posadite duboko u sebi. Zadobijate
svoje izgubljeno detinjstvo kada je sve bilo sve drugo i sve se spajalo i stapalo u sve drugo, i
700
nije bilo granica.
Posmatrajte dete. Kada ustane ujutru ponekad e plakati jer je u snu izgubilo igraku.
U stvari nema granice izmeu sna i dana - ne postoji granica izmeu sna i realnosti. Sve se
spaja i stapa jedno u drugo. Dete ivi u potpuno drugaijem svetu - svetu koji je jedinstven,
svetu mistika, svetu nedualista, advaitista, u svetu gde ne postoje razlike, gde stvari nisu
podeljene jedna protiv druge.
Stari ovek je moda tog dana bio pijan. Inae, kada ste u svojim ulima, ne moete
rei takvu stvar. On je uporno pokuavao. Pokuavao je s mukom da zadri svoj aristotelovski
um. Pokuavao je marljivo da ue u stare kategorije, koje su postale nejasne pod alkoholom i
njegovim uticajem. Snano je pokuavao da opie put ali se stalno gubio. Na kraju je rekao da
to nije mogue: "ao mi je, ne moe stii tamo odavde!" Ovaj zakljuak anegdote bi voleli
zen majstori. Oni bi uvideli poentu, jer su takoe pijanice - opijeni su Bogom. Opet se dogaa
isto, kategorije iezavaju, razlike iezavaju. Lao Ce kae: "Svima je sve jasno, samo sam ja
zbunjen." Lao Ce i zbunjenost? To kae Lao Ce: "Svako zna ta je ta, samo ja ne znam.
Svako je mudar, samo sam ja neznalica." Sama re "Lao Ce" znai ili "stari mladi" ili "stari
idiot". Moda su ga neprijatelji zvali Lao Ce sa znaenjem "stari idiot," a prijatelji su ga zvali
Lao Ce sa znaenjem "stari drugar", inae on je bio i jedno i drugo.
Zapamtite, nema gde da se ide. Vi nosite ovde i sada okolo sebe. Gde god da odete to
je uvek ovde; gde god da idete to je sada. Ovde i sada su venosti; i oni nisu dvoje. U jeziku
smo navikli da ih zovemo dvoje, jer u jeziku tek treba da se pojavi neki Ajntajn da pokae
kao naunu injenicu da prostor i vreme nisu dvoje. On je iskovao novu re "prostor-vreme"
da ih uini jednim. Ako je to ispravno onda ovde i sada ne mogu biti dvoje. "Ovde-sada" je
re budunosti. Pre ili kasnije, kada Ajntajn bude apsorbovan u jezike, ove rei e izgubiti
razliku. Ovde-sada.
Pria je lepa. Ponekad u malim anegdotama, u folkloru, u priama ljudi, skriveno je
mnogo mudrosti. Nemojte im se samo smejati. Ponekad kroz svoje smejanje moda
pokuavate da pobegnete od neega to vam moe pruiti neudobnost. Niko nije izmislio i
napisao te prie, one su izrasle kao drvee. Vekovima su hiljade umova radili na njima. One
nastavljaju da se menjaju i neprekidno profinjuju. One su deo ljudskog naslea. Kad god se
ispria ala, nemojte se samo smejati i zaboraviti je. Smejati se, savreno je istinito i ispravno,
apsolutno je u redu, ali ne propustite sutinu ale u smehu. Moe u njoj biti skriveno neto od
ogromne vrednosti. Ako to moete videti, vaa vlastita svest e biti obogaena.
etvrto pitanje:
Nedavno sam letimino sagledao prazninu. U mom radu ja komuniciram kroz slike
ili likove, neobino ih smetajui zajedno, ili jednu pored druge, radi uporeenja i kontrasta.
Hoe li proces proiavanja dozvoliti slici da se ponovo uzdigne, ili kada ja ieznem, hoe
li rad ieznuti?
To zavisi. Ako je va rad samo profesija, to moe da iezne kada vi ieznete. Kada
va ego iezne u dubokoj meditaciji vaa profesija takoe moe ieznuti, ali ako to nije
profesija nego sklonost, ako to nije samo posao ve potreba, ako vam to nije samo nametnuto
od vas samih ili od drugih, ve ima dublje izvore u vama, dublju pobudu da to napojite i
prehranite, onda kada ego iezne va rad po prvi put postaje vaa ljubav, onda postajete
kreativniji. Ogromna energija se oslobaa kada ego iezne, jer ego nosi mnogo vae energije
- oduzima mnogo vae energije. Samo posmatrajte za dvadeset etiri sata. Va ego uzima tako
mnogo energije - u ljutnji, u ponosu, u fikcijama. Tako mnogo energije se gubi. Kada ego
nestane, sva ta energija postaje dostupna za va rad, za vas.
Ona moe postati kreativna, ali onda kreativnost ima vrlo razliit kvalitet, drugaiji
ukus i miris. Onda kao da vi ne stvarate; to je kao da ste postali vozilo, kao da ste posednuti
od neega veeg nego to ste vi, kao da vas je egzistencija nainila instrumentom,
medijumom. Postali ste flauta i sada Bog svira. Vi ste upravo praznina, prolaz; dozvoljavate
celini da tee kroz vas. Ako postoji ikakva greka, ona je vaa. Ako postoji ikakva lepota, ona
je Boja. Ako greite, vi greite. Ako je ita stvoreno kroz vas, oseate se zahvalni. Onda su
701
sve greke vae, jer onda blokirate na neki nain. Blokirani, vi moda niste bili totalno prazni.
Prolaz nije bio ist za Boga da tee kroz vas. Inae kad god se neto lepo dogodi - slika,
poezija, ples, ta god - vi oseate duboku zahvalnost. Molitva dolazi u vae srce, zahvalnost
dolazi u vae srce.
Onda vaa kreativnost ima u sebi vrlo smiren, tih kvalitet. Upravo sada, s egom, ima
mnogo komeanja i nereda. S egom kreativnost nije nita vie do buka kada ste vi kreator.
Poezija moda ne bude vredna, meutim pesnik nastavlja da vie s podijuma. Slika moda
nije od neke vrednosti, moda kod nje nema niega originalnog, moe da bude samo imitacija,
krivotvorina; meutim slikar nastavlja da uzdie ponosno svoju glavu. Vrlo je buno s egom.
Kada ego iezne, vi teete na mnogo naina, ali sve postaje vrlo smireno i tiho.
uo sam:
Neko je pitao profesora Charles Townsenda Copeland sa Harvarda zato ivi na
poslednjem spratu Hollis Halla u svojim malim, pranjavim i starim sobama. "Uvek u iveti
ovde," odgovorio je on. "Ovo je jedino mesto u Cambridge-u gde je sam bog iznad mene."
Onda je, posle pauze, rekao: "On je zaposlen, ali je tih."
Da, Bog je zaposlen, veoma zaposlen - rairen nad celom egzistencijom. Samo
pogledajte koliko stvari on radi zajedno, istovremeno. Ovo beskonano irenje je njegovo.
Moda ste videli slike hindu bogova s hiljadu ruku. One su vrlo simboline. One pokazuju da
on ne moe raditi s dve ruke. Dve ruke nee biti dovoljne. Rad je tako obiman. Moda ste
videli hindu bogove s tri glave, koji gledaju u tri dimenzije - jer ako bi imao samo jednu
glavu, ta bi se onda dogodilo s njegovim leima? On mora da gleda u svim pravcima. Mora
da bude zaposlen svuda, s hiljadama ruku... ali tako tih - ak i ne tvrdei: "Tako sam mnogo
uradio."
A vi radite male stvari - samo sastavljate nekoliko rei i mislite da je to poema - i
onda se pojavi ponos i vi poludite. Poinjete da tvrdite da ste uradili neto. Zapamtite, samo
osrednji se hvale i polau pravo. Pravi stvaraoci nikada ne polau pravo, jer pravi stvaraoci
ostaju ponizni, oni razumeju da nita od toga nije njihovo. U stvari oni su bili samo
instrumenti.
Kada bi veliki pesnik Rabindranat Tagore imao svoje raspoloenje, i bio posednut
inspiracijom, otiao bi u sobu i zatvorio vrata. Tokom nekoliko dana ne bi jeo, ne bi izlazio
napolje. Samo bi tiho sluao glas Boiji. On bi proistio sebe tako da bi mogao postati pravi
instrument. Plakao bi i plakao, jecao i nastavljao da pie. Kad god bi ga neko upitao uvek bi
odgovorio: "Sve to je lepo nije moje, sve to je obino mora biti moje. Mora da sam ja to
dodao."
Kada je Coleridge umro, naeno je gotovo etrdeset hiljada nezavrenih dela poezije
i pria - etrdeset hiljada. Gotovo celog ivota prijatelji su ga pitali: "Zato ih ne zavri?" On
bi rekao: "Kako da ih zavrim? On zapoinje; on mora da ih zavri - kad god eli. Ja sam
bespomoan. Jednog dana me je on zaposeo i onda je dolo nekoliko stihova - a samo jedan
stih nedostaje, ali ga ja neu dodavati jer e to biti pogubno za njih. Sedam stihova s neba a
jedan stih sa zemlje. Ne, to e isei krila poeziji. ekau. Ako on ne uri, ko sam ja da bih se
brinuo o tome?" Ovo je pravi stvaralac.
Pravi stvaralac ne stvara sve. Pravi stvaralac postaje sredstvo, on je zaposednut od
vie sile. Divlje sile boije ga poseduju, divlja mora i neba boija ga poseduju. On postaje
glasnik. On izgovara, ali rei nisu njegove. On slika, ali boje nisu njegove. On peva, ali zvuci
nisu njegovi. On plee, ali plee kao opsednut - neko drugi plee kroz njega.
Tako to zavisi. Pitanje je ako va ego nestane u meditaciji ta e se desiti s vaim
radom. Ako je on vaa profesija on e nestati, i dobro je da e nestati. Niko nee biti
profesionalan. Va rad treba da bude vaa ljubav; inae rad postaje destruktivan. Na neki
nain vi ga teglite, a itav va ivot postaje tup. itav va ivot postaje prazan u negativnom
smislu, neispunjen. Radite neto to, na prvom mestu, nikada niste eleli da radite. To je
nasilno. To je samoubistveno - vi ubijate sebe lagano, trujui svoj sopstveni sistem. Niko ne
treba da bude profesionalan. Va rad treba da bude vaa ljubav, to treba da bude vaa molitva.
To treba da bude religija, ne vaa profesija.
Treba da bude strasti koja tee izmeu vas i vaeg rada. Kada ste zaista nali svoje
702
zanimanje, to je ljubavna stvar. Vi ne morate da radite to. Ne prisiljavate sebe da radite to.
Iznenada vi radite to na totalno drugaiji nain koji ranije niste znali. Vai koraci imaju
drugaiji ples, vae srce nastavlja da bruji. itav va sistem funkcionie po prvi put
optimalno, ili najbolje mogue. To je ispunjenje. Kroz takav rad vi ete nai svoje bie - on e
postati ogledalo; reflektovae vas. Bilo ta da je to - koliko god da je mala stvar.
Ne radi se o tome da samo velike stvari postaju zanimanja, ne. Male stvari. Moda
izraujete igrake za decu, ili pravite cipele, tkate platno - ili bilo ta.
Nije vano ta je to, ali ako imate ljubavi za to, ako ste se zaljubili u to, ako plovite
bez ogranienja, ako ne uskraujete sebi, ako ne teglite - pleui se kreete u tome - to e vas
isprati, to e vas oistiti. Vae misli e postepeno nestati. To e biti tiha muzika, i ubrzo ete
osetiti da to nije samo rad, to je vae bie, vae postojanje. Svaki korak je ispunjen, neto u
vama cveta.
Najbogatiji je onaj ovek koji je pronaao svoje zanimanje. Najbogatiji je ovek koji
zapoinje da osea ispunjenje kroz svoj posao. Onda ceo ivot postaje oboavanje.
Rad treba da bude oboavanje, ali to je mogue samo kada vae bie zapone da biva
vie meditativno. Kroz meditaciju vi ete sakupiti hrabrost. Kroz meditaciju vi ete sakupiti
hrabrost da odbacite profesiju i da se kreete prema zanimanju kome ste skloni.
Moda biste kroz profesiju bili bogati, ali bogatstvo bi bilo spoljanje.
Kroz zanimanje iz svoje sklonosti moete ostati siromani; moda neete biti tako
bogati. Drutvo moda nee platiti za to, jer drutvo ima svoje sopstvene ciljeve.
Vi moda piete poeziju i niko je moda nee kupiti, jer drutvo ne ita poeziju. Ono
sebi to moe priutiti - dovoljno je glupo - u stanju je da bude bez poezije. To se isplati kada
pripremate neto za rat, za nasilje. Ako radite neto iz ljubavi - a poezija je za ljubav, ljudi su
puni ljubavi - drutvo za to ne mari. Drutvu trebaju vojnici, drutvu trebaju bombe, drutvu
treba oruje, a ne oboavanje.
Drutvo vas moda nee platiti, moete ostati siromani; ali kaem vam da
siromatvo, taj rizik, vredno je preuzeti jer unutranje bogatstvo e vas preplaviti. Moda ete
umreti siromani to se tie vae spoljanjosti, ali ete umreti kao car to se tie vaeg
unutranjeg bia - a to je na kraju od neke vrednosti.
Peto pitanje:
Moje telo je izuzetno bolesno - rogi. Moj um je preputen nauci - bhogi. Moje srce je
otprilike jogi. Pribliavajui se dejoj totalnosti delovanja, nepolitinosti, nevinosti i
istinoljubivosti, imam li ikakve anse za prosvetljenje u ovom ivotu? Vodi me i pospei moj
sluaj za carstvo boje. Pripremljen za najgore, nadam je najboljem.
Telo je korisno ako je zdravo, ali ono nije jedan apsolutni uslov - korisno je, ali nije
apsolutno nuno. Ako moete odbaciti identitet sa telom, ako zaponete oseati da niste telo,
onda nije vano da li je telo zdravo ili bolesno. Ako zaponete odlaziti izvan, transcendirajui
ga, postajui njegov svedok, onda je i u bolesnom telu mogue prosvetljenje.
Ja ne kaem da treba da ostanete bolesni. Ako ste bolesni onda ne oseajte oajanje.
Zdravo telo je korisno. Lake je otii izvan zdravog tela, nego izvan bolesnog tela, jer
bolesnom telu treba panja. Teko je zaboraviti bolesno telo. Ono vas konstantno podsea na
jad, bol i bolest. Konstantno vas zove natrag prema sebi. Njemu treba briga, njemu treba
panja. Teko je zaboraviti ga - a ako ga ne moete zaboraviti teko je otii izvan njega. Ali
teko ne znai da kaem da je nemogue.
Stoga ne budite zabrinuti zbog toga. Ako oseate da je bolesno, hronino bolesno, i
ne postoji nain da se naini zdravim, nemojte da ga naglaavate. Moraete uiniti malo vie
napora, malo ekstra napora, da zadobijete svedoenje, ali to se moe stei.
Muhamed nije bio sasvim zdrav. Buda je stalno bio bolestan; uvek je morao voditi
lekara sa sobom. ivak je bilo ime lekara koji je stalno morao da pazi Budu. ankara je umro
u trideset treoj godini; to pokazuje da telo nije bilo u vrlo dobrom stanju; inae bi on iveo
malo due. Trideset trea godina nije vreme za umiranje. Stoga ne brinite; ne inite to
preprekom.
703
Drugo, vi kaete: "Moj um je nauci preputen - bhogi." Ako je zaista predan nauci,
onda izaite iz njega. Samo nenauan um moe nastavljati da ponavlja glupost o predavanju i
preputanju. Ako ste zaista malo budni i paljivi, nauni posmatra, pre ili kasnije izai ete iz
toga - jer kako moete produiti to ponavljanje?
Na primer, seks. Nita nije loe u njemu, ali nastavljati s ponavljanjem toga itavog
ivota pokazuje da ste malo glupi. Ja ne kaem da u tome ima neki greh - ne. To jednostavno
pokazuje da ste malo glupi. Religiozni su vam govorili da je seks greh. Ja tako ne kaem. To
je jednostavno glupost. Dozvoljen je, nita nije pogreno u tome, ali ako ste inteligentni izai
ete iz toga - jednog dana, pre ili kasnije. to je vea inteligencija, pre e doi dan kada ete
razumeti: "Da, to je u redu. Seks ima svoje vreme, ima znaenje u odreenom stadijumu
ivota, a onda ovek izlazi iz toga." Jer to je malo detinjasto.
Dozvolite mi da vam ispriam priu:
Stariji ljudi su se pojavili na sudu radi razvoda. Mukarac je imao devedeset dve, a
ena osamdeset etiri. Sudija je prvo pitao mukarca:
"Koliko vam je godina?"
"Devedeset dve, potovani sudijo."
Onda se obratio eni.
"Ja imam osamdeset etiri", priznala je stidljivo.
Sudija je pitao mukarca: "Koliko dugo ste bili u braku?"
"ezdeset sedam," iskreveljio se starac.
"I vi mislite stvarno da prekinete brak koji je trajao gotovo sedamdeset godina?"
Pitao je sudija ne verujui.
Starac je slegao ramenima i rekao: "Vidite, potovani sudijo, na koji god nain da
gledate na to, to je dosta, dosta je."
Na koji god nain da gledate na to... Ako ste inteligentni neete ekati do devedeset
druge godine - to je dosta, dosta je doi e ranije. to ste vie inteligentni, pre e to doi.
Buda je napustio svet uivanja kada je bio ba mlad. Njegovo prvo dete se rodilo, i imalo je
samo mesec dana kada je on otiao. "to je dosta, dosta je" njemu je dolo prerano. On je
zaista vrlo, vrlo inteligentan ovek. to vie ima inteligencije, ranije je taka transcendencije.
Stoga ako mislite da ste zaista nauni, vreme je - stare - da razumete: "to je dosta,
dosta je".
A vi kaete: "Moje srce je skoro jogi." Skoro? To nije jezik srca. Pomalo, skoro, to je
jezik uma. Srce zna samo totalnost - ovaj nain ili onaj. Ili sve ili nita - srce ne zna nita
skoro ili pomalo. Samo idite kod ene i kaite joj: "Ja te pomalo volim." Onda ete znati.
Kako moete voleti pomalo? ta to zapravo znai? Da ne volite.
Ne, izgleda da srce jo ne funkcionie. Moda ste uli amor srca, ali niste to
razumeli. Srce je uvek totalno. Za ili protiv nije od vanosti, meutim ono je uvek totalno.
Srce ne zna za podelu; sve podele su u umu.
Ako je telo bolesno, nema problema. Malo vie napora, to je sve. Ako je um u
poputanju, povlaivanju, to takoe nije veliki problem. Pre ili kasnije vi ete razumeti i izai
iz toga. Ali pravi problem dolazi sa treim: skoro ili pomalo neete nita uraditi. Stoga
pogledajte ponovo duboko u svoje srce. Koliko je dublje mogue, posmatrajte.
Dozvolite srcu da vam kae i da vam ape. Ako srce zaista voli jogu - joga znai
traganje, napor da se otkrije ta je istina u ivotu - ako se zaista srce kree u potrazi - onda ga
nita ne moe spreiti.
Niti e preputanje uivanju biti prepreka, niti e bolest biti barijera. Srce moe
prevazii svaku situaciju; srce je pravi izvor vae energije. Sluajte srce. Verujte srcu. Kreite
se sa srcem. Ne brinite oko prosvetljenja, jer ta briga je takoe od uma. Srce ne zna nita o
budunosti; ono ivi ovde sada. Istraujte, meditirajte, volite, budite ovde i sada; i ne budite
zabrinuti oko prosvetljenja. Ono dolazi samo od sebe. Ko da brine o tome?
Ako ste spremni, ono e doi. Ako niste spremni, stalno razmiljanje o tome nee vas
uiniti spremnim. U stvari, to razmiljanje e delovati kao prepreka. Stoga zaboravite na
prosvetljenje, i ne brinite da li e se dogoditi ili nee u ovom ivotu.
Kad god ste spremni, to e se dogoditi. To se moe dogoditi ovog trenutka. To zavisi
704
od vae spremnosti. Kad god je plod zreo on padne na zemlju. Zrelost je sve. Stoga ne
stvarajte nepotrebne probleme oko sebe. Dovoljno ih je bilo. Vi ste bolesni, to je problem.
Preputanje uivanju to je problem. Skoro ili pomalo ljubavi prema jogi i prosvetljenju, to je
problem. Sada vie nema problema. Molim vas ne povezujte ovo sa prosvetljenjem.
Zaboravite o njemu. Ono ne moe nita da uini sa vama i vaim mislima, oekivanjima, sa
vaim nadama i eljama. To ne moe nita da uini s njima. Kad god ste bez elja i spremni a
plod je zreo, to se dogaa samo od sebe.
esto pitanje:
Kada ete umreti? Moete li uiniti da i ja tada umrem takoe?
Spreman sam ba sada da vam pomognem. Zato da ekate toliko dugo? Zato
odlagati to?
Ako me ne dohvatite dok sam iv, kako moete dospeti do mene kada sam mrtav?
Ako ne moete tei sa mnom dok sam ovde s vama, postae vrlo, vrlo teko za vas kada
odem. Zato odlagati?
Vi ste edni i ja sam spreman da vam utolim e ba sada, zato onda rei sutra?
Zato se bojite? A ako se plaite danas, plaiete se i sutra. Vie ete se plaiti sutra, jer e se
dananji strah sakupiti. Svakog dana ete produavati da sakupljate strah. Odbacite ga. Sama
spremnost da se umre je spremnost da se bude preproen.
Seam se vrlo lepe prie. eleo bih da je podelim s vama:
Tri kornjae starosti 201, 135 i 97 godina, odluile su da odu u londonsku krmu
puzavaca. Prvo su posetile Star i Gartner. Posle petnaest dana dospele su u drugu krmu. Ba
kada su ulazile, najstarija kornjaa je rekla: "Oh, draga. Ostavila sam svoj novanik u drugoj
krmi." Najmlaa od tri je rekla: "Vi ste previe stare da bi se vraale natrag celim putem. Ja
u dobaviti to za vas." I izala je napolje. Posle deset dana, upravo kada su dve stare kornjae
dospele do preke od bara, jedna od njih je rekla: "Mladi Arnold se eta dugo vreme donosei
tvoj novac." Stara kornjaa odgovori: "Ba ga volim. On je apsolutno nepouzdan i uasno
spor."
Glas s ulaznih vrata se iznenada zauo: "Prokleti da ste vas dvoje! Samo za to ja ne
bih ni iao!"
Ne budite tako lenji, i ne nastavljajte da odlaete.
Sedmo pitanje:
Kad god sam pored vas ja oseam napetost, i oevidno vidim tri razloga za isto.
Prvo, oseam da sam testiran, pa stoga moram ostati budan. Drugo, tako sam mnogo primio
od vas da bih i ja takoe eleo dati neto, a to izgleda nemogue. I tree, podjednako tako,
oseam da treba jo neto da primim od vas, a ja se plaim da to ne propustim.
Ovo je od Ait Sarasvatija, doktora Phadnisa. Sva tri razloga su prava, a ja sam
srean da je on paljiv i svestan i da moe sagledati stvari. Da, sve stvari su istinite.
Kad god je on pored mene, ja takoe oseam da je malo nervozan, malo drhti iznutra.
A ovo su razlozi. I to je dobro; to nije nita pogreno. ovek mora biti takav.
Ako ponete da oseate moje prisustvo, onda moete videti procep, prazninu. Onda
mnogo mora da se premosti. ovek zapoinje da osea nervozu, da li e to biti mogue ili ne.
Mnogo vam dajem, a to vie primate postajete sposobni da primate jo vie; a sama
mogunost da se vie moe primiti stvara nervozu, jer to je odgovornost. Rast je odgovornost.
To je velika odgovornost... a onda strah da e prilika doi, a vi ete je propustiti. I, ispravno,
kada vam ja dam, odmah vae srce kae, daj neto za uzvrat, a to je nemogue. Tako ja
razumem. ta vam ja mogu dati... izuzev vas same?
Sva tri uzroka su prava i dobro je da ih ovek postane svestan.
Osmo pitanje:
Toliko ste mnogo uradili za mene. Ne traite da ja budem bolji ili drugaiji. Samo
705
nastavljate da ublaujete bol i usmeravate me prema radosti. ta mogu uraditi za vas?
Ovo je od Amida. Isto pitanje e se ubrzo javiti u mnogim srcima. Pitanje je lepo, ali
ne brinite o tome. Nije potrebno da uradite nita za mene. Upravo, samo budite, ne mislite u
terminima injenja iega. Nema nita da se ini, samo bivajui svoji sopstveni inite mi
ogromnu sreu. Ne znai da ja ve nisam srean, ali upravo kao to ini batovan kada novi
ruin grm procveta i vrt osea sreu, kad god neko meu vama postane bie i procveta, ja
oseam ogromnu sreu.
Ba kao kada slikar slika sliku. Ja radim na vama. Pesnik radi na poeziji. Ja radim na
vama. Vi ste moja poezija, moje rue, moje slike. Dovoljno je da slika postoji, nita drugo
nije potrebno.
Deveto pitanje:
Molim vas govorite o muzici i meditaciji.
Oni nisu dvoje. Muzika je meditacija - meditacija kristalisana u odreenoj dimenziji.
Meditacija je muzika - muzika koja se topi u bezdimenzionalnom. Oni nisu dvoje.
Ako volite muziku, volite je samo zato jer oko nje oseate da se na neki nain
meditacija dogaa. Vi ste apsorbovani u tome, postajete opijeni time. Neto od nepoznatog
poinje da se sputa oko vas... Bog zapoinje da ape. Vae srce kuca u drugaijem ritmu,
ovek je usaglaen sa univerzumom. Iznenada ste u dubokom orgazmu sa celinom. Suptilni
ples ulazi u vae bie, a vrata koja su bila uvek zatvorena, zapoinju da se otvaraju. Novi
povetarac prolazi kroz vas, praina vekova je njime oduvana. Oseate kao da ste se okupali,
duhovno se okupali, bili ste ispod tua - isti ste, svei, devianski.
Muzika je meditacija; meditacija je muzika. Ovo su dvoja vrata za pristup istom
fenomenu.
Deseto pitanje:
Posmatrajui vas kako sedite u svojoj stolici, bivam sve vie i vie zbunjen. Sedite
tamo tako neverovatno udobno, izgleda da ste besteinski. ta radite sa zakonom gravitacije?
Nije potrebno raditi nita sa zakonom gravitacije. Jednom kada postanete
meditativni, drugaiji zakon deluje na vas: zakon milosti. Postajete dostupni drugaijem
svetu; svetu milosti. Neto nastavlja da vas vue navie. Ba kao to gravitacija vue nadole,
neto nastavlja da vas vue navie. Nije potrebno da radite nita sa zakonom gravitacije.
Treba samo da otvorite nova vrata u vaem biu gde vam zakon milosti postaje dostupan.
706
Poglavlje 7
U HLADNOM UNIVERZUMU
7. januara 1976. pre podne u Buddha dvorani.
III, 15: kramanyatvam parinamanyatve hetuh.
[injenica postojanja] mnotvenosti sukcesivnih faza (kramanyatva) [jednog
istog procesa] je uzrok mnogostrukosti [samih] promenljivosti (parinamanyatva).
III, 16: parinamatraya samyama datitanagatajnanam.
U potpunoj spregnutosti [s-vesti] na trostruku promenljivost (parinama) [javlja
se] znanje i o onome to vie nije (atita) i onome to jo nije (anagata).
III, 17: abdartha pratya yana mitaretaradhyasat samkaras tat pravibhaga samyamat sarva
bhutaruta jnanam.
Iz neodvajanja rei, stvari i znaenjskih poticaja jednih od drugih raa se
nedozvoljeno zamenjivanje [jednih drugima]. U potpunoj spregnutosti (samyama)
[svesti] na njihovu razliitost [javlja se] razaznavanje (jnana) [onoga to se nalazi i u]
kriku svakog ivog bia.
III, 18: samskara sakatkaranat purva jatijnanam.
Kroz jasno predoavanje (sakatkarana) [vlastitih] dubinskih predisponiranosti
(samskara) [postie se] razumevanje ivljenja koje nam je prethodilo.
Postoji alegorija u Veseloj nauci Fridriha Niea.
Lud ovek ulazi u trnicu, uzvikujui: "Ja vidim Boga! Ja vidim Boga!" Meutim
zaposlena gomila nije usredsreena na njegove nastupe i smeje se njegovim kominim
gestovima. Okrenuvi se iznenada prema njima on je pitao: "Gde je Bog? Ja u vam rei, ubili
smo ga - vi i ja." Meutim, poto su ignorisali gnusnost njegove objave, on je na kraju zapalio
svoju svetiljku na tlu i zavapio: "Doao sam prerano. Jo nije dolo moje vreme. Ovaj silan
dogaaj je jo na putu."
Ova parabola je veoma znaajna. Kako ovek raste, njegov Bog se menja. Mora da
bude tako, jer ovek kreira svog vlastitog Boga po svom sopstvenom liku. Nije vice versa.
Nije kao to je reeno u Bibliji, da je Bog kreirao oveka po svom sopstvenom liku. Kada se
ovekov lik menja, njegov Bog se oevidno menja. Dolazi se do take u ovekovom rastu
kada Bog potpuno nestaje. Bog kao personalni Bog je nastao iz nezrelog uma oveanstva.
Egzistencija kao Boanska totalno je drugaiji koncept. Onda Bog nije personalno
bie negde visoko na nebu koje vlada svetom, manipuliui, kontroliui, upravljajui. Ne,
sve te besmislice nestaju kada ovek postane zreo. To je detinjasti koncept Boga, deji
koncept Boga. Ako malo dete treba da razume Boga, ono mora da ga razume kao personalno
bie (kao "oca na nebu"). Kada oveanstvo poraste i postane zrelo, takav Bog treba da umre.
Onda nastaje totalno drugaija egzistencija. Sada je cela egzistencija Boanska - nema u njoj
posebnog Boga.
Za Niea samog, ova realizacija da nema personalnog Boga bila je previe. Nije
mogao da podnese to; poludeo je. Nije sam bio spreman da razume ta se dogodilo u njemu.
Sam je bio detinjast; potreban mu je bio personalni Bog. Premiljao je o tome, i poto je
mozgao, sve je vie i vie postao svestan da taj Bog vie nije tu na nebu. On je mrtav. Takoe
je postao svestan da smo ga mi ubili.
Naravno, samo ako smo ga mi stvorili, mogao je biti ubijen s nae strane. Koncept je
kreirao ovek u svom detinjstvu. U njegovoj zrelosti koncept je otpao - kao kada ste bili deca
i igrali ste se svojim igrakama, onda ste postali odrasli, i zaboravili ste sve o svojim
707
igrakama. Iznenada jednog dana proete kroz ugao sobe, i u smeu su stare igrake. Onda se
setite koliko ste ih voleli, ali sada su beznaajne. Odbaene su; vi ste se promenili.
ovek je stvorio personalnog Boga, onda ga je unitio. Ova realizacija je bila previe
za Niea samog; postao je umobolan. Njegova umobolnost je pokazatelj da nije bio
pripremljen za uvid koji mu se dogodio.
Meutim na Istoku, Patanjali je apsolutni ateista. Ne moete nai veeg ateistu od
Patanjalija, ali mu to ne smeta jer je on zaista odrastao ovek, zaista odrastao u svesti, zreo,
integrisan. Za Budu Bog ne postoji...
Ako ima personalizovanog Boga, on moe oprostiti Fridrihu Nieu jer e razumeti da
e tom oveku jo trebati. Taj ovek Nie je jo podeljen, zbunjen - pola njegovog bia govori
da, a pola kazuje ne. Ako ima personalnog Boga, on ak moe oprostiti Gautami Budi jer ga
je barem poricao. Govorio je: "Ne postoji Bog." To je takoe ukazivanje panje. Ali nee
moi da oprosti Patanjaliju. On ga je iskoristio. Ne samo da ga je poricao, da njega nema, on
je koristio sam koncept kao sredstvo. On je rekao: "Za najvii rast oveka, ak i koncept Boga
moe da se koristi kao hipoteza." Patanjali je potpuno hladan u pogledu Boga, hladniji od
Gautame Bude, jer kada kaete ne, postoji odreena strast, kada kaete da, postoji izvesna
strast - u ljubavi i u mrnji, postoji strast. Patanjali je potpuno ravnoduan. On kae: "Da,
koncept Boga moe da se iskoristi." On je najvei ateista koga je svet ikada video.
Meutim, na Zapadu je koncept ateiste potpuno drugaiji. On jo nije sazreo. Na istoj
je ravni kao teista. Teista govori "postoji Bog" u dejoj terminologiji, kao otac, a ateista to
porie, da ne postoji takav Bog. Oboje su na istoj ravni. Patanjali je pravi ateista, ali to ne
znai da je nereligiozan. On je zaista religiozan ovek. Zaista religiozan ovek ne moe
verovati u personalizovanog Boga. To e izgledati kao paradoks.
Zaista religiozan ovek ne moe verovati u personalizovanog Boga jer da bi verovao
u takvog Boga on mora da podeli egzistenciju u dvoje - Boga i sve to Bog nije, Tvorca i sve
stvoreno, ovaj svet i onaj, materiju i um. On mora da podeli, a kako religiozan ovek moe
deliti? On ne veruje u posebnog Boga jer je doao do razumevanja same Boanstvenosti
egzistencije. Tada je cela egzistencija Boanska; tada je sve to postoji Boansko. Tada je
svako mesto hram, i gde god da se kreete i ta god da radite vi se kreete u Bogu i radite za
Boga. Celina - ukljuujui i vas - postaje Boanska. Ovo treba da se razume.
Joga je savrena nauka. Ona vas ne ui da verujete; ui vas da znate. Ne kae vam:
"Postanite slepi sledbenici." Ona kae: "Otvorite svoje oi," i daje vam metod kako da
otvorite svoje oi. Ne kae nita o istini. Ona jednostavno kazuje sve o vaem vienju, kako
da postignete vienje, o sposobnostima vienja, oima, tako da vam se otkrije sve to postoji.
To je vie nego to moete da zamislite; to je vie od svih vaih Bogova stavljenih zajedno.
To je beskonana Boanstvenost.
Jo jedna stvar u vezi sa ovom parabolom. Lud ovek kae: "Doao sam prerano,
moje vreme jo nije dolo." Patanjali je zaista doao prerano. Njegovo vreme jo nije dolo.
On jo eka za svoje vreme. To se uvek dogaa, ljudi koji realizuju istinu su uvek ispred svog
vremena - ponekad hiljade godina ispred. Patanjali je jo ispred vremena. Pet hiljada godina
je prolo, a jo uvek njegovo vreme nije dolo. Unutarnji svet ovekovog bivstva jo uvek nije
postao nauka. Njemu su dati svi temelji; dato mu je itava struktura. Cela struktura unutarnjeg
bivstva ovekovog eka na oveanstvo da se priblii i razume je.
Nae religije, takozvane religije, su detinjaste. Patanjali je div, vrhunac oveka.
Njegova visina je tako velika da ne moete videti vrh; skriven je negde u oblacima. Meutim,
sve je oko njega jasno. Ako ste spremni da se ne vezujete vie uz svoje zablude, ako ste
spremni da sledite stazu koju on pokazuje, sve je apsolutno jasno. Oko Patanjalija nema
niega nalik na misticizam. On je matematiar misterije; on je logiar neloginog; on je
naunik nepoznatog. Teko je ak i zamisliti da je jedan ovek spojio zajedno itavu nauku.
Nita ne nedostaje, ali ta nauka eka na oveanstvo da joj se priblii tako da je moe
razumeti.
ovek razume samo ono to eli da razume. Njegovim razumevanjem dominiraju
njegove elje. Zbog toga Patanjali, Buda, Zaratustra, Lao Ce uvek oseaju da su doli
prerano. Zato to ovek jo trai igrake da se igra s njima. On nije spreman da raste. On ne
708
eli da raste. Vezuje se za gluposti. Previe je investirao u svoje neznanje i nastavlja sebe da
obmanjuje.
Samo posmatrajte sebe. Kada govorite o Bogu - vi ne govorite o Bogu, govorite o
svom Bogu. A koja vrsta Boga moe biti vaa? Ne moe biti vie nego to sve vi; moe biti
samo manje nego to ste vi. Ne moe biti lepi nego to ste vi; moe biti samo runiji od vas.
To ne moe biti jasnoa, prozranost. Prinueno je da bude zabuna, jer u konceptu vaeg
Boga vi ete biti upleteni. Ne moe biti vii od vas. Vaa visina - u najboljem sluaju - moe
biti visina vaeg Boga.
Ljudi misle u skladu sa svojim eljama, ambicijama, u skladu s egom, i sve postaje
obojeno time.
Dogodilo se da je Mula Nasrudin uestvovao na izborima:
Primio je samo tri glasa. Njegova ena, kada je saznala, okrenula se prema njemu i
brecnula se: "Tri! Uvek sam znala da si u vezi s drugom enom!"
Jedan glas je Nasrudinov samom sebi, jedan njegove ene, a odakle je doao trei?
Ljubomoran um misli u terminima ljubomore. Posesivan um misli u terminima posesivnosti.
Ljut um misli u terminima ljutnje.
Pogledajte samo jevrejskog Boga. On je egoistian, kao to svaki ovek moe biti.
On je tako osvetoljubiv, kao to svaki ovek moe biti. On uopte ne izgleda boanski. On
vie izgleda kao avo, nego kao Bog. Ceo mit o Adamu kada je izbaen iz rajskog vrta ne
pokazuje nita toliko o Adamu, koliko pokazuje o tom Bogu. "Jer Adam nije posluao" - koja
vrsta Boga ne moe tolerisati takvu malu neposlunost, vrlo netolerantna vrsta, ko ne moe
tolerisati malo slobode? Taj Bog moe biti robovlasnik, ali on nije Bog.
Koji je zapravo bio Adamov greh? Radoznalost, nita drugo. Zato to je Bog rekao:
"Ne jedi plod od ovog drveta. To je drvo znanja," a Adam je postao radoznao. Jednostavno,
vrlo ljudski. Misliti drugaije nije mogue. Za tako malu stvar - kako to moete nazivati
grehom? To je cela osnova sve naune radoznalosti i ispitivanja. Svi naunici su grenici.
Patanjali, Buda, Zaratustra - svi su grenici jer su veoma radoznali da saznaju kakva je istina,
ta je ivot? Svi su oni Adami. Ali jevrejski Bog nije mogao da tolerie; on je poludeo.
Izbacio je Adama iz vrta jer je nainio najvei greh. Je li radoznalost greh? Je li greh
nastojanje da se upozna nepoznato? Onda je traganje za istinom greh. Neposlunost, biti
buntovan, je li greh? Onda su svi veliki religiozni ljudi grenici jer su svi bili buntovnici.
Ne, to nema nita s Bogom. To ima neto sa jevrejskim umom, mali um mislei o
Bogu, stvara svog Boga kroz svoj sopstveni lik.
Mula Nasrudin se jednom isteturao iz voza, njegov ten je bio vrlo bled. Ja sam otiao
na stanicu da ga doekam.
"Vozei se ve deset sati," objasnio je on, "nisam mogao da se pomerim."
"Zato," raspitivao sam se ja, "zato nisi zatraio od osobe koja je sedela naspram
tebe da promeni sedite s tobom?"
"Nisam to mogao uraditi," rekao je Mula. "Nikoga tamo nije bilo."
Nema nikoga na nebu da uje vae molitve. ta god da elite uraditi, uradite. Nema
nikoga ko e vam dati dozvolu to da radite. ta god da elite biti, budite. Nikoga nema od
koga biste traili dozvolu. Egzistencija je slobodna i dostupna. Ovo je razumevanje joge: da je
egzistencija na raspolaganju svima. ta god da elite biti, moete biti. Sve je spremno,
pristupano. Ne oekujte niiju dozvolu jer nikoga nema. Suprotno sedite je prazno - ako
elite da sednete, moete sesti na njega.
Mula izgleda apsurdno, smeno, ali to je celo oveanstvo radilo vekovima gledajui
u nebo, traei dozvolu, molei - nekoga ko nije tu. Molitva nije prava stvar; prava stvar je da
se meditira. U emu je razlika? Kada se molite vi morate verovati u nekoga ko slua vau
molitvu. Kada meditirate, vi meditirate sami. U molitvi potreban je drugi, u meditaciji
dovoljni ste sami.
Joga je meditativna. U njoj nema mesta za molitvu, jer nema mesta za
personalizovanog Boga. Nema mesta ni za kakva detinjasta gledita o Bogu.
Neka ovo postane konstantno seanje u vama ako zaista elite da budete religiozni,
morate proi kroz ovo stanje ateizma. Ako zaista elite da budete autentino religiozni, onda
709
ne zapoinjite time to ete biti teista. Zaponite kao ateista, zaponite time to ete biti
Adam. Adam je poetak Hrista. Adam zapoinje ciklus a Hrist zavrava ciklus. Zaponite
govorei ne, tako da vae da moe znaiti neto. Ne plaite se i ne verujte iz straha. Ako
morate verovati jednog dana, samo verujte iz znanja i ljubavi - nikada iz straha.
Zbog toga hrianstvo ne moe razviti jogu, judaizam ne moe razviti jogu, islam ne
moe razviti jogu. Jogu su razvili ljudi koji su bili dovoljno hrabri da kau ne svim
verovanjima, svim slepim verama, koji su mogli da odbiju drutveno prihvatljive pogodnosti
vere, i koji su bili spremni da istrauju i uu u divljinu svojih vlastitih bia.
To je ogromna odgovornost. Da se bude ateista je vrlo odgovorno jer kada nema
Boga, vi ste ostali sami u hladnom svetu. Kada nema Boga vi ste ostavljeni sami, ni sa im da
se zakaite, ni sa im uz ta biste prianjali i vezivali se. Velika hrabrost je potrebna, i morate
stvoriti toplinu ili revnost u svom vlastitom biu. To je celo znaenje joge: da stvori toplinu,
srdanost ili oduevljenje iz vaeg sopstvenog bia. Egzistencija je hladna. Hipotetiki Bog
vam moe dati oduevljenje, ali vi to jednostavno sanjate. To moe biti ispunjenje elje, ali
nije istinito. I bolje je biti hladan, ali ostati sa istinom, nego iveti okruen laima a oseati
oduevljenje.
Joga kae: spoznajte istinu da ste sami. Vama je data egzistencija; sada vi morate
stvoriti smisao iz nje. Smisao nije ve dat.
Egzistencijalisti na Zapadu kau neto s im e se Patanjali sasvim slagati.
Egzistencijalisti kau da egzistenciji prethodi sutina. Dozvolite mi da vam to objasnim.
Postoji kamen. Data je sutina, esencija kamena; ona je ve data im kamen postoji.
Njegova egzistencija je takoe i njegova esencija. Kamen nee rasti; ve je ono ta moe da
bude. Meutim, ovek je drugaiji, ovek se raa - on donosi svoju egzistenciju, ali sutina,
esencija nije jo data. On dolazi kao jedna praznina. Sada on treba da ispuni prazninu svojim
sopstvenim naporom. On mora da stvori znaenje, mora da pipka u mraku, mora delanjem da
ispolji sutinu ivota. On mora da otkrije; mora da bude kreativan. Egzistencija je data, a
sutina, esencija, mora da se stvori - i svakog trenutka nainom svog ivota vi stvarate svoju
sutinu. Ako je ne stvorite neete je imati.
Ljudi mi dolaze i pitaju: "Molim vas kaite mi koje je znaenje ivota." Kao da je
znaenje negde dato. Znaenje nije dato, vi morate da ga stvorite.
To je lepo. Ako bi znaenje ve bilo dato, ovek bi bio kao kamen. Onda nema
mogunosti za rast, nema mogunosti da se otkriva, nema mogunosti za avanturu - nema
mogunosti. U stvari, sve je zatvoreno - kamen je zatvoren prema svakoj dimenziji. On je ve
ono to moe biti, ali ovek nije ve... samo mogunost, ustreptala mogunost, s
beskonanom budunou, s hiljadu i jednom alternativom. Zavisi od vas ko i ta ete postati.
Vi ste odgovorni. Kada nema Boga, odgovornost je sasvim na vama. Zbog toga slabi ljudi
uvek veruju u Boga. Samo vrlo jak ovek moe stajati sam. Inae ovo je osnovna nunost - za
jogu je osnovni zahtev da stojite sami i da doete do realizacije da smisao nije dat; morate
tragati za tim. Morate kreirati to. Vi ete doi do smisla - ivot moe dospeti do svrhe - ali ta
svrha e biti otkrivena vaim vlastitim naporom. ta god da inite nastavljae da vas otkriva.
Svaki in e initi va ivot, vau egzistenciju, vie i vie sadrajnim.
Samo ako je ovo istina joga je onda mogua. Inae nastavite da se molite: nastavite
da kleite na zemlji, nastavite da molite za svoje vlastite zamisli i nastavite da tumaite svoje
vlastite molitve, i ivite u halucinaciji, ivite u iluziji.
Sigmund Frojd je napisao knjigu. Ime knjige je The future of an illusion.
195
Knjiga je
o religiji. Nesrea je da nikada nije postao svestan Patanjalija; inae ne bi pisao tu knjigu -
jer religija moe postojati bez iluzije. Za Sigmunda Frojda religija znai hrianstvo i
judaizam. Nije bio svestan dubine istonih religija. Zapadne religije su vie ili manje
politike. Mnoge od njih uopte nisu religije; one su povrne i plitke. Istone religije su
dospele do velike dubine, a to je dubina gde se vi takoe odriete i Boga jer vidite da sada
nema potrebe da zavisite. Uvek kada razmiljate vama treba neko da zavisite od njega, vi ete
stvoriti iluziju.
195
Budunost iluzije.
710
Da bi to realizovao i shvatio ovek treba da bude sam u hladnom univerzumu - i
nema nikoga kome bi se molio, nema nikoga da mu se ali, nema nikoga ko e vam pomoi -
samo vi - to je velika odgovornost. ovek se koleba, osea se uplaenim, zapoinje da drhti.
Muka se javlja, stvara se velika uznemirenost samom injenicom da ste ostavljeni sami.
"Bog je mrtav" rekao je Nie pre samo sto godina; Patanjali je to znao pre pet
hiljada godina. Svi oni koji su se pribliili istini saznali su da je Bog ovekova imaginacija.
To je ovekova interpretacija, la, da bi sebi pruili toplinu.
Ljudi stalno interpretiraju na svoje sopstvene naine. Sva briga joge je da ostavite
sve interpretacije, da pustite da vae oi ne budu naoblaene ni zasenjene nikakvim
pretpostavkama niti verom, da gledate direktno, da gledate nezamagljeno, da gledate bez
dima. Pustite da va plamen bude bez dima i da vidite bilo ta da je tu.
Sluajno sam uo u parku kako su dvojica mukaraca opisivali jedan drugom svoje
ene:
"Moja je kao Miloska Venera."
"Misli da ima oblikovanu figuru i stoji skoro gola?" Pitao je drugi.
"Ne, ona je jedna stara relikvija i nije itava."
"Moja me navodi da mislim na Mona Lizu."
"Da li misli da je francuskinja i ima zagonetan osmeh?"
"Ne, ravna je kao slikarsko platno i treba da bude u muzeju."
Ljudi stalno interpretiraju.
Uvek sluaj njihovo znaenje, ne njihove rei. Uvek sluaj njihovo unutarnje bie, ne
zvukove koje ine spolja. ta kau to nije vano... ve ta jesu.
Va Bog, vaa molitva, nisu vani. Vae crkve, vai hramovi, nisu od znaaja. Samo
vi. Kada molite, ja ne ujem vau molitvu. Ja sluam vas. Kada kleknete na zemlju, ne gledam
va gest, vidim vas. To je iz straha - a religija iz straha je nemogua. Religija je mogua samo
iz razumevanja. To je napor Patanjalija.
Ali i Patanjalija ljudi takoe nastavljaju da interpretiraju. Oni uvode svoje umove i
onda Patanjalija tamo vie nema. Oni u njemu sluaju svoje vlastite otkucaje srca.
U osnovnoj koli uitelj je pitao zakasnelog uenika: "Zato kasni?"
"Pa, znak dole niz ulicu je govorio...."
Uitelj ga je prekinuo: "ta znak moe, ta ima s tim?"
"Znak je kazivao," rekao je uenik, "kola je ispred, idi lagano."
Od vas zavisi ta ete razumeti kada itate Patanjalija. Dok ne ostavite sebe,
pogreno ete razumeti. Razumevanje je mogue samo kada ste apsolutno odsutni - vi se ne
upliete, ne pravite prepreke, ne dajete boje, obrasce i oblike. Jednostavno vidite, bez ikakve
ideje, bez predubeenja.
Sada slede sutre:
Promena u preobraaju je prouzrokovana promenom u osnovnom procesu.
Vi ste sluali o mnogim udima, mnogim siddhi. Patanjali kae da nikakvo udo
nije mogue, sva "uda" slede odreene zakone. Zakon moda nije bio poznat. Kada zakon
nije poznat, ljudi misle iz svog neznanja da je to udo. Patanjali ne veruje ni u kakva uda.
On je krajnje nauan u svom razumevanju. On kae ako se neto dogaa mora da postoji
zakon. Zakon moda nije poznat, moda ga ne znate, iako neko ko ini uda nije svestan
zakonitosti pod kojima se ona dogaaju, ona se dogaaju i razumevanje o njima postepeno
dolazi.
Ovo je osnovna sutra za sva uda: "Promena u preobraaju je prouzrokova
promenom u osnovnom procesu." Ako promenite osnovni proces, manifestacija se menja.
Moda niste svesni osnovnog, temeljnog procesa; samo vidite manifestaciju. Zato to samo
vidite manifestaciju i ne moete ii duboko, ne moete videti osnovni proces, podzemnu,
skrivenu struju ovog osnovnog zakona, mislite da postoji udo. Nema uda.
Na primer, alhemiari na Zapadu vekovima s naporom pokuavaju da preobraze
osnovne elemente u zlato. Ima izvetaja da su malobrojni uspeli. Naunici su uvek poricali to,
711
ali je sada nauka uspela u tome. Sada to ne moete poricati - sada znamo taj osnovni proces.
Fiziari sada kau da se ceo svet sastoji od atoma, a atomi se sastoje od elektrona. Kakva je
onda razlika izmeu zlata i elika? Razlika nije u osnovnoj realnosti; oboje se sastoje od
elektrona, elektrinih estica. U emu je onda razlika? Zbog ega su onda oni razliiti? Zlato i
gvoe su razliiti. U emu je razlika? Razlika je jedino u strukturi, ne u osnovnoj supstanciji.
Ponekad je elektrona vie, ponekad manje - to ini razliku. Kvantitet ini razliku, ali
supstanca je ista. Osnovna realnost je ista. Ako elite, koliba moe da se preobrazi u palatu a
palata u kolibu.
Ovo je bazna sutra Patanjalija: "Varijacija u transformaciji prouzrokovana je
varijacijom u osnovnom procesu." Stoga ako razumete proces koji lei ispod, postajete
sposobni za stvari koje obini ljudi nisu sposobni da urade.
Izvodei samyamu na tri vrste preobraaja - nirodha, samadhi, i ekagrata - sledi
znanje o prolom i buduem.
Ako se usredsredite na nirodha, na procepe ili praznine izmeu misli, i nastavite da
gomilate ove praznine, nastavljate da akumulirate ove praznine to je ono to Patanjali zove
samadhi - i onda nastaje u vama situacija gde postajete usredsreeni na jedno - ekagrata - ako
se ovo dogodi nastaje znanje o prolosti i budunosti.
To e se smatrati udom ako moete znati budunost, ali to nije udo.
Postoje nauni zapisi o vrlo retkom oveku na Zapadu, o Svedenborgu. On je napisao
pismo uvenom sveteniku Wesleyu i rekao mu: "U svetu duhova, uo sam glas da elite da
me vidite."
Wesley je bio zapanjen jer je eleo da ga vidi, ali nikome to nije rekao. Nije mogao
da veruje u to. Napisao je pismo, kazujui: "Jednostavno sam zapanjen. Ne znam ta
podrazumevate pod reju duhovi, ne znam ta mislite kada kaete da ste uli glas, ali sigurno
je da sam razmiljao da vas vidim - a to nikome nisam rekao. Doi u tog i tog datuma, jer ja
odlazim na putovanje, a nakon tri, etiri meseca doi u kod vas." Svedenborg mu je pisao:
"To nije mogue, jer tano tih dana, uo sam glas u svetu duhova da u umreti." Ba tih dana
je i umro.
Svedenborg je boravio s nekoliko prijatelja u odmaralitu, i iznenada je povikao:
"Vatra, vatra!" Nisu verovali ta to on govori. Istrali su van. Nije bilo vatre - nita se nije
dogaalo u malom selu, selu pored mora. Pitali su ga ta je mislio - a on se znojio kao da je tu
bila vatra, tako je drhtao. Onda je rekao. "U oblinjem gradu samo na oko trista milja odavde
bio je poar." Odmah su poslali konjanika. Bio je u pravu. Grad je bio u plamenu, i u tom
trenutku ljudi iz grada su postali svesni toga, kada je on uzviknuo "vatra, vatra!"
Kraljica vedske postala je zainteresovana za tog oveka. Rekla je: "Moe li mi rei
neto to mi moe dati dokaz da se kree u svetu duhova?" Zatvorio je svoje oi i rekao: "U
vaoj palati," gde on nikada nije bio, jer nikada ranije nije bio pozivan u palatu, a to nije ni
bilo javno mesto gde svako moe da ode... on je rekao, "U odreenoj sobi," rekao je broj sobe,
"otvorite odreenu fijoku, koja je bila zakljuana, a klju se nalazi u drugoj sobi, va mu je
tamo ostavio pismo za vas." Mu je bio mrtav skoro dvanaest godina. "A ovo je sadraj
pisma..." Napisao je ovu poruku. Nali su sobu, traili klju i nali ga, otvorili su fijoku, i
tamo se nalazilo pismo tano s reima koje je Svedenborg napisao na komadu papira.
Patanjali kae ako se ostvari nirodha to postaje samadhi. Ako se samadhi postigne,
ovek postaje jednousmeren, svest postaje ma, otra, usredsreena stvar, i tu je znanje o
prolosti i budunosti. Jer onda za vas vreme iezava i postajete deo venosti. Onda prolost
nije prolost za vas, a budunost nije budunost. Onda vam svo troje postaju dostupni
istovremeno.
Meutim, to nije udo. Ovo je jednostavno zakon, osnovni zakon. ovek mora da ga
razume i koristi.
Zvuk, znaenje i podsticaj zajedno su u umu u pomeanom stanju. Izvodei samyamu
na zvuk, dolazi do razdvajanja ova tri i nastaje poimanje znaenja zvukova nainjenih od svih
712
ivih bia.
Patanjali kae ako usmerite svoju samyamu - a to je vaa dharana, koncentracija;
vaa kontemplacija dhyana, i va samadhi; ako ih sva tri dovedete zajedno u jednousmerenost
- na bilo koji zvuk izgovoren od nekog ivog bia - ivotinje, ptice - vi ete razumeti znaenje
tog zvuka.
Na Zapadu postoje prie o svetom Franji da je mogao govoriti sa ivotinjama. On je
ak govorio s magarcima i kazivao: "Brate magare." Kretao bi se i razgovarao s pticama, a
ptice bi mu dolazile. Jednom je pozivao s obale reke: "Sestre!" Tako je obino nazivao ribe, i
hiljade riba bi izronile svojim glavama iznad reke sluajui ga. Ovo su zapisi o kojima su
svedoili mnogi ljudi.
Govorilo se o Lukmanu, koji je kreirao jedinstveni sistem medicine, tako to bi
otiao do drvea i raspitivao se za njihova svojstva - "Za koje bolesti moe biti korien,
gospodine? - a drvo bi odgovorilo. Zapravo on je izvestio o toliko mnogo lekova da su
moderni naunici jednostavno zbunjeni, jer metoda nije bilo; eksperiment nije bio mogu.
Upravo sada postajemo samo sposobni da uemo u skrivena svojstva stvari, ali Lukman je
govorio o njima.
Patanjali kae da to nije udo. Ako se usredsredite - postajete jedno i sluate zvuk
bez ikakve misli - sam zvuk e vam otkriti istinu iz svoje pozadine. To nije pitanje
razumevanja jezika, to je pitanje razumevanja tiine. Ako ste u tiini, vi moete razumeti
tiinu. Obino, ako znate engleski, moete razumeti engleski, ako znate francuski moete
razumeti francuski. Isto je istinito ako ste tihi, moete razumeti tiinu. To je jezik celine.
U jednousmerenosti ili usredsreenosti ovek postaje apsolutno tih. U toj apsolutnoj
tiini sve se otkriva - ali ne kao udo. Patanjali ne voli re "udo." On je ovek nauke.
Niega nalik magiji nema u tome; to je jednostavno.
Jednog dana se ovo dogodilo u kui Mula Nasrudina. Mula Nasrudin i njegova ena
su bili u kuhinji i prali su posue. Ja i njegov mali sin Fajalu smo bili u dnevnoj sobi i gledali
smo televizor. Odjednom smo uli tresak i padanje posua. Ja i Fajalu smo oslukivali, ali
vie nita nismo uli.
"To je bila majka koja ga je ispustila," mali Fajalu je na kraju objavio.
Bio sam zapanjen. "Kako to zna?" Pitao sam ga.
"Zato to ona nije rekla nita."
Postoji nain razumevanja kada se nita ne kae - jer to neto kazuje. Tiina nije
samo prazna. Tiina ima svoju vlastitu poruku. Zato to ste previe ispunjeni mislima, ne
moete razumeti, ne moete uti taj mali, tihi glas iznutra.
Samo posluajte glas kukavice, pesmu kukavice. Patanjali kae da sluate tako
meditativno da vae misli nestaju - nirodha dolazi. Ne zapljuskuju vas misli kada ste u
samadhiju. Nijedna misao ne ometa, nema smetnje, jednousmerenost se javlja. Iznenada ste
jedno sa kukavicom, vi razumete zato ona poziva, jer smo mi deo jedne celine. Iza tog zvuka
postoji skriveno znaenje u kukaviinom srcu; ako ste tihi vi ete moi to da razumete.
Patanjali kae: " Zvuk, znaenje i podsticaj zajedno su u umu u pomeanom stanju.
Izvodei samyamu na zvuk, dolazi do razdvajanja ova tri i nastaje poimanje znaenja zvukova
nainjenih od svih ivih bia."
Mula Nasrudin je bio na aukciji celo popodne ekajui na stavku 455 koja je bila
junoameriki papagaj u hromiranom kavezu. Na kraju doao je na red i papagaj je stavljen na
prodaju. Mula ga je kupio, ali ga je kotao daleko vie novca nego to je oekivao da potroi
na njega. Meutim, pri svemu tome, njegova ena je jako elela takvog papagaja.
Kada je pomonik siao do njega da uzme njegovo ime i adresu on je rekao: "Dobili
ste ovde lepu pticu za sebe, gospodine."
Mula je rekao: "Znam. Lepa je. Samo jednu stvar zaboravio sam da pitam, moe li taj
papagaj da govori?"
713
Pomonik je podigao obrve. "Da govori?" rekao je on, "jo kako, on je zadnjih pet
minuta licitirao protiv vas!"
Mi smo tako zaokupljeni svojim vlastitim mislima, a ko slua to? Ko slua papagaja?
Ljudi ne sluaju svoje ljubljene. Ko slua enu? Ko slua mua? Ko slua oca, ili ko slua
dete? Ljudi su tako zauzeti, preokupirani u svojim glavama - vezani - nemaju mogunosti za
sluanje. Sluanje trai tiinu. Sluanje trai paljivost, usredsreenost. Sluanje trai duboku
pasivnost, prijemivost. To nije odsustvo sklonosti ili voljnosti - to je puna panja, potpuna
svesnost, potpuna jasnoa i svetlost; ali pasivna.
Posmatranjem prolih utisaka, nastaje znanje o prolim ivotima.
Kada vi postanete tihi i smireni - to Patanjali naziva ekagrata parinama,
transformacija koja vam donosi jednousmerenost svesti - kada to nastane, vi moete gledati u
vae prole utiske i seanja. Moete se tako kretati unatrag da moete ii i u svoje prole
ivote. A to je vrlo, vrlo znaajno, jer jednom kada moete pogledati u svoje prole ivote,
odmah ete postati drugaiji. Zato to ste zaboravili sve to ste ranije iveli, nastavljate stalno
da ponavljate stare besmislice.
Ako moete videti unatrag i opet ugledati isti obrazac... da ste bili ljubomorni, da ste
bili posesivni, da ste bili puni mrnje i besa, da ste bili pohlepni, da ste pokuavali da
postanete moni u svetu, pokuavali da steknete bogatstvo, uspeh, vlastoljublje, da ste bili
jedan egoista stalno i uvek ste propadali i smrt je dolazila i sve to ste uradili bilo je razoreno,
pa ste opet zapoinjali istu igru iznova... Ako odete natrag i vidite milione ivota rairene
preko cele venosti, moete li biti isti? Moete li se i dalje kretati u pohlepi kada vidite
frustracije koje vam je donosila?
Ali mi zaboravljamo. Prolost je apsorbovana od neznanja; ona se kree u tamnoj
noi. Zaborav dolazi, pada zavesa, i ne moete se kretati unatrag.
Vlasnik umetnike galerije u Bombaju pokazivao je slike muteriji koji nije znao ta
eli, pokuavajui sa pejzaem, mrtvom prirodom, cveem, portretom, sve bez rezultata.
"Da li ste zainteresovani za golo telo? Pitao je vlasnik muteriju. "Da li ste
zainteresovani za aktove?"
"Zaboga, ne" rekao je posetilac. "Ja sam ginekolog."
Molim vas uopte ne sumnjajte u doktora Phadnisa! Rekao mi je da vam ne kaem.
Ako ste ginekolog, kako vas moe zanimati golo telo. U stvari to je zapravo
nemogue da budete zainteresovani za telo. to vie znate, manja je opinjenost. to vie
znate, manja je opsednutost. to vie znate, vie je nitavnosti, uzaludnosti.
Ako se ovek moe vratiti natrag u prole impresije iz prolih ivota... Tu je
jednostavno samo jednousmerenost potrebna. Buda je kazivao prie iz svog prolog ivota,
prie atake; one su pravo blago. Nikada to ranije niko nije radio. Svaka pria je znaajna -
jer je to pria celog oveanstva, svih oveanstava; glupost ovekova, pohlepa, ljubomora,
ljutnja, saoseanje, ljubav. Ako moete videti unatrag, samo to vienje e promeniti vau
budunost. Neete vie biti isti.
Gospodin u sedamdesetim sabrao je svoje ivce i preduzeo let avionom. Kada je
izaao iz aviona posle leta, okrenuo se pilotu i rekao: "Gospodine, elim da vam zahvalim za
oba ova leta."
"O emu govorite?" rekao je pilot. "Samo ste imali jedan let."
"Ne gospodine," rekao je putnik: "Imao sam dva - moj prvi i poslednji."
Iskustvo preobraava, ali da biste se preobrazili iskustvo treba da bude svesno.
Nesvesno iskustvo ne moe vas promeniti. iveli ste po istom obrascu kojim ivite sada -
mnogo puta - ali nastavljate da zaboravljate to. Onda zapoinjete opet istim kolosekom, kao
da je neto novo zapoelo. Mnogo puta ste se zaljubili i mnogo puta ste bili frustrirani. Opet
traite stare puteve.
714
Vae telo je moda novo; va um nije nov. Vae telo je ba kao nova boca, a um je
vrlo staro vino. Boce se i dalje menjaju, a vino ostaje i dalje isto.
Patanjali kae da ako postanete jednousmereni, usredsreeni - a to moete postati
jer u tome nema tajne; samo nastojanje, istrajnost i strpljenje su potrebni - moi ete da vidite
sve to ste videli ranije. Upravo vienje toga uinie da vai obrasci iluzija propadnu. Nema
nikakvog uda u tome; to je jednostavno, prirodan zakon.
Problem nastaje zato to ste nesvesni. Problem nastaje zato to ste umirali i stalno
bili ponovo raani, ali svaki put na neki nain, zavesa je padala i vaa je vlastita prolost bila
sakrivena od vas. Vi ste kao ledena santa, samo mali deo je na povrini, a glavni deo je ispod
povrine. Vaa linost je upravo sada mali deo koji je ispupen iznad povrine. Sva vaa
prolost je upravo dole, ispod povrine. Jednom kada postanete svesni toga, nita drugo nije
potrebno. Sama ta svesnost postaje preokret, revolucija.
Podsmevajui se grupi regruta vodnik marinaca je pitao: "Done, kada istite puku,
ta prvo treba da uradite?"
"Pogledati u broj," regrut je odgovorio odmah.
"Pa, za ime sveta, kakve to veze ima sa ienjem oruja?" vodnik je pitao.
"Samo sam eleo da se setim," odgovorio je Don, "da li istim svoje vlastito."
U stvarnosti svako nastavlja da biva odsutan, da ga nema. Vi ne znate ko ste; ne
znate koji je va broj; ne znate ta ste uvek radili. Postali ste vrlo veti u zaboravljanju stvari.
Sada psiholozi kau da sve to je bolno, ovek je sklon da zaboravi. Ne da vi to stvarno
zaboravljate - to ostaje deo vaeg nesvesnog. U dubokoj hipnozi to izlazi, to ispliva. U
dubokoj hipnozi sve se vraa natrag.
Na primer, ako vas pitam ta ste radili prvog januara 1961. ne moete se setiti. Vi ste
bili naravno ovde. Prvog januara 1961. ste bili ivi, svi ste bili ovde, ali se ne seate ta ste
radili od jutra do veeri. Onda odete kod hipnotizera, dozvolite sebi da budete hipnotisani. U
dubokoj hipnozi mi emo pitati: "ta ste radili prvog januara 1961?" Vi ete ispriati sve, ak
i siune detalje - da ste ujutru ili u etnju, da je bilo lepo, rosa je bila na travi, moete se
setiti hladnoe jutra, a iva ograda je bila seena u vrtu i vi se jo toga moete setiti, gotovo da
opet moete osetiti miris, miris tek iseene ivice, a sunce se uzdizalo... Mali detalji, siuni
detalji, kao da ste ceo dan ponovo proiveli. Kada izaete iz hipnoze, opet zaboravljate.
Izgleda da je pamenje svega previe za vas, to postaje prevelik teret, stoga
nastavljate da ga odbacujete ispod povrine svesti, u podrum. Podrum svesti treba takoe
istraivati jer je tamo skriveno blago, mora da se istrai jer samo kroz takvo istraivanje
moete postati svesni gluposti koje ste stalno ponavljali. Kada to razumete moete otii izvan
toga. Razumevanje podruma svesti postaje prolaz za vie spratove vaeg bia.
Moderna psihologija kae da postoje dve podele svesti, na svesno i nesvesno. Joga
psihologija kae da postoji jo jedna podela: nadsvesno. Vi ivite u prizemlju, to je svesnost.
Ispod toga je veliki podrum, nesvesno - cela akumulirana prolost. A kada kaem cela
akumulirana prolost to znai svi vai ivoti kao ljudi, svi vai ivoti kao ivotinje, svi vai
ivoti kao ptice, svi vai ivoti kao drvee, biljke, svi vai ivoti kao stene, metali - od samog
poetka, ako je uopte bilo nekog poetka, ili od samog bespoetnog poetka. Sve to vam se
dogodilo, svi preobraaji, svi su oni akumulirani u podrumu. ovek mora da proe kroz to.
Samo razumevanje e vam dati klju od stepenita kojim moete doi do
nadsvesnosti.
Patanjali kae da se to dogaa prema jednostavnom zakonu. Sva uda se dogaaju
prema jednostavnom zakonu kada postanete jednousmereni, usredsreeni. Postoji samo jedno
udo, a to je udo da se postane usredsreen.
Ove sutre su sama osnova za razvoj budue nauke, pre ili kasnije. Sada je osnovni
rad zapoet na Zapadu. Mnogo je uraeno to se tie superosetljivosti; mnogo je uraeno za
paranormalno. Meutim sve je jo uvek u tami; ljudi trae na slepo. Kada stvari postanu
mnogo jasnije, Patanjali e zauzeti svoje pravo mesto u istoriji ljudske svesti. On je
neuporediv - prvi naunik koji ne veruje ni u kakvo praznoverje, ni u kakvo udo, i koji svodi
715
sve na nauni zakon.
Posmatranjem prolih utisaka, nastaje znanje o prolim ivotima.
U Primarnoj terapiji moete da uradite malo u tom pravcu, da idete malo unatrag, do
roenja u ovom ivotu. To je samo preliminarni rad. Ako uspete u tome moe vam se pomoi
mnogo dublje, da zapamtite dane u materici. Ja u zapoeti novu terapiju, hipnoterapiju.
Ubrzo, kada obavite primarnu terapiju i kada uspete u njoj, onda vam hipnoterapija moe
pomoi da odete dublje, da se seate dana u materici; pa da odete jo i dublje i da se seate
svog prolog ivota, kada ste umrli; onda da odete jo dublje u detalje poslednjeg ivota.
Ako moete ui u detalje ovekovog ivota onda imate klju, onda moete otvoriti
sva vrata prolosti.
Zato otvarati vrata prolosti? Jer u prolosti je skrivena budunost. Ako znate svoju
prolost, neete je ponavljati u budunosti. Ako to ne znate vi ete nastavljati stalno da je
ponavljate. Samo znanje o prolosti postaje garancija da to vie neete ponoviti u budunosti;
u budunosti ete biti potpuno novi ovek. Joga je nauka za novog oveka.
Poglavlje 8
STENOVITO DNO OD 'NE' I 'DA'
8. januara 1976. pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Osho, jednom pozivajui se na Sartra rekli ste, kada su ga pitali u jednom intervjuu:
"ta je najvanija stvar u vaem ivotu?" Sartr je odgovorio: "Da volim da ivim, da puim."
Vi ste primetili da je taj odgovor vrlo nalik zenu. Inae, da li Sartr ima zen-svest?
Zbog toga sam rekao da je vrlo mnogo nalik zenu. A ne tano zen, ve vrlo mnogo
nalik zenu. Egzistencijalizam je gotovo na ivici da postane zen. Ne moe nastavljati da stoji
gde je sada, jer to nee biti zen, ve moe da naini skok i postane zen. Sartr stoji tamo gde je
Buda takoe stajao pre nego to je postao prosvetljen, ali Buda je bio otvoren prema
budunosti. On je jo istraivao, jo je bio na putovanju. Sartr je postao fiksiran u svojoj
negativnosti.
Negativno je potrebno, ali nije dovoljno. Zato nastavljam govoriti sve dok vi ne
budete sposobni da kaete ne Bogu; jer neete nikada postati sposobni ni da mu kaete da. Ali
samo rei ne nije dovoljno. To je potrebno, ali ovek mora da se kree napred - od ne do da,
od negativnog do pozitivnog.
Sartr se jo vezuje uz negativno, za ne. Dobro je da je doao dotle, ali nije dovoljno.
Jedan korak vie, gde negativnost takoe nestaje, gde se negativnost takoe negira.
Negacijom negacije postaje apsolutno pozitivno. Negacija negacije je totalno da. Dopustite mi
da vam to objasnim. Vi ste tuni. Bivate nastanjeni u svojoj alosti, moete prihvatiti to kao
"ovo je kraj", putovanje se zaustavlja, nema traganja, vie nema istraivanja - vi ste utvreni,
nainili ste svoju kuu u ne. Sada niste proces; postali ste nepokretni. Ne je postalo va stil
ivota. Nikada ne nainite nita svojim stilom ivota. Ako ste dospeli do ne, ne zaustavljajte
se tamo. Traganje je beskrajno. Nastavite dalje, i dalje... jednog dana ete dospeti do vrlo
stenovitog dna ne i zapoeti da se kreete navie prema povrini. Uronite duboko u ne.
Dospeete do kamenog dna. Odatle je taka preokreta, onda se kreete u suprotnom pravcu.
Onda dolazi svet da. Ako ste bili ateista, onda postajete teista. Onda kaete da celoj
egzistenciji. Onda se tuga preobraa u blaenstvo, ne postaje da. Ali to takoe nije kraj, nije
cilj. Nastavite dalje i dalje. Poto je ne ostavljeno, da e takoe nestati.
To je taka zena, gde oboje, da i ne, nestaju, a vi ste ostali bez ikakvog gledita.
716
Ostali ste bez ikakve ideje - razgolieni, nagi - samo sa jasnoom, ni sa im da je ometa - ak
ni da. Nema filozofije, nema dogme, nema teologije, nema doktrine - nita da vas ometa, nita
da vas naoblai. To je ono to Patanjali zove nirbia samadhi, samadhi bez semena, jer u da
jo moe da se nosi seme.
Ovo je taka transcendencije. Ovo je taka gde vi nestajete potpuno, a u isto vreme,
postajete apsolutni. Zbog toga Buda nee rei da Bogu, nee rei ni ne Bogu. Ako ga pitate:
"Ima li Boga?" U najboljem sluaju e se smejati. Taj osmeh pokazuje njegovu
transcendenciju. On nee rei da, nee rei ne, jer zna da su oba stadijumi na stazi, ali ne cilj -
oba su detinjasta. U stvari, sve postaje detinjasto kada prionete uz to. Samo deca prianjaju,
vezuju se. Odrastao ovek naputa svako prianjanje; prava zrelost je nevezivanje - ak ni za
da.
Buda je tako boanski i tako bezboan. Svi ljudi koji su postigli prosvetljenje odlaze
izvan da i ne.
Zapamtite ovo. Sartr visi negde na samoj granici ne. Zbog toga nastavlja da govori o
tugi, potitenosti, uznemirenosti, agoniji. Sve negativnosti. On je napisao vanu knjigu, svoj
magnum opus, "Bie i nitavilo." U toj knjizi pokuava da dokae da je bie nestvarno -
totalna negacija. Ali on se vrsto dri toga.
Meutim on je autentian ovek. Njegovo ne je istinito. On ga je zaradio. To nije
samo poricanje Boga, on ivi to odricanje. On je patio zbog toga; rtvovao se za to. To je
jedno autentino ne.
Dakle, postoje dva tipa ateista - kao to postoje dva tipa u svakom pravcu, autentian
i neautentian. Moete postati ateista iz pogrenih razloga. Komunista je ateista, ali nije
autentian. Njegovi razlozi su lani; njegovi razlozi su povrni. On ne ivi svoje ne.
Da bi iveo ne treba rtvovati sebe na oltaru negativnosti, patiti strahovito, kretati se
u svetu oajanja, kretati se u tami, kretati se u beznadenom stanju uma gde tama na kraju
preovladava beskrajno, i nema nade ni za kakvo jutro - da se kree u besmislu i ni na koji
nain ne stvara iluziju spasa; jer iskuenje za to je veliko. Kada ste u tamnoj noi iskuenje je
veliko barem da se sanja o jutru, da se stvori iluzija okolo vas, da se nada za to. Kad god
ponete da se nadate, poinjete pokuavati da verujete u to, jer se ne moete nadati bez vere.
Moete se nadati ako verujete. Verovanje je neautentino; neverovanje je takoe
neautentino.
Sartrovo ne je zaista istinito. On je iveo to; on je propatio za to. On se ne vezuje ni
uz kakvo verovanje. Kakvo god da je iskuenje, on nee sanjati. Kava god da je privlanost
nade i budunosti, on nee biti zaveden. On e prionuti, bie fiksiran na injenicu. injenica
je da nema znaenja. injenica je da izgleda da nema Boga, izgleda da je nebo prazno.
injenica je da nema pravde. injenica je da cela egzistencija izgleda da je nebitna i sluajna
- nije kosmos ve je haos.
Teko je da se ivi sa ovim haosom. Gotovo je nemogue - neljudski ili nadljudski -
da se ivi s ovim haosom a da se ne zapone sanjati o tome, jer ovek osea da ludi. U toj
situaciji je Nie postao lud - u kojoj je Sartr bio. On je postao lud. Previe ljudi e poludeti
ako pokuaju ne - jer onda nema ljubavi, onda nema nade, onda nema znaenja. Vaa
egzistencija je besmislena, sluajna. Unutra je praznina, spolja je praznina... nigde nema cilja.
Niega nema za ta da se prione, nigde da se ode - nema razloga da se postoji.
Izgleda teko, gotovo nemogue.
Sartr je to zaradio; on je to iveo. On je pravi ovek, pravi Adam. On je bio
neposluan. Rekao je ne. Bio je izbaen iz vrta - iz vrta nade, vrta snova, vrta ispunjenja svih
vaih elja. Ogoljen, obnaen u hladnom svetu je iveo.
On je lep ovek, ali jo jedan korak je potreban. Malo vie hrabrosti. Nije jo dotakao
kameno dno nitavila.
Zato nije mogao da dotakne kameno dno nitavila? Jer je nainio filozofiju od
nitavila. Sada mu sama ta filozofija daje znaenje. On govori o alosti. Jeste li posmatrali
nekoga ko govori o ovoj alosti? Sam njegov govor pomae mu da alost iezne. Zbog toga
ljudi govore o alosti, ljudi govore o svojim jadnim ivotima. Oni govore jer samo govorei
zaboravljaju na to.
717
On je govorio, dokazivao, da nita nije znaajno, da je itav ivot beznaajan. Sada
je ovo postalo njegovo znaenje - da dokazuje to, da se bori za to. Tu je on propustio stvar.
Malo dublje i naiao bi na stenovito dno. Bio bi odbaen unatrag prema dubokomda.
Iz ne raa se da. Ako se iz ne ne rodi da, onda je neto polo pogreno. To mora biti
tako. Iz noi jutro svie. Ako jutro nikako ne svie, onda je neto krenulo pogreno. Moda je
jutro tu, ali je ovek doao dotle da nee otvarati svoje oi. Postao je predan tami, ili je
oslepeo, ili je iveo u tami toliko dugo da ga svetlost zabljesne, i oslepi ga.
Jedan korak vie u ovom ivotu ili drugom i Sartr bi postao zaista ovek zena.
Mogao bi da kae da. Iz ne, ali zapamtite iz autentinog ne.
Jeste li nekad posmatrali pojavu lane trudnoe? ena veruje da je trudna, postaje
autohipnotisana da je trudna. Poinje oseati da joj stomak raste - i stomak zaista zapoinje da
raste. Moda nema niega osim vazduha. I svakog trenutka stomak postaje vei i vei i vei.
Upravo njen um pomae stomaku da akumulira vazduh, ba sama ideja. A nema niega -
nema trudnoe, nema deteta unutra. Ovo je lana trudnoa; nee niti raanja.
Kada neko kae ne, a da to nije zaradio, stekao, a da to nije iveo... Na primer, sada
je u Rusiji to postalo slubena filozofija. Svako je komunista i svako je ateista. Sada je to
slubena religija; vlada je propagira. U svakoj koli, koledu i univerzitetu, oboava se sada
ne. Ateizam je sada postao religija; sada se svako ui tome. Trudnoa e biti lana, uslovljena
od drugih; ba kao u svakoj religioznoj kui - hrianskoj, hindu, muslimanskoj - roeni ste a
onda vas ue neemu i ubrzo poinjete verovati u to.
Malo dete videi svog oca kako se moli zapoinje da se moli jer su deca sklona
podraavanju. Otac odlazi u crkvu... dete ide u crkvu. Videvi da svako veruje, ono takoe
zapoinje da se pretvara. Sada se iz toga raa lana trudnoa. Stomak e nastavljati da raste, a
nijedno dete nee izai iz njega, nikakav se ivot iz toga nee roditi. Samo e osoba postati
runa zbog stomaka.
Da moe biti lano, ne moe biti lano; nita ne dolazi iz toga. Drvo se poznaje
pomou ploda, uzrok se poznaje pomou posledice. Da li ste vi autentini ili ne, bie znano
kod vaeg ponovnog roenja. Ovo je jedna stvar.
Druga stvar koju treba zapamtiti jeste: ako ste moda zaista trudni, ali ako se majka
opire samoj ideji da rodi dete, moe ubiti dete. Dete je bilo pravo, ali majka mora da sarauje.
Kada dete eli da izae iz materice posle devet meseci rasta, majka treba da sarauje.
Zato to majka ne sarauje, zbog toga ima tako mnogo bola. Roenje deteta je tako
prirodna stvar, ne treba da bude nikakvog bola. U stvari, oni koji znaju, kau da raanje deteta
postaje jedan od najekstatinijih trenutaka eninog ivota ako sarauje, nita nije kao to.
Nikakav seksualni orgazam ne moe ii tako duboko kao kada ena uestvuje u procesu
raanja deteta. Cela njena egzistencija vibrira novim ivotom; novo bie se raa. Ona postaje
vozilo boanskog. Ona postaje tvorac. Svako njeno vlakno poinje da vibrira s novim
skladom; nova pesma se uje u dubini njenog bia. Ona e biti ekstatina.
Nijedan seksualni orgazam ne moe biti tako dubok kao orgazam koji moe postii
ena kada postane majka, ali se ba suprotno dogaa. Upravo umesto da bude ekstatina, ena
prolazi kroz ogromnu patnju - zato to se ona bori. Dete izlazi napolje, dete naputa matericu,
spremno je - spremno je da izae van u veliki svet, prostrani svet - a majka ga dri. Ona je
zatvorena, ona ne pomae, nije otvorena. Ako je stvarno zatvorena, moe ubiti dete.
To je ono to se deava Sartru: dete je spremno, i on je nosio pravu trudnou, ali sada
se plai. Sada je samo ne postalo cilj ivota, kao da je sama trudnoa postala cilj, ne dete. Kao
da se ena osea tako dobro nosei teinu u materici da se sada boji ako bi se dete rodilo da e
izgubiti neto. Trudnoa ne treba da postane stil ivota. To je proces; poinje i zavrava se.
ovek ne treba da prianja uz to. Sartr se vezivao; tu je on pogreio.
Ima mnogo ateista u svetu s licem trudnica, vrlo malo ateista sa pravom trudnoom.
Ali vi moete promaiti, ne uspeti, i kada imate pravu trudnou.
Nikada ne nainite neku taku gledita svojom filozofijom, jer jednom kada to
postane vaa filozofija va ego je upleten, a onda nastavljate da je titite, dokazujui je, traei
dokaze za nju.
Amitabha je dao malu priu. Bie dobro da se ona razume.
718
Jedan jevrejski mudrac u Brunklinu pita drugog jevrejskog mudraca:
"ta je to: zeleno, visi na zidu, i piti?"
Zagonetka je ta je to: zeleno, visi na zidu, i piti?
Drugi jevrejski mudrac, razmiljajui ree: "Ne znam."
Prvi ree: "Crvena haringa."
Drugi mudrac: "Ali rekli ste da je zeleno."
Prvi mudrac: "Moete je obojiti zeleno."
Crvena haringa, ali je moete obojiti.
Drugi mudrac: "Ali rekli ste da visi na zidu."
Prvi mudrac: "O, naravno, moete je okaiti o zid."
Drugi mudrac: "Ali rekli ste da ona zvidi!"
Drugi mudrac: "Dakle, ona ne zvidi."
Meutim, ovek nastavlja sve dalje i dalje. Sada nita nije preostalo od izvorne
pretpostavke, ali on nastavlja da prianja uz to. To postaje ego trip.
Sartr je autentian ovek, ali sve je s njim postalo ego trip. Trebalo mu je malo vie
hrabrosti.
Da, ja vam kaem da ne trai hrabrost; a da se kae da treba vie hrabrosti. Jer da bi
se reklo ne, ego moe biti koristan. U svakom ne, ego moe biti koristan. Osea se dobro
kada kae ne; osea se nahranjenim, ojaanim. Inae kazati da jeste predanost; to trai vie
hrabrosti.
Sartr treba preobraaj gde ne postaje da, onda on nee biti nalik zenu, on e biti zen.
Iza zena je Buda. Iza zena je Buda, najvie prosvetljenje, nirbia samadhi
Patanjalija - samadhi bez klice ili semena - gde se da takoe odbacuje, jer da nosi i protivno
ne. Kada se ne zaista odbaci, nema potrebe da se nosi da.
Zato kaete da Bog jeste? Zato to se jo bojite da on moda nije. Niko ne kae ovo
je dan. Niko ne kae ovo je raanje sunca, jer svako zna da je to tako. Kad god insistirate, da
je to tako, negde duboko u vaoj svesti postoji strah. Plaite se da moda to nije tako. Zbog
tog straha nastavljate da insistirate, govorei da. Ljudi postaju fanatici, dogmatiari. Oni su
spremni da budu ubijeni ili da ubiju za svoje ideje.
Zato ima tako mnogo dogmatizma u svetu? Zato to ljudi nisu dostigli realnost. Oni
se plae. Oni se boje - svako ko kae ne kreira iskuenje za njih. Oni takoe unutra nose svoje
ne, jo ga nose. Ako neko kae ne, njihovo ne biva oivljeno, i oni se boje sebe. ive
zatvoreni ivot, tako da niko ne ometa njihovu ideologiju.
Ali ovek koji je zaista dospeo do da, zato je potrebno da govori da? Buda ne
govori nita o Bogu. On se jednostavno smei itavoj gluposti da i ne. ivot je tu bez ikakve
interpretacije. On je kompletan - do najveeg stepena kompletan i savren. Nijedna ideologija
ne treba da govori nita o tome. Treba da budete tihi i smireni da sasluate to. Treba da budete
u tome, da osetite to i da ivite to. Uvek zapamtite, ljudi koji su opsednuti previe sa da, mora
da potiskuju neko ne unutar svog bia.
Ovo je od Amitabha:
Drugo pitanje:
Herman Heseov "Sidarta" govorio je na ovaj nain Budi:
"Osobito me je zadivilo jedno u tvom uenju, o, dubokopotovani! Sve je u tvom
nauku savreno jasno, sve je dokazano: svet prikazuje kao savreni, nikada i nigde prekinuti
lanac, kao veiti lanac, sastavljen od uzroka i posledica. Ni za trenutak nisam posumnjao u
tebe. Ni za trenutak nisam posumnjao da si ti odista Buda, da si dostigao cilj, i to najvii, za
kojim idu mnoge hiljade bramana i sinovi bramana. Ti si naao izbavljenje od smrti. Ono je
poniklo iz tvog vlastitog traganja, na vlastitom putu, kroz misli, kroz meditaciju, kroz
spoznaju, kroz prosvetljenje. Ovo nije poniklo iz uenja! I zato - a takva je moja misao, o
Uzvieni - nikom nije dosueno izbavljenje kroz uenje! Jer, ti, o Uzvieni, nikom nee moci
reima i uenjem saoptiti i rei ta se u tebi zbilo u asu otkrovenja! Mnogo toga sadri
uenje prosvetljenog Bude... ali, jedno ipak ne sadri ovo jasno, osvetalo uenje: ne sadri
719
tajnu ta je sam Uzvieni doiveo, on jedini meu stotinama hiljada.
To je ono zbog ega nastavljam svoj put - ne da bih tragao za drugim, boljim
uenjem, jer znam da takvog nema, ve da bih napustio sva uenja i sve uitelje i sam stigao
do svog cilja, ili da umrem."
Hoete li komentarisati?
Sidarta od Hermana Hesea je jedna od vrlo retkih knjiga, neto iz njegove
najskrivenije dubine. Nikada Hese opet nije mogao dati takav dragulj, koji bi bio lepi i
dragoceniji od Sidarte; kao da se potroio u tome. Ne moe dospeti vie. Sidarta je Heseov
najvii domet.
Sidarta kae Budi: "Sve to kae istina je. Kako moe biti drugaije? Objasnio si
sve to nikada ranije nije bilo objanjeno; sve si uinio jasnim. Ti si najvei uitelj koji
postoji. Ali si ti postigao ovo prosvetljenje sam, sopstvenim nastojanjem. Nisi bio uenik.
Nikoga nisi sledio, tragao si sam. Doao si do ovog prosvetljenja sam, hodajui na stazi, ne
sledei nikoga." "Moram da te napustim," rekao je Sidarta Gautami Budi, "ne da bih naao
veeg uitelja, jer takvog nema, nego da sam tragam za istinom. Samo sa ovim uenjem se ja
slaem" - jer je to Budino uenje, "budi svetlost samome sebi." Ne sledi nikoga. Tragaj i trai,
ali nikoga ne sledi. "S ovim se ja slaem," kae Sidarta, "stoga moram otii."
On je tuan. Mora da mu je bilo vrlo teko da napusti Budu, ali je morao da ode - da
traga, da istrauje, ili da umre. Morao je da nae stazu.
Koji je moj komentar na to? Postoje dva tipa ljudi u svetu. Devedeset devet
procenata koji ne mogu ii sami... Sami, ako pokuaju, ostae vrsto uspavani zauvek i
zauvek. Sami, preputeni sebi, mogunost je nula. Njima e trebati neko da ih probudi;
trebae im neko da ih prodrma iz njihovog sna, da ih potrese. Trebae im neko da im
pomogne. Postoji drugi tip takoe, to je samo jedan procenat, koji moe nai svoj vlastiti put.
Buda pripada prvom tipu, retkom putu, jednom procentu. Sidarta takoe pripada
istom tipu. On razume Budu, on voli Budu, on ga duboko potuje. On osea tugu i bol i srce
ga boli kada ga naputa, ali zna da mora otii. Treba da nae svoj sopstveni put. Mora sam da
traga za svojom sopstvenom istinom. Ne moe postati senka; njemu to nije mogue, to nije
njegov tip. Ali to ne znai da svako treba, da svako mora tragati za sebe.
U ovom veku su bile dve velike osobe: Gurijev i Krinamurti. Oni su ta dva tipa.
Krinamurti stalno insistira da svako mora ii svojim vlastitim putem. Sam ovek mora da
traga i sam mora da postigne. A Gurijev je insistirao da je potreban kolski rad - sami nikada
neete moi da pobegnete iz zatvora. Svi zatvorenici moraju zajedno da se bore sa snagama
koje ih uvaju, koje su nainile zatvor. I svi zatvorenici moraju da se sastanu zajedno da bi
nali puteve, sredstva i metode - a njima treba i neija podrka, oveka koji je izvan zatvora.
Inae nee nai put; nee nai nain da izau van. Neko ko je bio u zatvoru i dospeo van,
njegova pomo je potrebna; a to je majstor.
Ko je u pravu? Krinamurtijevi sledbenici nee sluati Gurijeva, sledbenici
Gurijeva nee sluati Krinamurtija; i svi sledbenici misle da oni drugi nisu u pravu. Ali ja
vam kaem, obojica su u pravu jer ima dva tipa ljudi.
Nijedan tip nije bolji. Ne pokuavajte da vrednujete. Neko je ena, a neko je
mukarac - niko nije vii i niko nije nii; to su razliiti bioloki tipovi. Neko moe nai sam, a
nekome je potrebna pomo - niko nije vii i niko nije nii; to su razliiti tipovi duhovnosti.
Osoba koja ne moe nai sama je osoba za koju e predanost biti staza, ljubav e biti
staza, poverenje e biti staza. Nemojte misliti da je poverenje lako. Teko je ono isto kao kada
se sledi svoj vlastiti put, ponekad ak i tee. A ima ljudi koji e ga slediti sami.
Ba pre nekoliko dana je doao mlad ovek i pitao me: "Ne mogu li ja tragati sam za
sebe? Treba li da budem sannyasin? Treba li da budem va uenik, poklonik? Ne mogu li
slediti svoj vlastiti put, ne mogu li tragati sam za sebe?" Ja sam rekao: "Zato si doao kod
mene da me pita? Ti nisi tip koji sledi svoj sopstveni put, sam za sebe. ak ni to ne moe da
odlui. ta e vie jo moi da odlui sam? Ovo si takoe doao da me pita. Ovo ja
moram da odluim - ve si sledbenik, uenik. Meutim, on je obrazlagao; rekao je: "Ali vi
niste bili uenik nijednog majstora." Rekao sam: "To je u redu, ali nisam iao kod nikoga da
720
pitam. ak ni za to, nisam nikada otiao da nekoga pitam."
Ovo je moje razumevanje: ljudi koji su sledili svoj vlastiti put retko su postizali cilj,
vrlo retko - jer mnogo puta e va ego rei da ste redak tip, da moete ii sami, nije potrebno
da sledite nikoga; i va ego e vas obmanuti. Moda ne sledite nikoga; sledite svoj sopstveni
ego, vau vlastitu zamisao, a to e vas odvesti u hiljadu i jedan jarak. Vi sledite sebe u stvari.
Vi se ne kreete svojim sopstvenim putem; vi samo sledite sebe. I u zbrkanom ste haosu. Gde
ete ii? Kako ete ii?
Budite vrlo jasni u vezi toga. Sluajte svoje unutarnje dubine. Da li ego govori da ne
budete sledbenik? Ako je to ego, onda nigde neete otii. Uhvaeni ste u zamku, ve ste
uhvaeni. Onda je dobro da sledite nekoga. Naite kolu, naite majstora. Ostavite ovaj ego,
jer e vas ovaj ego voditi u vee i vee besmislice i gluposti.
ujte Sidartine rei: "Zbog toga ja idem svojim vlastitim putem - ne da traim
drugog i boljeg uitelja, jer nema boljeg..." On jako voli Budu; on ga veoma potuje. On
kae: "Sve to ti kae apsolutno je jasno. Niko ranije nije nikada poduavao na tako jasan
nain. Sve to kazuje o malom i velikom, apsolutno je shvatljivo, privlai, preobraa, stvara
simpatiju prema tome. Ja znam," kae on, "ti si postigao (prosvetljenje). Ja ne odlazim od
tebe zato to sumnjam u tebe, ne. Ja te potujem. Imao sam kratko vienje realnosti kroz tebe;
kroz tebe sam ugledao realnost. Zahvalan sam, ali moram otii."
Njegov tip nije takav da moe postati sledbenik. On odlazi u svet, on se kree u
svetu. On ivi sa bludnicom. Pokuava da sazna ta je zadovoljenje, preputanje zadovoljenju.
Ui puteve sveta i puteve greha, i ubrzo, iz mnogih patnji, mnogih razoarenja, frustracija,
svesnost se budi u njemu. Duga je staza, ali on odluno ide dalje, nepokolebljivo. Kakva god
da je cena, spreman je ili da umre ili dostigne prosvetljenje. On je razumeo svoj tip.
Da se razume svoj tip najosnovnija je stvar u spiritualnom traganju. Ako vam je
nejasno koji ste tip - jer ljudi koji dou kod mene kau: Kaete da je najvanije razumeti koji
ste tip, ali ne znamo koji smo tip. Onda budite sigurni: niste onaj tip koji moe ii sam po
svome. Zato to ne moete biti sigurni ak ni koji je va tip, to takoe treba da odlui neko
drugi, onda neete biti sposobni da idete sami. Onda ostavite taj ego. To je jednostavno ego.
To se dogodilo... Zamki je mnogo. Ako odete i pogledate Krinamurtijeve
sledbenike, videete gotovo sve pogrene tipove sakupljene zajedno. To nisu ljudi kao Sidarta
- jer zato bi ili kod Krinamurtija? Pogrene ljude - oni kojima treba uitelj, a jo uvek nisu
spremni da ostave svoje egoe - nai ete ih oko Krinamurtija. To je lepa nagodba.
Krinamurti kae: "Ja nisam uitelj;" stoga je njihov ego netaknut. On ne kae: "Predajte se;"
stoga nema problema. Zapravo on uveava njihove egoe poto kae "svoju stazu treba da
naete sami." Oni se oseaju lepo, nastavljaju da sluaju Krinamurtija godinama i godinama.
Ima ljudi koju su ga sluali etrdeset godina. Ponekad dou kod mene i ja ih pitam:
"Ako ste ga zaista razumeli, zato onda ne prestanete da idete kod njega? On kae nema
uitelja i da on nije va uitelj, a nema ni ta da se podui i nita da se naui; ovek mora da
traga kroz ivot napornim putem, ovek mora da dosegne sebe samog. Zato ste traili
etrdeset godina?" Mogu da vidim na njihovim licima, problem je to njima treba majstor, ali
ne ele da se predaju. Stoga je to dobar kompromis: Krinamurti kae nije nuno da se
predaju, nastavlja da poduava, a oni produavaju da sluaju i ue.
Kod Gurijeva, nai ete bolju grupu nego kod Krinamurtija - ljudi koji se mogu
predati, koji su spremni da se predaju. Ima izuzetaka i tu takoe, jer postoje ljudi koji nita ne
ele da uine, a kada ne ele da uine nita misle da je to predavanje. Ima ljudi koji su
gotovani, koji ne ele da urade nita. Oni kau: "Mi se predajemo. Sada je to vaa
odgovornost. Ako sada neto krene loe vi ste odgovorni." Meutim, Gurijev nee dopustiti
takve ljude. On je bio vrlo strog. On bi im stvorio toliko mnogo potekoa da bi pobegli za
nekoliko asova. Samo vrlo retki ljudi bi ostali tu, koji su se zaista predali.
Na primer, doao je jedan ovek, muziar, vrlo ostvareni muziar koji je ve bio
poznat, uven po svojoj umetnosti, a Gurijev je rekao: "Prestani s muzikom i poni da kopa
rupe u vrtu." I to dvanaest sati dnevno. Taj ovek nikada nije radio tako naporno. Uvek je
svirao orgulje. Ruke su mu bile fine; nisu bile ruke radnika; nisu bile kao kod manuelnog
radnika. Fine, enstvene ruke, znaju samo jedan posao - mogu dodirivati dirke na orguljama.
721
To je radio celog svog ivota, a sada mu je ovaj ovek rekao... meutim, poeo je da kopa
jame sledeeg jutra.
Predvee je doao Gurijev i rekao: "Dobro, vrlo dobro. Sada vrati zemlju natrag u
jame. Zatrpaj jame. Dok ih ne zatrpa ne idi na spavanje." Stoga je opet etiri, pet sati punio
sve rupe - kakve su one bile - jer ujutru e on doi da ih vidi. Ujutru je on tu i kae: "Dobro.
Sada kopaj druge rupe." I to se produava za tri meseca.
Apsurdna aktivnost, ali ako ste se predali, vi ste se predali. Ne treba da brinete ta on
radi. Vi ste predali i rasuivanje, umovanje.
Posle tri meseca taj ovek je izrastao u totalno razliito bie. Onda je Gurijev rekao:
"Sada moe da svira svoju muziku." Nova muzika je potekla, nikada ranije nije bila tu. On
je dodirnuo neto nepoznato. On je sledio, verovao, proao je s Gurijevim ceo put.
Ljudi koji pokuavaju da obmanu, nee ostati tu; oni e odmah pobei. Sa
Krinamurtijem oni mogu ostati, jer nita nema da rade, nita da meditiraju... A Krinamurti
je u pravu! U pravu je samo za jedan posto ljudi, a problem je to tih jedan posto nikada nee
ii da ga sluaju. Tih jedan posto idu sami svojim putem. Ako neko od tih jedan posto na neki
nain naie na Krinamurtija, on e mu se zahvaliti. To je uradio Sidarta.
Sidarta je naiao na Budu. Sluao ga je, osetio lepotu, osetio je ogroman znaaj svega
to je govorio, osetio je tog oveka, osetio je njegovo postignue, njegova je meditativna
energija takoe dotakla njegovo srce, pored njega on je osetio zov nepoznatog; ali on razume
svoj tip. S dubokim potovanjem, s dubokom ljubavlju, on odlazi u alosti. Kae: "eleo bih
da budem s tobom, ali znam da moram otii." On ne ide zbog ega. On ne ide da trai drugog
velikog uitelja. On odlazi jer zna da ne moe biti sledbenik. U njemu nema otpora; sluao je
bez otpora; razumeo je Budu. Potpuno je razumeo, zbog toga je morao da ode.
Ako ste zaista razumeli Krinamurtija onda morate otii. Onda on nije ovek pored
koga treba da budete; morate otii. Moete biti sa Gurijevim. Ne moete biti sa
Krinamurtijem, jer celo je njegovo uenje da se ide sam, da se ne sledi staza; istina je zemlja
bez staza, put nije utvren, metoda je samo jedna, a to je da budete svesni. Nita drugo ne
treba da se uradi. Jednom kada ste razumeli, vi ete oseati zahvalnost, iskazaete svoje
duboko potovanje, i poi ete svojim putem. Ali je to samo za jedan posto ljudi.
Zapamtite, ako niste taj tip, ne pretvarajte se da jeste, jer ne moete promeniti svoj
tip. To je nemogue. Treba da koristite svoj tip. I samo kroz korienje svog tipa moete otii
izvan, s one strane.
Tree pitanje:
Ako nema personalizovanog Boga, zato onda svakog jutra odgovarate na moje
misli? Ako sluanje postoji ovde, hoe li proces da se nastavi kada se vratim na Zapad?
Da, ja odgovaram na vae misli svakog jutra bilo da pitate ili ne, bilo da napiete
pitanja ili ne. Ja odgovaram na vae pitanje zato to ne postoji personalizovani Bog. ta pod
tim ja mislim?
Ako bi postojao personalni Bog onda bi on bio previe zauzet; bilo bi nemogue da
odgovori na vaa pitanja. Bio bi previe zauzet problemima itavog univerzuma. Ova planeta
nije sama. Samo zamislite. Ako osoba, personalni Bog, mora da razmilja o problemima,
eljama, brigama i pitanjima samo na Zemlji, onda bi on poludeo - a ova planeta je nita. Ona
je samo estica praine. Naunici kau da je gotovo sigurno da u univerzumu mora biti bar
pedeset hiljada planeta s toliko razvijenim ivotom kao na naoj Zemlji, a i to je ve umanjen
broj - pedeset hiljada zemalja toliko razvijenih kao ova zemlja, ak i razvijenijih. to dublje
moemo prodreti u univerzum, vie se granice udaljavaju - i dalje. Granice iezavaju; ovo je
jedan neogranieni univerzum. Ako postoji personalni Bog, ili bi on davno poludeo, ili bi
izvrio samoubistvo.
Zato to nema personalizovanog Boga, stvari su jednostavne. itava egzistencija je
Boanska. Nema uznemirenosti, nita nije prenatrpano. Boanstvenost je rairena nad celom
egzistencijom, nije ograniena u jednom posebnom personalnom Bogu.
Kada odgovaram na vaa pitanja, ako sam osoba onda bi to bilo teko. Tada vas ima
722
mnogo, a ja sam jedan. Ako svi vai umovi skoe na mene ja u poludeti. Ali zato to nema
nikoga unutra, ludost nije mogua. Ja sam samo jedna prazna dolina koja odjekuje. Nema
nikoga ko odjekuje, sama praznina doline odjekuje. Ili sam ja upravo ogledalo. Doete ispred
mene i ogledate se u njemu. Vi odete i refleksija ode.
Ja nisam ovde na neki personalan nain, samo sam praznina; stoga nema napora s
moje strane da odgovorim na vaa pitanja ili vae misli. Jednostavno, zato to ste tu ja vas
reflektujem. A to nije neki napor.
Neko je pitao Mikelanela: "U vaem radu izgleda da postoji velika inspiracija?" On
je odgovorio: "Da, postoji - ali samo jedan procenat. Jedan procenat inspiracije i devedeset
devet posto znoja." I on je u pravu. Ali sa mnom nema znojenja. To je sto posto inspiracije. Ja
ne razmiljam o vaim problemima. Ja uopte ne mislim o vama. Ja ne brinem o vama. Ne
pokuavam da vam pomognem. Vi ste tu. Ja sam ovde; ba izmeu nas dvoje, neto se dogaa
to nema nita da ini sa mnom, i to nema nita da ini s vama. Samo jedna prazna dolina, i
vi pevate pesmu, a dolina je ponavlja, dolina je odjekuje.
Stoga nee biti nikakve razlike bilo da ste vi ovde ili na Zapadu. Ako oseate neku
razliku to e biti samo zbog vas, ne zbog mene. Kada ste blizu mene oseate se vie otvoreni.
Upravo je vaa ideja, da zato to ste ovde, oseate se vie otvorenim. Onda odete na Zapad, i
tada je samo vaa ideja da ste previe udaljeni, i kako moete biti otvoreni - postajete
zatvoreni. Samo odbacite tu ideju, i gde god da ste ja sam dostupan; jer ova dostupnost nije
personalna; tako ona nije pitanje vremena i prostora. Idite na Zapad, idite u najdalji kraj
zemlje, ali ostanite s istim stavom, istim gleditem.
Samo pokuajte. Mnogi od vas e otii. Svakog jutra, u osam sati po indijskom
vremenu, samo doite kao to dolazite ovde, sednite kao to sedite ovde, ekajte kao to
ekate ovde, i odmah ete poeti da oseate odgovore na vae misli. To e ak biti lepe
iskustvo nego da ste blizu do mene, jer onda nee biti niega fizikog. To e biti totalno
transcendentalno; to e biti najistije mogue. A onda, ako to moete uraditi, prostor iezava.
Izmeu majstora i sledbenika nema prostora.
Onda je mogue drugo udo, jednog dana takoe ete odbaciti i vreme. Jer jednog
dana u ja napustiti ovo telo; neu biti ovde. Ako niste transcendirali vreme pre nego to
ostavim svoje telo, onda u vam postati nedostupan. Ne da ja neu biti dostupan. Ja u ostati
dostupan, ali zbog same vae ideje da sam tada mrtav neete moi da budete u vezi sa
mnom... i biete zatvoreni.
To je vaa ideja. Odbacite ideju vremena i prostora. Dakle prvo pokuajte u osam sati
ujutru. Indijsko standardno vreme, gde god da ste, a onda ostavite i to indijsko standardno
vreme. Onda probajte u bilo koje vreme. Prvo odbacite prostor, a onda ostavite vreme. I biete
tako ekstatini da otkrijete da sam dostupan gde god da ste vi. Onda nema pitanja.
Buda je umro. Mnogi su poeli da plau i nariu, ali bilo ih je nekoliko koji su samo
sedeli. Manuri je bio tu, jedan od najveih uenika. Sedeo je ispod drveta; ostao je isti.
Sluao je kao da se nita nije dogodilo. To je bio jedan od najveih dogaaja sveta. Retko se
Buda raa, stoga nije pitanje umiranja Bude, ali retko se to dogaa. Neko je doao kod
Manurija i pitao: "ta radi? Jesi li okiran toliko mnogo da ne moe ni da se pomakne?
Buda je mrtav!" Manuri se nasmejao i rekao: "Pre nego to je umro, odbacio sam vreme i
prostor. On e ostati dostupan meni gde god da je, stoga ne iznosi mi takvu apsurdnu novost."
Nikada nije sledio druge, nikada nije otiao da vidi mrtvo telo. Sasvim je spokojan, oputen.
On zna da ta dostupnost i raspoloivost nije ograniena na vreme ili na prostor.
Buda je ostao dostupan onima koji su dostupni njemu. Ja u ostati dostupan vama
ako ste vi dostupni meni, stoga nauite kako da budete dostupni meni.
etvrto pitanje:
Va odgovor o srcu koje je priblino jogi, podsetio me na sledeu razmenu:
ena: "Dragi, otkad smo se venali, da li me voli vie, ili manje?"
Suprug: "Manje-vie."
Pitati o ljubavi u terminima vie ili manje glupo je, jer ljubavi ne moe biti vie niti
723
manje. Ili ona jeste ili nije. Ona nije kvantitet; ona je kvalitet. Ona ne moe biti izmerena; ona
je nemerljiva. Ne moete rei vie, ne moete rei manje. Pitanje je irelevantno, neumesno, ali
ljubavnici nastavljaju da ga postavljaju, jer ne znaju ta je ljubav. ta god da znaju, mora biti
neto drugo. To ne moe biti ljubav, jer ljubav nije kvantitativna. Kako moete voleti vie?
Kako moete voleti manje? Ili volite ili ne volite,
Ljubav vas okruuje, potpuno vas ispunjava, ili sasvim iezava i nije tu... ak ne
ostavlja ni trag za sobom. Ljubav je totalna. Ne moete je deliti, podela nije mogua. Ljubav
je nedeljiva. Ako niste naili na takvu ljubav koja je nedeljiva onda budite paljivi. Onda sve
to ste mislili o ljubavi jeste lani novi. Odbacite ga - pre ili kasnije - i traite pravi novi.
Kakva je razlika? Razlika je kada volite kao lani novi, jednostavno zamiljate da
volite. To je trik uma. Vi zamiljate da volite - ba kao u noi kada ste bili gladni celog dana,
postei, i odete da spavate, pa sanjate da jedete. Zato to ovek ivi u takvom ivotu bez
ljubavi, um nastavlja da sanja o ljubavi i stvara lane, apsolutno lane snove oko sebe. Oni
vam pomau da ivite nekako, i zbog toga su opet snovi srueni, ljubav je slomljena, i opet
zapoinjete da stvarate drugi san - ali nikada ne postajete svesni da ovi snovi nee pomoi.
Neko je pitao Gurijeva kako da voli. On je rekao: "Prvo budi. Inae sva ljubav e
biti lana." Ako ste autentino tu, zaista tu, u punoj svesnosti, u konkretnom bitisanju, samo
onda je ljubav mogua.
Ljubav je kao senka prema pravom bivanju, postojanju. Samo Buda, Hrist, Patanjali
mogu voleti. Vi ne moete voleti. Ljubav je funkcija bivanja, postojanja. Vi jo niste bie,
bivanje; vi niste svesni dovoljno da budete u ljubavi.
Ljubavi treba najvea svesnost. Kada ste nesvesni, uspavani, vi ne moete voleti.
Vaa ljubav je vie kao mrnja nego kao ljubav; zbog toga vaa ljubav moe postati gorka u
jednom jedinom minutu. Vaa ljubav postaje ljubomora, zavist, svakog trenutka. Vaa ljubav
nije dovoljno ljubav. Vaa ljubav je vie kao skrovite, nije otvoreno nebo. Ona je vie
potreba, nije kao nezavisan tok. Vie kao zavisnost - a sve zavisnosti su rune. Prava ljubav
vas ini slobodnim, daje vam totalnu slobodu. Ona je neuslovljena. Ona ne trai nita. Ona
jednostavno daje i deli, i srena je to je deljenje bilo mogue. Zahvalna je jer ste prihvatili.
Ona ne trai nita. Mnogo dolazi s tim, to je druga stvar, ali ne trai nita.
Kako je to mogue za vas ba sada? Vi niste ovde da biste tekli. Stoga nastavljate da
obmanjujete. Ne samo da vi obmanjujete druge, u osnovi obmanjujete sebe. Zbog toga se sve
to i dogaa. Ova anegdota je gotovo svakodnevna stvar u svakom braku. Mu se uvek brine
da li ga ena voli ili ne. ena se uvek brine da li je mu voli ili ne - vie ili manje; koliko je on
voli.
Nikada ne postavljajte ovo pitanje. Uvek pitajte da li volite, jer to nije pitanje drugog.
Koliko on voli, koliko ona voli, pogreno je pitanje. Uvek pitajte da li vi volite? Ako ne volite
onda tragajte da budete vie autentini, da postanete vie bie, istiniti.
rtvujte sve za to! Sve to imate beskorisno je dok nemate ljubav. rtvujte sve za to.
Nita nije vie vredno. Svi vai kohinori
196
su bezvredni dok ne dostignete taj kvalitet koji se
zove ljubav. Onda Bog nije potreban; ljubav je dovoljna.
Ponekad vidim da, ako ljudi zaista vole, re "Bog" e ieznuti iz sveta; nee biti
potrebna. Ljubav e biti takvo ispunjenje da e zameniti Boga. Sada ljudi stalno govore o
Bogu jer su tako neispunjeni u svojim ivotima. Ljubavi nije bilo i oni pokuavaju s Bogom,
ali Bog je mrtva stvar - mermerna statua, hladan je, uopte nije iv.
Ljubav je pravi Bog. Ljubav je jedini Bog. A vi ne moete imati Boga vie ili manje -
ili ga imate ili nemate. Ali traite, duboko istraivanje je potrebno; potrebna je konstantna
panja, budnost.
Zapamtite jednu stvar, ako moete voleti biete ispunjeni, sreni. Ako volite moi
ete da slavite, moi ete da oseate zahvalnost, moi ete da se zahvalite svojim punim
srcem. Ako ste sposobni za ljubav, samo da ste ivi, bodri i svesni ogromno je ushienje i
uivanje. Nita vie nije potrebno; to je blagoslov.
196
uveni veliki dijamant.
724
Poglavlje 9
U NESTVARNOM
9. januara 1976, pre podne u dvorani Buddha
III, 19: pratyayasyaparacittajnanam.
[U potpunoj spregnutosti svesti] na znaenjski poticaj [ili motiv] (pratyaya) [koji
odreuju ponaanje drugih] javlja se i saznanje [stanja] drugih svesti (citta).
III, 20: na ca tatsalambanam tasyaviayibhutatvat.
Meutim, [ovo saznanje] se ne odnosi na objekte ovih [poticaja] budui da ne
poseduje kao svoj [sam] predmet [odn. domen] (viaya) tue svesti.
III, 21: kaya rupa samyamattadgrahya akti stambhe caku prakaa samprayoge
'ntardhanam.
U potpunoj spregnutosti s-vesti na [vlastitu] telesnost, vladajui potpuno moi
koja [je] ini vidljivom, postie [jogin] tada, kao konsekvencu razdvajanja percepcije
(cakus) od apercipirajue moi svesti (prakasa) - [izvesno] ieznue [iz ulima
dostupnog sveta].
"Poinjem da gubim veru u svoju sposobnost," rekao je mladi prodavac svom
prijatelju. "Danas je bilo uasno, bez i jedne prodaje. Izbaen sam iz stana, vrata su mi
zalupili u lice, a moji uzorci su baeni u ubre, a bio sam i upucan od srditih domaina."
Njegov prijatelj je pitao: "ta si prodavao?"
"Biblije," rekao je mladi prodavac.
Zato je religija postala prljava re? Zato su ljudi prepuni mrnje onog trenutka kada
spomenete re religija, Bog, ili neto slino tome? Zato je itavo oveanstvo postalo
indiferentno? Neto mora da je negde krenulo loe. To treba da se shvati, jer ovo nije jedna
obina stvar.
Religija je tako znaajna pojava, da ovek ne moe iveti bez nje. iveti bez religije
je iveti bez ikakve svrhe. iveti bez religije bilo bi ivljenje bez poezije. iveti bez religije
bilo bi samo vuenje tereta ivota, dosade - to Sartr govori kada kae da je ovek beskorisno
stradanje, a bez religije on postaje takav. ovek nije beskorisno stradanje, ali bez religije to
sasvim sigurno postaje. Ako nema nieg vieg od vas, onda svaka svrha ivota nestaje. Ako
nema niega vieg da se dostigne, vieg da se bude, onda va ivot ne moe imati nikakav cilj,
ne moe imati nikakvo znaenje. Vie je potrebno da vas privue, da vas vue navie. Ovo
vie je potrebno tako da se vi ne zaglavite u niem.
Bez religije ivot e biti kao drvo koje nikada nee procvetati, besplodno. Da, bez
religije ovek je beskorisno stradanje, ali s religijom oveku procveta ivot, kao da je Bog
ostvaren u njemu. Stoga treba razumeti zato je religija postala tako prljava re.
Ima ljudi koji su pozitivno protiv religije. Ima ljudi koji ne mogu biti pozitivno
protiv, ali su pozitivno ravnoduni prema religiji. Ima ljudi koji ne mogu biti ravnoduni
prema religiji, ali koji su samo licemeri i nastavljaju da se pretvaraju da su zainteresovani.
Ove tri kategorije su sve kategorije koje postoje. Istinske, prave religiozne osobe su nestale.
ta se dogodilo?
Prva stvar je otkrivanje novog gledita prema ivotu, otkria nauke - novi prozor se
otvorio - religija ne moe to apsorbovati. Religija nije mogla da apsorbuje jer obina religija
je nesposobna to da apsorbuje.
Postoje tri stava prema ivotu: jedan je logian, racionalan, nauan; drugi je
nelogian, praznoveran, iracionalan; a trei je nadracionalan - transcendentalan. Obina
725
religija pokuava da se vee uz iracionalno gledite. To postaje samoubistvo; to postaje
polagano trovanje. Religija je izvrila samoubistvo jer se zabila na najniem gleditu prema
ivotu - na iracionalnom. ta ja mislim kada koristim re "iracionalno"? Samo slepa vera.
Religija je bujala na tome do ovog stolea jer nije bilo rivala, suparnika, nije bilo vieg
gledita.
Kada je nauka nastala, nastalo je i vie gledite, zrelije, validnije; onda je nastao
konflikt. Religija je postala prestraena, nespokojna, jer novo gledite e je unititi. Postala je
odbrambena. Postala je sve vie i vie zatvorena. Pokuavala je u poetku - jer je bila mona,
bila je ustanova - pokuala je da uniti Galilejevu nauku, ne znajui da e ovi destruktivni
koraci za nju postati samoubistveni. Religija je zapoela dugu bitku sa naukom - naravno
gubei je.
Nikakvo nie gledite ne moe da se bori sa viim stavom. Nii stav nuno je
prinuen na neuspeh, bilo danas, sutra, ili prekosutra. Bitka u najboljem sluaju moe da
odloi poraz, ali ga ne moe izbei. Kad god vie gledite postoji, nie mora da iezne. Mora
da se promeni, mora da postane zrelije.
Religija je umrla jer nije mogla postati zrelija. Obina religija, takozvana religija,
morala je da umre jer nije mogla da se uzdigne do Patanjalijevog nivoa. Patanjali je
religiozan i nauan. Samo religija Patanjalija moe da preivi. Manje od toga nee danas
delovati. ovek je iskusio viu svest kroz nauku, vie zakonitosti u pogledu istine. Sada ne
moe biti prisiljen da postane slep i praznoveran; to je nemogue. Postao je zreo. Ne moe biti
prisiljen da bude dete kao to je nekada bio, a to je ono to je religija radila.
Tako je postala je prljava re, prirodno.
Drugi stav, logino gledite, Patanjalijevo je stanovite. On ne trai da se veruje ni u
ta. On kae budi eksperimentalan. Kae da sve to jeste, jeste hipotetiko - morate dokazati
to kroz svoje iskustvo i ne postoji drugi dokaz. Ne verujte u druge i ne ostajte sa
pozajmljenim znanjem.
Religija je umrla zato to je postala ba pozajmljeno znanje. Isus je rekao: "Bog
jeste," i hriani nastavljaju da veruju. Krina je rekao: "Bog jeste," i hindusi veruju.
Muhamed je rekao: "Bog jeste, ja sam ga sreo i uo sam njegov glas." I muslimani to veruju.
To je pozajmljeno. Patanjali se tu razlikuje. On kae: "Niije iskustvo ne moe biti vae. Vi
ete morati da iskusite. Samo onda - i samo onda - istina vam je otkrivena."
itao sam jednu anegdotu:
Dva amerika vojnika se uurila negde na Dalekom Istoku ekajui na napad.
Jedan od njih je istrgao list papira i olovkom poeo da pie pismo, ali je slomio vrh olovke.
Okreui se drugom vojniku rekao je: "Hej, Mak, moe li mi pozajmiti svoje nalivpero?"
ovek mu je pruio nalivpero. "Hej Mak, rekao je pisac, "ima li kovertu?" Drugi ovek je
naao izguvanu kovertu u svom depu i pruio mu je. Pisac je nakrabao na njoj, onda je
podigao pogled i rekao, "ima li marku?" Data mu je marka. Savio je pismo, stavio ga u
kovertu, zalepio marku na vrhu, onda je rekao: "Hej Mak, koja je adresa tvoje devojke?"
Sve je pozajmljeno - ak i adresa devojke.
Adresa koju si dobio za Boga pozajmljena je. Taj Bog je moda bila devojka Isusu,
ali nije vama. Taj Bog je moda za Krinu bio voljeni, ali nije vama. Sve je pozajmljeno -
Biblija, Kuran, Gita. Kako ovek moe stalno da se obmanjuje pozajmljenim iskustvom?
Jednog dana pozajmljeno e postati breme. Osakatie vas i slomiti. To se dogodilo.
Patanjali ne veruje u pozajmljeno iskustvo. On ne veruje u veru, verovanje. To je
njegov nauni stav. On veruje u iskustvo, veruje u eksperiment. Patanjalija moe razumeti
Galilej, moe razumeti Ajntajn. Galileja i Ajntajna moe razumeti Patanjali. Oni zajedno
putuju.
Budunost pripada Patanjaliju. Ona ne pripada Bibliji, ne pripada Kuranu, ne
pripada Giti; pripada njegovim Joga sutrama - jer on govori istim jezikom. Ne samo da
govori, on pripada istoj dimenziji, istom razumevanju ivota i istom logikom pristupu.
Postoji tree stanovite: to je nadracionalno. To je taka gledita zena. Jo je dalja.
Vrlo je daleko u budunosti. Ta udaljenost izgleda kao imaginacija. Moe doi vreme kada
zen postane svetska religija, ali je to vrlo, vrlo daleko, jer zen je nadracionalan. Dozvolite mi
726
da vam to objasnim.
Iracionalno, ono to je ispod razuma, takoe ima izgled nadracionalnog. Izgleda kao
to, ali nije kao to, to je krivotvoreni novi. Oboje su nelogini, ali na veoma drugaiji nain.
Duboka je razlika, vrlo je velika razlika. Iracionalan je onaj koji ivi izvan, s one strane
razuma u tami slepe vere, ivi u pozajmljenom znanju; koji se nije usudio dovoljno da
eksperimentie, nije imao dovoljno hrabrosti da se kree sam u nepoznatom. itav njegov
ivot je pozajmljeni ivot, neautentian - tup, sumoran, neosetljiv. ovek koji se kretao do
nadracionalnog takoe je nelogian, iracionalan, ali u totalno drugaijem smislu. Njegovu
iracionalnost je apsorbovao razum i otiao je vie od toga. On je transcendirao razum.
ovek iracionalnosti e se uvek bojati razuma, jer e razum uvek stvarati stav
odbrane. On e uvek kreirati strah. Ako razum uspe postoji opasnost da e onda morati da
umre vera, verovanje - pa ovek prianja uz to protiv razuma. ovek nadracionalnog se ne boji
racionalnosti. On moe uivati u tome. Via ravan uvek moe da prihvati niu - ne samo da
prihvati, moe da je apsorbuje; moe se hraniti na njoj. Moe je poneti na leima. Moe da je
koristi. Nia ravan se uvek plai vie.
Iracionalno je negativna stvar - lieno je razuma. Nadracionalno je pozitivna stvar -
dodat je razum. Iracionalno je vera. Nadracionalno je poverenje - poverenje kroz iskustvo. To
nije pozajmljeno; meutim ovek nadracionalnog je dospeo do shvatanja da je ivot vie od
razuma. Razum je prihvaen; on se ne porie. Razum je dobar dotle dokle ide, on mora da
bude korien, ali se ivot tamo ne zavrava. Ovo nije ogranienje ivota; ivot je via stvar.
Razum je deo njega - lep ako ostane u organskom jedinstvu sa celinom; ruan ako postane
odvojena pojava i pone da deluje sam za sebe. Ako postane jedno ostrvo, onda je ruan. Ako
ostane deo irokog kontinenta bivanja, onda je lep; ima svoju korisnost.
ovek nadrazuma nije protiv racionalnog; on je izvan, s one strane racionalnog. On
vidi da su racionalno i iracionalno, oboje deo ivota kao dan i no, kao ivot i smrt. Za njega
su suprotnosti iezle, i postale su komplementarne.
Zen je transcendentalno gledite. Patanjali je vrlo logino dranje. Ako se kreete s
Patanjalijem ubrzo u najviim vrhovima vi ete dostii nadracionalno. U stvari ba kao to se
obini religiozni ljudi boje nauke, razuma i logike; ljudi koji prianjaju uz nauno gledita, oni
se boje zena. Moete itati knjige Artura Kestlera, vrlo loginog oveka, ali on izgleda da je u
istom nezgodnom stanju kao obini religiozni ljudi. Za njega je logika sada postala religija;
on se plai zena. Sve to pie o zenu ima strepnju u sebi, strah, jednu slutnju ili strahovanje -
jer zen unitava sve kategorije.
Obini hriani, hindusi, muslimani, oni su ispod razuma. Izuzetni hriani - Ekhart,
Beme - sufiji, Kabir; oni idu iznad razuma.
Patanjali moe biti most za obina ljudska bia, obine religiozne da se kreu prema
zenu. On je most; ne postoji drugi most. Patanjali je naunik unutranjeg. ovek u ivotu
moe iveti dva tipa ivota: ivot spoljanjeg; i moe iveti drugi tip ivota, ivot koji je
unutarnji, ivot unutranjosti. Patanjali je most. Ono to on zove samyamom jeste ravnotea
izmeu spoljnjeg i unutarnjeg, da se doe do takve ravnotee da moete stajati izmeu;
moete se kretati spolja, moete doi unutra; nita ne blokira va put; vi ste dostupni u oba
sveta.
U tom smislu Patanjali je vei naunik od Ajntajna. Jednog dana Ajntajn e
morati da ui od Patanjalija. Patanjali nema ta da naui od Ajntajna jer sve to znate o
spoljanjem svetu ostaje, i to su najvie informacije. To nikada ne moe postati pravo znanje,
jer vi ostajete izvan toga. Pravo znanje je samo mogue kada doete do samog izvora
saznavanja - a tu se deava najvee udo, i mnoga uda. Najvee udo je da onog trenutka
kada doete do samog izvora saznavanja, vi nestajete. Jednom usredsreeni, vas nema vie; a
ipak, po prvi put vi jeste. Vas nema vie onakvog kako ste imali obiaj da mislite o sebi. Vie
niste ego, to iluzorno poigravanje je zavreno. Po prvi put vi postojite.
A s ovim istinskim postojanjem najvee udo vam se dogodilo, doli ste kui. To je
ono to Patanjali naziva samadhijem. Samadhi znai svi problemi su razreeni, sva pitanja su
iezla, sve uznemirenosti su razreene. ovek je doao kui. U potpunom odmoru, u totalnoj
smirenosti, nita vas ne ometa, nita ne skree panju. Sada ste dostupni, na raspolaganju
727
uivanju. Sada svaki trenutak postaje isto ushienje.
Prva stvar je da se religija upecala u iracionalnom. Druga stvar, takozvani religiozni
ljudi postaju sve vie i vie neautentini - sva njihova vera postaje pozajmljena. A trea stvar
je da je svet postao previe nestrpljiv. Ljudi su u takvoj urbi - ne idu nigde, ali su u velikoj
urbi. Kreu se bre i bre, sve bre i bre. Ne pitajte ih: "Kuda idete"? jer to postaje jedna
neprijatna stvar. Ne pitajte ih. Samo pitajte: "Koliko brzo idete?" Da pitate: "Gde idete"?
necivilizovano je, neutivo, jer niko ne zna kuda ide.
Ljudi su u urbi, a religija je kao drvo kome treba strpljenje. Treba joj beskonano
strpljenje. Ne treba joj urba. Ako ste u urbi, neete primetiti ta je religija. Zato se u
modernom ivotu stvorila tako velika urba? Odakle je dola? Jer u takvoj urbi moete se, u
najboljem sluaju igrati stvarima, najvie se moete igrati sa objektima. Subjekt trai dugo
strpljenje, ekanje. On raste, ali ne u urbi. To nije sezonsko cvee. Ne moete to dobiti, a da
to procveta u okviru meseca. To trai vreme. Veno je to drvo ivota. Ne moete to uraditi u
urbi.
Zbog toga sve vie i vie ljudi postaju zainteresovani za stvari, jer ih odmah mogu
dobiti, a sve manje i manje postaju zainteresovani za osobe. Sa samim sobom nisu povezani, i
zato ni s drugim osobama takoe nisu povezani. U stvari ljudi koriste osobe kao stvari, i vole
stvari kao osobe.
Poznajem oveka koji kae da voli svoja kola. On ne moe biti tako siguran o svojoj
eni - on to nije. Ne moe tako zasigurno rei: "Volim svoju enu." Meutim, on voli svoja
kola. On koristi svoju enu, a svoja kola voli. Cela stvar se okrenula naopake.
Koristite stvari; volite osobe. Inae da biste voleli drugu osobu, prvo morate postati
osoba. To trai vreme; trai dugu pripremu.
Zbog toga se ljudi uplae kada ponu itati Patanjalija, izgleda im to previe dug
proces. On to i jeste.
itao sam:
Dogodilo se da jedan ovek s nesanicom bio oduevljen kada mu je doktor dao tako
jeftin recept da se uspavljuje.
"Jednu jabuku pre spavanja," rekao je doktor.
"Divno!" Pacijent je krenuo.
"ekajte, to nije sve." Opomenuo ga je doktor. "Mora da se pojede na odreen
nain." ovek je zastao da saslua ostatak recepta. "Isecite jabuku na pola," rekao je doktor.
"Pojedite jednu polovinu, onda obucite svoj kaput, izaite i etajte tri milje. Kada se vratite
kui pojedite drugu polovinu."
Preice ne postoje. Ne budite zavedeni preicama; ivot ne zna za preice. To je dug
put, i on ima odreeno znaenje, jer vas samo na tom dugom putu oekuje rast, i vi rastete
elegantno.
Moderan ovek je previe u urbi. Zato? Zato to je moderan ovek previe
usredsreen na ego. Odatle dolazi urba. Ego se uvek boji smrti - i njegov strah je prirodan jer
ego je taj koji e umreti. Niko ne moe da ga spase. Moete ga zatititi privremeno, ali niko
ne moe da ga spase zauvek. On e umreti. I vi ako ste odvojeni od sebe i identifikovani sa
egom morate da umrete, i to vie oseate da ste odvojeni od egzistencije, od celine, vie
postajete uplaeni. Strah dolazi zbog odvojenosti. to vie postajete individualista, s vie
straha ste obuzeti.
Na Istoku gde ljudi nisu mnogo individualisti, gde su ljudi jo u primitivnom stanju,
gde su ljudi jo deo kolektiva, gde se na individualnost jo mnogo ne insistira; oni nisu u
urbi. Kreu se polako, imaju vremena; uivaju u putovanju. Na Zapadu gde ego zahteva
previe i svako poinje da bude jedna individua, ima sve vie i vie strepnje, vie i vie
mentalnih bolesti, vie i vie drhtanja, straha i tuge, vie i vie razmiljanja o smrti. to ste
vie individualista, vie idete ka smrti. Smrt postoji samo u proporciji prema vaoj
individualnosti, jer samo individua umire.
Univerzalno u vama uvek ivi. To ne moe umreti. Bilo je tu pre nego to ste se
rodili; ostae i kada umrete.
728
uo sam vrlo lepu anegdotu:
"Da," rekao je hvalisav ovek, "moja porodica moe slediti trag svog porekla unatrag
do Mayflower.
197
"
"Ja pretpostavljam," primetio je njegov prijatelj, sarkastino, "time nam hoe rei da
su tvoji preci bi u barci s Nojem?"
"Sigurno ne. Rekao je drugi. "Moji ljudi su imali svoj sopstveni brod."
Ego se produava dalje i dalje, delei vas od celine. Ovo odvajanje je uzrok smrti.
Onda ste vi u urbi zato to smrt dolazi - ivot je kratak, vreme je kratko za mnoge
stvari da se urade. Ko ima vremena da meditira? Ko ima vremena da se kree u svetu joge?
Ljudi misle da su ove stvari samo za lude ljude. Ko je razumeo zen? Jer ako meditirate,
moraete da ekate godinama i godinama u vrlo snanoj, strasnoj, ali pasivnoj svesti. Morate
nastaviti da ekate. Zapadnom umu - ili modernom umu, jer taj um je zapadni - njemu izgleda
da je ovo isto gubljenje vremena. Zbog toga je cvetanje religije postalo nemogue.
Ljudi nastavljaju da se pretvaraju da su religiozni, ali izbegavaju pravu religiju. To je
postalo drutvena formalnost. Ljudi idu u crkvu, u hram, samo da budu cenjeni. Niko ne
uzima religiju iskreno - jer ko ima vremena? ivot je kratak a mnogo je stvari da se urade.
Ljudi su vie zainteresovani za stvari; da imaju vea kola, veu kuu, vii saldo u banci. Ljudi
su sasvim zaboravili da je pravi posao da se bude vie u postojanju. Pravi posao u ivotu je da
se ima vie bia - ne vei saldo u banci, jer e saldo ostati ovde. Samo va bitak, ili bie, moe
ii s vama.
Joga je nauka vaeg unutarnjeg bitka, nauka o svesnom subjektu, nauka kako da se
vie raste, kako da se vie bude... kako zaista da se postane Bog tako da budete jedno sa
celinom.
A sada sutre:
Kroz samyamu oblije koje zauzima um drugog moe biti znano.
Ako postignete jednousmerenost, ako postignete samadhi, i ako postanete tako
duboko tihi, da se ni jedna jedina misao ne kree u vaem umu, postajete sposobni da vidite
likove, oblija u umovima drugih ljudi. Moete itati njihove misli.
uo sam alu da su se dva jogina srela. Obojica su dostigli samadhi. Nije imalo
niega o emu bi se govorilo, ali je ovek morao neto rei kada se sastane s nekim. Jedan
jogin je rekao: "eleo bih da podelim alu s tobom. Ona je vrlo stara. Jednom - ..." A drugi je
poeo da se smeje.
To je itava ala. Mogao je da vidi i zna celu neizgovorenu alu.
Ako ste tihi i smireni, kroz svoju tiinu moete postati sposobni da vidite um drugog.
Nije da to morate, nije to potrebno da radite. Patanjali je opisao sve to dolazi na putu. U
stvari pravi jogin to nikada ne radi jer je to povreivanje slobode drugog, to je naruavanje
privatnosti drugog; ali to se dogaa.
Patanjali u svom treem poglavlju "Vibhuti pada" govori o ovim udima, ne da
ovek treba da se bori da ih postigne, nego da vas uini samo paljivim i svesnim da se ona
deavaju, i da vas ona ne uhvate, i da se ne koriste - jer jednom kada ponete da ih koristite,
va rast se zaustavlja. Energija je tu zarobljena. Ne koristite ih. Ove sutre vas ine budnim,
paljivim i svesnim da e se ove stvari dogoditi, i da postoji tendencija u umu, iskuenje da se
koriste. Ko nee eleti da pogleda u tui um? Onda imate ogromnu mo nad drugim, ali joga
nije trip moi ili snage i pravi jogin to nikada nee koristiti.
Ali to se dogaa. Ima ljudi koji pokuavaju da postignu to, i to se moe postii. To se
moe postii ak i da se ne bude religiozan. Da se ak i ne bude pravi sledbenik joge, to se
moe postii.
Ponekad se to takoe deava sluajno. Ako va um dospe na neki nain do smirenog
stadijuma, sposobni ste da vidite zamisli u tuem umu, jer kada je va um smiren um drugog
nije dalek. Vrlo je blizu. Kada je va um pretrpan mislima, onda je drugi um dalek, jer vas
ometa gomila vaih vlastitih misli. Buka vaeg vlastitog unutranjeg dijaloga je tako velika,
197
Brod prvih doseljenika, na kome su plovili iz Engleske do Novog Sveta 1620. godine.
729
da ne moete uti misli drugog.
Jeste li posmatrali to? Ponekad obini ljudi, koje ne zanima meditacija, koji se ne
bave jogom, nekim telepatskim moima, ili nekim natulnim opaanjima, takoe ponekad
postaju svesni da im se odreene stvari dogaaju. Na primer, ako se par uzajamno jako voli,
ubrzo postaju usklaeni jedno s drugim da zapoinju postajati svesni misli drugog. ena
postaje svesna onoga to se kree u umu mua. Ona moda nije svesna ove svesti, ali na
suptilan nain zapoinje da osea ta se dogaa u umu mua. Ona moda ne moe to objasniti,
slika je zbunjujua, moda nije u ii, moda je malo nejasna, ali ljubavnici ubrzo postaju
svesni odreene sposobnosti da oseaju jedno drugo. Majka, ako voli svoje dete, postaje
svesna jo neiskazanih potreba deteta.
Postoji negde staza kojom ste povezani jedno s drugim. Mi smo povezani s drugima.
Povezani smo sa celinom.
Patanjali kae: "Kroz samyamu," postiui usredsreenost, dostigavi unutranju
ravnoteu, dospevi do samadhija, do tiine i smirenosti, "mogu se znati predstave koje
zauzimaju um drugog." Treba samo da usmerite, usredsredite sebe prema drugom. Upravo u
dubokoj tiini morate gledati u drugog, i odmah ete videti da se njegov um otvara pred vama
kao knjiga.
Inae nije nuno da se to radi. Jer jednom kada ovo postane mogue, to e biti
okrueno mnogim viim mogunostima. Moete se uplitati i posredovati, moete upravljati
mislima drugog. Moete ui u misli drugog i staviti svoje misli tamo. Moete upravljati
drugim i on nikada nee biti svestan da je upravljan, mislie da gradi svoje sopstvene misli i
sledi svoje vlastite ideje. Inae ove stvari ne treba raditi.
Inae percepcija kroz samyamu ne donosi znanje o mentalnim faktorima koji su
izazvali misao u umu drugoga, jer to nije objekat samyame.
Vi moete videti neije zamisli, ali to ne znai da ete takoe videti i motiv. Za
motiv morate ii jo dublje. Na primer, vidite nekog i moete sagledati lik unutar uma; na
primer, postoji lik meseca. Lep pun mesec okruen belim oblacima. Moete videti mentalnu
sliku, to je u redu, ali ne znate motivaciju zato je slika tu. Ako je on slikar, motivacija moe
biti drugaija. Ako je ljubavnik motivacija moe biti razliita. Ako je naunik, motivacija
moe ak biti jo drugaija.
ta je njegova motivacija, zato je lik prisutan - samo posmatrajui mentalnu sliku vi
ne moete znati motivaciju. Motivacija je mnogo suptilnija nego lik. Mentalna slika, ili
zamisao je gruba stvar. Postoji na ekranu uma drugoga, moete je videti, ali zato je tu? Na
prvom mestu zato se to deava? Zato drugi razmilja o mesecu? Moda je on slikar, pesnik -
ili je umobolan. Posmatrajui samo lik ne postajete svesni motivacije. Za motivaciju morate
ii jo dublje u sebe.
Motivacija je samo poznata kada postignete samadhi bez semena, ili bez klice, ne pre
toga, jer je motivacija tako suptilna. Ona nema lik, nita vidljivo; to je nevidljiva elja duboko
u nesvesnom oveka. Kada postanete potpuno svesni i vae elje su se rastvorile... Pogledajte.
Kada vae misli nestanu postajete sposobni da itate tue misli; kada vae elje nestanu,
postajete sposobni da itate elje drugih.
Izvodei samyamu na oblije tela, obustavljate mo opaanja. Kontakt izmeu oka
posmatraa i svetlosti iz tela se prekida, i telo postaje nevidljivo.
Moda ste sluali prie o joginima koji su postali nevidljivi. Patanjali pokuava da
svede sve na nauni zakon; on kae takoe da ne postoji udo. Osoba moe da postane
nevidljiva uz pomo odreenog razumevanja izvesnog zakona. Kakav je taj zakon?
Sada fizika kae da ako mene vidite, vidite me samo zato jer sunevi zraci padaju na
mene i onda se kreu, reflektuju se od mene. Ovi sunevi zraci padaju na vae oi, zbog toga
me i vidite. Ako postoji neki nain, ako ja mogu apsorbovati suneve zrake i oni se ne
reflektuju, neete moi da me vidite. Moete me videti samo ako sunevi zraci dou do mene.
730
Ako je tama i nema sunevih zraka da dolaze, ne moete me videti. Meutim ako ja mogu
apsorbovati sve suneve zrake i nita se ne reflektuje natrag, neete moi da me vidite.
Videete samo tamnu mrlju.
To takoe kau i moderni fiziari; tako mi vidimo boje. Na primer, vi nosite
narandasto; ja mogu videti da nosite narandasto. ta to znai? To jednostavno znai da vaa
odea reflektuje natrag narandasti zrak. Svi drugi zraci su apsorbovani vaom odeom. Samo
narandasto obojen zrak je reflektovan. Belo nije boja; sve boje su reflektovane natrag. Belo
su sve boje zajedno. Ako pomeate sve boje one postaju belo, stoga je belo skup svih boja; to
nije posebna boja. Ako koristite crnu odeu onda se nita ne reflektuje natrag; svi zraci su
apsorbovani. Zbog toga vaa odea izgleda crno. Crno takoe nije boja; crno znai da su svi
zraci apsorbovani. Zbog toga ako koristite crno u toploj zemlji oseate ogromnu toplinu. Ne
koristite crnu boju ako se kreete po vrelom suncu. Osetiete preveliku vruinu, jer crna boja
sve apsorbuje. Belo je hladnije. Upravo gledanjem u belo oseate sveinu. Koristei belo
oseate sveinu jer nita se ne apsorbuje, sve se reflektuje natrag.
U Indiji je ainizam izabrao belo kao svoju boju zbog odricanja - jer ona naputa sve,
odrie se svega. Bela boja se odrie svega. Ona sve vraa natrag, ne apsorbuje nita. Smrt je
opisana svuda kao crna jer ona apsorbuje sve. Nita ne izlazi iz nje, sve se rastvara u njoj i
iezava. To je crna rupa. avo je opisan svuda kao crn, zlo je opisano svuda kao crno, jer
nije sposobno da se odrekne niega, nita da napusti. Ono je previe posesivno. Ne moe dati
nita; ne moe da deli.
Hindus je izabrao narandasto kao svoju boju iz odreenog razloga, jer crveni zraci
se vraaju natrag. Crveni zraci ulazei u telo stvaraju seksualnost, nasilje. Crveno je boja
nasilja, krvi. Crveni zrak ulazei u telo stvara nasilje, seksualnost, strast, smetnju. Sada
naunici kau, ako ste ostavljeni u potpuno crveno obojenoj sobi, za sedam dana ete
poludeti. Ba nita drugo nije potrebno; samo da gledate neprekidno sedam dana crvene
stvari. Sve crveno - zavese, nametaj. Svi zidovi crveni. Za sedam dana ete poludeti; crvenog
e biti previe. Hindusi su izabrali crveno, i senke crvenog - narandasto, oker, i druge boje -
jer vam pomau da postanete manje nasilni. Crveni zrak se reflektuje natrag; ne ulazi u telo.
Patanjali kae da ovek moe postati nevidljiv ako moe apsorbovati zrake koji
padaju na njega. Neete moi da ga vidite. Moda ete moi da vidite neku prazninu, crnu
prazninu, ali ovek e postati nevidljiv. Na koji nain se to deava kod jogina? Ponekad se
deava. Ponekad se deava, a jogin je toga nesvestan. Dozvolite mi da vam objasnim
mehanizam toga.
U Patanjalijevom sistemu misli postoji duboka saglasnost ili podudarnost izmeu
spoljanjeg i unutranjeg. Tako mora da bude; oni su zajedno. Postoji svetlost; od sunca
dolazi svetlost. Vae oi su sposobne da je prime. Ako vae oi nisu prijemljive za nju sunce
moe biti tu, ali ete iveti u mraku. To se deava slepom oveku - njegove oi nisu
prijemljive. Dakle vae oi su nekako saobrazne suncu. U vaem telu, oi odgovaraju suncu;
oni su spojeni zajedno. Sunce deluje na oi; oi su osetljive prema njemu. Zvuk utie na ui.
Zvuk je spolja; ui su u vama.
Spoljna realnost je poznata kao tattwa, elemenat, a unutranja analogija ili
podudarnost poznata je kao tanmatra. U Patanjalijevom sistemu je vrlo bitno razumeti ovo
dvoje. Tattwa je spoljna realnost, sunce, i njemu odgovara suptilna tvar u vaem oku koja se
zove tanmatra, ona je suptilni elemenat u vama. Zbog toga postoji dijalog izmeu oka i sunca,
izmeu zvuka i uha, izmeu nosa i mirisa. Postoji podudarnost, nevidljiva saobraznost; neto
spaja i premoava.
Kada ovek stalno meditira i doe do razumevanja procepa praznine, nirodha, onda
akumulira procepe, samadhi, onda nastaje usredsreenost, ekagrata parinama; onda moe
pogledati u tanmatre, unutarnje elemente, suptilne elemente. Videli ste oima sunce, ali do
sada niste videli same svoje oi. Samo u dubokoj praznini ovek postaje paljiv i budan, i
moe videti svoje vlastito oko. uli ste zvuk, ali niste uli svoje uho da odgovara na njega.
Vibracija koja dolazi u vae uho, suptilna vibracija, to jo niste uli. Previe je to suptilno, a
vi ste previe grubi. Jo niste toliko profinjeni. Ne moete uti tu suptilnu muziku. Mirisali ste
ruu, ali niste jo bili sposobni da miriete suptilni elemenat u vama koji mirie ruu;
731
tanmatra.
Jogin postaje sposoban da slua unutranji zvuk, koji je tiina; da vidi oko,
unutranje oko, koje je ista vidovitost. A postoji i mehanizam postajanja nevidljivim
"izvodei samyamu na oblik tela..."
Ako se jogin samo usredsreuje na svoj oblik tela, svoju vlastitu formu tela, samim
tim usredsreivanjem na formu sunevi zraci se apsorbuju u formi, a ne reflektuju se natrag.
Kada se usredsreujete na oblik, oblik se otvara. Sva zatvorena vrata se otvaraju i sunevi
zraci ulaze u oblik i tanmatra vaeg oblika apsorbuje tattwu sunca, pa odjednom niko ne
moe da vas vidi. Jer da bi se videlo, svetlo mora biti reflektovano.
Isto se dogaa i sa zvukom.
Ovaj princip takoe objanjava iezavanje zvuka.
Kada se jogin usredsreuje na unutarnju tanmatru svog uha, svi zvuci su
apsorbovani. A kada su zvuci apsorbovani samo prisustvo jogina e vam dati izvesno
prisustvo tiine oko vas. Ako odete kod jogina iznenada ete osetiti da ulazite u tiinu. On ne
kreira nikakav zvuk oko sebe. Nasuprot tome, svi zvuci koji padnu na njega apsorbovani su.
Ovo se deava svim njegovim ulima. On postaje nevidljiv na mnogo naina.
Ovo su kriterijumi kada doete da se sastanete sa joginom. Ovo su kriterijumi. On ne
pokuava da ih izvede. On ih nee napraviti; on ih izbegava. Ali se ponekad to dogaa.
Ponekad sedei sa majstorom...
Mnogim ljudima se to dogodilo ovde; oni mi piu. Jednog dana je ba bilo pitanje:
"Posmatrajui vas, ta se deava? Da li postajem lud? Ponekad vi iezavate." Ako nastavite
da me posmatrate bie trenutaka kada ete videti da iezavam. Sluajui moje rei, ako
nastavljate da se usredsreujete na njih, iznenada ete postati svesni da one dolaze iz tiine. A
kada osetite to, vi ste me zaista osetili, ne pre toga.
Nije da se neto uinilo. Zapravo jogin nikada nita ne ini. On jednostavno ostaje u
svom bitku i stvari nastavljaju da se dogaaju. U stvari on ih izbegava, ali i pored toga,
ponekad, stvari se dogaaju. uda slede. Nema uda, meutim uda slede onoga ko je
postigao samadhi; ona nastavljaju da se dogaaju. Kao senka ona slede oveka koji je
postigao unutarnji prostor.
To je ono to ja nazivam naukom religije. Patanjali je poloio temelj. Mnogo treba
da se uradi. On je samo dao praznu konstrukciju - mnogo toga treba popuniti u prazninama.
To je samo vrsta konstrukcija. Zidovi se moraju podii, sobe se moraju nainiti. Ne moete
iveti u praznoj, betonskoj konstrukciji. Od nje tek treba napraviti kuu, ali on je dao osnovnu
konstrukciju.
Pet hiljada godina je osnovna konstrukcija ostala osnovna; jo nije postala ljudsko
boravite. Jo ovek nije spreman.
ovek nastavlja da se igra sa igrakama, a stvarnost nastavlja da eka - eka i kad
god postanete dovoljno zreli vi ete je koristiti. Niko drugi nije odgovoran za to; vi ste
odgovorni. Svako ljudsko bie je odgovorno za ovu rasprostranjenu pospanost koja okruuje
zemlju. Kao to vidim to je kao magla koja okruuje celu zemlju, a ljudi su vrsto uspavani.
uo sam da se jednog dana dogodilo:
Jedna vrlo marljiva reformistkinja je pitala oveka koji je posrtao slepo pijan pored
puta: "Ti siroti ovee, ta te tera da ovako pije?"
Sreni pijanac je nerazgovetno odgovorio: "Niko me ne tera, gospoo. Ja sam
dobrovoljac."
Dobrovoljno, ovek je u mraku. Dobrovoljno, vi ste u tami. Niko vas ne prisiljava da
budete tamo. Vaa je odgovornost da izaete iz tame. Ne krivite Satanu i avola da vas oni
izopauju. Nikoga nema da vas kvari. To ste vi. Jednom kada ste pospani sve to vidite jeste
izoblieno - sve to dodirnete je izopaeno, sve to doe u vae ruke postaje prljavo.
Dvojica pijanaca su ili kui eleznikim kolosekom, koraajui nesigurno s
732
eleznikog praga na prag. Iznenada je onaj ispred rekao. "Ah, Trevor, nije li ovo najdui niz
stepenica kojim sam ikada iao."
Njegov prijatelj je rekao otpozadi: "Nisu mi problem stepenice, Dord, ali niska
ograda na stepenicama je pakao."
Mi nastavljamo pijani, opijeni egom, pijani s posedovanjem, pijani sa stvarima, ne
znajui realnost; i sve to vidimo jeste iskrivljeno, izopaeno. Ova naa iskrivljenost stvara
svet iluzije. Svet nije iluzoran. Zbog naih pijanih umova svet je iluzoran. Jednom kada nae
pijanstvo iezne, svet zasija kao udesno lepa pojava - svet postaje Bog.
Bog i svet nisu dvoje. Oni izgledaju kao dvoje jer smo mi uspavani. Jednom kada se
probudite oni su jedno. I jednom kada vidite udesnu lepotu koja vas okruuje, sva tuga, sav
oaj, sva muka iezavaju. Onda ivite u totalno drugaijoj dimenziji blagoslova.
Joga nije nita drugo do gledanje na svet s budnim oima... a svet postaje Bog. Nije
potrebno da traite Boga nigde drugde. U stvari zaboravite na Boga - samo postanite budni. U
vaoj budnosti Bog se raa; u vaoj pospanosti se gubi. Bog nije izgubljen, samo ste vi
izgubljeni. U vaem spavanju zaboravljate ko ste. Samadhi je svesnost koja dolazi do
vrhunca. Samadhi je tiina koja dolazi do procvata. Svako moe to postii jer svako ima pravo
na to svojim roenjem. Ako to i ne traite, tu je za vas. To je tu iako nije traeno, eka na vas.
Ne gubite vie vreme. Koristite svaki mali deli ivota i vremena da stalno imate
samo jednu svrhu: da postanete sve vie i vie svesni.
Ispriau vam jednu priu:
Jevrejske ene Sara i Emi srele su se posle dvadeset godina. Ile su zajedno na
koled i bile su velike prijateljice, ali se nisu videle dvadeset godina. vrsto su se zagrlile i
poljubile jedna drugu.
Sara je rekla: "Emi, kako si?"
"Ba fino. Dobro je da te vidim. Kako te je svet tretirao, Saro?"
"Hoe li verovati da kada smo se Hari i ja venali odveo me je na medeni mesec na
Mediteran tri meseca i mesec u Izrael? ta misli o tome?"
"Fantastino," rekla je Emi.
"Vratili smo se kui i on mi je pokazao nau novu kuu koju je kupio za mene -
esnaest soba, dva bazena i nov Mercedes. ta misli o tome, Emi?
"Fantastino."
"A sada, za dvadesetu godinjicu braka mi je dao dijamantski prsten od deset karata."
"Fantastino."
"Sada emo ii na jedrenje oko sveta."
"Oh, to je fantastino."
"Oh, Emi, govorila sam toliko brzo o tome ta je Hari uinio i ta radi za mene.
Zaboravila sam da pitam ta je tvoj Abe uinio za tebe?"
"Oh, imali smo dobar zajedniki ivot."
"A ta je posebno uradio?"
"Poslao me je u kolu lepog ponaanja."
"Poslao te je u kolu lepog ponaanja? Zato si ila u tu kolu?"
"Da nauim kako da kaem fantastino umesto sranje."
To je sve o emu je joga - da vas uini svesnim fantastinog. Ono vas upravo iza
ugla oekuje, a vi ste uronjeni u besmislice i preterivanje. Otkaite se, razreite se toga. to je
dosta, dosta je.
Ovu odluku ne moe doneti niko drugi. Vi morate odluiti, vaa je odluka nain
kakvi ste. To e biti vaa odluka ako elite da se promenite i budete preobraeni.
ivot je fantastian; samo vam toliko mogu rei. On je upravo oko vas i vi ga
proputate. Vie nije potrebno da ga proputate.
Joga nije sistem verovanja. To je metodologija, nauna metodologija kako da se
postigne fantastino.
733
Poglavlje 10
PREUZMITE RIZIK
10 januara 1976 pre podne u Buddha dvorani
Pitanje je od Paritosha:
Otkako sam se vratio u Punu i sluao vaa predavanja, iskusio sam odreenu
uznemirenost. Nauio sam da moj ego zaista ne postoji. Moje najvee nespokojstvo je sada
oko mog nad-ja, po svoj prilici takoe nepostojeeg, koji je za mnogo godina drao budno
oko na Ja (ego) koga nema, koji nije tu; u mojoj dilemi seam se nekih stihova od anonimnog
pesnika. Oni idu nekako ovako:
Dok sam hodao navie do zvezde proao sam pored oveka koji nije tu. Opet danas
nije doao. Zaista elim da je otiao daleko.
Ego je najvea dilema, i to treba da se razume. Inae do beskonanosti moete
nastavljati da stvarate novi ego koji se bori sa starim.
ta je tano ego ili Ja? To je sticanje pozicije vie od vas samih. To je stvaranje
podele u vama samima - podele na viu poziciju i niu poziciju, poloaj nadreenog i
podreenog, podelu na sveca i grenika, podele na dobro i loe, u osnovi na Boga i avola. Vi
se stalno identifikujete s lepim, sa viim, sa nadreenim; i stalno osuujete nie.
U ovoj podeli, ta god da radite postoji Ja; ne moete ga ostaviti, a ostavljajui ga
stvarate nad-ja. Ubrzo e vam nad-ja poeti da kreira nevolju, jer je svaka podela jad, nevolja.
Nepodeljenost je blaenstvo; podela je patnja. To e stvoriti nove probleme, nove
uznemirenosti. Onda opet moete odbaciti nad-ja i stvoriti nad-nad-ja - moete tako ii do
beskonanosti. Meutim to nee reiti problem. Jednostavno se dovijate u tome. Naprosto ga
potiskujete natrag. Pokuavate da izbegnete problem.
Sluao sam o katoliku koji je bio fanatini pristalica device Marije i Isusa, kao i
katolike teologije. Onda je postao prezasien, odbacio je sve i postao ateista; pa je poeo da
govori: "Nema Isusa, a Marija je njegova majka." Dakle ista stara stvar, ali je sada postala jo
vie apsurdna.
Sluao sam o Jevrejinu, vrlo jednostavnom oveku, koji je bio kroja u malom gradu.
Jednog dana ga nisu nali u hramu. Bio je verski praznik, i on je uvek bio tu; a odskora su se
irile glasine u gradu da je postao ateista. Stoga je itav grad bio u iekivanju. Bio je to veliki
dogaaj to se kroja preobratio u ateistu. Nikada se to nije dogodilo u gradu, nikada se niko
nije preobratio u ateistu. Stoga je itav grad otiao pred krojaev duan. Pitali su ga, ali on
nije odgovorio. Ostao je nem.
Drugog dana su mu opet prili, jer gotovo je bilo nemogue uraditi ita u gradu. Ceo
grad je bio zainteresovan za krojaa. Pitali su se zato je postao ateista? Stoga su nainili
delegaciju, obuar iz grada koji je bio malo agresivan, postao je voa. Doli su u krojaev
duan, obuar mu je priao i rekao: "Jesi li postao ateista"?
Kroja je jednostavno rekao: "Da, postao sam ateista."
Nisu mogli da veruju svojim uima. Nisu se nadali da e on dati jedan takav otvoren
odgovor, pa su stoga rekli: "Zbog ega si onda jue utao?"
On je rekao: "ta, zar mislite da sam trebao prihvatiti da postanem ateista na dan
sabata?"
ak i ako postanete ateista va stari obrazac se nastavlja.
uo sam o jednom ateisti koji je umirao. Doao je svetenik i rekao je ateisti: "Dakle,
sada je vreme. Pomiri se sa svojim Bogom."
Ateista je otvorio oi i rekao: "Hvala Bogu da sam ateista."
734
To se nastavlja. Vi ostajete gotovo isti; samo se nalepnica menja.
Molim vas, pokuajte da razumete Ja ili ego. Ne kreirajte nad-ja. Samo pokuajte da
razumete ta je ovaj ego.
Ego je odvajanje od celine; miljenje o sebi da ste odvojeni od celine. To je samo
misao, nije realnost. Samo fikcija, nije istina. To je samo san koji ste stvorili oko sebe. Vi
niste odvojeni od celine. Ne moete biti, jer odvojeni ne biste mogli da postojite. Onda
ivotna energija nastavlja da tee u vama bilo da mislite da ste odvojeni ili ne. Celina ne mari
o tome. Nastavlja da vas hrani i doji. Nastavlja da vas snabdeva energijom.
Meutim ideja da ste odvojeni kreira mnogo uznemirenosti u svim tim prirodnim
tokovima. Jednom kada mislite da ste odvojeni od celine, odmah, takoe unutra stvarate
podelu. Sve to je prirodno u vama postaje inferiorno - jer izgleda da pripada celini. Seks
postaje manje vredan, jer izgleda da pripada organskom jedinstvu sa celinom.
Zbog toga sve religije stalno odbacuju i osuuju seks. A ja vam kaem, dok seks
potpuno ne bude prihvaen, niko ne moe zaista da bude religiozan, jer religija je
transformacija iste energije. Ona nije odricanje, ona je duboko prihvatanje. Prihvaena priroda
postaje totalno drugaija. Kada je priroda odbijena i poricana, sve postaje kiselo i gorko u
vama; onda vi stvarate pakao.
Ego je uvek srean da osudi i odbaci neto, jer samo osuivanjem se vi moete
oseati superiorni.
itao sam da se dogodilo:
Jednom u crkvi je svetenik u propovedaonici rekao: "Ustanite svi koji ste bili greni
prole sedmice." Pola vernika je ustalo. Onda je on rekao: "Ustanite vi koji biste zgreili da
ste imali priliku:" Ostali iz verske zajednice su ustali.
ena je proaptala svom muu: "Izgleda da je svetenik ovde jedina dobra osoba."
Mukarac je rekao: "Ne veruj u to. On je ustao pre svih nas."
Nad-ja (super-ego) koje nastavlja da osuuje; nad-ja koje nastavlja da nam govori da
je ovo greh, ovo je pogreno, ovo je loe; on je sm jedino zlo u svetu; jedini greh. Stoga ta
da se radi? Moete da osuujete sam ego; onda ete stvoriti super-ego. Ostavite osuivanje -
svaku osudu, svako neodobravanje - i ego iezava bez ikakvog stvaranja super-ega u budnom
stanju. Odbacite svako neodobravanje i osuivanje.
Ko ste vi da bi osuivali? Ko ste vi da biste rekli ta je ispravno a ta pogreno? Ko
ste vi da delite egzistenciju na dvoje? Egzistencija je jedna - jedno organsko jedinstvo. Ona je
sva jedna celina; dan i no - jedno su; dobro i loe - jedno su. Ove podele su od ega; od
oveka, njih je nainio ovek. Samo ne osuujte, ne odbacujte.
Ako odbacujete i osuujete vi ete nastaviti da neto kreirate. Prestanite da
osuujete, i nai ete da nikakav ego nije preostao. Stoga ego nije pravi problem. Pravi
problem je odbacivanje, osuivanje, suenje, podela. Zaboravite o egu, jer sve ta ete uiniti
s egom kreirae drugi ego.
Ima vie egoa u jednoj osobi. Neko ima vrlo svetovan ego, a onda ima vrlo religiozan
ego. Neko stalno govori koliko mnogo poseduje, a onda govori koliko se mnogo odrekao.
Takozvani svetac je umirao, i sledbenici su se okupili. Ovo su bili njegovi zadnji
trenuci, i oni su razgovarali pored kreveta; razgovarali su o svom majstoru. Neko je rekao:
"Nikada nee opet biti roen ovek koji je bio tako moralan." Onda je neko drugi rekao:
"Mnogo sam nauio. Nikada nisam naiao na oveka koji zna toliko mnogo. Nedostajae nam
zauvek." Onda bi jo neko neto dodao; a neko je rekao da se on odrekao celog sveta; na taj
nain su oni govorili i govorili o svom majstoru koji e umreti. Govorili su o njegovom
znanju, govorili su o njegovom odricanju, govorili su o njegovim asketskim putevima,
govorili su o njegovom disciplinovanom karakteru; a onda je umirui majstor otvorio svoje
oi i rekao: "Niko ne govori nita o mojoj poniznosti?"
Onda je poniznost postala ego. Onda poniznost postaje odea ega. Onda ego postaje
poboan. A kada jedan otrov postane poboan, on postaje vie otrovan.
Dakle, ako me pravilno razumete, molim vas ne zapoinjite da osuujete ego. Inae
735
ete stvoriti super-ego, a onda ete oseati nespokojstvo jer podeljeni, neprekidno stavljajui
sebe u poziciju viu od vas samih, do najveeg autoriteta, kako moete biti spokojni. Odbacite
osudu. Zaustavite stavljanje sebe u poziciju najveeg autoriteta. Prihvatite se kakvi jeste. Ne
samo da prihvatite, iskaite dobrodolicu. Ne samo da izrazite dobrodolicu, uivajte u tome.
Odjednom ete videti da nema ega, nema super-ega. Nikada nisu ni bili tu. Vi ste ih stvorili;
vi ste bili njihovi tvorci.
ovek je stvorio samo jednu stvar, a to je ego. Sve drugo je stvorio Bog.
Drugo pitanje:
Ja se kreem u meditaciji, radu i ljubavi, ali me dri oseanje da to nije dovoljno.
Osho, elim unititi sebe jednom i zauvek.
Ovo je od Anand Bodhisatve. Svako iskustvo, bilo koje iskustvo, nee biti dovoljno.
Iskustvo rada, iskustvo ljubavi, ak i iskustvo meditacije, ili ga nazovite iskustvom Boga;
nijedno iskustvo nee biti dovoljno jer sva iskustva su izvan vas. Vi ostajete u pozadini svih
iskustava. Vi ste svedok. Iskustvo se dogaa vama, ali vi niste to. Stoga kakvo god da je
iskustvo, nijedno iskustvo nee biti nikada totalno jer iskusilac, onaj ko doivljava, uvek je
vei nego iskustvo. Razlika izmeu iskustva i iskusioca uvek ostaje - procep, praznina -
praznina nastavlja da govori: "Da, neto se dogaa ali nije dovoljno, vie je potrebno."
Ovo je beda ljudskog uma. Zbog toga um nastavlja da trai vie i vie. Zaradite
novac, a um kae "vie." Napravite kuu, um kae "napravi veu." Stvorite kraljevstvo, a um
kae "vee kraljevstvo je potrebno." Onda ponete da meditirate, a um kae, "nije dovoljno,
jo mnogo vie vrhunaca treba dostii." Ovo e ostati tako jer je to u samoj prirodi iskustva da
ono ne moe nikada biti totalno.
ta onda moe biti potpuno, totalno? ta onda moe biti ispunjavajue? Ostanite
svedokom, ne budite izgubljeni u iskustvu. Ne budite izgubljeni. Samo ostanite svesni, budni.
Znajte da je ovo prolazno raspoloenje; ono e proi. Dobro ili ravo, lepo ili runo, sreno ili
nesreno - oblak prolazi ispred vas; ostajete smireni posmatrajui ga. Ne budite identifikovani
s njim. Inae ljubav vas nee ispuniti, ni meditacija, jer u stvari ta je meditacija? Meditacija
nije neko iskustvo; to je da se postane svestan svedoka. Samo posmatrajte. Samo posmatrajte,
i ostanite usredsreeni u posmatrau, a onda je sve totalno. Inae, nita nije totalno. Onda je
sve ispunjavajue; inae nita nije ispunjavajue.
Ako ostanete svedok, kupajui se samo, tuirajui se, tako je ispunjavajue da ne
moete oekivati vie. Samo uzimanje vaeg doruka je tako ispunjavajue. Samo srkanje
aja je takvo ogromno ushienje i zadovoljstvo, ne moete pomisliti, ne moete zamisliti da je
mogue vie. Onda svaki trenutak postaje dijamant u sebi, a svako iskustvo postaje cvetanje -
ali vi ostajete budni, paljivi. Niste izgubljeni u iskustvu; ne bivate identifikovani s njim.
Ja mogu razumeti, Bodhisatvu. Vi pokuavate marljivo. Radite, meditirate. Radite
sve to ovek moe da radi. Vie ne moete uraditi. ak i ako moete uraditi vie, to nee
pomoi. Sada treba da se shvati sutina: budite svedok. Pustite iskustva da se dese. Pustite ih
da dou i odu. Ne budite njima ometani. Ne budite uvueni u njih. Ostanite budni, paljivi,
ravnoduni - samo posmatrajte saobraaj, posmatrajte kao oblake na nebu. Budite posmatra i
odjednom ete videti da vas male stvari duboko ispunjavaju - samo raspevana mala ptica, ili
samo mali cvet koji se otvara.
Postoji Bao-ov haiku. U Japanu cveta vrlo mali cvet, nazuna. Tako je mali i tako
obian, tako oskudan da niko ne govori o njemu. Pesnici govore o ruama. Ko govori o
nazunu? To je prost cvet. U mnogim jezicima za njega ne postoji ime, jer niko ne mari da ga
imenuje. Ljudi prolaze pored; niko ga ne gleda. Onog dana kada je Bao postigao svoj prvi
satori izaao je iz svog sela i video cvetanje nazuna. On kae u svom haiku: "Po prvi put sam
video lepotu nazuna. On je udesan. Svi rajevi zajedno nisu nita prema njemu."
Kako je nazuna cvet postao tako lep? Bao je rekao: "Uvek je bio tu, proao sam
pokraj njega milion puta, ali ga ranije nisam video" - jer Bao nije bio tu. Um samo vidi ono
to moe biti ispunjavajue za ego. Ko mari za nazuna cvet? Ni na koji nain nije
ispunjavajui. Lotos je u redu, rua e delovati, ali nazuna, obian prost cvet, tako oskudan,
736
tako bedan, ne treba niiju panju, ne privlai nikoga, ne zove nikoga... Ali tog dana, tog
jutra, sunce se raalo, a Bao je video nazunu; on kae: "Po prvi put sam sreo realnost
nazuna" - inae to se dogodilo samo zato to je sreo svoju vlastitu realnost.
Onog trenutka kada postanete svedok to je ono to je satori, to je samadhi - tog
trenutka postajete svedok da sve uzima drugaiju boju. Onda obino zeleno vie nije obino
zeleno; postaje izuzetno zeleno. Nita nije obino. Kada ste svedok sve postaje posebno,
izvanredno.
Isus je rekao svojim uenicima: "Pogledajte ljiljan u polju." Obian cvet ljiljana - za
Isusa nije obian, jer je on u potpuno drugaijem prostoru. Sledbenici su se sigurno pitali
zato govori o ljiljanu, ta tu ima da se govori. Meutim, Isus je rekao: "ak i Solomon u
svom sjaju nije nita, pred ovim cvetom ljiljana." ak i Solomon. Solomon je najbogatiji,
najvei car iz jevrejskog mita - ak ni on nije nita pred ovim obinim ljiljanom. Isus mora da
je video neto to mi proputamo.
ta je on video? Ako postanete svedok, svet vam otvara sve svoje misterije. Onda,
kaem vam, sve je ispunjavajue.
Neko je pitao velikog zen majstora: "Nakon to ste postigli svoj satori, ta ste radili?"
On je rekao: "Cepao sam drva, nosio vodu. Kada sam bio gladan jeo sam, a umoran sam
spavao." Sve je lepo. Cepanje drva, noenje vode sa izvora...
Samo razmislite. Kontemplirajte malo.
Nikos Kazancakis u svom romanu "Sv. Frannja" kae da je sv. Franja govorio
bademovom drvetu. Sv. Franja dolazi, bademovo drvo je tu, i on kae: "Sestro, pevaj mi neto
o Bogu." A bademovo drvo je procvetalo. To je nain kako bademovo drvo peva o Bogu. Ono
cveta u vaoj bati takoe, ali vi niste tu da mu kaete: "Sestro, pevaj o Bogu. Kai neto o
Bogu." Potreban je sv. Franja. Bademovo drvo cveta u vaem vrtu takoe. Hiljade cvetova
procveta u vaem ivotu, ali vi niste tu prisutni.
Vratite se natrag kui, postanite svedok, i onda sve deluje, ljubav, meditacija - sve je
ispunjenje. Sve je tako totalno, tako beskonano potpuno, da ideja o neem viem od toga
jednostavno nestaje; a kada va um nije zainteresovan za neto vie od toga, onda poinjete da
ivite, nikada pre toga.
Ja razumem vau zabrinutost - "elim unititi sebe, Osho, jednom zauvek." Da ja to
mogu uiniti, ve bih uradio. Da je to samo do mene, ne bih ekao na vas. Ne bih ak ni traio
vau dozvolu. Ali nije to do mene. Vi morate saraivati. U stvari, ja sam zapravo samo jedan
izgovor - vi morate to uraditi.
Ne budite u urbi; ne budite nestrpljivi. Veliko strpljenje je potrebno. Meutim, na
Zapadu je nestrpljenje postalo deo uma. Ljudi su zaboravili lepotu strpljenja.
itao sam jednu anegdotu:
Doktor je objanjavao novu tehniku ozdravljenja svom pacijentu.
"Treba da zaponete hodati to je pre mogue posle operacije. Prvog dana morate
hodati okolo za pet minuta, drugog dana deset, a treeg dana morate hodati ceo sat. Da li
razumete?" "Da, doktore," rekao je plaljivi pacijent, "ali, da li je u redu ako legnem tokom
operacije?"
Postanite malo vie strpljivi. Vi ste na operacionom stolu. Molim vas odmorite se i
saraujte sa mnom, jer ovo nije operacija koja se moe obaviti u vaoj nesvesnosti. Ovo nije
operacija gde vam se moe dati anestezija. Cela operacija mora biti izvedena kada ste svesni.
U stvari, to sve vie svesni, lake se moe obaviti - jer cela hirurgija je u svesnosti. Ja to ne
mogu uraditi protiv vas; mogu to uraditi s vaom saradnjom. Ne mogu to uraditi ako niste
totalno sa mnom.
U stvari vi sami to radite bivajui potpuno sa mnom; ja sam samo jedno opravdanje.
Onog dana kada se to dogodi, vi ete razumeti da to ja nisam uradio, uradili ste to sami.
Pruio sam vam samo malo poverenja da to uradite. Samo sam vam dao obeanje da je to
mogue. Samo sam vam dao jedno osiguranje da ne idete pogrenim putem, da ste na pravom
putu, to je sve.
U ovoj operaciji pacijent sam operie. Hirurg stoji sa strane. Samo njegovo prisustvo
je korisno - vi se ne plaite, ne oseate se usamljeni.
737
Dobro je da niko drugi ne moe to uraditi, jer ako vas neko drugi moe osloboditi,
vaa sloboda nee biti prava. Ako vas neko drugi moe uiniti slobodnim, onda vas neko
drugi moe opet nainiti robom. Niko vas ne moe uiniti slobodnim. Sloboda je va izbor.
Zbog toga je to najvie, onda vam je niko ne moe oduzeti. Ako bi mogla biti data, mogla bi
se i oduzeti. Zato to ne moe biti data, ne moe biti ni oduzeta.
Ja vam zaista ne mogu pomoi. Ako elite moete uzeti svaku pomo koja je mogua
kroz mene. Dozvolite mi da vam to objasnim.
Ja ne mogu pomoi zato to ne mogu biti pozitivno agresivan prema vama. Ne mogu
ubiti va ego, ali kroz mene moete izvriti njegovo samoubistvo. Jeste li shvatili? Kroz mene
moete poiniti samoubistvo ega; ja ga ne mogu ubiti. Ja sam vam samo dostupan. Moete
pomoi sebi kroz mene. Onog dana kada se to dogodi vi ete razumeti, samo onda, onda
moete to uraditi ak i sami, ali odmah sada to je gotovo nemogue da uradite sami. ak i sa
mnom je to teko uiniti.
Ne budite nestrpljivi, ekajte, postanite sve vie i vie usklaeni s vaim svedoeim
Sopstvom.
To je vrlo lako kada postoji bol, patnja, da ne budete identifikovani, ali pravi
problem nastaje kada ste duboko u ljubavi, srei, duboko u meditaciji, kada ste ekstatini,
ushieni. Onda je vrlo teko ne postati identifikovan, a od toga zavisi cela stvar. To je sama
sr. Zapamtite to, kada se oseate blaeno, onda takoe ostanite paljivi, budni jer je to takoe
raspoloenje; to dolazi i odlazi. Oblak je doao; proi e. To je lep oblak. Zahvalite mu se,
zahvalite se Bogu, ali pustite ga da ostane odvojen. Ne jurite i ne postajte jedno s njim. U toj
identifikaciji javlja se ideja o veem ili boljem.
Ako moete ostati na odstojanju, posmatra na bregu, nepristrasni, ideja o boljem ili
veem se ne javlja. Zato? Jer kada posmatra postane identifikovan sa iskustvom, on postaje
um, a um je elja za bolje, za vee ili vie. Kada posmatra ostaje samo posmatra i doivljaj
je tu samo spolja, prolazi kao oblak, onda nema uma. Izmeu to dvoje postoji prostor; nema
mosta. U tom nepremoenom stanju nema elja za vie, bolje, vee - nema uopte elje.
ovek ostaje ispunjen. ovek ostaje apsolutno zadovoljan.
To je jedini put Bodhisatva, ne budite u urbi i ne budite nestrpljivi.
Tree pitanje:
Verujem da moram preuzeti rizik da bih rastao, a da bi preuzeo rizik moram doneti
odluke. Onda kada pokuavam da donesem odluke ispunjen sam zebnjom da u nainiti
pogrean izbor, kao da moj ivot zavisi od toga. Kakva je to ludost?
Izgleda da je to vera, nije razumevanje. Vera nee biti od pomoi. Vera oznaava
pozajmljeno; verovanje oznaava da to jo niste razumeli. Moete biti fascinirani s tim,
moda ste videli ljude koji su rizikovali i izrasli kroz to, ali jo niste shvatili da je rizik jedini
nain ivota; ne postoji drugi nain. Da se ne rizikuje jedina je greka koja postoji; da se
rizikuje nikada nije pogreno.
Vi ne moete rizikovati pogreno, jer ako se uvek plaite da ne rizikujete, da neto
moe krenuti loe, onda ne rizikujete uopte. Ako je sve zagarantovano a onda rizikujete, i sve
se uredi da sve bude dobro, onda rizikujete - gde je tada rizik? Ne, u riziku je mogue da se
krene pogreno, zbog toga je to rizik. Lepo je kretati se u otvorenosti gde neto moe biti
ispravno, a neto moe biti pogreno.
ovek raste kroz to jer ak i kada poinite greku, neete nikada opet biti isti. Kroz
injenje vi ete mnogo razumeti. ak i ako idete pogrenim putem, moete se vratiti natrag
onog trenutka kada to shvatite. A kada se vratite natrag neto ste nauili - ali ste nauili na tei
nain. Niste to samo memorisali, to je postalo deo vae krvi, kostiju i kotane sri. Stoga se
nikada ne bojte da idete pogrenim putem. Ljudi koji se boje da ne pogree, postaju paralisani.
Nikada se ne kreu.
ivot je rizik jer ivot je iv, on nije mrtav. Samo u grobu ne postoji rizik. Kada ste
mrtvi ne postoji rizik.
Jedan uenik je pitao Lao Ce-a: "Da li je mogue iveti sasvim spokojno i udobno?"
738
Lao Ce je rekao: "ekaj. Ubrzo e umreti, i u grobu e ti biti spokojno i udobno
zauvek - za venost."
Nemoj gubiti ivot ekajui na to, jer to dolazi. Ovde je samo nekoliko trenutaka
ivota. Ne postoji drugi nain da se ivi; da se ivi znai da se rizikuje. On je uvek tu. Mora
biti tako jer vi ste bujica, proticanje. Moete krenuti pogrenim putem.
Sluao sam o nekome ko se uvek plaio da odluuje, inae ovek mora da odluuje.
Stoga je morao odluivati, i ta god da je odluio ilo bi pogreno, i to je gotovo postalo deo
njegovog ivota. On je to znao, ta god da odlui to e ii nepovoljno. Posao nee doneti
profit, propustie voz kojim je odluio da putuje, ena s kojom je odluio da se oeni zaljubila
se u nekog drugog. Uvek je proputao, nije mu nita polazilo za rukom.
Jednog dana se desilo da je morao otii u drugi grad zbog nekog posla, a tamo je ila
samo jedna avionska linija i samo jedan avion - nije bilo u pitanju odluivanje. Stoga je bio u
urbi, jer nije bilo potrebno odluivati; nije postojala alternativa. Morao je uzeti taj avion. Ali
ba na pola puta motor se pokvario.
Bio je mnogo zabrinut; rekao je: "Moj boe! Ovoga puta ja nisam odluivao. Nije
bilo alternative. Ovo je sada previe. Neto nije u redu sa mnom, a i moja odluka je u redu, jer
ovoga puta ja uopte nisam odluivao. Ti si odluivao." On je bio sledbenik sv. Franje, stoga
je pozvao: "Sv. Franjo, spasi me! Barem ovog puta. Nikada nisam traio tvoju pomo, jer sam
uvek sam odluivao, pa sam znao da neto nije u redu sa mnom kada sve ide loe. Ovoga puta
ja nisam pogreio."
Ruka s neba je dola i uzela ga iz aviona. Bio je vrlo srean. Onda se glas uo s neba:
"Koji Franja? Franja Havijer, ili Franja iz Asizia? Kai mi koga si zvao!"
Sada opet Ne moete pobei. ivot je uvek rizik. ovek mora da odlui. Kroz
izbor vi rastete; kroz izbor postajete zreli. Kroz izbor padate i opet se podiete.
Ne plaite se neuspeha; inae noge e vam izgubiti sposobnost da se kreu. Nita nije
loe u neuspehu. Padanje je deo hodanja; neuspeh je deo ivota. Padnite, ustanite ponovo,
svaki pad e vas uiniti jaim, a svaki put kada odete pogrenim putem vratiete se natrag
bolji, s vie iskustva, vie svesnosti. Sledei put ista staza nee moi da vas zbuni. Nainite
onoliko greaka koliko moete - samo nemojte initi stalno iste greke.
Nita nije pogreno u pravljenju greaka. Uinite ih onoliko koliko moete - to vie
moete to bolje, jer s vie iskustva, vie svesnosti e vam doi. Ne ostajte nepokretni, ne
ostajte visiti u neodlunom stanju uma. Odluite! Ne odluivati, jedina je pogrena odluka,
onda proputate sve.
Govori se o Tomasu Edisonu da je radio na nekom projektu i podbacio je hiljadu
puta. Gotovo tri godine je radio neprekidno i podbacio bi. Sve je pokuao, izgledalo je da
nita ne deluje. Njegovi sledbenici su postali oajni, beznadni. Jednog dana jedan uenik je
rekao: "Izveli ste hiljadu eksperimenata. Svaki eksperiment nije uspeo. Izgleda da se nigde ne
kreemo.." Edison ga je pogledao iznenaeno, pa je rekao: "ta kae? ta misli? Ne
kreemo se nigde? Hiljadu pogrenih vrata je zatvoreno; sada prava vrata ne mogu biti tako
daleko. Nainili smo hiljadu greaka, toliko smo nauili. ta misli kada kae da gubimo
svoje vreme? Ovih hiljadu greaka nas vie ne mogu prevariti. Mi se pribliavamo istini
svodei greke na nulu. Koliko dugo istina moe jo beati?"
Nikada se ne plaite greaka, propusta, idenja pogrenim putem.
Pitanje je od Prem Nie. Ona se uvek plai. Toliko se plai da sedi negde skrivena;
nikada ne mogu da je vidim. Samo moj pogled, i moda moe biti rizino. Ona nastavlja da se
skriva. Znam da je tu, svaki dan je tu, ali sedi na takav nain, negde iza stuba, da je ne mogu
videti. Ili je ponekad ispred mene; sedi s tako savijenom glavom na dole, da ne mogu
prepoznati gde je.
ivot je kretanje. Moete ostati nepokretni; onda e va ivot biti kao smrt. Ustanite i
kreite se. Preuzmite rizik.
Njena situacija je kao kod malog deaka:
739
Viz Vinifred se vratio iz letnjeg kampa s nagradama za snalaljivost u umskom
ivotu, peaenju i jedrenju; i takoe s malom zvezdom. Kada je upitan za ta je zvezda,
odgovorio je: "Za to to sam uredno spakovao prtljag kada smo se vraali kui." Njegova
majka je bila vrlo zadovoljna dok Vinifred nije dodao: "Nisam ga ni raspakovao."
Nia, raspakuj se, rastereti se! Ne plai se da nee moi da se spakuje tako uredno.
Malo nereda je dobro; nije nita pogreno to se tie toga. Ali ostati s neotvorenim ivotom,
zatvoren, jedino je pogreno to moe uiniti ivotu. To je odbijanje. To je odbijanje Boga.
Celina vas je stvorila da ivite ovde, da ivite onoliko duboko koliko je mogue - da ivite
opasno koliko je mogue. Celina eli od vas da postanete ivi, ivi na vrhuncu - razuzdano
ivi, zbog toga ste poslati. A vi se bojite da neto moe krenuti pogreno.
Bog se nije plaio kada vas je poslao. On se ne boji. On alje sve vrste ljudi - dobre
ljude, loe ljude, svece i grenike. On nastavlja da ide napred. Ne plai se. Da se plaio svet bi
iezao davno, ili nikada ne bi nastao. Da se plaio: "Ako stvorim ljude, a oni uine neto
loe, ako ovek poe pogrenim putem..." U stvari ve je prvi ovek, Adam, krenuo
pogrenim putem. ovek mora da ide tim putem. On je stvorio prvog oveka, a ovaj se
pobunio, nije ga posluao i preuzeo je rizik izlaenja iz udobnosti rajskog vrta, iz pogodnosti.
Preuzeo je opasan put. Samo zamislite Adama - koji rizik! I Bog se nije zaustavio od tada.
Inae bi se zaustavio. Nije bilo potrebe. On je stvorio prvog oveka, a prvi ovek je krenuo
pogrenim putem - sada nema potrebe. On nastavlja da stvara.
U stvari, izgleda da je Bog kreirao celu situaciju. Rekao je Adamu: "Ne jedi plod od
ovog drveta." Ovo je bilo iskuenje. Hriani apsolutno nisu u pravu kada kau da je avo
iskuavao Adama, potpuno pogreno. Bog je kuao kada je rekao: "Ne jedi plod s ovog drveta
znanja!" Kakvo vee iskuenje moete zamisliti? Samo pokuajte s nekim detetom. Kaite mu
da ne ulazi u neku sobu, sledea stvar koju e uraditi je da ode u tu sobu.
Tako je mali sannyasin, Dhire, odlazio u London. Dao sam mu kutiju i rekao mu da
je ne otvara. On je rekao, "Da, neu je otvarati." Onda sam razgovarao s njegovom majkom, i
opet sam mu rekao: Zapamti, ne otvaraj to." On je rekao: "Nikada je neu otvoriti." Majka je
rekla: "Ve ju je otvorio!"
Bog je taj koji je kuao kada je rekao Adamu: "Ne jedi plod s ovog drveta." Nema
potrebe ni za kakvim avolom. Bog je najvei kua jer eli da idete, da iskusite, da se kreete
preko cele egzistencije. Ako odete i pogrenim putem, ne moete otii izvan njega. Gde
moete otii? ak i ako uinite neto pogreno, ta pogreno moete uiniti kada je On sve i
samo On postoji? Ne moete uiniti nita protiv njega. Ne postoji mogunost. To je samo igra
murke. Bog vas alje, daje vam iskuenja - jer je to jedini nain da rastete.
Da, vratiete se natrag jednog dana. Adam izlazi van iz vrta, Isus se vraa natrag.
Isus je Adam koji se vratio natrag. To je povratak, povratno putovanje. Isus je Adam koji se
ostvario, koji je postao svestan greaka, zabluda; ali Isus nije mogu da nije u poetku bilo
Adama.
Svetenik je govorio maloj deci, rekao im je kako da mole Boga da bi njihovi gresi
mogli biti oproteni. Onda je pitao: "ta je osnovni uslov da se dobije oprotaj greha?" Malo
dete je ustalo i reklo: "Da se zgrei."
Da se poini greka, to je potrebno da bude oprotena. Adam je nuan da bi postojao
Isus. Adam je poetak kretanja pogrenim putem; Isus je povratak natrag.
Inae Isus je potpuno drugaiji od Adama. Adam je bio nevin. Isus je mudar - nevin
plus mnogo vie. To vie mu je dolo zato to je krenuo pogrenim putem. Sada zna vie,
razume puteve ivota i rasta navie.
Svako mora da odigra ovu dramu ponovo. Morate biti Adam, da postanete Isus. Ne
budite zabrinuti. Budite hrabri. Ne budite kukavica. Kreite se.
Ja vam kaem da je ak i odlazak pogrenim putem u redu. Samo ne inite stalno iste
greke, to je dovoljno - jer ako inite stalno iste greke, onda ste glupi. Ako nikada ne inite
greke, gori ste od onoga ko je glup. Ako inite nove greke svakog dana, postaete mudri.
740
Mudrost dolazi kroz iskustvo, i ne moete ga imati ni na koji drugi nain. Za to ne postoji
preica.
"Ja verujem, da biste rasli, morate preuzeti rizike..." Odbacite ovo verovanje. To nije
pitanje verovanja. Posmatrajte ivot, posmatrajte sebe. Neka ovo bude jedan uvid, ne vera. Ne
kaem da ne verujete uopte, ali pokuajte razumeti da ete ostati obogaljeni, s manjim
kapacitetom ako se plaite i ne kreete se. Ako se dete plai i ne pokua da hoda... svako zna
da e ono pasti mnogo puta - ono moe da ima rane, moe povrediti sebe - to e se dogoditi;
ali je to jedini nain da naui. Ubrzo ono naui kako da odrava ravnoteu. Posmatrajte dete
koje pokuava da hoda. Prvo se kree etvoronoke, onda pokuava najveu avanturu stajanja
na dve noge.
Ja to nazivam najveim jer je celo oveanstvo proizalo iz te avanture. ivotinje
nastavljaju da se kreu na etiri noge; samo ovek pokuava na dve. ivotinje se kreu s vie
sigurnosti. ovek je bio malo fasciniran, sve vie fasciniran opasnou - pokuao je da se
kree na dve.
Samo zamislite prvog oveka koji je stao na dve noge. On mora da je bio jedan od
najneortodoksnijih, nekonformista od ljudi - najvei revolucionar, buntovnik - i svi su mu se
smejali na tome. Samo zamislite kada se svako kretao na etiri, a odjednom je jedan ovek
stao na dve noge: celo drutvo mora da se smejalo. Mora da su rekli: "ta?... ta radi? Jesi li
poludeo? Niko nikada nije hodao na dve; slomie svoje kosti. Spusti se dole, vrati se natrag
na stari nain." Dobro je da ih taj ovek nikada nije sluao. Oni mora da su se smejali. Mora
da su pokuavali na svaki nain da ga vrate natrag u staru zajednicu, ali on se pokrenuo.
Ovi konzervativci su jo na drveu. Majmuni, babuni - oni su konzervativni,
torijevci. Revolucionari su postali ljudi. Ovi su jo vezani uz drvee i kreu se na sve etiri.
Moda jo misle: "Ah, zato su ovi ljudi otili pogreno? Kakva im se nesrea dogodila?"
Inae ako pokuate neto novo, vi postajete dostupni neemu novom u istom
trenutku, smesta. Nemojte se plaiti. Kreite se, u poetku malim koracima, malim odlukama,
ostajui uvek svesni da je neto uvek mogue, moete krenuti krivim putem. Ali ta je
pogreno u tome da se ide pogreno? Vratite se natrag. Doi ete mudriji.
Ne dopustite da to bude samo verovanje. Pustite da to bude jedno razumevanje.
Samo onda to postaje efikasno i korisno.
"... u nameri da se preuzme rizik, ja moram doneti odluke." Naravno, ovek mora da
donosi odluke. To je jedna od najlepih stvari u ivotu. To pokazuje da ste slobodni. Ako
biste eleli da neko drugi donosi odluke za vas, onda biste bili robovi. Na taj nain ivotinje
su u boljem poloaju - sve je odlueno. One imaju utvrenu hranu da jedu; imaju ureen
obrazac ivota da ive. Ne odluuju same, nikada nisu zbunjene.
ovek je jedina ivotinja koja je uvek zbunjena, ali u tome je njegova
velianstvenost jer on mora da odluuje. On uvek okleva, uvek visi izmeu dve alternative -
sv. Franja iz Asizija, sv. Franja Havijer - i uvek rizikuje. Ali ovek moe da odluuje. Kroz
takvu odlunost vaa dua se raa; postajete integrisani.
Odluite, ta god da je vaa odluka. Ne nastavljajte da budete neodluni. Ako ste
neodluni uvek ete raditi neto kontradiktorno. Kretaete se na oba puta zajedno, simultano -
i sa tom neodlunou moraete da ivite. Pedeset posto ete ii prema severu, pedeset posto
prema jugu. Onda nastaje jad, bol, patnja.
Mukarac je utrao u poreski ured i uhvatio direktora za revere. "Vidite, ja sam u
vrlo u tekom stanju. ena mi je nestala," rekao je on.
"Je li?" rekao je slubenik, "To je nesrea, pretpostavljam, ali ovo je poresko
odeljenje. Zaista treba da obavestite policiju."
Mukarac je zatresao svoju glavu ozbiljno i rekao: "Znam. Neu opet tako da budem
uhvaen. Poslednji put kada je otila, rekao sam policiji i oni su je nali."
Zato onda odlazite da prijavite poreskom slubeniku? Inae jedan deo kae da neto
mora da se uini jer je ena nestala, mu mora neto da uradi. Drugi deo se osea srean i
kae: "Dobro je da je nestala, ne idi u policijsku stanicu; oni je mogu opet nai."
741
Tako ivot ide dalje - pola, pola - onda postajete fragmentarni. Mu, odgovorni mu,
mora neto uiniti; a mukarac, kome treba sloboda, mora da uradi neto drugo. On je srean
da je ena otila. Mu izgleda alostan - ili se pretvara da je alostan - pokazuje svoj jad, plai
se zbog unutranjeg oveka da ljudi mogu postati svesni kako on osea sreu. To nee biti
dobro; to e biti drobljenje potovanog ega. Stoga on neto mora uraditi. Ne moe otii u
policijsku stanicu; onda odlazi negde drugde. Posmatrajte svoj ivot. Ne gubite svoj ivot na
taj nain.
Odlunost je neophodna. Morate odluivati svakog trenutka. Svaki trenutak izgubljen
bez odluke stvara podeljenost u vama. U trenutku svake odluke, postajete ubrzo sabrani,
postajete jedinstveni, bivate zajedno. Dolazi trenutak kada postajete integrisani. Odluivanje
nije toliko bitno; sama odlunost jeste. Kroz odluke vi postajete odluni.
Jednom se dogodilo:
Prestraena mlada ena strpljivo je otila kod zubara i sela da saeka red. S njom je
bila sestra da pazi da tromesenu bebu. Ubrzo je doao red na nju da ue u prostoriju za
muenje.
Poto je sela na zubarsku stolicu, rekla je nervozno zubaru: "Ne znam ta je gore -
vaditi zub ili dobiti bebu."
Zubar je rekao odreito: "Dakle, brzo se reite molim vas. Imam mnogo drugih
pacijenata koji ekaju."
Ja bih to eleo da kaem Nii takoe. Ona je visila ovde okolo. Saberi se. Odlui.
Nije dobro samo visiti okolo. Ili budi ovde, ili negde drugde, ali budi. Ako eli biti ovde,
totalno budi ovde. Onda ovo mesto postaje itav tvoj svet, a ovaj trenutak postaje itava tvoja
venost. Ili ne budi ovde, onda nemoj i dalje visiti. Budi negde drugde, to je takoe dobro.
Onda budi tamo. Nije pitanje gde si. Pitanje je: "Jesi li?" Ne ostaj podeljena. Ne nastavljaj da
se kree u svim pravcima; inae e poludeti.
Predanost je odluka, najvea odluka koja postoji. Verovati nekome je odluka. Rizik
je tu. Ko zna? ovek moe samo da obmanjuje. Zaljubite se u enu; verujete. Zaljubite se u
mukarca; verujete. Ko zna? Moda vas ovek ubije nou. Ko zna? ena moe da pobegne sa
svim vaim novcem. Ali ovek rizikuje; inae ljubav nije mogua.
Hitler nikada nije dozvolio nijednoj eni da spava u njegovoj sobi. ak ni devojkama
nije nikada dozvolio. Viao bi ih danju, ali nou nikada u sobi. Toliko se plaio. Ko zna?
Devojka moe da ga otruje, da ga ugui nou. Samo zamislite jad takvog oveka. Nije mogao
ak ni eni da veruje. Kakav je ivot vodio, pakleni ivot. Ne samo da je iveo u paklu, svi
oni koji su ga okruivali iveli su u paklu.
Pria se da je razgovarao sa britanskim diplomatom na sedmom spratu svoje zgrade,
i pokuao je da ga impresionira i da se ne ustruava pred njim; jednostavno je predano rekao:
"Mi emo pobediti svet. Niko ne moe da nas sprei." Jedan vojnik je stajao tu. Da bi mu dao
jedan primer, rekao je: "Skoi kroz prozor." Vojnik je jednostavno skoio - kroz prozor visok
sedam spratova. Britanski diplomata nije mogao da veruje u to. Vojnik nije ak ni oklevao.
Da bi celu stvar uinio mnogo jasnijom, Hitler je rekao drugom vojniku: "Skoi!" I drugi je
skoio. Sada je to bilo previe. Da bi stvar direktno dirnula srce diplomate, rekao je treem
vojniku. "Skoi!"
Dotle se diplomata toliko preplaio, okiran, zadrao je oveka, tog vojnika koji je
hteo da skoi. Rekao je: "ekaj! Zato si spreman da izvri samoubistvo? Zato si tako
nepokolebljiv da napusti ovaj ivot?"
ovek je rekao: "Ostavi me na miru." Vi ovo nazivate ivotom?" I skoio je.
Hitler je iveo u paklu, a stvorio je takoe pakao i za druge. "Vi ovo zovete
ivotom?"
Ako ljubavi nema, ivot nije mogu. ivot u sutini znai ljubav; ljubav u sutini
znai ivot. Ljubav je poverenje, rizik.
Biti blizu mene znai biti ekstremno u ljubavi, jer je to jedini nain da se bude pored
742
mene. Ja ovde ne pokuavam samo da propagiram neka uenja. Nisam uitelj. Dajem vam
razliita vienja ivota. To je rizino; pokuam da vas ubedim da je nain na koji ste iveli u
osnovi pogrean, postoji drugi nain - ali naravno taj nain je nepoznat, on je u budunosti.
Nikada ga niste okusili. Moraete mi verovati; moraete da se kreete sa mnom u tami. Strah
e postojati; opasnost e postojati. Bie to bolno - svaki rast jeste bolan - ali kroz bol ovek
stie do ekstaze. Samo kroz bol se ekstaza postie.
etvrto pitanje:
Tokom meditacije ja prizivam vau prazninu i nalazim da me vaa praznina
postepeno obuzima. Mogu li ja ovom metodom upiti vae totalno bie? Hou li moi da vas
totalno prizovem u sebe? Molim vas blagoslovite me. (Moete ak i da mi ne odgovorite
verbalno.)
Ja nikada ne odgovaram, nikada, samo verbalno. Kad god vam odgovorim, odgovor
je dvodimenzionalan. On je na dve ravni zajedno. Jedna je verbalna; to je za one koji ne mogu
razumeti nijednu drugu dimenziju - to je za gluve i slepe, za mrtve. Onda simultano na drugoj
ravni postoji neverbalna komunikacija; to je za one koji mogu uti, koji mogu videti, koji su
ivi.
Nikada mi ne traite blagoslove, jer oni su uvek tu bilo da ih traite ili ne. Bilo da
saraujete sa mnom ili ne, bilo da ste za mene ili protiv, to ne ini nikakvu razliku za moje
blagoslove. Moj blagoslov nije in. On je ba kao disanje; uvek je tu. Ako moete oseati,
nai ete ga uvek ovde. Ja sam moji blagoslovi.
A vi ste nabasali na ispravnu metodu: "Tokom meditacije ja prizivam vau prazninu i
nalazim da me vaa praznina postepeno obuzima. Mogu li ja ovom metodom upiti vae
totalno bie?" Da, apsolutno da. Nastavite i ne plaite se, jer praznina e vam pre ili kasnije
uliti duboki strah - jer praznina znai smrt. Praznina znai da vi nestajete, i pre nego to se
vaa realnost otvori, vi ete morati da odete odatle kompletno. Moraete da budete odsutni pre
nego to moete osetiti prisustvo svoje realnosti. Pre nego to moete osetiti punou bitka,
morate postati apsolutno prazni. Tu postoji procep, praznina - vi gotovo postajete apsolutno
prazni. Tu nastaje mali procep, a ta praznina je slina smrti. Vi nestajete a Bog jo nije uao,
samo mali interval, ali taj mali interval izgleda kao beskonanost.
U sudu je bio sluaj, sluaj ubistva, ali porotnici i sudija e odluiti da je ovek nevin
jer je postojao verodostojan svedok koji je rekao da je samo za tri minuta izaao napolje a
onda se vratio natrag meu njih. Samo za tri minuta nije bio tu s njima, i izgledalo je da to
nije dovoljno vremena da izvri ubistvo za tri minuta. Onda je tuilac rekao: "Dopustite mi da
izvrim jedan eksperiment." Uzeo je depni asovnik i rekao: "Sada neka svi zatvore oi i
ostanu mirni. Posle tri minuta dau vam znak da su tri minuta prola." Svi su ostali tihi.
Ako ostanete tihi za tri minuta, tri minuta su duga, vrlo duga; oni traju vrlo dugo.
Izgledaju toliko dugo, nikada da se zavre. Jeste li ikada stajali - kada je neko umro, politiki
lider ili neko, a vi ste stajali jedan minut utanja. Taj jedan minut izgleda toliko dugo da
poinjete misliti da taj politiki lider nije trebalo da umre.
Tri minuta... a kada su se tri minuta zavrila, tuilac je rekao: "Nemam nita drugo da
kaem." Porotnici su onda doneli odluku da je taj ovek izvrio ubistvo. Promenili su svoju
presudu. Tri minuta su vrlo duga.
Kad god ste tihi, jedan minut tiine je vrlo, vrlo dug. Nemogue je zamisliti ta se
dogaa kada ste odsutni jedan trenutak, moe biti procep, praznina, ali izgleda gotovo kao
venost. ovek postaje vrlo uplaen. eli da se vrati natrag, da se dri uz prolost.
Ubrzo taj strah e se pojaviti. Zapamtite, u to vreme ne budite uplaeni. Ne vraajte
se natrag; ne padajte unatrag. Kreite se napred. Prihvatite smrt, jer samo iz smrti ivot je
izobilan. Samo kada umrete, postiete besmrtnost.
Ona je uvek tu i eka na vas. To nije neto spolja; to je sama sr vaeg bia,
besmrtnost. Meutim, vi ste se identifikovali sa smrtnim, sa telom, sa umom. Oni su trenutni,
promenljivi. Negde unutar vas postoji ista svest, netaknuta, nepokvarena. Ta ista svest je
vaa prava priroda.
743
itava joga je jedan napor da se dospe do te istote bia, do te nevinosti, a iz te
nevinosti je roen Isus. Jednom kada ste dotakli tu istotu, tu nevinost u vama, ponovo ste
roeni; to je uskrsnue.
Dopustite mi da budem vaa smrt tako da se ponovo moete roditi. Majstor je smrt i
ivot, krst i uskrsnue. Vi ste nabasali ba na pravi metod. Sada idite napred. Primite tu
prazninu, upijte je sve vie i vie, postanite prazni. Ubrzo, sve se menja - praznina nestaje.
Prvo sve drugo nestaje, a praznina se poveava u vama; onda kada je praznina potpuna,
takoe i ona nestaje. Buda je obino govorio svojim uenicima o ovoj pojavi: "To je kao kada
uvee zapalite sveu." Cele noi svea nastavlja da gori, plamen izgara sveu. Plamen je
stalno izgara. Svea stalno iezava, iezava, iezava... Do jutra svea je nestala. Poslednjeg
trenutka, kada svea potpuno nestaje, plamen skoi i izgubi se. Prvo on uniti sveu, onda se
sam izgubi.
198
Isto se najpre dogodi ako pokuate da upijete prazninu, nitavilo, stanje bez ega; to
e unititi sve drugo. To e ostati kao plamen koji unitava sve. Kada je sve uniteno i vi ste
potpuno prazni, plamen poskoi i praznina takoe odlazi. Iznenada ste vraeni kui, ispunjeni,
prepuni. Tako ovek postaje Bog.
Kraj sedme knjige.
198
Svea nae subjektivne svesnosti tada vie nije ni potrebna, jer u trenutku njenog utrnua nastaje zora
objektivne svesti, svetlost svesti koja nije naa ve Boanska, apsolutna. Sve to je potrebno jeste nae utrnue
kojeg ne treba da se bojimo.
744
Osho
JOGA: ALFA I OMEGA
Knjiga osma
Poglavlje 1
TAJNA SMRTI I KARME
11. aprila 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
III, 22: sopakramam nirupakramam ca karma tatsamyamadaparantajnanamaritebhyo va.
[Neumitna] retribucija akata (karman) moe biti neposredna ili odloena.
Usredsredivi se (samyama) na ove [kauzalne nizove], naveuje se [joginu] znanje o
[njihovom] kraju [njegovoj smrti] ili [mu se ovo znanje pak javlja u vidu raznih]
predskazanja.
III, 23: maitryadiu balani.
[Potpuno saivljavanje (samyama) sa] oseanjem simpatije za druga bia
(maitri) i sa drugim [slinim oseanjima probudie u joginu nove, neoekivane] energije.
III, 24: baleu hastibaladini.
[Usmeravajui svu svoju panju na mobilisanje] energija [jogin e osetiti] snagu
slinu slonovskoj.
III, 25: pravrttyalokanyasatsukmavyavahita viprakrtajnanam.
Ponirui u (nyasat) [samo] funkcionisanje zapaanja [jogin] e ovladati znanjem
o suptilnom, skrivenom i udaljenom.
III, 26: bhuvanajnanam surye samyamat.
Kroz spregnutost svesti na [objekte kakvo je] sunce [javie se intuitivna]
spoznaja o svetovima [u kojima se biva] (bhuvana).
uo sam lepu priu. Bio jednom veliki vajar, slikar, veliki umetnik. Njegova
umetnost je bila tako savrena da kada bi nainio statuu oveka, teko je bilo rei ko je ovek
a ko statua. Statua je bila kao iva, toliko ivahna, zaista istovetna. Astrolog mu je rekao da
mu se smrt pribliava, da e ubrzo umreti. Naravno postao je mnogo uplaen, i tako uasnut,
kao to svaki ovek eli da izbegne smrt, i on je eleo da je izbegne. Razmiljao je o tome,
meditirao, i naao je reenje. Nainio je svoje vlastite statue, njih jedanaest, i kada je smrt
dola na njegova vrata i aneo smrti je uao, stajao je sakriven izmeu svojih vlastitih
jedanaest statua. Zaustavio je svoje disanje.
Aneo smrti je bio zbunjen, nije mogao da veruje svojim sopstvenim oima. Nikada
se to nije dogodilo, bilo je tako nenormalno. Bog nikada nije stvarao dve iste osobe; uvek ih
stvara jedinstvene. Nikada nije verovao ni u kakvu jednolinost. On nije kao neka montana
traka. Apsolutno je protiv duplikata; stvarao je samo originale. ta se dogodilo? Ukupno
dvanaest osoba, apsolutno su jednake! Dakle, koga da odvede? Samo jedan mora da bude
odveden. Smrt, tj. aneo smrti, nije mogao da odlui. Zbunjen, zabrinut, nervozan, vratio se
natrag. Pitao je Boga: "ta si uradio? Ima dvanaest osoba potpuno jednakih, a ja sam navodno
trebao da odvedem jednu. Kako da izaberem?"
745
Bog se nasmejao. Pozvao je anela smrti da mu se priblii i u njegovo uvo izgovorio
formulu, reenje kako da dozna istinito i odvoji ga od neistinitog. Dao mu je mantru i rekao
mu, "samo idi, i izgovori je u toj sobi gde se umetnik krije meu statuama."
Aneo smrti je pitao: "Kako e to delovati?"
Bog mu je odgovorio: "Ne brini. Samo idi i pokuaj."
Aneo smrti je doao, jo ne verujui kako e do delovati, ali kako je Bog rekao on je
uradio. Uao je u sobu, pogledao okolo, i ne obraajui se nikome posebno, rekao je:
"Gospodine, sve je savreno izuzev jedne stvari. Dobro si to uradio, ali si propustio jednu
stvar. Postoji jedna greka."
ovek je potpuno zaboravio da se krije. Skoio je i rekao: "Kakva greka?"
Aneo smrti se nasmejao i ree: "Uhvaen si. Jedino je to greka, to ne moe
zaboraviti sebe. Hajde, za mnom."
Smrt je od ega. Ako ego postoji, smrt postoji. Onog momenta kada ego nestane, smrt
nestaje. Vi neete umreti, zapamtite; ali ako mislite da vi jeste, vi ete umreti. Ako mislite da
ste vi (samo individualno) bie, onda ete umreti. Ovaj lani entitet ega e umreti, ali ako
mislite o sebi u terminima nebia, u terminima nemanja ega, onda nema smrti - ve ste postali
besmrtni. Uvek ste i bili besmrtni. Sada ste samo prepoznali tu injenicu.
Umetnik je uhvaen jer nije mogao da nestane u nebie.
U Dhammapadi Buda kae: Ako moete videti smrt, smrt ne moe videti vas. Ako
moete umreti pre nego to smrt doe, onda vam smrt ne moe doi. Nema potrebe da se
prave statue. To nee pomoi. U sutini morate unititi jedinu statuu, ne da stvorite jedanaest
vie. Morate unititi kip, ili oblije ega. Nema potrebe da stvarate vie statua i vie likova.
Religija, na neki nain, je destruktivna. Na neki nain, ona je negativna. Ona vas ponitava -
ponitava vas potpuno i do kraja.
Doete kod mene s nekim idejama da postignete ispunjenje, a ja sam ovde da vas
potpuno rasturim. Imate svoje ideje; a ja imam moje vlastite. Vi biste eleli da budu ispunjene
- ispunjene u vaem egu - a ja bih eleo da ostavite ego, da ga razloite, da nestane, jer samo
onda postoji ispunjenje. Ego zna samo prazninu; on je uvek neispunjen. Samom svojom
prirodom, samom svojom istinskom unutranjom prirodom, on ne moe dostii ispunjenje.
Kada vi niste, ispunjenje jeste. Moete ga zvati Bogom - ili mu dati ime koje bi Patanjali
eleo - samadhi - postignue glavnog, krajnjeg, ali to dolazi kada vi nestanete.
Ove sutre Patanjalija su nauni metodi kako da se rastvorite, kako da umrete, kako
da izvrite pravo samoubistvo. To nazivam realnim, jer ako ubijete telo, to je nerealno
samoubistvo. Ako ubijete sebe, to je autentino samoubistvo. A ono je paradoksalno: ako tako
umrete, dostiete veni ivot. Ako se vezujete uz ivot, umiraete hiljadama puta. Nastaviete
stalno i stalno da se raate i da umirete. To je toak. Ako se vezujete, kretaete se s tokom.
Ostavite toak ivota i smrti. Kako da ga odbacite? To izgleda nemogue, jer nikada
niste mislili o sebi kao o nebiu, nikada niste mislili o sebi samo kao o prostoru, istom
prostoru, da nikoga nema unutra.
Ovo su sutre. Svaka sutra mora da se razume vrlo dobro. Sutra je vrlo
kondenzovana, saeta stvar. Sutra je kao seme. Morate je prihvatiti duboko u svom srcu; vae
srce mora da postane zemljite za nju. Onda ona klija, i onda ispoljava znaenje, smisao.
Mogu vas samo ubediti da budete otvoreni, tako da seme moe pasti pravo na mesto
unutar vas, tako da se seme moe kretati u dubokoj tami vaeg nebia. U tami vaeg nebia
poee da biva ivo. Sutra je seme. Intelektualno, to je vrlo lako razumeti. Egzistencijalno,
postii njeno znaenje je teko. Ali to je ono to bi Patanjali eleo, to je ono to bih ja eleo.
Stoga ne budite ovde samo intelektualci. Uspostavite odnos sa mnom, uskladite se sa
mnom. Nemojte samo da me sluate, budite sa mnom. Sluanje je sekundarno, bivanje sa
mnom jeste primarno, osnovno - samo budite u mom drutvu. Dozvolite sebi da budete
totalno ovde-sada sa mnom, u mom prisustvu, jer ta smrt se dogodila meni. Ja mogu postati
zarazan. Ja sam izvrio to samoubistvo. Ako doete blizu mene, ako ste usklaeni sa mnom
makar za jedan jedini trenutak, vi ete imati letimino vienje smrti.
Buda je u pravu kada kae: "Ako moete videti smrt, smrt nee moi da vidi vas," jer
746
onog momenta kada vidite smrt, vi ste je transcendirali. Onda za vas nema smrti.
Prva sutra:
Izvodei samyamu na dva tipa karme, aktivnoj i uspavanoj, ili na znamenja i
nagovetaje, pravo vreme za smrt se moe predvideti.
Ovde ima vie stvari. Prvo, zato biti zabrinut oko tanog vremena smrti? Kako e to
pomoi? ta je poenta toga? Ako pitate zapadne psihologe, oni e to nazvati nenormalnom
morbidnou. Zato biti zainteresovan za smrt? Izbegavajte. Nastavite verovati da se smrt
nee dogoditi - barem ne vama. Ona se uvek deava nekom drugom. Videli ste ljude kako
umiru, nikada niste videli sebe da umirete; stoga ne moete da je izbegnete.
Dakle, roenje je van vae moi. Ne moete uiniti nita oko toga; ono se ve
dogodilo. To je ve prolost; ve je to uraeno. Ne moete to ponititi. Smrt e se tek
dogoditi; neto je mogue uraditi oko toga.
Cela istona religija zavisi od vienja smrti, jer je to mogunost koja e se dogoditi.
Ako je znate unapred, ogromna je mogunost. Mnoga vrata se otvaraju. Onda moete umreti
na svoj sopstveni nain, onda ete umreti sa svojim potpisom na vlastitoj smrti. Onda moete
urediti da ponovo ne budete roeni - to je itavo znaenje. To nije morbidno. To je vrlo, vrlo
nauno. Kada e ve svako umreti, apsolutno je glupo da se ne misli o smrti, da se ne fokusira
na nju, da se ne doe do njenog dubokog razumevanja.
To e se dogoditi. Ako znate kada, mnogo toga je mogue.
Patanjali kae da ak i taan datum, sat i minut, sekunda smrti moe da se zna
unapred. Ako znate kada tano smrt dolazi, moete se pripremiti. Smrt treba da bude
primljena kao vaan gost. Ona nije neprijatelj. U stvari to je dar od Boga dat. To je velika
prilika kroz koju treba da se proe. To moe postati proboj: ako moete umreti budni, paljivi
i svesni, nikada se neete ponovo roditi - i vie nee biti smrti. Ako to propustite, opet ete se
roditi. Ako nastavite da to proputate, stalno ete se ponovo raati, dok ne nauite lekciju o
smrti.
Dopustite mi da vam to kaem na ovaj nain: itav ivot nije nita drugo do uenje o
smrti, priprema za smrt. Zbog toga smrt dolazi na kraju. Ona je vrhunac, sam klimaks, vrh.
Na Zapadu naroito, savremeni psiholozi su postali svesni da u dubokom seksualnom
inu odreen vrh moe da se postigne, vrhunac, veliki orgazam, koji je veoma ispunjavajui,
uveseljavajui, ekstatian. Vi ste oieni, izlazite podmlaeni, svei, opet mladi, opet ivahni
- sva praina je nestala, kao da ste se dobro istuirali, to je energetsko tuiranje. Ali jo nisu
saznali da je seksualni in mala smrt; a onaj ko moe da postigne duboki orgazam, je onaj koji
dozvoljava sebi da umre u ljubavi. To je mala smrt, nita se ne moe uporediti sa smru. Smrt
je najvei orgazam koji postoji.
Intenzitet smrti je takav da gotovo uvek ljudi postaju nesvesni. Ne mogu se suoiti s
njom. Onog momenta kada smrt doe, toliko su uplaeni, tako puni nemira, da bi to izbegli
postaju nesvesni. Gotovo devedeset devet posto ljudi umru nesvesni. Oni propuste priliku.
Unapred znati smrt upravo je metoda da pomognete sebi u pripremi tako da kada
smrt doe vi ste savreno budni i svesni, ekate spremni da poete zajedno sa smru, spremni
da se predate, spremni da zagrlite smrt. Jednom kada prihvatite smrt u svesnosti, vie za vas
nema nikakvog raanja - nauili ste lekciju. Sad vie nema povratka opet u kolu. Ovaj ivot
je samo kola, disciplina - disciplina da nauite smrt. To nije morbidno.
Sve religije se bave smru, a ako neka religija nije zainteresovana za smrt, onda to
uopte nije religija. To moe biti sociologija, etika, moralnost, politika, ali ne moe biti
religija. Religija je traganja za besmrtnou; ali ta besmrtnost je samo mogua kroz vrata
smrti.
Prva sutra kae: "Pomou izvoenja samyame na dva tipa karme, aktivnoj i
uspavanoj, ili na znamenja i nagovetaje, tano vreme smrti se moe predvideti."
Istona analiza karme kae da postoje tri vrste karme. Dopustite da ih razumemo.
Prva je sanita. Sanita znai celo, celokupno, ukupan zbir svih vaih prolih ivota.
Bilo ta da ste uradili, kako god da ste reagovali na situaciju, ma ta da ste mislili i eleli,
postigli, propustili - zbir - ukupan zbir vaih dela, miljenja, oseanja iz svih ivota zove se
747
sanita. Re sanita znai sve, sve to je da sada sakupljeno.
Drugi tip karme je poznat kao prarabdha. Drugi deo karme je onaj deo sanite koji
treba da ispunite u ovom ivotu, koji tek treba da odradite u ovom ivotu. Vi ste iveli mnogo
ivota; akumulirali ste mnogo. Sada imate priliku da deo od toga odradite, realizujete,
propatite, da proete kroz to u ovom ivotu. Samo deo toga, jer ovaj ivot ima ogranienje -
sedamdeset, osamdeset, ili sto godina. U sto godina ne moete iveti sve prole karme -
sanitu - sve to je sakupljeno - ve samo deo toga. Taj deo se zove prarabdha.
Onda postoji trei tip karme koji je poznat kao kriyaman. To je dnevna, dananja
karma. Prvo sva sakupljena (karma), onda mali deo nje za ovaj ivot, a onda jo manji deo nje
za danas ili za ovaj trenutak. Svakog trenutka postoji prilika da se neto uradi ili da se neto
ne uradi. Neko vas uvredi; i vi se naljutite. Reagujete, uradite neto; ili, ako ste svesni
jednostavno posmatrate, ne postajete ljuti. Jednostavno ostajete svedok. Ne radite nita; ne
reagujete. Ostajete hladni i sabrani; ostajete usredsreeni. Drugi nije mogao da vam smeta.
Ako ste ometani od drugog i reagujete, onda kriyaman karma pada u duboko
skladite sanite. Onda opet akumulirate, onda akumulirate (karmu) za budue ivote. Ako ne
reagujete, onda je prola karma ispunjena - mora da ste vi uvredili ovog oveka u nekom
prolom ivotu, sada je on uvredio vas; raun je namiren. Zavreno je. ovek koji je svestan
osetie se srenim da je na kraju taj deo zavren. Postao je malo vie slobodan.
Neko je doao i uvredio Budu. Buda je ostao smiren, sluao je paljivo, a onda je
rekao: "Hvala ti." ovek je bio veoma zbunjen, pa je rekao: "Jesi li poludeo? Ja vream tebe,
povreujem te, a ti mi jednostavno kae 'hvala'?" Buda je rekao: "Da, jer ja sam te ekao.
Uvredio sam te u prolosti, i ekao sam - dok nisi doao nisam mogao biti potpuno slobodan.
Sada si ti poslednji ovek; moji rauni su namireni. Hvala ti to si doao. Mogao si da eka,
da ne doe u ovom ivotu, onda bih morao da te ekam. Ne kaem nita vie, jer to je dosta,
dosta je. Ne elim stvarati novi okov."
Onda kriyaman karma, svakodnevna karma, ne upada u skladite, ne dodaje se
skladitu; u stvari, skladite je sad malo manje nego to je bilo. Isto je istinito za prarabdhu -
ceo ovaj ivot. Ako u ovom ivotu nastavljate da reagujete, stvarate skladite sve veim i
veim. Moraete stalno da dolazite. Stvarate tako mnogo okova, ili lanaca; biete u ropstvu.
Pokuajte da razumete istonjaki koncept slobode. Na Zapadu sloboda ima
konotaciju politike slobode. U Indiji mi ne marimo mnogo za politiku slobodu, jer kaemo
da dok ovek nije duhovno slobodan, nema mnogo razlike izmeu toga da li ste vi politiki
slobodni ili ne. Osnovna je stvar biti duhovno slobodan.
Ropstvo je stvoreno od karme. Sve to radite u nesvesnosti postaje karma. Svaka
akcija izvedena u nesvesnosti postaje karma jer svaka akcija izvedena u nesvesnosti uopte
nije akcija; to je reakcija. Kada uradite neto u punoj svesnosti to nije reakcija; to je jedna
akcija, spontana, totalna. To ne ostavlja trag. Ona je potpuna u sebi; nije nekompletna. Ako je
nekompletna, onda e jednog dana morati da bude kompletirana. Tako ako u ovom ivotu
ostanete budni i paljivi, onda prarabdha nestaje, i vae skladite postaje sve vie i vie
prazno. Za nekoliko ivota skladite postaje apsolutno prazno.
Ova sutra kae: "Vrei samyamu na dve vrste karme..." Patanjali misli na sanita i
prarabdha, jer kriyaman nije nita drugo do deo prarabdne, stoga on karmu deli na dve.
ta je samyama? Ovo treba da se razume. Samyama je najvea sinteza ljudske
svesnosti, sinteza troje; dharane, dhyane i samadhija.
Obino, na um neprekidno skae od jednog objekta na drugi. Nijednog momenta
niste trajno usklaeni sa objektom. Stalno skaete. Va um produava konstantno da se kree;
to je kao bujica. Ovog trenutka je neto u ii uma, sledeeg trenutka neto drugo, sledeeg
trenutka jo neto drugo. Takvo je obino stanje uma.
Prvi korak van toga je dharana. Dharana znai usredsreenost, koncentracija -
fiksiranje itave vae svesti na jedan objekat, ne dozvoljavajui objektu da nestane, dovodei
stalno vau svest na objekat tako da nesvesna navika uma za neprekidno menjanje i proticanje
moe biti prevaziena; jer jednom kada navika neprekidne promene moe biti ostavljena, vi
postiete integritet, stiete do kristalizacije. Kada ima mnogo objekata koji se neprekidno
748
kreu, vi ostajete mnotvo. Razumite to. Ostajete podeljeni jer vai objekti su podeljeni.
199
Na primer, volite jednu enu danas, drugu enu sutra, a treu enu prekosutra. To e
stvoriti podelu u vama. Ne moete biti jedan; postaete mnogi. Postaete gomila. Otuda
istono insistiranje da se stvori ljubav u kojoj moete ostati za dugi period, to je due
mogue. Bilo je eksperimenata na Istoku u kojima su parovi ostajali zajedno mnogo godina.
Stalno ista ena, isti mukarac; to daje integritet. Previe promene razjeda vae bie, cepa vas.
Zato ako je na Zapadu izofrenija postala gotovo normalna stvar, nije to neto emu se treba
uditi. To nije neobino; to je prirodno. Sve se menja.
uo sam da se jedna filmska glumica u Holivudu udala za jedanaestog mua. Dola
je kui i predstavila novog tatu deci. Deca su donela registar, i rekla tati: "Molimo potpiite
ovo, jer danas ste ovde, sutra moete otii; a mi sakupljamo potpise, autograme svih naih
tata."
Stalno menjate kue; stalno menjate sve. U Americi je proseno trajanje neijeg
zaposlenja u jednoj firmi tri godine. Posao se neprekidno menja. Kua - prosean rok
ostajanja osobe u jednom gradu je takoe tri godine. I proseno trajanje braka je takoe tri
godine. Na neki nain izgleda da su tri godine veoma vane. Izgleda, ako ostanete etvrtu
godinu s istom enom, postoji strah da ete se moda za stalno skrasiti. Ako ostanete u nekom
poslu due od tri godine, postoji strah da ete biti stalno tu zaposleni. Stoga ljudi nastavljaju
da idu dalje; oni su postali kao lutalice. To u vama stvara podelu.
Na Istoku mi pokuavamo da damo osobi posao kao deo njegovog ivota. ovek koji
je roen u brahmanskoj kui; on ostaje brahman. To je bio veliki eksperiment da se d
stabilnost. ovek koji je roen u obuarskoj kui, ostao je obuar. Brak, porodica, posao, grad
- ljudi koji su roeni u jednom gradu, ostajali bi u istom gradu. Lao Ce se sea: "uo sam da u
drevnim vremenima ljudi nisu prelazili s druge strane reke." Sluali su lajanje pasa na drugoj
strani, drugoj obali. Zakljuili su da tamo mora biti grad, jer su uvee videli dim kako se
podie - mora da su ljudi kuvali. uli su lajanje pasa, ali nisu marili da odu i vide. Bili su tako
harmonino nastanjeni tu gde jesu.
Ova konstantna promena jednostavno govori da je va um grozniav. Ne moete vie
ostati ni na emu; onda itav va ivot postaje ivot neprekidne promene - kao da se drvo
stalno upa iz korena i nikada ne dobija vremena kako bi pustilo korenje duboko u zemlju.
Drvo e biti jedva ivo. Nee moi da procveta, nije to mogue, jer pre nego to procveta,
drvo treba da se ukoreni.
Dakle, usredsreivanje oznaava dovoenje vae svesti do objekta i osposobljavanje
da se ona zadri tamo - na nekom objektu. Ako gledate u cvet rue, neprekidno gledate u nju.
Stalno um luta, ide ovde i onde; a vi ga vratite natrag. Vi obuzdavate um - krotite bika.
Vraate ga natrag prema rui. Um odlazi ponovo; vi ga vraate natrag, Ubrzo um poinje da
biva s ruom dui vremenski period. Jednom kada um ostane s ruom za dugi vremenski
period vi ete moi po prvi put da znate ta je zapravo rua. To nije samo rua; Bog je
procvetao u njoj. Miris nije samo ruin; to je miris Boanskog. Ali vi nikada niste dovoljno
dugo bili u vezi s njom.
Sedite uz drvo i budite s njim. Sedite sa svojim dekom ili devojkom i budite s njim
ili s njom, i stalno dajte sebe. Inae ta se dogaa? ak i ako vodite ljubav sa enom, vi
mislite o neemu drugom - moda se kreete u totalno drugaijem svetu. ak i u ljubavi niste
fokusirani, niste usredsreeni. Preskaete, mnogo izostavljate. Vrata egzistencije se otvaraju,
ali vi niste tu da je vidite. Vraate se natrag kada su vrata opet zatvorena.
Svakog trenutka postoje milioni prilika da se vidi Bog, ali vi niste tu. On dolazi i
kuca na vaa vrata, ali vi niste tu. Nikada se ne nalazite tu. Nastavljate da lutate oko sveta.
Ovo lutanje mora da se zaustavi; to je znaenja dharane. Dharana je prvi korak velike sinteze
samyame.
199
Um ustanovljava svoje objekte tako to se saobraava sa njima. Ako ima mnogo objekata u umu koji se
smenjuju, to znai da se um deli na mnotvo identiteta koji se posebno saobraavaju, na mnotvo malih Ja. Oni
se neprimetno smenjuju tako da oveku ostaje iluzija da ima jedno Ja. Njihovo mnotvo dolazi do izraaja tek
kada ovek neto treba da odlui ili uradi do kraja, onda jedno Ja neto zapone, a drugo ne eli da zavri. To to
vidimo kao promenu raspoloenja i usmerenja je zapravo smena raznih Ja.
749
Drugi korak je dhyana. U dharani, u usredsreenosti, dovodite svoj um u iu;
objekat je vaan. Stalno morate dovoditi objekat u svoju svest, ne smete izgubiti njegov trag.
Objekat je vaan u dharani. Drugi korak je dhyana, meditacija. U meditaciji objekat vie nije
vaan; on postaje sekundaran. Sada tok svesti postaje vaan - sama svesnost koja je izlivena
na objekat. Svaki objekat e delovati, ali vaa svest mora da se izliva na njega neprekidno, ne
treba da bude procepa, ni pukotina.
200
Jeste li posmatrali? Jeste li primetili, ako izlivate vodu iz jednog lonca u drugi, ima
prekida. Ako izlivate ulje iz jednog lonca u drugi, nema prekidanja. Ulje ima kontinuitet, voda
pada isprekidano. Dhyana znai meditacija, znai da vaa svest treba da pada na neki objekat
koncentracije u kontinuitetu. Inae je to treperenje; to nije neprekidna baklja. Ponekad to
postoji, onda iezava; onda je opet tu, pa iezava; onda opet postoji. U dhyani morate to da
uinite neprekidnim, jedan potpuni kontinuitet. Kada svesnost postane stalna vi postajete
veoma jaki. Po prvi put oseate ta je ivot. Po prvi put rupe u vaem ivotu nestaju. Po prvi
put ste bez prekida. Vaa neprekidnost oznaava neprekidnost svesti. Ako je vaa svesnost
kao kapi vode, nije kontinuitet, vi ne moete zaista biti tu. Ovi prekidi e biti smetnja. Va
ivot e biti vrlo slab i iscrpljen; nee imati snagu, mo, energiju. Kada svest tee
neprekinuto, kao reka, postajete vodopad energije.
Ovo je drugi korak samyame, druga komponenta; a onda postoji i trea komponenta,
to je samadhi. U dharani, usredsreenosti ili koncentraciji, objekat je vaan jer vi morate
izabrati jedan objekat izmeu miliona drugih objekata. U dhyani, meditaciji, svesnost je
vana, morate uiniti da svest neprekidno tee. U samadhiju vaan je subjekat; onaj koji je
svestan; subjekat mora da bude osveen i nadien.
Vi ste odbacili mnoge objekte. Kada je bilo mnogih objekata, vi ste bili mnogi
subjekti, gomila, postojali ste sa mnogo umova - ne jedan um, mnogo umova. Ljudi mi dou i
kau: "eleo bih da preuzmem sannyas, ali..." To "ali" donosi drugi um. Oni misle da su isti,
meutim to "ali" donosi drugi um. Oni nisu jedno. Oni bi eleli da uine neto i, u isto vreme,
ne bi eleli da uine to - dva uma. Ako posmatrate nai ete mnogo umova u sebi - pun trg.
Kada ima tako mnogo objekata, ima tako mnogo umova koji im odgovaraju. Kada
postoji jedan objekat, jedan um se javlja - usredsreen, centriran, ukorenjen, uzemljen. Sada
ovaj jedan um mora da bude odbaen; inae ete ostati u egu. Mnogi su ostavljeni, sada
ostavite taj jedini um takoe. U samadhiju taj jedini um mora da se ostavi. Kada se jedini um
odbaci, objekat takoe iezava, jer ne moe biti tu. Oni su uvek zajedno.
U samadhiju samo svest ostaje kao ist prostor.
201
Ovih tri zajedno se zovu samyama. Samyama je najvea sinteza ljudske svesti.
Sada ete moi da razumete sutru: "Pomou izvoenja samyame na dva tipa karme,
na aktivnoj i uspavanoj ili na znamenja i nagovetaje, tano vreme smrti se moe predvideti."
Dakle, ako se usredsredite, meditirate i uskladite se u samadhiju, moete postati sposobni da
znate tano vreme smrti. Ako pokrenete svoju samyamu, ovu veliku sintezu svesnosti, ovu
veliku mo koja je probuena u vama, ako je pokrenete prema smrti, moi ete odmah znati
kada ete umreti.
Kako se to dogaa? Kada uete u mranu sobu, ne moete videti ta je tamo. Kada
uete sa svetlom, videete ta je tamo, ili ta nije. Kreete se gotovo u tami celog svog ivota,
stoga ne znate koliko je mnogo prarabdhe jo tamo - prarabdha, karma koju morate da
ispunite u ovom ivotu. Kada idete sa samyamom, sa svetlom koje sija, unosite plamen
unutra, znate koliko je prarabdhe preostalo. Vidite celu kuu praznu, samo je u uglu nekoliko
200
Dok smo u dharani postali svesni objekta, u dhyani postajemo svesni same svesti o objektu, kao primarne.
Jaanje osveenja objekta u dharani je posluilo samo kao sredstvo da postanemo svesni same svesti kao
sutinske u odnosu na sve objekte. Kada smo ojaali svest o samoj svesti, to je meditacija, dhyana. Tako
dolazimo do onoga ko je svestan. Kada svest o Sebi kao ishodu svega ostane jedina, nezavisna i bez objekata, to
je samadhi. Tada se pokazuje da svi objekti i sav objektivni svet postoji samo kao zaborav te svesti Sopstva, koja
je atman, brahman, Bog.
201
Ovo je vrlo vano razumeti: objektivna svest je nalik prostoru. Kao to prostor sadri sve to postoji, tako i
svest sadri sve objekte i nezavisna je od njih. Stoga je po uenju Sankhye najvia, ista, objektivna svest,
buddhi, analogna prostoru ili akai. Zato se meditacija svodi na osveenje sebe iz aspekta samog prostora, kao
da posmatramo sebe izvana. To i znai objektivno.
750
stvari preostalo, ubrzo e one nestati. Sada moete videti kada ete umreti.
Pria se o Ramakrini da je bio vrlo zainteresovan za hranu, zapravo bio je opsednut.
To je bilo neverovatno. ak i njegova ena, arada, obino se oseala vrlo nelagodno; jer je
on bio tako veliki svetac, samo s jednim nedostatkom - a nedostatak je bilo to to je bio
previe zainteresovan za hranu. Tako je mnogo bio zainteresovan, da, dok je davao satsang
uenicima, rekao bi ba usred satsanga: "Saekajte, dolazim," otiao bi u kuhinju da pogleda
ta se kuva. Upravo bi otiao tamo i pitao: "ta se danas sprema?" Onda bi se vratio natrag i
opet poeo svoj satsang.
Njegovi najblii uenici su postali zabrinuti. Rekli su: "Ovo ne izgleda dobro,
Paramhamsa. A sve je savreno lepo - nikada nije hodao tako lep i savren ovek - ali ova
mala stvar, zato je ne ostavite?" On bi se nasmejao i ne bi rekao nita.
Jednog dana je njegova ena arada previe insistirala. On je rekao: "U redu, ako
insistira, rei u ti. Moja prarabdha je zavrena, samo sam vezan uz ovu hranu. Ako to
ostavim, gotovo je, odlazim."
ena to nije mogla da poveruje. Vrlo je teko enama da veruju svojim vlastitim
muevima - ak i ako je mu Paramhamsa, to ne ini razliku. Mora da je ena mislila da je on
pravi ludom, obmanjuje, ili pokuava da racionalizuje. Videvi to, Ramakrina je rekao:
"Vidi, znam da mi ne veruje, ali e saznati. Onog dana kada budem umro, upravo tri dana
pre tog dana, tri dana pre smrti, ja neu ni pogledati hranu. Ti e mi doneti moj thali, a ja u
gledati u drugom pravcu; onda moe znati da u jo samo tri dana biti ovde."
U to takoe nije poverovala, na to su i zaboravili. Onda, upravo tri dana pre smrti, on
se odmarao, arada je donela njegov thali, njegovu hranu; on se okrenuo, poeo je da gleda na
drugu stranu. Odjednom je ena shvatila, setila se. Thali je ispao iz njene ruke, i poela je da
plae. Ramakrina je rekao: "Ne plai sada. Sada je zavren moj posao; ne moram se
vezivati." Tano posle tri dana je umro.
On je prianjao u saoseanju, samo pokuavajui time da stvori vezanost s jednom
vezom. Ropstvo je u njemu nestalo; zatvor je iezao. Iz saoseanja je pokuavao da se vee,
da ostane malo due na ovoj obali, da pomogne onima koji su se okupili oko njega. Teko je
razumeti Paramhamsu. Teko je razumeti oveka koji je postao siddha, Buda, neko ko je
ispraznio svu svoju sanitu, sve akumulirane karme. To je vrlo teko. On nema gravitaciju,
stoga je Ramakrina bio prionuo uz hranu. Hrana je bila njegova gravitacija. On se vezao uz
hranu zato to nije imalo ta vie da ga zadrava na ovoj zemlji.
Kada imate samyamu, svesnost je potpuno budna, moete videti koliko je karme
preostalo. To je tano kao kada lekar doe, vidi i dodiruje puls umirueg oveka, pa kae: "Ne
vie od dva, tri sata." ta on kae? Uz pomo dugog iskustva on je doao do saznanja kakvi su
otkucaji pulsa kada e umreti. Tano na taj nain, ovek koji je paljiv i budan zna koliko je
prarabdhe preostalo - koliko je otprilike pulsa preostalo - i zna kada on mora otii.
Ovo mora da se uradi na dva naina. Sutra kae bilo da se usredsredi na smrt, to je
prarabdha karma...
"Pomou izvoenja samyame na dva tipa karme, na aktivnoj i uspavanoj, ili na
znamenja i predznake, tano vreme smrti se moe predvideti." Ovo se moe uraditi na dva
naina; bilo da gledate u prarabdhu ili ima nekoliko znamenja i nagovetaja koji se mogu
posmatrati.
Na primer, pre nego to neka osoba umre, gotovo tano oko devet meseci ranije,
neto se dogodi. Obino nismo svesni, jer uopte nismo svesni, a taj fenomen je vrlo suptilan.
Kaem skoro devet meseci pre, jer se to razlikuje. To zavisi; vreme izmeu zaea i roenja
bie to vreme. Ako ste roeni nakon to ste bili devet meseci u materici, onda devet meseci
pre smrti. Ako ste roeni posle provedenih sedam meseci u materici, onda sedam meseci. To
zavisi od iznosa vremena izmeu vremena zaea i roenja. Tano isto vreme pre smrti, neto
klikne u hari, u pupanom centru. Mora da klikne, jer izmeu zaea i roenja je bio razmak
od devet meseci; devet meseci vam treba da se rodite; tano isto vreme e biti potrebno za
pripremu za smrt. Kao to ste se pripremali devet meseci u majinoj utrobi za roenje, morate
se pripremati devet meseci da umrete.
Onda e ciklus biti kompletan. Neto e se dogoditi u pupanom centru. Oni koji su
751
svesni, oni e odmah znati da je neto prekinuto u pupanom centru; sada smrt dolazi blie.
Otprilike devet meseci.
Ili na primer, postoje druga znamenja i drugi predznaci. ovek, pre nego to umre,
tano est meseci pre nego to umre, ubrzo postaje nesposoban da vidi vrh svog sopstvenog
nosa, jer oi zapoinju da se okreu prema navie, vrlo lagano. U smrti se one okreu
kompletno navie, ali zapoinju da se okreu, kao povratno putovanje pre smrti. To se
dogaa; kada se dete rodi, dete uzima skoro est meseci, to je obino - moe biti izuzetaka -
detetu trebaju est meseci da ima fiksirane oi. Inae oi se gube. Zbog toga deca mogu
dovesti zajedno oba svoja oka pored nosa, mogu ih vrlo lako odvesti vrlo daleko do uglova.
Njihove oi su jo labave, nemirne. Onog dana kada deje oi postanu fiksirane; ako taj dan
doe posle est meseci ili devet meseci, deset ili dvanaest, onda e tano isto vreme biti vreme
pre smrti; opet e oi postati labave i nemirne i kretae se navie. Zbog toga seljani u Indiji
kau - mora da su to saznali od jogina - da pre nego to ovek umre on postaje nesposoban da
vidi vrh svog sopstvenog nosa.
Ima mnogo metoda kojima jogini neprekidno posmatraju vrh svog nosa.
Usredsreuju se na njega. Ljudi koji su se usredsreivali na njega, iznenada jednog dana
shvataju da ne mogu videti svoj sopstveni nos. Onda znaju da se smrt pribliava.
Prema joga fiziologiji u oveku ima sedam centara. Prvi je kod genitalnih organa, a
poslednji je sahasrara, na glavi; izmeu ova dva ima pet ostalih. Kad umrete, vi umirete iz
odreenog centra. To pokazuje va rast koji ste obavili u ovom ivotu. Obino, ljudi umiru
kroz genitalni organ, jer celog ivota ive oko genitalnog centra, neprekidno misle o seksu,
fantaziraju o seksu, rade sve oko seksa - kao da je ceo ivot bio centriran oko seksualnog
centra. Ovi ljudi umiru kroz centar seksa. Ako ste se malo razvili i dospeli ste do ljubavi,
otili ste izvan seksa, onda ete umreti iz centra srca. Ako ste se potpuno razvili, ako ste
postali siddha, umreete iz sahasrare.
Centar iz koga ete umreti ima jedan otvor jer cela energija e biti izbaena odatle...
Ba pre nekoliko dana je umro Vipasana. Od njegovog brata Vijogia su zatraili da
ga udari u glavu; to je postalo simbolino u Indiji. Kada ovek umre i postave ga na pogrebnu
lomau, glava treba da se lupne. Samo simbolino, jer ako je osoba postigla najvie, krajnje
prosvetljenje, onda e se glava sama od sebe slomiti; inae osoba nije to postigla. Tako se mi
nadamo i molimo, i razbijamo lobanje.
Mesto za izbacivanje postaje otvoreno. Ova taka moe da se vidi. Jednog dana kada
e zapadna medicinska nauka postati svesna joga fiziologije, ovo e takoe postati deo svih
postmortema
202
- kako je osoba umrla. Upravo sada oni vide samo da li je umrla prirodno ili
je otrovana, ubijena ili je izvrila samoubistvo - sve obine stvari. Najosnovniju stvar oni
proputaju, koja mora biti u izvetaju - kako je osoba umrla: iz seksualnog centra, iz sranog
centra, ili iz sahasrare - odakle je osoba umrla. Postoji mogunost - a jogini su obavili mnogo
rada na tome - to se moe videti u telu jer se taj posebni centar slama, kao to se jaje razbija i
neto izae iz njega.
Kada neko ko je dostigao samyamu postane, upravo tri dana pre smrti, svestan iz kog
centra e se pokrenuti, gotovo uvek se on pokree iz sahasrare. Odreena aktivnost, kretanje,
ba na vrhu glave zapoinje da se odvija tri dana pre smrti.
Nagovetaji vas mogu pripremiti da primite smrt, a ako znate kako da je primite u
velikom slavlju, u velikoj radosti, u ushienju - gotovo pleui u ekstazi - neete biti opet
roeni. Vaa lekcija je savladana. Nauili ste sve to je bilo potrebno da se naui ovde na
zemlji; sada ste spremni da krenete izvan u daleko veu misiju, za vei ivot, za vii,
neogranieni ivot. Sada ste spremni da budete apsorbovani od kosmosa, od celine. Zaradili
ste to.
Jo jedna stvar o ovoj sutri. Kriyaman karma, svakodnevna karma, samo je vrlo mali
fragment; u terminima moderne psihologije mi to moemo nazvati "svesnim". Ispod toga je
prarabdha; u terminima moderne psihologije, nazivamo to "podsvesnim". tavie ispod toga
je sanita, u izrazima moderne psihologije to moemo nazvati "nesvesnim".
202
Pokazatelja na telu kako je osoba umrla.
752
Obino vi niste svesni svojih svakodnevnih aktivnosti, stoga kako moete biti svesni
prarabdne i sanite? Nemogue. Stoga zaponite da budete svesni svakodnevnih aktivnosti.
Hodajui putem, budite svesni. Jedui svoju hranu, budite svesni. Ostanite paljivi i budni s
onim to inite. Ostanite u aktivnosti. Ne idite tamo amo. Ne radite stvari kao zombi. Ne
kreite se kao da ste u dubokoj hipnozi. ta god da kaete, kaite sve potpuno budni, tako da
se nikada nee kajati niti aliti. Kada kaete: "ao mi je, rekao sam neto to nikada nisam
eleo da kaem," to jednostavno pokazuje da ste bili uspavani, niste bili svesni. Kada kaete:
"Uinio sam neto, ne znam zato i kako. Ne znam kako se to dogodilo. Uradio sam to uprkos
sebi samom," onda zapamtite, radili ste uspavani. Vi ste mesear koji hoda u snu.
inite sebe sve vie i vie budnim. To je znaenje da se bude ovde i sada. Upravo
sada sluate mene; moete biti samo u uima. Sada me vidite; moete biti upravo sada u
oima, potpuno paljivi, ak ni misao ne prolazi kroz va um da omete, nema oblanosti
iznutra. Samo usredsreeni na mene - totalno sluajui, totalno gledajui bivajui sa mnom
ovde sada; to je prvi korak.
Ako dospete do ovoga, drugi korak postaje dostupan: onda se kreete u podsvesnom.
Onda kada vas neko uvredi, neete postati svesni samo kada postanete ljuti. Postaete svesni
odmah da vas je neko uvredio - tu se odreena ljutnja mrdnula i premestila u podsvesnu
dubinu vaeg bia, upravo mali talas, vrlo suptilan. Ako niste vrlo senzitivni i svesni, neete
znati to. Ubrzo ete postati svesni suptilne nijanse, suptilne senke emocija - to je prarabdha,
podsvesno.
Kada postanete svesni podsvesnog, sledei korak e vam postati dostupan. to vie
rastete, vei rast vam postaje mogu. Biete sposobni sada da vidite svu akumuliranu prolost
kroz trei, zavrni korak: postajanja svesnim sanite. Jednom kada se kreete u nesvesnom -
to znai da unosite svetlost svesnosti u sr vaeg bia - postajete prosvetljeni. To je znaenje
da se postaje Buda - sada nita nije u tami. Svako skrovite i ugao su osvetljeni. Onda vi
ivite, delujete, ali ne akumulirate nikakvu karmu.
Druga sutra:
Uvodei samyamu na prijateljstvo, ili na neko drugo svojstvo, velika snaga i mo se
stie u tom kvalitetu.
Prvo ovek mora da postane svestan, i odmah sledi drugi korak: dovoenje samyame
na oseanje prijateljstva, ljubavi, saoseanja ili sauea.
Dopustite mi da vam ispriam jednu priu:
Dogodilo se da je veliki budistiki monah, njegovo ime je bilo Tamino, istrajao
radei naporno i uao u stanje satorija - u stanje samyame. Tamo je bio svestan niega...
Kada ste zaista svesni, niste svesni neega. Samo ste svesni svesti. To takoe nije
dobro rei, jer svest izgleda kao objekat. Ne, vi ste jednostavno svesni niega
203
- svesni ste
same svesti bez sadraja.
...A tamo je on bio svestan niega, i njegova dua je bila kao nita. A ovo stanje je
bilo ak izvan mira, i on bi bio zadovoljan da ostane u tome zauvek...
Zapamtite ovo, kada ovek dospe do samyame, eleo bi da ostane zauvek u tome - ne
bi eleo da izae iz toga - ali to nije cilj putovanja. Ovo je samo pola putovanja. Dok va
samadhi ne postane ljubav, dok ne iznesete ta god da ste nali unutar sebe u veliki svet, dok
ne podelite svoj samadhi sa drugima, dokazujete da ste sebina krtica. Samadhi nije cilj,
ljubav je cilj. Stoga kad god vam se samadhi dogodi, bilo kome od vas, tada ete doi do
take kada neete eleti da se kreete van. To je tako lepo, tako silno blaeno, koga je briga za
ita?
...Ovaj stupanj je bio ak dublji od mira, i Tamino je eleo da ostane u njemu zauvek.
Meutim dogodilo se, tog dana je otiao van da meditira, otiao je u malu umicu koja je
okruivala njegov manastir. Dok je sedeo pored puta izgubljen u meditaciji, tuda je prolazio
putnik i lopovi su ga zaskoili, prebili ga, opljakali i ostavili. Dozivao je Tamina u pomo,
203
Takoe bi pogreno bilo rei da nismo svesni niega, je bi to bila negacija same svesnosti.
753
ali je on sedeo tamo nesvestan, ne videvi i ne uvi nita...
Tamino je sedeo tamo, a ovek je tu umirao zovui u pomo; ali je on bio toliko
duboko u samome sebi da nita nije dopiralo do njega. Nije mogao da uje. Nije mogao da
vidi - oi su mu bile otvorene, ali on nije bio tu, u oima. Otiao je do samog kamenitog dna
svog bia. Samo je telo disalo, ali on nije bio tu na periferiji.
Tako je ovek leao krvarei na zemlji, i tamo je bio kada se Tamino vratio na
zemlju - vratio se natrag u svoje telo, vratio se natrag u svoja ula. Tamino je bio zaprepaen
i za dugo vreme nije razumeo ta je video, niti je znao ta mora da uradi...
Potrebno mu je bilo malo vremena da se opet sabere na periferiji. Centar je totalno
drugaiji. Vi se kreete u apsolutno nepoznatoj teritoriji. A kada se vratite natrag teko je opet
uskladiti se sa periferijom. Gotovo je to kao kod ljudi koji su bili na Mesecu; onda se vrate
natrag, i za tri sedmice moraju se smestiti u specijalnu za njih pripremljenu kuu - da se opet
pripreme za hodanje po zemlji. Ako odmah posle vraanja natrag sa Meseca odu svojim
kuama, oni e poludeti ili pobesneti; jer Mesec je tako razliit. Gravitacije nema tamo mnogo
- osmi deo od gravitacije na zemlji.
ovek moe lako skoiti etiri, pet metara. Moe skoiti na svaiju terasu bez
problema. Gravitacija je gotovo nula. A mesec je tako prazan, da je ovek zaprepaen. Tiina
je tako ogromna, neometana milionima godina - tako teka - da kada se vrati natrag sa
Meseca, dolazi na zemlju kao da je umro pa se opet vratio.
Kada je prvi ovek hodao po Mesecu, nije bio teista, ali je iznenada pao na kolena i
poeo da se moli. Prva stvar koju je uradio na Mesecu bila je molitva. ta mu se dogodilo?
Tiina je bila takva, bila je tako duboka, a on je bio tako sam, i odjednom se setio
Boga. U toj usamljenosti, u toj samoi, u toj povuenosti, zaboravio je sve o tome, da ne
veruje u Boga, da je skeptiki um, da je sumnjalica. Zaboravio je sve. Odmah je pao i poeo
da se moli.
Kada ovek doe s Meseca, mora ponovo da se aklimatizuje na zemlji; ali to nije nita
u poreenju sa time kada odete do sredita svog bia i vratite se natrag.
...Tamino je bio oamuen i zaprepaen i dugo nije razumeo ta je video, niti je znao
ta mora da ini. Ali ubrzo, kako je opet struja njegovog ivota nastala u telu, otiao je do
oveka i previo njegove rane kako je najbolje umeo. Ali ovekova krv je predugo isticala.
Pogledao je u Tamina i umro - i te oi Tamino nije mogao da zaboravi; te oi su mu se
priviale; toliko je bio ometan time da je izgubio sav satori - zaboravio je sve o centru,
sreditu. Bio je smuen.
A u njegovim oima pre nego to je umro, Tamino je video pogled koji je video na
bojnom polju; i sav njegov tako bolno zadobijen mir ga je napustio. Vratio se natrag u
manastir, preao na ostrvo, popeo se na najviu terasu, i seo tamo pored jednog od kipova
Bude. Bilo je vee, samo je zalazee sunce sijalo na kamenom licu, izgledalo kao da u njega
nadire ivot i preplavljuje ga.
Tamino je pogledao oi na tom licu i rekao: "Gospode Buda, da li je tvoje uenje
istinito, je li pravo?"
Kip mu je odgovorio: "Istinito i lano."
"ta je u njemu istinito?" Pitao je Tamino.
"Saoseanje i ljubav."
"A ta je lano u njemu?"
"Beg od ivota, beanje."
"Moram li se ja vratiti natrag u ivot?"
Ali tada je svetlo izbledelo s lica, i ono se opet pretvorilo u kamen.
Ovo je lepa pria. Da, Tamino je morao opet da se vrati u ivot. ovek se mora vratiti
natrag da voli iz samadhija; otuda, Patanjalijeva sutra odmah posle samadhija u kome je
doivljena smrt, kae: "Izvodei samyamu na prijateljstvo, ili neko drugo svojstvo,"
saoseanju, ljubavi, "stie se velika snaga tog kvaliteta".
Savremeni psiholozi e se takoe sloiti - do odreene granice. Ako neprekidno
mislite o neemu, to zapoinje da se materijalizuje. Mora da ste uli ime Emile Coue, ili ako
754
niste uli ime, uli ste njegov slogan: svaki dan, u svakom pogledu, postajem sve bolji i bolji.
On je tretirao hiljadu pacijenata - u velikoj nevolji, ljudi su bili u velikoj nevolji, a on im je
mnogo pomogao. To je bila jedina njegova medicina. On bi im samo rekao: "Ponavljaj svakog
dana, na svaki nain postaje mi sve bolje i bolje." On je tretirao hiljade pacijenata - u velikoj
nevolji, ljude sa velikim bolestima - i mnogo im je pomagao. A ovo je bio jedini njegov lek.
Samo bi im rekao: "Ponavljajte, svakog dana, na svaki nain, postaje mi sve bolje i bolje.
Samo ponavljajte to, samo oseajte to, upravo okruite sebe s tom idejom postaje mi bolje,
zdraviji sam i sreniji." Hiljadama ljudi se pomoglo; oni su izali iz svojih bolesti. Izali su iz
svojih mentalnih bolesti. Izali su iz svojih nevolja i briga. Opet su imali uspeha i napredovali
su, a niega nije bilo u tome - samo mala mantra.
ta se tu dogaa: vi stvarate svet u kome ivite. Vi takoe stvarate telo u kome ivite,
takoe stvarate um u kome ivite. Stvarate sa svojim idejama. ta god da mislite, pre ili
kasnije postaje realnost. Svaka misao postaje naposletku tvar.
Ako je tako sa tako obinim umom, koji nastavlja svakog momenta da menja objekat,
nastavlja da skae tamo-amo - ta tek misliti o samyami? Kada nema uma i samo se javi ideja
prijateljstva, ovek je u takvom odnosu s tim, da on postaje to.
Buda je rekao: "Sledei put kada doem u svet, moje ime e biti Maitreja, prijatelj.
To je vrlo simbolino - bilo da on dolazi ili ne, u tome nije stvar. Ali je to vrlo simbolino. On
kae da kada neko postane Buda, on postaje prijatelj.
Nakon to ovek dostigne samadhi, on mora da postigne saoseanje ili sauee.
Saoseanje je kriterijum da li je samadhi pravi ili ne.
Zapamtite, ne budite tvrdica, jer ta navika istrajava, odupire se i postojana je. Ako ste
u spoljanjem svetu tvrdica i prianjate uz stvari, uz novac, uz ovo i ono; kada se samadhi
pojavi u vama, vi ete se vezati i za samadhi. Vezivanje e se nastaviti - a ono se mora
ostaviti. Otuda, odmah posle smrti, kada zaponete oseati besmrtnost, Patanjali kae unesite
prijateljstvo, sada mislite na deljenje, uee ili zajedniko korienje.
U Palestini ima dva mora. Jedno je puno svee iskriave vode. Drvee i cvee rastu
oko njega. Ribe ive u njemu, a obale su zelene. iste vode ovog mora, koje poseduju lekoviti
kvalitet, dolaze iz reke Jordan koja tee sa brda oko Mount Hermon-a...
Isus je voleo ovu reku, Isus je voleo ovo more. Mnogo uda se desilo oko ovog mesta
njegovim posredstvom.
...Majstor, (Isus) je voleo ovo more, i mnogi od najsrenijih trenutaka u njegovoj
slubi provedeni su pored njega. To mesto je do dananjeg dana ispunjeno smirenou i
snagom.
Reka Jordan se uliva na jugu u drugo more. Tamo nema ivota, nema pesme ptica,
nema dejeg smeha. U vazduhu visi zlokobnost i teina iznad njenih voda, a ne piju je ni ljudi
ni ivotinje niti ptice. Ovo more je mrtvo.
ta ini ovako veliku razliku izmeu ova dva mora u Palestini - jedno je ivo, tako
strahovito ivo; a drugo je mrtvo, tako preterano mrtvo?
Ovo je razlika: more u Galileji prima ali ne zadrava vode reke Jordan. Za svaku kap
koja se ulije u njega, druga istie van. to vie ona radosno daje, vie zauzvrat prima. Ovo je
more ivota, more iz Galileje.
Drugo more gomila svaku kap vode koju prima, a ne daje nita zauzvrat. More iz
Galileje daje i ivi. Drugo more ne daje nita i ne ivi. Ono je zaista nazvano "mrtvo" - mrtvo
more.
Isto vai i za ljudski ivot. Moete postati more iz Galileje ili moete postati mrtvo
more. Ako postanete more iz Galileje, pre ili kasnije vi ete sebi privui svest Isusa. Majstor
e opet hodati oko vas. Opet e biti vien sa svojim uenicima pored vas; opet ete biti u
totalno drugaijem svetu. Moete dodirnuti boansko. Ili moete postati mrtvo more; onda
nastavite da primate a da ne dajete; nastavite da gomilate zalihe, a da ne dajete. Kako se
postaje mrtav? Tvrdica je mrtva osoba; tvrdica umire svakog dana. Delite; za sve to ste
podelili, vi ete primiti vie. To je znaenje prijateljstva.
755
Ne da ete vi postati prijateljski: vi ete postati prijatelj. Ne da ete postati prijateljski:
postaete prijateljstvo. Ne da ete voleti: vi ete postati ljubav, vi ete biti sam kvalitet
ljubavi.
Trea sutra:
Izvodei samyamu na snagu slona, snaga slona e se zadobiti.
ta god da elite, dovedite svoju samyamu na to, i to e se dogoditi - jer vi ste
beskonani. Koju god formu da elite preuzeti, moete je preuzeti posle samyame. Sva uda
su mogua; to zavisi od vas. Ako elite da postanete moni kao slon, moete postati. Ba uz
pomo zadravanja te ideje unutra u sebi i obasipajui je samyamom, vi ete postati to. Zbog
ove sutre, mnogi ljudi su uinili mnoge loe stvari. Ovo je klju, ali ako elite postati neto
avolsko, vi ete postati. Moete zloupotrebiti jogu isto toliko kao to moete zloupotrebiti
nauku. Nauka je oslobodila atomsku energiju. Sada je moete koristiti tako to ete je bacati
na gradove i ubijati ljude. Ljudi mogu stvoriti vie Hiroima i Nagasakija - moete uiniti celu
zemlju mrtvom, spaljenim mestom, grobljem.
Ista atomska energija moe biti koriena kreativno. Svo siromatvo koje postoji na
zemlji moe nestati za minut. Sva hrana koja je potrebna moe biti stvorena, i svo obilje koje
je dostupno nekolicini moe postati normalan deo svaijeg ivota. Niko ne spreava taj put,
nego ovek nekako nema to kreativno razumevanje.
Joga je bila zloupotrebljena na mnogo naina.
Svo znanje daje snagu ili mo, a ona se moe koristiti pozitivno ili negativno.
uo sam jednu anegdotu:
Pijanica je dogegao do bogatog bankara i zatraio mu est penija za olju kafe. Budui
da je bio izuzetno velikoduan ovek, bankar mu je dao novanicu od deset ilinga.
"Evo ti ovo, " rekao je, "moe kupiti dvadeset olja kafe s ovim".
Sledeeg dana bankar je opet video pijanu skitnicu.
"Kako ti je danas?" Pitao je veselo.
Skitnica je buljio u njega. "Zato se ne izgubi i pusti me," rekao je neutivo. "Ti i
tvojih deset olja kafe. One su me cele noi drale budnim."
To zavisi. Blagoslov moe da bude kletva. Ono to Patanjali kae jeste ista bela
magija; to je magina formula. Moete to uiti avolskom crnom magijom. Onda ete biti
destruktivni za druge - i destruktivni za sebe. Zapamtite to. Zbog toga on prvo kae postanite
prijateljski; a onda govori o moi.
Ljudi kao Patanjali su tako obazrivi i oprezni. Moraju biti oprezni zbog vas. Oni
motre svaki svoj korak. On prvo kae kako da se postigne samyama; odmah govori o
saoseanju i prijateljstvu; onda govori o snazi. Jer kada imate saoseanje onda se snaga ne
moe zloupotrebiti.
Usmeravajui svetlost od nadfizikih moi ili sposobnosti, znanje se stie o suptilnom,
skrivenom i udaljenom.
Svaka dimenzija postaje dostupna - "o suptilnom, skrivenom i udaljenom" - jednom
kada znate kako da ne budete. Jednom kada znate kako da budete bez ikakvog ega, jednom
kada znate kako da budete ista svest bez ikakvog subjekta i objekta, sve postaje mogue.
Moete znati sve. Znajui Jedno, sve se zna.
Izvodei samyamu na sunce, stie se znanje o solarnom sistemu.
Ova sutra je malo komplikovana - ne sama po sebi, nego zbog komentatora. Svi
Patanjalijevi komentatori govore o ovoj sutri kao da Patanjali govori o suncu tamo izvan.
On ne govori o tom suncu; on ne moe govoriti o tome. On nije astronom, i nije zainteresovan
za astronomiju. Zainteresovan je za oveka. Zainteresovan je za mapiranje ovekove svesti.
A sunce nije izvan njega.
U joga terminologiji ovek je mikrokosmos. On je na suptilan nain mali univerzum,
756
univerzum saet u maloj egzistenciji. Egzistencija, cela egzistencija, nije nita drugo do
proireni ovek. Ovo je joga terminologija: mikrokosmos i makrokosmos. Sve to postoji
izvan, sasvim isto takoe postoji u oveku.
Ba kao to je Sunce spolja, ovek ima sunce unutra; i kao to postoji Mesecu spolja,
ovek ima mesec unutra. Patanjali je zainteresovan da vam da geografiju unutranjeg sveta,
unutranjeg oveka. Dakle, kada on kae: "Bhuwan gyanam surya samyamat" - "Izvodei
samyamu na sunce, zadobija se znanje o solarnom sistemu," ne misli da je to sunce izvan. On
misli na sunce koje je unutra.
Gde je vae unutranje sunce? Gde je centar vaeg unutranjeg solarnog sistema? Ono
je sasvim skriveno u reproduktivnom sistemu. Zbog toga je seks vru; to je vrsta toplote.
Imamo izraz za ivotinje: kad god je enka spremna da bude bremenita, kaemo da je
"zagorela". Fraza je sasvim ispravna. Seksualni centar je sunce. Zbog toga vas seks ini tako
napaljenim i grozniavim. Kada se kreete u seksualnom inu, postajete vreli, vreliji i vreliji.
Dodirujete jedan gotovo grozniav vrhunac; vae disanje je ometano. A posle toga se oseate
iscrpljeni. Onda se uspavate.
Kada je seksualni centar iscrpljen, odmah mesec zapoinje da funkcionie. Kada sunce
zae, onda mesec izlazi. Funkcija sunca je prestala; funkcija meseca zapoinje.
Ovo je seksualni centar. Izvodei samyamu na tome, moi ete da znate itav solarni
sistem unutra. Izvodei samyamu na seksualnom centru postaete sposobni da odete izvan
toga. Znaete sve tajne toga; ali to nema nita sa spoljanjim suncem.
Ali ako znate unutranje sunce, razmiljanjem moete takoe razumeti i spoljanje
sunce. Sunce je seksualni centar solarnog sistema. Zbog toga sve to je ivo trai sunce.
Drvee raste sve vie i vie. U Africi ono raste vie uvis nego igde drugde, jer ume su tako
guste i ima mnogo nadmetanja; jer ako ne odete visoko umreete. Neete moi da dospete do
sunca. Neete biti dostupni suncu, a sunce nee biti dostupno vama. Neete biti obasuti
energijom ivota.
Sunce je ivot; seks je ivot. Sav ivot nastaje iz sunca; sav ivot nastaje iz seksa. Sav
ivot.
Drvee pokuava da dospe visoko da bi bilo dostupno suncu i da bi mu sunce bilo
dostupno. Samo posmatrajte. Isto je sa drveem i ovde. Ovo je drvee borovog tipa, isto
drvee je i na ovoj strani - a ono tamo je ostalo malo. S ove strane drvee se probija, pulsira
visoko. Sunce je vie dostupno sa ove strane; na onoj strani sunce nije dostupno.
Seks je u suncu, sunce je seksualni organ solarnog sistema. Razmiljanjem vi ete
moi da razumete takoe spoljanji solarni sistem, ali osnovna stvar je razumeti unutranji
solarni sistem. Stoga u ja insistirati na tome, zapamtite, Patanjali mapira unutranju osnovu.
Naravno, to se moe zapoeti samo od sunca jer sunce je sredite. Nije najvii cilj, nego samo
centar sistema. ovek mora da se uzdigne iznad toga, mora da se kree iznad toga, ali to je
poetak. To nije omega, ve alfa.
Jednom kada je Patanjali rekao kako da se postigne samyama, kako da se preobrazi u
saoseanje, ljubav i prijateljstvo, kako da se bude snaan za saoseanje, za ljubav; on dolazi
do unutranje teritorije, unutranje topografije: "Izvodei samyamu na sunce, zadobija se
znanje o solarnom sistemu."
Ceo svet moe biti podeljen u dva tipa ljudi: ljudi sunca i ljudi meseca, ili ih moete
nazvati yang i yin. Sunce je muko, mesec je ensko. Sunce je agresivnost, pozitivno je;
mesec je prijemljiv, pasivan. Moete podeliti i svoje telo takoe izmeu sunca i meseca; joga
ga je podelila.
Ona je podelu nainila tako tano, da je podelila ak i va dah, vae disanje. Jedna
nozdrva je sunev dah, a druga meseev dah. Ako se naljutite disaete sa sunane strane. Ako
elite da postanete tihi, disaete s meseeve strane. Celo telo je podeljeno; jedna od vaih
strana je muka, druga strana je enska. Um je podeljen; jedan deo uma je muki, drugi deo
uma je enski.
ovek mora da se kree od sunca prema mesecu, a onda izvan oboje.
757
Poglavlje 2
SAVREN LAOV
12. april 1976. pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Osho, hoe li vai sledbenici postii iznenadno prosvetljenje, ili polaganim rastom
korak po korak? Da li je va besputni put za svakoga, ili samo za retke izuzetke?
Prva stvar koju treba razumeti je da je sama re "postignue" neduhovna. To je deo
vae udnje i pohlepe. Ideja da se neto postigne jeste svetovna. Bilo da elite ostvariti ugled,
mo, bogatstvo, Boga ili nirvanu ne ini nikakvu razliku. elja da se neto postigne jeste
svetovna; ona je materijalistika.
Duhovna revolucija se deava samo kada ostavite udnju, samo kada odbacite ideju
postajanja. Vi ste to. Vi ste ve to, stoga ne udite za postignuem. Niste bili nikada neto
drugo nego ono to pokuavate da dostignete.
Bog je u vama ba ovog trenutka - zdrav i jak. Zato to Bog nije neto izdvojeno od
vas ili od ivota. Inae vaa udnja je bila problem; i zbog vae pohlepe, postojali su
eksploatatori koji su nastavljali da vam pokazuju naine kako da se to postigne.
Sav moj napor ovde, sam moj posao ovde je da vam pomognem da vidite da to ve
imate. Nema pitanja ni o kakvom postignuu. Nema pitanja ni o kakvoj budunosti. Onog
momenta kada mislite u terminima postignua, sutranjica ulazi unutra, vreme ulazi,
budunost ulazi unutra. To je elja. Vi biste eleli da budete neko drugi nego to jeste - to je
nemogue. Moete samo biti ono to jeste.
Postajanje je sanjanje; bivanje je istina. Meutim zbog svoje pohlepe ljudi su vam
dali mnoge ideje kako da "dostignete" - i vi ih prihvatate. Ne zato to oni kau da je to istina,
nego zato to to uveava vau udnju.
Da biste bili bliski meni sve to treba da nauite jeste: oduite se od svoje udnje.
Odbacite je, odmah sada. Ne odlaite to. Ne govorite: "Da, odbaciemo je negde u
budunosti, sutra." Samo pokuajte da razumete samu bedu udnje, sam njen pakao. Ako
uvidite da udnja donosi pakao, zato onda sutra? U samom ovom vienju i razumevanju ona
otpada; otpada sama od sebe.
A ako je sama ideja vezivanja glupa, emu onda pitati da li ete dostii na iznenadan
ili postepen nain? To je beznaajno.
Vi ste ve to. Neka to bude konstantno seanje. Nijednog trenutka ne zaboravite da ste
vi bogovi i boginje. Ne mislite u terminima dama i gospode - zaboravite sve te besmislice.
Zapamtite da ste bogovi i boginje. Nikada se ne sputajte na manje.
Dakle, ja treba da ponitim vae pogrene ideje. One su vam preprodavane - vekovima
i vekovima u ime duhovnosti.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
Devojka katolikinja i deak Jevrejin su se ludo zaljubili. Ali njihove religiozne
porodice su se sukobile. Majka kao irska katolikinja savetovala je svoju erku: "Obavei ga
na boiji zakon. Naui ga lepoti i uivanjima katolicizma. Prvo ga naini katolikom." Devojka
je to uradila. Obavezala ga je svim svojim verskim pravilima i zakazan je datum venanja.
Jednog dana pre svadbe devojka je dola kui, zajecala je i rekla majci:
"Venanje je otkazano."
"Zato?" pitala je majka. "Jesi li ga obavezala?"
"Mislim da sam preterala. Sada eli da postane svetenik."
758
Ovi trgovci duhovnosti, iz veka u vek, milenijumima, previe su vam preprodavali
ideju postignua. Oni su vas eksploatisali. Samo uvidite poentu. Moete biti samo ono to ve
jeste - nita drugo nije mogue. To je data injenica, to je dar. Dakle, duhovnost nije
postignue; pre, to je prepoznavanje - priseanje. Vi ste zaboravili. To je sve. Negde ste to
pogreno smestili, to je sve; ali tu je sve.
A drugi deo pitanja je: "Da li je va besputni put za svakoga, ili je samo za retke
izuzetke?"
Samo za retke izuzetke, ali svako je redak izuzetak. Jer ja nikada nisam naiao na neku
osobu koja nije redak izuzetak. Nikada nisam naiao na obinog oveka ili obinu enu.
Naporno sam tragao, gledao sam svakog ko je dolazio kod mene; uvek sam nailazio na neto
jedinstveno, neto apsolutno jedinstveno.
Bog nikada ne ponavlja. Njegova kreativnost je originalna - on ne veruje u duplikate.
Nikada ne stvara nekoga ponovo. Ne veruje u opte, uobiajeno i obino. On stvara samo
izuzetno i jedinstveno.
Pokuajte da razumete to, jer drutvo vas opet prisiljava na ideju da ste vi samo
obian, banalan svagdanji ovek. Politiari ne mogu verovati da je svako jedinstven. Ako je
svako jedinstven, ta onda oni predstavljaju bivajui predsednici i ministri? Onda e ba
izgledati smeni i glupavi. Oni su jedinstveni, izabrani, a sva veina je obina - masa. Njihovi
egoi, samo da bi pokazali sebe izuzetnim, takoe su istovremeno pokazali drugu stvar, da je
svako obian.
Oni kau da vi morate dokazati svoju izuzetnost - postati bogat, postati Rokfeler;
postati moan u terminima politike snage, postati Nikson ili Ford; ili barem postati veliki
pesnik, jedan Ezra Paund ili Kumings; postani slikar, Pikaso, Van Gog; neki glumac.
Dokaite sebe! Postanite neko u nekom pravcu; dokaite svoj talenat i genij i svoj duh. A
onda, oni koji se nisu dokazali ni na koji nain jesu obina masa. Vi jeste izuzetni.
Ja vam elim rei da je svako roen izuzetan. Nije potrebno da dokazuje to. Oni koji
dokazuju, jednostavno dokazuju da su nesigurni u svoju jedinstvenost. Pokuajte da razumete
to. Samo inferiorni ljudi, koji imaju ideju duboke inferiornosti, pokuavaju da dokau sebi da
su superiorni. Kompleks inferiornosti vam pomae da se nadmeete, i dokazuje da moete
pokazati da ste superiorni. Meutim, u osnovi ste roeni jedinstveni - i nije potrebno da to
dokazujete.
Radujte se ako uivate stvarati poeziju, ali ne inite to egoistinim izletom. Pogledajte
u svoje slikare, pesnike; oni su egoisti, gotovo su ludi. ta se dogodilo? Ne uivaju u svojim
slikama, ni u svojoj poeziji. Koriste svoju poeziju i slike za korake da dou do vrha, tako da
mogu objaviti: "Ja sam jedinstven, a vi niste."
Zbog toga su ti ljudi bolesni... Oni su patoloki; njima je potreban psiholoki tretman.
Svim politiarima treba, svim ka moi orjentisanim ljudima, egoistinim ljudima je potreban
tretman. Oni treba da budu hospitalizovani. Zbog svoje ludosti, njihovog grozniavog
nadmetanja, njihovog ogromnog napora da dokau da su neko, vi poinjete oseati da ste
niko, da niste posebni; da ste tu samo da vegetirate - da ivite prost ivot i da umrete
prostakom smru.
Ovo je vrlo opasna, otrovna ideja, duboko usaena u vama. Izbacite je napolje.
Inae zapamtite, kada kaem da ste jedinstveni, ne mislim na neki relativan nain. Ne
kaem da ste vie jedinstveni nego neko drugi. Kada kaem da ste jedinstveni, kaem to na
apsolutan nain - ne na relativan, osrednji ili umeren nain. Ne kaem da ste vie jedinstveni
od bilo koga drugog. Vi ste jednostavno jedinstveni, isto tako jedinstveni kao i drugi - isto
tako jedinstveni kao va sused. Jedinstvenost je vaa priroda.
Pitate: "Da li je besputni put sa svakoga, ili samo za retke izuzetke?" On je samo za
retke izuzetke, ali svako je redak izuzetak.
eleo bih da vam ispriam jednu anegdotu:
Dogodilo se da je jednom bio jedan bezboan kralj koji nije mogao da podnese misao
da je neko superiorniji...
Mora da je bio ist politiar - ist otrov.
759
...Stoga je on pozvao sve pandite
204
iz kraljevstva, kakva je bila praksa u vanim
prilikama i postavio im ovo pitanje: "Ko je vii, ja ili Bog?" ...
Jer kada u vama jednom zapone ego trip, njegova krajnja borba je protiv Boga.
Zavrna mora da bude s Bogom jer e se jednog dana javiti pitanje: ko je superiorniji, Bog ili
vi? Fridrih Nie je rekao: "Ne mogu verovati u Boga, jer ako verujem u Boga uvek u biti
inferioran - uvek." Onda ne postoji mogunost da se postane superioran. Stoga Nie kae:
"Kako mogu postojati dva superiorna bia, ja i Bog?" Taj bezboni kralj mora da je bio
nieovac.
...Panditi su zadrhtali od straha - jer su znali da ako kau da je Bog superiorniji, bie
odmah ubijeni, zaklani, iskasapljeni. Bivajui mudri po svojoj profesiji zatraili su vreme, jer
su bili vezani za obiaje, svoje poloaje i ivote - to bi izgubili ako bi rekli neto protiv
kralja. S druge strane, bili su i asni ljudi, koji ne bi naljutili ni Boga. Stoga su bili u dubokoj
alosti; onda im je najstariji pandit potvrdio: "Ostavite to meni, ja u sutra razgovarati sa
kraljem."
Sledeeg dana kada su se okupili na dvoru, pristupio je tiho stari ovek, sklopio je
svoje ruke, njegovo elo je bilo namazano belim pepelom. Poklonio se duboko i izustio ove
rei: "O gospodaru, nesumnjivo ti si vei" - kralj je uvio svoje duge brkove, i zabacio je
visoko svoju glavu - "Ali ti si vei, kralju, jer nas moe proterati iz svog kraljevstva, a Bog
ne moe; zaista sve je kraljevstvo tvoje i nema gde da se ide izvan njega."
Nema naina da se ide izvan Boga. To je vaa jedinstvenost - to je svaija
jedinstvenost. Nema naina da budete neto drugo do sastavni deo Boga. To je vaa
jedinstvenost - to je svaija jedinstvenost. Potujte sebe, a takoe potujte i druge. Onog
momenta kada ponete da dokazujete sebe superiornim, ne potujete sebe jer sam napor
pokazuje da ste prihvatili ideju da niste jedinstveni - otuda napor da se dokaete - a takoe
nemate ni potovanja prema jedinstvenosti drugih.
Potujte sebe, potujte druge takoe, jer u sutini vi niste odvojeni. Mi smo jedna
celina. Mi smo delovi jedan drugog. Nismo kao ostrva; iroki smo boji kontinent.
Drugo pitanje:
Patanjali kae da kroz neznanje ovek akumulira neznanje, ovek akumulira karmu;
prethodno smo sluali da ste rekli da dok ovek ne postigne odreenu kristalizaciju, on nije
odgovoran za delovanje - pre je boansko jedini odgovorni inilac. Hoete li mi pojasniti ove
prividne kontradikcije?
One vama izgledaju kao kontradikcije. Radije nego da razjanjavamo kontradikcije,
eleo bih da vas oistim. eleo bih da vas oistim tako potpuno, da vi niste tu; onda neete
videti nikakve kontradikcije. Kontradikcija je da se vidi kroz intelekt. Jednom kada intelekt
vie ne ometa, i vae vienje je jasno - nijedna misao ne plovi u vaoj svesti; vi ste u stanju
samyame, apsolutno prazni - nikada neete nigde videti neku protivrenost. Sve protivrenosti
e izgledati komplementarne. One to jesu, ali um je treniran od intelektualaca, logiara, od
Aristotela. Ueni ste da delite stvari u polarne suprotnosti - dan i no, ivot i smrt, dobro i
loe, bog i avo, mukarac i ena. Sasvim odvojeni, hermetiki odeljci.
Onda ako ja kaem da u svakoj eni postoji mukarac, a u svakom mukarcu ima ene,
odmah ete rei: "ekaj, postoji kontradikcija. Kako moe mukarac biti ena, i kako ena
moe biti mukarac? Mukarac je mukarac, a ena je ena - jasno je odvojeno." To nije tako.
ivot ne veruje u Aristotela; ivot je vei od Aristotela. Mukarac i ena su
komplementarnosti, nisu kontradikcije.
Jeste li videli taoistiki simbol yin i yang? - suprotnosti se susreu jedna u drugoj,
rastvarajui se jedna u drugu; dan u no, no u dan; ivot u smrt, smrt u ivot. To je tako.
ivot i smrt nisu dva izdvojena entiteta. Ne postoji procep izmeu njih, nema intervala. ivot
je ono to postaje smrt, smrt je ono to opet postaje ivot.
Vi vidite da se talas podie i kree u okeanu. U samom pokretanju talasa postoji
204
Pandit, poznavalac ortodoksnih svetih spisa, brahmanski svetenik.
760
praznina, prethodi mu povlaenje vode. Oni nisu dve odvojene stvari. Vidite veliku planinu; a
pored nje je duboka dolina. To nisu dve stvari. Dolina nije nita do planina okrenuta naopako;
planina nije nita drugo do izvrnuta dolina.
Mukarac i ena, i sve kontradikcije samo su naizgled kontradiktorni. Jednom kada
moete uvideti ovu injenicu, uvek ete moi da znate da moram govoriti u kontradikcijama
jer moram govoriti o totalnom, o celini. Sve to kaem pokriva samo jedan deo; onda drugi
deo nedostaje; moram izrei i taj deo takoe. Kada kaem i taj drugi deo, vi kaete: "ekajte,
vi ste kontradiktorni."
Renik je jo aristotelovski, i ne mislim da e postojati ikakva mogunost za
nearistotelovski renik. Bie vrlo teko, jer iz svakodnevnih korisnih razloga moramo podeliti
stvari na crne i bele.
Crno i belo izgledaju tako razdvojeni, ali pravi ivot je kao duga - ceo spektar. Moda
je na jednoj strani belo, na drugoj strani je crno, ali izmeu ovih su milioni koraka, svi spojeni
zajedno. ivot je spektar. Ako izostavite srednji korak, onda stvari izgledaju protivrene. To
je vae vienje koje nije jo jasno.
uo sam da se to dogodilo jednog dana:
Pijan ovek se iznenada pojavio u uredu za registraciju roenih i umrlih.
"Gospodo," on je tucao, "elim da registrujem roenje blizanaca!"
"Zato kaete gospodo'?" raspitivao se slubenik "Ne moete li videti da sam ja ovde
sasvim sam?"
"Jeste li?" Zadihao se novi otac, ljuljajui se unatrag. "Moda je bolje da odem natrag
u bolnicu i jo jednom pogledam."
Moda su blizanci, moda je roeno jedno dete. To je vae nesvesno koje vam daje
vrlo iskrivljen pogled na ivot. Stalno ete dolaziti do oseanja kontradiktornosti u meni. Ona
su tu, ali samo na izgled. Duboko dole one se susreu.
Sada, ovo je posebna kontradikcija: "Patanjali kae da kroz neznanje ovek
akumulira neznanje, on akumulira karmu; a prethodno smo uli da dok ovek ne dostigne
izvesnu kristalizaciju, nije odgovoran za svoje delovanje, pre je boansko jedini odgovorni
inilac."
Ovo su naizgled dve kontradiktorne staze. Jedna je da sve ostavljate Bogu - ba sve,
totalno. Onda niste odgovorni. Ali zapamtite, to mora da bude totalno; to je totalno
rtvovanje, predavanje, potinjavanje. Onda ako inite dobro, Bog je izvrilac; ako inite loe,
naravno, Bog je izvrilac.
Seajte se celine. Celina e vas preobraziti. Ne budite promuurni i lukavi, jer ima
mogunosti da za sve to ne oseate da je dobro, kaete da je Bog odgovoran. Bilo ta da vam
uini da oseate krivicu, prebaciete to na Boga, a sve to uveava va ego vi ete rei, "to
sam ja". Neete to jasno izrei, ali duboko unutra misliete tako. Ako naslikate lepu sliku, vi
ete rei: "ja sam slikar". A ako e vam biti data Nobelova nagrada, neete rei "dajte je
Bogu". Vi ete rei: "Da, ekao sam to - ve je za to previe kasno. Priznanje - dolina
nagrada - zakasnila je previe dugo."
Kada je Bernard o dobio Nobelovu nagradu, odbio je da je primi, rekavi: "Predugo
sam ekao. Sada je to ispod mog renomea." On je bio jedan od najveih egocentrika ikada.
"To je ispod mog ugleda. Kada sam bio mlad, prieljkivao sam to, sanjao sam to. Sada sam
dovoljno star; to mi ne treba. Svet mi je ukazao ve tako veliko priznanje, pohvala od ljudi je
tako velika, sada mi ne treba nikakva Nobelova nagrada. To mi vie nee dati nikakav ugled."
Nagovorili su ga da e to biti uvreda Nobelovog komiteta za nagrade, stoga je
prihvatio, a onda je odmah poklonio novac nekoj organizaciji. Nikada niko nije uo za tu
organizaciju. On je bio jedini lan i predsedavajui te organizacije.
A kada su ga docnije pitali ta je uradio, on je rekao: "Ako dobijete Nobelovu
nagradu, vae ime je jednom u sporednim novinskim vestima. Ja sam to odbio; stoga je
drugog dana moje ime bilo u glavnim naslovima. Onda sam opet to prihvatio; i drugog dana
sam opet bio u glavnim naslovima. Onda sam dao donaciju; i opet sam bio na naslovnim
stranama. Onda sam to poklonio sebi i opet sam bio u glavnim naslovima. Iskoristio sam to u
761
potpunosti." Iscedio je iz toga sav sok.
Dakle, mogue je da e va ego nastaviti da bira. Ma kako da se oseate krivi zbog
neega, vi ete rei da je Bog odgovoran. Kako god da se oseate dobro oko neega, vi ete
rei: "Da, ovde sam ja. Ja sam to uradio." U tome je totalnost takoe potrebna.
Sada, vidite, ovo je druga staza, Patanjalija, Mahavire, Bude. Oni kau da ste vi
odgovorni, totalno odgovorni; opet. Patanjali zaista ne veruje u Boga. Previe je nauan za
to. On kae da je Bog metoda da se stigne do nirvane, do prosvetljenja. To je put - samo put, a
ne cilj. On je isti kao Buda i Mahavira, koji su potpuno poricali Boga, i koji su rekli: "Ne
postoji Bog, samo je ovek odgovoran." Ali totalno. Ne samo za dobro, nego i za loe.
Sada vidite kako su ove kontradikcije spojene u konceptu totalnosti. Obe zahtevaju
totalnost; ona je njihova prisna povezanost. Zaista, totalnost deluje, bilo da sve predate Bogu,
ili preuzmete svu odgovornost na svoja sopstvena ramena, nije vano. Ono to je zaista vano
je da ste totalni, celoviti. Stoga ta god da radite budite celoviti, i to e biti vae osloboenje.
Biti celovit znai biti osloboen.
Dakle ovo izgleda kontradiktorno, ali nije. Zasnovano je na istoj ideji da se bude
celovit.
Postoje dva tipa ljudi, zbog toga su potrebne dve metode. Vrlo je lako enskom umu
da se preda, da se poda, da se rtvuje. Vrlo je teko mukom umu da se poda, da se preda, da
se rtvuje. Stoga e mukom umu trebati Patanjali, staza gde je totalna odgovornost vaa.
enskom umu e trebati staza predanosti - staza Narade, Mire, aitanje, Isusa. Sve je Boje;
neka doe carstvo tvoje, neka bude volja tvoja. Sve je njegovo. Isus je stalno govorio: "Ja sam
njegov". Na to je mislio kada je tvrdio: "On je otac, a ja sam sin. Sin nije nita do produenje
svesti oca, to sam i ja."
Za enski um, za prijemljivi um, za pasivan um, Patanjali nee biti od velike
pomoi. Neto ljubavi je potrebno - neto od totalne predanosti sebe; ponitavanja sebe
potpuno, rtvovanja sebe potpuno. Rastvaranje i iezavanje je potrebno enskom umu; ali za
muki um Patanjali je savren. Oboje su u pravu, jer oboje su umovi; a celo oveanstvo je
podeljeno u ova dva uma.
Protivrenost se pojavljuje jer ne moete razumeti ceo um. Inae ta god da izaberete
kroz ove dve staze, postaete totalni i ubrzo e totalni um cvetati u vama.
Tree pitanje:
Voljeni Osho, Ramakrina je koristio hranu kao uporite da ostane na periferiji. Nije
li sauee ili saoseanje dovoljno za vraanje na periferiju?
Izvinite to postavljam lino pitanje, ta je vae uporite?
Prvo, saoseanje nije dovoljno, jer sauee je tako isto da od njega ne moete
nainiti uporite. Ono je tako isto da zemljina gravitacija ne moe delovati na njega. Zemlji
treba neto vie materijalno. Telu treba neto vie materijalno; telo je deo zemlje. Kada
umrete zemlja se vraa zemlji - prah se vraa prahu. Da se ostane u telu, samo saoseanje nije
dovoljno.
U stvari, kada nastaje sauee ili saoseanje, spremni ste da napustite telo.
Saoseanje vam daje totalno drugaiju prednost, i privlanu snagu iz visine, privlanu snagu
odozgo. Poinjete da budete vueni odozgo. Postaje gotovo nemogue ostati u telu. Ne,
istota nee biti od velike pomoi. Malo neistoe je potrebno da se ostane na zemlji i u telu,
neto vie materijalno. Hrana je savreno dobra. Hrana je deo zemlje, materijalna je. Ona vam
moe dati teinu. Ljudi su koristili razliite stvari na razliite naine, ali isto saoseanje se ne
moe koristiti. U stvari isto saoseanje je stvar koja zapoinje da vam pomae da se kreete
navie. Dozvolite da vam predstavim jednu re: milost. Gravitacija vue na dole, a milost
vue navie. Onog momenta kada ste potpuno saoseajni, prepunjeni, milost zapoinje da
funkcionie. Vi ste besteinski, gotovo moete leteti. Sada e dra za papir biti dovoljan da
vas prisili da budete ovde na zemlji. Ramakrina je to koristio: hrana je bila poput pritiskaa
za papir. On je postao besteinski; neto je bilo potrebno da mu d malu teinu, tako da
gravitacija nastavi sa delovanjem.
762
Sada me pitate, a ja u vam ispriati jednu anegdotu:
etiri oveka su se poveravala u razgovoru o svojim porocima.
"Ja volim prasetinu," rekao je rabin.
"Ja pijem svakodnevno bocu burbona," kazao je protestantski svetenik.
"Ja imam devojku sa strane," ispovedio se biskup.
Okrenuli su se baptistikom sveteniku, koji je slegao ramenima: "Ja? Ja volim da
brbljam i ogovaram."
To je moj odgovor - ja volim da brbljam, ogovaram. To je moj "mali teret". Svi ovi
razgovori nisu nita drugo do brbljanje. Ako oni povrede va ego, nazovite ih kosmikim
torokanjem, boanskim brbljanjem - ali oni su samo ogovaranja.
etvrto pitanje:
Ja ponizno elim da postavim sledee pitanje i iskreno se nadam da ete mi
odgovoriti sutra. Doao sam iz Singapura i ubrzo u se vratiti natrag tamo.
Jutros ste gospodine tvrdili da je ego kamen spoticanja i samo pomou
prevazilaenja i transcendiranja ega ispunjenje nae sutinske prirode moe biti postignuto.
Drugde ste rekli da pomou usredsreivanja na seksualni nagon, ovek moe biti prosvetljen.
Ne mislite li da su te dve tvrdnje protivrene, jer ako se usredsreujete na seksualni in ili
nagon, vi ste postali inilac i egoista?
Mi mislimo da samo bivajui odvojeni od seksualnih elja, moemo postii cilj.
Ponizno molim da osvetlite sporno pitanje i oistite nerazumevanje iz mog uma.
Pitanje mora da je od Indijca. To je P. Gangram. elim da se zapazi da je od Indijca,
jer pokazuje sve kvalitete indijskog duha. Pokuajmo da ga analiziramo korak po korak.
"Ja ponizno elim da postavim sledee pitanje i iskreno se nadam da ete mi
odgovoriti ovo sutra." Nije potrebno rei ove stvari, ali indijski um je formalan. On nije
iskren. On nije direktan. Uvek se skriva iza rituala, rei. Izgleda utiv, ali nije. Jer utiv um je
direktan, neposredan. Nije potrebno da se skrivate iza paravana formalnih pravila ponaanja -
barem ne ovde.
Bog nije formalnost, i propisno ponaanje vam nee pomoi ni na koji nain da reite
ivotne probleme. Moe stvoriti nevolje. "Jutros ste gospodine tvrdili da je ego kamen
spoticanja i samo pomou prevazilaenja i transcendiranja ega ispunjenje nae sutinske
prirode moe biti postignuto." Prvo, vi ste uli neto to ja nisam rekao. To je takoe deo
indijskog uma. Vrlo je teko indijskom umu da uje ono to je reeno. On ima ve svoje
sopstvene ideje; zapravo previe njih. On ima filozofiju, religiju, veliku tradiciju, i sve te
besmislice; i nastavlja sve da mea sa svojim vlastitim.
Dakle, rekao sam vam da ovek moe da transcendira, ali nisam rekao da
"prevazie". Sada ovaj gospodin kae: "vi ste tvrdili da je ego kamen spoticanja, a samo
pomou prevazilaenja ili transcendiranja...". Oni nisu sinonimni. Prevazilaenje je represija,
to je "potisnuti iznad". To je nasilno prisiljavanje neega; to je otimanje i borba. Kad god se
borite ego ne moe biti transcendiran, jer ego ivi uz pomo borbe, pomou opiranja. Dakle
pomou prevazilaenja ego se nikada ne nadvladava. to vie pokuavate, vie ete postati
egoistini. Naravno, sada e va ego biti religiozan, svet, poboan. Zapamtite, kad god ego
postane poboan on postaje suptilniji i opasniji. To je proieni otrov.
Prevazilaenje nije isto to i transcendiranje. Koja je razlika? Transcendiranje dolazi
kroz razumevanje, a prevazilaenje dolazi kroz opiranje. Vi se borite, pritiskate, skaete na
grudi toga i sedate tamo, vi se tuete i polemiete; tako ste to prevazili. Ali to je uvek tu i
uhvaeni ste u klopku. Sada to ne moete napustiti, jer onog trenutka kada vi siete s njega,
ono e se uzdii.
Dakle, egoistina osoba koja pokuava da prevazie svoj ego postae ponizna, ali e
sada ego biti tu, u toj poniznosti, u njegovoj poniznosti; ne moete nai vie egoistine ljude
od poniznih ljudi. Oni kau, "mi nismo nita" ali pogledajte u njihove oi. Oni kau "mi smo
samo praina na tvojim nogama, gospode," uhvati pogled u njihovim oima, vidi ta one kau.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
763
"Doktore," poalio se pacijent, "imam jaku glavobolju. ta da radim?"
"Da li si puio mnogo?" pitao je doktor.
"Ne," odgovorio je pacijent, "nikada nisam dodirnuo duvan. tavie, nikada ne pijem
i nisam dvadeset godina izlazio sa enama. "
"U tom sluaju," rekao je doktor, "jedino to moe biti kod vas jeste da je va oreol
sveca postao previe tesan."
To e se dogoditi kod "prevazilaenja" - va oreol e postati pretesan i vi ete imati
glavobolje.
To se dogaa svim religioznim ljudima. Oni postaju kruti, lani, neautentini. Kada
se pojavi ljutnja, oni se stalno smeju. Njihov je osmeh, naravno, naslikan osmeh. Nastavljaju
duboko da potiskuju ljutnju u nesvesno; a ta god da potiskujete iri se u vaem biu. To
postaje deo vas. Dogaa se da se religiozni ovek ne smatra ljutitim, ispadi ljutnje mogu da
nestanu iz njegovog ivota, ali e ljutnja postati sam stil njegovog ivota. Neete ga zatei
krvavih ruku u ljutnji, ali ete moi da ga vidite i osetite da je uvek ljut. Ljutnja e kruiti u
njegovoj krvi; ego e kruiti kao podzemna struja u svemu ta on radi. U stvari, on e postati
previe zainteresovan za sve to je prevaziao potiskivanjem i uvek e se braniti, opravdavati.
On je uvek u defanzivnom stanju.
Ne, prevazilaenje nije transcendiranje. Transcendiranje ima lepotu; prevazilaenje
je runo. Kada ste transcendirali, vi ste razumeli glupost i idiotizam ega; razumeli ste njegove
iluzije; razumeli ste njegove neosnovane elje. Onda on otpada sam od sebe. Vi ga ne
odbacujete, jer ako ga odbacite, onda ete dospeti do drugog ega, onog "ja sam odbacio ego".
On otpada kroz razumevanje. Razumevanje deluje kao vatra; ono spaljuje ego.
Zapamtite, kako ete znati da li je ego potisnut ili transcendiran? Ako je potisnut
osoba e postati ponizna. Ako je transcendiran, nee postati ni egoistina niti ponizna. Jer cela
stvar je svrena. Samo egoista moe biti ponizan. Kada ego nije tu, kako moete biti ponizni?
Ko e biti ponizan? Onda itava osnova svega toga nestaje. Dakle kad god je ego nadvladan
on postaje poniznost. Kada je ego transcendiran, ovek je jednostavno osloboen od te
klopke. Niti je ponizan niti egoistian. On je jednostavan. On je istinit. On je autentian. On
nee preterivati ni na ovaj, niti na onaj nain.
Preterivanje je deo ega. Prvo vi preterate sa "ja sam najvei ovek;" onda preterujete
kada kaete "ja sam najnii" ovek. Prvo preterujete da ste neko poseban; onda preterujete da
ste niko - ali poseban.
Prvo elite svet da prizna da ste neka vana osoba i hvali vas. Kada otkrijete da se to
ne dogaa... Zato to su svi na istom ego-tripu, i nikoga nije briga da vi budete neko vaan.
Svi oni misle da su neke vane osobe, i pokuavaju to da budu na svoje naine. A kada osetite
da je nadmetanje previe mukotrpno, i kada izgleda da to ne moe da proe, onda zapoinjete
drugim - mnogo lukavijim nainom, vie podmuklim nainom. Kaete: "nisam niko," ali
oekujete kako e oni prepoznati i priznati vau nitavnost, da e doi do toga da ste veliki
mudrac. Tako ste ponizni, potpuno ste odbacili ego. Smejaete se duboko dole u sebi a ego e
se oseati podran, polaskan, i vi ete rei: "Sada me potuju."
Zapamtite, prevazilaenje nije transcendiranje.
"Gospodine, jutros ste tvrdili da je ego kamen spoticanja i da samo prevazilaenjem
ili transcendiranjem..." - nikada ne koristite "ili" izmeu "prevazilaenja" i "transcendiranja",
to su potpuno razliite pojave, apsolutno razliite pojave - ... ega, ispunjenje nae sutinske
prirode moe biti postignuto.
"Drugde ste rekli da usredsreivanjem na seksualni nagon..." Nikada to nisam rekao.
Rekao sam samo "samyama" - ne "usredsreivanje". Samyama je usredsreenost, meditacija,
samadhi - ekstaza - sve zajedno. Na ovaj nain vi pokazujete da ujete samo ono to elite da
ujete. Mogu ponavljati mnogo puta, a vi ete i dalje da proputate.
Ako se seate, ponavljao sam jue toliko mnogo puta re samyama i pokuavao da
vam objasnim ta je to. To nije koncentracija. Koncentracija ili usredsreenost je samo prvi
korak prema tome. Drugi korak je meditacija; u meditaciji je koncentracija odbaena. To
mora biti zato to kada se kreete na dalji vii korak, nii korak treba da se ostavi; inae kako
biste se mogli kretati? Kada idete stepenicama, nastaviete da ostavljate stepenice za sobom.
764
Prvi korak je ostavljen u drugom; koncentracija se odbacuje u meditaciji. Dharana se
odbacuje u dhyani. A onda trei korak: samadhi, ekstaza. Onda se meditacija takoe ostavlja;
tada postiete samadhi. A sva ova tri se nazivaju samyamom.
Kada se samyama dovede na seks, da, brahmacharya proizilazi iz toga - ali ne
koncentracija. "Iz tog razloga vi ste rekli da pomou koncentracije na seksualni nagon, ovek
moe da bude prosvetljen." Da, dovoenjem samyame na neki nagon, ovek moe biti
osloboen od toga nagona - ne dovoenjem koncentracije. Jer u dubokom samadhiju vi ste
ogromno razumevanje - i smo razumevanje oslobaa. A za razumevanje um nema potrebe da
izbegava i bei. Vi se suoavate s tim. Problem nestaje; vaa vatra razumevanja je takva da je
problem spaljen.
Da, ako dovedete svoju samyamu na seksualnu elju, elja e nestati. Nee biti
potisnuta; vi ete je transcendirati.
"Da li mislite da su te dve tvrdnje kontradiktorne...?" Ne, ja to ne mislim. Vi ste
apsolutno smeteni, a smetenost dolazi iz vae ideologije. Ideologije su uvek zbunjujue. Uvek
sluate skrivajui u pozadini svoju ideologiju i spise. Vrlo je teko nai Indijca koji moe
sluati direktno - Bhagavad Gita neprekidno stoji iznutra, Vede, Upaniade. Indijci su postali
kao papagaji. Nastavljaju da ponavljaju bez razumevanja, jer ako razumete nema potrebe ni za
kakvom Bhagavad Gitom. Nastaje vaa vlastita boanska pesma;
205
poinjete svoje sopstveno
pevanje. Zapoinjete da inite svoje vlastite stvari. Krina je uinio svoje. Zato biste vi inili
to? Ko je onaj ko treba da bude dupliran, kopiran i imitiran? I onda ete postati samo jedna
imitacija. Svi Indijci, gotovo svi, postali su imitatori; oni su lana lica, maske. A stalno misle
da im je zemlja vrlo religiozna. Ona to nije. To je jedna od najlukavijih zemalja na svetu.
"Ne mislite li da su te dve tvrdnje kontradiktorne, jer ako se usredsredite na
seksualni in ili nagon, vi postajete inilac i egoista?" Ko vam je rekao da ete ako radite
samyamu na seks postati inilac? Samyama oznaava svedoenje, isto svedoenje. Postajete
posmatra, ne inilac. Kako moete postati inilac kada vidite seksualni nagon? Kada to
vidite, vieno postaje razliito od vas.
Vi vidite mene ovde. Sigurno ste odvojeni i ja sam odvojen. Ja vidim vas; vi ste
predmet mog vienja, a ja sam sposobnost mog vienja. Vi ste odvojeni, ja sam izdvojen.
Znano je odvojeno od znalca, videlac je odvojen od vienog; a kada dovedete
samyamu na bilo koji impuls - seks, glad, ego - iznenada ste odvojeni jer vidite to. To je tu
kao objekat, a vi ste tu kao svedok, posmatra. Kako moete postati inilac? Osoba postaje
inilac kada je svedoenje izgubljeno, kada postaje identifikovana sa predmetom vienja.
Zapoinje da govori "ovaj seks, to sam ja, to je moje," "ova glad u mom telu, to sam ja, to je
moje". Ako posmatrate glad, glad je tu u telu, a vi ste daleko u zvezdama.
Samo pokuajte to. Kada oseate glad, sednite, zatvorite oi i posmatrajte glad. Ne
moete biti identifikovani s glau. Ako oseate da ste identifikovani, u samom tom momentu
svedoenje se gubi; postali ste inilac.
itava umetnost svedoenja je da pomognete sebi da se oseate odvojeni od svega
onoga uz ta prianjate, ili za ta se vezujete. Ne, inilac se nikada ne javlja u samyami. inilac
izostaje, otpada, nestaje. Iznenada vidite da nikada niste uradili nita - stvari su se dogaale,
ali vi niste uinili nita. Vi niste poinilac. Vi ste ist posmatra, sakin. A to je ono najvie
kod svih religija.
"Mislimo da samo bivajui odvojeni ili uzdrani od ulnih elja, moemo postii
cilj." Ovo stvara nevolju, poto imate neke ideje - vi "mislite". Ako imate neke ideje
praktikujte ih, i saznaete njihovu lanost. A vi ste ih imali toliko dugo, i jo se niste zasitili, a
ta vam se desilo s tim idejama? Koji preobraaj vam se dogodio? Kakvo osloboenje vam je
dolo? Budite malo inteligentni. Samo vidite: ove ideje ste nosili itavog svog ivota - ta se
dogodilo? To je ba kao otpad u vama. Nita se nije dogodilo. Sada oistite svoj unutranji
prostor.
Ovde ja ne pokuavam da vam dam druge ideje i zamene. Sav moj napor je da vas
ponitim potpuno, da vas sasvim unitim - da unitim va um tako potpuno da ostanete u
205
Bhagavad Gita u prevodu znai "Boanska pesma".
765
stanju nemanja uma, ili ne-uma, u jasnom vienju, to je sve. Ja ne verujem ni u kakvu
ideologiju, ne elim da verujete ni u jednu. Sve ideologije su lane. Kada kaem sve
ideologije, i moja je ukljuena. Zato to vas ideje ne mogu dovesti do stvarnosti. Stvarnost je
znana samo kada nemate ideje o njoj.
Stvarnost je ovde, a vi ste tako puni ideja da nastavljate da je gubite, proputate.
Kada sluate mene, ako me sluate kroz svoje ideje, postaete sve vie i vie zbunjeni.
Molim vas, za nekoliko minuta dok ste ovde ostavite na stranu svoje ideje. Samo
sluajte mene. Ne kaem vam da verujete ono to kaem. Ja govorim, a vi samo sluajte, dajte
mi priliku, a onda docnije razmiljajte. Inae ta se dogaa: ja kazujem neto, a vi ponavljate
neto drugo u sebi. Zaustavite tu traku. Zaustavite sve stare trake, inae neete moi da me
razumete, da shvatite ta ja govorim. U stvari ja ne govorim toliko koliko samo prisustvujem
ovde. Moje kazivanje je samo nain da budem s vama.
Stoga ako ostavite svoje ideje malo na stranu... ne kaem da iz odbacite zauvek -
samo ih stavite na stranu, sluajte mene, a posle ih moete uzeti opet ako oseate da su one
bolje. Ali nemojte da ih meate.
Jedna anegdota:
Jedan Jevrejin, ve vrlo star ovek, doao je u Ameriku da poseti svog sina. Bio je
okiran kada je otkrio da mladi ne sledi jevrejske zakone. "Namerava," pitao je, "da se ne
dri zakona dijete?"
"Oe, ja jedem u restoranima, pa nije lako drati se koera."
"Odrava li barem sabat?
"Izvini oe, teko je u Americi pridravati se toga."
"Kai mi sine," podrugivao se stari ovek, "jesi li jo obrezan?"
To je nain na koji stari um uvek deluje. Ostavite to na stranu; samo onda me moete
razumeti. Inae to nije mogue.
Peto pitanje:
Jue ste objasnili samyamu, kao sintezu usredsreenosti, meditacije i samadhija.
Molimo objasnite nam razliku izmeu....samyame........ i konanog prosvetljenja.
Zato Patanjali nije govorio o katarzi, dok ste vi jako isticali katarzu?
Molimo da objasnite preventivne mere za zloupotrebu psihikih moi.
Kako ovek moe da razlikuje da li on ponitava svoju prarabdha karmu, sudbinu, ili
stvara nove karme?
Ako je vreme smrti osobe fiksirano do sekunde, da li to znai da ovek nema slobodu
da umre ranije ili da produi svoj ivotni vek?
Prvo: "Molimo da objasnite razliku izmeu samyame i konanog prosvetljenja."
Ne budite zabrinuti oko konanog prosvetljenja. Ne postoji nain de se to objasni,
niti da se opie. Ako ste zaista zainteresovani, spreman sam da vam dam konano
prosvetljenje; ali ne pitajte za objanjenja o tome. To je lake - da vam se ono da - nego da
vam se to opie. Jer nikakav opis nee biti ispravan. Niko to nije ikada opisao. Samyama
moe biti opisana jer samyama je metoda. Prosvetljenje se ne moe opisati; to se dogaa iz
samyame.
Samyama je kao saenje semena, zalivanje biljke, zatita drveta, samyama je takva.
Onda dolaze cvetovi, oni cvetaju. Teko je rei ita o cvetovima. Svaka stvar se moe rei pre
nego to doe cvetanje, jer sve drugo je samo metoda, tehnika.
Ja vam mogu govoriti o tehnici i metodama. Ako sledite ove tehnike i metode,
jednog dana ete se probuditi u prosvetljenju. To se moe dogoditi ba sada, takoe, ako ste
spremni da rtvujete sebe potpuno. ta ja mislim kada kaem da potpuno rtvujete sebe? To
znai da se potpuno predate.
Ako mi dozvolite, to se moe dogoditi odmah sada, jer svetlost sija, gori u meni.
Plamen moe da vas zahvati, ali vi to ne dozvoljavate. Vi ste defanzivni, kao da imate neto
766
da izgubite. Ne vidim da imate ita da izgubite. Nemate ta da izgubite, ali ste toliko
defanzivni, kao da je blago skriveno tu i ako otvorite srce ovo blago moe biti ukradeno. A
nema niega - samo tama, samo smee iz mnogo, mnogo ivota.
Ako se meni otvorite, ako postanete osetljivi prema meni, vi tada rtvujete sebe; a
dok uenik ne rtvuje sebe majstoru, kontakt nije nainjen. I rtvovanje mora da bude
potpuno; ne moete zadrati nita. Ako ste spremni za prosvetljenje, ne gubite onda vreme:
rtvujte sebe potpuno, do kraja. Postanite otvoreni prema meni.
Teko je. ovek se osea izgubljen. ovek osea da ne zna gde ide. On osea kao da
je svo njegovo blago oduzeto. I nema niega - nema blaga - ak ni vi niste tu da biste bili
izgubljeni. Onaj ko je tu, on ne moe biti izgubljen. Ono to moe da bude izgubljeno niste vi;
ono to ne moe biti izgubljeno jeste vi. Postajui otvoreni vi ete izgubiti neto, to je va
ego; izgubiete neto, ali neete izgubiti sebe. U stvari, gubljenjem svega drugog po prvi put
ete dospeti do svog autentinog bia, do Sebe.
Stoga ne pitajte o konanom prosvetljenju. Buda je rekao: "Bude mogu samo
pokazati put; niko vam ne moe rei (o cilju)." Mogu vam pokazati vodu, ali ne pitajte me
kakav je oseaj kada se gasi e. Kako vam mogu rei? Voda je tu. Zato je ne kuate? Zato
je ne pijete? Pijte mene, i dozvolite da vaa e bude ugaena. Onda ete znati kako je to,
kako se to osea - to je oseaj, ne postoji nain da se on opie. To je kao ljubav; ako ste se
zaljubili, znate ta je to; ali ako vas neko pita ta je ljubav, vi ete se zbuniti.
Postoji uvena izreka Avgustina: "Ja znam ta je vreme, ali kada me neko pita,
iznenada ne znam." Vi takoe znate ta je vreme, i ako vas neko pita, bie vam teko da
kaete.
Sluao sam o velikom ruskom romanopiscu Lavu Tolstoju. Bio je u Londonu; nije
znao mnogo engleski, a eleo je da zna koliko je sati, stoga je pitao jednog gospodina,
"Molim vas, kaite mi, ta je vreme?" Englez je slegao ramenima i rekao: "Idite i pitajte
nekog filozofa." ta je vreme? Moete pitati koliko je sati, ali ne ta je vreme! Vi znate, vi
oseate, jer ivite u vremenu. Neprekidno je tu i prolazi, prolazi pored vas. ivite u vremenu
kao to riba ivi u vodi, ali ak ni riba ne moe definisati ta je voda.
U stvari ja sam uo priu da je jedna filozofska riba postala vrlo zabrinuta jer je
imala razgovor, preveliki razgovor o okeanu, a da ona nikada nije naila na njega. Stoga je
meditirala. Kralj riba je doao, pogledao tu ribu, i pomislio da je ona u nekoj nevolji, da je
vrlo zabrinuta. Stoga je upitao: "ta je s tobom? ta je krenulo loe?" A riba je odgovorila:
"Veoma sam zabrinuta - elim da znam ta je taj okean. Toliko se govorilo o njemu, a ja
nikada nisam naila na njega." Kralj riba je odgovorio: "Budalo jedna, ti si u njemu!"
Kada je neto tako blizu, teko je znati ga. Nikada ne nailazite na to. Vi ste u
vremenu, ali nikada ne nailazite na njega; ne moete ga uhvatiti. Postaje teko da se to
definie.
Vi ste u Bogu; zato je teko da definiete Boga. Vi ste ve u prosvetljenju! Samo je
potreban okret ka njemu, samo jasnoa, prepoznavanje, seanje. Zbog toga sam spreman da
vam to dam, jer je to ve tu. Nita ne treba da se uradi.
Samo ako mi dozvolite da drim vau ruku za neko vreme.
Druga stvar: "Zato Patanjali nije govorio o katarzi, dok ste vi jako isticali
katarzu?"
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
Teturajui pijanica se zaustavio prolaznika i pitao za vreme. Prolaznik je pogledao u
sat i rekao mu.
Pijanica je pogledao zbunjeno, i omahnuo svojom glavom. "Ba ne mogu to da
shvatim," rekao je pijano, "itave noi dobijam razliite odgovore".
Cele noi! Kada mislite o meni i o Patanjaliju, setite se razlike od pet hiljada
godina. I jeste li cele noi dobijali razliite odgovore?
Kada je Patanjali bio ovde na zemlji, ljudi su bili potpuno drugaija bia. Postojao
je potpuno drugaiji kvalitet oveanstva. Katarza nije bila potrebna. Ljudi su bili primitivni,
jednostavni, poput dece. Deci nije nuna katarza, starom oveku je potrebna. Dete nije
767
akumuliralo nita.
Pogledajte dete. Kada je dete ljuto ono postaje ljuto - skae, vriti, dere se. Onda
ljutnja nestaje, smeje se i zaboravlja - ono je prolo kroz katarzu. Kada je ljubazno, puno
ljubavi, prilazi vam grli vas i ljubi. Ne brine se o propisnom ponaanju, manirima i takvim
stvarima. I vi takoe niste zabrinuti; kaete: "ono je dete, jo nije civilizovano" - to znai, jo
nije otrovano, jo nije obrazovano; a to znai, jo nije uslovljeno.
Kada dete eli da vriti ono vriti. Ono ivi u totalnoj slobodi; nema potrebe za
katarzom. Ono ve svakog momenta odbacuje sve to mu iskrsne; nikada ne akumulira. A
stariji ovek? Isto dete e postati starija osoba posle pedeset, ezdeset, sedamdeset godina;
akumulirae mnogo toga. Kada eli da bude ljuta, nee moi to da bude.
Postoji hiljadu i jedna situacija gde biste eleli da budete ljuti, ali ne moete biti - to
je "neekonomino", ili "finansijski opasno". Kada, na primer, va ef vie na vas, a vi
nastavljate da se osmehujete. Dakle ta e se dogoditi s ljutnjom koja se pojavila. Potisnue
se.
Isto se dogaa u ivotu drutva. Patanjali je bio ovde kada je drutvo bilo
primitivno. Ako odete u unutranje delove Indije, gde jo postoje primitivna plemena, njima
nee biti potrebna dinamika meditacija, zapamtite to. Smejae vam se, oni e rei: "ta?...ta
to radite? U emu je stvar?" Svake noi, nakon to se dnevni rad zavri, oni pleu do orgazma.
Do dvanaest sati, do jedan nou, nastavie da pleu uz svoje bubnjeve, primitivno, s velikom
energijom, s ekstazom. A onda e se uspavati ispod drvea. I celog dana je njihov posao
takav...; kako onda moete u sebi sakupiti ljutnju? Nisu oni slubenici u kancelariji. Jo nisu
civilizovani. ive onakav ivot kakav im dolazi. Cepkajui drva postaju nenasilni - nije im
potreban Mahavira da ih podui. Ne treba im ainska filozofija da postanu nenasilni.
Da, poslovnom oveku je potrebna filozofija nenasilja; zbog toga su svi jaini
poslovni ljudi. Upravo ceo dan samo sede na stolici za ljuljanje, smeei se i smeei... tako
ovek gotovo postane lud. Onda mu treba filozofija nenasilja da odri sebe pod kontrolom.
Inae skoie na svakog - bez ikakvog izvinjenja, bez ikakvog razloga. Ali kada ovek see
drva, zata mu treba ikakva filozofija nenasilja? Kada se vrati kui odbacio je nasilje tako
potpuno da je nenasilan.
Zbog toga Patanjali nikada ne govori o katarzi. Nije bilo to potrebno. Drutvo je
bilo na detinjastom stadijumu. Ljudi su bili nalik deci, nevini; iveli su svoje ivote bez
ikakve represije, bez ikakvog obuzdavanja. Katarza je potrebna kada represija ue u ljudski
um. to je vie drutvo represivno, vie e metoda katarze biti potrebno. Onda ete morati
neto da uinite da biste to izneli, izbacili van.
A ja u vam rei da je bolje raditi dinamiku meditaciju nego da bacate svoju ljutnju
na nekog drugog, jer ako je prebacite na nekoga drugog, vaa sanita karma e postati vea i
vea. Ako je izbacite u dinaminoj meditaciji, vaa sanita karma se prazni. Ne bacate je
nikome. Vi ste jednostavno ljuti - ne na nekoga drugog. Jednostavno viete - ni na koga
drugoga. Ovo jednostavno plakanje, vikanje, cviljenje, ljutnja, nasilnost koje radite sami sa
sobom, iste vas: i to ne stvara okov nove karme u budunosti.
Dakle, pored svega to Patanjali kae o samyami, ja u dodati i katarzu kao deo nje;
jer ne brinem o Patanjaliju. Ja brinem o vama - i znam vas dobro. Ako to ne bacite u nebo,
baciete to na nekoga drugog; onda e to stvoriti lanac karme.
Katarza je potrebna u danima koji dolaze. to vie ljudi postaju civilizovani, vie e
biti potrebno katarze.
Trea stvar koja se nala u pitanju je: "Molimo da objasnite preventivne mere za
zloupotrebu psihikih moi."
Jedino protivdejstvo za zloupotrebu psihikih moi jeste ljubav; inae moi kvare.
Sve moi izopauju. To moe da bude bogatstvo, to moe biti ugled, moe biti politika, ili to
moe biti psihika mo - nema razlike. Kad god se oseate mono, ako nemate ljubav kao
protivdejstvo, vaa mo e postati nevolja za druge, postae prokletstvo; jer mo oslepljuje
oi. Ljubav otvara oi, ljubav isti oi... vaa percepcija postaje jasna. Mo naoblauje,
zasenjuje.
768
Dopustite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
Jedan bogata nikada nije davao jadnim ljudima u nevolji. Njegov rabin je zatraio
od njega da pomogne siromanoj porodici kojoj je potrebna hrana i lekovi. On je odbio.
Rabin mu je pruio ogledalo i rekao: "Pogledaj u ovo. ta vidi?"
On je rekao: "Vidim moje lice u njemu, nita drugo."
"Sada," odgovorio je rabin, "pogledaj kroz ovaj prozor. ta vidi?"
On je rekao: "Vidim oveka i enu. Vidim dvoje ljubavnika obuzetih jedno drugim. I
deca se igraju. Zato? Zato me pitate?"
"Odgovorio si na svoje vlastito pitanje," odgovorio je rabin. "Kroz prozor si
posmatrao ivot; a u ogledalu si video sebe. Ogledalo je od stakla, kao i prozor, ali je
obloeno u pozadini srebrom. Poto je ovo srebro ponitilo tvoje vienje ivota, ti si video
samo sebe; tako vi imate svoje srebro, svoje bogatstvo, koje ponitava sve u vaem vienju
tako da samo vidite sebe i mislite o sebi."
Bogati ovek je pognuo svoju glavu. "U pravu ste," rekao je, "bio sam zaslepljen
srebrom".
Inae sve moi oslepljuju. Bilo da su one od srebra ili zlata, ili psihikih postignua,
sve moi oslepljuju. Onda uvek vidite samo sebe. Otuda Patanjalijevo insistiranje, onog
momenta kada se samyama postigne, on odmah uvodi prijateljstvo, ljubav. Pustite da to bude
prva stvar posle samyame, tako da cela vaa energija postane tok ljubavi, deljenja; stoga, ta
god da imate nastavite da delite. Onda nema mogunosti ni za kakvu zloupotrebu.
esto pitanje:
Osho, kao bekrija bekriji, kaem vam, vae vino je najslae od svega.
To je od Purnime. Imam samo jednu stvar da kaem: Purnima, dao sam vam samo
sredstvo za otvaranje apetita. Vino e saekati kada budete spremni. Ne uzimajte previe pia
za otvaranje apetita.
Sve to vam govorim samo je otvaranje apetita.
Sedmo pitanje:
Voljeni Osho, da li ikada kazujete lai?
Ja sam laov, i to savreni laov - a to je takoe la.
769
Poglavlje 3
SVEDOENJE UNUTRANJE ASTRONOMIJE
13. april 1976. pre podne u Buddha dvorani
III, 27: candre taravyuhajnanam.
[Samyama u pogledu] meseca [raa intuitivno] znanje o odnosima meu
zvezdama.
III, 28: dhruve tadgatijnanam.
[Samyama u pogledu] polarne zvezde [donosi intuitivno] znanje o njihovom
kretanju.
III, 29: nabhicakre kayavyukajnanam.
[Samyama] na centar smeten u regionu oko pupka [donee joginu intuitivno]
znanje o funkcionisanju tela.
III, 30: kanthakupe kutpipasanivrttih.
[Samyamom] na oblast grla nestae oseaj gladi i ei.
III, 31: kurmanadyam sthairyam.
[Potpunom spregnutou svesti na oblast zvanu] kornjain kanal (kurmanadi)
postie se stabilnost [odnosno mo dugotrajne nepominosti].
Patanjali nije mislilac. Nije on sanjar, vilinski filozof; vrlo je vrsto na zemlji. On
podrazumeva rad, kao to ja podrazumevam rad. Njegov pristup je nauan. Sam pristup ga
ini totalno drugaijim od drugih. Drugi su razmiljali o istini. On ne razmilja o istini;
jednostavno vas priprema da primite istinu.
Istina ne moe biti zamiljena niti osmiljena; ona samo moe biti primljena. Ona je
ve tu i nema naina da se misli o njoj. to vie mislite, dalje ete odlutati od nje. Miljenje je
lutanje, tumaranje u oblacima; onog momenta kada mislite, ve ste otili daleko.
Istina mora da bude viena, ne miljena. Patanjalijev osnovni pristup je kako da se
stvori jasnoa, da se otvore oi koje to mogu videti. Naravno to e biti teak posao, nije to
samo poezija i sanjarenje. ovek mora da postane laboratorija, mora da preobrazi sebe i ceo
svoj ivot u jednom eksperimentu - samo onda istina moe da se ostvari.
Stoga dok sluate Patanjalijeve sutre nikada ne zaboravite to, da vam on ne prua
neke teorije; on vam daje metodologiju koja vas moe preobraziti. Ali onda sve zavisi od vas.
Ima etiri tipa ljudi koji postaju zainteresovani za religiju. Prvi tip je u veini, i on je
samo "radoznao", trai neto zabavno, zanimljivo, neto nezemaljsko, neto interesantno,
neto fascinirajue. Patanjali nije za ove ljude, jer radoznala osoba nije nikada
zainteresovana tako duboko da moe biti navedena da menja svoj ivot. Oni trae senzacije.
Patanjali nije za te ljude.
Onda postoji drugi tip, zovemo ga tip "studenta". On je zainteresovan intelektualno;
eleo bi da zna ta ovaj ovek Patanjali misli, govori - ali on je zainteresovan samo za
znanje. Ne za spoznaju, ve samo za znanje. On je zainteresovan za sticanje vie informacija.
Nije spreman da promeni sebe; eleo bi da ostane on sam kakav jeste, i da sakupi vie znanja.
On je na jednom ego tripu. Patanjali nije ni za jedan od ova dva tipa.
Onda postoji trei tip, tip "uenika". Uenik je onaj ko je spreman da disciplinuje
svoj ivot u eksperimentu, ko je dovoljno hrabar da ue u ovu unutranju avanturu - a to je
najvee, to je najsmelije, jer niko ne zna gde se ovek kree. ovek kree u nepoznato. Kree
770
u ambis. Kree se u neobeleenom prostoru. Joga je za takvog uenika ili sledbenika; uenik
e biti sposoban da se i usaglasi sa Patanjalijem.
Onda postoji etvrto stanje, ili etvrti tip, ja u ga nazvati "poklonikom". Uenik je
spreman da promeni sebe, ali jo nije spreman da rtvuje sebe. Poklonik je spreman da rtvuje
sebe, da se potpuno preda. Uenik e ii dovoljno dugo putem sa Patanjalijem, ali ne do
samog kraja, sve dok ne postane poklonik, dok ne prepozna da transformacija kojom se bavi
religija nije samo modifikacija. Ona nije samo modifikacija koja vas ini boljim i boljim; ona
je smrt, i ovek mora sebe da rtvuje totalno. To je potpuni prekid s vaom prolou.
Kada je uenik spreman - ne samo da preobrazi sebe, nego da umre - on postaje
predani poklonik. Meutim, uenik moe ii dovoljno daleko, i ako ide, jednog dana on e
postati poklonik. Ako postane poklonik, samo onda e razumeti celog Patanjalija, svu lepotu
toga, svu divotu toga, ta ogromna vrata koja Patanjali otvara u nepoznato.
Inae mnogi ljudi su bili samo radoznali, napisali su mnoge knjige o Patanjaliju.
Mnogi ljudi su bili upravo studenti, stvorili su velike tomove uenja, uenjatva, i nainili su
time mnogo tete. Interpretirali su i reinterpretirali su Patanjalija ovih pet hiljada godina. Ne
samo to, postojale su interpretacije interpretacija od interpretacija. Cela stvar je postala
gotovo kao dungla, i vrlo je teko nai gde je tu Patanjali.
Nevolja se dogodila u Indiji svakome ko je doneo ikakvu istinu u ljudsku svest. Ljudi
su neprekidno interpretirali, i stvorili su vie magle nego jasnoe, jer na prvom mestu oni nisu
uenici. ak i ako su uenici, oni nisu u stanju uma gde mogu ispravno interpretirati. Samo
poklonik to moe... ali poklonici obino ne mare za to.
Stoga sam ja uzeo Patanjalija da govori o tome. oveku treba velika panja, jer su
vrlo, vrlo retki ljudi koji se mogu uporediti sa visinom Patanjalija, s njegovim naunim
dranjem. On je religiju uinio gotovo naukom. On je izveo religiju van mistifikacija; ali su
interpretacije prinudile sve njegove sutre opet natrag u svet mistifikacija. I to je postalo
tradicija. Ako bi se Patanjali vratio i pogledao u interpretacije koje su nainjene na njegovim
sutrama, ne bi mogao da poveruje.
Rei su vrlo opasne stvari. Moete se igrati s njima vrlo lako. Rei su kao bludnice:
moete ih koristiti, ali im nikada ne moete verovati. I one menjaju znaenje sa svakim novim
tumaenjem - i to samo neznatnim promenama, samo zarez tu ili tamo. Sanskrit je vrlo
poetski jezik, svaka re ima mnoga znaenja - stoga je vrlo lako mistifikovati stvar, vrlo lako.
uo sam, jednom su dva prijatelja boravila u hotelu. Putovali su na planine i eleli su
da krenu rano ujutru - vrlo rano, oko tri sata - do najblieg vrha kako bi posmatrali izlazak
sunca, pa su ukljuili alarm. Kada je alarm zazvonio, jedan koji je bio optimista, ree: "Dobro
jutro, Boe." Drugi koji je bio pesimista ree: "Dobri Boe - jutro!?" Obojica su koristili iste
rei, ali s ogromnom razlikom.
uo sam sufi priu. Dvojica sledbenika jednog majstora sedela su meditirajui u vrtu
manastira. Jedan je rekao: "Bilo bi dobro, ako bi nam se dozvolilo puenje."
Drugi je rekao: "To nee biti mogue; majstor to nikada nee dozvoliti."
Rekli su: "Zato ne pokuamo? Nema ta da izgubimo. Treba da ga pitamo."
Sledeeg dana su pitali majstora. Prvom je rekao: "Ne, apsolutno ne." Drugom je
rekao: "Da, svakako."
Kada su se sreli, nisu mogli verovati kakav je on tip oveka. Onda je jedan pitao:
"Molim te kai mi kako si ga pitao?"
Prvi, kome je rekao ne, ree: "Pitao sam ga, gospodine, mogu li puiti dok
meditiram?" On je odgovorio: "Ne, apsolutno ne!" A onda je pitao: "Kako si ga ti pitao?"
On ree: "Sada znam. Ja sam pitao: "Gospodine, mogu li meditirati dok puim?" On
je rekao: "Da, svakako!"
To ini veliku razliku. Rei su bludnice, pa ovek moe nastaviti da se igra
beskonano s reima.
Ja nisam interpretator. Sve to kaem moje je vlastito izvorno delo - ja ne prenosim
samo delo Patanjalija. Zato to su moja iskustva i njegova iskustva istovetna, zbog toga
govorim o njemu. Meutim, ja ne pokuavam da dokaem autoritet Patanjalija. Kako to
mogu dokazati? Ne pokuavam dokazati da je Patanjali istinit. Kako to mogu dokazati?
771
Samo mogu rei neto svoje i o sebi. O emu onda govorim? Govorim samo da sam iskusio to
isto. A Patanjali je to izrazio tako lepim jezikom i izrazima. Teko je popraviti Patanjalija
kada je u pitanju nauno objanjenje, nauni izraz. Zapamtite to.
Ako bi se on vratio natrag bio bi gotovo u stanju... itao sam jednu priu i zapamtio
sam je. To se desilo na putu:
Na putu su lopovi videli oveka na magarcu kako ulazi u grad. Magarca je sledila
koza sa zvonom oko vrata.
Jedan od lopova je ponosno rekao: "Ja u ukrasti njegovu kozu."
Drugi lopov je rekao: "To nije tako velika stvar. Ja u ukrasti magarca na kome on
sedi."
Trei lopov je rekao: "Ja u ukrasti odeu koju on nosi."
Prvi lopov je sledio oveka i na uglu ulice vezao zvono na rep magarca i ukrao kozu.
Zvono je nastavilo da zvoni, i seljak je mislio da ga koza jo sledi.
Drugi lopov, koji je ekao na drugom uglu, presreo je oveka i rekao mu: "Novi
obiaj, ha? Nositi zvono na magarevom repu?"
Onda je ovek pogledao za sobom i uskliknuo: "Moja koza je nestala!"
Lopov je rekao: "Upravo sam video nekoga s kozom, koji je otiao ovim putem."
"Priuvaj mi magarca," rekao je ovek i potrao da nae svoju kozu.
Lopov je tada uzjahao magarca i nestao.
ovek je uzalud na putu tragao za lopovom koji mu je odveo kozu. Onda se vratio
natrag gde je ostavio magarca, i uvideo je ta se dogodilo. Hodao je neko vreme ojaen, dok
nije naiao na nekoga ko je sedeo plaui pored izvora.
"ta je s tobom? Meni su ukrali kozu i magarca, a zato ti ovako cvili?"
"Imao sam kovei s blagom, koji mi je pao u ovo vrelo. Previe se plaim da
zagazim u njega. Ako nae kovei, podeliemo po pola blago.
Nespokojan da nadoknadi svoj gubitak, seljak je brzo skinuo odeu i uao u izvor.
Kada je izaao praznih ruku, video je da mu je odea nestala. Poeo je da vitla velikim
tapom, i okree se okolo. Ljudi su se okupili da ga posmatraju.
"Ukrali su sve to sam imao. Bojim se da e sada takoe ukrasti i mene!"
Takvo bi stanje zatekao Patanjali da se ponovo pojavi: interpretacije su sve odnele.
One su ukrale sve; nisu mu ostavile ak ni odeu. A to su uinile tako lepo da nikada ak
neete ni sumnjati. U stvari, posle pet hiljada godina, stvari koje ja kazujem e izgledati vrlo
udne, neobine, ljudima koji su itali Patanjalijeve komentatore. Moje delo e im izgledati
vrlo udno. Ljudi e misliti da ja dajem nova znaenja. Ja ne dajem nova znaenja, nego je
Patanjali bio pogreno tumaen tako dugo, da ako tano kaem ta je on mislio, moje
kazivanje e izgledati vrlo neobino, strano, gotovo neverovatno.
Poslednja sutra je bila o "suncu". Izgleda prirodno misliti o suncu u solarnom
sistemu, na taj nain su je interpretirali svi komentatori. To nije tako. "Sunce" se bavi
mehanizmom vaeg seksa - izvorom sve vitalnosti, energije, toplote unutar vas.
U engleskom imate izraz i ime za odreenu kombinaciju nerava; vi to nazivate
"solarnim pleksusom". Meutim ljudi misle da solarni pleksus postoji iznad pupka. To je
pogreno. Solarna energija postoji u seksualnom centru, ne kod pupka, jer odatle celo vae
telo dobija toplotu, strast. Inae objanjenje moe da izgleda neverovatno; stoga dopustite mi
da to podrobnije objasnim. A onda postoje drugi - mesec, zvezde i polarna zvezda.
Rei jednostavno pokazuju kao da Patanjali govori u astrolokim i astronomskim
terminima o solarnom sistemu. On govori o vaem unutranjem kosmosu, a ovek je ceo
sistem; sve u oveku podudara se sa svime izvan oveka, sve izvan postoji u oveku. On je
zapravo minijaturni univerzum.
ovek moe biti podeljen u dva tipa: sunev tip i meseev tip.
Sunev tip je agresivan; sunev tip je nasilan; usmeren prema spolja, ekstrovertan.
Meseev tip je introvertan, okrenut ka unutra, neagresivan, pasivan, prijemljiv. Ili ih moete
nazvati yang i yin; ili ih moete zvati muki i enski. Muko je pozitivno, ensko je
negativno. Njihovo funkcionisanje je razliito, jer deluju iz razliitih centara. Mukarac deluje
772
iz sunanog sredita; ena deluje iz meseevog sredita.
Tako, u stvari, kada ovek postane lud ne treba da se naziva "lunatic", samo ena kada
postane luda, za nju se moe rei da je "lunatic", umobolna. Re "lunatic" dolazi od rei
lunar, lunarni, meseev, mesear. Kada mukarac postane lud on postaje agresivan, nasilan. A
kada ena postane luda, ona jednostavno postane obuzeta, ekscentrina, nastrana.
Kada koristim re "mukarac" i "ena" ne mislim tano na sve mukarce i sve ene, jer
ima mukaraca koji su vie enstveni neko muevni, a ima ena koje su vie muevne nego
enstvene. Stoga ne budite zbunjeni. ovek moe biti mesearski orijentisan, a ena moe biti
sunano orijentisana; to zavisi odakle se snabdevaju svojom energijom, iz kog izvora. Mesec
nema svoj vlastiti izvor energije; on jednostavno reflektuje sunce. To je reflektivni
mehanizam, zbog toga je tako hladan. On preobraava energiju od toplote u hladnou. ena
takoe dobija energiju iz seksualnog centra, ali ona prolazi preko meseca.
Mesec je hara. Ba ispod pupka, dva ina ispod pupka, postoji gravitacioni centar tela;
Japanci ga nazivaju hara. Njihova re je savrena. Zbog toga oni samoubistvo zovu "hara-
kiri" jer centar meseca je centar smrti - ba kao to je centar sunca sredite ivota. ivot dolazi
od sunca; smrt dolazi od meseca.
Gurijev je imao obiaj da kae da je ovek hrana za mesec. U stvari on je rekao neto
vrlo blisko Patanjaliju - bio je jedan od ljudi koji je vrlo blizak Patanjaliju, ali na Zapadu,
ljudi nisu mogli da razumeju na ta je mislio. Imao je obiaj da govori da je sve hrana za neto
drugo. Sve mora da bude hrana neemu drugom u ekologiji egzistencije. Vi jedete neto; i
treba da budete pojedeni od neega drugog, inae bi se kontinuitet razbio i ciklus bi se
prekinuo. ovek jede voe; voe jede solarnu energiju, zemlju, vodu. ovek mora biti
pojeden u svom vlastitom obrtu od neega. Ko jede oveka? Gurijev je obino govorio da
mesec jede oveka. Bio je vrlo ekscentrian. Njegovi izrazi nisu nauni; njegovo izraavanje
je oigledno bilo vrlo apsurdno. Ali ako ovek ue duboko u njih, isti dijamanti se mogu
tamo nai.
206
Sada sledi prva sutra:
Chandra tara vryuha gyanam.
Izvodei samyamu na mesecu, znanje koje se tie rasporeda zvezda moe da se stekne.
Dakle mesec je hara, samo dva ina ispod pupka. Ako jako udarite tamo, vi ete
umreti. Ni jedna jedina kap krvi nee istei napolje, a vi ete umreti. A nee biti ni bola. Zbog
toga Japanci mogu umreti tako lako; niko drugi ne moe uiniti to. Oni jednostavno udare
noem u haru - ali oni znaju tano gde je ona - i nestanu. Telo se odvoji od due.
Meseev centar je sredite smrti. Zbog toga se mukarci toliko plae ena. Oni dolaze
kod mene - toliko mnogo mukaraca - i kau mi da se plae ena. Zbog ega se plae? Plae
se jer ena je hara, mesec - on jede oveka. Zbog toga mukarci su uvek pokuavali da dre
enu pod kontrolom; inae ona bi ih pojela, ona bi ih unitila. ena je uvek bila prisiljena da
bude u odreenom ropstvu, u izvesnoj sputanosti. Pokuajte da razumete tu pojavu.
Zato su svuda u svetu mukarci uvek stavljali ene u prisilno ropstvo? Zato? Mora
biti da je bilo straha, nekog dubokog straha od ena, jer ako bi se eni dozvolila sloboda,
mukarci ne bi mogli da ive. A u tome ima istine.
Mukarac moe imati samo jedan orgazam svaki put, a ena moe imati viestruke ili
spojene orgazme. Mukarac moe voditi ljubav samo s jednom enom svaki put; a ena moe
voditi ljubav s onoliko mukaraca koliko voli. Ako bi se eni dozvolila totalna sloboda,
nijedan mukarac ne bi bio podesan, ni dovoljan da je zadovolji - nijedan mukarac. Sada se
psiholozi slau s tim. Sva nedavna istraivanja Mastersa i Donsona i izvetaji Kinseja, svi su
doli do take koja je apsolutno sigurna: da nijedan ovek nije dovoljan ni prikladan da
seksualno zadovolji enu. Ako bi joj bila data sloboda, grupa mukaraca bi joj bila potrebna
da je zadovolji.
206
Gurijev je namerno koristio alegorian jezik i izraavao se tako da samo ovek koji je dovoljno zreo moe
da ga razume. To je inio delom zato to nije smeo da otkrije sve to zna zbog svojih veza sa tajnim drutvima,
delom da bi spreio da neuki i nezreli ljudi zloupotrebe znanje koje ne razumeju.
773
Jedan ovek i jedna ena ne mogu iveti zajedno, ako je eni dozvoljena totalna
sloboda. Onda e ena zahtevati jo, jer nije zadovoljena, a to e postati smrt.
Seksualna energija vam daje ivot. to vie koristite seksualnu energiju, vie dolazite
blie smrti. Stoga se jogini tako mnogo plae oslobaanja seksualne energije, i poeli su da je
konzerviraju; zato to su eleli da produe ivot tako da rad na njima samima bude
kompletiran, kako ne bi umrli pre nego to se njihov rad kompletira, jer onda moraju opet da
ga zaponu.
Seks vam daje ivot. Onog momenta kada seksualna energija napusti vae telo, vi
idete prema smrti. Ima mnogo malih insekata koji umiru u seksualnom orgazmu. Ima
nekoliko pauka koji umiru na svojim enkama, upravo vodei ljubav oni umiru. Vode ljubav
samo jednom, i ne samo to, biete iznenaeni, kada umru - a oni umiru spojeni zajedno -
enka poinje da ih jede. Ona ih jede, stvarno. Jer, ta da uradi sa mrtvim partnerom? To je
istinito za svaki seksualni odnos. Mukarci uskoro postaju olupine i to je ono ega se plae.
ene zadobijaju energiju iz seksualnog odnosa, mukarci gube energiju, jer enska
hara funkcionie. Ona preobraava toplu energiju u hladnu energiju. Ona je prijemivost, ona
je pasivni otvor, gostoljublje. Ona apsorbuje energiju; mukarac gubi energiju.
Ovaj hara centar, ili zovite ga mesecom, postoji u mukarcu takoe, ali ne
funkcionie. On moe samo da funkcionie ako je uloeno puno napora da se transformie, da
se dovede do aktivnosti.
itava tao nauka nije nita drugo do nainiti meseev centar u mukarcu da potpuno
funkcionie. Zbog toga je itavo tao dranje receptivno, ensko, pasivno. Joga to takoe ini
na isti nain, ali iz drugog ugla. Joga pokuava da dovede solarnu energiju, sunevu energiju,
unutar tela, ona radi na sunanoj energiji i stazi na kojoj se sunana energija mora kretati, i
dovodi je na mesec. Tao i tantra, oni deluju na mesec, ine ga vie prijemivim, vie
magnetskim, tako da vue solarnu energiju prema sebi. Joga je sunana metoda, tao i tantra
su meseeve metode, ali rad je isti.
Sve joga vebe su za kanalisanje sunane energije prema mesecu, a sve tao i tantra
vebe su da uine mesec tako magnetskim, da vue svu energiju koju stvara sunev centar i
preobraava je.
Zbog toga Buda ili Mahavira, ili Patanjali, ili Lao Ce... oni kada dostignu svoje
totalno, apsolutno cvetanje, izgledaju vie enstveno nego muevno. Oni gube sve otre
obline i postaju vie zaobljeni. Njihova tela postaju vie enstvena. Postiu odreenu ljupkost,
koja je enstvena. Njihove oi, njihova lica, njihovo hodanje, njihovo sedenje - sve vie
postaje enstveno. Vie nisu agresivni, vie nisu nasilni.
"Izvodei samyamu na mesecu, zadobija se znanje po pitanju ureenja zvezda." Ako
dovedete svoju samyamu na mesec, vae svedoenje na hara centar, postaete sposobni da
znate sve zvezde unutar vaeg tela - sve centre unutar vaeg tela - jer kada ste usredsreeni na
sunanom centru tako ste uzbueni, tako ste grozniavi, da ne moete dopreti do jasnoe. Da
bi se postigla jasnoa ovek mora prvo da doe do meseca. Mesec je veliki fenomen za
preobraavanje energije.
Upravo vidite na nebu, mesec takoe dobija energiju od sunca; onda je on reflektuje.
On nema svoju vlastitu energiju, jednostavno je odraava, ali tako menja totalno njen kvalitet.
Pogledajte u mesec i osetiete smirenost; pogledajte u sunce i poeete da ludite. Pogledajte u
mesec i osetiete smirenost kako vas okruuje. Buda je dostigao svoje konano prosvetljenje
za vreme noi punog meseca.
U stvari, svi oni koji su to postigli, postigli su to nou. Ni jedno jedino ljudsko bie
nije postalo prosvetljeno danju. Mahavira je postao prosvetljen u noi. Bila je to no bez
meseca - amavas - no je bila totalno mrana. Buda je postao prosvetljen u noi punog
meseca, purnima. Meutim, obojica su postali prosvetljeni nou. Jo se nije desilo da je ovek
postao prosvetljen po danu. To se nee ni dogoditi, jer za prosvetljenje energija treba da se
premesti od solarnog do lunarnog centra. Poto je prosvetljenje hlaenje svih uzbuenja, svih
napetosti. Veliko je to oputanje - krajnje oputanje. Nema pokretanja u tome.
Pokuajte da uradite to. Kad god imate vremena, samo zatvorite svoje oi... U poetku,
samo pritisnite svojim prstima taku dva ina ispod pupka, i postanite svesni nje. Vae disanje
774
ide navie do te take. Kada diete prirodno, va stomak ide navie, pada dole, ide navie,
pada dole. Ubrzo ete videti da vae disanje dodiruje taku hara. Ono mora da je dodiruje.
Zbog toga, kada se disanje zaustavi vi umirete; disanje vie nije povezano sa harom. Hara je
iskljuena; a jednom kada je hara iskljuena vi umirete. Smrt dolazi iz hare.
Kada je ovek mlad on je solaran; a kada je star postaje lunaran. Kada je ena mlada
ona je lunarna; a kada je ena stara postaje solarna. Zbog toga mnogim enama e poeti da
rastu brkovi kada ostare; one postaju solarne. Toak se okree. Mnogi ljudi kada postanu stari,
oni postaju dangrizavi, razdraljivi, neprekidno u ljutnji - ljuti na svakoga i sve. Oni postaju
lunarni. Nisu jo preobrazili svoje energije; iveli su nebitan ivot. ene postaju mnogo
agresivnije u starosti jer lunarno je iscrpljeno. One su to iskoristile; sada je njihov solarni deo
jo nov, moe da se koristi.
Ljudi u starosti poinju da preuzimaju stil ene, i zapoinju da ine stvari koje se
nikada od njih nisu oekivale. Na primer, u svemu se mukarac i ena razlikuju. Ako
mukarac postane ljut, poeli da udari; ako se ena naljuti, ona e brbljati, vikati... ali nee
udariti. Ona nije agresivna; pasivna je.
uo sam jednu anegdotu:
ena predava je izustila: "Da," povikala je ona, "ene su patile na hiljade naina!"
Napravila je pauzu da bi nainila efekat.
Smeran mali ovek u prvom redu podigao je svoju ruku. "Ja znam jedan nain na koji
one nikada nisu patile," rekao je on.
Propovednica ga je pogledala otrim okom: "Koji je to nain?"
"One nikada nisu patile u tiini," rekao je ovek.
Pasivna energija postaje dangrizanje. Jeste li to zapazili? Devojice zapoinju da
govore pre nego to to ine deaci. Gotovo uvek su one ispred kada je u pitanju jezik, u koli,
na koledima, univerzitetima, uvek su ispred deaka to se tie jezika. Devojke poinju da
govore est ili osam meseci pre deaka. One postaju vrlo umene u govoru, vrlo brzo gotovo
savrene. One mogu govoriti besmislice, ali govore uspeno. Deaci zaostaju u pozadini. Oni
se mogu boriti, trati, mogu biti agresivni, ali nisu tako jasno artikulisani, ne govore
razgovetno i sistematizovano.
Obe energije deluju na razliite naine. Meseeva energija, ako ivot ne ide valjano,
postaje tuga i jad. Suneva energija, ako ivot ne ide dobro, postaje ljutnja. Stoga ena postaje
tuna, alosna; mukarac postaje srdit. Ako mukarac osea da je neto pogreno, on bi eleo
da uini neto oko toga. A ena e ekati.
Ako je mukarac besan, eleo bi da ubije nekoga. Ako je ena ljuta, elela bi da izvri
samoubistvo. Prva stvar koja doe mukarcu u srdbi je da uniti, da ubije. Prva stvar koja
doe eni u ljutnji je da izvri samoubistvo, da uniti sebe.
Meutim, savreni ovek treba da ima sintezu obe energije - solarne i lunarne. Kada su
obe energije pola-pola i uravnoteene, ovek postie smirenost. Kada su muki i enski pol
uravnoteeni u vama, vi dolazite do smirenosti koja nije od ovog sveta. Sunce ponitava
mesec, mesec ponitava sunce, a vi ostajete tu neometani... ostajete tu u svom apsolutnom
biu, bez ikakvog pokreta, bez motivacije, bez elje.
A jednom kada moete oseati da hara funkcionie i da je hara preobrazila vau
sunanu energiju, videete mnoge stvari unutar sebe. Videete sve zvezde. ta su te zvezde?
Vai centri su te zvezde.
Svaki centar je zvezda u vaem unutranjem nebu, svaki centar mora da bude upoznat
i vi treba da dovedete svoju samyamu na njega, jer on ima mnoge misterije skrivene u svojoj
pozadini. On e vam ih otkriti i pokazati. Vi ste velika knjiga - najvea - a dok ne itate sebe
sva itanja su uzaludna i beskorisna.
Kada su Sokrat i ljudi kao on rekli: "Upoznaj sebe," oni su mislili da morate znati celu
teritoriju svog unutranjeg bia, u svakom deliu. Svako zabaeno mesto i svaki ugao mora da
budu proputovani, svetlost mora da se unese, a onda ete videti da ste - kosmos. Unutranji
kosmos je isto tako beskonaan kao spoljanji kosmos; na neki nain je i vei od njega, jer ste
775
takoe svesni, jer niste samo ivi: vi znate da ste ivi, jer moete postati i svedok.
Izvodei samyamu na polarnoj zvezdi, zadobija se znanje o kretanju planeta.
A ta je polarna zvezda u vaem unutranjem biu? Polarna zvezda je vrlo simbolina.
Mitoloki, mislilo se da je polarna zvezda jedina zvezda koja je apsolutno nepokretna. To nije
istina. Ona se kree, ali vrlo polako. Ona je simbolina; neto u vama mora da se nae to se
uopte ne kree. Samo to moe biti vaa prava priroda, samo to moe biti ba bitak: neto kao
polarna zvezda, nepokretno, apsolutno nepokretno, jer kada nema kretanja, venost je tu
prisutna, ono to daje autentinost; a kada ima kretanja to je vreme, prolaznost, sve to ini
neautentinost.
Kretanju treba vreme, nepokretnost ne trai vreme. Ako se kreete postojae poetak i
kraj. Svo kretanje zapoinje i zavrava se; tu e biti raanja i umiranja. Ali ako nema kretanja,
onda ste bespoetni, beskrajni; onda nema roenja, nema smrti.
Stoga, gde je polarna zvezda u vama? To je ono ta joga zove sakin, svedok. Svedok
je polarna zvezda. Prvo dovedite svoju samyamu na solarnu energiju, jer to je mesto gde vi
obino redovno egzistirate, bioloki. Tamo vi nalazite sebe. To je ve dato. Preobrazite to u
lunarnu energiju: postanite vie hladni, sabrani, smireni. Dopustite da uzbuenje,
grozniavost, vrelina nestane: tako da moete posmatrati unutranje nebo. A onda prva stvar
koju treba da naete jeste: ko je posmatra. To je polarna zvezda, jer posmatra je jedina stvar
koja se u vama ne kree.
Dozvolite mi sada da to objasnim. Vi ste ljuti, ali ne moete ostati ljutiti zauvek. ak
se i najljui ovek ponekad smeje, mora da se smeje. Da se bude srdit ne moe ostati trajno
stanje stvari. ak i najtuniji ovek se smeje; a ak i ovek koji se neprekidno smeje ponekad
jeca i plae, a suze naviru u njegove oi. Emocije ne mogu biti trajne. Zbog toga se nazivaju
"emocijama;" re dolazi od "motion," kretanje. One se kreu, zato su emocije. Od jedne do
druge, vi se neprekidno menjate. Ovog momenta ste tuni, onog momenta ste sreni; ovog
momenta ste ljuti; onog momenta ste vrlo saoseajni; ovog trenutka ste puni ljubavi, sledeeg
momenta ste puni mrnje; jutro je lepo, vee je runo. Ovo se neprekidno odvija.
207
Ovo ne moe biti vaa priroda, jer u pozadini svih ovih promena potrebno je neto kao
nit, koja ih sve dri zajedno. Ba kao to u vencu vidite cvetove, a ne vidite nit, a nit je ono
to povezuje sve cvetove. Stoga ovi su cvetovi, ponekad cvetovi ljutnje, ponekad cvetovi
tuge, ponekad sree, ponekad bola, ponekad muke i patnje. Inae, svi ovi su cvetovi, a itav
va ivot je venac. Tu mora postojati trajna nit; inae biste se davno raspali. Trajete kao jedan
entitet, stoga ta je trajna nit, polarna zvezda? ta je trajno u vama?
To je itavo religijsko traganje: za onim to je trajno u vama. Ako nastavljate da se
bavite i bivate angaovani sa prolaznim, vi ste u svetu. Onog momenta kada premestite svoju
panju prema onome to je trajno u vama, vi postajete religiozni.
Sakin, svedok. Moete svedoiti svojoj ljutnji. Moete svedoiti svojoj tuzi. Moete
svedoiti svome blaenstvu. Svedok ostaje isti. Ili, na primer, nou dok spavate. Dan je
proao a slika koju ste nosili itavog dana, ko ste vi, takoe je nestala. Moda ste bili vrlo
bogat ovek tokom dana. Nou, u snu, moda ste postali prosjak. Carevi su skloni da postanu
207
ta su zapravo emocije? Emocije su isto to i misli, samo dublje i malo trajnije. I one su neki sadraji, samo
ne mentalni nego emocionalni. Dok se misli brzo smenjuju u naoj glavi, moemo ak i logino da razmiljamo,
da shvatimo ta greimo, ili zaboravimo ta smo mislili, dotle emocije deluju mnogo sporije, dublje i trajnije,
zadiru u podsvest, vie su povezane sa telom i hemijom tela, otuda nas jae prisiljavaju da se sa njima vie
identifikujemo nego sa mislima. Zato pod dejstvom emocija moemo poiniti i najvea dela i najgora nedela,
dok miljenja brzo menjamo. Ali i emocije se smenjuju, kao i misli, to je oigledno u svakodnevnoj promeni
raspoloenja i opteg oseanja - koje prati i odgovarajui pogled na svet i ivot. I emocionalna zrelost je kod
svakog oveka drugaija. S druge strane, trajnija i dublja priroda emocija ini da trajnije i dublje doivljavamo i
proivljavamo sadraje nego to to inimo samo mislima. Zato su one vane i potrebne, u tolikoj meri da
emocionalna zrelost presudno odluuje o mentalnoj zrelosti. Ali sve to se razlikuje i smenjuje nismo mi sami.
Mi smo uvek ono to svedoi svim promenama, mi smo onaj kome se sve to dogaa, ko je svim tim dogaanjima
zaveden toliko da zaboravlja sebe. Samo ono to je bezvremeno i nepromenljivo ima svojstva nae autentinosti.
Sve to se menja nije naa prava priroda.
776
prosjaci u snovima, a prosjaci tee da postanu carevi u svojim snovima, jer san je ispunjavanje
ili ostvarenje. ak i car nekada osea ljubomoru prema prosjacima jer se kreu ulicom tako
slobodno, bezbrino, kao da nemaju nita da ine i ceo svet je za uivanje. Posmatra ih kako
sede na suncu i uivaju u sunevoj svetlosti, sunevim zracima. On to ne moe da uradi; ima
previe drugih stvari da ini. Tako je zauzet. Vidi ih kako pevaju nou pod zvezdama. On to
ne moe raditi, nee izgledati dobro za jednog cara, stoga osea ljubomoru. U noi, carevi
sanjaju da su postali prosjaci. Prosjaci sanjaju da su postali carevi, jer su ljubomorni. Vide
palate, bogatstva, uivanja koja se neprekidno odvijaju. Oni bi takoe eleli da to imaju.
Dakle, sve to vam nedostaje dolazi u vaim snovima; vai snovi su komplementarna
stvar. Ako izuavate svoje snove, znaete ta nedostaje u vaem ivotu. Onog momenta kada
vam nita ne nedostaje, snovi nestaju. Zato prosvetljen ovek nikada ne sanja; on ne moe da
sanja. Nije mu mogue da sanja jer nita mu ne nedostaje. On je zadovoljan, potpuno
zadovoljan. Ako je i prosjak, tako je zadovoljan da je ve car u svom siromatvu.
Jednom se dogodilo, veliki sufi mistik Ibrahim, imao je obiaj da ivi sa prosjakom.
Ibrahim se odrekao trona jer je uvideo lanost i glupost toga; i on je bio hrabar ovek.
Napustio je poloaj kralja i postao prosjak. Onda ga je jedan prosjak pratio nekoliko dana. On
se molio svake noi Bogu: "Boe uini neto, zato si me uinio tako sirotim? itav svet
uiva. Samo sam ja izostavljen. Nemam dovoljno ni hleba da jedem, ni odee da nosim, ni
utoite da u njemu ivim. Uini neto! Ponekad poinjem da sumnjam da li te ima ili nema,
jer moje molitve ostaju neusliene."
Ibrahim je uo jednom njegovu molitvu, dva puta, tri puta; onda je jednog dana rekao:
"ekaj,. Izgleda da si dobio svoje siromatvo ne plativi cenu."
Prosjak je rekao: "Cenu za siromatvo? ta pod tim misli? O emu govori? Da li i za
siromatvo treba da se plati?"
Ibrahim je rekao: "Da, ja sam platio za njega celim svojim kraljevstvom, velikim
posedima, i onda znam lepotu toga. Ako si ga dobio bez nadoknade, onda ne zna ta je
siromatvo. Ti i ne poznaje ta je siromatvo. Ne zna slobodu koje siromatvo donosi. Ne
zna ta je siromatvo. Prvo treba da pati kao bogat ovek, onda e znati. Upoznao sam
oboje... ja sam zadovoljan."
"Zapravo," Ibrahim je rekao, "ja se ne mogu moliti, jer ne mogu nai nita za ta bih se
molio. Najvie ta mogu rei jeste: Zdravo Boe, hvala ti. I to je sve. Ne treba nita de se
kae. Ja sam tako zadovoljan."
Prosvetljena osoba ne moe sanjati, ona je tako zadovoljna. A ja vam kaem da vi
neete ak ni rei zdravo Boe, hvala ti. Zato da ga ometate? Ili e jednom odgovoriti
"Hvala i tebi", ali zato bi svakog dana govorio isto? U emu je poenta kazivati to? U stvari
on ve zna da celo vae srce kazuje 'zdravo, hvala ti'. U emu je poenta govoriti to?
Nou vi sanjate i zaboravljate svoj lik koji nosite celog dana. Moete biti veliki
naunik tokom dana; a uvee zaboravljate. Moete biti kralj; a uvee zaboravite. Ili moete
biti veliki asketa koji se odrekao sveta, a uvee vas zagrli lepa ena i vi zaboravite da ste
asketa, monah, a to nije dobro. Sve to je dobro i loe u danu nestaje, zato to ste neko
apsolutno razliit. Raspoloenje se promenilo, klima se promenila. Ali jedna stvar ostaje
trajna. Ako tokom dana posmatrate sve svoje aktivnosti - hodanje ulicom, jedenje hrane,
odlazak u kancelariju, vraanje kui, kako bivate ljuti, kako bivate ljubazni - ako posmatrate,
onda u noi takoe moete posmatrati, moete nastaviti da opaate sve svoje aktivnosti u snu.
Dakle jesam li u snu postao car? Dobro. Moete nastaviti da posmatrate.
U dvadeset etiri sata samo jedna stvar moe ostati trajna, a to je posmatra, svedok.
To je polarna zvezda u vama.
"Izvodei samyamu na polarnoj zvezdi, zadobija se znanje o kretanju zvezda." I
zapamtite, prvo Patanjali kae, izvodei samyamu na mesecu, znanje u rasporedu zvezda se
stie - koja zvezda je koja, i gde je. Izvodei samyamu na polarnoj zvezdi, sakin, saznaje se
kretanje zvezda. Zato to se kretanje zvezda moe saznati samo u odnosu prema neemu to je
nepokretno, postojano. Ako nita nije nepokretno, kretanje se ne moe saznati; ako se sve
kree i vi nemate trajnu osnovu, nepominu osnovu, nepokretnu bazu, kako moete znati
kretanje?
777
Zbog toga ne moete oseati kretanje zemlje. Zemlja se kree, tako brzo da ne moete
zamisliti. To je kosmiki brod. Neprekidno se kree; okreui se oko svog centra, a u isto
vreme, jurei brzo oko sunca. Iz dana u dan, iz godine u godinu, nastavlja da se kree i kree,
a vi to nikada ne oseate - jer se sve drugo kree istom brzinom; drvee, kue, vi, sve.
Nemogue je to osetiti, jer nema take kontrasta. Zamislite upravo sebe kao da imate malu
stvar na kojoj biste stajali - cela zemlja se kree a vi se ne kreete - onda biste znali. Gotovo
biste zadobili vrtoglavicu; ona ide tako brzo. Tada neete moi da budete u Puni. as prolazi
Filadelfija, as Tokio prolazi, as... i neprekidno se zemlja kree, okree.
Kree se tako brzo, ali da bi se to znalo, osetilo, potrebna vam je nepomina osnova.
Zbog toga je ovek iveo na zemlji toliko mnogo vekova, a tek pre tri stotine godina, kroz
Galileja i Kopernika, saznali smo da se ona kree. Inae, milenijumima smo mislili da je
zemlja centar, nepokretni centar, a da se sve drugo kree - sve zvezde, sunce i mesec - a da je
samo zemlja nepokretna; da je sredite.
Unutra se takoe sve kree izuzev sakina, svedoka. Izuzev vae samosvesti, sve se
konstantno kree. Jednom kada znate ovog svedoka, moi ete da vidite kako se sve drugo
kree.
208
Sada treba da se razume vrlo komplikovana stvar. Na primer, do sada sam govorio u
terminima kao da su centri statini. Oni to nisu. Ponekad je seksualni centar u glavi, kree se.
Zbog toga um postaje tako seksualan. Nastavljate da zamiljate i fantazirate. Ponekad je
seksualni centar u vaim rukama, i eleli biste da dodirujete enu. Ponekad je seksualni centar
u vaim oima, i sve to vidite preokreete u seksualni objekat. Postajete pornograf - sve to
vidite, odmah se preobraava u seksualni objekat. Ponekad je centar u uima; sve to ujete
ini vas seksualnim.
Mogue je otii u hram i sluati bhaane, pevanje o Bogu, a oseati se seksualnim,
ako je va centar u tom momentu u uima. Biete vrlo zabrinuti: "ta se dogaa? Ja sam u
hramu; doao sam kao vernik. A ta se dogaa?" Ponekad je i ovo mogue; vi sedite sa
svojom devojkom, sa svojom enom i ona je dostupna - ne samo na raspolaganju,
gostoljubivo vas prima, oekuje - a vi uopte ne oseate seksualnost; seksualni centar nije u
seksualnom sreditu gde bi trebalo da bude. Ponekad se dogodi kada fantazirate o seksu da
uivate mnogo; a kada vodite ljubav sa enom ne uivate uopte - uopte nita.
ta se dogaa? Vi ne znate gde je va centar. Kada ovek postane sakin, postaje
svestan gde je centar, a onda je mnogo toga mogue.
Kada je u vaim uima, daje energiju vaim uima. To su momenti kada moete
trenirati svoje ui, i moete postati muziar. Kada je u vaim oima, to su momenti kada
moete postati slikar, umetnik. Onda gledate u drvee, a ono je zelenije nego to jeste. Onda
e cvetovi rue imati u sebi drugaiji kvalitet cvetanja; vi ete projektovati. Kada je seksualni
centar u jeziku, moete postati veliki govornik - moete hipnotisati ljude. Jedna re iz vas,
prodre u samo srce vaih slualaca; i oni su hipnotisani. Postoje pravi trenuci... Ako je va
seksualni centar u oima, moete samo pogledati u nekoga i on e biti hipnotisan. Postaete
hipnotizer; imaete hipnotiku snagu. Kada je seksualni centar u vaim rukama, dotaknete
neto i to e postati zlato. Jer seks je energija i ivot.
Isto je i sa mesecom.
Do sada sam govorio o njihovim statikim lokacijama. Obino, one se nalaze tamo, ali
nita nije statiko. Sve se okree.
Ako je sredite vae smrti u vaim rukama a vi ste lekar, dajete lekove i pacijent e
umreti. Uinite ta god hoete, ali neete moi da spasete svog pacijenta. U Indiji kau: "Taj
doktor ima ruke lekara; ta god dotakne postaje lek." A neki drugi doktor? "Ne pribliavajte
208
Svedok je uvek tu. Zahvaljujui njemu uopte imamo svest. Nije potrebno da ga stvaramo niti postiemo.
Sankhya daje pravi kontekst za razumevanje svedoenja o kome se ovde govori. Sve to se kree i zbiva na bilo
koji nain, od materije do uma je prakrti, priroda. Purua je nepokretni ishod njenog zbivanja. Kao centar kruga
koji je nepomian dok se krunica vrti. Da nema tog sredita, krunica ne bi ni postojala niti bi se vrtela. On kao
svedok je uvek tu da svojom nepokretnou daje kontrast svem zbivanju i tako omoguava svest o zbivanju. Kad
god smo svesni treba da znamo da je to od transcendentalnog svedoka u nama i njegovog kontrasta svem
zbivanju.
778
mu se; donesete mu malu bolest, a on e je uveati i vratiete se kui loiji nego to ste tamo
otili."
Jogin postaje budan. U ayurvedi koja se razvila pored joge u drevnoj Indiji, lekar
takoe mora da bude u jogin. Dok niste jogin, niste pravi lekar. Ne moete biti pravi iscelitelj.
Lekar mora da posmatra svoje vlastito unutranje stanje i ureenje pre nego to ode do
pacijenta da ga vidi i lei. Ako je centar smrti u rukama, on nee ii. Ako je sredite smrti u
njegovim oima, on nee otii. Centar smrti treba da bude u hari, a sredite ivota u njegovim
rukama, onda e on otii da uspeno lei. Tada su stvari ispravno ureene.
Jednom kada znate svoj unutranji svet, mnoge stvari postaju mogue. Takoe ste i vi
to ponekad zapazili, ali ne znate ta se dogaa. Ponekad ne inite nita, a nastavljate da budete
uspeni. Ponekad teko radite, a nita ne uspeva; sve podbacuje. Raspored vaih centara nije
ispravan. Funkcioniete iz pogrenog centra.
Kada ratnik odlazi u rat, na front, treba da ide kada je centar smrti u njegovim oima.
Onda... onda on moe ubiti vrlo lako. Onda je on inkarnacija smrti. To je znaenje izraza "zlo
oko", za oveka iji je centar smrti fiksiran u oima. Ako vas on pogleda, vi ete biti u
nevolji. Sam njegov pogled je prokletsvo.
Ima ljudi ije su oi postale fiksirane sa ivotnim centrom. Oni vas gledaju, a vi
oseate blagoslov. Oni gledaju u vas i neto, neto ivo vas zapljuskuje.
"Izvodei samyamu na polarnoj zvezdi, stie se znanje o kretanju zvezda."
Izvodei samyamu na pupanom sreditu, zadobija se znanje o organizaciji tela.
Pupani centar je centar vaeg tela, jer ste kroz pupani centar hranjeni od svoje majke
u materici. Devet meseci iveli ste samo pomou pupanog centra. Bili ste povezani s
pupkom; to je bio prolaz, most. A kada je pupani centar razvezan od majke i vrpca je
preseena, postali ste nezavisno bie. Va pupak je od ogromnog znaaja kada je u pitanju
vae telo.
"Izvodei samyamu na pupku, zadobija se znanje o organizaciji tela." A telo je veliki
komplikovani mehanizam, vrlo je delikatno. U jednom telu ima miliona elija; u vaoj maloj
glavi ima miliona nerava. Naunici su razvili mnoge komplikovane mehanizme, ali nita ne
moe da se uporedi sa ljudskim telom - nije mogue i nikada nee biti mogue kreirati tako
komplikovani mehanizam, ni i njegovo funkcionisanje. To je udo. A funkcionisanje je tako
automatsko; i ono funkcionie za sedamdeset ili ak sto godina.
Sve je nainjeno kao da je savreno. To je samoodravajui sistem: jede, kad god ste
gladni stvara glad; kad god ste jeli dobro, daje vam naznaku - zaustavi se, svarite hranu;
stvara krv, kosti i kotanu sr; i neprekidno nastavlja da isti sebe jer tako mnogo elija to
umiru svakog momenta treba da se izbace van. Stvara, isti, odrava sebe; sve je to
automatsko.
Ako sledite prirodan nain ivota, telo funkcionie tako lepo, tako lepo bruji.
Poznavajui pupani centar, moi ete da znate itav mehanizam tela. Na taj nain je
joga spoznala fiziologiju. Nije upoznala fiziologiju spolja, na osnovu seciranja leeva. Zato
to joga kae da kada je ovek mrtav, sve to znate o njemu nije istina o oveku koji je iv.
Jer mrtav ovek je totalno razliit od ivog. Sada su naunici doli do ocene da je znanje
fiziologije na osnovu mrtvog tela u najboljem sluaju nagaanje; jer kada ovek umre telesne
funkcije se ustanovljavaju na jedan nain, a kada je iv ono funkcionie sasvim drugaije;
stoga sve to znamo na osnovu mrtvog tela jeste samo priblina istina o ivom telu, ali nije
sva istina.
Joga je dola do saznanja iznutra. Joga je otkrila fiziologiju s punim ivotom i
svesnou. Zbog toga ima mnogo stvari o kojima joga govori, a moderna fiziologija se nee
sloiti, jer moderna fiziologija je od mrtvog oveka, od lea, a joga se bavi ivotom.
Samo zamislite. Kada elektricitet tee kroz ice i vi preseete ice, onda ete imati
jedno iskustvo. Kada je elektricitet iskljuen iz ica i onda preseete ice, imaete drugo
iskustvo. Ovi sluajevi su totalno razliiti.
779
Vi secirate mrtvo telo. Ne moete secirati ivo telo, jer dok to obavite ono e biti
mrtvo. Stoga e se jednog dana fiziolozi sloiti s joga istraivanjima da ako elite da znate
ivo telo, kada elektricitet tee i ovek je vitalan, onda na neki nain ovek mora da ue
duboko u sebe i odatle, s te povoljne take gledita mora da sazna ta je telo, kako je ono
ureeno.
Kada uete u mrtvo telo, to je odlazak u kuu koju je vlasnik napustio. Moete nai
nametaj, ali neete nai vlasnika. Uete li u kuu kada je vlasnik tu, on ispunjava, njegovo
prisustvo ispunjava itavu kuu. Kada ste prisutni u telu, vae prisustvo ini svaku eliju
kvalitativno razliitom. Kada odete, onda je ostala samo mrtva stvar, samo materija.
Izvodei samyamu na grlu, dolazi do prestanka oseanja gladi i ei.
Ovo su unutranja istraivanja. Joga dolazi do saznanja da ako ste gladni, glad nije
sasvim u stomaku. Kada ste edni, e nije sasvim u grlu. Stomak daje informaciju mozgu, a
onda mozak daje informaciju vama; on ima neke naznake. Na primer, kada oseate e,
mozak ini da vae grlo osea e. Kada je voda potrebna telu, mozak kreira simptom u grlu, i
vi oseate e. Kada vam treba hrana, mozak stvara neto u stomaku, i vi tu imate muninu od
gladi.
Ali moete vrlo lako obmanuti mozak: moete piti vodu sa eerom. Zato to mozak
razume samo jezik eera. Dakle, ako jedete eer, ili pijete eer, odmah mozak misli da
nema potrebe za hranom; glad nestaje. Zbog toga ljudi koji jedu previe slatko gube svoj
apetit. Samo mala koliina eera vas nee nahraniti, ali vas je mozak obmanuo. eer daje
informaciju. Odmah mozak misli da se nivo eera podigao visoko, i gotovo. Misli da ste
dobro jeli i kroz hranu se podigao nivo eera, a vi ste jednostavno uzeli kocku eera; to je
obmana.
Joga je spoznala da dovoenjem samyame na odreene centre stvari mogu da
nestanu. Na primer, ako dovedete samyamu na grlo, osetiete da je e nestala i glad je
nestala. Na taj nain jogini mogu dugo da poste. Prialo se za Mahavira da je postio ponekad i
tri, etiri meseca neprekidno. Tokom celog perioda od dvanaest godina dok je meditirao,
postio je gotovo jedanaest godina. Tri meseca bi postio, a onda bi jeo samo jedan dan; onda bi
opet postio jedan mesec, a dva dana bi jeo; na taj nain za dvanaest godina sakupi se da je jeo
samo jednu godinu; to znai u dvanaest dana, jedan dan jedenja, u proseku jedanaest dana
posta.
Kako je on to radio? Kako je mogao to da radi? To je gotovo nemogue, ljudski
nemogue. Joga ima neke tajne.
Ako se usredsredite na grlo... pokuajte. Sledei put kada osetite e, zatvorite oi,
sedite, i dovedite svoju panju na grlo. Jednom kada je panja tu, videete da se grlo oputa.
Jer kad god je vaa totalna panja na neemu, postajete odvojeni od toga.
209
Grlo je edno;
vi oseate 'ja sam edan'. Ako dovedete svoju svedoeu svest na to, iznenada ste odvojeni.
Vaa kooperacija je prekinuta. Sada znate 'da je grlo edno, ne ja'. A kako grlo moe biti
edno bez vas?
Kako telo moe biti gladno bez vas? Jeste li ikada videli mrtvog oveka gladnog i
ednog? ak i ako sva voda nestane i ispari iz tela, mrtav ovek nee oseati e.
Identifikacija je nuna.
Pokuajte to. Sledei put kada oseate glad probajte to. Samo zatvorite svoje oi,
idite duboko dole u svoje grlo... posmatrajte. Videete grlo odvojeno od vas. Onog momenta
kada vidite da je grlo odvojeno od vas, telo e prestati da kazuje da je gladno. Telo ne moe
biti gladno; samo vaa identifikacija s telom.
Izvodei samyamu na ivac nazvan kurma nadi, jogin je sposoban da bude potpuno
nepomian.
209
Zato to je naa prava priroda, ista svest, transcendentalna, svako pravo osveenje nas odvaja i oslobaa od
onoga to smo osvestili.
780
Kurma-nadi je kanal prane, disanja. Ako smireno posmatrate svoje disanje, ne
menjajui njegov ritam ni na koji nain, niti ga inei brzim niti sporim, ostavljajui ga
prirodnim i oputenim, i ako ga jednostavno posmatrate, postaete apsolutno mirni. Nee biti
kretanja u vama. Zato? Jer svo kretanje dolazi iz disanja, iz prane. Svo kretanje dolazi iz
disanja. Kretanje postoji u vama kroz disanje. Kada se disanje zaustavi, osoba je mrtva - ne
moe da se kree.
Ako konstantno dovodite svoju samyamu na disanje, na kurma-nadi, ubrzo ete doi
do stanja gde ete videti da se disanje gotovo zaustavilo. Jogini rade ovu meditaciju okrenuti
prema ogledalu jer disanje postaje tako smireno, ne mogu ga oseati. Samo oni mogu videti
da li postoji neka magla na ogledalu iz njihovog disanja ili ne. Ponekad su oni postali tako tihi
da ne mogu odluiti da li su jo ivi ili ne. U dubokoj meditaciji ovo iskustvo ponekad e se
dogoditi i vama. Ne plaite se. Disanje se gotovo zaustavlja.
Kada je svesnost savrena, disanje se gotovo zaustavlja, ali ne budite zabrinuti. To
nije smrt; to je jednostavno mirovanje.
Svo nastojanje joge jeste u tome da se dovedete do takvog mira, koji se ne moe
prekinuti ni sa im, do takvog stanja svesnosti koje se ne moe poremetiti.
uo sam jednom:
Jedan ludak je u drumskom duanu pitao vlasnika: "ta vas navodi da radite ovde iz
dana u dan?"
"Da bih napravio profit."
"ta je profit?" Pitao je ludak.
"To je kada od jednog napravite dva," rekao je vlasnik.
"To je profit?" Ludak je rekao: "Profit je kada moete od dva nainiti jedno."
Taj ludak nije bio neki obian ludak; mora da je bio ostvaren ovek. Bio je sufi
majstor.
Da, profit je kada nainite dva u jedno. Profit je kada dualnost nestaje, kada samo
jedno ostane.
Re "joga" znai metod da se postane jedno. Joga znai kako da se spoji zajedno ono
to se razdvojilo. Sama re "joga" znai "jedinstvo". Re joga znai unio mystica. Da, profit
je kada od dva moete nainiti jedno.
Sav napor je samo da se nae trajno, kako pronai jedno iza mnotva, kako pronai
nepomino iza svih promena, neprekidnog kretanja bujice - kako pronai besmrtno, kako nai
ono izvan. Vae navike e stvarati nevolje zato to ste iveli toliko dugo s pogrenim
navikama. Va um je uslovljen pogrenim navikama - uvek vrite podele. Va itav intelekt je
treniran da podeli i secira, da naini mnotvo od jednog. ovek je iveo do sada kroz intelekt,
a zaboravio je kako da sastavlja zajedno.
Jedan ovek je doao kod muslimanskog mistika Farida, sa zlatnim makazama kao
poklonom; makaze su zaista bile vrlo lepe i vrlo vredne. Ali Farid se nasmejao i rekao: "ta
u raditi s makazama, jer nikada ne seem stvari na dva dela? Uzmite ih vi. Pre mi donesite
iglu - i nije potrebno da donosite zlatnu iglu, svaka igla e delovati - jer sav moj napor je da
zaijem stvari zajedno."
Ali stare navike su da se secira. Stare navike su da se nalazi ono to se neprestano
menja. Um je uzbuen oko neega novog i promenljivog; nepromenljivo izgleda
nezanimljivo. Moramo biti svesni ovih navika; inae one e sebe iskazati na ovaj ili onaj
nain.... a um je vrlo lukav.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu priu:
Maulana Arad Vaez je bio veliki propovednik, vrlo elokventan, ali je takoe bio i
prosjak.
Jednom ga je kralj pozvao na svoj dvor i rekao: "Maulana, na preporuku mojih
ministara aljem te kao delegata u iraz na dvor aha oja. Meutim, elim da mi obea da
e se uzdravati od pronje tokom svog boravka u inostranstvu - jer ne bih voleo da moj
781
predstavnik prosi, stoga mi mora obeati."
Maulana je uinio kako se trailo od njega i poao za iraz.
Nakon dovoenja svoje misije do uspenog kraja, obratio mu se ah od iraza: "Glas
o slavi tvog propovedanja je dospeo do nae zemlje i stvorio je u nama elju da ujemo jednu
od tvojih propovedi."
Maulana je pristao.
Zakazanog dana, bio je to petak, popeo se na propovedaonicu i izloio dirljivu i
uzbudljivu propoved, izazivajui suze u oima svojih slualaca. Ali pre nego to je napustio
propovedaonicu, vie nije mogao da se odupre svojoj prosjakoj navici.
Rekao je: "O muslimani! Do pre nekoliko sedmica imao sam obiaj da prosim. Ali
pre dolaska ovde zatraili su mi da se zakunem da neu prositi tokom boravka u ovom gradu.
Ja vas pitam, brao moja, ako sam se zakleo da se uzdravam od pronje, jeste li se vi zakleli
da mi ne date nita?"
Um je vrlo lukav. On e nai naine i sredstva: "Ako ja ne mogu prositi, vi moete
dati."
Zapamtite da je um mnogo naviknut na analize, a joga je sinteza. Dakle, kad god um
dolazi da analizira, stavite ga na stranu, izbacite ga na stranu. Kroz analizu vi ete dospeti do
krajnjeg, najsitnijeg, atomskog; kroz sintezu vi ete dospeti do najvieg, do celine, apsoluta.
Nauka je dola da otkrije atom, a joga je dola da otkrije atman. Atom oznaava najmanje, a
atman znai najvee. Joga je dola do znanja celine, ostvarenja apsoluta; a nauka je dola da
upozna sve manje i manje, i oni u tome istrajavaju.
Prvo je nauka podelila materiju u molekule, mislilo se da je molekul teko podeliti;
onda se uspelo u njegovom deljenju, i nazvali to "atomom". Re "atom" znai nedeljivo, to
se vie ne moe podeliti - ali su naunici to takoe podelili. Onda su doli do elektrona i
neutrona i mislili su da se sada ne moe vie deliti jer je postalo gotovo nevidljivo - to se ne
moe videti. Niko nije nikada video nijedan elektron, stoga kako ga moete podeliti? Ali su
sada takoe uspeli i u njegovom deljenju. Bez njegovog vienja, uspeli su da ga podele.
Oni e nastaviti dalje, i dalje... dok im sve ne isklizne iz ruku.
Joga je upravo suprotan proces: sinteza, spajanje, spajanje i spajanje tako da doete
do apsolutne celine. Celina je Jedinstvo.
Um je takoe podeljen u sunev um i meseev um. Sunev um je nauan; meseev
um je poetian. Sunev um je analitiki; meseev um je sintetiki. Sunev um je matematiki,
logian, aristotelovski; meseev um je totalno drugaiji - nelogian, iracionalan. Oni
funkcioniu tako razliito, da ne postoji jezik meu njima.
Jedan ciganin se svaao sa svojim sinom. Rekao je deaku: "Ti lentino, ne radi
nita besposliaru! Koliko puta treba da ti kaem da treba da radi i ne dozvoli da ti ivot
prolazi u lenjosti? Koliko sam ti puta rekao da treba da naui opsenarske trikove i
komedijake vetine, tako da moe da uiva u ivotu?"
Onda je pretei podigao svoj prst, govorei: "I, boga mi, ako ne bude sluao moje
rei, baciu te u kolu; onda e sakupiti puno glupog znanja, postae uen ovek, i provesti
ostatak svog ivota u bedi i nematini."
To je ciganski um - nemanje uma. On misli da postane lutalica, da bude klovn, ali da
uiva. I ciganin kae: "Baciu te u kolu; onda e sakupiti puno glupog znanja, postae uen
ovek, i provesti ostatak svog ivota u bedi i nematini."
Pokuajte da vidite, da razumete gde ste: u sunanom umu - racionalnom,
dokazujuem, poleminom, loginom; ili u meseevom umu - poetskom, imaginativnom,
sanjajuem. Gde ste vi?
I zapamtite, oba uma su pola-pola. ovek mora da bude izvan oba. Ako ste u
sunevom umu, doite prvo do meseevog uma, jer put prolazi kroz njega. Ako ste domain,
prvo postanite ciganin.
To je sanyasa. Da vas nainim ciganima, lutalicama. Ako ste previe logini, ja
kaem verujte, predajte se, rtvujte se, podvrgnite se. Ako ste previe skloni raspravljanju, ja
vam kaem da nemam dokaz. Samo gledajte u mene, i predajte se ljubavi - ako moete. To je
782
ljubavna veza. Ako moete verovati, vi ete premestiti svoju energiju od sunca prema mesecu.
Jednom kada premestite svoju energiju od sunca do meseca, onda se otvara nova
mogunost: moete otii izvan meseca takoe. Onda postajete svedok. To je cilj.
Poglavlje 4
VA BALON JE IZGUBLJEN
14 april 1976, pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Da li je mogue biti svestan prosvetljenja, a biti prosvetljen? Da li misao o tome da
je prosvetljen stvara ego u oveku? Molimo da nam objasnite.
Prva stvar koju treba razumeti jeste: ta je ego. Ego nije supstancijalan. U stvari, on
uopte nije. On je samo ideja, zamena bez koje e vam biti teko da ivite. Zato to ne znate
ko ste, treba da stvorite odreenu ideju o sebi; inae jednostavno ete poludeti. Morate
fiksirati neke naznake tako da moete znati: "Da, ovo sam ja."
uo sam da je jedna budala dola u veliki grad. Odseo je u dharmasali. Bilo je tu
mnogo ljudi, a on nikada nije spavao s toliko mnogo ljudi. Bio je malo zabrinut i preplaen.
Plaio se da se uspava i da ujutru, kada se probudi, nee moi da se prepozna, jer bilo je tako
mnogo ljudi. Uvek je spavao u svojoj sobi sam, nije bilo problema, jer nije bilo druge
mogunosti za probleme. Naravno, uvek je bio sam, ali sada s toliko mnogo ljudi koji su
spavali okolo, itava gomila, mogao bi da se izgubi. U redu je dok ste budni, moete nastaviti
da se seate sebe, ali dok ste uspavani moete propusti; moete zaboraviti. Do jutra moete
postati zbunjeni; moete biti izgubljeni u gomili.
Videi ga tako zabrinutog kako sedi u krevetu, neko ga je pitao: "ta je s tobom?
Zato ne ide da spava?" On je objasnio svoj problem. ovek se nasmejao, pa mu je rekao:
"Ovo je vrlo jednostavno. Pogledaj u ovaj ugao, neka deca su ostavila svoj balon. Donesi ga i
vei uz svoju nogu, tako da e do jutra savreno znati da si to ti ako je balon jo tu."
Budala ree: "To je u redu." I morao je da spava, bio je toliko umoran, vezao je balon
uetom za nogu i legao da spava.
ovek je napravio alu, tako to je nou dok je budala hrkala, uzeo balon s njegove
noge i preneo ga na svoju vlastitu nogu. Ujutru kada se budala probudila, poela je da plae i
zapomae. Sakupila se gomila, i pitala: "U emu je stvar?"
Rekao je: "Sada savreno znam da je on ja, ali ko sam ja?"
Dakle, to je problem.
Ego postoji zato to vi ne znate ko ste. Tako je ime, adresa, odreeno lice koje ste
videli da se ogleda u ogledalu, na fotografijama, u albumu - oni su pomo. Oni su baloni
privezani za vas.
Ako iznenada jednog dana u ogledalu vidite da ovo nije lice na koje ste uvek biti
naviknuti da gledate, vi ete poludeti - balon nedostaje. Lice se neprekidno menja, ali je
promena tako polagana da je nikada ne prepoznajete. Samo se vratite kui i pogledajte album
iz svog detinjstva. Vi znate da ste to vi, zbog toga ne vidite veliku razliku, ali samo razmislite
o tome. Koliko ste se promenili. Lice niste vi; jer duboko dole neto je ostalo trajno u vama. I
vae ime moe da se promeni; ja to radim svaki dan. Stalno menjam vaa imena samo da bih
vam dao oseaj da je ime samo balon privezan uz vas, on se moe promeniti, tako da se
prestanete identifikovati s imenom.
Ego nije nita drugo do lana zamena za Sopstvo. Stoga kada znate ko ste, ne postoji
mogunost da se ego opet pojavi.
783
Vi me pitate, "moe li misao o prosvetljenju da kreira ego?" Misao moe da kreira
ego ako je ego samo misao. Onda u stvari nije dobro rei da ona moe da kreira; ego je ve tu.
Misao je ve smiljena pomou ega. Ako je ego nestao i vi ste zaista postali prosvetljeni... A
to je znaenje prosvetljenja: premetanje od ega na Sopstvo, premetanje od nerealnog na
realno, premetanje od uma do nemanja uma, premetanje od tela do otelovljenja. Jednom
kada znate ko ste, ne vidim da vas neko moe nagovoriti da veete balon za svoju nogu da
biste se seali sebe. To je nemogue.
Prosvetljena osoba ne moe biti egoistina. ta god da ona kae... Njena tvrdnja
vama moe da izgleda vrlo egoistina. U Giti Krina kae svom ueniku Aruni: "Ostavi sve i
doi pred moje noge. Ja sam Bog koji je stvorio ovaj svet." Vrlo egoistino. Moete li nai
vie egoistinu osobu? ujte ta je Isus rekao: "Moj otac na nebu i ja smo jedno." On kae:
"Ja sam Bog". Vrlo egoistino. Mansur je objavio: "Ja sam istina, sama apsolutna istina,
najvia istina" - "Anal haq". Muslimani su time bili veoma uznemireni; ubili su ga. Jevreji su
ubili Isusa. Jesu li ovo egoistine tvrdnje? Upaniade kau: "Aham brahmasmi" - "Ja sam
brahman, celina, apsolut".
Ali oni nisu egoistini; vi ste ih pogreno razumeli. Sve to oni govore istina je.
uo sam o jednom oveku koji je mnogo razmiljao o kompleksu inferiornosti, stoga
je otiao adlerovskom psihoanalitiaru. Rekao je psihoanalitiaru: "Patim mnogo od
kompleksa inferiornosti. Moete li mi pomoi?" Psiholog je pogledao u njega i rekao: "Ali ti
si inferioran. Nije to pitanje kompleksa inferiornosti. Ti jesi inferioran, stoga ta ja tu mogu
uraditi?"
Kada Krina kae, "Ja sam Bog," on to jeste. On nije postao egocentrian. ta da
radi? Ako kae, "ja nisam," to bi bilo neistinito; bio bi laan. Da je licemeran kao takozvane
mahatme, i da kae da je samo pesak ispod vaih stopala, bio bi neiskren, laov. On bi skrivao
injenicu. Kada Mansur kae, "ja sam istina," on to jeste.
Problem, meutim, nije sa Mansurom, Krinom, ili Isusom; problem je sa vama. Vi
ne moete razumeti jezik bez ega. Nastavljate da interpretirate to na svoje vlastite naine.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
Trgovac je imao lepog papagaja koji mu je pravio drutvo, zabavljajui njegove
muterije, a u njegovom odsustvu se starao o duanu.
Jednog dana kada je izaao radi ritualnog pranja, a papagaj je uvao duan s vrha
police, trgoveva maka je iznenada skoila na mia. Papagaj se toliko preplaio da preleteo
preko duana i oborio up s bademovim uljem.
Kada se trgovac vratio, video je to, video je tu scenu i bio je obuzet ljutnjom. Uzeo je
tap i udarao po glavi papagaja dok mu s glave nije otpalo svo perje.
Papagaj, elav i obeshrabren seo je na ugao police. Danima nije otvorio usta.
Trgovac, koji je sada bio vrlo ophrvan griom savesti zbog svog dela, probao je svaki trik na
svom uvreenom pratiocu. Zatraio je pomo ak i od svojih muterija.
Ali je sve bilo uzaludno; papagaj nije progovarao.
Jednog dana dok je ptica sedela u svojoj uobiajenoj tiini, obian elavi dervi je
uao u duan. Odmah je papagaj sleteo dole na blagajnu i rekao: "Dakle, i ti si takoe oborio
up sa bademovim uljem!"
Objasnio je da je oelavio jer je oborio up s bademovim uljem. Sada je uao dervi
koji je takoe elav; odmah je nastupila interpretacija. Razumemo samo jezik iskustva koje
smo proiveli do tada.
Prosvetljena osoba nema ego - nema takoe ni poniznosti. Poniznost je vrlo ispoliran
ego. Kada ego nestane, poniznost takoe nestaje.
Prosvetljena osoba zna ko je ona, stoga nije potrebno da nosi lani identitet. To je
bilo potrebno ranije; inae biste se izgubili u gomili. Bilo bi nemogue da se ivi bez toga.
Ego je potreban dok ste neznalica, ali kada postanete prosvetljeni, on jednostavno otpada sam
od sebe. To je kao kada slepac pipa s tapom kada hoda; on moe da pita: "Kada ovek izlei
oi, da li odbacuje tap?" ta mu moemo odgovoriti? Moemo rei: "Kada su oi izleene,
tap se odbacuje. Kome tada treba tap? Zato bi ovek opipavao kada su mu oi tu?" tap i
784
pipanje se zamenjuju - i to je vrlo jadna zamena - ali, potreban je tap kada je ovek slep.
Dakle, pitanje treba da se razume: "Da li je mogue biti svestan prosvetljenja, a biti
prosvetljen? Moe li misao o tome da je prosvetljen stvoriti ego u oveku?" Ako postoji ego,
nije potrebno stvarati ga - on je ve tu i on stvara misao o prosvetljenju. Ako se ego ostavi i
zaista nastane svesnost, svest, Sopstvo iz tame - dogodilo se raanje sunca - onda nita ne
moe stvoriti ideju o egu - nita, ni na koji nain. Moete objaviti da ste Bog; ak ni to nee
stvoriti egoistini stari obrazac - nita ga ne moe stvoriti.
"Da li je mogue biti svestan prosvetljenja...?" Prosvetljenje je svesnost. Opet vi
koristite svoj jezik. Ja to mogu razumeti, ali to je pogreno. Vi ne moete biti svesni svesti;
inae ete postati rtva beskonane regresije. Onda ete biti svesni vae svesnosti da ste
svesni, i tako dalje u beskonanost. Onda tu nee biti kraja: jedna svesnost je prisutna, vi ete
biti svesni nje; druga svesnost, biete svesni nje; trea svesnost... I moete nastaviti s tim. Ne,
to nije potrebno, jedna svest je dovoljna.
Dakle, kada je ovek prosvetljen on je svestan, ali nije svestan svesti kao objekta.
ovek je savreno svestan, ali nema objekta u tome, u toj svesnosti. Jednostavno je svestan,
kao kada se svetlost iri osvetljavajui prazninu oko sebe. Nema objekta, nema niega na ta
svetlost moe da padne. To je ista svesnost. Objekat je nestao; vi kao subjekt ste procvetali u
apsolutu. Ako nema objekta - onda ne moe biti ni subjekta. Nestali su oboje, objekat i
subjekat. Vi ste jednostavno svesni. Ne svesni neega, samo svesni. Vi ste svesnost.
Dozvolite mi da vam objasnim to iz neke drugu dimenzije, koja moe lake da se
razume. Kada volite, ako ste ikada voleli, vi niste bili ljubavnik: vi ste postali ljubav. Niste
inili neto. Vi niste inilac, stoga kako sebe moete zvati ljubavnikom? Ispravan izraz e biti
da ste "vi ljubav".
Kada mi ljudi dou i ja vidim veliko obeanje u njihovim oima, ja ne kaem: "Vi
obeavate". Ja kaem, "vi ste obeanje". Uvidite razliku. Kada neko kae nekome, "vi
obeavate," to nije mnogo. Meutim, "vi ste obeanje," to u sebi sadri ogromnu vrednost.
Kada kaete nekome, "vi obeavate," vi mislite da neki ovek ima neto to biste vi eleli, ili
moda koristi nekoj vaoj ambiciji. Kada otac kae sinu, "ti obeava", on misli, "eleo sam
da postanem vrlo bogat, a nisam mogao to da uradim. Ti e moi da uradi to - ti obeava."
To je oeva ambicija koja izgleda da e biti ispunjena kroz sina.
Kada vam kaem, "vi obeavate", ja nemam ambiciju da je ispunim kroz vas.
Jednostavno iznosim tvrdnju o vama; to nema nita da ini sa mojom ambicijom. Ja sam
ispunjen. Ne elim nikakvo ispunjenje ni kroz koga. Kada kaem, "vi ste obeanje," iznosim
konstataciju o injenici u vezi vas. To jednostavno pokazuje va potencijal, vau mogunost.
Pogledajte! Ako ste muziar, a va sin nee biti muziar, nema sklonost, nema elju,
nema talenat; neete ga nazivati obeavajuim. Takav sin bi moda obeavao ocu koji je
matematiar, ali vama on ne obeava. Ako vi teite za novcem, a sin eli da se odrekne sveta,
on vam nee obeavati; bie ba suprotno. Kada nekoga nazivate obeavajuim, dovodite u
vezu s njim svoje vlastite elje.
Kada ja kaem, "vi ste obeanje", mislim da imate ogroman potencijal da rastete, da
cvetate - u kom god pravcu izaberete da se kreete.
Kad god ste u ljubavi, neete oseati da ste ljubavnik. Vi ete oseati da ste ljubav.
Zbog toga je Isus rekao: "Bog je ljubav". Da je rekao: "Bog je vrlo ljubazan, milostiv", njegov
jezik ne bi bio ispravan. ta podrazumevate pod izrazom "Bog je ljubav"? On kae, "Bog" i
"ljubav" su sinonimni. U stvari on eli da kae da rei "Bog je ljubav" je tautologija. To moe
biti isto kao kada se kae "Ljubav je ljubav", ili "Bog je Bog". Ljubav nije jedno svojstvo
Boga, ljubav je samo njegovo bie. On nije pun ljubavi; on je sama ljubav.
Isto se dogaa kada ovek postane prosvetljen. On nije svestan prosvetljenja; on je
sama svest. On ivi u svesnosti, on spava u svesnosti, on se kree u svesnosti. On ivi, i umire
u svesnosti. Svest postaje veni izvor u njemu, neugasivi plamen, nepromenljivo stanje bia.
To nije samo jedna osobina, to nije neko sporedno svojstvo; ne moe se ukloniti. itavo
njegovo bie je svesno.
Drugo pitanje:
785
Ja sam obino u dva uma - u sunevom i meseevom. Molimo vas za komentar.
Um je obino u dva uma; na taj nain um funkcionie. Morate razumeti ceo
mehanizam uma, kako on funkcionie.
Funkcionisanje uma je da deli. Ako ne delite um nestaje. Umu treba podela. Um
stvara suprotnosti. Um kae: "Sviate mi se; ne sviate mise. Volim vas; mrzim vas." Um
kae: "Ovo je lepo, ovo je runo." Um kae: "To mora da se uradi, to mora da bude
ostavljeno." Um je izbor. Otuda Krinamurtijevo insistiranje da ako postanete bez izbora,
postaete bez uma. Da bi se postao bez izbora znai da se ostavi i odbaci podela sveta.
Samo zamislite. Ako ovek nestane sa zemlje, hoe li tu bi biti ieg lepog? Hoe li tu
biti ieg runog? Hoe li tu biti ieg dobrog, ieg loeg? Sve podele e jednostavno nestati sa
oveanstvom. Svet e ostati isti. Cvee e cvetati, zvezde e se kretati, sunce e se raati -
sve e se nastaviti isto. Ali podela e nestati sa ovekom; ovek unosi podelu u svet. "ovek"
znai "um".
To je celo znaenje biblijske prie. Bog je rekao Adamu da ne jede plod s drveta
znanja. Bolje bi bilo da smo "drvo znanja" preveli sa "drvo uma". itava pria bi postala zen.
Tano to je znaenje. Drvo znanja je drvo uma, inae zato bi Bog eleo da njegova deca
budu neznalice? Ne, on je eleo da ona ive bez uma. eleo je da ive bez podele, da ive u
jedinstvu, u slozi. To je znaenje biblijske prie. Ako bi zen majstor to komentarisao, ili ako
bih ja to komentarisao, rekao bih: "Bolje je rei 'drvo uma". Onda cela stvar postaje vrlo
jasna.
Bog je traio od Adama da ivi bez uma. Da ivi, ali bez podele ivota; onda ivot
ima ogroman intenzitet. Podela takoe deli vas. Jeste li ikada posmatrali? Kad god vi delite,
neto se stegne u vama, neto se prekine, slomi u vama. Onog momenta kada kaete, "ja ne
volim," ruke ustuknu natrag. Niste otvoreni za ivot u njegovoj celini. Bog je eleo da Adam
ostane u celini.
I biblijska pria kazuje da dok ovek ne odbaci svoje znanje, nee opet biti primljen
natrag u rajski vrt. Isus je ostavio znanje. Zbog toga je Isus izgledao apsurdan, paradoksalan.
Ono to je Adam uinio protiv Boga, to je Isus oprao, oistio je od ljudske svesnosti. Adam je
izaao iz vrta, Isus je opet uao u njega. Kako je Isus opet uao? Ostavljajui um, podelu.
Um uvek funkcionie kroz podelu. Pokuajte samo da ne delite. Vidite cvet; ne
govorite da je lep. Nema potrebe. Lep je on bez vaeg kazivanja da je takav. Ne dodajete mu
nimalo lepote kazujui to. U emu je onda stvar?
Postoji mala pria o Lao Ce-u. On je obino odlazio u jutarnju etnju. Sused ga je
obino sledio znajui dobro da Lao Ce ne eli mnogo da govori; uvek se drao u tiini.
Jednom je prijatelj doao sa susedom, jer je i on takoe eleo da doe, i doao je. Lao Ce i
Lao Ce-ov sused su ostali sasvim tihi. Prijatelj je bio malo u tekoi, ali je i on utao jer mu je
sused rekao da nita ne govori. Onda se sunce uzdizalo, i bilo je tako lepo. On se zaboravio, i
rekao: "Tako je lepo jutro." Samo toliko. Niko to nije komentarisao - niti njegov prijatelj niti
Lao Ce.
Vrativi se natrag kui Lao Ce je rekao susedu: "Ne dovodi opet tog oveka. Previe
je govorljiv."
Previe brbljiv?
ak je i sused primetio, rekavi: "Nije rekao nita; jednostavno je rekao, lepo je
jutro."
Lao Ce je odgovorio: "I ja sam bio tu, u emu je stvar to je to rekao? Bilo je lepo
bez tog kazivanja. Zato uvoditi um unutra? Ne, ovaj ovek je previe brbljiv; ne dovodi ga."
On je unitio celo jutro. Podelio je svet. Rekao je da je lepo raanje sunca. Kad god
kaete da je neto lepo, neto je ve bilo odbaeno, jer lepota ne moe postojati bez runog.
Onog momenta kada kaete da je neto lepo, rekli ste da je neto drugo runo. Onog momenta
kada kaete, "ja te volim," rekli ste da mrzite neto drugo.
Ako ivite bez deljenja... samo posmatrajte cvet. Pustite ga da bude tu, kakav god da
je. Pustite ga da bude u svojoj realnosti; ne izgovarajte nita. Samo ga gledajte. Ne samo da to
ne izgovarate, ne kazujte to ni unutra u sebi. Ne formuliite nikakvu ideju o tome. Neka to
786
bude tu, i doi ete do velikog ostvarenja.
Kada vas tuga obuzme, ne zovite je tugom. Mnogim ljudima sam dao ovu
meditaciju, i oni su postali iznenaeni. Ja im kaem, "sledei put kada oseate tugu, ne zovite
je "tugom". Samo je posmatrajte. Vae nazivanje toga tunim, ini to tugom. Samo
posmatrajte to, ta god da je to. Ne uvodite um unutra, ne analizirajte, ne etiketirajte to. Um je
tako veliki delilac, i nastavlja stalno da obeleava stvari, da kategorizuje. Pustite da injenica
brani i potvruje sebe, neka injenica bude tu, a vi jednostavno budite svedok. Onda ete
ubrzo rei, "vidi, tuga nije tuga", a srea nije tolika srea kao to ste navikli da mislite.
Ubrzo se granice tope, susreu, nestaju. Onda ete rei da je to jedna energija - srea,
nesrea: oboje su jedno. Vae tumaenje stvara razliku; energija je jedna. Ekstaza i agonija su
jedno. Vae tumaenje ini ih dvoje. Svet i Bog su jedno. Vae tumaenje ini ih dvoje.
Kap je tumaenje a more je stvarnost. Neinterpretirano je stvarno; interpretirano je
iluzorno. Pitanje je: "Ja sam obino u dva uma..." Um je uvek dvostruk; na taj nain
um funkcionie, buja i ivi.
Sunce i mesec: to takoe mora da se razume. Jer svaki ovek je takoe i ena, a
svaka ena je takoe i mukarac.
Kako je to mogue: moete ostati podeljeni iznutra - mukarac odvojen od ene,
unutranja ena odvojena od unutranjeg mukarca. Onda e uvek postojati konflikt, odreena
odluna borba za nadmo. Ovo je obino stanje poniznosti. Ako se vai unutarnji mukarac i
ena mogu snano zagrliti, stopiti jedno u drugo po prvi put, vi ete postati jedno - niti
mukarac niti ena. Onda ete biti transcendentalni.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu priu, jednu od vrlo odvanih i smelih pria.
Takva smela pria je mogua samo u Indiji. Ne dananjoj Indiji, jer dananja Indija je postala
vrlo kukavika.
Mora da ste videli lingam. ivino simboliko predstavljanje kao falusa. Postoje
hiljade hramova posveenih ivinom lingamu. Zapravo nikada neete nai njegovu statuu.
Njegove statue su potpuno nestale; samo su ostali simboli. Simbol nije samo lingam; to je i
yoni takoe. On je oboje, mukarac i ena. To je mukarac u eni, to je sunce u mesecu. To je
muko koje susree ensko. To je yin i yang u snanom seksualnom zagrljaju. To je
nagovetaj kako se unutranji ovek susree sa unutranjom enom, jer unutranje nema lice.
Zbog toga su ivine statue nestale. Unutranje je samo energija, zbog toga lingam nema
formu; to je samo energija.
Ali pria je ispriana... Ne budite okirani njom, jer je zapadni um previe uplaen od
realnosti.
Pria kae da je iva vodio ljubav sa svojom suprugom Devi. A naravno kada iva
vodi ljubav sa svojom suprugom, to nije obina ljubav. Inae on ne vodi ljubav iza zatvorenih
vrata; vrata su bila otvorena. Pojavila se neka hitna potreba u svetu bogova, pa su Brahma,
Vinu i cela gomila bogova doli da trae ivino reenje za hitan problem. Dakle, oni su uli u
sobu - ivina privatnost je postala pijaca - ali je on tako duboko bio u ljubavi da nije bio
svestan da ga gomila posmatra. Svi bogovi su postali voajeri. Nisu mogli otii jer se neto
strahovito dogaalo. Energija je bila tako jaka; oni su je osetili. Nisu mogli da odu. Nisu
mogli da ga prekinu, jer je to bilo tako sveto.
iva je nastavljao da vodi ljubav dalje, dalje i dalje. Bogovi su se zabrinuli, hoe li
ikada svriti. A oni su bili u takvom problemu da je bilo nuno hitno reenje. Meutim, iva
je bio potpuno izgubljen. iva nije bio tu, Devi nije bila tu - mukarac i ena su se potpuno
stopili jedno u drugo. Neko jedinstvo se dogodilo, velika sinteza, veliki orkestar energija.
Bogovi su eleli da ostanu, ali su se uplaili drugih bogova. Tako deluje puritanski
um. Oni su bili veoma zainteresovani da gledaju i posmatraju, ali su se plaili ako ih drugi
vide da posmatraju i uivaju u tome, da e njihov ugled biti doveden u pitanje. Stoga su
prokleli ivu: "Od danas tvoj lik e nestati iz sveta i uvek e biti zapamen kao falusni
simbol: lingam u yoni, sunce u mesecu, dragulj u lotosu. Dakle, uvek e biti zapamen kao
seksualni orgazam." To je bila kletva.
Ovo se uvek deava. Imao sam jednog prijatelja koji bio jako protiv pornografije, a
cela njegova biblioteka je bila puna pornografije. Jednom sam ga posetio, i tada sam ga pitao:
787
"ta je ovo?" On je odgovorio: "Ja moram itati sve pornografske knjige, ba da bih ih
kritikovao. Moram biti svestan ta se nalazi u pornografiji, jer sam veoma protiv nje." On jede
svoj kola, i uva ga.
Drugi bogovi su prokleli ivu, ali za mene se to prokletstvo pokazalo da je
blagoslov, jer simbol je zaista lep. To je jedini falusni simbol u svetu koji je oboavan kao
Bog, bez ikakve osude. Hindusi su potpuno zaboravili da je on falusni; oni ne misle da je
falusni. Oni su ga potpuno prihvatili. Simbol je lep zato to nije samo iva tu, postoji i yoni
takoe. Yin je takoe tu. Lingam je smeten u yoni; oboje se susreu. To je simbol susretanja,
simbol orgazma, energija koje postaju jedno.
Isto se dogaa iznutra, ali samo kada odbacite um. Ljubav je mogua samo ako
odbacite um. Inae, ako odbacite um, onda ne samo ljubav, nego je mogu i Bog; jer ljubav je
Bog.
Ako postoji unutranji konflikt u vama izmeu sunca i meseca, onda ete uvek biti
zainteresovani za spoljne ene. Biete opsednuti spoljnom enom. Ako ste ena, biete
privueni spoljnim mukarcem. Jednom kada se unutranji konflikt razrei i vaa suneva
energija se prenese u meseevu energiju i ako vie nema nikakvog rascepa, ako su
prevazieni, onda neete biti privueni spoljnom enom ili spoljnim mukarcem. Po prvi put
ete biti seksualno zadovoljni.
Ne kaem da ete napustiti spoljanju enu. Nema potrebe. Ili ete ostaviti
spoljanjeg mukarca - nema potrebe. Ali e sada itav odnos biti totalno drugaiji - vrlo
harmonian. Nee biti odnos potrebe; pre e to biti odnos zajednike deobe. Sada kada
mukarac pristupa eni, to je pitanje potrebe. On eli da koristi enu kao sredstvo. ena eli
da koristi mukarca kao sredstvo. Zbog toga su ena i mukarac neprestano u borbi; u osnovi,
oni se bore sa samim sobom. Ista borba se reflektuje spolja.
A kada koristite enu, kako moete misliti da e se ena oseati oputeno s vama, u
harmoniji? Ona osea da je svedena na sredstvo. Nijedan mukarac niti ena nisu sredstva.
Ona osea da je koriena kao stvar, neka navlaka. Njena dua se osea izgubljena; zbog toga
je ljuta. Zato i ona pokuava da svede oveka na stvar. Ona preokree supruga u papuara;
prisiljava ga. I to se nastavlja.
Ovo je vie konflikt nego ljubav - borba. Vie rat nego ljubav - vie mrnja nego
ljubav.
Jednom kada ste usklaeni sa svojom unutranjom enom i mukarcem, iznenada
ete biti usklaeni s drugima takoe. Kada va unutranji konflikt nestane, i va spoljni
konflikt nestaje. Spoljanje je upravo senka unutranjeg. Onda moete biti u odnosu; ili
moete ne biti u odnosu. Vi ste totalno nezavisni. Onda je to ono to vi izaberete da bude.
Ako elite da budete u odnosu, moete biti u odnosu, i nee biti konflikta. Ako ne elite da
budete u odnosu, ako elite da budete sami, moete biti sami; i nee biti usamljenosti. Lepota
je kada ovek doe do organskog jedinstva unutra.
Na to je usmeren sav Patanjalijev napor: kako ovek da preobrazi solarnu energiju u
lunarnu energiju. A onda, kako da bude svedok obeju, tako da se susretnu, stope, postanu
jedno. Da bude transcendentalan naspram njih. Um vam nikada nee to dozvoliti dok ga ne
ostavite, odbacite. Um je uvek podeljen jer mu je to sama sutina; on zavisi od podele. Ko je
Buda - mukarac ili ena? Mi imamo simbolinu predstavu ive kao Ardhanarishwara - pola
mukarac, pola ena. To je savreno. To mora da bude tako jer ste vi roeni kao otac i kao
majka - pola vas dolazi od vaeg oca, a pola vas dolazi od vae majke. U najveem razlika
izmeu mukarca i ene je razlika u naglasku; to nije razlika u kvalitetu. ena je svesno ena,
a nesvesno mukarac; mukarac je svesno mukarac, a nesvesno ena. To je sva razlika koja
postoji.
Vrlo je teko, jer vai umovi su uslovljeni da budu mukarac ili da budu ena, a
drutvo previe naglaava uloge. Ne dozvoljava fluidno postojanje; ono stvara od vas vrsto
oblikovane figure. Kada deak i devojica mogu razumeti, roditelji zapoinju da naglaavaju:
"Ti si deak. Ne igraj se s lutkama; to nije dobro za deake. Ti e biti mukarac. To je za
devojice." Mukarac se ni u emu smatra devojicom. "Curica, devojica. Ne budi to; budi
mukarac." Mali deak ne zna gde je voen, poinje da se usredsreuje na to da bude sve vie
788
i vie mukarac. Udaljuje se od svog izvornog jedinstva, od istog jedinstva svog bia. Postaje
mukarac, a to je samo polovina njegovog bia. A devojka postaje ena, a to je polovina
njenog bia. Njoj je reeno da se ne penje na drvee; da je to samo za deake. Kakva
besmislica. Drvee je za sve. "Ne idi da pliva u reci; to je za deake." Reke su za sve.
Na taj nain oveanstvo je osiromaeno. Devojici je data odreena uloga i deaku
je data odreena uloga. Njihova celovitost je potpuno izgubljena. Postaju fiksirani u svojim
prozorima, ne mogu videti celo nebo; okviri prozora postaju suvini.
Mukarac je okvir, ena je okvir - to nije vae bie. Ne budite previe identifikovani
s okvirom. Izaite iz njega.
Jednom kada zaponete da se odvezujete, oputate, i jednom kada zaponete ponovo
da apsorbujete odbaeni, nepotrebni, poricani deo, postaete tako obogaeni, da to ne moete
ak ni zamisliti niti sanjati. Onda e vae bie biti celovito.
A to je ono ta ja mislim kada kaem da budete sveti. Ne mislim da postanete
katoliki monah, ili da postanete budistiki monah, ili ainski monah. Sve su to gluposti.
elim da postanete sveti, sveti u smislu da budete celi. Treba da postanete celoviti. Treba da
povratite sve to je vam drutvo uskratilo, ne plaite se da povratite to. Ne bojte se - ako ste
mukarac, ne plaite se da budete ponekad ena.
Ako je neko umro, vi ne moete plakati jer ste mukarac, a suze su namenjene samo
enama. Kakva lepa stvar - suze - uskraene su mukarcu. Onda mukarac postaje sve vie i
vie tvrd, surov, nasilan, muan. Onda nije udo to se Adolfi Hitleri raaju. ovek ije su
suze iezle prinuen je da postane jednog dana Adolf Hitler. Prinuen je da postane Dingis
Kan, ije su suze iezle. Onda e postati nesposoban da osea simpatiju, onda e postati tako
surov da nee biti sposoban da osea ta radi ljudima. Hitler je ubio milione ak i bez
najmanje grie savesti. On je zaista mukarac; ena je potpuno iezla - saoseanje i ljubav su
iezli. Suze su nestale.
Ja bih voleo da mukarac plae isto kao ena. Suze teku, one omekavaju, razneuju
srce. One bi vas uinile vie blagim, tenim. One bi istopile okvir prozora, i dozvolile vam da
imate vee nebo.
enama nije dozvoljeno da se smeju burno, kao Gurudayal - nijednoj eni nije
dozvoljeno da se grohotom smeje.
210
To je protivno enskoj ljupkosti. Kakva besmislica. Ako
se ne moete jako smejati, mnogo ete propustiti. Smeh mora doi iz stomaka. Smeh mora
biti tako veseo da se celo telo trese s njim. On ne treba da bude plahovit. Inae ene se samo
osmehuju; one se ne smeju. Buran i buan smeh je tako neprilian damama. Dame ive vrlo
grozniav ivot. Ubrzo postaju sve vie i vie magliaste, mutne, sve vie i vie uspavane,
nerealne, neautentine.
Ne budite 'dame' i 'gospoda'. Budite sveti. Celina integrie sve i svata. Celina
integrie oboje, Boga i avola. Onda nema podele; onda se um ostavlja. Sveti ovek nema
um.
Ali ako je 'sveti ovek' katolik, on nije svet, jer ima katoliki um. Ako je 'sveti ovek'
jo uvek hindu, on nije svet; ima hindu um.
Ba sam jednog dana itao knjigu od Pagal Babe. Njegovo ime znai "Ludi Baba" - i
mora da je bio lud. Ne samo luckast u smislu sufia, jer oni prosvetljenog oveka nazivaju
"ludim," nego i u psihoanalitikom smislu. On je neurotian. On kae u svojoj knjizi -
jednostavno sam iznenaen da naiem na to, a mislilo se da je on sveti ovek - ovim reima:
"Mnogi zapadnjaci mi kau da bi voleli da se preobrate u hinduizam, a ja im moram rei da to
nije mogue. Hindu se raa; niko ne moe biti preobraen u hindu." Hindu se raa - morate da
zaradite to za mnogo ivota. Ako vrite dobre karme za mnogo ivota, onda se raate kao
hindu. Ne moete biti preobraeni - to nije tako jeftino kao da se postane hrianin.
Ovaj 'svetac' Pagal Baba kae: "Moram da ih odbacim jer e za mnogo ivota oni
morati to da zarade - to je vrhunac da se bude hindu." On kae da ak i ako ste roeni kao
hindu, ako ne sledite dobre karme i neprekidno ne postajete sve vie i vie religiozni i estiti,
vi ete pasti dole u niu klasu oveanstva - na primer, moete postati Amerikanac. Tako
210
Osho ovde misli na malograanski moral u Indiji.
789
kazuje taj ovek. Lepota toga je da je naao amerikog izdavaa, Simon & Schuster, koji je
izdao ovu knjigu.
Ovo nisu sveti ljudi. Oni su hindu ovinisti, glupi ljudi - neurotini.
Ako imate um, ne moete biti sveti. Koliko god estit, um ostaje bez svetosti jer um
ne moe biti celina, niti je celovit. Zapamtite to.
Jedne veeri Mula Nasrudin je rekao svojoj eni: "Donesi nam malo sira da jedemo,
jer sir uveava apetit i ini oi blistavim, jasnim."
"Nemamo sira" rekla je ena.
"To je dobro" odgovorio je Mula, "jer sir povreuje zube i desni."
"Koja je od tvojih tvrdnji istinita?" pitala je ona. Mula je odgovorio: "Ako ima sira u
kui, prva tvrdnja; ako nema, druga."
Na taj nain um funkcionie.
Vi volite enu ako vam ona postaje dostupna; ako nije, vi je mrzite. Ako je sir u kui,
prvo je; ako sira nema, drugo.
Ostavite podele, odbacite deobe. ivite ivot kao celina. To e biti teko, znam, jer
vekovima je um bio uslovljen da deli. Olabaviti ga, otkljuati ga, bie teko, ali je vredno - jer
proputate toliko mnogo.
Psiholozi kau da se proputa devedeset osam posto ivota. Samo dva posto se ivi,
jer okvir prozora ne dozvoljava vie od toga.
Razbijte prozor, slomite okvir - raznesite ga! Va hinduizam, vae hrianstvo, va
ainizam - spalite ih. Ako moete izai iz svojih ideologija, gledita, predrasuda, postaete
celina.
Tree pitanje:
esto ste govorili da prosvetljeni ovek nikada ne sanja. Ali ste nam i rekli da je
jednom uang Ce sanjao da je leptir. Molim za komentar.
Ovo je od Svami Joga inmaja. Izgleda da ne moe razumeti humor. A ja znam zato
ne moe razumeti: bio je previe u loem drutvu indijskih jogina i sadhua - i zaboravio je
sam kvalitet humora. A humor je osnovni kvalitet za bivanje svetim; sveti ovek je duhovit
ovek. Ali on je previe krut.
Kada sam rekao da je uang Ce sanjao, sam uang Ce je ispriao tu priu. Nije on to
sanjao. On je nainio lepu alu o sebi, smejao se sebi. Vrlo je lako smejati se drugima; teko
je smejati se sebi. Onog dana kada postanete sposobni da se smejete sebi, postali ste bez ega.
Jer ego uiva da se smeje na tu raun. Kada ponete da se smejete sebi, ego ne moe
postojati.
Da, nijedna prosvetljena osoba nikada nije sanjala, ali prosvetljene osobe imaju
humor. One mogu da se smeju, i drugima mogu pomoi da se smeju.
Dogodilo se da su tri oveka putovala, tragali su za istinom. Jedan je bio Jevrejin,
drugi hrianin, a trei musliman. Svi su oni bili veliki prijatelji.
Jednog dana su pronali novi s kojim s kupili pare halve. Musliman i hrianin su
upravo jeli, pa su bili malo zabrinuti da e Jevrejin pojesti celu halvu; jer su oni bili tako siti,
tako su se dobro najeli. Stoga su predloili - skovali su zaveru protiv Jevrejina - predloili su:
"Poimo sada u krevet. Ujutro ispriaemo svoje snove. Ko bude imao najbolji san, pojee
halvu." Poto su dvojica bili za to, i Jevrejin je morao da se sloi - da bi izgledao demokrata.
Nije mogao nita drugo da uradi.
Jevrejin koji je bio vrlo gladan, nije mogao mnogo da spava. Vrlo je teko spavati
kada je halva tu, vi ste gladni, a ovi ljudi su se zaverili protiv vas.
Usred noi je on ustao, pojeo halvu i vratio se natrag u krevet.
Ujutro hrianin je prvo ispriao svoj san. Rekao je: "Hrist je doao, i kada se
uzdizao na nebo, poveo me sa sobom. Bio je to najrei san koji sam ikada video."
790
Musliman je rekao: "Ja sam sanjao Muhameda, koji me je poveo na svoje putovanje
u raj... lepe ene su plesale, potoci vina su tekli, drvee od zlata i cvee od dijamanata. Bilo je
neizmerno lepo."
Sada je doao Jevrejin na red. On je rekao: "Mojsije mi je doao i rekao: Ti stari
idiote, ta eka? Hrist je odveo jednog tvog prijatelja na nebo, Muhamed je uveo drugoga u
raj - ustani ve jednom i pojedi tu halvu!"
Humor je deo svetosti; a kad god naete da je sveti ovek ozbiljan, beite odatle jer
on moe biti opasan. Mora da je unutra bolestan. Ozbiljnost je vrsta bolesti, ovek mora da je
fatalno bolestan - a to je vrlo hronino u religiji.
Upravo probajte da razumete. Ne budite previe domiljati, jer se to uvek pokazuje
kao ludost i nita drugo. Takoe uvek u sebi dopustite i malo besmislenosti, onda ete biti
mudriji. Budala je protiv mudrosti, ali mudar ovek takoe upija i malo ludosti. On nije protiv
nje, koristi takoe i nju.
uang Ce je jedan od najapsurdijih ljudi koji su ikada bili ovde na zemlji. Zbog toga
sam ja imenovao ovaj auditorijum "uang Ce auditorijum". Ja volim tog oveka; on je tako
apsurdan. Kako moete izbei da ne volite tog oveka?
Buda ne bi rekao: "Ja sam sanjao." On je malo ozbiljan. Patanjali ne bi rekao - jer bi
se plaio od inmaje.
Neki swami je bio nahukan da postavi pitanje: "Vi ste sanjali? Prosvetljeni ljudi
nikada ne sanjaju. ta to govorite?" uang Ce se ne boji nikoga; on odgovara: "Sanjao sam."
On je vrlo ljubazan ovek. On je sveti ovek. On se moe smejati i pomoi drugima da se
smeju; njegova svetost je prepuna smeha.
etvrto pitanje:
Koja je Patanjalijeva ili vaa tehnika za postajanje samosvojnim pojedincem?
U vezi s ovim objasnite nam kako takav duhovni ovek doslovno ivi od trenutka do
trenutka?
Kako da kultiviemo ovu naviku da radimo od trenutka do trenutka u praktinom,
svakodnevnom ivotu?
Ovo pitanje mora da je od nekoga ko me uopte nije razumeo. Izgleda da je od
nekoga sasvim novog. Inae, poto su mnogi ljudi novi, bie korisno da se ovo razume.
"Koja je vaa tehnika postajanja samosvojnim pojedincem?!" Ja uopte nisam
zainteresovan da vas uinim vie samosvojnim pojedincem, jer je to nemogue. Vi ste
potpuno povezani sa celinom, stoga kako moete postati samosvojni? To je napor ega, da
postane samosvojan. Da postane sasvim nezavisan od svega: to ego-trip, najvii ego-trip.
Dakle, ne moete postati samosvojni. Moete postati svojstveni celini, ali ne
samosvojni. Moete sadrati celinu i moete biti sadrani od celine, ali ne moete biti samo
svoji. Kako moete odvojiti i odeliti sebe od univerzuma? Ne moete tako postojati ak ni
jedan jedini trenutak.
Ako ne diete, neete moi da ivite. Ne moete zadrati svoj dah unutra; on mora da
izae van. I mora opet da ue unutra. To je konstantno kretanje izmeu vas i celine. Oni koji
znaju, kau da vi ne diete; naprotiv, celina die kroz vas.
Samo posmatrajte ponekad svoje smireno disanje. Jednog dana moe doi jedan
trenutak kada e se iznenada vaa panja premestiti na novo misteriozno iskustvo. Prvo, kada
posmatrate svoje disanje - va kurma-nadi, ili ono to Buda zove anapanasati joga - kada
posmatrate svoje disanje, vi mislite da diete. Ubrzo ete videti, moraete da vidite jer to je
istina: da vi ne diete. Vama nije potrebno da diete; zbog toga ak i u spavanju vi nastavljate
disati. ak i ako postanete nesvesni, i ako ste u komi, nastavljate da diete. Vi ne diete; inae
ako biste ponekad to zaboravili pali biste mrtvi. Vi nikada ne zaboravljate, jer to nije
potrebno.
Disanje ide samo od sebe, po sopstvenom porivu. Jednog dana ete uvideti da "ja
diem" je besmislica; nasuprot tome: "disanje die mene".
791
A onda jednog dana ete imati drugi revolucionarni, radikalni, zaokret u vaoj svesti.
Vidite da ste izdahnuli, pa udahnuli; videete jednog dana da je va izdisaj Boji udisaj, a va
udisaj Boji izdisaj. Celina izdie; to je trenutak kada vi udiete. Celina udie; to je trenutak
kada vi izdiete.
211
Ko ste vi? I koju besmislicu pitate - kako da postanete samosvojni. Bez sunca vas
nee biti. Ako sunce iezne, vi ete ieznuti; itav ivot e ieznuti. Mi smo meusobno
povezani. Cela egzistencija je jedno; sve je meusobno povezano. Nezavisnost nije mogua.
Ja nisam za zavisnost, jer kada je nezavisnost nemogua, kako zavisnost moe biti mogua?
Moja re je "meusobna zavisnost", to je ono to je istinito i realno.
Stoga prva stvar, ne mislite u terminima jastva. Jastvo kao ego je vaa bolest.
Odbacite to, tako vam celina postane dostupna. I samo onda moete iveti od trenutka do
trenutka, na dugi nain ne moete. Ako titite, uvate, branite sebe, kako moete iveti od
trenutka do trenutka. Moraete da se pripremate za budunost. Morate se pripremiti za sutra.
Ko e se brinuti o vama? Ko e se starati o vama? Vi ste posebna individua - ko e brinuti o
vama sutra? Moraete gledati u bankovni raun. Morate da se pripremite. Ne moete iveti od
trenutka do trenutka.
Samo osoba koja je dola do shvatanja: "Ja nisam, celina jeste", moe iveti od
trenutka do trenutka - jer onda ne postoji drugi nain da se ivi. Budunost jo nije tu, a ako
me je ovog trenutka celina titila, gajei me, pomaui mi, onda e se celina takoe brinuti o
sutra, kao to se starala do sada. Ona e se starati. A ako celina odlui da ja nisam potreban, i
rastvorim se, savreno je u redu - jer ko sam ja da prigovaram?
To je religiozan ovek: duboko predan, totalno predan celini. On onda ivi od
trenutka do trenutka.
"U vezi s ovim molimo da objasnite kako takav duhovni ovek bukvalno ivi od
trenutka do trenutka." On ne ivi; on dozvoljava Bogu da ivi kroz njega. Onda je ovek
duhovan.
Svetovni ovek ivi svoj ivot; duhovni ovek ne ivi svoj ivot - on dozvoljava
Bogu da ivi kroz njega. On postaje vozilo. On kae: "Doi. Neka doe carstvo tvoje, neka
bude volja tvoja. Doi, proi kroz mene, ivi kroz mene. Ja sam prazan i spreman. Ja sam
samo kao uplji bambus. Doi, naini flautu od mene, pevaj pesmu iz mene. Pevaj tvoju tiinu
ili tvoju pesmu, ali je proslavljaj kroz mene. Ja sam spreman i oekujem te i na raspolaganju
sam."
Duhovni ovek je velika dostupnost, raspoloivost. On kae Bogu: "Kad god ti
poeli, ja sam spreman. Ja u ekati i biu strpljiv. Nema urbe. Ako si angaovan negde
drugde, i ima mnogo posla, uradi to. Ja mogu veno da ekam."
Duhovni ovek nije ovek koji ivi svojim posebnim ivotom. Meutim u Indiji, ili u
drugim zemljama takoe, postoji ta ideja: da je duhovan ovek onaj koji ivi vrlo
disciplinovan ivot. To nije definicija duhovnog oveka; i ne postanite rtva toga, jer ako
zaponete da ivite svoj poseban ivot biete konstantno u borbi sa celinom. Ne plivajte u
reci, ne pokuavajte da je gurate. Plovite s njom, idite s njom - idite s njom u okean. Ona ve
tamo ide; nema potrebe za brigom. Ostavite sve brige, ne pokuavajte da plivate protiv struje;
inae ete biti iscrpljeni. Ali upravo tako se zamilja religiozan ovek, duhovan ovek - kao
ovek koji se predaje velikoj borbi s Bogom.
Gurijev je obino govorio: "Sve vae takozvane religije su protiv Boga." I on je u
pravu. Ovo su suptilne strategije ega. uvajte se njih.
Nisam ovde da bih vas nainio neprijateljem Boga. Ovde sam da vas poduim kako
da plovite s njim, kako da budete prijatelj sa njim, kako da mu ne pruate otpor. Ovde sam
samo da sruim sve vae strategije - vau moralnost, vae etike, vae discipline. To su sve
strategije kako da titite sebe, kako da pokuate da budete nezavisni i samosvojni. Ovde sam
da vam to potpuno razorim i unitim.
A kada su vae strategije odnete, vi nestajete. U vaem nestajanju se pojavljuje
211
Kada ovu svest sa disanja proirite na sve to telo i um ine, da to nije nita vae, da to niste vi, onda je to
savreno svedoenje ili transcendencija tela i uma. Tek tada moe da nastane vae injenje i ono je uvek u skladu
s namerom Duha ili Celine.
792
duhovni ovek. To nije neto to vi moete postati svojim naporima. To je va apsolutni,
krajnji neuspeh, pad: kada religiozni ovek ue u vas, kada postanete religiozni i duhovni. Ne
moete napredovanjem postati duhovni.
"Kako da kultiviete ovu naviku...?" Religija nije navika. Duhovnost nije navika, to
je svesnost; a navika je upravo suprotna od svesnosti. Navika je nesvesnost. Ali mnogi ljudi je
imaju. Na primer, puite cigarete; to postaje navika. Kada vi kaete da je to postala navika?
Kada je to postalo tako automatsko da se ne moete ostaviti; onda kaete da je to navika.
Onda ako ne puite, oseate veliku smetnju, uznemirenost. Oseate da je pobuda tako
ogromna da je ne moete zaustaviti, niti se uzdrati, morate ii s tim; to je sada postalo
navika. Na isti nain pokuavate da molitvu uinite svojom navikom. Molite se svakog dana;
onda to ubrzo postaje isto kao puenje. Ako se ne molite, oseate da vam neto nedostaje. To
vi nazivate religioznou. Zato onda puenje ne nazivate religioznim? ta je nepravilno s
puenjem?
Puenje je kao mantra. ta radite s mantrom? Ponavljate odreeni zvuk, govorite:
"Ram, Ram, Ram, Ram...." To je isto kao puenje. Udahnete dim, izdahnete ga napolje,
udahnete unutra, izbacite van, unesete unutra, izbacite napolje; to postaje mantra. To je ve
"transcendentalna meditacija," TM.
Ne, religioznost nema nita sa navikama. Moda mislite da je religioznost imati
dobre navike, a nemati loe - puenje je loa navika a molitva dobra. Ne, sve navike su
nesvesnost, a religioznost je probuenje.
Moete postati tako naviknuti da inite dobro da budete nesposobni da inite loe, ali
to ne znai da ste duhovan ovek. To samo znai da ste dobro prilagoeni, vaspitani. Nainili
su vas dobrim graaninom sveta, dobrim lanom drutva, ali ne i religioznim ovekom.
Drutvo izvodi trikove sa vama. Moete stalno da inite dobro samo zato to niste naueni da
inite loe. To vam je samo postalo navika. Ali navika nije vrlina. To samo svesnost moe
biti.
Ponekada se situacija izmeni, a vi ste naviknuti da inite neto - i nastavljate da to
radite po navici bez uvida u situaciju. Ponekada neto ispadne loe iako je dobro u drugim
okolnostima. Ako je odgovor na jednu situaciji vrlina, taj isti odgovor na drugu situaciju moe
biti grean. Ali vi nastavljate sa navikom, postajete kao robot, automatizovani.
Ispriau vam jednu priu, vrlo lepu koje se esto seam.
G. Ginzberg je umro i otiao na nebo gde ga je radosno doekao aneo sa zapisom
njegovog ivota: "Dugo smo vas ekali, g. Ginzberg, bili ste dobar ovek. Pogledajte svoj
zapis ovde" i aneo otvori veliku knjigu zapisa i pokazivao mu je prstom na svakoj strani:
"Pogledajte sve to, dobra dela, dobra dela Ginzberg, vi ste prepuni dobrih dela."
Ali kada je zatvorio poslednju stranicu, aneo postade ozbiljan i njegovo lice postade
zabrinuto i ree: "Ginzberg, imamo problem."
"Zato?" upita ovaj uznemiren.
"Na neki nain to je sve dobro", ree aneo, "ali u praksi uvek nalazimo nekoliko
grehova. Onaj momak tamo - dobar ovek - poinio je samo jedan greh, ali to je bila samo
velika prevara. Sada, ako vi uete u raj bez ikakvog greha, to e kod drugih stvoriti teku
zavist i bie gunanja i ogovaranja. Ukratko, doneete neslaganje i zlo u raj."
"Pa ta da radimo? ta ja da radim? - upita nesreni Ginzberg.
"Rei u vam ta emo" - ree aneo zapisniar - "to nije ba regularno, ali moe da
proe. Izbrisau vam zadnju stranu zapisa i dau vam jo est sati ivota. Dobiete drugu
ansu. Molim vas, Ginzberg, poinite neki greh, ali samo jedan, i onda se vratite."
I uskoro kako je reeno, bi uinjeno, Ginzberg se nae u svome gradu. Imao je
nekoliko sati da poini neki greh, i da se vrati svojim veno dobrim delima, i oajniki je to
eleo da uradi jer je eleo da se vrati na nebo. Ali koju vrstu greha da poini? Bio je tako pun
vrlina da jedva da je znao ta je greh.
Posle mnogo razmiljanja zakljuio je da ako ima seksualni odnos sa enom koja mu
nije supruga, to e biti poinjen greh. Setio se jedne devojke iz mladosti koja ga je zavodljivo
gledala, ali on ju je zanemario.
793
Zanemarivao je, ali nee vie. I vreme je brzo prolazilo. Odlunim koracima doao je
do kue mlade dame, gice Levin, i pokucao. Ona je otvorila vrata, videla ga kako stoji tamo i
rekla zaueno: "O, gosp. Ginzberg, ja sam ula da ste bili bolesni, i bojala sam se da ete
umreti, ali vi izgledate odlino."
"Oseam se odlino" ree Ginzberg, "mogu li ui?"
"Naravno", ree gospoa Levin nestrpljivo, i zatvori vrata za njim.
Ono to se zatim dogodilo bilo je neizbeno. U tom kratkom vremenu Ginzberg je
poinio greh koji mu je nedostajao da dosegne nebesa. Teei da stvarno poini jedan dobar
greh, i da zadovolji anela zapisniara, Ginzberg je uloio sav svoj trud u injenju tog greha
sve vreme koje je imao na raspolaganju. Zadovoljivi nebesa lirskom radou, Gizberg se sav
rumen u obrazima izvinio: "Mis. Levin, - ree - sada moram da vas ostavim. Imam vane
obaveze."
Mis. Levin, smeei mu se sa kreveta, promrmlja neno: Oh, dragi g. Ginzberg,
kakvo ste mi dobro delo uinili danas!"
Jo jedno dobro delo! Jadni Ginzberg.
Ne stvarajte naviku od dobrih dela. Ne stvarajte navike, ne budite mehanizovani. Ne
pitajte "Kako da kultiviemo ovu naviku da radimo od trenutka do trenutka?" To uopte nije
navika, to je svesnost.
Ovde i sada nema nieg drugog. Prolost je prola, budunosti jo nema. Moete li
iveti u prolosti koja je prola? Kako moete u njoj da ivite? Kako moete da ivite u
budunosti koja jo ne postoji? Kako mislite da ivite u njoj? Jednostavno je razumeti, bez
objanjenja, da je jedino mogue iveti u sadanjem trenutku. I nije potrebno stvarati naviku
za to. To nema nita sa religijom, za to je potrebno samo malo vie inteligencije. Prolost je
prola, kako moete da ivite u njoj? Budunost jo ne postoji, kako u njoj moete da ivite?
Samo je potrebno malo vie inteligencije.
Samo je sadanjost ovde. I ako je samo ona tu, onda nema drugog puta. Zato je ivite
kako elite da je ivite. Ako mislite na prolost ili budunost, izgubiete je. I kada sadanjost
postane prolost, misliete na nju. Kada mislite na budunost, planirate je. A kada ona doe,
vi niste tu. Kreete se ili u seanjima ili u zamiljanjima.
Odbacite seanja i zamiljanja. Budite ovde i sada. I to nije pitanje navike. Kako
moete biti ovde i sada po navici? Navika dolazi iz prolosti, ona vas vue u prolost. Ili
moete od toga da napravite disciplinu - ali tada se pripremate za budunost. ekate: "Danas
u negovati ovu naviku da bih sutra uivao." Opet ste u budunosti.
Nije u pitanju navika, ona nije vana. Samo postanite budni. Ako jedete, jedite ali
samo jedite. Neka celo vae bie bude apsorbovano u tom inu. Ako vodite ljubav, postanite
iva, a vaa voljena neka bude Devi. Volite i pustite bogove da vas gledaju kako hoe, ne
brinite. Ma ta da radite etate ulicom, tada samo etajte. Uivajte u vetru, suncu, drveu
u sadanjosti.
I zapamtite, ne kaem vam da to praktikujete. To se ini neposredno, bez
praktikovanja. To se ini neposredno, samo malo vie inteligencije je potrebno. Navike i
kultivisanje su za glupe ljude. Zato to ne mogu da ive inteligentno, potrebne su im navike,
discipline, ovo i ono. Ako ste inteligentni, a ja vidim da ste inteligentni, da obeavate, to sve
nije potrebno. Samo ponite. Ne pitajte kako. Upravo sada ponite. Da li me sluate? Onda
samo sluajte. Mnogi od vas misle, ne sluaju, uporeuju beleke sa svojim predubeenjima.
Onaj ko eli da postavlja pitanja nije sluao. I mogu vam rei sasvim sigurno - taj ne
eli znanje. Otkuda dolazi to moje uverenje? Otuda to razumem um onoga ko postavlja
pitanje. Mora da je ljut ili se dosauje u zlovolji.
Ljudi koji postavljaju pitanja trae utehu i ohrabrenje. Ali ja nisam tu da vam dajem
utehu. Ja sam tu da vas tako poremetim da potpuno odbacite sa gnuanjem sve te strategije. I
potpuno sam siguran, siguran kao to se jednom dogodilo:
eik Farid, mistik, Sufi mistik, je bio pozvan kod kralja. On je otiao tamo, i kralj je
rekao: "uo sam mnoga uda o vama, i ako su stvarne tvrdnje da ste velik svetac i mistik,
onda pokaite mi neko udo, jer duhovni ljudi uvek su udotvorni."
794
Farid je ispitao kraljeve oi i rekao: "Znam itati vae misli, i samo za primer mogu
rei koja je misao upravo sada u vaem umu: da vi ne moete verovati. Ja znam itati vae
misli, i upravo sada itam da vi ne moete verovati. Vi mislite u sebi: 'ne mogu verovati.'
Jesam li u pravu ili ne?"
Kralj je rekao: "Uhvatili ste me."
ovek koji je pitao pitanje mora da osea mnogo nespokojstva. Zato gubite smisao,
jer kroz nespokojstvo ne moete da me sluate; ne moete biti ovde-sada.
Peto pitanje:
Potovani Osho, neko ree da ste kazali da je Ram prosvetljen - u smislu ostvaren.
Drugi ree da ste govorili dvosmisleno. Ram ree da ste se alili i zato pitam vas. Rekoh sebi
da me se to ne tie, ali ipak, da li je?
Ovo je od Anuraga.
Ako razume da sam se alio, onda mora biti da je prosvetljen.
Poglavlje 5
SUSRET SUNCA I MESECA
15 april 1976, pre podne u Buddha dvorani
III, 32: murdhajvotii siddhadaranam.
[U spregnutosti s-vesti na] svetlost [koja se krije] u [vrhu] glave [joginu e se
javiti] vienje savrenih jogina (siddha).
III, 33: pratibhadva sarvam.
Ili e se sve [te izuzetne moi pojaviti kao posledica] iluminacije (pratibha).
212
III, 34: hrdaye cittasamvit.
[Prodorom svesti] u srce [jogin dobija] uvid (samvit) u samu s-vesnost (citta).
ovek je evolucija. Ne samo da se ovek razvija, on je sredstvo same evolucije: on je
evolucija. Strahovita odgovornost je u tome, i puno radosti takoer, jer to je veliina
ovekova. Materija je poetak, Bog je kraj - materija je alfa taka, Bog je omega taka. ovek
je most - materija prolazi kroz oveka i pretvara se u Boga. Bog nije objekat i Bog ne eka
negde. Bog se razvija kroz vas; Bog postaje kroz vas. Vi transformiete materiju u Boga. Vi
ste najvei eksperiment koji je stvarnost napravila. Mislite na veliinu toga, i setite se
odgovornosti takoe.
Mnogo zavisi od oveka, ali ako mislite da ste ve to ostvarili jer imate oblik oveka,
tada ste pogreno upueni od vaeg uma. Samo imate oblik; vi ste samo mogunost.
Stvarnost tek treba da se dogodi, i vi joj morate omoguiti da se dogodi. Vi imate
otvoren susret sa njom.
To je sve to joga predstavlja: kako da vam pomogne da se pomaknete uvis prema
212
Pratibha doslovno znai svanue, zora. Kao to ona prethodi suncu, tako i ova naveujua svetlost
(pratibha) i kako kae Vyasa, neposredno prethodi konanom razaznavanju (vivekajnana), te je zbog toga
nazvana i spasonosnom (taraka) (to je istovremeno ime za zvezdu Zornjau). Naime, kao to onaj koji u noi,
ekajui razdanjenje, ne zna kada e ovo nastupiti, ali kada ugledavi Zornjau zna da dan i sunce neposredno
sledi, tako je i iluminacija neto nepredvidljivo, ali kada je jednom tu (poput Zornjae) spas konanog
Uvianja sasvim sigurno i neposredno sledi. I nikakva vie pojedinana samyama nije potrebna. Poput instinkta
ona e biti stalno prisutna i vie nikakav napor uspostavljanja ove spregnutosti sa svetom u kome se ivi nije
potreban, kae Bhoja. (Komentar Z.Z.)
795
omega taci gde se sva vaa energija ostvaruje, transformie - gde se sva materija pretvara u
Boansko.
Joga je skicirala celo putovanje, celo hodoae ovekovo - od seksa prema
samadhiju, od donjeg centra, muladhara, prema najviem centru, samom vrhu, vrhu
evolucije: do sahasrare.
Ove stvari se moraju razumeti pre nego to uemo u dananje sutre. Joga deli oveka
u sedam slojeva, sedam faza, sedam centara. Prvi je muladhara, seksualni centar, sunev
centar; i svretak, sedmi je sahasrara, Boanski centar, omega taka.
Seksualni centar je instinktivno kretanje nadole. To je va spoj sa materijom, onim
to joga naziva prakrti - priroda. Seksualni centar je vaa veza sa prirodom, svetom koji ste
ostavili, prolou. Ako nastavite da ograniavate sebe u seksualnom centru, ne moete se
razviti. Vi ete ostati gde ste. Ostaete u kontaktu sa vaom prolou, i neete biti spojeni s
budunou. Vi ste zaglavljeni tamo; ovek je zarobljen u seksualnom centru.
213
Ljudi misle da razumeju sve o seksu. Nita naroito jo ne znaju, barem ne oni koji
misle da znaju - psiholozi. Oni misle da znaju, ali osnovna stvar im jo nedostaje: znanje da
seks moe postati kretanje usmereno navie, da nema potrebe da to bude samo kretanje
nadole. On se kree nadole zato to mehanizam kretanja nadole postoji u oveku - ve postoji
u oveku. On postoji u ivotinjama takoe; on postoji u drveu takoer. Nema nieg naroito
znaajnog to to postoji u oveku. Znaajno je to u oveku postoji neto vie, to ne postoji u
biljkama, u pticama, u ivotinjama. Oni su vezani prema pokretu nadole; oni nemaju
stepenite unutar sebe.
To je ono to podrazumevamo pod sedam centara: stepenice evolucije. One postoje u
vama. Vi moete krenuti navie - ako to odaberete. Ako ne izaberete, nastaviete da padate
nanie.
Dakle, sada e, sa ovekom, evolucija biti svesna. Do sada ste bili pomagani. Priroda
vas je dovela do te take, od sada nadalje, moraete da preuzmete svoju vlastitu odgovornost.
Moraete da postanete odgovorni. ovek je sazreo, ovek je ostareo; sada se vie priroda ne
moe starati o njemu. Stoga ako se ne kreete svesno, ako ne ulaete svestan napor da se
razvijete, ako ne prihvatite odgovornost, ostaete zaglavljeni.
Tako mnogo ljudi osea teskobu, ali ne znaju odakle to dolazi. Hiljade ljudi mi dolaze
i kau mi da se oseaju zaglavljeni. Oni znaju da je neto u pitanju, ali ne znaju ta je to. Oni
znaju da treba da se pokreu, ali ne znaju kako da se kreu, gde da se kreu. Znaju da su na
mestu gde su ve dovoljno dugo; eleli bi da istrae nove dimenzije, ali su se zaglavili.
Ova zaglavljenost dolazi iz muladhare, iz seksualnog centra, centra sunca.
Do sada za vas nije bilo problema. Priroda vas je pomagala; priroda se do sada starala
o vama. Ali vi vie niste dete, vie niste beba, i priroda ne moe nastavljati da vas hrani na
svojim grudima. Sada majka kae: "ostavi sisu, budi svoj". Majka je to rekla davno. Oni koji
su razumeli to, preuzeli su odgovornost i postali siddhe, Bude, oni su postigli prosvetljenje.
Sada e staza biti vaa odluka. Sada ete morati da se kreete sami za sebe. Ova
mogunost postoji u muladhara centru; on se moe otvoriti navie. Dakle, prva stvar koju
danas treba razumeti jeste: nemojte misliti da razumete seks u njegovoj totalnosti. Vi to ne
razumete.
Kaem vam da niko jo ne zna sve o seksu. Dok se Bog ne realizuje ne moete znati
sve o seksu, jer Bog je najvia, konana mogunost seksualne energije - krajnja transformacija
seksualne energije. Dok ne budete znali ko ste, neete moi da znate ta je zaista seks u
njegovoj totalnosti. Neete moi da ga shvatite. Samo deo njega je znan, sunev deo. ak nije
213
ovek je roen da nadie prirodu (prakrti) u Duhu (purua) koji sve omoguava. Nije roen da bude deo
prirode kao sva ostala iva bia. ovek je smo nadilaenje prirode. Pojavne prirode. Zato ne nalazi svoj ishod i
utoite nigde u svetu. Zato se to nadilaenje dogaa u njemu, kao ostvarenje njegove sutine. Boanskog. Cela
priroda trai svoj ishod u njemu. Spolja se to nadilaenje odraava kao ovladavanje svetom u vidu materijalne
kulture, tehnike i civilizacije. Smo prisustvo naih transcendentalnih dua u materiji navodi materiju da se
alhemijski oblikuje prema duhu. Sama projekcija svesti due je ono to vidimo kao "materijalizacija" i "svet". Da
naa duhovna sutina nije transcendentalna naspram prirode, ne bi bilo tog privlanog dejstva niti svesti. Svest i
ivot poivaju na toj razlici izmeu pojavne prirode i transcendentalnog Duha. ovek je spajanje i
premoavanje te razlike.
796
jo znan ni meseev deo. Psihologija o enskoj energiji tek treba da se razvija. Frojd, Jung,
Adler i drugi, ta god da su radili manje ili vie je usredsreeno na mukarca. ena je ostala
neobeleena teritorija. Meseev centar, ak ni meseev centar, jo nije poznata injenica.
Nekolicina ljudi su imali nekoliko letiminih vienja. Na primer, Jung je imao
nekoliko uvida. Frojd je ostao potpuno orijentisan na sunce. Jung se kretao malo prema
mesecu; naravno, vrlo neodluno, jer itav trening uma jeste nauan, a kretati se prema
mesecu znai kretati se u totalno drugaijem svetu od naunog. To znai kretati se u svetu
mita, kretati se u svetu poezije, imaginacije. Znai kretati se u svetu nerazumnosti,
neloginosti.
Dozvolite mi da vam kaem nekoliko stvari. Frojd je orjentisan na sunce; Jung naginje
malo prema mesecu. Zbog toga se Frojd veoma ljutio na svog sledbenika Junga. Frojdovce je
mnogo ljutio Jung; izgledalo je da je izdao svog uitelja.
Na sunce orijentisana osoba uvek osea da je na mesec orijentisana osoba opasna.
Suncu orijentisana osoba se kree jasno ocrtanim avenijama razuma.
Mesecu orijentisana osoba zapoinje da se kree u lavirintima. Ona zapoinje da se
kree u divljini, gde nita nije jasno ocrtano - sve je ivo, ali nita nije jasno prikazano.
A najvei strah za mukarca je ena. Na neki nain mukarac sumnja da e smrt doi
iz ene - jer je ivot takoe doao iz nje. Svakog je rodila ena. Kada je ivot doao od ene,
na neki nain i smrt e se dogoditi kroz nju. Jer kraj uvek doe da se susretne s poetkom.
Samo onda je ciklus kompletiran, krug je zatvoren.
U Indiji, mi smo to izrazili u mitologiji. Mora da ste videli statue majke Kali, koja
simbolizuje enski um, i ona plee na telu svog supruga, ive. Ona je plesala tako strano, da
je iva umro, a ona je nastavila da plee. enski um je ubio muki um; to je znaenje mita.
A zato je ona obojena crno? Zbog toga je nazvana Kali; kali znai "crno". A zato je
tako opasna? U jednoj svojoj ruci ona nosi svee odseenu glavu s krvlju koja kaplje iz nje.
Gotovo personifikacija smrti. Ona plee divljaki - i to na grudima svog supruga, a suprug je
mrtav dok ona nastavlja da plee u velikoj ekstazi. Zato je ona crna? Jer o smrti se uvek
mislilo da je crna, kao mrana crna no.
Zato je ona ubila svog supruga? Mesec uvek ubija sunce. Jednom kada se mesec
uzdigne u vaem biu logika umire. Onda logika ne moe ostati, razum ne moe ostati. Sada
moete dostii totalno drugaiju dimenziju.
Nikada ne oekujete logiku od pesnika. Nikada ne oekujete logiku od slikara, od
plesaa, od muziara. Oni se kreu u totalno mranom svetu; oni se kreu u tami.
Razum je uvek bio uplaen, i ovek je uvek uplaen jer je uvek orijentisan na razum.
Zar niste zapazili to, kako mukarac uvek osea da je teko razumeti enu i enin um? Isto je
oseanje kod ena - one ne mogu razumeti mukarce. Procep postoji, kao da nisu deo istog
oveanstva, kao da su razliiti.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
Jedan Italijan je raspravljao sa Jevrejinom: "Vi Jevreji ste tako ponosni. Postoji
ogromna propaganda koja tvrdi da ste najinteligentniji ljudi na svetu. ista besmislica! U
Italiji, nainjena su iskopavanja, i u naslagama zemlje barem dve hiljade godina staroj,
pronaena je ica, koja dokazuje da su nai rimski preci u to vreme ve imali telegraf."
Jevrejin je odgovorio: "U Izraelu, nainjena su iskopavanja u slojevima zemlje starim
etiri hiljade godina i nita nije pronaeno, to znai da smo imali beini pre nego to ste vi
imali telegraf."
Tako logika funkcionie. Ona je cepidlaenje, ali ona moe da ide dalje i dalje. ak i u
ljubavi ovek ostaje racionalan, polemian. ovek uvek pokuava da iskusi, da proba neto.
Pogledajte. ena uzima to zdravo za gotovo; da je sve dokazano, potvreno, a
mukarac nastavlja pokuavati da dokae neto, oproba neto - uvek je defanzivan. Negde
duboko u njihovoj seksualnosti je koreni uzrok toga. Kada mukarac i ena vode ljubav, ena
ne treba da dokazuje nita. Ona moe samo da bude pasivna, ali mukarac mora da dokae
svoju muevnost. Zbog tog samog napora da dokae svoju muevnost, mukarac je
797
neprekidno defanzivan i uvek pokuava da dokae neto.
Cela filozofija nije nita drugo do nalaenje dokaza za Boga. Nauka nije nita drugo
do nalaenje dokaza za teorije. ene nikada nisu bile zainteresovane za filozofiju. One
uzimaju ivot zdravo za gotovo; one prihvataju to. One nisu defanzivne ni na koji nain, kao
da su sve ve proverile i dokazale. Njihovo bie izgleda da je vie zaokrueno; krug izgleda
kao da je kompletiran, zatvoren. To je moda uzrok zato je njihovo telo tako okruglasto.
Izgleda zaobljeno. Mukarac ima uglove; i uvek je spreman da se bori i ubeuje. ak i u
trenucima ljubavi.
itao sam o piscu Somerset Mom-u, imao je oko devedeset, kada je dobio napad
gripa. Jednog dana je jedna dama, kao njegov potovalac, telefonirala i pitala moe li da mu
poalje voe i cvee.
"Prekasno je za voe," odgovorio je Mom", a prerano za cvee."
Takav jednostavan gest ljubavi... i logika ulazi odmah. Jedna uvena ena, plesaica,
glumica, jedna od najlepih, pitala je Bernarda oa: "Hoete li me oeniti?"
Bernard je pitao: "Zato?"
ena je rekla: "Mislim da moja lepota - moje telo, moje lice, moje oi - i vaa
inteligencija, oboje e nainiti lepo dete. Bie to lep dar svetu."
Bernard o se nasmejao i rekao: "ekajte. To moe biti i obrnuto; ono moe imati
vau inteligenciju, koja podrazumeva sitnicu; a moe imati moju lepotu, koja je gotovo
runoa. Dete moe da bude sazdano na takav nain."
Muki um uvek stalno secira, ralanjuje.
Jung izvetava u svojim seanjima da je sedeo sa Frojdom, i tog dana je iznenada
osetio napetost u svom stomaku, i osetio je da e se neto dogoditi; iznenada se dogodila neka
vrsta eksplozije u regalu za posue. Obojica su se prenuli. ta se dogodilo? Jung je rekao: "To
je neto u vezi sa mojom energijom." Frojd se podrugljivo nasmejao i rekao: "Besmislica,
kako to ita moe da ima s tvojom energijom?" Jung je rekao: "ekaj, za minut e doi
ponovo" - jer je opet osetio da njegov stomak postaje napet. I za minut - tano za minut -
dolo je do druge eksplozije.
Dakle to je enski um. Jung pie u svojim uspomenama: "Pre tog dana, Frojd mi
nikada nije verovao." Ovo je opasno jer je nelogino. Jung je poeo da razmilja o novoj
teoriji, koju je nazvao "sinhronicitet".
Teorija koja je baza svih naunih napora jeste "kauzalnost" - sve je spojeno sa
uzrokom i posledicom. Sve to se dogodi ima uzrok, a ako moete proizvesti uzrok, posledica
e uslediti. Ako grejete vodu, ona e isparavati. Grejanje je uzrok; dovedite je do sto stepeni i
ona e isparavati. Isparavanje je posledica. Ovo je nauna osnova.
Jung kae da postoji drugi princip, koji je "sinhronicitet". Teko je objasniti to, jer sva
objanjenja su od naunog uma, ali moete pokuati da osetite ta on misli. Nainite dva
asovnika tako slinim da su sinhronizovani jedan s drugim, kada u jednom satu skazaljka
doe do dvanaest, drugi asovnik zvoni vrei dvanaest otkucaja. Jedan sat se jednostavno
kree, pokazuje vreme; drugi sat otkucava - jedanaest, dvanaest, jedan, dva. Ko god slua to
bie iznenaen, jer prvi sat nije uzrok drugog zvonjenja. Oni nisu ni na koji nain povezani.
Samo tvorac, tvorac asovnika, ih je sinhronizovao na takav nain da kada se neto deava u
jednom, istovremeno se neto drugo deava u drugom asovniku. Oni nisu povezani nikakvim
uzrokom i posledicom.
Jung kae da upravo pored kauzalnosti postoji i drugi princip. Tvorac sveta, ako
ikakav postoji, nainio je svet na takav nain da se mnoge stvari deavaju koje nisu uzrok i
posledica. Vidite enu i iznenada zavolite cvee. Sada, da li to treba objasniti uz pomo
uzroka i posledice ili pomou sinhroniciteta? Izgleda da je Jung vie ispravan i blii istini.
ena nije prouzrokovala ljubav u vama, vi niste prouzrokovali ljubav u eni, ali ovek i ena,
ili energija sunca i meseca, nainjena tako da ljubav procveta kada oni dou blizu. To je
sinhronicitet.
Inae Frojd se uplaio. Oni nikada opet nisu bili bliski, nisu se pribliili. Frojd je
izabrao Junga da bude njegov naslednik, ali tog dana je promenio svoju odluku, svoje
798
zavetanje. Onda su se razdvojili, sve su se vie i vie udaljavali.
Mukarac ne moe razumeti enu, ena ne moe razumeti mukarca. To je gotovo kao
sunce i mesec; kada je sunce tu, mesec iezava. Kada sunce zalazi, mesec se pojavljuje. Oni
se nikada ne susreu. Nikada se ne suoavaju licem u lice. Va intelekt, va razum, iezavaju
kada vaa intuicija zapone da funkcionie. ene su vie intuitivne. One nemaju razumnog
objanjenja za neto, ali mogu imati slutnju, a njihove slutnje su gotovo uvek ispravne,
istinite.
Mnogi ljudi su mi dolazili i pitali: "To je neobino. Ako imamo ljubavnu aferu i nismo
ispriali eni, na neki nain ona ipak to sazna. Ali mi nismo u mogunosti da saznamo da li
ena ima aferu ili ne."
Takav je bio sluaj izmeu ile i inmaja. inmaj je imao ljubavnu aferu, i oboje su
doli kod mene. inamaj je rekao: "Ovo je neobino. Kad god imam aferu odmah ila dolazi -
gde god da je, ona dolazi natrag u sobu. Inae nikada ne dolazi - radi u kancelariji ili obavlja
neto. Meutim kad god me zainteresuje neka ena, i dovedem je u moju sobu - ak i ako
samo razgovaramo, ila doe. To se desilo toliko mnogo puta." Ja sam pitao: "Da li je ona
dolazila i u drugim prilikama?" On je rekao: "Nikada."
ena ivi pomou slutnji. Ona ne moe da rezonuje. Ona jednostavno osea to, a osea
tako duboko da je to za nju gotovo istina. Zbog toga muevi nikada ne mogu pobediti ene u
dokazivanju. One ne sluaju vaa obrazloenja. Nastavljaju da insistiraju: "To je tako." A vi
takoe znate da je to tako, ali nastavljate da se branite. to se vie branite, one vie znaju da je
to tako.
To se dogodilo, bio je sluaj na sudu:
Doao je dan sudskog procesa, a branilac je izgubio svoju pribranost kada je dvanaest
ena izabrano na mesto za porotnike.
"Da li mora da mu sude dame?" - pitao je advokat.
"Tiina!" - rekao je sudija.
"Ne mogu nikako da utim!" Uzviknuo je branilac. "Ako ne mogu izigrati moju enu,
kako se mogu nadati da u izigrati dvanaest ena? Osudie ga da je kriv."
To je nemogue. Oni imaju drugi nain saznavanja, odvojen nain saznavanja:
meseev nain saznavanja.
enska psihologija mora tek da se razvije, a dok se meseeva psihologija ne razvije,
psihologija nee imati status nauke. Ona e ostati predrasuda. Ona nee moi da kae neto o
ljudskom biu kao takvom.
Frojdovska psihologija je solarna, Jungovska psihologija je malo naginjanje prema
mesecu. A postoji ovek, Roberto Asaoli, njegova psihologija je sinteza izmeu sunca i
meseca, upravo poetak toga. On naziva svoju psihologiju "psihosintezom". Frojd naziva
svoju psihologiju "psihoanalizom". Analiza dolazi od sunca; sinteza dolazi od meseca. Inae,
kad god postoji svetlo, stvari su razdvojene. Onda je jedno drvo tu, drugo drvo je tamo, ali je
sve razdvojeno. A onda dolazi tama noi i sva razdvajanja iezavaju. Sve postaje jedno. U
nonoj tami sve podele iezavaju.
Meseeva psihologija e biti sinteza; suneva analitika psihologija se zasniva na
dokazima, proverama. Inae postoji mogunost viih psihologija. eleo bih da vam dam
nekoliko naznaka za ono to ja nazivam "psihologijom Buda". Frojd je sunce, Jung mesec,
Asaoli sunce plus mesec. Buda je sunce plus mesec plus izvan; docnije u objasniti ta
podrazumevam pod "izvan". Onda se moe pogledati i u "izvan", na mnogo naina.
Sunce plus "izvan" i imate Patanjalija, imate Mahaviru, jogu. Jezik je od sunca;
iskustvo je od "izvan". Onda, sunce plus mesec, plus "izvan", nadilaenje, i imate tantru,
ivu. Iskustvo je od "izvan", ali izraz je oboje, sunca plus meseca. A onda, imate mesec plus
"izvan": Narada, aitanja, Mira, Isus. Iskustvo je ovoga "izvan," ali je izraz meseca. A onda
postoji samo "izvan": Bodhidharma, Lao Ce, uang Ce, zen. Oni ne veruju u izraz, stoga
njima ne treba ni sunev ni meseev izraz; oni kau da se to ne moe iskazati. Lao Ce kae:
"Tao koji se moe iskazati vie nije tao. Istina koja se moe iskazati vie nije istina; ona se ne
799
moe izraziti."
Ovo su sve mogunosti, ali jo nisu bile aktualizovane. Tu i tamo poneko bi dostigao,
ali to dostignue i realizacija moraju da budu sistematizovani na takav nain, klasifikovani na
takav nain da postanu deo kolektivne ljudske svesti.
Sada sledi sutra:
Izvodei samyamu na svetlost ispod temena glave zadobija se sposobnost da se
kontaktiraju sva usavrena bia.
Sahasrara je ispod temena glave. Sahasrara je suptilni otvor na vaoj glavi. Ba kao
to su genitalni organi otvor u muladhari, iz tog suptilnog otvora vi se kreete nanie u
prirodu, u ivot, u vidljivo, materijalno, u oblik; slino tome, vi imate nefunkcionalni organ
na temenu glave, tamo takoe postoji suptilan otvor. Kada energija pojuri tamo, otvor se
rasprsne u svom otvaranju, a odatle dolazite u kontakt sa natprirodnim, zovite to Bogom ili
usavrenim biima, siddhama - onima koji su ve dostigli prosvetljenje.
Kroz seks vi reprodukujete vie tela kao to je vae. Seks je kreativan; on daje raanje
vie dece kao to ste vi - vi reprodukujete svoje telo. Kada vaa energija kree kroz
sahasraru, ili sedmu akru, vi reprodukujete Sebe; to je uskrsnue. Na to je mislio Isus kada
je rekao: "budite ponovo roeni". Onda vi postajete otac i majka sami sebi. Va sunev centar
postaje va otac, va meseev centar postaje vaa majka, a susret vaeg sunca i meseca unutra
oslobaa vau energiju prema glavi. To je jedan unutranji orgazam - susretanje sunca i
meseca, ili nazovimo to susretanjem anime i animusa, mukog i enskog unutar vas.
itavo vae telo je podeljeno u muko i ensko. Ovo mora da se razume. Vidite li
koliko su mnogo pritiskani i gueni levoruki ljudi? Ako dete pie levom rukom, odmah je celo
drutvo protiv njega - roditelji, posmatrai, uitelji. Celo drutvo ga prisiljava da pie desnom
rukom.
214
Desno je ispravno, a levo je pogreno. U emu je stvar? Zato je to tako, da je
desno ispravno a levo pogreno? ta je neispravno s levim? Deset posto ljudi u svetu su
levoruki. Deset posto nije mala manjina. Od deset uvek ima bar jedna levoruka osoba. Ona
moda nema svest o tome, moda je zaboravila to, jer su od samog poetka levoruki ljudi
prisiljavani da postanu desnoruki. Zato?
Desna ruka je povezana sa suncem, s mukim u vama. Leva ruka je povezana s
enskim unutra, s meseevim centrom. A celo drutvo je orijentisano prema mukom.
Vaa leva nozdrva je povezana s meseevim centrom; vaa desna nozdrva je povezana
sa sunevim centrom. Moete to pokuati. Kad god oseate veliku toplotu, zatvorite svoju
desnu nozdrvu i diite kroz levu, i tokom deset minuta vi ete osetiti suptilnu hladnou kako
vam dolazi. Moete eksperimentisati; tako je to lako. Ili, ako drhtite i oseate hladnou,
zatvorite svoju levu nozdrvu i diite kroz desnu; za deset minuta biete zagrejani.
Joga je dola do razumevanja toga, a jogini kau - i jogini rade to: ujutru nikada nee
ustati diui kroz desnu nozdrvu, jer ako ustanete diui kroz desnu nozdrvu postoji vea
mogunost da ete tokom dana postati ljuti, boriete se, postaete agresivni - neete biti
staloeni i sabrani. Dakle u jogi je deo discipline da svako jutro po buenju prvo vidite koja
nozdrva funkcionie. Ako leva nozdrva funkcionie savreno je u redu, to je pravi momenat
da se ustane iz kreveta. Ako ne funkcionie, onda se okrenite, zatvorite desnu nozdrvu i diite
kroz levu. Ubrzo leva preovlada, onda ustajete.
Uvek ustanite sa funkcionisanjem leve nozdrve i uvideete totalnu razliku u dnevnim
aktivnostima. Biete manje ljuti, manje iritirani, vie mirni, vie sabrani, smireni. Vaa
meditacija e biti dublja. Ako elite da se borite, onda je desna nozdrva dobra. Ako elite da
volite, onda je leva nozdrva bolja.
Ovo disanje se neprekidno menja. Moda to niste primetili, ali obratite panju na to.
Moderna medicina to mora da razume, jer se vrlo uspeno moe upotrebiti u leenju. Postoje
bolesti kojima moe pomoi mesec, a postoje i bolesti kojima se moe pomoi uz pomo
sunca. Ako tano znate, onda disanje moe da se koristi u tretmanu osobe. Meutim, moderna
214
Osho navodi jo jedan primer iz Indije.
800
medicina jo nije nabasala na tu injenicu. Neprekidno se vae disanje menja. etrdeset
minuta jedna nozdrva funkcionie, onda etrdeset minuta druga nozdrva funkcionie.
Neprekidno se unutar vas sunce i mesec menjaju - vi se njiete od sunca do meseca, od
meseca do sunca.
Zbog toga menjate svoja raspoloenja tako esto. Ponekad se iznenada oseate iritirani
- bez ikakvog razloga. Nita se nije dogodilo, sve je isto, samo sedite u istoj sobi - nita se nije
dogodilo - i iznenada se oseate iritirano. Posmatrajte. Prinesite svoju ruku blizu do nosa i
osetite: vae disanje mora da se promenilo od leve do desne nozdrve. Upravo ste se do pre
nekoliko minuta oseali tako dobro; a samo trenutak docnije se oseate tako loe; upravo ste
spremni da se borite ili uradite neto.
Zapamtite, itavo telo je podeljeno. Va mozak je takoe podeljen u dva mozga. Vi
nemate jedan mozak; imate dva mozga - dve hemisfere. Leva strana mozga je sunev mozak;
desna strana mozga je meseev mozak. Moete biti zbunjeni jer sve levo je mesec, zato je
desna strana mozga mesec? Desna strana mozga je povezana s levom stranom tela. Vaa leva
ruka je povezana s desnom stranom mozga, a vaa desna ruka je povezana s levom stranom
mozga. Zbog toga. To je unakrsno.
Desna strana mozga je sedite imaginacije, poezije, ljubavi, intuicije. Leva strana
mozga je sedite razuma, logike, zakljuivanja, filozofije, nauke.
Dok ne postignete ravnoteu izmeu suneve i meseeve energije, neete moi da
transcendirate. Dok se vaa leva strana mozga ne susretne s desnom stranom, i ne budu
premoene, vi neete dospeti do sahasrare. Morate postati jedno da bi dospeli u sahasrare,
jer sahasrara je omega taka u vaem biu. Ne moete dospeti tamo kao mukarac, ne moete
stii tamo kao ena. Moete dospeti tamo samo kao ista svest - kao jedan, apsolutan, celovit.
ovekova seksualnost je orijentisana prema suncu, a enska seksualnost prema
mesecu. Zbog toga ena ima meseni period na dvadeset osam dana, jer meseev ciklus ima
dvadeset osam dana. One su pod uticajem meseca - mesec ima dvadeset osam dana u ciklusu
svojih faza.
A mnoge ene oseaju kada doe no punog meseca, malo ludosti, uzbuenja, malo su
izbezumljene i destruktivno besne. uvajte se, kada je pun mesec prisutan, pazite se svoje
ene ili devojke. Ona postaje malo divlja, ba kao to okean podivlja jer je pod uticajem
meseeve energije.
Jeste li posmatrali? Mukarac voli da vodi ljubav otvorenim oima. Ne samo to, ve sa
sasvim upaljenim svetlom. Da nema drugih prepreka, mukarci bi vodili ljubav u sred dana.
Oni su to poeli, naroito u Americi, jer druge prepreke nestaju. Vie ljudi vodi ljubav ujutru
nego uvee. ene vole da vode ljubav u tami, a ak i u tami ele da zatvore oi.
Mesec sija u tami, voli tamu... voli no.
Zbog toga ena nije zainteresovana za pornografiju. Usled liberalnog kretanja,
nekoliko asopisa je poelo da se nadmee s Playboyem i takvim tipovima magazina - nastao
je magazin Playgirl. Ali ene u osnovi nisu zainteresovane za pornografiju. U stvari one
nikada ne mogu razumeti zato mukarci ele toliko mnogo da gledaju slike golih ena. Imaju
izvesnu tekou u razumevanju te injenice.
ovek je orijentisan suncu, svetlosti. Oi su deo sunca; zbog toga oi mogu da vide.
One su saobrazne sa sunevom energijom. Dakle, mukarac je vie orijentisan na oi. Zbog
toga je mukarac voajer, a ena je egzibicionista. Mukarac ne moe razumeti zato ena
stalno tako mnogo sebe ukraava.
uo sam da je jedan par otiao na planinu da proslavi svoj medeni mesec. Mladi ovek
je leao na krevetu i ekao svoju enu. ena je puderisala svoje telo i udeavala svoju kosu,
radila ovo i ono, glaala svoje nokte, a onda je uzela nekoliko kapi parfema i stavila ih iza
svojih uiju. Tada je mladi iskoio iz kreveta. ena je pitala: "U emu je stvar? Kuda ide?"
On je pojurio prema svojim koferima i rekao: "Ako e na odnos biti tako ceremonijalan,
morau da obuem svoje odelo".
ene su egzibicionisti - one ele da budu viene. Inae to je savreno u redu, jer tako i
mukarcu i eni odgovara: mukarac eli da vidi, ena eli da se pokae. Oni savreno
odgovaraju. To je apsolutno u redu. Ako ene ne ele da se pokau, onda e stvoriti nevolju, a
801
ako mukarac nije voajer, za koga su se ene toliko pripremale - za koga? Niko nee gledati u
njih.
Sve je u prirodi podeeno na savreni nain. Sinhronizuje se.
Ali da bi se dostigla sahasrara morate odbaciti ovu dualnost funkcionisanja. Ne
moete dospeti do Boga kao ovek ili ena. Morate dostii Boga kao jednostavno, isto bie.
"Izvodei samyamu na svetlost ispod temena glave dolazi sposobnost da se
kontaktiraju sva usavrena bia." Energija mora da se kree navie, samyama je metodologija
da se to uradi. Prvo, ako ste mukarac, morate biti potpuno svesni svog sunca, centra vae
solarne energije, vaeg seksualnog centra. Morate biti tu u muladhari, obasipajui svojom
svesnou muladharu. Kada je muladhara akra obasuta svesnou, vi ete posmatrati i
videete da se energija uzdie i kree u hara centar, u mesec.
I vi ete se osetiti tako blaeni kada se energija pokrene u meseev centar. Svi vai
seksualni orgazmi nisu nita u poreenju s tim. Postoji hiljadu puta vei intenzitet kada se
vaa suneva energija kree u vaoj vlastitoj meseevoj energiji. Onda se pravi mukarac
susree s pravom enom. Kada sretnete enu spolja, koliko god da priete blizu, ostajete
odvojeni. To je vrlo povrno susretanje - susreu se samo dve povrine. Samo dve povrine
trljaju jedna drugu, to je sve. Inae kada se vaa suneva energija pomeri i kree u meseevoj
energiji, onda se susreu dva centra energije. A mukarac ija se suneva i meseeva energija
susreu ostaje veseo, blaen - neprekidno, jer nema potrebe da proputa ili gubi ovaj orgazam.
To je trajan orgazam.
Ako ste ena, dovedite svoju svesnost do hara centra i videete svoju energiju kako se
kree prema sunanom centru.
Jedan centar nije aktivan, drugi je aktivan. Aktivan mora da bude udruen sa
neaktivnim i odmah e neaktivni postati aktivni.
A kada se energija susree - sunce i mesec postaju jedno - videete da energija
nastavlja da ide uzdiui se navie. Zapoinjete da se uzdiete navie.
uo sam jednom:
Ludak je bio gost kod dalekog roaka koji ga je smestio u prizemlje gde se nalazio
krevet. Usred noi domaina je probudio zvuk posetioevog smeha koji je dolazio sa gornjeg
sprata.
"ta radi tamo?" pitao je, "Pretpostavljao sam da spava u prizemlju."
"Bio sam tamo," odgovorio je gost, "ispao sam iz kreveta."
"A kako si dospeo do gornjeg sprata?"
"To je ono emu sam se smejao."
Da, to se deava. Jednom kada se sunce i mesec susretnu, onda ste kao ludak. Paete
navie. Onda ete se smejati, jer je to zaista neto smeno. Padanje navie? ovek nikada o
tome nije uo.
Jeste li uli priu, Njutn je sedeo u bati i jabuka je pala. Izgleda da je ova jabuka
previe povezana sa oveanstvom - ista jabuka je bila tu kada je Adama spopala zmija. I
opet, ovaj siroti Njutn je sedeo, jedna jabuka je pala, i on je otkrio teoriju gravitacije. Ali kada
se vae sunce i mesec susretnu, vi idete, iznenada, u drugaiju realnost, u odvojenu realnost:
poinjete da padate navie. Vi prkosite Njutnu - gravitacija je beznaajna. Vi gravitirate
navie! I naravno svo obrazovanje je bilo da ako bacite neku stvar, ona pada nanie - svaka
stvar pada nanie. Onda je razumljivo zato se javlja smeh.
Reeno je o zen monahu Hotei-u da kada je jednom postao prosvetljen, nikada nije
prestajao da se smeje. Smejao se i smejao sve do smrti. Iao je iz jednog sela u drugo smejui
se i smejui se. Govorilo se o njemu da se njegov smeh mogao uti ak i kada je spavao.
Ljudi su ga obino pitali: "Zato se smeje?" On bi odgovorio: "Kako mogu rei? Ali neto se
dogodilo - neto vrlo smeno. Neto to nije trebalo da se desi - nije se moglo pretpostaviti da
e se desiti - ali desilo se."
Da, lud ovek je inio ispravno. Ako jednog dana padnete sa svog kreveta i iznenada
sebe naete na gornjem spratu, vi ete se smejati. Ali to se dogaa, a ludak nije obian ludi
802
ovek. Ovo je sufi pria. Ludak mora da je bio majstor.
Ova sutra kae: "Murdha jyotishi siddha darshanam." Onog momenta kada se vaa
svesnost susretne sa sahasrarom, iznenada postajete dostupni viem svetu, s one strane - svetu
siddha.
U simbolici joge, ui se da je muladhara - seksualni centar, kao crveni lotos od etiri
latice. etiri latice predstavljaju etiri pravca; crvenilo predstavlja vrelinu, jer je ono sunev
centar. A sahasrara se predstavlja kao hiljadu-latini lotos u svim bojama. Hiljadu-latini -
sahasrara padma - hiljadu-latini lotos je u svim bojama jer ukljuuje celinu. Seksualni
centar je samo crveno. Saharara je duga - sve boje su ukljuene, celina je ukljuena.
Obino, sahasrara kao hiljadu-latini lotos, visi prema dole u vaoj glavi. Jednom
kada energija krene kroz njega, energija ga okrene navie. To je kao da lotos visi bez energije,
nadole - sama njegova teina ini da on visi nadole - kada energija navali u njega, uini ga
ivim. Ona se kree navie, otvara ga prema onome izvan.
Kada se ovaj lotos kree navie i procveta, kae se u joga spisima: "to je tako sjajno
kao deset miliona sunaca i deset miliona meseca." Jedno sunce i jedan mesec se susreu u
vaem biu. To postaje mogunost susretanja deset miliona sunaca i deset miliona meseca. Vi
ste nali klju za najvii, krajnji orgazam, gde se susreu deset miliona meseca i deset miliona
sunaca - deset miliona ena se susreu s deset miliona mukaraca. Moete misliti o ekstazi.
iva mora da bude u toj ekstazi kada je naen da vodi ljubav sa svojom suprugom
Devi. Mora da je bio u sahasrari. Njegovo voenje ljubavi ne moe biti seksualno - to ne
moe biti iz muladhare. To mora da je bilo iz omega take njegovog bia. Zbog toga je bio
potpuno nesvestan prostora, nesvestan ko je to posmatrao, ko je tu stajao. On nije bio u
vremenu, nije bio u prostoru. Bio je izvan vremena, izvan prostora. Ovo je cilj joge, tantre,
cilj svakog duhovnog napora.
Susretanje muke i enske energije stvara mogunost krajnjeg, najvieg susretanja
ive i akti, ivota i smrti. Na ovaj nain hindu bogovi su udesno lepi, iznenaujue humani.
Zamislite hrianskog Boga - bez pratilje, bez ene. Izgleda malo strog i okrutan, izgleda
malo usamljen, malo prazan, izgleda previe muki orjentisan, previe sunano-orjentisan,
strog ili surov. Nije iznenaujue to je jevrejski, a i hrianski koncept Boga, straan, uasan
Bog.
Jevreji kau: "Plai se Boga. Zapamti, on nije tvoj ujak." A hindus kae: "Ne plai se -
on je tvoja majka." Jevreji su stvorili vrlo svirepog i besnog Boga, koji je uvek spreman da
baci vatru i grom, da uniti i ubije. I samo mali greh, moda samo nevin greh i on postaje
uasno svadljiv. Izgleda vrlo neurotian.
I cela hrianska koncepcija trojstva - Bog, Sveti duh i sin - celo trojstvo izgleda kao
da je momaki klub. Homoseksualni. Uopte nema nijedne ene. Hriani se toliko plae
meseeve energije, ene, tako se plae, da nemaju koncepciju. Na neki nain, docnije, malo su
to popravili dodajui devicu Mariju. Nekako, jer to je totalno protiv njihove ideologije. A
onda, oni takoe insistiraju da je ona devica.
Susretanje sunca i meseca uopte nije dozvoljeno. ak i ako oni dopuste da Marija
bude potovana... naravno to je sekundarni status jer u izvornom trojstvu nema mesta za nju.
Na neki nain osea se nekompletnost svega toga; oni su isposlovali da uvedu devicu Mariju
kroz zadnja vrata. A onda, takoe tvrde da je ona devica. Zato ovo tvrde? ta je neispravno u
susretanju muke i enske energije?
Ako se toliko plaite susretanja muke i enske energije u spoljanjem svetu, kako ete
biti spremni za isti susret u unutranjem svetu?
Hindu bogovi su mnogo humaniji, mnogo oveniji - mnogo prizemniji, vie ljubavi
tee kroz njih.
Pratibhad va sarvam
Kroz pratibhu, intuiciju, stie se znanje o svemu.
Re pratibha je lepa, ne moe se prevesti na engleski. "Intuicija" je vrlo, vrlo
siromana zamena za to, i morau da vam je objasnim. Ne moe se to prevesti; samo to mogu
803
opisati.
Sunce je intelekt; mesec je intuicija. Kada transcendira oboje onda dolazi pratibha - a
za nju nema rei. Sunce je intelekt, analiza, logika. Mesec je intuicija, slutnja, bljesak -
iznenada skoite do zakljuka. Intelekt se kree kroz metod, proces, silogizam. Intuicija
iznenada dolazi do zakljuka - bez procesa, nema metodologije, nema silogizma. Ne moete
pitati intuiciju zato. Ne postoji u intuiciji "zbog toga, ili zato". Iznenadno otkrovenje - kao da
se desila munja ili bljesak i vi ste doli do nekog vienja, a onda munja nestaje i ne znate kako
se to dogodilo i zato se to dogodilo, a neto ste videli. Primitivna drutva su intuitivna; sve
ene su intuitivne; sva deca su intuitivna; svi pesnici su intuitivni.
Pratibha je totalno razliita. To se prevodilo kao "intuicija" u engleskim prevodima
Patanjalijevih joga sutri, ali ja to ne bih voleo da prevodim na taj nain. Pratibha oznaava
kada energija kree izvan dualnosti intelekta i intuicije. Intuicija je iznad intelekta; pratibha je
izvan oboje. Dakle u tome nema logike, nema ni iznenadnog bljeska u tome - sve je
bezvremeno otkriveno. U pratibhi ovek postaje sveznajui, svemogui, sveprisutni. Sve je
otkriveno simultano - prolost, sadanjost, budunost - sve. To je znaenje "pratibhad va
sarvam" - "kroz pratibhu, do svega".
Kada se vaa energija kree kroz sahasraru i deset miliona meseca i deset miliona
sunaca se susreu, a vi postajete okean iskustva orgazma - to nastavlja da se odvija sve dalje
i dalje, veno; onda nema kraja tome, tada je to pratibha. Onda vidite - vidite sve skroz
naskroz, znate sve skroz naskroz. I prostor i vreme nestaju, sa svim njihovim ogranienjima.
Dakle, jedna psihologija je suncu usmerena, druga je mesecu orijentisana, ali prava
psihologija - prava psihologija bia e biti pratibhi usmerena. Ona nee ljudsko bie deliti na
mukarca i enu. To e biti najvia i najvea sinteza, i transcendencija.
Intelekt je kao slepi ovek; on pipa u tami. Zbog toga je potrebno toliko mnogo
rasuivanja i dokazivanja. Intuicija nije slepa, ali je kao hrom ovek: ne moe da se kree.
Pratibha je kao zdrav ovek, svi udovi su zdravi.
Postoji indijska pria da je jednu umu zahvatio poar. Tamo je bio tada jedan slep i
jedan hromi ovek. Slep ovek nije mogao da vidi, a mogao je da tri; meutim bilo je teko
trati ne znajui gde da tri - gde je vatra svuda okolo, svuda u krugu. Hromi ovek nije
mogao da hoda, ali je mogao da vidi. Doli su do preutnog razumevanja: slepac je dozvolio
hromom da uzjae na njegova lea i da vidi za njega, a hromi se sloio da gleda za njega dok
on tri. Njihovom sintezom mogli su da izau iz ume i vatre.
Intelekt je pola, intuicija je takoe pola. Intuicija ne moe da tee - ona je samo u
bljeskovima. Ona ne moe biti neprekidan izvor otkrivenja. Intelekt nastavlja da tumara u
mraku, neprekidno tumarajui u tami.
Pratibha je sinteza i transcendencija.
Ako ste previe intelektualni, propustiete nekoliko stvari u ivotu koje su vrlo lepe.
Neete moi da uivate u poeziji, neete moi da se radujete u pevanju, neete moi da slavite
u plesanju. Oni e izgledati malo blesavo, malo ispod vas. Biete malo napeti i nervozni,
draete sebe u pozadini, ostaete malo potisnuti. Va mesec e patiti.
Ako ste samo intuitivni, moete biti u stanju da mnogo uivate, ali neete biti u stanju
mnogo da pomaete drugima, jer e vam nedostajati komunikacija. Moete biti u stanju da
sami ivite lep ivot, ali neete moi da kreirate lep svet oko sebe, jer to je mogue samo kroz
intelekt.
Kada se nauka i poezija susretnu, onda je mogu savren svet. Inae, intelekt nastavlja
da kudi i odbacuje intuiciju; intuicija nastavlja da osuuje intelekt.
uo sam:
ena je pitala novu poznanicu: "Koliko dugo si bila udata?"
"Dvadeset neparnih godina," odgovorila je druga ena.
"Zato ih zove neparnim godinama?"
"Priekaj," rekla je ena, "dok ne vidi mog mua."
Intuicija misli da je intelekt udan; intelekt misli da je intuicija neobina. Zajedno oni
804
stvaraju veliki orkestar, veliku harmoniju.
Veliki persijski mistik Rumi, kazuje nam u lepoj pesmi kako je jednog dana prorok
Mojsije sreo pastira na putu koji uzvikuje i moli: "O, Gospode, gde si ti? Ja eznem da ti
sluim i eljam tvoju kosu, perem tvoju odeu i trebim tvoje vai, da ti donosim mleko i
ljubim tvoju malu ruku, i trljam tvoje malo stopalo i istim tvoju malu sobu nou pre nego to
ti ode na spavanje."
uvi ove rei prorok Mojsije se veoma razljutio i brzo se obratio pastiru grubim
reima: "O glupi ovee. Kome kazuje te glupe rei? Kakvo bogohuljenje iskazuje? Bolje
da si zanemeo, nego da na ovaj nain govori najviem Bogu koji te za tren moe pretvoriti u
prah i pepeo."
Reeno je da je pastir pocepao svoju odeu u agoniji, i uzdahnuvi uputio se u
divljinu.
Onda je Mojsiju tokom noi dolo otkrivenje. Gospod mu je rekao: "Mojsije, poslan si
u svet da ujedinjuje, a ne da razdvaja. Ali si ti razdvojio od mene mog slugu, mog
poklonika. Drag mi je pastir. Ne zaboravi da je svaki vid oboavanja moj. Oblika je mnogo,
religija je mnogo, a ipak su svi moji. Svaki ovek ima svoju vlastitu stazu, svoj vlastiti put,
svoju vlastitu formu, svoj sopstveni izraz. Mojsije, ja ne gledam u jezike i rei; ja gledam u
duu i unutranja oseanja."
I Mojsije je otiao da trai pastira, i ree mu: "Kajem se. Molim te da mi oprosti."
Intelekt uvek misli u svom vlastitom izrazu. Njemu intuicija ostaje neshvatljiva. A
intuicija ne moe verovati u intelekt; on izgleda previe povran, bez dubine.
Morate doi do sinteze unutar vas. To je ono to Patanjali misli kada kae "pratibhad
va sarvam". Morate doi do tako dubokih sinteza da se pratibha pojavi u vama - u kojoj se
logika i molitva susreu, gde se rad i delovanje susreu, gde nauka nije protivna poeziji, a
poezija nije suprotna nauci.
Zbog toga kaem da je ovek jo u stvaranju, on se razvija. ovek je jo forma bez
sadraja. Sadraj mora da bude postignut; ta velika alhemija mora da se dostigne. Morate
nainiti sebe velikom eksperimentalnom laboratorijom evolucije i morate dovesti svoju
energiju iz muladhare, iz seksualnog centra, navie prema sahasrari.
Hridaye chitta samvit
Izvodei samyamu na srcu dobija se svesnost o prirodi uma.
Ovo takoe nije odgovarajui prevod, ali njega je teko nainiti. Prevoenje je teko.
"Hridaye chitta samvit." Prvo, kada Patanjali koristi re hridaye on ne misli na
fiziko srce. U joga terminologiji, upravo iza fizikog srca jeste pravo srce, skriveno. To nije
deo vaeg fizikog tela. Fiziko srce se jednostavno podudara sa pravim srcem, duhovnim
srcem.
215
Postoji sinhronicitet izmeu njih, ali ne i kauzalni odnos. A to srce moe biti znano
samo kada ste dospeli do vrha. Kada je vaa energija dola do omega take u sahasrari, samo
onda moete biti svesni i ostvariti pravo srce, shvatiti samo boravite Boga.
Hridaye chitta samvit. "Izvoenje samyame na srce donosi svesnost o prirodi uma."
To takoe nije taan prevod. Chitta samvit oznaava samu prirodu svesnosti, ne uma. Um je
nestao, ostao u pozadini, jer on je ili sunev um ili meseev um. Jednom kada ste
transcendirali sunce i mesec, um je nestao, ostao u pozadini. U stvari chitta samvit je stanje
nemanja uma. Ako pitate zen ljude oni e rei: stanje ne-uma. Um je nestao zato to on postoji
s podelom; kada podela ode i um proe, nestane. Oni su zajedno, dva aspekta jedne pojave.
Um deli i um postoji kroz podelu - oni zavise jedan od drugog, oni su meuzavisni. Kada
podela ode, odlazi i um; kada je um otiao, podela je nestala.
Postoje dva naina da se dostigne stanje nemanja uma, ili ne-uma. Jedan je put tantre:
odbacite um, i podela nestaje. Drugi je put joge: odbacite podelu, i um nestaje. Moete uraditi
jedno ili drugo. Krajnji rezultat je isti - vi postajete jedno, nastaje jednoglasnost ili sklad.
215
Pravo duhovno srce je sa desne strane grudi, u istoj ravni sa fizikim srcem, samo na desnoj strani, kao u
ogledalu.
805
"Hridaye chitta samvit." Onda dolazite do saznanja ta je realna priroda svesti. Opet,
ova re "svesnost" u engleskom ima znaenje kao da predstavlja suprotno stanje od
"nesvesnost". Chitta samvit nije suprotnost za nesvesnost. Svesnost ukljuuje sve: i
nesvesnost, i sanjajue stanje svesti, sve - stoga tu nema suprotnosti. Svesno, nesvesno, sve -
sama priroda svesnosti - otkriva se kada dovede svoju svesnost, vrei samyamu, do srca,.
U jogi srani centar se zove anahata akra, ili anahata centar. Mora da ste uli uveni
zen koan... Kada uenik dospe do majstora, majstor mu daje neto apsolutno apsurdno da na
to meditira. Jedna od uvenih apsurdnosti je kada majstor kae ueniku: "Idi i sluaj zvuk
pljeskanja jedne ruke." Dakle, ovo je apsurdno. Jedna ruka ne moe pljeskati, ni tapati, ne
moe biti zvuka pljeska jedne ruke. Jer su za zvuk potrebne dve ruke da se stvori pljesak.
Ahata znai uz pomo sukoba, anahata znai bez ikakvog konflikta ili sukoba. Anahata
znai: zvuk pljeskanja jedne ruke.
Kada zvuci nestanu u vama, vi ujete zvuk koji je konstantno tu, koji je istinski
unutranji u prirodi, koji je sama priroda egzistencije - zvuk tiine, ili zvuk bezvunosti. Srce
se naziva anahata akra, mesto gde se zvuk konstantno stvara - bez ikakvog konflikta - jedan
veni zvuk. Hindusi su taj zvuk nazvali aumkara - aum. On mora da se uje. Stoga ljudi koji
stalno ponavljaju "aum, aum, aum,..." rade budalaste stvari. Svojim ponavljanjem ne moete
doi do pravog aumkara, do pravog zvuka, jer ako inite to, stvarate ga pomou pljeskanja
dve ruke.
Postanite potpuno tihi, smireni, odbacite svo razmiljanje, postanite nepomini, i
iznenada je to tu - uvek je bilo tu, ali niste bili dostupni da ujete. To je vrlo, vrlo suptilan
zvuk. Kada ste odbacili itav svet iz vaeg uma i budni ste samo za to, onda ubrzo postajete
prijemivi za to - ubrzo zapoinjete da ujete to.
Jednom kada ujete zvuk pljeska jedne ruke, uli ste Boga, uli ste sve.
Patanjali vas vodi korak po korak prema omega taki. Ove tri sutre su veoma vane.
Razmiljajte stalno o njima, meditirajte na njima. Pokuajte da ih osetite unutar svog bia.
One mogu postati kljuevi koji otvaraju vrata Boanskog.
806
Poglavlje 6
NE MOETE LUDAKA SATERATI U UGAO
Predavanje je odrano 16. aprila 1976. u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Voljeni Osho, vi ste tako sjajni da razoruavate moju nameru da ponekad pitam, jeste
li ikada bili u nezgodnom poloaju?
Kad bude u kripcu, ili nezgodnom poloaju, ovek treba da bude logian na prvom
mestu. Ja nisam logian, ne moete me saterati u ugao niti dovesti u kripac. Tako sam
nelogian da je nemogue prisiliti me da budem u nezgodnom poloaju. Zapamtite ovo, ako
se vezujete za intelekt moete biti saterani u ugao ili dovedeni u kripac svaki put, jer imate
neto za ta se vezujete i uz ta prianjate. Jednom kada je dokazano da je to pogreno,
nelogino, vi ete biti saterani u ugao. Ako ne moete dokazati svoje predrasude logiki,
biete dovedeni u kripac. Inae ja sam apsolutno nelogian - nemam predrasudu da
dokazujem, nemam nita da dokazujem. Kako me moete saterati u ugao?
Dopustite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
ovek je tvrdio da je Bog. Odveden je kod kalifa, koji je rekao: "Prole godine je neko
tvrdio da je prorok Boiji - i bio je pogubljen. Zna li ti o tome?"
"Dotukli su ga s pravom," rekao je ovek. "Ja ga nisam poslao."
Dakle, takvog oveka ne moete dovesti u kripac. Nemogue je zato to je nelogian
pristup otvoren pristup. U stvari nema nezgodnih poloaja, niti saterivanje u ugao jer nema
ograenog prostora, ni prostorije - nema okolo njega zidova. To je jedno otvoreno nebo;
ovek se kree svuda. Moete biti saterani u ugao ako ivite u prostoriji, zazidani, kada ima
uglova. Ako ivite pod nebom, kako moete biti gurnuti u ugao? Toga uopte nema.
Zbog toga vas ja uim da se ne vezujete za predrasude. Ako ste hindu ili musliman ili
hrianin, moete biti stavljeni u ugao. Ako niste nijedan od njih - uglovi su nestali - ne
postoji mogunost da negde budete prisiljeni. Onda je itavo nebo vae. A onog trenutka kada
razumete lepotu i slobodu itavog neba, ostaviete sve predrasude, sve ideologije.
Ja nemam ideologiju, nita da dokazujem. Ovde sam upravo da vam dam letimian
uvid u sebe.
Ja sam ovde vrlo nelogian. U stvari, trebalo je da odem ranije. Anurag je pitao:
"Zato ste se jue ujutru iznenada zaustavili i stavili svoju ruku na glavu? Zato?" Ponekad se
desi da izgubim kontakt s telom. Trebao sam da odem zaista. Nelogino sam ovde -
pokuavam na neki nain da stavim neto tereta na sebe, tako da vam mogu pomagati malo
due. Vi moda niste bili svesni, ali se to deavalo mnogo puta ranije. Um je mehanizam; ja
ga koristim, ponekad gubim kontakt. Telo je mehanizam; ja ga koristim, ponekad gubim
kontakt.
Ponekad poinjem da se kreem tako brzo u bezdanu, da se moram zaustaviti za jedan
tren.
Ne samo da sam nelogian, ja sam nelogino ovde.
Oni koji ele da polemiu sa mnom, bie na gubitku. Oni me ne mogu pobediti, jer ja
ne pokuavam da ih ubedim, i ne pokuavam ita da dokaem. Nisam zainteresovan da vas
preobratim; zainteresovan sam samo zato to neto imam, i eleo bih to da vam dam. Ako ste
spremni, otvoreni, u vezi sa mnom, vi to moete primiti. Inae docnije ete se kajati veoma.
Ne moete me saterati u ugao.
Odgovori koji vam dajem nisu vani - pokuajte uvideti da ja unitavam vae pitanje.
Moj odgovor nije odgovor nego strategija da unitim vae pitanje. Ima ljudi koji odgovaraju
na vaa pitanja, oni vam daju odreene ideje, pune vas sa odreenim ideologijama, teorijama,
807
dogmama, kultovima - ja ne odgovaram na vaa pitanja na taj nain. Ako posmatrate, ako ste
svesni, moi ete da vidite da pokuavam unititi vae pitanje. Ne radi se o tome da vi primite
odgovor, ve da izgubite pitanje.
Ako jednom ostanete bez pitanja, to e biti taka ostvarenja. Ne radi se o tome da ete
imati neki odgovor; neete imati nikakva pitanja, to je sve. Moete to zvati odgovorom, kada
nema pitanja.
Buda nije ovek koji ima sve odgovore; Buda je ovek koji nema pitanja. Nestalo je
postavljanje pitanja - postalo je apsurdno postavljanje pitanja, nevano. On je jednostavno tu
bez ikakvih pitanja. To je ono to ja mislim kada kaem da je on u ne-umu. Um uvek
postavlja pitanja; sam um je ispitivanje. Kao to lie nie na drvetu, tako i pitanja nastaju u
umu. Staro lie opada, novo lie dolazi; stara pitanja nestaju, nova pitanja dolaze.
eleo bih da iupam celo ovo drvo.
Ako vam dam neki odgovor, onda e nastati iz toga mnogo vie pitanja. Va um e
preobratiti taj odgovor u mnoga pitanja.
Ja sam apsolutno apsurdan. Ja nisam filozof - moda ludi pesnik, bekrija. Moete me
voleti, ne moete me slediti. Moete mi verovati, ne moete me imitirati. Kroz vau ljubav i
poverenje neto veoma vredno e vam biti preneto. Nema to nita s onim to govorim; ima
neto s onim to ja jesam. To je saoptavanje ili prenoenje izvan svetih spisa.
Stoga nikada u svom ivotu nisam bio sateran u ugao, odnosno doveden u nezgodan
poloaj.
Drugo pitanje:
Molimo da nam objasnite meusobnu relativnu vanost intelekta, intuicije i pratibhe u
njihovoj pravoj perspektivi. Molimo da nam posebno objasnite zato i kako ivot treba da
bude na pratibhi orijentisan i kako je samo takva orijentacija adekvatna za ivot, kao i
najviu i najbolju ivotnu evoluciju.
Intelekt je najnie funkcionisanje vaeg bia, ali zato to je najnii, on je najefikasniji.
Zato to je najnii, on je najrazvijeniji. Zato to je najnii, moe da bude obrazovan,
disciplinovan. Zato to je najnii, svi univerziteti, koledi i kole, postoje za njega. I svaki
ovek ga vie ili manje ima.
On je veoma koristan u spoljanjem svetu. Bez intelekta bi vam bilo teko da budete
od ikakve koristi. Zbog toga Lao Ce kae svojim uenicima, "postanite beskorisni". Dok ne
budete spremni da postanete beskorisni, neete biti spremni da ostavite intelekt u pozadini, jer
vam intelekt daje korist. Postanete doktor - postanete korisni za drutvo. Postanete inenjer,
postanete profesor - ovo i ono. Kroz intelekt vi postajete neko, a drutvo to moe koristiti -
drutvo to moe koristiti kao sredstvo. to ste vie korisni, vie vas drutvo vrednuje; otuda,
hijerarhija - brahmin, katrija, vaija, udra.
Najvii je uenjak, koji je ist intelekt - brahmin. Nii od njega je ratnik, katrija, jer
on mora da titi zemlju. Nii od njega je poslovni ovek, vaija, jer on je sistem cirkulacije
krvi u drutvu - on je ekonomista, stomak. Najnia vrsta je udra, nedodirljivi, proletarijat, jer
njegov rad je manuelan, ropski, i nije potrebno mnogo intelekta. udri treba najmanje
razvijeni intelekt, a brahminu treba najvii razvoj intelekta, ali oevidno sva podela je zbog
intelekta.
Intelekt ima svoju korisnost, ali vi ste vei od intelekta, iri od intelekta. Ako previe
postanete identifikovani s intelektom, postaete doktor, inenjer ili profesor, poslovni ovek,
ratnik, ali ete izgubiti svoje bie. Neete biti ono to jeste. Moete postati identifikovani sa
svojom funkcijom toliko mnogo da zaboravite svoje bie. Moete zaboraviti da ste ovek.
Moete postati toliko mnogo neki inenjer, sudija ili politiar da moete zaboraviti da ste
ovek. Gubite mnogo; onda ste samo mehanizam. Drutvo e vas koristiti - dok moete biti
korieni - onda ete se povui iz drutva. Onda drutvo eka na vas - kada ete umreti.
Penzionisani ljudi umiru pre nego to bi umrli da jo nisu bili penzionisani; oni ranije
postaju stari. Njihov ivot postaje krai za gotovo deset godina. ta se dogaa? Oni postaju
beskorisni. Oseaju da su svuda, gde god da su, u najbolju ruku tolerisani; oni nisu potrebni.
808
U oveku postoji velika potreba da bude potreban - najvea je potreba da bude potreban.
Jednom kada oseate da ste suvini, jednom kada osetite da moete biti odbaeni u kantu za
ubre, jednom kada osetite da ne funkcioniete kao koristan lan drutva, poinjete da
umirete. Penzionisanje takoe postaje datum umiranja - zapoinjete da umirete brzo. Vi sami
znate da ete sada biti teret. Ljudi e vas tolerisati, mogu ak imati saoseanje ili simpatiju
prema vama, ali niko vas nee uzeti ozbiljno, niko vas nee voleti i potovati. Vi ste
naputeni, odbaeni.
Ako postanete previe identifikovani sa intelektom, postajete stvar - slino kao
mehanizam. Dobra su kola, ali kada vie nisu upotrebljiva odbacuju se na gomilu smea.
Onda ete biti upotrebljeni i baeni, a vaa unutarnja sr e ostati neispunjena jer niste bili
predvieni samo da budete korieni. Zamiljeno je da procvetate kao bie; to je bila vaa
sudbina.
Via od intelekta jeste intuicija. Intuicija daje malo zanosa vaem ivotu, malo poezije.
Ona vam daje nekoliko uvida u nekorisnost, u to da ste vi osoba a da niste stvar. Kada vas
neko voli, ta ljubav dotie vau intuiciju, va meseev centar. Kada neko gleda u vas s
privlanim oima, namagnetisanim, to oivljava meseevu energiju u vama. Kada neko kae
da ste lepi, vae bie se osea uzdignuto, ojaano. Kada vam neko kae da ste korisni oseate
se povreeni. Korisni? To ne izgleda kao potovanje. Jer ako ste korisni i upotrebljivi onda ste
zamenljivi. Onda moete biti odbaeni, neko drugi vas moe zameniti. Inae, ako ste lepi
onda ste nezamenljivi, onda ste jedinstveni. Onda kada budete otili iz sveta, neto e uvek
ostati prazno, neto e uvek nedostajati.
Zbog toga vi udite za ljubavlju. Ljubav je hrana za intuiciju. Ako niste voleli vaa
intuicija se nee razviti. Jedini nain da razvijete intuiciju je da vas zapljusne ljubav. Dakle,
ako majka voli dete, dete postaje intuitivno. Ako majka ne voli dete, dete postaje
intelektualno. Ako dete ivi u atmosferi ljubavi, panje i saoseanja - ako je dete prihvaeno,
zbog njega samog, a ne ni iz kakve koristi koju ono moe ostvariti - onda ono jako raste
iznutra i njegova energija zapoinje da se kree kroz meseev centar.
Meseev centar je gotovo neaktivan, jer jo niste voleli.
Posmatrajte. Ako kaete eni: "volim te zato to ima lepe oi," ona nee biti srena,
jer sutra moe izgubiti svoje oi. Oi su samo sporedne. Ili moe doi do neke bolesti pa moe
oslepeti, ili oi moda nee ostati lepe. Kada kaete, "ja te volim jer ima lepo lice", ena nije
srena, jer lice nee ostati lepo zauvek. Starost dolazi svakog dana, svakog momenta. Ali ako
kaete, "ja tebe volim", onda se ona osea sreno, jer ovo tebe je neto trajno, nije uzgredno,
ni sluajno, nita se tome ne moe dogoditi. Kada kaete eni, "ja te volim jer..." onda se ona
nikada ne osea srena, zato to "jer" uvodi intelekt. Vi jednostavno govorite, slegnete svojim
ramenima i kaete, "ne znam zato, ali te volim". Meseev centar zapoinje da funkcionie -
ena procveta.
Posmatrajte enu kada je niko ne voli, i pogledajte je sledeeg trenutka kada joj neko
kae, "volim te". Ogromna je razlika, u lepoti i dostojanstvu. Ogromna je to promena - celo
njeno lice postaje osvetljeno s neim novim, obasjana je sjajem. ta se dogodilo? Meseev
centar je oslobodio tu energiju.
Mora da ste uli ime jednog velikog holandskog slikara, Vinsenta van Goga. On je bio
ruan, veoma ruan, i nijedna ena ne bi mogla da mu kae "volim te". Svakako, on je ostao
zaostao - meseev centar nikada nije funkcionisao. On je bio odbojan. Ljudi bi ga pogledali i
pobegli. Obino je radio u duanu za trgovinu umetninama, i ovek koji je bio vlasnik,
posmatrao ga je iz dana u dan. Izgledao je tako tupo, kao da se mnogo praine sakupilo na
njegovom biu; on se nije interesovao ni za ta. Muterije bi dole, on bi pokazivao slike, ali
ne bi bio uopte zainteresovan. Neprekidno optereen, ni za ta zainteresovan, indiferentan.
Hodao je kao zombi - morao je da hoda, ali bez poleta, bez ivota, bez snage, bez strasti.
Jednog dana vlasnik nije mogao poverovati svojim oima. On je doao, izgleda da se
okupao posle mnogo meseci, ili moda posle mnogo godina. Okupao se, oeljao svoju kosu,
i koraao je kao da plee i pomalo je mrmljao neku melodiju. Nemogue. Obukao je odelo i
namirisao se parfemom. Nemogue.
Vlasnik ga je pozvao: "Van Gog, ta se dogodilo?" Van Gog je rekao, "To se dogodilo
809
- ena je rekla da me voli. Iako je to bila samo prostitutka, ali ako. Rekla je to samo zbog
novca, ali ako: jedna ena je rekla da me voli."
Van Gog je pitao enu, koja je bila prostitutka: "Zato me voli?" Jer ga je ta stvar
uvek progonila. Niko ga nije voleo; znao je da je ruan. "Zato me voli?" Bilo mu je
nemogue da prihvati da ga neko voli samo zbog njega - "zato?" Prostitutka je bila
izgubljena, jer nije nita imala da kae, jer, ta god da bi rekla izgledalo bi smeno. Nije
mogla rei "zbog tvojih oiju," nije mogla rei "zbog tvog lica," nije mogla rei "zbog tvog
tela," - sve bi bilo na neki nain pogreno. Rekla je, "zbog tvojih uiju, one su tako lepe". Ui?
Jeste li to ikada uli? Bio je tako opinjen da se vratio svojoj kui, odsekao jedno uvo, zavio
ga u paketi, otiao natrag i poklonio je uvo toj eni. Rekao je: "Niko na meni nije nita voleo.
Ovo je poklon sirotog oveka, ali zadri ga." ena je bila protiv toga. Nije mogla da veruje,
kakva je ovo vrsta ludaka?
Inae on se oseao vrlo dobro - oseao se jako dobro. Napisao je u svom pismu: "Ovo
je bio vrhunac mog ivota. Neko je neto voleo u meni, i mogao sam da podelim svoje bie."
Gledajte, prouavajte. Kad god vas neko voli, i jednostavno vas voli, neuslovljeno vas
voli, jednostavno kae: "Volim te jer postoji, zbog onog to jesi volim te" - ta se tada deava
unutar vaih energija? Sunce se kree prema mesecu. Sada sunce nije tako vrelo; mesec ga
hladi. I milost meseeve svetlosti se iri preko sveg vaeg bia.
Ako bi svet vie bio usklaen s ljubavlju, ljudi bi imali vie intuicije a manje intelekta,
i postali bi lepi. Ne bi bili kao stvari; svaki od njih vie bi bio osoba - koja ivi i radi sa
poletom, sa strau, s intenzitetom. Imali bi strast i slavlje.
Intuicija je totalno razliita. Ona funkcionie bez ikakvog procesa - jednostavno skoi
do zakljuka. Zapravo intuicija je otvaranje prema realnosti - vienje dolazi kroz to. Logika
mora da trai na slepo u tami; intuicija nikada ne pipa, samo vidi, ima viziju. Ona jednostavno
to vidi.
Ljudi koji su intuitivni prirodno postaju religiozni. Ljudi koji su intelektualni ne mogu
prirodno postati religiozni. U najboljem sluaju oni mogu intelektualno biti angaovani u
nekoj vrsti religijskih filozofija, ali ne u samoj religiji. Mogu biti upleteni u teologiju, ali ne u
religiju. Oni mogu govoriti o dokazima za Boga, ali to nije isto to i govoriti o samom Bogu.
Kada se samo govori o neemu proputa se cilj - okolo i okolo, oni se kreu u krug. Oni
stalno lupaju okolo i okolo i nikada ne pogaaju cilj.
Intelektualci nemaju prirodnu tendenciju da postanu religiozni. Iz tog razloga vidite da
su hramovi, crkve, tako puni ena. Mesec osea prirodnu usklaenost s religijom. Buda je
meu svojim uenicima imao tri puta vie ena nego mukaraca. Ista proporcija je bila i kod
Mahavire; on je imao deset hiljada monaha, a trideset hiljada monahinja. Isto ete nai oko
Isusa - a kada je on bio razapet, svi muki sledbenici su se razbeali.
Kada je Isusovo telo skinuto s krsta, samo tri ene su bile prisutne. Jer su svi mukarci
gledali iz gomile oekujui neko udo. Pokuavali su da ubede svoj sunev centar: "Da, ovo
je jedini Sin Boji" ali se nita nije dogaalo. Oni su traili dokaz. Molili su se Isusu: "Pokai
nam udo tako da moemo biti ubeeni". Jednom kada su videli da je Isus umro kao obian
ovek, apsolutno obian - tu su bila jo dva oveka koja su umirala pored Isusa, dva lopova, a
Isus je umirao isto kao oni, bez ikakve razlike - ljudi su postali skeptini. Onda je ovaj ovek
bio varalica - nije zaista bio Sin Boji. Dakle nije bio Bog; zato su pobegli.
Meutim ova ideja se nikada nije javila kod ena. One nisu tragale za udima; gledale
su samo u Isusa - i ugledale su udo. One su videle udo: da je Isus umro tako obino. To je
bilo udesno. Nije pokuao nita da dokae, jer ljudi koji pokuavaju da dokau su
odbrambeni. On je jednostavno rekao Bogu: "Neka bude carstvo tvoje, neka bude volja
tvoja." To je bilo njegovo udo. A i rekao je Bogu: "Oprosti ovim sirotim ljudima, ne znaju
ta ine." To je bilo njegovo udo - mogao je da se moli za one koji su ga ubijali, molio se iz
saoseanja. Rekao je Bogu: "Odloi tvoj sud na stranu, odloi svoju osudu. Sluaj mene. Ovi
ljudi su nevini; oni ne znaju ta rade. Neznalice su. Molim te ne ljuti se na njih, nemoj biti
uznemiren. Oprosti im." To je bilo udo.
ene su to mogle da vide jer nisu traile udo. Intelekt uvek trai neto; intuicija je
jednostavno otvorena. Ne trai nita posebno, samo posmatra - to je vienje, vizija,
810
pronicljivost. To je znaenje rei "intuicija".
Kada se Isus pojavio posle tri dana, prvo je priao mukim sledbenicima. Hodao je s
njima, razgovarao s njima, ali ga oni nisu mogli prepoznati. Prihvatili su zamisao da je mrtav
- i kraj. U stvari oni su se morali oseati alosno. "Protraili smo toliko mnogo godina s ovim
ovekom." Sada moraju da trae nekog drugog prodavca uda, nekog onglera; sada moraju
da trae nekog drugog. Isus je hodao s njima, razgovarao s njima, a oni ga nisu prepoznali.
Onda je on morao da pristupi enama. Kada im se pribliio Marija Magdalena ga je videla,
potrala - elela je da ga zagrli. Odmah ga je prepoznala. Nije ak ni pitala: "Kako se to
dogodilo, pre tri dana si bio raspet?" Intuicija nikada ne pita kako i zato. Ona jednostavno
prihvata. To je duboko prihvatanje, totalno prihvatanje.
Ako ivite u atmosferi punoj ljubavi... A tu atmosferu morate stvoriti oko sebe - niko
je nee stvoriti za vas. Volite ljude, tako da e oni voleti vas. Volite ljude, tako da se ljubav
reflektuje natrag, prenosi se, razlee i odjekuje unatrag. Volite ljude, tako da budete
zapljusnuti ljubavlju. Vaa intuicija e zapoeti da funkcionie. Poeete da vidite stvari koje
nikada ranije niste videli. Svet ostaje isti, ali se u njemu javlja neko novo znaenje. Cvee
ostaje isto, ali se vama otkriva neka nova misterija. Ptice nastavljaju da pevaju na isti nain,
ali sada moete razumeti njihov jezik. Iznenada postoji komunikacija, iznenada postoji
zajednitvo.
Intuicija je blia istini nego intelekt jer vas ini osobom - i vie nego osobom - nego
to to ini intelekt.
I onda postoji pratibha, ono to je izvan oboje - iznad intelekta i intuicije. Nita se ne
moe rei o tome, jer sve to se moe rei ili je sunev jezik ili meseev jezik. Ili moe biti
opisan na nauan nain, ili moe biti opevan na pesniki nain, ali nema naina da se opie
pratibha. To je izvan. ovek mora da oseti to, mora iveti to da bi to znao.
Ljudi su dolazili kod Gautame Bude i govorili su: "Kai nam neto o Bogu." A on je
govorio: "Budite mirni, budite tihi, ostanite sa mnom - i to e vam se dogoditi."
Nije to pitanje koje se moe postaviti i odgovoriti, i to nije problem koji se moe reiti.
To je misterija koja treba da bude doivljena. To je ekstaza. To je ogromno iskustvo.
Ovakav je put intelekta:
Jednog dana Mula je bio u seoskoj vodenici, punei svoju vreu pomalo penicom od
svake druge osobe.
Neko ga je pitao: "Zato to radi Nasrudine?"
"Zato to sam budala," odgovorio je Mula.
"Zato onda ne puni torbe drugih ljudi svojim vlastitim itom, ako si budala?"
"Onda bih," odgovorio je Mula, "bio vie od budale."
Intelekt je lukav; intelekt je raundija. Intelekt uvek pokuava da eksploatie druge.
Intuicija je upravo suprotna; ona nije eksploatatorska.
Dozvolite mi da vam kaem jednu stvar. Ljudi misle da e jednog dana svet doi do
take gde nee biti klasa, gde nema ekonomske hijerarhije - nema siromanih, nema bogatih.
Ljudi koji su mnogo misli uloili u ovaj san, ovu utopiju - Marks, Engels, Lenjin i Mao - svi
oni su intelektualci, a intelektualci ne mogu dovesti do ovog stanja stvari. Samo u intuitivnom
svetu mogue je iezavanje klasa. Ali oni su protiv intuicije - marksisti misle da je intelekt
sve u svemu, da nema niega izvan njega. Ako je to tako onda njihova utopija nikada nee biti
ispunjena - jer intelekt kao takav jeste eksploatator; on je lukav. Intelekt je nasilan, agresivan,
destruktivan.
Suneva energija je vrlo nasilna i vrela. Ona pali, ubija.
Ako e svet ikada stvarno biti svet bez klasa, zaista komunistiki - gde komune
postoje i ne postoje klase onda svet mora sasvim da bude antimarksistiki. On mora da bude
intuitivan. A graditelji sveta ne mogu biti politiari - samo pesnici, matoviti ljudi, sanjari.
eleo bih rei da mukarac ne moe biti tvorac tog sveta, samo ena. Mesec moe
kreirati svet jednakosti, ne sunce.
Buda, Isus, moda mogu biti korisni u toj utopiji i ispunjenju toga, ali Marks? Ne,
811
apsolutno ne. On je previe proraunat, previe pametan, previe intelektualan. Inae sunce je
do sada vladalo svetom. To je takoe bilo prirodno, jer je sunce agresivno.
Sada se otvara mogunost da je sunce previe umorno, iscrpljeno, frustrirano, i
oveanstvo moe zapoeti da trai drugi centar s kojim e raditi. To e biti istinsko uzdizanje
ena u svetu: ako se mesec uzdigne. Meutim, kao to ja vidim na Zapadu postoji veliko
uzbuenje meu enama, veliki pokret, revolucionarno razmiljanje - liberalni pokret - ali sve
one propadaju i postaju intelektualci. One postaju vie nalik mukarcima.
Ako ene reaguju na mukarce one e same postati sve vie nalik mukarcima. To je
opasnost.
ena treba da ostane ena, samo onda postoji mogunost drugaijeg sveta i drugaijeg
drutva - prema mesecu orijentisanog drutva. Ali ako sama ena postane agresivna, kao to
postaje, onda ona ui besmislenost, agresivnost i nasilje od mukarca. Moe ona uspeti, ali e
u njoj opet uspeti sunce.
ovek treba da bude vrlo, vrlo paljiv i budan u radikalnim vremenima. Kada se
promene dogaaju u ljudskoj svesti, ovek mora da bude vrlo paljiv. Jedan jedini pogrean
korak i cela stvar moe krenuti loe. Sada postoji mogunost da mesec moe delovati i mesec
moe biti dominantan, ali ena, ako postane agresivna, propustie priliku i opet e mukarac
pobediti kroz nju i sunce e ostati na vlasti.
Od intelekta do intuicije i od intuicije do njenog nadilaenja. Ovo je ispravan pravac
evolucije: od mukarca do ene i od ene do njenog nadilaenja.
Sada se mora postaviti jedno pitanje, da je ovo razumljivo kad je u pitanju mukarac -
a ta je s enama? One su na meseevom centru. ta one moraju da urade?
One e morati da apsorbuju sunev centar. Poto mukarac mora da apsorbuje
meseev centar, ena mora da apsorbuje sunev centar. Inae neto u njima ostaje uskraeno;
onda one nee biti celovite ene. Dakle mukarac mora da se kree od sunevog centra do
meseevog, od intelekta do intuicije. ena mora takoe da naui intelekt, mora takoe nauiti
logiku ivota. Ona zna da voli ivot, mukarac zna logiku ivota; mukarac mora nauiti da
voli ivot, a ena mora nauiti logiku ivota. Onda nastaje ravnotea.
ena e morati da apsorbuje sunev centar, a ona to moe uiniti vrlo lako jer njen
mesec deluje. Mesec samo treba da se otvori prema suncu. Staza e biti neznatno drugaija:
jer mukarac sunevu energiju treba da akumulira, podigne i dovede do meseca; a ena mora
samo da otvori svoj mesec prema suncu i energija e zapoeti da tee.
Inae oboje moraju postati celoviti. Svesno mora da apsorbuje nesvesno, a podela
mora da se odbaci.
Isus kae: "Mukarac postaje ena, a ena postaje mukarac." Kada prihvatite svoju
celovitost i ne poriete nijedan deo svog bia, sve postaje uravnoteeno. A kada su ena i
mukarac uravnoteeni u vama, oni ponitavaju jedno drugo. Iznenada ste slobodni. Ove dve
sile ponitavaju jedna drugu i iznenada vie niste u ropstvu.
Moete ostati u ropstvu samo ako je jedan pol jai od drugog. Ako je sunce monije
od meseca, onda ete biti u ropstvu sa svojim mukim umom. Ako je mesec jai od sunca,
onda ete ostati u ropstvu enskog uma. Kada su oboje jednaki, uravnoteeni, oni ponitavaju
jedno drugo; iznenada je vaa energija slobodna. Niste sada ni u jednoj formi, postajete
bezoblini. Ta bezoblinost je pratibha. Onda poinjete da se uzdiete sve vie, vie i vie - i
nema kraja takvom rastu.
To je znaenje kada kaemo da je Bog beskonaan. Vi nastavljate da rastete i rastete -
nastavljate da postajete sve vie savreni, vie savreni, vie savreni... Svaki trenutak je
savren i svaki sledei trenutak je savreniji nego ovaj.
Tree pitanje:
Osho, molimo da nam objasnite frazu "u loem drutvu jogina i sadhua."
Swami Yoga Chinamaya, dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
iveo je mladi u malom gradu iji nos je bio odseen jer je uinio neto vrlo
neumesno. Ljudi su imali obiaj da se zabavljaju oko njegovog odseenog nosa i prirodno je
812
bio ponien ovim uvredama. Svako ga je tretirao s prezirom. On je mozgao o svojoj situaciji i
ubrzo je naao nain da uini da ga ljudi cene i potuju.
Otiao je u drugo selo, obukao odeu sadua, pribavio je i drugu opremu sadua, i seo
da "meditira" ispod drveta. Mukarci i ene su se sakupili oko njega. Na kraju je otvorio svoje
oi, a ljudi su ga pitali ko je on i ta moe uiniti za njih.
"Mnogo mogu uiniti za vas", odgovorio je on. "Mogu vam pokazati Boga ako se
samo saglasite da odseete svoj nos - uinio sam isto i vrlo jasno svuda mogu videti Boga.
Sada samo Bog postoji." Troje ljudi iz gomile su se saglasili da odseku svoje noseve...
Uvek moete nai ljude koji su gluplji od vas - oni postaju vai sledbenici.
Odveo ih je do jednog drveta na izvesnoj udaljenosti, odsekao njihove noseve,
primenio neki lek da im zaustavi krvarenje, i proaptao u njihove ui: "Pogledajte, sada nema
svrhe da kaete ljudima da niste videli Boga. Smejae vam se i vreati vas i postaete
predmetom smeha celog sela. Stoga sluajte, morate sada otii i rei drugima da im su vam
nosevi odseeni, poeli ste da vidite Boga."
Toliko su bili ispunjeni stidom na svoju glupost da su prihvatili sugestiju, uli u
gomilu i sa ushienjem rekli oduevljeno: "Naravno, moemo videti Boga - Bog je svuda."
Tako je svako u gradu isekao nos i postigao "realizaciju Boga."
Moete u Indiji nai mnoge sadhue, koji su na neki nain odsekli nos. Kada kaem, "u
loem drutvu sadhua i jogina", mislim na ove ljude. Kada kaem da su im nosevi odseeni,
mislim da su uskraeni neki delovi njihovog bia. Oni nisu prihvatili celo svoje bie - nos im
je bio odseen. Neko je uskratio svoj seks, osporavao svoju ljutnju, neko je negirao svoju
udnju - a neko neto drugo. Ali odbaeni deo preduzima svoju osvetu, i ovi ljudi bi eleli da
vama takoe odseku noseve.
Kada kaem "u loem drutvu sadhua i jogina" ja mislim na ljude koji nisu razumeli
nita, ali su pokuali mnoge stvari i zaista su osakatili sebe na mnogo naina. Ako ostanete s
njima, postaete obogaljeni.
Chinmaya je postao obogaljen. Kada ga pogledam, mogu osetiti da je postao
osakaen. Jednom kada on to razume, odmah to moe odbaciti, nema problema. Opet nos
moe da poraste. To nije problem - to nije neto to zaista moete odsei. To moe opet da
izraste, jednom kada razumete.
Na primer, on je izgubio sposobnost za humor. On se ne moe smejati. ak i ako se
smeje - on to pokuava s naporom - moete videti da je njegovo lice lano. Vrlo je iskren, ali
nema potrebe da bude ozbiljan. Iskrenost je jedna stvar - to je ispravnost, potenje. Ozbiljnost
je bolest. Nikada ne zamenjujte ozbiljnost za iskrenost. Moete postati nesreni i sumorni; to
nee pomoi. U stvari, ako postanete potpuno bez humora, va ivot e postati suvoparan,
opor. Izgubie svoj sok. Humor je kao sok; daje prozirnost, mekou, protonost.
Inae u Indiji su sadhui ozbiljni. Oni moraju biti, oni se ne mogu smejati, jer ako se
smeju ljudi e misliti da su takoe obini - smeju se ba kao drugi ljudi. Kako se sadhu moe
smejati? On treba da ostane neto izuzetno. To je jedan ego-trip.
Kaem vam da budete samo obini. Jer nastojati da se bude izuzetan je posebna stvar -
svako eli to. A ba da se bude obian je vrlo izuzetno, jer niko ne eli to da prihvati. eleo
bih da budete ba obini, toliko mnogo da niko ne prepoznaje da ste neto posebno, toliko
mnogo da moete biti izgubljeni u gomili. Imaete totalnu slobodu postojanja; inae morate
neprekidno uzdizati sebe. Onda ste neprekidno izloeni - to postaje napetost, to stvara
ozbiljnost, to postaje teak teret.
Nema potrebe da budete neprekidno u izlogu. Moete se opustiti, moete se smejati.
Ja vam dozvoljavam sve to je ljudsko. Sve to je ljudsko vae je. Smeh voli ljudska
bia. Plaite, jadikujte, kao ljudska bia. Budite obini.
Ako ostanete jednostavni ego se nee pojaviti. Ego nastaje sa idejom izuzetnosti - ta
god da ljudi rade, vi ne mislite da inite to. Ako hodaju na svojim nogama, vi mislite da
stojite na svojoj glavi. Onda e oni doi da vas oboavaju, rei e: "Ti si tako poseban". Ali si
ti jednostavno budala. Ne obraajte panju na njihove pohvale, jer jednom kada se prepustite
njihovoj hvali, biete uhvaeni - onda ete ostati stojei na svojoj glavi itavog svog ivota.
Izgubiete lepotu kretanja, i naravno ne moete plesati na svojoj glavi. Jeste li ikada videli
813
nekog jogina? U najboljem sluaju moete stajati kao mrtvi, radei shirshasanu, stoj na glavi.
Kada kaem "loe drutvo" mislim da ste nauili ego trikove od ljudi koji su duboko u
svojim egoima. Izbegnite i pobegnite od svakoga koji je na ma kakvom ego-tripu, jer postoji
mogunost da e vas na neki nain inficirati.
Ljudi ue da rade stvari uz pomo imitacije. Sluao sam o jednom oveku:
Vrlo aktivan trgovaki putnik se vratio sa svog putovanja po Italiji i pozvao prijatelja
iz Njujorka da se sastane s njim na ruku.
"Jesi li tamo preko radio neto uzbudljivo, dok si bio u Italiji?" Pitao je prijatelj.
"Oh, zna staru izreku," slegao je ramenima trgovaki putnik. "Kada si u Rimu, radi
kao to rimljani rade."
"Dakle, ta si tano radio?" insistirao je prijatelj.
"ta bih drugo," odgovorio je poslovni ovek, "zavodio sam ameriku uiteljicu."
Dakle, otii u Italiju iz Amerike da bi zaveo ameriku uiteljicu - ali to je ono to
italijani rade, i "radi u Rimu ono to rimljani rade".
Kada kaem "loe drutvo" mislim da je um imitator. Um je nesvesno imitator.
Poeete da uite trikove, a jednom kada ih nauite, bie teko odbaciti ih - utoliko vie to su
ti trikovi veliko ulaganje.
Ako ljudi dou i potuju vas, ako potuju vae nesmejanje, nehumoristino lice i misle
da ste vrlo, vrlo kontrolisani, disciplinovani, i dou da vam dotaknu stopala; bie vam vrlo
teko da odbacite svoju naviku ozbiljnosti - jer ete uivati u tome. Sada ste investirali u svoju
bolest.
Odbacite to. Va ivot treba da bude ivljen iznutra, ne spolja. Ne brinite ta ljudi
govore - prazne pohvale. Upravo pogledajte u ono ta jeste! Ako uivate, naslaujte se u svom
biu, ako imate razigranu duu unutra - dovoljno je! Onda ako vas svako kori i osuuje,
prihvatite to. Ali nikada ne pravite kompromis s vaim unutranjim ushienjem, jer na kraju
e to odluiti ko ste vi. ta ljudi govore nevano je. Vano je ko ste vi. Uvek idite unutra i
gledajte ta inite za sebe.
Ako ste sreni onda nema pitanja. Ako oseate da ste sreni u vaoj ozbiljnosti, onda
takoe nema pitanja; onda moete biti sreni i na taj nain, onda je to va izbor. Ali ja nikada
nisam video oveka koji je srean i ozbiljan. On e biti veseo i zadovoljan, on e slaviti.
Uivae delei, i bie nasmejan.
Smeh je tako duhovan, nita nije kao to. Jeste li videli? Kada se smejete iz dubine, sve
napetosti nestaju. Jeste li posmatrali? Kada se smejete duboko, iznenada, kao da ste doli pod
otvoreno nebo, zidovi nestaju oko vas. Ako se moete smejati, uvek moete biti oputeni.
U zen manastiru monasi su ueni da je prva stvar koju treba uiniti ujutru da se
smejete, zaponite dan sa smehom. Besmisleno, jer bez ikakvog razloga - upravo ustavi iz
kreveta prva stvar koju treba uraditi jeste smejati se. U poetku to izgleda vrlo teko, jer se
nema emu smejati. Meutim to je meditacija, ubrzo se ovek usaglasi s tim i saznaje da
nema razloga za smeh. Smeh je tako veliko iskustvo u sebi, zato ekati na neki razlog? To
oputa, relaksira itav dan.
Dozvolite mi da vam to kaem u terminima sunca i meseca. Osoba sunca je ozbiljna,
meseeva osoba je neozbiljna. Suneva osoba se ne moe smejati, to je teko. Meseeva
osoba se moe smejati lako, prirodno, spontano. Osobi meseca se osmeh javlja u svakoj
situaciji; ona ostaje da se smeje. Ona ne eka nikakav izgovor. Meutim suneva osoba je vrlo
zatvorena unutra. Vrlo je teko - ak i ako mu ispriate alu. On e gledati i sluati alu kao da
mu zadajete matematiki problem.
Zbog toga Nemci ne mogu razumeti ale. Bila je jedna ala, Priya je ispriala Haridasu
- a Haridas je jo nije razumeo!
Jedan ovek je uao u restoran i naruio kafu.
A kelner je pitao: "Kakvu kafu elite?"
ovek je odgovorio: "Volim kafu kao enu - vrelu."
Kelner je pitao: "Crnu ili belu?"
814
Teko je ako ponete razmiljati o tome; inae je jednostavno. ta moe biti
jednostavnije? Ali jednom kada ponete razmiljati o tome, ako ste ozbiljni kao da itate
Vede, onda ne uspevate.
Izbegavajte svako ozbiljno drutvo; izbegavajte ljude koji pokuavaju da budu neko.
Budite sve vie usklaeni s ljudima koji jednostavno ive u svojim ivotima, ne pokuavajui
da postanu neko, koji jednostavno bivaju kakvi jesu. Krenite kod njih, oni su zaista duhovni
ljudi u svetu. Religijski poglavari nisu pravi duhovni ljudi u svetu - oni su politiari. Oni su
trebali biti u politici. Oni su potpuno iskvarili religiju. Nainili su religiju tako ozbiljnom da
crkve izgledaju vie kao bolnice ili groblja. Ushienje, uivanje, potpuno je izgubljeno. Ne
moete plesati u crkvi; ne moete se smejati u crkvama - ali zapamtite onog dana kada je
smeh izaao iz crkve, Bog je takoe izaao iz crkve.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu vrlo poznatu priu:
Sam Burns, crnac s juga, nije puten da ue u crkvu "belaca". Crkvenjak mu je rekao
da ide u svoju vlastitu crkvu i da se moli, pa e se oseati mnogo bolje.
Sledee nedelje on se opet vratio. "Nemojte se ljutiti," rekao je crkvenjaku, "ja vas ne
prisiljavam da me pustite unutra. Doao sam samo da vam kaem da sam posluao va savet, i
to je bilo ba fino. Molio sam se Bogu i on mi je rekao: "Ne oseaj se loe zbog toga, Sam. Ja
sam godinama pokuavao da uem u tu crkvu, i jo nisam uspeo!"
Jednom kada je crkva hrianska, hram hindu, damija muslimanska, Bog se nee
pronai tamo - stvari su postale ozbiljne, politika je ula, smeh je izaao napolje.
Neka smeh bude va hram, i osetiete duboku vezu sa Boanskim.
etvrto pitanje:
Izgleda da se ego hrani svakim moguim tipom situacije, a situacije koje mu daju
najveu snagu i hranu pretpostavlja se da su duhovne situacije. eleo bih da preuzmem
sannyas, ali ve mogu oseati kako se itava ego stvar dogaa na intenzivno jak nain. Bilo
da ga hranim ili izgladnjujem, povlaim se ili se sukobljavam s njim, on dobija hranu na oba
naina. ta da se radi?
Pitanje je postavio Michael Wise.
Budite mudri
216
- sluajte mene. Dajte ego meni, to je ono ta je sannyas. Ako
preuzmete sannyas, onda ego moe hraniti sebe na tome. Ja vam dam sannyas; vi jednostavno
prihvatite to. Treba da imate samo toliko hrabrosti, onda ego ne moe postojati; niste uinili
nita.
Kad god mi doete, prvo pokuavam da vam dam sannyas. Meutim ima vrlo smenih
ljudi; oni kau, "razmisliemo". Oni misle da su pametni. Poinju razmiljati o tome: "jednog
dana emo doi". I dou, zatrae sannyas i ja im dam. Ali ono to bi im prvi put dao, to bi bila
sasvim razliita stvar. Tada bi to bio dar od mene, ne injenje s vae strane. Ako vi uradite
neto, onda se ego moe hraniti time. Kada je to samo poklon od mene, onda nije u pitanju
ego. Ali vi proputate dar, a onda dolazite i traite; tada se sva lepota izgubi. Kada primate
sannyas svojom odlukom, onda ego moe ui. Ako to ostavite meni, ta stvar nee biti u
pitanju, onda je to moj problem. Ne treba da brinete o tome.
Dajte svoj ego meni, sve zaboravite o tome i ponite da ivite, a ja u se pobrinuti o
vaem egu.
Dakle, Michael Wise, budi mudar.
Peto pitanje:
Kako pretpostavljate da emo odbaciti um kada nam ga stalno zatrpavate sa svim
ovim interesantnim sadrajima na predavanjima?
Ako ga vi ne odbacite, ja u ga uiniti teim; tako da se on odbacuje sam od sebe, tako
da ga ne moete zadrati. Tome slue sva moja predavanja. Ja stalno stavljam sve vee
216
Igra rei: prezime Wise znai mudar.
815
optereenje, vie teine... ekam dok to ne postane preteko, dok kamila ne padne.
To je nadmetanje izmeu mene i vas.
Nadam se da vi neete pobediti.
esto pitanje:
Moj voljeni Osho, kada osetim prosvetljenje:
a) Da li vam ja to kaem?
b) Da li vi to kaete meni?
c) Da li moj ego postavlja to pitanje?
Odgovor za sva tri je: ne. Kada postanete prosvetljeni, prosvetljenje kae sve,
pokazuje sve. Nije potrebno da mi govorite, nije potrebno da se vama kae. Prosvetljenje je
samo sebi dokazano, njemu ne treba svedoanstvo. Ono je oigledno samo po sebi, kao kada
u noi iznenada ue zrak svetlosti. Nije potrebno rei nita o tome. Zaista neete moi da
kaete nita - sve to mislite zaustavie se. To je tako neizmerno tiho. I to ima takvu apsolutnu
sigurnost da nije potrebno nikoga pitati. Stoga nee biti nikakve potrebe s vae strane ili s
moje strane da kaem.
I, "da li moj ego postavlja pitanje?" Ne. Ego nikada ne postavlja pitanje o
prosvetljenju. On ne moe pitati o tome, jer prosvetljenje e biti njegova smrt.
Kada zaponete da meditirate, puni ljubavi, nasmejani, kada zaponete da se kreete u
toj dimenziji izvan, prirodno se javlja misao, "ako se to dogodi, ko e mi rei to?" Jer do sada,
ta god da se dogodilo, neko je bio potreban da vam to kae. A ovo pitanje je od sannyasine,
Ma Prem ivane. Tako je ovo previe za osobu orijentisanu prema mesecu.
Kada se ena zaljubi, eli da joj mukarac kae da je voli. Ona ak to nee ni izrei, to
"ja te volim". Meseev centar nije tako siguran kao to intelektualni centar uvek jeste.
Meseev centar je nesiguran, neodreen, nejasan. Ona osea, a ipak ne moe rei ta je to.
ena ostaje nesigurna oko svoje ljubavi, sve dok mukarac ne doe i kae joj, i uini je
sigurnom da "to se dogodilo". Zbog toga ene nikada ne znaju da zaprose, i kad god ena
zaprosi mukarca, mukarac e odmah pobei - jer ta ena nije ena, ona je ve mukarac.
Prosidba od ene izgleda apsurdno. Mesec nikada ne predlae, on eka.
Dakle, ja znam zato je postavljeno ovo pitanje. Ako ne moete biti sigurni ak ni u
vezi svoje ljubavi, ko e vam potvrditi kada vam se Bog dogodi? Trebae vam neko da vas
uini samouverenom i sigurnom.
Nee biti potrebe jer Bog se nikada ne dogaa u sunanom centru, kod ljudi koji su
glupavo sigurni; nikada se ne dogaa u meseevom centru, kod ljudi koji su izuzetno
nesigurni; to se dogaa izvan oba. To se dogaa u pratibhi. To se deava u nadracionalnom
stanju gde je to apsolutno misteriozno, a ipak apsolutno sigurno.
itav svet se preobraava s vaim prosvetljenjem. Ne samo vi, ve i itav va proli
svet nestaje. Totalno novo iskustvo, totalno nova egzistencija.
Sedmo pitanje:
Osho, prvo nisam verovao da e to uopte biti mogue, ali sam vas na neki nain ipak
sledio. Zatim, nisam mislio da e ikada to biti lako, ali sam na neki nain istrajao s vama. A
onda, kroz vas nemogue je postalo mogue, udaljeno je postalo blisko, neposredno.
Premda znam da sam samo preduzeo prvih nekoliko koraka, sve vie i vie trenutaka
se sakupljaju kada se osea neto nalik kraju putovanja. Bolno je to ali ipak slatko; bolno je
da vas ne vidim tu vie, ali slatko da vas oseam svuda.
Kako ne bih nestao a da vam ne kaem hvala, molim vas mogu li to rei sada... kada
ste za mene jo ovde?
Ovo je od Swami Ajit Saraswatia. Tako e to biti za svakog od vas. Morate se sresti sa
mnom "nekako". To "nekako" jeste vano. Ne moete biti smiljeno sa mnom, jer ne znate
gde ste voeni. Ne moete biti sraunato sa mnom, logino, racionalno sa mnom, jer vas
vodim u nesaznatljivo. Vodim vas negde gde nikada niste bili, do prostora koji vam se nikada
816
nije dogodio. "Na neki nain", ili "nekako" dobra je re - nekako vi doete kod mene. Onda
ubrzo stvari zapoinju da se deavaju. Naravno nikada niste verovali, da e se one dogoditi
tako skoro.
Tama u kojoj ste, takva je da ne moete verovati da e vam se ikada dogoditi svetlost,
a kada zapone da se dogaa, izgleda da se gotovo deava nemogue. Ne moete verovati
svojim vlastitim oima; oseate kao da se kreete u snu. Ali ubrzo san postaje realnost a
realnost postaje san.
Tano e vam se to dogoditi, to se dogodilo Ajiti.
Dozvolite da vam to ponovim: "Prvo nisam verovao da e to uopte biti mogue, ali
sam vas na neki nain ipak sledio." Oni koji me mogu slediti, nekako, to su hrabri ljudi. Ne
mogu vas ubediti da doete kod mene, jer ne postoji nain da vas ubedim u neto to nikada
niste upoznali. Ne postoji nain da vas ubedim u neto to nikada niste uli. Morate mi
verovati; morate na neki nain da doete kod mene.
Ja ne mogu dokazivati niti obrazlagati, jer iskustvo koje u vam saoptiti, iskustvo
koje u vam preneti, ne moe se dokazivati. Ono je izvan dokazivanja. Ako niste sami shvatili
ja vas ne mogu ubediti. Ako ste shvatili, ja vas onda mogu preuzeti, mogu vas posedovati.
Dakle, samo ljudi koji su dovoljno ludi spremni su za mene. Oni koji su ve pametni i
promuurni; ja nisam za njih. Oni e morati da lutaju malo due, da se spotiu u mraku i
pipaju u tami.
Mogu vam dati dar nepoznatog, on je spreman; ali vi niste spremni da ga primite. I
naravno, moete biti samo "nekako" spremni. Ne moete unapred znati kako, jer to je udo;
da se bude sa mnom jeste udo. To se ne moe dogoditi logino, ali to se tako dogaa. Zbog
toga e vam ljudi rei da ste hipnotisani. Na neki nain oni su u pravu. Vi ste hipnotisani, ali
ste u nekoj vrsti opijenosti.
"Nisam mislio da e ikada to biti lako, ali sam na neki nain istrajao s vama. A onda,
kroz vas nemogue je postalo mogue, udaljeno je postalo blisko, neposredno".
"Premda znam da sam samo preduzeo prvih nekoliko koraka, sve vie i vie trenutaka
se sakupljaju kada se osea neto nalik kraju putovanja. Bolno je to ali ipak slatko; bolno je
da vas ne vidim tu vie,..."
Onog trenutka kada moete videti sebe, neete mene vie videti nikada, jer onda e
dve praznine doticati jedna drugu, dva ogledala gledaju jedno u drugo. Ona e se ogledati
beskonano, ali se nita nee ogledati.
"Bolno je to ali ipak slatko; bolno je da vas ne vidim tu vie, ali slatko da vas oseam
svuda." Da onog trenutka kada ne budete mogli da me vidite ovde u stolici; moi ete da me
vidite svuda.
" Kako ne bih nestao a da vam ne kaem hvala, molim vas mogu li to rei sada... kada
ste za mene jo ovde?"
Nema potrebe. Ajitino itavo bie je postalo zahvalno prema meni. Nije potrebno to
rei... uo sam to pre nego to ste izrekli.
817
Poglavlje 7
IZVAN GREKE DOIVLJAVANJA
17. april 1976. pre podne u Buddha dvorani
III, 35: sattva puruayoratyanta samkirnayoh pratyayavieo bhogah pararthanya svartha
samyamatpuruajnanam
Prosto ulno iskustvo (bhoga) ne razdvaja znaenjske poticaje (pratyaya) [koji
bi, inae morali da se javljaju kao razdvojeni s obzirom na injenicu potpune razliitosti
(asamkirna) energetske-supstancije-svesti (sattva) [s jedne strane] i transcendentalne
subjektivnosti (purua) [s druge]. U spregnutosti svesti (samyama) na opreku [izmeu
onoga to moe da bude] objekt-i-za-druge (parartha) i [onoga to moe da bude]
objekt-samo-za-sebe (svartha) - javie se [tek konana] spoznaja transcendentalne
subjektivnosti (purua).
III, 36: tatah pratibharavanavedanadarasvada varta jayante.
Iz ove e se [spoznaje neposredno] roditi i prosvetljenost (pratibha) i
[natprirodne] mogunosti uvenja, dodira, vienja, okusa i mirisa.
III, 37: te samadhavupasarga vyutthane siddhayah.
Ove [moi koje se] za obinu svest [smatraju] izuzetnim usavrenostima (siddhi)
- za [potpunu] duevnu usredsreenost (samadhi) su samo ometajui dodaci (upasarga).
Jedna od najvanijih sutri od Patanjalija - zaista kljuna. Poslednji deo
Patanjalijevih joga sutri zove se "kaivalya pada". Kaivalya znai summum bonum
217
-
krajnje osloboenje, totalna sloboda svesti, koja ne zna za ogranienja, koja ne zna neistou.
Re kaivalya je vrlo lepa; ona oznaava nevinu samostalnost, osamljenost; ona oznaava istu
izdvojenost.
Re "osamljenost" mora da se razume. To nije usamljenost. Usamljenost je negativna;
usamljenost je kada eznete za drugim. Osamljenost je oseanje odsustva drugog; osamljenost
ili samostalnost je ostvarenje sebe samog. Usamljenost je runa; osamljenost je veoma lepa.
Osamljenost je kada ste tako zadovoljni da vam ne treba drugi, drugi potpuno nestaje iz vae
svesti - drugi ne pravi senku nad vama, ne stvara san u vama, drugi vas ne izvlai izvan vas
samih.
Drugi vas neprekidno izvlae iz sredita. Sartrova omiljena izreka, koju bi Patanjali
dobro razumeo glasi, "pakao, to su drugi". Drugi moda nisu pakao, ali pakao vi stvarate
svojom eljom za drugim. elja za drugim je pakao.
Biti bez elje za drugim jeste postignue vae iskonske jasnoe bia i bivanja. Onda vi
jeste, i vi ste celina i niko ne postoji izuzev vas. Ovo Patanjali zove kaivalya.
Na putu prema kaivalyi, na toj stazi, prvo je najbitniji korak viveka, diskriminacija,
razlikovanje; drugi vaan korak je vairagya, nevezanost ili naputanje, trei je ostvarenje
kaivalye, izdvojenosti.
Zato udite toliko mnogo za drugim? Zato ova elja - ova konstantna ludost za
drugima? Gde ste nainili pogrean korak? Zato niste zadovoljni sa sobom? Zato se ne
oseate ispunjeni? Zato mislite da vam neto nekako nedostaje? Odakle nastaje ovo krivo
shvatanje da ste nepotpuni? Nastaje iz vaeg identifikovanja sa telom. Telo je 'drugi'. Jednom
kada ste nainili prvi pogreni korak, onda ete nastaviti sve dalje i dalje, onda tome nema
kraja.
217
Najvie dobro, ili najvea vrednost duhovnog postignua.
818
Pod viveka Patanjali podrazumeva: razlikovati sebe kao odvojenog od tela - biti
svestan da ste u telu ali da niste telo, biti svestan da ste u umu ali da niste um. Biti svestan
da ste uvek ist svedok - sakshin, videlac - drashta. Niste nikada vieno; nikada niste
objekat. Vi ste ista subjektivnost.
Soren Kierkegard, jedan od najuticajnijih egzistencijalistikih mislilaca sa Zapada, je
rekao: "Bog je subjektivnost." Dospeo je vrlo blizu do Patanjalija. ta on misli kada kae da
je Bog subjektivnost? Kada su svi objekti spoznati kao odvojeni od vas, poinju da nestaju.
Oni postoje kroz vau saradnju. Ako mislite da ste telo, onda telo opstaje. Njemu je potrebna
vaa pomo, vaa energija. Ako mislite da ste um, um deluje. Njemu treba vaa pomo, vaa
saradnja, vaa energija.
Ovo je jedan od unutarnjih mehanizama: samo pomou vaeg prisustva priroda
postaje iva. Samo zbog vaeg prisustva telo funkcionie kao ivo; samo s vaim prisustvom
um poinje da funkcionie.
218
U jogi kau da je to kao da je gospodar izaao van, a zatim se vratio kui. Sluge su
bezbrino razgovarale i puile sedei na stepenicama kue, niko nije brinuo o kui. Onog
momenta kada je gospodar uao, bezbrian razgovor je prestao, vie nisu puili, sakrili su
svoje cigarete i poeli da rade, pokuavajui da pokau da su mnogo angaovani u svom
poslu; da ne moete pojmiti da su upravo pre jednog momenta avrljali, sedei besposleno na
stepenicama, lenjo se odmarajui. Smo prisustvo gospodara sve sreuje - kao kad je uitelj
izaao iz razreda i tamo je nastao mete, gotovo haos, a kada se uitelj vrati sva deca su se
vratila natrag na svoja mesta i poela da piu, radei svoj zadatak i potpuna je tiina. Smo
prisustvo.
Sada naunici imaju neto paralelno tome. Oni to nazivaju prisustvom katalizatorskog
posrednika. Postoje nekoliko naunih fenomena u kojima je potrebno da neka supstanca bude
samo prisutna. Ona ne deluje ni na koji nain, ne ulazi ni u kakvu aktivnost, ali samo njeno
prisustvo pomae da se neka aktivnost dogodi - ako ona nije prisutna ta aktivnost se nee
dogoditi. Ako je prisutan, katalizator ostaje u sebi; on ne uestvuje u aktivnosti. Samo
prisustvo je katalizatorsko - to stvara neku aktivnost u neemu drugom, negde drugde.
219
Patanjali kae da vae unutarnje bie nije aktivno; ono je neaktivno. Unutarnje
bivstvo se u jogi naziva purua. Vaa ista svest je katalizatorski posrednik. Tu je ne radei
nita - vidi sve, ali ne radi nita, nadgleda sve ali ne uplie se ni u ta. Pukim prisustvom
purue, prakrti, priroda - um, telo, sve - zapoinje da funkcionie.
Meutim, mi postajemo identifikovani s telom, mi postajemo identifikovani s umom;
iskliznemo iz svedoenja i postanemo inilac. To je cela bolest ovekova. Viveka je lek - kako
se vratiti natrag kui, kako odbaciti ovu lanu ideju da ste vi inilac, i kako da postignete
jasnou da ste samo svedok. Metodologija se zove viveka.
Jednom kada ste razumeli da niste inilac i da ste posmatra, druga stvar se dogaa
spontano - odricanje, sannyas, vairagya. To drugo znai: sve to ste radili ranije, ne moete
vie raditi. Bili ste previe upleteni u mnogo stvari, jer ste mislili da ste telo, jer ste mislili da
ste um. Sada kada znate da niste ni telo ni um, sve te aktivnosti koje ste sledili, jurili i zbog
kojih ste ludeli okolo jednostavno otpadaju. To ostavljanje je vairagya; to je sanyas,
odricanje, naputanje.
Vae vienje, vaa viveka, vae razumevanje, donosi preobraaj: to je vairagya. A
kada je vairagya kompletna sledei vrh se uzdie, to je kaivalya - po prvi put znate ko ste. Ali
prvi korak identifikacije vas vodi pogrenim putem; onda kada ste nainili prvi korak, jednom
kada ste ignorisali svoju odvojenost i kada ste uhvaeni u identifikaciju, onda to ide dalje i
218
Ovo je uenje Snkhye: samim prisustvom purue priroda ili prakrti se izaziva u delovanje. Purua je
magnetski privlaitelj ije samo prisustvo izaziva svekoliko oblikovanje prirode, koja bi sama po sebi bila
nesvesna i inertna. Purua je princip svesti koji sve omoguava, i ujedno sutina ovekova. Re purua bukvalno
i znai "ovek".
219
Novija nauna istraivanja su ovo potvrdila i dopunila otkriem iz eksperimentalne fizike da samo prisustvo
oveka kao svesnog subjekta utie na to kako e se subatomske estice ponaati u eksperimentu, da li e ostati
estice ili samo talas energije. Kada je ovek prisutan u eksperimentu onda se ponaaju kao estice, a kada nije
prisutan onda kao talas. To je u skladu sa uenjem Snkhye da priroda, prakrti, samo u prisustvu purue, oveka,
glumi materijalnost, kao to plesaica pokazuje svoj ples samo pred posmatraem.
819
dalje; jedan korak vodi do drugoga, onda sledeeg, i vi ste sve vie i vie u blatu i neredu.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
Dvojica mladih prijatelja su se probijali u drutvu i mladi Koen je imao velike nade da
se oeni jednom bogatom naslednicom. Da bi mu pruio moralnu podrku poveo je mladog
Levija sa sobom da bi se sastao sa devojinim roditeljima. Roditelji su se osmehnuli mladom
Koenu i rekli, "Razumemo da ste u poslu s odeom."
Koen je klimnuo glavom i rekao: "Da, delimino na neki nain jesam."
Levi ga je potapao po leima i rekao: "On je tako skroman, tako pristojan. Ima 27
duana i pregovara za vie."
Roditelji su rekli: "Razumeli smo da imate stan." Koen se nasmeio: "Da, nekoliko
skromnih soba."
Mladi Levi je poeo da se smeje: "Skromnost, skromnost, on ima penthaus u Park
Laneu."
Roditelji su nastavili, "A imate li kola?"
"Da," rekao je Koen. "Prilino dobra kola."
"Nikako prilino dobra!" ubacio se Levi. "On ima tri Rols-Rojsa, i to samo za gradsku
upotrebu."
Koen je kinuo. "Da li ste nazebli?" pitali su roditelji nespokojno. "Da, samo blagi
nazeb", odgovorio je Koen.
"Blagi nazeb, kojeta!" uzviknuo je Levi. "Tuberkuloza!"
Jedan korak vodi do drugog, a jednom kada ste preduzeli pogrean korak u vaem
ivotu poinjete preterivati u pogrenom. To se ogleda i reflektuje na milione naina. I ako ga
ne popravite tamo, na samom poetku - moete nastaviti da ga ispravljate svuda po svetu, ali
neete moi da ga ispravite.
Gurijev je obino govorio svojim uenicima: "Prva stvar je da postanete
neidentifikovani i neprekidno da se seate da ste svedok, samo svest - da niste nijedan in niti
misao." Kada ovo seanje postane kristalisana pojava u vama, vi ste postigli viveku,
diskriminaciju, razlikovanje Sebe od svega to niste; onda spontano sledi vairagya. Ako ne
postignete ovo razlikovanje, spontano sledi samsara, svet. Ako postanete identifikovani s
telom i umom, izlazite van Sebe - idete u svet. Vi ste izbaeni iz rajskog vrta. Ako razlikujete
i pamtite da ste u telu, a telo je samo prebivalite i vi ste vlasnik, a um je samo biokompjuter,
vi ste gospodar a um je samo rob; onda se okreete unutra, ka Sebi. Onda se ne kreete u
svetu, jer prvi pogrean korak je izbegnut. Sada vie niste premoeni svetom, iznenada
zapoinjete da upadate unutra. To je vairagya, odricanje.
A kada nastavite da padate unutra i unutra i kada doe poslednja taka od koje se ne
moe dalje, summum bonum, to se zove kaivalya; postali ste sami. Ne treba vam niko. Ne
treba vam neprekidan napor da ispunjavate sebe s neim ili s nekim. Sada ste usklaeni sa
svojom prazninom, i zato to ste postali usklaeni sa svojom prazninom, sama praznina je
postala punoa, beskrajna, ispunjenje, ostvarenje postojanja.
Ovaj purua je tu na poetku, ovaj purua je tu na kraju, a izmeu to dvoje samo je
veliki san.
Prva sutra:
Iskustvo je rezultat nesposobnosti da se razlikuje izmeu purue, iste svesti, i sattve,
iste inteligencije, premda su apsolutno posebni, odvojeni.
Dovodei samyamu na razliku izmeu opaanja drugih i opaanja sebe - javie se
spoznaja transcendentalnog purue.
Svaka re mora da se razume, jer je svaka re veoma vana.
"Iskustvo je rezultat nesposobnosti da se razlikuje..." Svako iskustvo je samo jedna
greka. Vi kaete, "ja sam jadan," ili kaete "ja sam srean," ili kaete, "oseam glad," ili
kaete, "oseam se vrlo dobro i zdravo" - svako iskustvo je neka greka, jeste nerazumevanje.
820
Kada kaete, "ja sam gladan," ta stvarno mislite? Treba da kaete, "ja sam svestan da
je telo gladno". Ne treba da kaete, "ja sam gladan". Vi niste gladni. Telo je gladno; vi ste
znalac te injenice. Iskustvo nije vae; samo svesnost. Iskustvo je iz tela; svest je vaa. Kada
se oseate jadno, opet, iskustvo moe da bude iz tela ili iz uma - koji nisu dvoje.
Telo i um su jedan mehanizam. Telo je grubi mehanizam a um je suptilni mehanizam
istog entiteta. Inae oboje su isti. Nije dobro rei "telo i um", treba da kaemo "telo-um". Telo
nije nita do um na grubi nain, a ako posmatrate svoje telo videete da telo takoe
funkcionie kao um. Vi ste vrsto uspavani, i komarac doe i visi oko vaeg lica - uklanjate ga
svojom rukom bez ustajanja ili buenja. Ili neto poinje da gmie okolo vaih nogu - vi to
odgurnete daleko. vrsto uspavani. Ujutru se toga neete seati. Telo funkcionie kao um,
vrlo grubo, ali ono deluje kao um.
220
Dakle telo-um ima sva iskustva - dobra ili loa, srena, nesrena, to ne ini razliku. Vi
nikada niste subjekt iskustva; vi ste uvek svest iskustva. Stoga Patanjali kae u vrlo jasnoj
tvrdnji, "iskustvo je rezultat nesposobnosti da se razlikuje..." Svako iskustvo je jedna greka.
Greka nastaje jer vi ne razlikujete, ne znate ko je ko.
To se dogaa mnogo puta. U Amazonu postoji malo pleme primitivnih ljudi. Kada
ena raa dete, mukarac takoe lei dole na drugom krevetu. ena zapoinje da vriti i jaue,
i mukarac takoe zapoinje da vriti i jaue. Kada je to po prvi put otkriveno, bilo je
neverovatno. ta to suprug radi i zbog ega? Da li jednostavno glumi? Onda je mnogo
istraivanja izvreno u vezi toga i otkriveno je da mu ne glumi. Bol zaista zapoinje da se
deava jednom kada budete identifikovani. Milenijumima je um tog plemena bio uslovljen, jer
su ena i mu oboje roditelji deteta, oboje treba da pate.
Izgleda savreno u redu. Pokret za jednakost ena treba da se usaglasi s njima. Zato
samo ena? A da ovi mukarci prolaze bez patnje? Oni ne nose dete u svojoj materici devet
meseci, a onda opet kada se dete rodi izgleda da je sva odgovornost na majci. Zato je to
tako?
Meutim to pleme je ivelo na ovaj nain. Psiholozi, medicinski istraivai radei na
tome zapazili su da ovek zaista prolazi kroz bol - realno, zaista. Neverovatno nam je jer mi
nismo identifikovani na taj nain. Mu je toliko identifikovan sa enom - sama identifikacija
da e "ona prolaziti kroz boli" - i on zapoinje da ima otre bolove.
Moda ste to nekada posmatrali. Ako nekoga mnogo volite a on pati, vi poinjete da
patite. To je empatija.
221
Ako vaa voljena ena pati vi poinjete patiti. Ako je vaa voljena
srena, poinjete da oseate sreu. Ako va voljeni plee, oseate se slino plesanju. Postajete
usklaeni s svojom voljenom, postajete identifikovani.
Sada izgleda da je ovo vrlo apsurdan sluaj, jer su u ovom drutvu mukarci zaista
nastavljali da pate kao i ene, i bez razlike. Sada je novo svetlo takoe palo i na eninu patnju.
Jedan psihoanalitiar iz Francuske je predano radio na tome, i kae da ene na poroaju pate
samo zato to tako veruju, da treba da pate. Postoje plemena u kojima ak ni ene ne pate. U
Indiji postoje takva plemena. U primitivnim drutvima ena moe da radi u polju; see drva,
nosi voe, i iznenada rodi dete, stavi ga u svoju korpu, i ide kui. Rodie dete u polju, stavie
dete pod drvo i nastaviti sa svojim poslom, posao e biti zavren, i uvee e uzeti dete i odneti
ga kui. Nema bola. ta se dogodilo? To je takoe verovanje, uslovljavanje.
Mnoge se ene sada na Zapadu spremaju da rode dete bez ikakvog bola, bezbolno
raanje deteta; samo sistem verovanja mora da se promeni. One treba da budu dehipnotisane.
Treba im rei da je to samo jedna ideja - bol se zaista ne deava; to je samo jedna ideja.
Jednom kada imate neku ideju vi to stvarate. Jednom kada imate ideju to zapoinje da se
deava - to je vaa projekcija.
Patanjali kae da je svako iskustvo jedna greka - greka u vaem vienju. Postajete
identifikovani sa objektom, i subjekat poinje da misli da je taj objekat. Oseate glad, ali niste
vi gladni - telo je gladno. Oseate bol, ali vi niste u bolu - telo je u bolu; vi ste samo budni,
paljivi.
220
Danas je dokazano da su elije u telu svesne, da imaju pamenje i da trenutno komuniciraju meu sobom; da
je telo samo jedna velika svesna simbioza elija.
221
Saivljavanje ili doivljavanje oseanja i misli druge osobe.
821
Sledei put kada vam se neto deava - svakog trenutka neto se dogaa - samo
posmatrajte. Samo pokuajte da zadrite ovo seanje, pamenje "ja sam svedok", i vidite
koliko e se stvari promeniti. Jednom kada moete shvatiti da ste svedok, mnoge stvari
jednostavno nestaju, poinju da nestaju. I dolazi dan koji je poslednji dan, dan prosvetljenja,
kada sva iskustva bezuslovno otpadaju. Iznenada ste izvan iskustva: niste u telu, niste u umu;
izvan ste oboje. Iznenada poinjete da lebdite kao oblak, iznad svega, izvan svega. To stanje
bez iskustva jeste kaivalya stanje.
Sad, ima neto u vezi toga. Ima ljudi koji misle da je duhovnost takoe jedno iskustvo.
Oni ne znaju. Ima ljudi koji dou kod mene i kau: "eleli bismo da imamo neko duhovno
iskustvo". Ne znaju ta govore. Iskustvo kao takvo jeste iz sveta. Nema duhovnog iskustva -
ne moe ga biti. Zvati jedno iskustvo "duhovnim" znai falsifikovati ga. Duhovna je samo
realizacija iste transcendentalne svesti, purua.
222
Kako se to deava? Kako mi postajemo identifikovani? U joga terminologiji istina,
krajnja istina, ima svoja tri atributa: sat-it-ananda. Sat znai bitak, bivstvo - kvalitet venosti
bivanja. it znai svest, svesnost - it je pokreta energije, procesa. A ananda je blaenstvo,
srea. Ovo troje se nazivaju tri svojstva najvieg, krajnjeg. Ovo je joga trojstvo; naravno, vie
nauno nego hriansko trojstvo, jer ne govori o osobama - Bog, Sveti Duh, Sin. Ovo joga
trojstvo govori o realizacijama. Kada ovek dospe do najvieg vrhunca egzistencije, shvata tri
stvari: da uvek jeste i da e uvek biti, to je sat; drugo: on jeste i svestan je da jeste - nije kao
mrtva materija - ovek jeste i zna da jeste, to je it; on zna na jeste i zato je u potpunom
blaenstvu.
Dozvolite mi sada da vam objasnim. Nije ispravno nazivati to "blaenim" jer to e
vam i to onda postati iskustvo. Stoga je bolji nain rei "ovek je blaenstvo", ne "blaen".
ovek je sat, ovek je it, ovek je ananda; ovek je bitak, ovek je svest, ovek je
blaenstvo.
Ovo su krajnje realizacije istine. Patanjali kae da kad su ova tri principa prisutna u
svetu, stvaraju tri kvaliteta u prakrti, u prirodi. Oni funkcioniu kao katalizatorski posrednik;
oni ne rade nita. Smo njihovo prisustvo stvara ogromnu aktivnost u prakrti. Ta aktivnost je
predstavljena pomou tri gune, tri kvaliteta: sattva, raas, tamas.
Sattva je podudarna anandi, kvalitetu blaenstva. Sattva znai ista inteligencija. to
blie doete do sattve, vie oseate blaenstvo. Sattva je refleksija anande. Ako zamislite
trougao, onda je baza ananda a druge dve linije su sat i it. One su odraz u svetu materije,
prakrti. Naravno u odrazu to postaje izvrnuto naopako: sattva, raas i tamas - isti trougao.
Ali krajnja istina je ne raditi nita - to je tvrenje Patanjalija. Zato to kada jednom
krajnja istina ini neto, ona postaje inilac i ve se preselila u svet. Kod Patanjalija Bog nije
tvorac; on je samo katalizatorski posrednik. Ovo je veoma nauno, jer ako je Bog tvorac onda
ete morati nai motiv, zato on stvara. Onda ete morati nai neku elju u njemu da stvara.
Onda e postati samo obian, kao ovek. Ne, kod Patanjalija Bog je apsolut, isto prisustvo.
On ne radi nita, ali pomou njegovog prisustva stvari se dogaaju - prakrti, priroda,
zapoinje da plee.
Postoji jedna stara pria. Kralj je sagradio palatu; ona je nazvana palata ogledala. Pod,
zidovi i tavanica pokriveni su bili brojnim ogledalima, sitnim, malim ogledalima. Nije bilo
niega drugog u itavoj palati; bila je to palata ogledala. Jednom se desilo da je nou kraljev
pas grekom ostao unutra u palati, a palata je spolja zakljuana. Pas je gledao, preplaio se -
miliona pasa je bilo svuda. To su bili njegovi odrazi; dole, gore, u svim pravcima - milioni
pasa. On nije bio obian pas, bio je kraljev pas - vrlo hrabar - ali ipak tada je bio sam. Trao je
iz sobe u sobu, ali nije mogao da pobegne, nije bilo izlaza. Svuda su psi bili okolo. Postao je
sve vie i vie uplaen. Pokuao je da izae napolje, ali nije bilo izlaza van - vrata su bila
zakljuana.
Upravo da bi uplaio druge pse poeo je da laje; ali onog momenta kada je poeo da
laje, drugi psi su takoe zalajali - jer su oni bili iste refleksije. Onda se on jo vie uplaio.
Da bi uplaio druge pse poeo je da skae na zidove. Drugi psi su takoe poeli skakati na
222
Duhovnost je transcendencija svih svetovnih iskustava koja su mogua u telu i umu.
822
njega, napadajui ga. Ujutru su psa pronali mrtvog.
Onog momenta kada je pas uginuo svi drugi psi su uginuli. Palata je bila prazna. Bio
je jedan pas i milioni refleksija.
Ovo je Patanjalijeva taka gledita: da postoji samo jedna realnost, i milioni njenih
refleksija. Vi ste odvojeni od mene kao refleksija, ja sam odvojen od vas kao refleksija; ali
ako se kreemo prema realnom, razdvojenost e nestati - mi emo biti jedno. Jedna refleksija
je razdvojena od druge refleksije; moete unititi jednu refleksiju, a sauvati drugu.
To je nain kako jedna osoba umire... Ima mnogo dokonih ljudi u svetu koji pitaju:
"Onda ako postoji samo Brahman, jedan Bog, jedno svuda raireno bie, onda kada ovek
umre, zato takoe i drugi ne umru?" Ovo je jednostavno. Ako ima hiljadu i jedno ogledalo u
sobi, moete unititi jedno ogledalo; jedna refleksija e nestati - ne druge. Vi unitite drugu;
druga refleksija e nestati - ne i ostale. Kada jedna osoba umre, samo jedna refleksija umire.
Ali onaj od koga potiu sve refleksije ostaje neumirui; besmrtan je. Onda se drugo dete rodi -
to jest, drugo ogledalo je roeno; opet druga refleksija.
Ova pria se nastavlja dalje i dalje. Zbog toga su hindusi ovaj svet zvali maya; maya
oznaava maginu predstavu. Nita tu nije realno; sve samo izgleda da je tu. A cela ova
magija sveta zavisi od jedne greke, a ta greka je u identitetu.
"Iskustvo je rezultat nesposobnosti da se razlikuje izmeu purue, apsolutne iste
svesti, i sattve, iste inteligencije..." purua se reflektuje u prakrti kao sattva. Vaa
inteligencija je samo refleksija prave inteligencije; ona nije prava inteligencija. Vi ste bistri,
daroviti, razboriti, pipate u tami, razmiljate, kontemplirate, stvarate filozofije, sisteme misli -
to je samo refleksija. Ova inteligencija nije prava inteligencija jer prava inteligencija ne
treba da otkriva nita: za pravu inteligenciju sve je ve otkriveno.
Pogledajmo razliite staze filozofije i religije. Filozofija se kree u reflektovanoj
inteligenciji, u sattvi - nastavlja da razmilja, razmilja i kreira, nastavlja da stvara sve vee
kule od misli. Religija se kree u purui - ona odbacuje ovu takozvanu, reflektovanu
inteligenciju; otuda insistiranje meditacije da se odbaci miljenje, da se transcendira um.
uo sam jednom da se dogodilo:
Na bazaru je Mula Nasrudin video gomilu kako se okupila oko male ptice nudei
veliku cenu za nju. "Nema sumnje da je cena ptica i pernate ivine veoma porasla," mislio je
Mula za sebe. Otrao je kui i nakon izvesnog gonjenja, uspeo da uhvati svoju staru urku. Na
bazaru su mu ponudili samo dva srebrnjaka za urku.
"To nije fer," rekao je Mula. Moja urka je nekoliko puta vea od te male ptice koja je
prodata za toliko mnogo zlatnika."
"Ali ta ptica je posebna vrsta papagaja - ona govori."
Mula je pogledao urku koja je dremala u njegovim rukama. "Moja meditira", rekao
je.
Postanite urani - meditirajte. Miljenje je samo logino sanjanje; ono stvara verbalne
kule. Ponekad ovek biva toliko uhvaen u verbalnom; onda potpuno zaboravlja realno.
Verbalno je samo refleksija.
Jezik je jedan od razloga zato smo uhvaeni u verbalnom. Na primer, u engleskom je
vrlo teko odbaciti upotrebu "ja". To je vrlo istaknuto i vano u engleskom. "Ja" ("I") stoji
tako uspravno - gotovo da je falusni simbol. Ono je falusno. Zbog toga su perceptivni ljudi
kao E. E. Cummings poeli da piu "Ja" sa malim slovima. I ne samo da je vertikalno,
falusno, kada to napiete. Kada kaete "ja" to je falusno, kao erekcija, egoistino je. Samo
posmatrajte koliko puta se "ja" koristi. to vie to koristite, vie je istaknuto, naglaeno, vie
ego postaje istaknut - kao da ceo engleski jezik zavisi od "ja".
Inae u japanskom jeziku je sve totalno razliito. Moete razgovarati satima bez
upotrebe "ja". Mogue je napisati knjigu na japanskom bez upotrebe "ja"; jezik ima totalno
drugaije ureenje. "Ja" moe lako da se odbaci.
Nije udo to je Japan najmeditativnija zemlja na svetu i dostigla je najvii vrhunac
zena; satori i samadhi. Zato se to dogodilo u Japanu? Zato se to nije desilo u Burmi, u
823
Tajlandu, u Vijetnamu? U svim zemljama koje su pod uticajem budizma, njihov jezik je
drugaiji od drugih zemalja koje nikada nisu bile pod uticajem budizma, jer Buda je rekao da
ne postoji "ja" - anatta, anatma, ne-sopstvo, nema stanja individualne osobe ili
individualnosti, ne postoji "ja". To isticanje je ulo u jezike.
Buda je rekao, "nita nije trajno". Stoga, kada je po prvi put Biblija bila prevoena na
budistike jezike, bilo je vrlo teko prevesti je. Problem je bio sasvim osnovni - kako napisati
"Bog je". U budistikim zemljama re "jeste" ili "postoji" je neista. Sve nastaje i prolazi;
nita nije statino. Ako elite da kaete na burmanskom "drvo postoji", to e doslovno biti
"drvo postaje". To nee znaiti "drvo po-stoji". Ako elite rei, "reka postoji", ne moete to
rei na burmanskom. To e znaiti "reka nastaje". A to je istina jer reka nikada nije. Ona je
uvek u procesu - reka tee. To nije imenica; to je glagol. Reka stalno tee, nastaje. Nikada ni u
jednom stadijumu se ne moe uhvatiti kao da "jeste" ili da "po-stoji". Nikada je ne moete
uhvatiti, ona je u pokretu, stalan proces. Ne moete je uhvatiti u fotografiji - fotografija e biti
lana jer e ona biti kao da "po-stoji", a reka nikada nije takva.
Budistiki jezici imaju u sebi drugaiju strukturu; otuda oni stvaraju drugaiji um. Um
zavisi mnogo od jezika; cela igra je lingvistika. Pazite na to.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu. To se dogodilo u vrlo ezoterinoj,
maloj sufi zajednici.
Pedantan gramatiar je prolazio pored sufi skupa i uo je kako eik kae: "Zaista, mi
smo od Njega i Njemu se vraamo."
Na to je gramatiar poeo da cepa svoju odeu i neobino da cvili i jaue. Ljudi su se
okupili oko njega, pitajui se ta se dogodilo; on nije bio sklon religioznosti niti je imao
mistini talenat.
Videvi da je kuranski stih doveo gramatiara do takve ekstaze, eik je ponovo rekao,
"Zaista, mi smo od Njega, i Njemu se vraamo." Opet je gramatiar cepao svoju odeu, lupao
nogama, stenjao i jaukao.
Kada se zasedanje zavrilo i gramatiar ostao bez komada odee na svom telu, eik ga
je odveo na stranu, poprskao vodom njegovo lice, i rekao: "Kaite mi gospodine ta se
dogodilo kada su ti opisi iz Kurana uinili da se tako ponaate?"
"Kako ta!?" Gramatiar je rekao estoko. "U celom mom ivotu, u svim mojim
govorima i spisima, i u svim spisima naunika, savremenim i starim, prvo lice mnoine uvek
se koristilo sa shall (treba ili "mi emo"), a ne kao to vi kaete, "Njemu se vraamo!"
Pitanje je bilo o will: biti, hteti, i shall: mi emo, trebaemo - will: biti, hteti, nije
ispravno! Izgleda apsurdno, izgleda gotovo nepromiljeno, ludo, ali to je ono to se dogaa.
Ako vam Buda doe i kae, "Nema Boga," vi odmah postajete uznemireni, zabrinuti. ta je on
rekao? Rekao je jednostavno neto to ide protiv vaeg lingvistikog obrasca, to je sve. Ako
on kae; "nema sopstva, nema "ja," postajete uznemireni. ta je on uradio? On je jednostavno
uklonio strategiju vaeg ega, nita drugo. Jednostavno je slomio va lingvistiki obrazac.
To se ovde svakog dana dogaa. Kada ja kaem neto, i u vama slomim neki
lingvistiki obrazac, postajete uznemireni, postajete ljuti. Ako ste hrianin, naravno, imate
hriansku osnovu jezika. Ako ste hindu vi imate hindu osnovu jezika. Ja nisam ni jedan ni
drugi, i ovde sam da bih unitio sve lingvistike obrasce. Budite sigurni da ete se naljutiti.
Postajete uznemireni, u neprilici ste. Poinjete razmiljati ta da radite. Inae ta ja radim? ta
mogu uzeti od vas? Moe li Buda uzeti Boga od vas ako ste saznali Boga - moe li ga on uzeti
od vas? Onda Bog nije u pitanju. Ali on vam moe uzeti lingvistiku teoriju; moe uzeti
hipoteze od vas.
"Iskustvo je rezultat nesposobnosti da se razlikuje izmeu purue, iste svesnosti, i
sattve, iste inteligencije...." Jezik pripada sattvi, teorije pripadaju sattvi, filozofije pripadaju
sattvi. Sattva oznaava vau inteligenciju, va um. Um niste vi.
Hrianstvo, hinduizam, ainizam, budizam, pripadaju umu. Zbog toga budistiki
monasi kau, "ako sretnete Budu na putu, odmah ga ubijte". Budistiki monasi kau to? Oni
kau: "Ubij Budu odmah im ga sretne." Oni time kau: "Ubijte um, ne stvarajte teorije o
824
Budi; inae nikada neete postati Buda. Ako elite da postanete Buda, ostavite sve ideje o
Budi, sve ideje. Ubijte takvog zamiljenog Budu odmah." Oni kau: "Ako izgovorite ime
Budino, odmah isperite svoja usta - govor je prljav, re je prljava." Budistiki monasi kau to?
Oni su neverovatni ljudi... zaista udesni. I oni misle to.
Ako moete uvideti njihovu gledite, postaete sposobni da vidite mnoge vie stvari.
Bodhidharma kae: "Spali sve spise, sve - ukljuujui i Budine". Ne samo Vede,
ukljuujui Dhammapadu - spalite sve spise. Postoji uvena slika Bin-Chia kako spaljuje sve
spise, stvarajui svetkovinu. Oni su bili vrlo, vrlo duboko u realnosti. ta oni rade?
Jednostavno, va um odnose od vas. Gde je vaa Veda? Ona nije u knjigama; ona je u vaem
umu. Gde je va Kuran? On je u vaem umu; nije u knjizi. On je snimljen u vaoj mentalnoj
traci. Odbacite sve to; izaite iz toga.
Inteligencija, um, deo je prirode
223
. To je upravo refleksija. To izgleda skoro kao
realno, ali zapamtite, ak i "skoro kao realno", to takoe nije realno. To je kao da na svetlosti
punog meseca vidite meseev odraz u hladnom, mirnom jezeru. Nikakvog talasia nema;
refleksija je savrena; ali je jo uvek to samo refleksija. A ako je refleksija tako lepa, samo
pomislite o stvarnom. Ne budite uhvaeni u refleksiji.
Ono to Buda kae jeste refleksija, ono to Patanjali pie jeste refleksija, to ja
govorim jeste refleksija. Ne budite uhvaeni u tome. Ako je refleksija tako lepa, kuajte
realnost. Okrenite se od odraza prema samom mesecu.
A staza e biti upravo suprotna odrazu. Ako nastavljate da gledate u refleksiju i
postanete hipnotisani od refleksije, nikada neete moi da vidite mesec na nebu, jer je
dijametralno suprotan. Ako elite da vidite pravi mesec, moraete da se udaljite od refleksije -
moraete da spalite spise i moraete da ubijete Bude. Moraete da se kreete sasvim suprotno,
dijametralno suprotnom dimenzijom. Kada se vaa glava okrene prema mesecu, tada ne
moete videti njegov odraz. Refleksija nestaje.
Najvie to spisi mogu jeste da obue i disciplinuju vau inteligenciju. Nijedan spis
vas ne moe voditi prema realnom, prema istompurui - prema svedoku, svesnosti.
"...nesposobnost razlikovanja izmeu purue, iste svesti, i sattve, iste inteligencije..."
To je sam uzrok ulaenja u neznanje, u tamnu no, u svet, u materiju, u gubitak kontakta sa
svojom vlastitom realnou postajui rtva svojih sopstvenih ideja i projekcija.
"...premda su oni apsolutno razliiti." Moete videti to. ak i najvea ideja je razliita
od vas - moete je posmatrati kako nastaje kao jedan objekat u vama. ak i najvea ideja
ostaje stvar unutar vas, a vi ostajete daleko od nje, posmatra na brdu koji gleda dole na ideju.
Nikada ne postaje identifikovan ni sa kakvim objektom.
Dovodei samyamu na razliku izmeu opaanja drugih i opaanja sebe - javie se
spoznaja transcendentalnog purue.
"Svartha samyamat purusha ghynam." Patanjali zapravo kae: "Sebinost donosi
apsolutno znanje" - svartha. Postanite sebi vini, to je sama sr religije. Pokuajte da vidite
ta je va pravi interes, gde je vae stvarno Sopstvo. Pokuajte da razlikujete sebe od drugih -
"parath," od drugih.
Nemojte misliti da su ljudi izvan vas drugi. Oni jesu drugi, ali vae telo je takoe
drugi. Ono e se vratiti zemlji jednog dana; ono je deo zemlje. Va dah, disanje, takoe je
drugo, vratie se u vazduh. To vam je samo dato zasada. Vi ste to pozajmili; to e morati da
se vrati. Vi neete biti ovde, ali e va dah biti ovde u vazduhu. Vi neete biti ovde, ali e
vae telo u dubokom snu leati dole u zemlji - prah e se vratiti prahu. Ono to mislite da je
vaa krv, proticae u rekama. Sve e se vratiti natrag.
Ali jednu stvar niste pozajmili od nikoga: to je vae svedoenje, to je vaa sakshi
bhawa, svesnost.
Intelekt e nestati, rasuivanje e nestati. Sve te stvari su kao formacije oblaka na
223
Manas, um, kao i buddhi, intelekt, inteligencija, su kategorije prakrti, prirode, prema uenju sankhye, na
kojoj se zasniva Patanalijeva joga. Re "reflective" oznaava zamiljanje i razmiljanje isto kao to oznaava
odraz i ogledanje.
825
nebu: oni dolaze zajedno, oni nestaju, ali nebo ostaje. Vi ete ostati kao iroki prostor. Taj
iroki prostor je purua - unutranje nebo je purua.
Kako doi do tog saznanja? Samyamom na opaanje sebe. Dovedite svoju
usredsreenost, dharana; svoju kontemplaciju, dhyana; svoju ekstazu, samadhi; privucite sve
tri na interesovanje ili opaanje sebe - okrenite se unutra. Na Zapadu se ljudi okreu "od" sebe
- onda se okreete spolja. Okrenite se unutra. Samo dovedite svoju svesnost u iu, na ono ko
ste. Razlikujte se od objekata. Glad se pojavi - to je jedan objekat. Onda ste zadovoljni, dobro
ste jeli, odreeno blagostanje se javlja - to je takoe jedan objekat. Jutro doe - to je takoe
jedan objekat. Vee doe - to je takoe jedan objekat. Vi ostajete isti - bilo da ste gladni ili
niste. ivi ili mrtvi, bedni ili sreni, ostajete isti posmatra.
Inae, gledajui ak i film vi bivate uhvaeni. Znate dobro da postoji samo belo platno
i nita drugo, i senke se kreu na njemu, ali jeste li posmatrali ljude koji sede u bioskopu?
Nekoliko njih zaponu da plau kada se neto tragino deava na platnu. Suze poinju da
nailaze. Samo pogledajte; nema niega realnog na platnu, ali suze su vrlo realne. Nerealno
donosi suze. Ljudi itaju priu u knjizi i postaju tako uzbueni. Ili vide sliku nage ene i
postaju seksualno uzbueni. Samo vidite, nema niega. Samo nekoliko linija - nita drugo.
Samo malo mastila iaranog na papiru. Ali seksualno uzbuenje je vrlo realno.
Ovo je tendencija uma da bude uhvaen objektima, da postaje identifikovan s njima.
Uhvatite sebe na delu onoliko puta koliko moete. Opet i opet uhvatite sebe u ovoj
identifikaciji i odbacite objekat. Iznenada ete oseati sveinu, mir; svo uzbuenje je nestalo.
Jednom kada shvatite da je sve samo projekcija, platno i nita vie, zbog ega postajete toliko
uzbueni, za ta.... itav svet je platno, a sve to vidite tamo vae su vlastite projektovane
elje; ta god da elite, poinjete da projektujete i verujete u to. itav svet je fantazija.
I zapamtite, svi vi ne ivite u istom svetu. Svako ima svoj vlastiti svet jer su njegove
fantazije razliite od drugih. Istina je jedna; fantazija je mnogo koliko ima umova.
Ako ste u fantaziji ne moete se susresti s drugom osobom, ne moete komunicirati s
drugim. I on je u svojoj fantaziji. To je ono to se dogaa: kada ljudi ele da budu u vezi, ne
mogu imati vezu. Na neki nain oni proputaju jedno drugo. Ljubavnici, ene, prijatelji,
suprunici, ne uspevaju jedni s drugim, stalno gube i promauju jedno drugo. Veoma su
zabrinuti nad tim zato ne mogu komunicirati. eleli bi da kau neto, ali drugi razume neto
drugo. Stalno kazuju: "Nikada nisam to mislio," ali drugi stalno uju neto drugo.
ta se deava? Drugi ivi u njegovoj fantaziji; vi ivite u svojoj vlastitoj fantaziji. On
projektuje neki svoj film na ekranu, a vi projektujete neki drugi film na istom ekranu. Zbog
toga uzajamni odnos postaje teka uznemirenost, muka. ovek osea da biti sam je dobro i
sreno, a kad god idete s nekim drugim poinjete da ulazite u kaljugu, u pakao. Kada Sartr
kae, on govori iz svog iskustva: "Pakao, to je drugi." Inae drugi ne stvara pakao; samo se
dve fantazije ne slau, protivrene su; samo se sukobljavaju dva sveta snova.
Komunikacija je mogua samo kada odbacite svet svojih fantazija, i kada drug odbaci
svet svojih fantazija. Onda se dva bia suoavaju jedno s drugim - a oni nisu dvoje, jer
dvojstvo otpada sa svetom fantazije. Onda su oni jedno.
Kada se Buda okrene licem prema nekome ko je takoe Buda, oni nisu dvoje. Zbog
toga nije zabeleeno da su dve Bude razgovarale jedni s drugima - nisu oni dve osobe da bi
razgovarali. Oni ostaju tihi; ostaju u tiini. Postoje prie da, kada su Mahavira u Buda bili
ivi... Oni su obojica meditirali, poduavali, bili savremenici, kretali su se, lutali u istoj maloj
provinciji Bihara; koji se zove Bihar zbog ove dvojice ljudi, bihar znai lutanje. Zato to su
ova dvojica lutala svuda po tom mestu, postalo je poznato kao provincija njihovog lutanja - ali
se nikada nisu sreli. Mnogo puta su bili u istom gradu; mesto nije mnogo veliko. Mnogo puta
su boravili u istom mestu, u malom selu. Jednom se desilo da su stajali na istom karavan
saraju, u istoj dharmasali, ali se nikada nisu sreli.
Sada se javlja problem, zato? Ako pitate budiste ili aine zato se nisu susreli,
oseaju se malo neprijatno. Pitanje izgleda nelagodno, jer to pokazuje da su moda bili vrlo
egoistini. Ko bi iao kome? Buda Mahaviru, ili Mahavir Budi? Niko nije mogao to da uradi.
Stoga aini i budisti izbegavaju to pitanje - nikada nisu odgovorili na njega. Ali ja znam: nije
bilo razloga da se sretnu jer tu nije bilo dve osobe koje bi se srele. To nije pitanje egoizma.
826
Jednostavno nisu bili dve osobe da bi se sreli! Dve praznine stoje u istom karavan saraju,
stoga ta da rade? Kako ih dovesti zajedno? ak i ako ih dovedete zajedno, oni nee biti
dvoje. Bie samo jedna praznina. Kada se dve nule susretnu, to postaje jedna nula.
Dovodei samyamu na razliku izmeu opaanja drugih i opaanja sebe - javie se
spoznaja transcendentalnog purue.
Tatah pratibha sravana vedan adarsh asvada varta jayante.
Iz ovoga sledi intuitivno sluanje, dodirivanje, vienje, kuanje i mirisanje.
Opet re pratibha treba da se razume. ovek koji dospe do iste panje, do iste
svesnosti, do iste unutranje jasnoe, nevinosti, dostie pratibhu. Pratibha nije intuicija.
Intelekt je orijentisan prema suncu, intuicija je orijentisana prema mesecu; pratibha je izvan
oboje. Mukarac ostaje intelektualan, ena intuitivna, ali Buda - purua, onaj ko je dostigao
prosvetljenje, nije ni mukarac niti ena.
Ako ste intelektualni vi ste agresivni. Intelekt je agresivan; suneva energija je
agresivna. Zbog toga nikada nismo uli da je neka ena silovala mukarca. To je nemogue.
Samo mukarac moe silovati enu - suneva energija je agresivna. Meseeva energija je
prijemiva. Intelekt je agresivan, intuicija je receptivna, prijemiva. Ako ste prijemivi vi ete
postati intuitivni. Poeete da vidite svari koje intelektualac nikada ne moe videti jer on nije
otvoren. Najneobinija stvar je ova: intelektualac ih trai ali ih ne moe videti, a intuitivan
ovek ih ne trai, ali ih moe videti.
U stvari sva velika otkria su izvrili intelektualni ljudi - ali u njihovim intuitivnim
raspoloenjima. Velika otkria nisu izvrili intuitivni ljudi, jer ih oni ne trae. ak i ako ona
dou sa strane, ak i ako se susretnu s njima, zaborave o njima. Zbog toga ene nikada nisu
nita otkrile. Ne da im se te stvari nikada nisu dogodile - njima se vie deavaju nego
mukarcima. Samo pogledajte. ak i nauku o kuvanju su razvili mukarci, ne ene. Svi veliki
kuvari su mukarci. Barem ovo ne treba da bude tako, ali svi vani hoteli, veliki hoteli, uveni
hoteli, nee dozvoliti nijednoj eni da tamo bude kuvarica. One su kuvale milenijuma, ali sva
otkria, inovacije, nainili su mukarci. Ne da stvari ne dolaze njihovim putem - one dolaze -
ali one su jednostavno prijemive. Dolaze i odlaze, ali ih ne zadravaju.
Intelektualci stalno istrauju, trae svuda; oni pokuavaju da otkriju svako skrovite i
ugao. Psiholozi kau da je muka seksualna energija uzrok svih naunih istraivanja. Date
igraku deaku i za nekoliko minuta ona nestane - rasturio je. On trai unutra, ta je tamo.
Date igraku devojici: ona e je uvati godinama. Ona e je drati na ormanu, gledati u nju;
ukrasie je. Ali deak e je odmah unititi. On eli da zna kako se ona utira; eli da zna kako
funkcionie. eli da ue duboko; eli da istrauje.
itava nauka je na neki nain muka seksualnost - traganje i istraivanje, otkrivanje.
Ispriau vam jednu anegdotu:
Posle tekog mara na terenu, mornariki puk je poslat natrag na odmor. U bazi su
nali kontigent enskih marinaca koje su ekale raspored i naimenovanje u raznim
garnizonima. Marinski pukovnik je opomenuo komandanta enskog garnizona da su njegovi
ljudi bili za dugo na terenu i moda nee biti paljivi u svom dranju prema enama.
"Drite ih zakljuane," opominjao je on, "ako ne elite neku nevolju."
"Nevolju?" Rekla je sarkastino komandant enskog garnizona. "Nee biti nevolje."
Ona se udarila simbolino u svoje elo. "Moje cure imaju to ovde."
"Madam," uzviknuo je pukovnik, "nema razlike gde one to imaju. Moji deaci e to
nai. Drite ih zakljuane!"
Cela ljudska seksualnost je podeljena u agresivnu i pasivnu. Zbog toga je ena jaa od
mukarca, ali je uvek bila potlaena. Ona je jaa od mukarca, zapamtite - na mnogo naina.
ivi due od mukarca, u proseku pet godina vie. Ako e mukarac iveti do sedamdeset
pete, ena e iveti do osamdesete. ivi mnogo zdravijim ivotom od mukarca, manje je
bolesna, pre ozdravi kad god je bolesna, ali je ipak tlaena. Mnogo je otpornija, mnogo
827
fleksibilnija, mnogo ivlja, raa decu a ipak nadivljava - produava da deli svoj ivot dajui
ivot drugima a ipak se odrava u ivotu, i lepo preivljava. Jaa je - moda nije vie
miiava, ali biti miiav nije jedini kriterijum da se bude jak - ali je ipak tlaena jer je
pasivna, prijemiva. Funkcionisanje njene energije nije agresivno - vie je privlana a manje
agresivna.
Intelekt se lake deava mukarcu jer je intelekt opet, u istom pravcu kao agresija,
prepirka. ene su vie intuitivne; one ive pomou slutnje. One iznenada skoe do zakljuaka
- zbog toga je vrlo teko ubeivati se i prepirati sa enom. Ona je ve dospela do zakljuaka;
rasprava nije potrebna. Jednostavno gubite svoje vreme. Ona zna sve vreme ta je krajnji
rezultat. Samo eka da to objavi. Vi nastavljate da dokazujete na ovaj nain i onaj... sve je to
besplodno. Ona je odluna.
Intuicija je odluna. Zbog toga su ene vie telepate. ene su vie vizionari, i mnoge
intuitivne stvari im se dogaaju. Svi veliki medijumi su ene. Hipnoza, telepatija, vidovitost,
pronicljivost, sve to pripada svetu ene. Samo mi dozvolite da kaem jednu stvar o istoriji.
Vraanje je bila enska vetina. Zbog toga je to nazvano vraanjem, arolijom. itav
svet vetica je bio intuitivan. Svetenici su bili protiv toga; itav njihov svet je bio
intelektualan. Zapamtite, sve arobnice, gotovo sve vetice, bile su ene; a svi svetenici,
gotovo svi svetenici su bili mukarci. Prvo, svetenici su pokuavali da spale vetice. Hiljade
ene su spaljene u srednjem veku u Evropi, jer svetenici nisu mogli da razumeju svet
intuicije. Nisu mogli da veruju u to - to je izgledalo opasno, neobino. eleli su to potpuno da
izbriu.
I potpuno su to izbrisali. Pokuali su da unite najlepe instrumente prijemivosti,
vieg znanja, vieg okvira postojanja, superiornijih mogunosti. Potpuno su to unitili, gde
god bi se pojavila neka ena medijum, oni bi je ubili. Stvorili su takav strah da je ak i ena
izgubila tu sposobnost, samo zbog straha.
Sada se opet sve isto nastavlja. Psihoanalitiari su protiv vetica - svi su oni mukarci.
Sada su psihoanalitiari zauzeli mesto svetenika - svi su oni mukarci. Frojdovci, Adlerovci,
svi su oni mukarci. Sada su oni protiv ena. A da li znate? Njihovi pacijenti su veinom ene.
Ovo je vano. A kada su postojale vetice, njihovi klijenti su bili veinom mukarci. Ja sam
iznenaen, ali to izgleda tako treba da bude. Kada su vetice postojale njihovi klijenti su bili
uglavnom mukarci; intelekt je traio pomo od intuicije, mukarac je traio pomo od ene.
Sada se ba obrnuto dogodilo. Veina psihoanalitiara su mukarci, i veina njihovih
pacijenata su ene. Sada je intuicija tako osakaena i ubijena da mora traiti pomo od
intelekta.
Vie trai pomo od nieg. To je vrlo jadno stanje stvari. To ne bi trebalo da bude
tako. Cela istorija nauke dokazuje ovo na mnogo naina. Kada je intuicija koriena kao
metoda, onda je alhemija postojala. Kada je intelekt zadobio mo, alhemija je nestala; hemija
je roena. Alhemija je intuitivna; hemija je intelektualna. Alhemija je bila mesec; hemija je
sunce. Kada je mesec bio predominantan, intuicija je bila predominantna; postojala je
astrologija. Sada postoji astronomija. Astrologija je nestala. Astrologija je mesec, astronomija
je sunce. Svet je postao vrlo siromaan zbog toga.
ena mora da procveta na svojoj meseini kao to mukarac mora procvetati na suncu;
ali pratibha je izvan oboje. Intelekt je psiholoki, intuicija je parapsiholoka, pratibha je para
parapsiholoka.
"Iz ovoga sledi intuitivno sluanje, dodirivanje, vienje, kuanje i mirisanje."
Zapamtite ovo, da se to moe dogoditi na dva nivoa. Ako ste meseeva osoba, enska osoba -
moda mukarac ili ena, to ne ini razliku - ako delujete iz meseevog sredita, moi ete da
ujete mnoge stvari koje drugi ne mogu uti i moi ete da vidite mnoge stvari koje drugi ne
mogu videti. Postaete neko ko opaa skriveno. Skrivene dimenzije nee biti tako skrivene za
vas; tajna e vam se malo otvoriti.
To je ono to je bilo izuavano u parapsihologiji. Sada to zadobija zamah; nekoliko
univerziteta u svetu je otvorilo parapsiholoki odsek. Mnogo je istraivakog rada
sprovedeno, ak i u Sovjetskoj Rusiji. Jer mukarac nije uspeo na svom putu. Sunev centar
nije uspeo. iveli smo kroz taj sunev centar hiljadama godina; to je donosilo samo nasilje,
828
rat, bedu. Sada drugom centru treba da se prione.
ak i u Sovjetskoj Rusiji, kojom je dominirao sunevi centar, pod komunistima, koji
ne veruju ni u jednu mogunost za neto izvan, ak i oni pokuavaju. Oni su mnogo uradili, i
mnogo su otkrili. Naravno, interpretirali su to u terminima intelekta - ne nazivaju to
"natulnim", ne nazivaju to "parapsiholokim". Oni kau, "ovo je takoe ulno, samo je
profinjeno". Oi mogu postati vie profinjene i mogu videti stvari koje se obino ne mogu
videti. Na primer, oi mogu videti vae unutranje telo ba kao to to X-zraci mogu videti.
Ako X-zrak moe to videti, onda oko takoe to moe videti; ovek samo treba da trenira oi.
Na neki nain oni su u pravu. Intuicija nije izvan ula; to je profinjavanje ula.
Pratibha je izvan ula - to je neulno, to je neposredno, a ula to samo ograniavaju. Ovo je
gledite joge, da ste u svojoj sutini vi sveznajui - sveznanje je sama vaa priroda. U stvari,
vi mislite da vidite kroz oi; joga kae da vi ne vidite kroz oi - vi ste oslepljeni oima.
Dopustite mi da vam to objasnim.
Stojite u zatvorenoj sobi i gledate van kroz malu rupu. Naravno u sobi ete oseati da
vam mala rupa daje barem odreeno znanje o svetu spolja. Moete postati fokusirani na to.
Moete misliti da bi bez rupe bilo nemogue videti. Joga kae da vi upadate u vrlo, vrlo
pogreno dranje i gledite. Ova rupa vam dozvoljava da vidite, ali ona nije uzrok vienja -
vienje je va kvalitet. Vi vidite kroz rupu, rupa ne vidi. Vi ste videlac. Vi gledate kroz oi u
svet; vi gledate u mene. Vae oi su samo otvori u telu, ali ste vi videlac iznutra. Ako moete
izai iz tela isto e se dogoditi kao to e se dogoditi ako moete otvoriti vrata i izaete pod
otvoreno nebo.
Zato to je otvor izgubljen, vi neete postati slepi. Onda ete zapravo razumeti da vas
je otvor oslepljivao. On vam je davao vrlo ogranieno vienje. Sada otvoreni, ispod neba,
moete videti celinu u potpunosti, neposrednim i trenutnim vienjem. Sada vae vienje nije
linearno i vae vienje nije ogranieno, jer nema prozora za to. Vi ste pod otvorenim nebom;
moete videti svuda okolo.
Takvo je gledite joge, i istinito je. Telo vam daje samo male otvore, uima moete
uti, oima moete videti, jezikom moete kuati, nosem moete mirisati. Mali otvori, a vi se
skrivate u pozadini. Joga kae, izaite van, doite van, idite izvan toga. Izaite izvan ovih
otvora, i postaete sasvim pametni, sveznajui, svemogui, sveprisutni. Ovo je pratibha.
"Iz ovoga sledi..." uvenje onoga to je izvan, sluanje koje nije kroz intelekt niti kroz
intuiciju, nego kroz pratibhu; i dodirivanje, vienje, kuanje i mirisanje.
Zapamtite to, ovek koji je to postigao po prvi put ivi ivot u totalnosti. Upaniade
kau, "ten tyakten bhunjitha" - "oni koji su se odrekli, oni su se samo predali". Vrlo
paradoksalno: "oni koji su se odrekli, samo su oni saznali i doiveli, uivali, predali su se".
Vae ogranienje u telu vas ini iscrpljenim, osiromaenim. Uzdiui se izvan tela, vi ete
postati bogatiji. ovek koji je to dostigao nije siromaniji - on postaje ekstremno bogat. On
postaje boanstven.
Dakle joga nije protiv sveta. U stvari vi ste protiv sveta. Joga nije protiv blaenstva -
vi ste protiv blaenstva. Joga eli od vas da odbacite svet tako da sva ogranienja mogu biti
ostavljena i moete postati neogranieni u svom biu, u svom doivljavanju.
Ovo su moi kada je um okrenut spolja, ali to su prepreke na putu samadhija.
Inae Patanjali je uvek svestan i to vam stalno kazuje - on nastavlja da zakucava tu
taku da bi je dobro uvrstio - da ak i ove moi, neposrednog uvenja, sluanja, kuanja,
mirisanja, dodirivanja; zapamtite, jesu moi ako idete prema napolje, ali ako elite da idete
unutra one postaju prepreke. Sve moi postaju prepreke kada ovek ide unutra.
Osoba koja izlazi van prolazi kroz mesec i ide do sunca i u svet. Osoba koja ulazi
unutra, njena energija se kree od sunca prema mesecu i od meseca izvan svega. Njihova meta
i ciljevi su totalno razliiti, dijametralno suprotni.
Dogaa se da ponekad zapoinjete da oseate prvo letimino sagledavanje pratibhe,
onoga izvan svega, i postajete tako moni - vi ste ispunjeni snagom, vi ste snaga - i u tom
momentu moete opet pasti. Mo kvari; vi ete pasti. Moete ui u glavu previe, moete ui
829
u ego previe, da ete poeleti da zajaete na njima - tim moima. eleete da inite uda, ili
druge glupe stvari.
Prodavci uda su na neki nain glupi - ta god da kau. Mogu rei da ine te stvari da
bi pomogli ljudima. Oni ne pomau nikome; jednostavno tete sebi - i tete drugima takoe.
Jer inei takve stvari oni padaju dole umesto da se uzdiu. itava njihova stvar postaje samo
lukavstvo ili podvala uzvienosti. To su podvale iz parapsihikog, od intuitivnog, od sveta
meseca; jednom kada ih znate, moete se okolo igrati. To su jo uvek trikovi ili lukavstva, i
ego uvek koristi te trikove.
uo sam jednu lepu priu:
Katoliki svetenik, jedan protestantski svetenik, i rabin pecali su ribu u malom
amcu usred mirnog jezera. Od svitanja do podnevnog ruka sedeli su tamo, ne kreui se, ne
govorei. Onda je katoliki svetenik rekao: "Dakle, vreme je za ruak; odoh ja, videemo se
u krmi."
Na ta je on ustao, digao nogu preko stranice amca i hodao preko vode do krme na
obali jezera.
Anglikanski svetenik je onda rekao: "Mislim da u takoe i ja otii na ruak."
Rekavi to, on je takoe prebacio nogu preko stranice amca, hodao po vodi u istom
pravcu kao i katoliki svetenik.
Rabin je bio zadivljen i zgranut ovom pojavom udesne hrianske solidarnosti.
Meutim, oseajui da su njegova vera i tradicija dovedeni u pitanje, ponudio je brzo molitvu
Jehovi i zakoraio na stranu preko ivice amca i - pljas! potonuo je do dna. Isplivao na
povrinu, izvukao se preko ivice amca i pokuao ponovo, izgovarajui jo revnosnije
molitve. Pljus, opet je potonuo kao kamen.
Katoliki svetenik, dospevi do obale jezera, posmatrao je nevoljno pojavu davljenja,
a poto je prispeo i protestant, rekao je: "Trebali smo rei sirotom momku, gde je kamenje
preko koga je trebao zakoraiti u jezero."
Svuda postoji kamenje preko koga se moe zakoraiti. Sve vae Satya Sai Babe - ne
budite previe zadivljeni onim ta oni ine. Traite kamenje kojim ete zakoraiti - ima ih. A
ovi ljudi uopte nisu duhovni.
Patanjali kae: "Ovo su moi kada je um okrenut prema spolja, ali to su prepreke na
putu prema samadhiju." Ako elite da dostignete najvie morate napustiti sve. Morate izgubiti
sve. Ovo je put za pravog tragaoca: ta god da stekne, on to posveuje Bogu. On kae: "Ti si
mi to dao, ali ta u ja initi s tim? Polaem to opet pred tvoja stopala." Stalno rtvuje Bogu
sve to postigne, i ostaje uvek ispranjen od postignua. To je duhovnost: ostati uvek prazan
od postignua, i sve to doe usput, uvek to posvetiti Bogu.
Dopustite mi da vam ispriam drugu priu:
Grupa svetenika je raspravljala kako oni dele darove svojih vernika.
Pravoslavac je objavio: "Sve to moji ljudi stave u posudu ide na boje delo - ja ne
zadravam nijedan dinar za mene!"
Protestant, koji se hvali da je skroman i odan veri, priznao je: "Ja zadravam
bakrenjake u posudi za darivanje, a srebro ide Bogu."
Katoliki svetenik je priznao: "Ja zadravam srebrnjake a bakarni novac ide Bogu -
ne moete da zamislite koliko mnogo bakarnog novca ima u sirotoj upi."
Do tada je rabin utao, ali kada su ga pritisli rekao je: "Dakle, ja stavim sav sakupljeni
novac na prostirku i bacim ga uvis u vazduh. ta Bog eli on zadri, a ono to ne eli i padne
dole, ja zadrim."
Ne budite lukavi - ne budite rabin. Jer na kraju ete samo vi biti na gubitku, ne Bog.
Bilo ta da doe na va put unutranjeg razvoja... a mnogo dolazi. Svaki trenutak je
novo otkrie na unutranjoj stazi; svakog trenutka neto iznenada padne u vae ruke - niste to
ak ni zamislili, niste to ak ni traili. Miliona je darova na stazi, ali cilj dostie samo onaj ko
830
stalno sve darove nudi natrag Bogu. Inae, ako ponete da prianjate uz dar, onda se tu va
napredak zaustavlja. Onda se tu va rast zaustavlja. Onda nainite sebi boravite i ostajete tu
da ivite.
Te samadhavupasarga vyutthane siddhayah
Ako elite samadhi, najvii mir, najviu tiinu, krajnju istinu, nikada se ne vezujte ni
za kakva postignua - ni svetovna, ni nebeska, psiholoka, parapsiholoka, intelektualna,
intuitivna, bilo koja. Nikada ne prianjajte ni uz kakvo postignue. Uvek ga predajte Bogu,
stalno dajte to Bogu... i vie e dolaziti! Uvek sve dajte Bogu.
Kada ste predali sve, Bog dolazi. Kada ste mu sve predali, kada ste sve vratili njemu,
on dolazi kao zadnji dar. Bog je poslednji dar.
Poglavlje 8
SMEJTE SE DVA PUTA
18. aprila 1976. pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
"Ne biti identifikovan sa umom i telom" - jo uvek ne znam kako da to uinim. Kaem
sebi: ti nisi um, ne sluaj svoj strah, voli sebe, budi zadovoljan, itd., itd...
Molim objasnite mi opet kako da ne budem identifikovan ili, barem, zato vas jo uvek
ne razumem?
Nije to pitanje kazivanja sebi da vi niste um, da niste telo, jer onaj ko vam to kazuje
jeste um. Zbog toga nikada neete izai iz uma. Svo kazivanje vri um sam sebi, stoga ete
sve vie i vie isticati um. Um je vrlo suptilan, morate biti vrlo paljivi, budni s njim. Ne
koristite ga. Ako ga koristite, jaate ga. Ne moete koristiti svoj um da unitite svoj um.
Morate razumeti da ovaj um ne moe biti korien sa svoje sopstveno samoubistvo.
Kada kaete: "Ja nisam telo", um je taj koji to kae. Kada kaete: "Ja nisam um", opet
je um taj koji to kae. Pogledajte u injenicu; ne pokuavajte ita da kaete. Jezik, govor, nisu
potrebni. Samo duboki pogled; samo pogledajte unutra. Ne recite nita. Inae ja znam vau
nevolju. Od samog poetka smo ueni ne da vidimo, nego da kaemo. Onog momenta kada
vidite cvet rue vi kaete: "Kako je lepa!" Gotovo. Cvet rue je nestao - vi ste ga ubili. Sada je
neto dolo izmeu vas i rue. "Kako je lepa!" Sada e ove rei delovati kao zid.
A jedna re vodi do druge, jedna misao do druge. One se kreu u asocijaciji, nikada se
ne kreu same. Nikada neete nai jednu misao samu. One ive u oporu; one su krdo
ivotinja. Dakle kada jednom kaete: "Kako je lepa rua!" vi ste na pruzi; voz je poeo da se
kree. Sada e vas re "lepa" podseati na enu koju ste jednom voleli. Rue su zaboravljene,
lepota je zaboravljena, sada je tu ideja, fantazija, imaginacija, seanje, na enu. A onda e
ena voditi do mnogih drugih stvari. ena koju ste voleli imala je lepog psa. Ovde se vi
umeete, kreete! Onda tome nema kraja.
Samo pogledajte mehanizam uma, kako on funkcionie, i ne koristite taj mehanizam.
Oduprite se tom iskuenju. Veliko je to iskuenje jer ste uslovljavani da to radite. Radite to
kao robot; to je automatsko.
Nova revolucija koja sada ulazi u svet obrazovanja ima nekoliko nacrta ili predloga.
Jedan predlog je da mala deca ne treba prvo da ue jezik. Prvo treba da im se dozvoli vreme
da kristaliu svoje vienje, da kristaliu svoje iskustvo, svoje doivljavanje. Na primer, postoji
slon, i vi kaete detetu: "Slon je najvea ivotinja." Mislite da ne govorite nita besmisleno,
mislite da ste apsolutno razumni i da se detetu mora rei injenica; ali nikakve injenice ne
treba kazivati. To treba da se iskusi. Onog momenta kada kaete: "slon je najvea ivotinja,"
831
donosite neto to nije deo slona. Zato kaete da je neka ivotinja najvea ivotinja?
Uvedeno je time poreenje, koje nije deo injenice.
Slon je jednostavno slon, nije velik niti mali. Naravno ako ga stavite pored konja, on
je velik; ili pored mrava on je jo vei; ali vi uvodite mrava onog momenta kada kaete da je
slon najvea ivotinja. Unosite neto to nije deo injenice. Falsifikujete injenicu; poreenje
je ulo unutra.
Samo dopustite detetu da vidi. Ne kazujte nita. Pustite ga da oseti. Kada odvedete
dete u batu, ne kaite da je drvee zeleno. Pustite da dete oseti, pustite dete da apsorbuje.
Jednostavna stvar, "trava je zelena" - nemojte to rei.
Ovo je moje zapaanje, da mnogo puta kada trava nije zelena, vi nastavljate da je
vidite kao da je zelena - i postoji hiljadu i jedna nijansa zelenog. Ne recite da je drvee zeleno,
jer onda e dete videti samo zeleno - svako drvo e ono videti zeleno. Zeleno nije jedna boja;
ima hiljadu i jedna nijansa zelenog.
Pustite dete da oseti, pustite dete da apsorbuje jedinstvenost svakog drveta, zapravo
svakog lista. Pustite ga da apsorbuje, pustite ga da postane kao suner koji upija realnost,
njenu injeninost, egzistencijalnost. Jednom kada ono bude dobro utemeljeno i njegovo
iskustvo je dobro ukorenjeno, onda mu kazujte rei, onda ga one nee ometati. Onda one nee
unititi njegovu viziju, jasnou vienja. Onda e biti sposoban da koristi jezik, a da ne bude
njime obmanut. Sada vas va jezik stalno obmanjuje.
Dakle, ta treba uraditi? Zaponite da vidite stvari bez njihovog imenovanja, bez
njihovog obeleavanja, bez kazivanja "dobro", "loe," bez njihovog deljenja. Samo vidite i
dozvolite injenici da bude tu u vaem prisustvu bez ikakvog suda, ma kakvog vrednovanja.
Neka to bude prisutno u totalnoj nagosti. Vi jednostavno budite prisutni u tome. Nauite kako
da sve manje koristite jezik. Oduite se od uslovljavanja, konstantnog blebetanja unutra.
To ne moete uraditi iznenada. Moraete to da uradite postepeno, polagano. Samo
onda, na samom kraju toga, moete jednostavno posmatrati svoj um. Nije potrebno rei, "ja
nisam ovaj um". Ako niste, od kakve je koristi kazivati to? Vi to niste. Ako vi jeste um, emu
ponavljanje da vi niste um? Samim ponavljanjem toga, to nee postati realnost.
Posmatrajte, ne kazujte nita. Um je tu kao konstantna saobraajna buka. Posmatrajte
to. Stanite sa strane i posmatrajte. Vidite: to je um. Nije potrebno kreirati nikakav
antagonizam. Samo posmatrajte, a u posmatranju jednog dana iznenada svest se premesti,
promeni, radikalno promeni - sa objekta iznenada ona poinje da se fokusira na subjekat, na
posmatraa, na vas. U tom trenutku znate da niste um. Nije to pitanje kazivanja, nije to teorija.
U tom trenutku vi znate - ne zato to to Patanjali kae, ne zato to vi rasuujete, to intelekt
kae tako. Bez ikakvog razloga to je jednostavno tako. injeninost stvari eksplodira u vama,
istina vam se sama otkriva.
Onda ste tako daleko od uma da ete se smejati sebi kako ste uopte poverovali da ste
bili um, kako ste mogli verovati da ste bili telo. To e izgledati jednostavno smeno.
Smejaete se svoj gluposti toga.
"Ne biti identifikovan sa umom i telom - jo uvek ne znam kako da to uinim." Ko
postavlja ovo pitanje: "Kako to uraditi?" Vidite to odmah; ko postavlja ovo pitanje, "kako
uraditi to?" Um je taj koji manipulie, um je taj koji eli da dominira. Sada um eli da koristi
ak i samog Patanjalija. Sada um kae: "Savreno istinito. Razumeo sam da vi niste um" a
jednom kada shvatite da niste um vi ete postati super um. udnja nastaje u umu, zato um
kae: "Dobro. Ja moram postati super um, nad um."
udnja za najviim, za blaenstvom, pohlepa da se bude u venosti, da se bude Bog,
nastala je u umu. Um kae: "Ne mogu da se smirim dok ne postignem ovo najvie, ta god da
je to." Um pita: "Kako da se to uradi?"
Zapamtite, um uvek pita kako da uradi neku stvar. "Kako," to je pitanje uma. Zato to
"kako" oznaava tehniku. To "kako" znai: "Pokaite mi nain kako da i dalje dominiram i
manipuliem. Dajte mi tehniku." Um je tehniar. "Samo mi dajte tehniku i ja u moi to da
uradim."
Ne postoji tehnika za svesnost. Treba da budete svesni da ste svesni. Ne postoji
tehnika za to. Kakva je tehnika ljubavi? Morate voleti da biste znali ta je ljubav. ta je
832
tehnika plivanja? Morate plivati. Naravno u poetku je vae plivanje malo nasumino. Ubrzo
vi nauite... ali nauite plivajui. Ne postoji drugi nain. Ako vas neko pita: "Koja je tehnika
vonje bicikla?" - a vi vozite bicikl - i neko vas pita, moraete da slegnete ramenima. Rei
ete: "Teko je rei. Koja je tehnika? Kako da se uravnoteite na dva toka? Morali biste tako
neto da radite." Radite neto, ali ne kao tehniku; pre kao vetinu. Tehnika je ono to se moe
poduavati, ali vetina je ono to samo moe da se zna. Tehnika je ono to se moe preobraziti
u uenje, a vetina je neto to se samo moe nauiti, ali vi to ne moete poduavati. Stoga je
nauite postepeno.
Zaponite od manje komplikovanih stvari. Nemojte iznenada uskakati u mnogo
komplikovane. Ovo je poslednja, najkomplikovanija stvar: postati svestan uma, videti um i
videti da vi niste um. Videti tako duboko da vi vie niste telo i vie niste um; to je poslednja
stvar. Ne skaite. Zaponite s malim stvarima.
Oseate se gladni. Samo uvidite tu injenicu. Gde je glad? U vama, ili negde izvan
vas? Zatvorite oi, pipajte na slepo u svojoj unutranjoj tami, pokuajte da osetite dodir i
razaznate gde je glad.
Imate glavobolju. Pre nego to uzmete aspirin, radite malo meditaciju. Moda aspirin
onda nee biti potreban. Samo zatvorite oi i osetite gde je tano glavobolja, oznaite je,
usredsredite se na nju. I biete zapanjeni, da to nije tako velika stvar kao to ste ranije
zamiljali, i da to nije raireno svuda po glavi. To ima svoj poloaj, i to blie doete tom
poloaju, vie ste postali udaljeni od njega. to je vie rairena glavobolja, vie se
identifikujete s njom. to je jasnije fokusirana, definisana, razgraniena, lokalizovana, vie ste
udaljeni od nje.
Onda dolazite do take gde je ona samo kao vrh igle, apsolutno usredsreena; onda
ete doi do novih sagledavanja. Ponekad e taj vrh igle ieznuti; nee biti glavobolje. Biete
iznenaeni, "gde je nestala?" Opet e ona doi. Opet se usredsredite; opet e ona ieznuti. Pri
savrenom usredsreivanju glavobolja nestaje, jer pri savrenom usredsreivanju vi se
udaljavate od svoje glave tako da ne moete oseati glavobolju. Pokuajte to. Zaponite s
malim stvarima; ne skaite odmah na poslednju stvar.
Patanjali je takoe proputovao dugim putem da doe do ovih sutri o viveki,
razlikovanju, svesnosti. Govorio je o toliko mnogo stvari kao pripremnim, kao osnovnim
potrebama, vrlo potrebnim. Dok ne budete sve to ispunili, teko e vam biti da ne
identifikujete sebe sa umom i telom.
Stoga nikada ne pitajte o tome "kako". Nema to nita s "kako". To je jednostavno
razumevanje. Ako razumete mene, u samom tom razumevanju moi ete da uvidite stvar. Ne
kaem da ete moi to da razumete. Kaem moi ete da vidite to. Jer onog momenta kada
kaemo "razumeti", intelekt ulazi unutra, um zapoinje da funkcionie. "Videti to" nema nita
sa umom.
Ponekad hodate usamljenom stazom a sunce zalazi i tama se sputa, i iznenada vidite
zmiju kako prelazi stazu. ta radite? Da li se predomiljate u vezi toga. Da li razmiljate o
tome ta da radite, kako to da uradite, koga da pitate? Ne, ve jednostavno skoite van puta.
Skakanje je vienje; nema to nita sa meditacijom. Nema nita sa razmiljanjem. Misliete
docnije o tome, ali odmah tada to je samo vienje. Sama injenica da je zmija tu, onog
momenta kada postanete svesni zmije, skoite van puta. To mora biti tako jer umu treba
vreme, a zmiji nee trebati vreme. Treba da skoite bez pitanja uma. Um je proces; zmije su
bre od vaeg uma. Zmija nee ekati, nee vam dati vreme da mislite ta da uradite. Iznenada
se um stavlja na stranu i vi delujete iz ne-uma, funkcioniete iz vaeg bia. U ozbiljnim
opasnostima se to uvek dogaa.
To je razlog zato ljude tako privlai opasnost. Vonja u brzim kolima, jurenje 100
milja na sat ili moda vie, kakvo je uzbuenje? Oduevljenje je zbog nemanja uma. Kada
vozite kola 100 milja na sat, nema vremena za razmiljanje. Morate da delujete iz ne-uma.
Ako se neto desi i zaponete da razmiljate o tome, izgubljeni ste. Morate delovati odmah; ni
jedan jedini momenat ne sme da bude neiskorien. Dakle to je vea brzina kola, vie i vie
je um stavljen na stranu, i vi oseate snano oduevljenje - veliko oseanje da ste ivi - kao da
ste bili mrtvi do sada i iznenada ste odbacili svu beivotnost i ivot se probudio u vama.
833
Opasnost ima duboku hipnotiku privlanost, ali privlanost je od nemanja uma. Ako
to moete initi sedei samo pored drveta ili reke, ili upravo u svojoj sobi, nije potrebno da
preuzimate takav rizik. To se moe uraditi svuda. Samo morate ostaviti um na stranu - kad
god moete staviti um na stranu - i samo videti stvari bez ometanja uma.
uo sam da je na Javi jedan antropolog naiao na malo nepoznato pleme sa neobinim
pogrebnim ritualom. Kada ovek umre zakopaju ga ezdeset dana, a onda ga iskopaju.
Smeste ga u mranu sobu na hladnu kamenu plou, i dvadeset najlepih devojaka iz plemena
pleu erotske plesove sasvim nage oko lea tri sata.
"Zato to inite?" Pitao je antropolog vou plemena, koji je odgovorio: "Ako ne
ustane, sigurni smo da je mrtav!"
Takva moe da bude privlanost zabranjenih stvari. Ako je seks zabranjen, on postaje
privlaan. Jer sve to je dozvoljeno postaje deo uma. Pokuajte da razumete ovo.
Sve to je dozvoljeno postaje deo uma; on je ve programiran. Od vas se oekuje da
volite svoju enu ili svog mua; to je deo uma. Ali onog momenta kada postanete
zainteresovani za enu nekoga drugog, to nije deo uma; to nije programirano. To vam daje
odreenu slobodu, odreenu slobodu da se kreete izvan drutvenog koloseka gde je sve
lagodno, gde je sve udobno - ali je sve takoe mrtvo. Postajete duboko zainteresovani za enu
nekog drugog. On je moda zasien s tom enom, moda pokuava da nae neki drugi nain
da ponovo postane iv - on e se moda zainteresovati i za vau enu.
Ovo nije pitanje posebne ene ili mukarca. Pitanje je o zabranjenom, nedozvoljenom,
nemoralnom, potisnutom - to nije deo vaeg prihvaenog uma. To nije umetnuto u va um.
Dok ovek nije potpuno sposoban da bude bez uma, ove privlanosti se nastavljaju.
Ovo je apsurd itave stvari: da su ove privlanosti stvorili ljudi koji sami misle da su
moralni, puritanci, religiozni. to vie oni odbacuju neto, to vie postaje privlano, vie
primamljivo; jer vam daje priliku da izaete iz koloteine, daje vam priliku da pobegnete
negde gde nema kontrole drutva. Inae drutvo se iri sve dalje i dalje potiskujui vas svuda.
ak i kad volite svoju enu drutvo stoji tu posmatrajui.
Drutvo je ak i u vaoj privatnosti, onoliko koliko i svuda drugde, jer drutvo je u
vaem umu, u programu koji je zadat vaem umu. Odatle ono nastavlja da deluje. To je vrlo
lukav izum.
S vremena na vreme svako osea da bi uradio neto to nije dozvoljeno, da kae da za
neto za ta je uvek bio prisiljavan da kazuje ne - ba da ide protiv samog sebe. Jer to "sebe"
nije nita drugo do program koji vam je drutvo dalo.
to je drutvo iskljuivije i stroe, ima vie mogunosti za pobune. to je drutvo
slobodnije, manja je mogunost za pobune. Nazvau drutvo revolucionarnim gde pobune
nestaju jer one nisu vie potrebne. Nazvau drutvo slobodnim kada se nita ne odbacuje,
stoga u njemu nema morbidne privlanosti. Ako je drutvo protiv droga, droge e vas privui,
jer vam daju laku mogunost da um odloite na stranu. Previe ste njime optereeni.
Zapamtite, ovo se moe uraditi a da ne bude pogubno. Uzbuenost koja vam dolazi
kada radite neto to drutvo ne dozvoljava, dolazi iz stanja nemanja uma, ali po vrlo velikoj
ceni. Pogledajte upravo malu decu koja se skrivaju negde iza zida puei. Pogledajte njihova
lica - tako su radosna. Kaljae i suze e navirati u njihove oi pri udisanju i izdisanju dima.
To je ba glupo. Ne kaem da je to greh. Jednom kada kaete da je to greh to postaje
privlano. Jednostavno kaite da je to glupo, to je neinteligentno. Ali pogledajte malog deaka
koji dahe s cigaretom - njegovo lice. Moda je u velikoj nevolji, osea de je ceo sistem
njegovog disanja uznemiren, gadno je, suze nadolaze, i on se osea napeto - ali ipak je
zadovoljan to moe initi neto to nije doputeno. Moe initi neto to nije deo njegovog
uma, to nije oekivano. Osea se slobodnim.
Ovo se moe postii vrlo lako kroz meditaciju. Nije potrebno kretati se po takvim
samoubilakim stazama. Ako nauite kako da odloite um na stranu...
Kada ste se rodili niste imali um; roeni ste bez ikakvog uma. Zbog toga se ne moete
seati nekoliko godina svog ivota, samo poetnih godina, tri, etiri, pet godina. Vi ih se ne
seate. Zato? Bili ste tu, a zato se ne seate? Um jo nije iskristalisan. Vraajui se unatrag,
moete se setiti neega to se dogodilo blizu etvrte godine, a onda iznenada postoji praznina,
834
ne moete vie ii dublje. ta se dogodilo? Bili ste tu, vrlo ivi. U stvari vie ivi nego to
ete ikada opet biti, jer naunici kau da je doba oko etvrte godine kada dete ui, zna, vidi,
75% sveg znanja koje e biti prisutno u celom njegovom ivotu. Sedamdeset pet procenata u
etvrtoj godini. Doiveli ste ve 75% svog ivota, ali se ne seate? Zato to se um jo nije
iskristalisao. Jezik se jo trebao nauiti, stvari su se trebale kategorisati, oznaiti. Dok ne
budete imenovali i oznaili stvari ne moete ih se seati. Kako da ih zapamtite? Ne moete
arhivirati to negde u svom umu. Nemate ime za to. Dakle prvo imena treba da se naue; onda
se moete seati.
Dete dolazi bez uma. Zato ja na tome insistiram? Da bih vam rekao da vae bie
moe postojati bez uma; nije nuno da um bude tu. On je samo struktura koja je korisna za
drutvo, ali ne budite previe vezani za strukturu. Ostanite nevezani tako da iz toga moete
iskliznuti. Teko je to, ali ako ponete to da inite, ubrzo ete moi to i da uradite.
Kada se sa posla vraate kui, nastojte da na putu potpuno ostavite posao. Pamtite
stalno kada se vraate kui da nije potrebno tamo donositi posao. Pokuajte da se ne seate
posla. Ako uhvatite sebe na delu da se seate opet neega sa posla, odmah to odbacite, izaite
iz toga, ispadnite iz toga. Nainite poentom da ete kod kue biti samo kod kue. A na poslu
zaboravite sve o kui, eni, deci i svemu. Tako ete ubrzo nauiti da koristite um, a ne da um
koristi vas.
Odete da spavate i um se nastavlja. Stalno govorite "stop!" Ali vas on ne slua, jer ga
nikada niste trenirali da vas slua. Inae onog momenta kada kaete, "stop!" on mora da se
zaustavi. To je mehanizam. Mehanizam ne moe rei "ne!" Vi ukljuite ventilator, on mora da
funkcionie; iskljuite li ga, mora da se zaustavi. Kada zaustavite ventilator, on ne moe rei:
"Ne! eleo bih da nastavim malo due."
Va um je biokompjuter. To je vrlo suptilan mehanizam, vrlo koristan; vrlo dobar
sluga, ali vrlo rav gospodar.
Dakle budite samo vie budni i paljivi, pokuajte da vie vidite stvari. ivite nekoliko
trenutaka svakog dana, ili ako moete uspeti nekoliko sati, bez uma. Ponekad plivajui u reci,
kada ostavite odelo na obali, onda takoe ostavite tamo i um. U stvari nainite takoe gest
ostavljanja i uma, pa uite u reku budni, zraei paljivom budnou, seajui se i opominjui
neprekidno. Ali ja vam ne kaem da verbalizujete, ne kaem vam da stalno govorite sebi: "Ne,
ja nisam um," jer je onda to um. Samo neverbalno, uvianje bez rei.
Sedei u vaem vrtu, leei na livadi, zaboravite ga. Ne postoji potreba. Igrajui se sa
svojom decom, zaboravite ga. Nema potrebe za njim. Jedui svoju hranu, kakva je poenta od
dranja za um? Ili pri kupanju, kakva je poenta povesti um u kupatilo?
Samo postepeno, polako... i ne pokuavajte preterivati, jer onda neete uspeti. Ako
pokuate suvie da radite, bie teko i rei ete: "To je nemogue." Ne, probajte to u
delovima.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
Koen je imao tri keri i oajniki je traio okolo zetove. Takav jedan mladi se
pojavio na horizontu i Koen ga je epao. Tri keri su paradirale pred njim posle izdanog
obroka. Bila je tu najstarija ker Rael koja je bila neosporno jednostavna i bez ukusa,
zapravo ona je bila istinski runa. Druga ker, Ester, stvarno nije izgledala loe ali je bila
istinski zaobljena - zapravo je bila gadno debela. Trea Sonja, bila je divna, privlana lepotica
po svim standardima.
Koen je povukao mladia na stranu i rekao: "Dakle, ta misli o njima? Obezbedio
sam im miraz, ne brini. Pet stotina funti za Rael, dve stotine pedeset za Ester, i tri hiljade
funti za Sonju."
Mladi se zgranuo: "Ali zato, zato nudite mnogo vei miraz za najlepu ker?"
Koen je objasnio: "Dakle, ovakva je stvar, ona je samo malo, neznatno malo trudna."
Stoga ponite da postajete pomalo trudni svakog dana - sa svesnou. Ne budite skroz
trudni odjednom. Malo po malo, postepeno. Ne pokuavajte da preterate, jer je to opet trik
uma. I naravno, neete uspeti. Kada ne uspete um kae: "Vidi, uvek sam ti govorio da je to
835
nemogue." Nainite vrlo male ciljeve. Kreite se jednim korakom svaki put, samo korak po
korak. Nema urbe. ivot je vean.
Inae to je trik uma. Um kae: "Sada si uvideo stvar. Uradi to odmah - postani
neidentifikovan sa umom." Naravno, um se smeje vaoj gluposti. ivei zajedno vi ste
trenirali um, trenirali ste sebe, postajali identifikovani; onda u magnovenju odreenog trena
elite da izaete iz toga. To nije tako lako. Malo po malo, korak po korak, polagano, oseajui
svoj nain i svoj put, kreite se. Ne traite previe; inae izgubiete svo poverenje u sebe.
Jednom kada ga izgubite, um postaje stalni gospodar.
Ljudi mnogo puta pokuavaju da ine ovo. Osoba je puila trideset godina, a onda
iznenada jednog dana, u momentu ludosti, odluuje da vie uopte ne pui. Za jedan sat, za
dva sata nosi tu odluku, ali se budi velika elja, nastaje ogromna elja. Celo bie izgleda da je
pometeno, u haosu. Onda ubrzo osoba osea da je toga previe. Sam ovekov rad se
zaustavlja; ne moe raditi u fabrici, ne moe raditi kao nekada. On je gotovo uvek obavijen
pobudom da pui. To izgleda previe ometajue, po tako velikoj ceni. Onda opet u drugom
momentu ludosti uzima cigaretu iz depa, poinje da pui, i osea se oputeno; ali je zavrio
veoma opasan eksperiment.
U ona tri sata dok nije puio nauio je jednu stvar o sebi: da je nemoan, da ne moe
uiniti nita, da ne moe slediti odluku, da nema volju, da je bespomoan. Jednom kada se
ovo odlui, a to se reava u svakome postepeno... Vi pokuavate jednom s puenjem, drugi
put sa dijetom, a sledei put s neim drugim, i stalno nemate uspeha. Neuspeh u vama postaje
trajna stvar. Ubrzo zapoinjete da postajete nemoni kao odbaeni trupac, kaete: "Ne mogu
uraditi nita." A ako oseate da ne moete uraditi nita, ko onda moe uraditi?
Sva glupost nastaje zato to vas um vara, podvaljuje vam. Kae vam da odmah uradite
neto za ta je potreban veliki trening i disciplina; a onda ini da se oseate nemoni. Ako ste
nemoni, um postaje vrlo moan. Uvek je to u proporciji: ako ste moni, onda um ne moe
biti moan; ako ste nemoni um postaje moan. On ivi na vaoj energiji, ivi na vaem
neuspehu, ivi na vaem poraenom biu, poraenoj volji.
Stoga nikada ne radite prekomerno.
Sluao sam o kineskom mistiku Mencijusu, velikom Konfuijevom ueniku. Doao je
kod njega ovek koji je bio ovisnik od opijuma i rekao: "To je sasvim nemogue, ba je
nemogue. Svakog dana sam pokuao sve metode. Na kraju ni u emu nisam uspeo. Potpuni
sam promaaj. Moe li mi pomoi."
Mencijus je pokuao da razume njegovu priu. Sluajui ga doao je do razumevanja
ta se dogodilo: on se je preterivao s radom. Dao mu je pare krede i rekao: "Meri svoj opijum
prema ovoj kredi, i kad god izmerite, zapiite "jedan", sledei put "dva", opet "tri", i nastavite
da zapisujete na zidu koliko puta ste uzeli opijum. Ja u doi posle mesec dana.
ovek je pokuao. Svaki put kada je uzimao opijum morao ga je meriti prema kredi,
a kreda je iezavala malo-po-malo, vrlo polagano, jer svaki put kada bi napisao "jedan", onda
s istom kredom, "dva" "tri"... Ona je poela da iezava. U poetku je to bilo gotovo
nevidljivo, svaki put se veliina smanjivala, ali na vrlo suptilan nain. Posle mesec dana kada
je Menijcus otiao da vidi oveka, ovek se smejao; rekao je: "Prevarili ste me!" Ali, to je
delovalo. Tako je to nevidljivo - da ne mogu osetiti nikakvu promenu, ali promena se deava.
Pola krede je iezlo - a sa polovinom krede iezla je polovina opijuma."
Mencijus mu je rekao: "Ako eli da stigne do cilja nikada ne uri. Idi polako."
Jedna od najuvenijih Mencijusovih reenica je: "Ako elite da stignete, nikada ne
urite." Ako zaista elite da stignete, nije potrebno ak ni da hodate. Ako zaista elite da
stignete negde, vi ste ve tu. Idite tako lagano! Da je svet sluao Mencijusa, Konfuija, Lao
Ce-a, i uang Ce-a, ovaj svet bi bio totalno drugaiji. Ako biste ih pitali kako da se rukovodi
naim olimpijadama, oni bi rekli: "Dajte nagradu onome ko je najbre izgubio. Dajte nagradu
onome ko je najsporiji peak, ne najbrem trkau. Neka bude nadmetanje, ali nagrada ide
onome ko je najsporiji."
Ako se kreete sporo u ivotu, mnogo ete postii; i to na lep, uzvien i
dostojanstven nain. Ne budite nasilni; ivot ne moe biti promenjen nikakvim nasiljem.
Budite veti. Buda ima specijalnu re za to; on to zove to upaya, "biti vet". To je kompleksna
836
pojava. Posmatrajte svaki korak i kreite se vrlo oprezno. Vi se kreete na vrlo, vrlo opasnom
mestu, kao da se kreete izmeu dva vrha na zategnutom uetu, kao eta na zategnutom
uetu. Uravnoteujte se svakog trenutka, i ne pokuavajte da jurite; inae pad je siguran.
"Ne biti identifikovan sa umom i telom" - jo uvek ne znam kako da to uinim. Kaem
sebi: ti nisi um, ne sluaj svoj strah, voli sebe, budi zadovoljan, itd., itd..." Zaustavite sve ove
besmislice. Ne govorite nita umu, jer je govornik um. Pre budite tihi i sluajte. U tiini nema
uma. U malim procepima gde nema rei nema ni uma. Um je apsolutno lingvistiki, on je
jezik. Stoga zaponite da klizite u procepe. Ponekad samo posmatrajte, kao da ste idiot, ne
razmiljajui, samo gledate. Ponekad idite i posmatrajte ljude koji su poznati kao idioti. Oni
jednostavno sede tamo - gledaju ali kao ne gledaju ni u ta. Oputeni, savreno oputeni,
njihovo lice ima lepotu. Nema napetosti, nita da se ini, potpuno spokojno, kod kue. Samo
ih posmatrajte.
Ako moete sedeti svaki dan po jedan sat kao idiot, vi ete postii.
Lao Ce je rekao: "Svako izgleda da je bistar i pametan izuzev mene. Ja izgledam kao
idiot." Jedan od najuvenijih pisaca, Fjodor Dostojevski, napisao je u svom dnevniku da kada
je bio mlad imao je epileptiki napad, a posle napada, po prvi put je mogao razumeti ta je
realnost. Odmah posle napada sve je postalo apsolutno tiho. Misli su se zaustavile. Drugi su
pokuavali da nau lek i doktora, a on je bio veoma srean i zadovoljan. Epileptiki napad mu
je dao uvid u stanje bez uma.
Moete biti iznenaeni kada saznate da su mnogi epileptiari postali mistici, a mnogi
mistici su obino imali epileptike napade - ak i Ramakrina. Ramakrina bi dobio napad. U
Indiji mi to ne nazivamo napadom. Mi to zovemo samadhi. Indijci su vrlo bistri, pametni
ljudi. Kada neko hoe imenovati stvar, zato je ne bi imenovao lepo? Ako to nazovemo "ne-
um" to izgleda savreno dobro. Ako kaem "budi kao idiot", oseate se uznemireno,
neudobno. Ako je kaem "postanite ne-umni" to izgleda savreno u redu. Inae to je sasvim
ista stvar.
Idiot je ispod uma, meditant je iznad uma, ali oboje su bez ikakvih umova. Ja ne
kaem da je idiot sasvim isto, ali neto slino. Idiot nije svestan da nema um, a ovek ne-uma
je svestan da ima ne-um, ili nepostojanje uma. Velika razlika, ali je takoe i slino. Postoji
odreena slinost izmeu ludih ljudi i ostvarenih ljudi. U sufizmu oni se nazivaju "ludacima";
ostvareni ljudi su poznati kao ludi ljudi. Oni su ludi tako to su odbacili um.
Postepeno, nauite to polako. ak i ako imate nekoliko sekundi ovog divnog
idiotizma, ne mislei nita, kada ne znate ko ste, kada uopte nita ne znate i u dubokom ste
neznajuem stanju, u dubokom neznanju, u dubokoj tiini neznanja; u toj tiini vienje e
zapoeti da vam dolazi, da vi niste telo, da niste um. Ne da ete vi to verbalizovati! To e biti
injenica, kao to sunce sija. Ne treba da kaete da postoji sunce i da sija. Kao kada ptice
pevaju - nema potrebe da kaete da pevaju. Samo moete sluati i biti svesni i znati da one
pevaju, ne kazujui to.
Na taj nain pripremite sebe lagano, i jednog dana ete spoznati da niste ni telo niti
um - niste ak ni bie, sopstvo, dua! Vi ste ogromna praznina, nita - ni-ta.
224
Vi jeste, ali
bez ikakvih granica, bez ogranienja, bez razdvajanja ni razgranienja, bez definicije. U toj
krajnjoj tiini ovek dolazi do savrenstva, do samog vrhunca ivota, egzistencije.
Drugo pitanje:
Svaki put kada se oseam jedno sa samim sobom i u drutvu sam s vama, moj um
stvara ogroman egoistian uzlet o tome kako dobro napredujem, ubrzo se naem natrag u
blatu. Molim vas, hoete li me ohrabriti?
Opet? Iznova ete biti u blatu! Traite li ohrabrenje? Ja vas ne mogu ohrabriti.
Totalno u vas obeshrabriti, tako da nikada opet ne budete u blatu. Ko trai ohrabrenje? Isti
224
Nita posebno, po sebi i za sebe. Mi smo ono to omoguava bie, sopstvo i duu, telo i um, prostor u kome je
sve (to) mogue.
837
ego.
Vi nastavljate da menjate svoje pitanje, ali ono na suptilan nain ostaje isto - kao da
ste odluili da ne vidite injenicu. Sada ste uvideli injenicu; a ipak jo elite da je
falsifikujete.
Svaki put kada se oseam jedno sa samim sobom i u drutvu sam s vama, moj um
stvara ogroman egoistian uzlet o tome kako dobro napredujem, ubrzo se naem natrag u
blatu. Kad god se ego pojavi, pre ili kasnije ete biti u blatu. Ne moete izbei blato ako ne
moete izbei ego.
Vidite. Naunici obino kau: "Sutra ujutru e sunce opet izai," to je upravo jedna
pretpostavka. To moda nee biti tako, s tim se ne moe biti siguran. Izlazilo je tako do sada,
ali kakva je izvesnost da e ono ujutru opet izai? To apsolutno nije sigurno. To je samo
zakljuak zasnovan na prolom iskustvu da je svakog dana bilo tako, pa e stoga to i biti tako.
Ali to ne moe biti nauna tvrdnja. To moe biti tako, a moe i da ne bude tako.
to se vas tie, onog trenutka kada ste se rodili, vaa smrt je apsolutno sigurna -
sigurnija nego sutranji izlazak sunca. Zato? ak i naunici ne mogu rei: "Moda ete
umreti, ili moda neete umreti." Ne, vi ete umreti. To je sigurno! Jer u samom roenju smrt
se ve dogaa. Roenje je ve smrt, jedna strana istog novia. Dakle, ako ste se rodili, vi ete
umreti.
Naunici kau da ako elite da nainite obazrivu tvrdnju moete rei ovoliko: ako
svaka okolnost, svako stanje, ostane isto, sunce e opet sutra izai. Pod tim uslovom sve
ostaje isto. Ali istovetnost nije prihvatljiva za smrt. Bilo da sve ostane isto ili ne, ovek koji se
rodio umree. Smrt izgleda da je jedina izvesnost u ivotu - jedina neminovnost. Sve ostalo
izgleda da je samo mogunost, verovatnoa.
Isto vai za ego i blato. Jednom kada se ego pojavio, vi ete biti u blatu. Zato to su
ego i blato dve strane istog novia. Ne moete izbei padanje u blato jednom kada ste se
uzdigli na talasu ega. Moete izbei podizanje s talasom ega - to moete izbei. Onda se blato
takoe izbegava. Stoga budite oprezni, uvajte se na poetku.
Pitate me: "Molim vas, hoete li da me ohrabrite?" Ako vas ohrabrim vi ete opet
uzleteti visoko, opet ete poeti da mislite da inite dobro. Ne, ja sam ovde da vas
obeshrabrim. Ja sam ovde da vas unitim, da vas ponitim tako da itav uzlet ega nestaje.
Inae stalno ete postavljati isto pitanje, s ovog ili onog ugla gledanja.
A moj odgovor ostaje isti. Izgleda da postavljate razliita pitanja; vi ne postavljate
razliita pitanja. A ja izgleda da vam dajem razliite odgovore, to takoe nije istina.
Postavljate isto pitanje, a formuliete ga na razliit nain. Moj odgovor je uvek isti;
formulisao sam ga na razliit nain zbog vas.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
Posetilac Ulstera,
225
naao se na putu bande kavgadija.
"Jeste li vi katolik ili protestant?" pitao je voa, maui vano svojim tojagom.
Posetilac ne mogavi da odlui koji bi odgovor bio poeljan, pokuao je da izvrda:
"Zapravo, ja sam Jevrejin," rekao je.
Njegov izvrdavanje je bilo od male koristi.
"Jevrejin katolik, ili Jevrejin protestant?" - bilo je sledee pitanje.
Ne moete izbei; s tim pitanjem se morate suoiti. A na pitanje ne treba da
odgovorim ja, nego vi. Jer je to vae pitanje.
Ako moete uvideti da onog trenutka kada se pojavi ideja: "ja se oseam savreno
dobro, inim dobro" ego se uzdie; onda kada se sledei put pojavi ideja da inite dobro,
nasmejte se dobro, grohotom. Smejte se odmah, ne ekajte ni jedan jedini trenutak. Smeh je
veoma koristan u unitavanju ega. Smejte se sebi. Vidite li poentu toga: Opet? Dobro se
smejte, i iznenada ete videti da niste bili u pravu, i nee biti blata. Blato je stvarao ego; to je
nusproizvod.
225
Ulster, (irski: Cige Uladh) je jedna od etiri tradicionalne irske pokrajine. Ovaj izraz se esto upotrebljava i
kao sinonim za Severnu Irsku iako Severna Irska pokriva samo dve treine Ulstera.
838
Nastavite da posmatrate. To je teko, ali jednom kada zadobijete vetinu u tome, to
postaje vrlo jednostavno.
Nikada ne traite ohrabrenje od mene. Samo traite razumevanje. Traite svesnost,
ali ne ohrabrenje. Jezik ohrabrenja je jezik ega. elite ohrabrenje, neko da aplaudira, vrednuje
i kae da vi radite savreno dobro. elite ceo svet da vas okiti vencem, da kae da ste veliki.
Zato se ta potreba javlja? Ova potreba se javlja jer ste dole u dubini nesigurni, dole u dubini
niste sigurni da radite dobro. Ako zaista radite dobro, nikakvo ohrabrenje nije potrebno. Ako
zaista radite dobro, vi ne eznete da vam ljudi aplaudiraju i da vas vrednuju i kite vencem.
Nema potrebe. Potreba se javlja zbog unutranje nedoumice, unutranje zbunjenosti,
unutranje nesigurnosti.
I zapamtite, moete sakupiti gomilu da vas ceni, ali vam to nee pomoi. To e vas
obmanuti. Vi moda moete obmanuti sebe, ali vam to nee pomoi. To je politika. Cela
politika nije nita drugo do traenje ohrabrenja od drugih.
Postanete predsednik zemlje - oseate se vrlo dobro, vrlo visoko, ali na prvom mestu,
elite ohrabrenje od ljudi, elite njihov aplauz, pokazujete da se u dubini oseate vrlo
inferiorno, da ne vrednujete svoje bie. eleli ste da to bude procenjeno na tritu da se zna.
uo sam da je jednom Mula Nasrudin otiao na trnicu s magarcem. eleo je da ga
proda zato to mu je ve bio dosadio. Bio je to najloiji mogui magarac. Ne bi iao gde je
Mula eleo da ide; iao bi samo gde on eli da ide. On bi ga utirao i pravio mnogo galame -
svuda. Gde god da je bilo naroda on bi Muli stvarao nevolju. Stoga, dosadivi mu jednog dana
je otiao na pijac. Mnoge muterije su pitale za njega, a on bi ispriao celu priu, pravu priu,
kakva je to vrsta magarca. Stoga niko nije bio spreman da ga kupi. Ko bi kupio takvog
magarca? Ve je bilo vee; celog dana su mnogi ljudi dolazili i on bi im ispriao istinitu
priu... i ljudi bi se smejali.
Onda je jedan ovek doao i rekao: "Ti si budala. Nikada nee moi da proda
magarca; nije to nain za prodaju. Daj mi malu proviziju i ja u ga prodati. Gledaj samo kako
se to radi."
Mula je rekao: "U redu", jer je ve bio umoran.
ovek je stao na stolicu i povikao glasno: "Najvei magarac koji je ikada postojao,
najlepa ivotinja, najodanija ivotinja, posluna - gotovo religiozna!"
Sakupila se gomila i poeli su da nude, i cena je poela da biva sve via i via; ak je
i Mula postao uzbuen. Rekao je: "ekaj, ne elim prodati tako lepu ivotinju! Ne mogu je
prodati. Nikada nisam znao njene kvalitete. Uzmi svoju proviziju, ne elim da je prodam."
To je politika. Vi ne znate svoju vrednost, idete na trite, dozvoljavate sebi da
budete na javnoj prodaji, a kada ljudi dou i ponu da vas vrednuju - vi se reklamirate - kada
ponu da vas vrednuju, oseate se dobro. Poinjete oseati da imate odreenu vrednost; inae
zato bi toliko ljudi poludelo za vama?
ovek koji osea svoje bie nema nikakvu potrebu ni za kakvim ohrabrenjem.
Pokuajte da osetite sebe. Svako ohrabrenje, sva inspiracija, opasna je - nadima vas. Ego
uiva u tome vrlo mnogo, ali ego je vaa bolest, vaa zaraza. Vama ne treba ohrabrenje; vama
treba razumevanje. Treba vam jasnoa da vidite.
Nisam ovde da stvaram vojnike, da vas ohrabrim, inspiriem i kaem da idete i borite
se za zemlju ili za religiju. Ne kreiram vojnike, ne stvaram vojsku. Ja pokuavam da stvorim
individualce. Pokuavam da vam pomognem da postanete tako jedinstveno usklaeni sa
sobom da znate gde ste, ko ste, ta radite... i da uivate u tome jer je to jedina stvar za koju ste
namenjeni. Oseate svoju sudbinu i zadovoljni ste.
Nisam ovde da vas nainim hindusom, hrianinom, muslimanom, njima trebaju
ohrabrenja, njima trebaju naoruanja, parole, politike, njima treba neka vrsta manijake
opsesije, krstaki rat, ubistvo. Treba im neka vrsta nasilja tako da mogu postati ubeeni da
rade velike stvari.
Ne, nisam ovde da vas uim da inite velike stvari. Ovde sam da vam kaem samo
jednu stvar, vrlo jednostavnu stvar: da saznate ko ste. Zato to znam da ste ve veliki. I kada
839
kaem da ste ve veliki, ne uzimajte to kao ohrabrenje, jer svako je velik kao vi - ni manje, ni
vie. Kako ja vidim svet, svaka individua je jedinstvena, neuporedivo jedinstvena. Nema
potrebe da se nadmeete ni sa kim, nema potrebe ita da dokazujete. Vi ste ve dokazani! Vi
ste tu, postojite, egzistencija vas je prihvatila, dala vam je roenje. Bog je ve nainio jedno
prebivalite u vama. ta vam vie treba?
Tree pitanje:
to se tie zen monaha koji koriste smeh kao meditaciju svakog jutra - ne mislite li
da malo preozbiljno uzimaju svoj smeh?
Ne, jer se smeju ponovo - drugim smehom - zbog prvog: "Kako smo glupi! Zato se
smejemo?"
Ako se smejete samo jednom, to moe biti ozbiljno. Stoga zapamtite uvek se smejte
dvaput. Prvo se samo smejte, a onda se smejte tom smehu. Onda neete postati ozbiljni.
Zen ljudi nisu ono to vi podrazumevate da su religiozni ljudi. Oni to nisu. Zen nije
religija; to je vizija. On nema spise. Nema niega ega bi se pridravao. Nema gde da ide;
nema cilj. Zen nije sredstvo ili metod prema nekom cilju i nekom kraju. On je kraj.
Vrlo je teko razumeti zen, jer ako elite da ga razumete, morate odbaciti sve to ste
nosili do sada - bivajui hrianin, hindus, musliman, ain. Moraete da odbacite sve te
besmislice. To su kojetarije. Razumeti zen je vrlo, vrlo teko ne samo zbog njegovog
sutinskog unutarnjeg kvaliteta, ve zbog vaeg uslovljenog uma. Ako gledate kao hrianin,
ili kao hindus, neete moi da vidite ta je zen. Zen je vrlo ist. Oi ispunjene doktrinama ga
ne vide. Zen je tako ist da ak ako se i jedna jedina re javi u vaem umu vi ga proputate.
Zen je jedan nagovetaj.
Ba pre neke noi sam itao. Velikog zen majstora Chau-chou-a su pitali: "ta je
sutina religije?" ekao je u tiini, kao da nije uo uenika. Uenik je ponovio opet pitanje:
"ta je sutina religije, gospodine?" Majstor je nastavio da gleda gde je i gledao; nije ak ni
okrenuo svoje lice prema ueniku. Uenik je opet pitao: "Jeste li me uli ili ne? Gde ste?"
Majstor je rekao: "Pogledaj empres u dvoritu."
Gotovo. To je odgovor: "Pogledaj empres u dvoritu."
To je sasvim isto kao kada je Buda uveo svet zena sa cvetom. Gledao je u cvet, a
hiljade koje su se okupile da ga sluaju nisu mogle razumeti ta se dogaa. Onda se monah
Mahakajapa, nasmejao. Buda ga je pozvao, dao mu cvet i rekao onima koji su se okupili:
"Sve to se moglo rei ja sam vam rekao, a sve to se ne moe rei, dajem Mahakajapi."
Uinio je dobro davanjem cveta, jer Mahakajapa je procvetao u trenutku smeha; njegovo
bie je procvetalo.
ta je Buda rekao? Gledajui u cvet, on je rekao: "Budi ovde i sada. Gledaj u cvet."
Oni su oekivali neto drugo, razmiljali su o neemu drugom, zamiljali su neto drugo.
Kada je Chau-chou rekao: "Gledaj empresovo drvo u dvoritu", on je rekao: "Odbaci sve
besmislice o religiji i ta je bitno i nebitno - budi ovde i sada. Gledaj. U tom gledanju koje je
ovde i sada, otkriva se sva sutina religije."
Zen je potpuno drugaiji. To je neto veoma jedinstveno. Ne moete ga razumeti ako
ste uhvaeni dogmama, u verama.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
Mladu devojku katolikinju od petnaest godina pitala je majka, nastojnica manastira,
ta je elela da postane u ivotu.
"Prostitutka," odgovorila je devojka.
"ta?" Vrisnula je stara sestra.
"Prostitutka", odgovorila je devojka smireno. "Oh, neka sveci budu hvaljeni," rekla
je pobona dama. "Ja sam mislila da si rekla protestant!"
Ovaj tip uma nee moi da razume ta je zen; to e biti sasvim izvan njegovog
dohvata - podeljenog u verovanja i kultove...
Zen ljudi nisu ozbiljni, ali su vrlo iskreni. A ove dve stvari su totalno razliite.
840
Nikada ih pogreno ne shvatajte, nikada ne brkajte te dve stvari. Iskren ovek nije ozbiljan.
On je iskren. Ako se smeje, on se zaista smeje. Ako voli, on zaista voli. Ako je ljut, on je ljut i
nee se pretvarati da je drugaije. On je autentian, istinit. Kakav god da je, on vam se
otkriva. On je ranjiv. Nikada se ne skriva iza maski; iskren je, istinit. Ponekad e biti tuan,
onda e biti tuan. Ponekad e voleti da plae, onda e plakati i nee skrivati ni pokuavati da
bude neto drugo to on nije. On ostaje kakav jeste. Nikada ne odstupa od svog bia, i nikome
ne dozvoljava da ga skrene i poremeti.
Inae ozbiljna osoba je uvek neka druga, koja nije istinita, koja nije autentina ali
nastupa kao da je autentina, da je istinita. Ozbiljan ovek je jedna varalica; pokuava
pokazati da je autentian, vrlo autentian. On se ne moe smejati, jer se plai da ako se smeje,
u smehu e moda njegovo pravo lice drugi videti. Jer mnogo puta va smeh pokazuje mnoge
stvari koje ste skrivali.
Ako se smejete, va smeh moe pokazati ko ste jer vas na momenat smeh oputa;
inae ne moete se smejati. Smeh je oputanje. Moete ostati stegnuti, ali onda se ne moete
smejati. Ako se smejete, krutost odlazi. Moete ostati pomraeni, sumorni i natuteni, i
moete istrajati u tome, ali ako se smejete iznenada videete da je celo telo oputeno, i u tom
oputenom trenutku neto moe da izbije navie, moe da dospe do povrine, to ste vi
skrivali za dugo i niste eleli drugi da vide. Zbog toga se ozbiljni ljudi ne smeju. Iskreni ljudi
se smeju - samo iskreni ljudi se smeju. Njihov smeh je detinjast, nevin.
Ozbiljni ljudi nee plakati, nee jadikovati, jer e to opet pokazati njihove slabosti - a
oni ele da dokazu da su jaki, vrlo jaki. Meutim iskrena osoba dozvoljava sebi da je vide
kakva jeste. Ona vas poziva u unutarnju sr svog bia.
Zen ljudi su iskreni ali ne i ozbiljni. Ponekad su tako iskreni da gotovo izgledaju
svetovni, bezboni. Tako iskreni da skoro izgledaju nereligiozni, ali oni nisu nereligiozni. Jer
iskrenost je jedina religija koja postoji.
Sav moj napor je takoe u istoj dimenziji: da vam pomognem da postanete iskreni, a
ne ozbiljni. elim vam da se smejete, elim vam da plaete. elim vam da budete tuni
ponekad, da budete sreni. Ali ma kakvi da ste - vi ste. Kakvi god da ste unutra, to je vaa
spoljanost takoe. Vi ste u jednom komadu; onda ete biti ivi, teni, pokretni, rastete;
dostiete svoju sudbinu, otkrivate se, cvetate, razvijate se.
etvrto pitanje:
Osho, oseam naklonost prema vama. Vi ste moj poslednji okov, poslednji porok,
moja poslednja droga. elim da odem na kratko, da otputujem, a ipak ne mogu da odem.
Svakog jutra kao mehanizovan pojavljujem se na predavanju. Oseam da ste me hipnotisali.
ta da uradim?
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu. Poslednje rei anegdote su moj
odgovor na vae pitanje, stoga sluajte paljivo.
Dez muziar koji nikada nije ulazio u crkvu u svom ivotu, naao je sebe kako ulazi
u malu seosku crkvu upravo kada je trebalo da pone sluba. Iz radoznalosti je odluio da ue
unutra i vidi ta se sve tu deava.
Posle slube je pristupio parohu i rekao: "Rekao bih Rev, da si me oborio s dobrim
reima - odakle si ih samo iskopao, ovee. Dez bejbi, to mi je zaista oduvalo um - bilo je
divlje, do jaja ovee."
Paroh je bio polaskan, ali je rekao, "Pa, hvala ti - bilo je vrlo dobro, siguran sam.
Meutim, ipak voleo bih kada ne biste koristili tako slobodne izraze u ovom svetom zdanju."
Ali muziar je nastavio: "Rei u vam jo neto Rev. Kada je naila ona maka okolo
sa zdelom i mrvicama hleba, tako sam bio napaljen s tom scenom da bi dao vie od petaka!"
"Ludo, bejbi, ludo!" rekao je paroh.
841
Poglavlje 9
RAZREENJE OD UZROKA SPUTANOSTI
19 april 1976 pre podne u Buddha dvorani
III, 38: bandhakaranaaithilyatpracarasamvedanacca cittasya paraariraveah.
Kada se [kroz samadhi] opusti svaka vezanost i spozna kako se s-vest kree,
moi e ova ui i u tela drugih.
III, 39: uddnajayajjalapahkakantakadivasanga utkrantica.
Ovladavi [energijom tzv.] uzlaeeg daha (udana) [joginovo kretanje vie]
nee ovisiti o [preprekama kakva je] voda, blato, trnje... i moi e se izdii
226
(nad svim
tim).
III, 40: samanajayajjvalanam.
Ovladavi [energijom tzv.] ujednaujueg daha (samana), jogin postaje [sav]
ozaren.
III, 41: rotrakaayoh sambandhasamyamaddivyam rotram.
U spregnutosti svekolike svesnosti (samyama) na vezu koja postoji izmeu
moi uvenja i etera (akaa) [kao medijuma zvuka, postii e jogin] natprirodnu mo
uvenja (divyasrotra).
III, 42: kayakaayoh sambandhasamyamallaghutulasamapatteca 'kaagamanam.
U spregnutosti svekolike svesti na vezu koja postoji izmeu tela i etera [kao
medijuma koji omoguuje prostiranje], postavi lagan poput pamuka - [jogin e postii
sposobnost] premetanja putem etera (akaagamana).
Pre sto godina jedan od najveih svetskih mislilaca, Fridrih Nie, objavio je da je
Bog mrtav. Objavio je neto to je postalo jasno svakome. Jednostavno je objavio oseanje
svih mislilaca sveta, naroito nauno orijentisanih ljudi. Nauka je pobeivala svakog dana
protiv religije, protiv praznoverja; nauka je toliko mnogo pobeivala da je gotovo postalo
sigurno da u budunosti Bog ne moe postojati, da religije nee postojati. Osetilo se svuda u
svetu da je Bog postao deo istorije i da e Bog ostati u muzejima, u bibliotekama, u knjigama,
ali ne u ljudskoj svesti. Osetilo se da je materija pobedila u poslednjem, zavrnom ratu s
Bogom.
Kada je Nie objavio da je Bog mrtav, mislio je da sada ivot nee ni na koji nain
biti predodreen. On je postao sluajnost, jer Bog nije nita do povezujui princip ivota. Bog
je organsko jedinstvo ivota. Bog je ona energija koja spaja sve zajedno. Bog je onaj zakon
koji je nainio kosmos iz haosa. Jednom kada Bog nije tu, nema principa koji povezuje, svet
opet postaje haos, isto kao nekada. S Bogom nestaje svaki red. S Bogom nestaje svaki princip.
S Bogom nestaju sve mogunosti da se razume ivot. I s Bogom ovek takoe nestaje.
Nie je sam objavio da je Bog mrtav i ovek je slobodan sada, ali u stvari kada je
jednom Bog mrtav, ovek vie nije tu. Tada je ovek samo materija, nita vie - objanjivo,
vie to nije misterija, nema vie dubine, nema vie beskonanosti, i znaenja nema vie,
226
Uzlaz, uzdizanje, uzdizanje due u momentu smrti ( = izdah) ili prosto nadilaenje - ostaje nejasno. Komentar
Vyasin i Vacaspatimire objanjavaju re utkranti u onom znaenju u kome se ona tradicionalno upotrebljava:
uzlaz due na nebo. Jogin koji ovlada ovim 'dahom' postii e, kae se, 'uskrsnue' u plamenu, nalik na boansko.
(Komentar Z.Z.)
842
vanosti nema vie, samo je jedna sluajnost - dogodio se sluajno, nestae sluajno.
Meutim, pokazalo se da Nie nije u pravu. To je pokazalo da je bilo neto nalik
dobu naune mladosti; devetnaesto stolee je bilo vek poetka naunog doba. I kao to je
svaka mladost previe puna poverenja, puna optimizma, zapravo ludog optimizma, isto je bio
sluaj i sa naukom takoe. Na Tibetu imaju izreku da svaki mladi misli da su stari ljudi
budale, a svaki stari ovek zna da je da su svi mladi budale. Mladi ljudi samo misle, ali stari
ljudi znaju. Nauka je bila najmlai rast u ljudskoj svesti, i bila je previe samouverena.
Objavila je ak da je Bog mrtav i religija vie nije znaajna, da je ona "izvan konteksta".
Religija je bila deo detinjstva oveanstva, objavili su oni. Frojd je napisao knjigu Budunost
jedne iluzije - o religiji, da je to samo jedna iluzija i da ona zaista nema budunost.
Ali Bog je preiveo, i udo se dogodilo tokom ovih dvesta godina. Da Nie doe
opet ne bi mogao da veruje ta se dogodilo. to je vie nauni um prodirao u materiju, vie je
dolazio do saznanja da materija ne postoji. Bog je preiveo, materija je umrla. Materija je
gotovo nestala iz naunog renika. Ona postoji u obinom jeziku, ali samo zbog stare navike;
inae materija danas ne postoji. to je dublje prodirala nauka, dublje su doli do razumevanja
da je to energija, a ne materija. Materija je bila nerazumevanje. Energija se kree tako brzo, s
tako ogromnom brzinom, da daje iluziju neega vrstog. vrstina je samo jedna iluzija.
Bog nije iluzoran. vrstina sveta je iluzorna. vrstina ovih zidova je iluzorna; oni
izgledaju vrsti jer se estice energije, elektroni, kreu pri takvoj brzini da ne moete videti
kretanje.
Jeste li nekada posmatrali elektrini ventilator koji se okree vrlo brzo? Onda ne
moete videti njegova krilca. Ako bi se ventilator okretao istom brzinom kao elektroni, mogli
biste sesti na njega i ne biste osetili kretanje propelera. Mogli biste ga gaati metkom i metak
ne bi proao izmeu procepa, jer brzina metka ne bi bila tako velika kao brzina krilca
ventilatora.
To je ono to se dogaa. Materija je nestala, vie nema vrednost.
Ali to to je nauka otkrila nije zaista otkrie; to je ponovljeno otkrie. Joga je o tome
govorila najmanje pet hiljada godina. Tu energiju joga zove prana. Vrlo je vana re prana,
vrlo sadrajna, bremenita znaenjem. Nainjena je od dva sanskritska korena. Jedan je pra;
pra oznaava osnovnu jedinicu energije, najosnovniju jedinicu energije. A na znai energija.
Prana oznaava najosnovniju jedinicu energije. Materija je samo povrina. Prana je ono to
zaista postoji - a ona uopte nije neto. Vie je kao ni-ta, naime kao da nije tvar, ili moete
rei da je gotovo nita. Nita znai da nije neto. Nita ne znai nitavilo; nita jednostavno
znai da to nije stvar. To nije vrsto, nije nepokretno, nije vidljivo, nije opipljivo. Tu je, ali ne
moete dodirnuti. Tu je, ali to ne moete videti. Tu je, izvan i ispod svake pojave. Ali to je
najosnovnija jedinica; ne moete ii izvan toga.
Prana je osnovna jedinica celog ivota. Stene, drvee, ptice, ljudi, Bog, sve je
manifestacija prane, na razliitim nivoima, na razliitim razumevanjima, na razliitim
integracijama. Ista prana se kree i manifestuje kao bezbrojno mnotvo, ali osnovna jedinica
je jedna.
Dok ne spoznate pranu u sebi samima, neete moi da znate ta je Bog. A ako ne
spoznate to unutar sebe, ne moete znati to spolja, jer sve spolja je u vama i blisko vam je.
Zbog toga je Patanjali mogao da zna to pet hiljada godina pre Alberta Ajntajna i drutva.
Pet hiljada godina je dug period za nauku da dospe do razumevanja toga, ali oni su pokuavali
spolja. Patanjali je uronio duboko u svoje vlastito bie; to je bilo subjektivno iskustvo. A
nauka je pokuavala da sazna to objektivno. Ako elite da znate neto objektivno, morate
preduzeti vrlo dugaku putanju. Zbog toga je bilo tako veliko odlaganje. Ako idete unutra,
nali ste najkrai put za saznavanje ta je to.
Obino ne znate ko ste, gde ste. ta vi radite ovde? Ljudi dolaze kod mene i kau:
"ta mi ovde radimo? Ko smo mi? Za ta?" Mogu razumeti njihovu zabunu, ali gde god da ste
i ta god da radite problem e ostati isti - dok ne razumete izvor odakle ste doli, dok ne
razumete osnovnu strukturu svog bia, dok ne doete do znanja o svojoj prani, svojoj
energiji.
843
uo sam da se dogodilo:
Mula Nasrudin je otiao u tue polje i napunio vreu dinjama. Taman je krenuo a
vlasnik se pojavio.
"Prolazio sam pored," poeo je Mula da objanjava, "kada me je iznenada jak vetar
bacio preko ograde i naao sam se u vaem polju."
"A ta je sa dinjama?" Pitao je vlasnik.
"Vetar je bio tako jak, gospodine, da sam se uhvatio za bilo ta to sam mogao
uhvatiti rukama. Na taj nain dinje su se otkinule."
"Ali ko ih je stavio u vreu?"
"Da kaem istinu," odgovorio je Mula, "i sam se pitam ko?"
Takva je situacija. Kako ste vi ovde? Ko ste vi ovde? Ko vas je stavio u vreu?
Svako se pita.
Filozofija, kau, dolazi iz htenja da se zna, stalnog lutanja i tumaranja. Inae lutanje
postaje vrsta besciljnog prelaenja s predmeta na predmet, bunilo. Onda nikada ne dostiete.
Umesto da jednostavno lutate, pokuajte da uradite neto. Vi ste ovde, toliko je sigurno. Vi ste
budni i svesni da ste ovde, i to je skoro sigurno. Sada su ova dva sastojka dovoljna za joga
eksperimentisanje. Vi jeste: odatle poinjete. Vi ste svesni da jeste: svesnost postoji. Ovo
dvoje su dovoljni da naine laboratoriju od vaeg bia za joga eksperimentisanje.
Joga ne trai sloene, komplikovane stvari za svoj rad. Ona je najjednostavnija. Dve
stvari: vi i vaa svesnost da vi jeste. To je dovoljno. Ovo dvoje vi imate; svako ih ima.
Nikome ne nedostaju ove dve stvari. Imate odreeno oseanje da vi jeste, i naravno svesni ste
tog odreenog oseanja. Ove dve stvari su dovoljne. Zbog toga jogini nemaju laboratorije,
nemaju sofisticirane instrumente - nikada im nisu trebale nikakve donacije od Rokfelera ili
Forda. Potrebno im je bilo samo malo hleba, vode, doli bi i prosili hranu po gradu i zatim
nestajali danima. Posle jedne ili dve sedmice opet bi se vratili i prosili, pa bi nestali ponovo.
Oni su radili najvei eksperiment: eksperiment u ljudskoj realnosti. I samo s dve
male stvari, ali ove dve sitne stvari nisu male. Jednom kada ih znate, one su najvee pojave,
ikada.
Dakle, prva stvar oko dananjih sutri je otkrie prane. To postaje sama osnova hrama
joge. Vi diete. Joga kae da vi niste samo udiui vazduh; vi ste takoe udiua prana. U
stvari vazduh je samo vozilo za pranu, samo sredstvo, posrednik. Vi ne ivite pomou
disanja. Disanje je samo nalik konju, a jo niste videli jahaa. Jaha je prana.
Sada su mnogi psihoanalitiari naili na ovu misterioznu stvar - na jahaa koji dolazi
sa disanjem, ide sa disanjem, neprekidno se kree unutra i spolja. Ali to jo na Zapadu nije
priznato kao nauna injenica. A treba da bude, jer nauka kae da materija vie ne postoji i
sve je energija. Kamenje, stene su energija; vi ste energija. Stoga mora da se deavaju mnoge
energetske igre unutar vas, plime i oseke energije.
Frojd se spotakao na ovoj injenici. Kaem "spotakao se na tome" jer njegove oi
nisu bile otvorene; bile su mu vrsto zavezane. On nije bio jogin. Opet je bio uhvaen u
nauno stanovite koje ini sve objektivnim. On je to zvao "libido". Ako pitate jogine oni e
rei da je libido bolesna prana. Kada prana nije vitalna, iz nekog razloga energija prane bude
pregraena, blokirana, to je ono to je Frojd otkrio. I to je razumljivo jer je radio sa bolesnim
ljudima, neurotinim i mentalno poremeenim ljudima. I radei sa mentalno poremeenim
ljudima on je spoznao da njihova tela nose neku blokiranu energiju, i dok ta energija na bude
osloboena, oni nee ozdraviti. Jogini bi rekli da je libido prana koja je pola naopako. To je
samo bolesna prana. Ali ipak Frojd je naiao na neto to e docnije postati vrlo, vrlo
znaajno.
I jedan od njegovih uenika, Vilhelm Rajh (Wilhelm Reich), uao je dublje u to, ali
ga je uhapsila amerika vlada jer nije dokazivao samu zvaninu nauku, to to je govorio bilo
je suvie stvarno. Umro je u zatvoru kao lud ovek, tvrdili su da je bio lud.
227
Bio je to jedan
od najveih ljudi ikada roenih na Zapadu. Ali opet i on je radio vezanih oiju. Nije jo uvek
227
Vilhelm Rajh je ubijen u zatvoru a njegovi radovi su zaplenjeni i zabranjeni u SAD.
844
radio kao to jogin radi. Nauno dranje je bilo njegovo unitenje.
Rajh je pokuao da naini kontakt s ovom energijom koju jogini zovu prana, a on ju
je nazvao orgon. Orgon je bolje nego libido jer libido daje oseaj kao da je sve seksualna
energija. Orgon je lepa re, sadrajnija, obuhvatnija, vea nego libido, i daje mogunost da
se energija kree iznad seksa ili da dodirne vie realnosti bia koji nisu seksualni. Meutim,
on je upao u nevolju jer je toliko mnogo to upoznao i prouio da je poeo akumulirati prana
energiju, orgon u sanducima. Nainio je sanduke orgona, orgonske akumulatore. Nita nije
pogreno u njima; jogini su na tome radili vekovima. Zbog toga su jogini pokuavali da ive u
peinama nalik na kutije, samo s malim vratima.
Sada ove peine izgledaju vrlo nehigijenski, a kako su tamo iveli godinama? Tamo
nikakav vazduh ne ulazi jer nema ventilacije. Tako su tamne, prljave, a jogini su iveli tako
savreno i tako zdravo da je to gotovo udo. ta su tamo radili i kako su tamo iveli? Prema
modernoj naunoj ideologiji, trebalo je da umru, ili bi veinom trebali iveti kao vrlo bolesni
ljudi, depresivni; ali jogini nikada nisu bili depresivni. Oni su jedni od najvitalnijih ljudi koje
moete sresti; vrlo svesni i ivahni. ta su radili? ta se dogaalo? Oni su kreirali orgon, a da
bi se orgon zadrao na odreenom mestu, ventilacija nije potrebna, zapravo ventilacija nee
dozvoliti orgonu da se akumulira, jer jednom kada tu ue vazduh energija orgona ga zajae -
on skoi i s vazduhom izae van. Nikakav vazduni prolaz nije potreban, onda slojevi na
slojevima orgona nastavljaju da se akumuliraju, i ovek moe na tome da raste i ivi.
Vilhelm Rajh je stvorio male kutije orgona, i pomagao je mnogim bolesnim ljudima.
Rekao bi im samo da sednu u orgonsku kutiju, i on bi je zatvorio i rekao im da se odmaraju; i
u toku jednog sata osoba bi izala oseajui se vrlo vitalna, sva ozarena energijom. Mnogi
ljudi su izvetavali da su njihove bolesti nestajale posle nekoliko tretmana s orgonom.
Orgonski sanduk je bio tako efikasan da je bez poznavanja zakona i ne marei za to
Vilhelm Rajh poeo masovno da ga proizvodi i prodaje. Onda ga je uhapsila administracija za
hranu i lekove FDA i traila mu da to dokae. Ali to je bilo teko dokazati jer energija nije
opipljiva. Nikome je ne moete pokazati. To je jedno iskustvo; i to sasvim unutranje
iskustvo.
Vi ne traite od Alberta Ajntajna da pokae elektrone, ali mu moete verovati jer
moete otii i videti Nagasaki i Hiroimu. Moete videti efekat; ne moete videti uzrok. Niko
jo nije video atom, ali atom postoji, jer moe da proizvede posledice.
Buda je definisao istinu kao ono to moe proizvesti posledice. Sama Budina
definicija istine je vrlo lepa. Nikada pre ni kasnije nije bilo talo lepe definicije istine: ono to
proizvodi posledice. Ako to moe proizvesti posledicu, to je istinito.
Niko nije video atom, ali moramo verovati u njega zbog Nagasakija i Hiroime.
Meutim niko nije sluao Vilhelma Rajha i njegove pacijente. Bilo je mnogih koji su bili
spremni da potvrde i svedoe kazujui "mi smo bili izleeni", meutim, to je tako - jednom
kada je neko gledite opte prihvaeno - ljudi postaju slepi. Oni su rekli: "Svi ovi ljudi su
hipnotisani. Na prvom mestu moda nisu bili bolesni - ili su zamiljali sebe izleenima - ili to
nije nita do sugestija." Ne moete sada ii i govoriti ljudima koji su umrli u Hiroimi: "Vi ste
uobrazili da ste umrli", oni su jednostavno nestali.
Kao to vidite, smrt je verodostojnija nego ivot.
Sav moderni svet je vie orjentisan smrti nego ivotu. Ako ubijete nekoga izvestie
se to u svim novinama; biete na glavnim naslovima. A ako oivite nekoga, niko o tome
nikada nee saznati. Ako ubijete, vae ime postaje poznato, a ako podarite ivot ljudima, niko
nee verovati u to. Rei e da ste arlatan ili varalica.
Uvek je bilo tako. Niko nije verovao Isusu; ubili su ga. Niko nije verovao Sokratu ;
ubili su ga. Ubili su ak i tako bezazlenog oveka kao to je Ezop, uvenog pripovedaa.
Nikada nije uradio nita, nikada nije stvorio religiju ili filozofiju, nita nije govorio ni protiv
koga. Stvorio je samo nekoliko lepih alegorija, basni. Ali one su naljutile ljude jer je kazivao
tako velike istine u tim alegorijama na tako jednostavan nain da su ga ubili.
Vi stalno ubijate ljude koji su bili afirmativni, koji uzdiu ivot. Traite dokaze.
Ako neko doe kod mene i pita ta ja ovde radim, bie teko. Ako ga tano izvestite
o meni, rei e da ste poludeli. To je neto. Ako je neko protiv mene, on e mu verovati; ako
845
je neko za mene, nee mu verovati. Ako je neko protiv - koliko god bio glup - nee se
prepirati s njim; rei e: "U redu." Ako je neko sa mnom i za mene - ma koliko bio
inteligentan - oni e se smejati; namerno e rei: "Znamo, vi ste hipnotisani." Pitajte dr.
Pradhina; ljudi kau da je on hipnotisan.
Ovo je izopaeni krug dokazivanja. Ako vas ja uverim vi ste hipnotisani; ako vas ne
mogu uveriti, nisam u pravu. Dakle i na jedan i drugi nain nisam u pravu. Ako je neko
uveren...
To se dogodilo. Svabhav je ovde. Pre nekoliko godina, doao je sa svoja dva brata,
sva trojica su dola da diskutuju sa mnom. Svabhav je bio najpoleminiji od sva tri, ali je on
iskren ovek i jednostavan. Ubrzo je postao uveren. Doao je kao voa s ostala dva brata;
onda je postao uveren i ubeen. Onda su druga dva brata bili protiv njega. Rekli su tada da je
on bio hipnotisan. Prestali su da dolaze; nisu vie hteli da me sluaju. Sada su se plaili; ako
Svabhav moe biti hipnotisan, oni takoe mogu biti hipnotisani. Izbegavali su to i stvorili su
mehanizam zatitne odbrane oko sebe. Ako mogu ubediti jo jednog brata - jer znam da ovek
jo uvek moe biti uveren - onda e onaj jedan preostali jo vie zauzeti odbrambeni stav; rei
e: "dva brata su otila". Preostali brat je takoe vrlo ohrabren; za njega takoe postoji
mogunost. Onda e cela porodica misliti da su sva trojica poludeli.
Tako se stvari odvijaju. Ako ne moete da ih uverite, niste u pravu; ako ih moete
uveriti, onda takoe niste u pravu.
Mnogi ljudi, vrlo inteligentni ljudi, doktori nauka, profesori, psihoanalitiari - bili su
uvereni - ali sud ih nije sluao. Rekli su da su svi oni zaverenici u istoj igri. "Pokaite nam
gde je ta energija orgon! Otvorite kutiju i pustite nas da vidimo gde je ona. To je jedan obian
sanduk, tu nema niega. A vi to prodajete, obmanjujui ljude."
Vilhelm Rajh je umro u zatvoru. Izgleda da oveanstvo nita nee nauiti iz istorije;
stalno nastavlja da ponavlja isto.
Zato ste toliko mnogo protiv ljubavi, zato to je energija orgona energija ljubavi?
Zato ste toliko mnogo protiv ivota i zato toliko mnogo u korist smrti? Neto se nije razvilo
u vama. Toliko ste beivotni da ne moete verovati da ivot ima vie i uzvienije mogunosti.
Ako neko dospe do najvieg vrhunca, ne moete poverovati da je to mogue. Morate poricati.
To postaje gotovo jedan napad ili uvreda prema vama.
Ako ja kaem da sam Bog, to postaje uvreda i napad. Kaem da jednostavno i vi
moete postati bogovi, nikada ne pristajte na manje. Ali se vi oseate napadnuti. ivite samo
dva posto svojih mogunosti; devedeset osam posto vaih mogunosti su neiskoriene. Kao
da vam je dato sto dana da ivite, a vi ivite samo dva dana i umrete. ak i vai veliki
mislioci, slikari, muziari, geniji, iveli su samo 15% svog potencijala.
Ako moete zasijati do svoje krajnje granice, postajete Bog.
Situacija je takva da u vam ispriati jednu anegdotu da to objasnim.
Koen je naleteo na Levija Isaka koji je izgledao strano utuen.
"U emu je stvar?" Pitao je on.
"Bankrotirao sam." Tiho je rekao Isak. "Moj posao je propao."
"Oh, dakle, a ta je sa imovinom na ime tvoje ene?"
"Nema imovine na ime moje ene."
"Dakle, ta je onda sa imovinom na imenima tvoje dece?"
"Nema svojine na imenima moje dece."
Koen je stavio ruku na Levijevo rame i rekao: "Levi, veoma si pogreio. Ti nisi
bankrotirao - ti si propao."
Ovo je situacija gde ste vi: niste bankrotirali, propali ste. Ako ne postanete oivljeni,
ako ne revitalizujete svoju pranu i energiju, propali ste - i iveete s lanom idejom da ste
iveli. A podrani ste od itave mase ljudi oko vas jer oni su gotovo mrtvi kao vi, tako da
mislite da je to pravilo. To nije pravilo.
Trud u religiji zapoinje samo kada budete dobro utvreni i proeti sa ovim - ovom
sutrom, ovim navodom - da ta god da radite je gotovo nita. Proputate veliku mogunost.
846
Dok ne zaponete oseati Boga u sebi, nikada ne pristajte ni na ta. U redu je da se zaustavite
za noni odmor, u redu, ali od jutra nastavite dalje. Zapamtite to kao kriterijum da je vae
ispunjenje vaa boanstvenost.
Kada vaa prana procveta vi ste Bog. Upravo sada vaa prana je samo gmizanje po
zemlji - nije ak ni stajanje ili hodanje.
Sluao sam o prosjaku koji je pokucao na vrata velike kue. Dama iz kue je otvorila
vrata. ovek je odmah nainio shashtang, poklonio se dole s celim telom na zemlji. Puzao je
pred njenim stopalima. Vrlo jak mukarac, zdrav, savreno zdrav i mlad. Dama je rekla: "ta
to radi? Zato rasipa svoju energiju i gmie pred ljudima? Zato ne radi? Zato i dalje
moli, prosi, puzi?"
On je pogledao u nju i rekao: "Gospoo, ja sam vrlo nauan ovek. Kreem se
abecednim redom."
"Kako to misli, abecedno" upita dama.
On je rekao: "A: molim (asking); B: prosim (begging); C: puzim (crawling). Rad - W
(work) - je vrlo, vrlo daleko..."
Abecednim redom! Ne budite tako abecedni.
Ako koristite svoju pranu samo za seksualne svrhe, vi gmiete. Dok se energija ne
kree do sahasrare, dok prana ne doe do temena vae glave, do samog vrha, neete moi da
poletite u nebo. Ostaete uhapeni, zatvoreni i ostaete jadni. Srea je kada letite. Srea je
kada je nebo iroko, neogranieno. Srea je kada nauite vrhunac, najviu taku, kreendo
vaeg bia, kada dostignete najvii vrh.
A sada evo sutri:
Oslobaajui se uzroka sputanosti i znanjem o kanalima dozvoljava duhu da ue u
telo drugog.
Bandha karana shaithilyat. - "Otputajui uzrok ropstva ili sputanosti." ta je uzrok
sputanosti? Identifikacija. Ako ste identifikovani s telom, ne moete se kretati izvan njega.
Gde god da je vaa identifikacija, tamo je vaa tamnica. Ako mislite da ste telo, samo
miljenje vam nee dopustiti da uradite neto to se moe uraditi samo kada znate da niste
telo. Ako mislite da ste um, onda je um va jedini svet; ne moete ii izvan njega.
Nauili ste odreeni jezik, i nastavljate da interpretirate sva iskustva kroz taj jezik.
ak i ako naiete na oveka koji je otiao izvan identifikacije s telom, vi ete svesti njegovo
iskustvo takoe na svoja vlastita iskustva. Vi ete interpretirati. Ako naiete na Budu, neete
videti njegovo budinstvo; samo ete videti njegovo telo. Jer moete videti samo ono to vi
jeste. Ne moete videti nita vie. Vi ste svoje ogranienje.
Zapamtite da ne budete identifikovani sa niim stvarima.
Ima ljudi koji jednostavno ive da jedu. Oni ne jedu da bi iveli; ve ive da bi jeli.
Stalno jedu i pune se. Samo postaju sama hrana nita drugo. Oni su kao friider - napunjeni,
nita drugog nema u njima. Stalno to rade, neprekidno; ne misle nikada ni za trenutak: "ta to
radim, da li je to sav moj ivot? - Onda samo vegetiram."
Mula Nasrudin se oseao bolestan. ena je pitala: "Treba li da pozovem lekara?"
On je rekao: "Ne. Zovi veterinara."
Ona je rekla: "ta time misli? Jesi li poludeo, ili si u velikoj groznici? Zato
veterinara? Zato stonog doktora?"
On je rekao: "Ja ivim kao povre, radim kao mula, mislim kao magarac, a spavam s
kravom. Zovi veterinara; ja nisam ovek. Samo veterinar moe da me razume."
Samo osmotrite, obratite panju ta radite sa sobom. Vegetirate? Jednostavno se
punite hranom? Ili upravo eznete za vie i vie seksualnog uivanja, samo jurite ene ili
mukarce?
Jedna vrlo ljupka ena me je pitala: "Osho, treba li da ostanem sama, ili da traim
847
mukarca?" Ona nije bila u cvetu mladosti u tom dobu. Sada je vreme da se bude sama i
srena; gotovo je smeno da juri mukarce. Stoga sam joj ja rekao: "Sada vie nema potrebe."
Meutim na Zapadu postoji problem; ak i stare ene moraju se pretvarati da su mlade. I one
nastavljaju da trae mukarce jer to njihov jedini ivot. Ako seks iezne, misle da ivot
iezava, zata onda da ivi? To je itav njihov smisao.
ena je razumela. Vrlo je lako kada ste pored mene da razumete neto, ali kada odete
daleko problem se vraa natrag jer je to razumevanje bilo zbog mene. Gotovo sam vas
posedovao; u toj svetlosti moete vrlo lako videti mnoge stvari. Sledeeg dana je napisala
pismo: "Osho, ispravno, u pravu ste. Ne treba da traim mukarca. Ali ta je sa povremenim
aferama?" Tako vi opet nastavljate.
Ne puzi, uzdigni se. Upaniade kau: "Uttishtha jagrat prapya varanni bodhayat" -
"Ustani, budi svestan." Jer postati svestan jedini je nain da se ustane i uzleti visoko.
Uzrok sputanosti je identifikacija. Sutra kae: "Otputajui uzrok sputanosti..." Ako
se moete od toga malo razreiti, malo to opustiti, ako moete sebe iupati iz svog tela i
uma, postii ete vrlo veliko iskustvo, a to iskustvo je da moete ui u telo drugoga.
Zbog ega je ovo iskustvo veliko? Jednom kada moete ui u telo drugoga,
identifikacija sa vaim telom se zauvek odbacuje. Onda znate da ste ulazili u mnoga tela
ranije; ulazili ste u milione tela, ostajali, voleli, patili, i mislili ste da ste ovo ili ono telo. Kada
niste previe identifikovani s telom, a vezanost je otputena, moete probati to.
Moete ui u mrtvo ovekovo telo. Buda je imao obiaj da alje svoje uenike na
groblje. Sufiji su mnogo radili na ovoj metodi; oni bi iveli na grobljima gde su mrtvi ljudi, a
kada je svee telo sahranjeno oni bi pokuavali da uu u ta tela tela. Jednom kada moete ui
u telo drugog, iznenada vae vienje postaje apsolutno jasno da je telo samo kua u koju ste
uli. Ako ivite u svojoj vlastitoj kui, stalno ogranieni na nju, vremenom postajete
identifikovani sa tom kuom, poinjete da mislite kao da ste vi ta kua; ali ako odete da
posetite prijateljevu kuu, iznenada ete videti da niste kua: kua je ostala u pozadini, vi ste
u drugoj kui. Onda taj uvid postaje jasan.
Ovakvo oslobaanje od identifikacije moe takoe biti od velike pomoi. Moete
nekome pomoi vrlo duboko ako ste se oslobodili svojih ogranienja. To je jedna od metoda
aktipatha. Kad god majstor eli da vam pomogne, da vas oisti, vae energetske kanale, vae
prolaze, ako su blokirani on vas jednostavno zaposedne. Jednostavno se spusti u vas, i
njegova energija, vieg kvaliteta, istija, neograniena, kree se vaim energetskim kanalima.
Tako oni postaju otvoreni. Onda vaa vlastita energija moe da se kree u njima lako. Ovo je
itava umetnost aktipatha. Ako se uenik zaista predao, majstor ga moe odmah zaposesti.
A jednom kada ste zaposednuti energijom majstora, jednom kada vas njegova prana
okrui, ue u vas, mnogo toga je uraeno vrlo lako to vi ne biste mogli da uradite godinama.
Bile bi potrebne godine da radite i radite... naporno da radite, prepreka je mnogo, vrlo
stenovitih i tvrdih, mnogo ste ih akumulirali u mnogim, mnogim ivotima, a vaa energija je
vrlo mala, samo nekoliko kapi energije. I tih nekoliko kapi stalno se gube u pustinji. Stalno se
gube po stenama. Ali ako majstor moe ui u vas kao vodopad, mnoge stvari e se
jednostavno proistiti. I kada majstor izae iz vas, iznenada vi zapoinjete da bivate totalno
drugaija osoba - istija, mlaa, vitalnija... i svi energetski kanali se otvaraju. Samo malo
gurnete i vi ste u pokretu.
Kada majstor ue u telo uenika, on ostavlja za sobom za nekoliko trenutaka tako
veliku mogunost da ako uenik eli da je iskoristi, moe postii najvie ostvarenje - tako
lako, tako jednostavno, da gotovo uopte nee biti napora.
Ima odreenih kola, to su kole koje se nazivaju kole siddha, one ne dozvoljavaju
njihovim uenicima da rade nikakvu tehniku. Siddha guru im jednostavno kae da sede sa
strane i ekaju. Oni veruju u satsang, a to je veoma mona metoda, ali je za to potrebna velika
predanost. Jedna jedina sumnja i to se ne moe dogoditi, mali otpor i to se ne moe dogoditi.
ovek mora da bude potpuno otvoren. Mora da bude potpun mesec, samo onda majstor moe
da vas zaposedne.
Oslobaajui se uzroka sputanosti i znanjem o kanalima dozvoljava duhu da ue u
848
telo drugog.
Dve stvari su potrebne. Prvo, oslobaanje sputanosti, a drugo svesnost, znanje o
kanalima odakle da se napusti telo i kako da se opet ue u njega - kako da se ue u telo
drugoga. Jer ako ne znate odakle da napustite svoje telo, moda neete moi ponovo ui u
njega. Dakle, samo naputanje vezanosti nee pomoi; moraete biti vrlo, vrlo svesni
unutranjeg sveta vaeg tela.
Obino znamo samo spoljanjost, samo povrinu koe. Zbog toga ljudi nastavljaju da
se puderiu, koriste dezodoranse na svojoj koi ...to je itavo njihovo telo. Ne znaju kako je
veliki mehanizam skriven unutra. Vi niste svesni. Samo koa, samo povrina - to je samo
ljuska. Kao da odete da vidite Tad Mahal i samo idete okolo i okolo i vidite spoljne zidove i
vratite se natrag. Gledate se u ogledalo, a ogledalo jednostavno reflektuje vau kou, spoljni
omota, i vi postajete identifikovani s njim. Vi mislite, "ja sam ovaj ovek". Vi to niste. Vi ste
mnogo, mnogo vei - ali nikada ne posmatrate iznutra.
Prestanite da se identifikujete s telom, onda zatvorite svoje oi i pokuajte da osetite
telo iznutra. Pokuajte da dotaknete telo iznutra, kako ono osea iznutra. Postanite usrediteni
i odatle posmatrajte okolo - i misterija za misterijom otvaraju vam svoje tajne. Na taj nain
jogini saznaju o kanalima, centrima, nadhi-ima, poljima energije, delovanju polja energije -
odakle moete izai iz svoga tela, ponovo ui u njega i ui u telo drugog.
Veliko znanje, itava topografija unutranjeg tela je potrebna. ovek mora to da zna;
inae ete propustiti to. Mnogo puta se to dogodilo.
Zbog toga Patanjali jednostavno daje sutru i ne ide u detalje jer ako su opisani
detalji ima glupih ljudi koji e to probati. Nikakav detalj nije dat. Ne moete uraditi nita
samo itajui tu sutru. Zapravo svi praktini detalji vam nisu dostupni. Patanjali ih dri u
tajnosti.
228
Oni su samo za one koji rade s majstorom. Oni se ne mogu kazati javno, jer ima
radoznalih ljudi koji bi to probali, i ponekad mogu izai iz tela, a onda nee moi da se vrate
unutra. Mogu ui u telo drugoga, i moda nee moi da izau van. Onda e stvoriti nevolju za
sebe i za druge.
Stoga detalji nisu dati; detalji su uvek prenoeni lino. Ove sutre vam jednostavno
daju okvir za rad.
Ovladavajui udanom, jogin je u stanju da levitira i prolazi bez kontakta preko vode,
movare, trnja itd.
Kada su po prvi put otkriveni Eskimi, pronalazai su jednostavno bili zapanjeni kada
su saznali da oni imaju desetinu rei za sneg - tuce rei. Nisu mogli da poveruju zato je
potrebna desetina rei. Dovoljna je jedna re "sneg". Ili moete imati jo jednu re, "led", i to
bi bilo dovoljno. Ali Eskimi imaju gotovo jedno tuce, ak i vie rei za sneg. Oni ive u
snegu, videli su sve udi snega. Upoznali su sneg na razliite naine. ovek koji ivi u
tropskoj zemlji jednostavno ne moe ni zamisliti zato je potrebno tuce rei za to.
Jogi kau da prana ima pet razliita oblika, delovanja, polja energije u vama. Vi biste
jednostavno rekli da je "disanje" dovoljno. Mi znamo samo dva tipa - izdisanje, udisanje - to
je sve. Meutim, jogini ive u svetu prane i doli do spoznaje suptilnih razlika, stoga su
nainili pet podela. Ove podele treba da se shvate. One su vrlo znaajne. Prvo je prana, drugo
je apana, tree je samana, etvrto udana, a peto vyana. To su pet prana koje se manifestuju u
vama, svaka obavlja razliit posao unutra.
Prana, kao prva, jeste disanje. Apana, kao druga, jeste pomo za izluivanje; to
pomae ienje tela od svih izluevina. Kretanje u crevima dolazi od apane, i ako znate kako
da ga vrite, moete oistiti svoja creva kao niko drugi. Jogini imaju najistija creva. A to je
vrlo, vrlo znaajno jer jednom kada su creva totalno ista, jednom kada je utroba savreno
228
Ovo je uslovno reeno. Tano je da su u sutrama date samo naznake, ali one su tako precizne da samo na
osnovu njih ovek koji je ovladao samyamom moe da vidi o emu se radi i kako se sve postie. Samyama je
uslov za razumevanje svega, ne detaljni opis majstora. Onaj ko nema samyamu nita ne moe da uradi ni sa
najdetaljnijim opisom. Joga sutre daju ono najvanije: kako ovek da obezbedi preduslove i kako sebe da
osposobi da postigne sve drugo. U tom osposobljavanju sutre su vrlo detaljne i jasne.
849
ista, celo vae bie se osea lagano, kao da moete leteti. Teret nestaje.
Obino u crevima ostaje mnogo neupotrebljivih izluevina - itavog vaeg ivota,
sloj preko sloja. Unutar zidova debelog creva, izluevine se stalno akumuliraju, sue i
otvrdnjavaju. To stvara mnoge otrove; ini vas tekim. ini vas vie podlonim gravitaciji.
Veliki naglasak je dat u jogi u ienju celog stomaka tako da nikakvi toksini ne ostaju u
njemu, inae bi oni nastavili da krue u vaoj krvi, nastavili bi da krue u vaem mozgu, i
stvorili bi posebna polja energije oko vas koja su teka, tamna, crna.
Kada su creva i utroba savreno isti, aura se nastaje oko vae glave; a ljudi koji
mogu imati perceptivne oi mogu to videti vrlo lako. I vi oseate kao da ste pero.
Druga, apana, jeste izluivanje. Trea, samana, probava i snabdevanje tela toplotom.
Ako poznajete funkciju tree manifestacije i postajete svesni gde je ona, vaa probava e
postati apsolutno savrena. Obino jedete mnogo ali to ne svarite. Nastavljate da jedete i
nikada se ne oseate zadovoljeni. Produavate da punite telo bez varenja toga. Ako ovek zna
kako da koristi samanu, mala koliina hrane e mu dati vie energije nego to vam velika
koliina ikada daje. Zbog toga jogini mogu postiti mnogo dana bez ikakve tete za njihovo
telo. im s vremena na vreme uzmu malu koliinu hrane, svarie je totalno. Vaa hrana nije
totalno svarena. Zbog toga vaa izluevina moe postati hrana za neke druge ivotinje i ona je
moe svariti. U njoj je preostalo jo mnogo hranljive vrednosti.
Trea manifestacija prane snabdeva telo takoe i toplotom. Na Tibetu su razvili itav
sistem grejanja tela, stvarajui telesnu temperaturu, na samani. Oni diu na odreen nain,
odreenim ritmom, tako da samana vibratorno deluje unutar njihovog tela. Stvara se mnogo
toplote. Toliko toplote mogu stvoriti, da u snegu tibetanski lama stoji nag - znojei se - pod
otvorenim nebom. Svuda je sneg; a vi ete se smrzavati. Neete moi da izaete iz kue, a on
stoji pod snegom koji pada i znoji se.
Ovo je jedan od ispita. Kada na Tibetu neko postaje lekar, prvo mora da proe kroz
ispit na kome mora da naini svoje telo zagrejanim. Ako to ne moe nainiti, ne daje mu se
certifikat za praksu leenja. To je vrlo teko. Nijedna druga medicina u itavom svetu ne trai
tako mnogo od lekara. Nije to samo viva voce; nije to samo da vi moete neto nabubati i na
papirima izbljuvati na pismenim ispitima. Morate pokazati da ste zaista postali gospodar svoje
telesne toplote jer ete celog ivota raditi na toplotnoj energiji svojih pacijenata. Ako niste
gospodar, kako moete raditi na drugima? Stoga cele noi ispitanik treba da stoji napolju na
mrazu pod snegom koji pada. Tokom cele noi devet puta e ispitiva dolaziti i dodirivati
vae telo da vidi da li se jo znojite. Ako moete stvoriti toliku telesnu toplotu, vi ste gospodar
samane. Sada moete postati iscelitelj; sam va dodir e postati isceljujue udo.
Na Tibetu oni ue da kada dotaknete ruku ili puls vaeg pacijenta, treba da diete na
odreen nain; samo onda ete znati sistem njegovog disanja. Jednom kada znate sistem
njegovog disanja, saznali ste sve o njemu i znate ta da se radi. Obini doktori pokuavaju da
posmatraju simptome u pacijentu ne kreui se sami u posebnom prostoru opaanja, ali na
Tibetu - i ceo njihov metod je zasnovan na Patanjalijevoj jogi - prvo lekar mora da se kree u
odreenom prostoru odakle moe da oseti, vidi, gde je problem pacijenta - gde je pacijentova
prana zakaena, gde je pacijentova prana blokirana, gde da se deluje.
Isto vai za akupunkturu. Ona je razvijena iz taoistike joge. Videvi unutranje
delovanje energije, prane, oni su postali svesni da ima sedam hiljada taaka u telu koje su
energetske take, i samo pritiskajui te take itavo polje energije iz tela moe da se promeni i
preobrazi. Kada imate glavobolju akupunkturista moda nee ni dodirnuti vau glavu; nema
potrebe. On e dotai negde drugde jer energija tela postoji u polarnosti, negativnom i
pozitivnom. Ako imate glavobolju, onda negde drugde - na suprotnom polu - on e nai taku
i samo e je pritisnuti malo svojom iglom. ak ni to nije nuno. ak i akupresura - samo mali
pritisak prstom - i odjednom glavobolja nestaje. I to je udesno; kako se to deava? On je
promenio polje vae energije. Pritiskajui ga negde, on je promenio celo polje, sada imate
drugo energetsko polje, drugaije polje energije.
Akupunktura postaje sve vie i vie nauna na Zapadu, naroito u Sovjetskoj Rusiji,
jer je razvijena nova vrstu fotografije - Kirlijanova fotografija. A kroz tu fotografiju ovih
850
sedam stotina taaka
229
mogu se videti kroz fotografije - a upravo ovih sedam stotina taaka
su znali taoistiki jogini, bez ikakvog medijuma, bez ikakve fotografije, bez ikakve kamere.
Oni su saznali to iznutra.
etvrta manifestacija prane je udana, govor i komunikacija. Kada govorite, koristi se
etvrti tip prane. U ta vrsta prane moe biti trenirana; ako ta prana moe biti trenirana
postanete hipnotiki govornik, ili moete postati hipnotiki peva. Va glas moe imati
hipnotiki kvalitet. Samo sluajui ga ljudi mogu da budu namagnetisani.
U isto vreme to se koristi za komunikaciju. Ljudi koji su u tekoi kako da
komuniciraju - a mnogi ljudi, milioni su u tekoi kako da komuniciraju, kako da budu u vezi
s drugima, kako da vole, kako da budu otvoreni, kako da ne budu zatvoreni - svi oni imaju
neku tekou sa udanom. Oni ne znaju kako da koriste energiju prane koja ini da vi teete i
ini da vaa energija postane otvorena i moete lako dospeti do drugog bez prepreka.
Peta manifestacija prane je vyana, koordinacija i integracija. Peta vas dri
integrisanim. Kada peta manifestacija prane napusti telo, vi umirete. Onda telo zapoinje da
se raspada, da trune. Ako je ova manifestacija prane tu, ak i ako se itavo vae disanje
zaustavi, ostaete ivi. To je ono ta jogini rade. Kada jogini pokazuju da mogu zaustaviti
svoje srce, oni zaustavljaju etiri - prve etiri prane - a zadravaju i dalje petu manifestaciju
prane. Meutim, peta je tako suptilna da jo ne postoji instrument koji moe da je detektuje.
Dakle, deset minuta moete posmatrati na svaki mogui nain i videete da je jogin potpuno
mrtav i va doktor e potvrditi da je on mrtav, a on e se vratiti natrag. Peta manifestacija
prane je najsuptilnija, to je sama nit koja vas dri u organskom jedinstvu.
Ako moete znati petu manifestaciju prane, moi ete da znate Boga, ne pre toga. Jer
funkcija pete prane u vama ista je kao boja funkcija u celini. Bog je vyana; on dri celinu
zajedno - zvezde, milione zvezda, beskonani prostor, sve zajedno. Ako znate svoje telo, vae
telo je mali mikrokosmos, predstavnik celog makrokosmosa. Na sanskritu oni nazivaju telo
pind, mikrokosmos; a celina je brahmanand, makrokosmos. Vae celo telo je minijatura. Ima
sve to celina ima, nita ne nedostaje. Ako moete razumeti svoju celovitost, razumeete
celovitost svega.
Nae razumevanje ostaje na nivou gde mi jesmo. Ako neko kae da nema Boga, on
jednostavno kae da nije upoznao ono to sjedinjuje sve u njegovom sopstvenom biu, to je
sve. Ne borite se s njim, ne dokazujte protivno, ne raspravljajte s njim, jer rasprava njemu ne
moe dati iskustvo vyane. Dokazi mu ne mogu dati iskustvo vyane. Jogini se nikada ne
raspravljaju; oni kau: "Doi, eksperimentii s nama - proveri. Nema potrebe da veruje ono
to mi kaemo. Samo probaj; samo pokuaj da vidi ta je to. Jednom kada doete do oseanja
svoje vyane, iznenada se Bog pojavljuje, onda je Bog prisutan u svemu."
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
Gazdarica je od svog podstanara zatraila da joj rei problem. Ona mu je rekla:
"Dobila sam ova dva papagaja u kavezu; jedan je mujak, a drugi enka, ali ne znam ko je ko.
Moete li mi pomoi?"
Podstanar je rekao: "Svakako gospoo, iako nita ne znam o papagajima, ali rei u
vam ta da uradite - stavite crno platno preko kaveza, ostavite ih pola sata, onda skinite platno
i videete koja je ptica malo uzrujana i epuri se. To e biti mujak."
Tako je i uradila - pokrila je kavez sa crnim platnom, ostavila ih sat vremena, i zatim
podigla platno.
"Evo ga," rekao je on, "ovo je mujak."
"Oh, da," rekla je ona, "ali kako u to znati ubudue?"
Stoga je on rekao: "Veite mu belu traku oko vrata sada, onda ete znati."
To je gazdarica i uinila.
To poslepodne upnik je doao na aj. Papagaj je video njegovu usku kravatu i
229
Osho ovde povrno govori o akupunkturi. Akupunkturne take su prozori energije gde se ona skuplja u veim
koliinama na povrini (koi) i preko njih se postie terapijski efekat. Tih taaka ima 1410, a energija struji po
telu kroz takozvane nematerijalne kanale - kojih po kineskoj tradicionalnoj medicini ima dvanaest parnih (koji se
odnose na dvanaest organa) i dva centralna kanala koji odgovaraju posebnim funkcijama tela.
851
rekao: "Zaboga - i tebe su uhvatili u tome kao i mene, jesu li?"
Kakvo god da je vae iskustvo ono postaje interpretacija za celinu. Mi smo upueni
na nae iskustvo i ogranieni njime; ivimo kroz njega, vidimo kroz njega. Stoga kada ovek
kae da nema Boga, oseamo saaljenje prema njemu, saoseamo s njim. Ne oseajte ljutnju.
On jednostavno kae da jo nije naiao na nita u sebi to se moe slagati ili biti saobrazno
Bogu, to mu moe dati neki nagovetaj na Boga. Nije ak naao nijedan zrak svetlosti unutar
svog bia. Kako moe verovati da postoji izvor, sunce, izvor ivota i svetla? Ne, on ne moe
verovati. On je potpuno slep, sasvim slep; nije ak ni jedan zrak svetla proao kroz njegove
oi. Imajte saoseanje prema njemu. Pomozite mu; ne dokazujte mu niti ga nagovarajte, jer
ubeivanje mu nee pomoi.
Niko nikoga ne moe ubediti o Bogu; to nema nita sa ubeivanjem; to je duhovni
preobraaj.
Ovladavajui udanom, jogin je u stanju da levitira i prolazi bez kontakta preko vode,
movare, trnja itd. Ako postanete usklaeni i zagospodarite pranom poznatom kao udana
moete levitirati jer je udana ono to vas povezuje sa gravitacijom.
Vidite mnoge ptice, tako velike ptice, kako lete. Za naunike je jo misterija kako
lete sa svojom teinom. Ove ptice po svojoj prirodi znaju neto o udani; za njih je to
spontano. One diu na odreen nain. Ako biste i vi mogli disati na taj nain, iznenada biste
osetili da ste odseeni od gravitacije. Sa gravitacijom imate odreenu povezanost iznutra iz
vaeg bia. To se moe prekinuti.
To se deava mnogim ljudima bez njihovog znanja. Ponekad meditirate, sedite,
iznenada oseate da lebdite. Otvorite svoje oi - i nai ete sebe kako sedite na zemlji.
Zatvorite svoje oi - opet oseate da lebdite. Vae fiziko telo moda ne lebdi, ali duboko
unutra je neto postalo prekinuto i oseate jaz izmeu sebe i gravitacije. Zbog toga oseate da
lebdite. To moe da ide dublje i dublje, i jednog dana mogue je da levitirate.
Ima jedna ena u Boliviji koju su izuavali naunim metodama. Ona levitira. Ide
nekoliko sekundi etiri stope iznad zemlje - samo meditirajui. Sedne i meditira, pa zapone
da se uzdie.
Ovladavi samanom, jogin je sposoban da pobudi stomanu vatru da plamti.
Onda moete variti hranu vrlo lako i potpuno. I ne samo to, kada vaa stomana vatra
plamti, vae celo telo e imati odreeno zraenje oko sebe, odreeni kvalitet vatre,
oivljenosti.
Ta vatra pomae joginu da proisti celo svoje bie, jer ova vatra izgara sve to je
trulo i smee u vama, sve to ne treba da bude tu. To unitava sve neistoe i toksine unutar
vaeg tela.
I ova vatra, ako zaista potpuno moe da se zapali, moe spaliti takoe i va um. Misli
mogu biti spaljene u njoj, elje mogu biti spaljene u njoj.
Patanjali kae da kada jednom naete ovu vatru, disanjem na odreeni nain i
dovodei izvesnu energiju prane i akumulirajui je unutra, moete spaliti sve elje prema
ivotu - moete spaliti samo seme elja. Onda za vas nema vie ponovnog raanja. Ovo on
zove nirbia samadhi, samadhi bez semena, kada je spaljena i sama klica.
Izvodei samyamu na odnos izmeu etera i uha, nadfiziki sluh postaje dostupan.
Re na sanskritu za eter je akaa. Ona je obuhvatnija nego "eter". Akaa znai sav
prostor u kome je sve mogue, praznina koja okruuje sve. Akaa oznaava nitavilo ili
nepostojanje iz koga sve dolazi i vraa se natrag u njega, primordijalno nitavilo ili
nepostojanje koje je bilo u poetku i koje e opet biti na kraju. Sve dolazi iz njega i nestaje u
njemu. Nitavilo ili nepostojanje nije samo nita. To nije negativno; to je apsolutni potencijal i
pozitivnost, ali bez oblika.
852
Izvodei samyamu na odnos izmeu ove akae, ovo bezoblino koje vas okruuje, i
vae uho... Ovo je otkrie joge, da je vae uho usaglaeno sa akaom.
230
Zbog toga moete
uti zvukove: zvukovi su kreirani u akai, u eteru, a vae ui su u skladu i saobrazne su sa
akaom u vaem telu. Vae oi su skladu sa suncem, vae ui su saobrazne akai, eteru. Ako
moete dovesti svoj samadhi do akae i vae ui u njihov uzajamni odnos, moi ete da ujete
ta god da elite uti.
Ovo je neto vrlo udesno, ali nije udo. Zasnovano je na naunim zakonima kao
televizija ili radio. Samo je odreeno podeavanje, usaglaavanje potrebno. Ako su vae ui u
odreenoj usaglaenosti sa akaom, prostorom, poinjete da ujete ono to nije obino
dostupno. Moete uti misli drugih. Ne samo to, moete uti misli koje su izgovorene pre
hiljadu godina. Moete opet uti Budu. Moete opet uti Krinu kako prenosi svoju poruku
Aruni. Opet moete sluati Isusa kako dri svoju propoved na gori. Jer sve to je stvoreno
postoji u akai; nikada ne odlazi; na suptilan nain se to opaa.
U Teozofiji ove zapise nazivaju akainim zapisima. Sve je tu, zapisano, snimljeno,
jednom kada moete pronai klju. Klju postoji u dovoenju samyame na uzajamni odnos
etera, prostora, sa uhom.
Ako dovede samyamu na telo, na eter, i na odnos izmeu njih, a u isto vreme
identifikujui sebe sa lakim stvarima, kao to je pamuna nit, jogin je sposoban da prolazi
kroz prostor.
I ako dovedete samyamu na telo i na eter i na njihov odnos
Akaa je bezoblina, nirakar, beskonanost oko vas. Vae telo je samo talas u
okeanu akae. Pre nego to se pojavilo, bilo je u akai kao nemanifestovano; posle vae smrti
opet e nestati u akai. Upravo sada talas vaeg tela je jedno sa akaom; nije razliit od nje.
Samo dovedite svoju svesnost do talasa i odnosa talasa sa okeanom, i moi ete da nestanete
ili se pojavite, po svojoj volji.
Jogin moe da manifestuje sebe u mnogim mestima istovremeno; moe da sretne
jednog svog uenika u Kalkuti, jednog u Bombaju, a jednog u Kaliforniji. Jednom kada znate
kako da budete usklaeni sa okeanom, postajete beskonano moni.
Ali zapamtite da ove stvari ne treba da budu eljene. Ako ih elite one e postati
ropstvo. Ove stvari ne treba da postanu objekti za vau udnju. A kada se one dogode same od
sebe, treba stalno da ih nudite Bogu. Kaite mu: "ta da radim s njima?" Sve to postignete,
uvek se toga odreknite, dajte to natrag Bogu. Jo e vie dolaziti; dajte i to Bogu. Jo e vie
dolaziti i dalje; dajte mu sve. Dolazi taka kada ste se odrekli svega, tada vam sam Bog
dolazi.
Bog dolazi u trenutku apsolutnog, krajnjeg rtvovanja.
Stoga molim vas nemojte postati lakomi i pohlepni oko ovih stvari. Nisam vam dao
nikakve detalje, stoga ak i ako postanete lakomi, nita ne moete uiniti. Ovi detalji se daju u
privatnosti. Ovi detalji se daju lino, od osobe osobi, u uzajamnom kontaktu. Nije nuno da
dolazite kod mene za ove detalje; kad god ste spremni bie vam dati gde god da ste. Vaa
spremnost je sve. Ako ste spremni one e vam biti date, dae vam se samo u proporciji prema
vaoj spremnosti tako da ne moete tetiti sebi, ne moete tetiti drugima; inae ovek moe
postati vrlo opasna ivotinja.
Zapamtite uvek tu opasnost.
230
Veza izmeu prostora, akae, i zvuka izvedena je iz toga to zvuk ima samo jedno svojstvo: irenje
prostorom.
853
Poglavlje 10
NEMA GDE DA SE IDE
20 april 1976 pre podne u Buddha dvorani
Prvo pitanje:
Oseam se izgubljeno - nema naina da se vratim svom starom ivotu - mostovi su
srueni. A ne vidim ni put pred sobom.
Nema nikakvog puta. Put je samo jedna iluzija uma. Um nastavlja da sanja o putu da
dostigne svoj cilj, da ostvari svoje elje. Put je senka udnog uma. Prvo vi elite neto.
Naravno, elja moe biti samo u budunosti, a budunost jo nije tu. Kako da se premosti ono
to nije s onim to jeste? Tako vi stvarate put. To je imaginacija. To je iluzija. Ali sa putem
postajete udrueni s onim to nije, a onda zapoinjete da putujete. Igrate igru sa samim
sobom.
Nema gde da se ide, stoga put nije nuan. Vi ste ve tu. To nije neto to treba da se
postigne; ve vam je to dato. U sutini religija nije staza nego samo ostvarenje, otkrivenje -
ostvarenje da ste ve tu. Vi arko udite i teite neemu, vaa elja vam ne dozvoljava da
vidite injenino stanje vaeg bia.
Tako je dobro, stari mostovi su srueni i izgleda da nema staze, da nema puta. To je
ono to ja elim da vam uinim. elim da izgubite sve staze okolo. Bez puteva ne znajui gde
da idete, krenuete unutra. Ako svi vai putevi - sve mogunosti da pobegnete od sebe - budu
izgubljeni, ta ete uiniti? Biete svoji sopstveni.
Samo razmislite. Samo meditirajte malo na tome. To je elja, to je nadmetanje s
drugima, to stvara celu stvar, celu iluziju. Vi se uvek nadmeete. Neko drugi je ispred vas.
eleli biste da ga ostavite natrag, da ga prestignete. Jurite brzo. inite sve to moete initi -
pravedno, nepravedno, ispravno, pogreno. Zaboravljate sve; jednostavno elite da ga
preskoite, da dokaete njegov neuspeh. Na ovaj nain neete postii svoju najdublju
stvarnost. Na ovaj nain ete postii malo vie ukrasa za ego. Pobedili ste nekog oveka,
pobedili ste hiljade, pobedili ste milione - i kreete se, kreete i kreete. Sve vie i vie e ego
biti akumuliran. Postaete sve vie natovareni. Vie ete biti izgubljeni, biete izgubljeni u
umi.
Nadmetanje je jedna od najnereligioznijih stvari u svetu, ali je to ono to svako ini.
Neko ima veliku kuu. Vi odmah poinjete da elite veu. Neko ima lepa kola. Odmah elite
da imate druga, vea kola. Neko ima lepu enu, ili neko ima lepo lice ili lep glas. Odmah se
elja javlja.
elja nastaje sa idejom da se morate nadmetati sa drugima i da morate dokazati neto
prema drugima, da morate da se trudite i borite, da morate neto postii. Ne znate ta je to, ali
nastavljate stalno da se kreete u tamnoj dolini mislei da tamo negde mora biti neki cilj.
Moete nastavljati tako iz ivota u ivot. To ste inili do sada. Nikada neete nigde
dospeti. Uvek ete juriti a nikada neete nita dostii, jer cilj je unutar vas. Ali da biste to
videli, morate odbaciti svako nadmetanje, sve ambicije.
I zapamtite da je uvek lako zameniti jednu ambiciju sa drugom, odbaciti staru i uzeti
neku novu ali to je opet na istom putu, ostaje ista ambicioznost. Vi ste ambiciozni u
svetovnom ivotu. Onda ostavite to. Onda ste ambiciozni u ime religije, duhovnosti; i onda se
opet nadmeete. Onda opet isti ego ulazi unutra. uo sam jednu anegdotu. Sluajte je vrlo
paljivo:
Dva brata su umrla u isto vreme i dospela zajedno pred "nebeska vrata", gde ih je
intervjuisao Sveti Petar.
On je rekao prvom bratu: "Jesi li bio dobar tokom svog ivota na zemlji?"
A on je odgovorio: "Oh, da vaa svetosti. Bio sam astan, umeren i marljiv, i nikada
se nisam okolo hvatao sa enama."
854
"Dobar momak", rekao je sveti Petar, i dao mu je lepog sjajnog Rols-Rojsa. "Ovo je
nagrada to si bio dobar."
Onda je pitao drugog brata: "A ta je sa tobom?"
On je uzdahnuo: "Dakle, ja sam uvek bio vrlo razliit od mog brata. Bio sam
nepoten, pijan, lenj - i avo s enama."
"Ah, dobro" rekao je sveti Petar, "deaci su deaci, ali si barem priznao to. Moe
dobiti onda ovo." I dao mu je kljueve od mini-morisa.
Dva brata su taman htela da uu u svoja kola kada je onaj koji je bio bezvredan
poeo da se grohotom smeje. Drugi je rekao: "ta je sada tako smeno?"
On ree: "Nita, samo sam video paroha da vozi bicikl!"
Vae celo uivanje je uvek samo poredbeno. Poreenje vam daje oseaj gde ste: iza
oveka koji ima Rols-Rojs i ispred oveka koji ima bicikl.
Moete tano pronai sebe na mapi, ali to nije pravi nain da saznate gde ste, jer vi
niste ni na kakvoj mapi. Mape su iluzorne. Vi ste negde izvan mapa. Niko nije ispred vas, i
niko nije iza vas. Vis te sami - potpuno sami. Vi ste jedinstveni, neuporedivi, jedini. Nema
nikoga sa kime biste se uporeivali.
Zato ljudi postaju vrlo uplaeni kretanja ka sebi jer se tada kreu u svojoj
jedinstvenosti, gde svi putevi nestaju, sve mogunosti lociranja gde ste, nestaju. Sve mape -
zamiljene, politike, kulturoloke, drutvene - sve nestaju. Iznenada ste u divljini svoga bia i
ne znate gde ste. To je tano ono to se dogodilo: Oseam se izgubljeno - nema naina da se
vratim svom starom ivotu - mostovi su srueni. A ne vidim ni put pred sobom.
To je ono to ja nazivam poetkom meditacije, poetkom ulaska u vae bie. Ne
budite uplaeni; inae opet ete postati rtva svojih snova. Uite u to smelo, hrabro i odvano.
Ako me razumete, to nije teko; samo je potrebno razumevanje bez rei.
I naravno, nikada neete moi da znate gde ste. Moi ete da znate ko ste, ali nikada
neete moi da znate gde ste jer "gde" je uvek odnos sa drugima. "Ko" je vaa prava priroda;
"gde" je relativno. I tada nee biti veza sa prolou; i naravno, nee biti mogue nikakve
veze ka budunosti. Prolost je prola; budunost jo ne postoji. Prolost je samo seanje, a
budunost je samo nadanje. Prolost je samo naznaka, a budunost samo san. Oboje odlaze.
ivite u sadanjosti a sadanjost je tako velika i iroka da u njoj nestajete kao kap kada
padne u okean.
Budite spremni za to. Budite spremni za nestanak, budite spremni za ponitenje.
Um udi za prolou, za identitetom, za jasnoom - gde ste, ko ste. Ali sve su to
samo igre, igre jezika.
uo sam jednu priu.
Jedan Englez je putovao Amerikom i sreo jednog oveka na Zapadu: "imate izuzetnu
zemlju ovde, Divne ene, velike gradove, ali nemate aristokratiju."
"Nemamo ta?" upita Amerikanac.
"Nemate aristokratiju"
"ta ti je to?" upita Amerikanac.
"O, znate, - ree Englez - to su ljudi koji nikada ne rade nita, iji roditelji nikada
nita nisu radili, ni dedovi, ije su cele familije uvek bile besposlene i slobodne."
"A, da!" - ree Amerikanac. "Imamo takve ovde, zovemo ih skitnice."
Kada nekoga nazovete aristokratom, on izgleda uzvieno. Kada vas neko nazove
skitnicom, iznenada padate sa Everesta u najdublju moguu dolinu. Ali aristokrate su skitnice,
a skitnice misle o sebi da su aristokrate.
uo sam dve skitnice kao razgovaraju sedei na punoj meseini leerno.
Prvi ree: "ta bi voleo da bude u ivotu?"
Drugi ree: "Voleo bih da budem premijer."
"ta? Zar nema nikakvih ambicija u ivotu?"
855
Lutalica misli o tome da postane premijer. Skitnice imaju takve vrednosti i elje.
Kada pogledate na svoje prole utiske, ta su one? Igra rei. Neko kae da je
brahmin. Jer njegovo drutvo prihvata kastinski sistem. U Indiji je brahmin najvia kasta, a
udra je najnia kasta. Takav kastinski sistem ne postoji nigde u svetu, samo u Indiji. I
naravno, to je samo imaginacija. Ne moete odrediti ko je brahmin ako on to ne kae. Krv to
ne pokazuje, kosti to ne pokazuju - ni ispitivanje ni rendgenski zraci ne mogu pokazati ko je
brahmin a ko je udra. Ali u Indiji ta igra ve dugo traje, to je postalo tako duboko ukorenjeno
u um, da u trenutku kada vam neko kae da je brahmin, pogledajte njegove oi, podignut nos -
njegov ego blista. Kada neko kae da je udra, pogledajte ga. Sama ta re je poniavajua,
sama re ini da se oseate krivim. Obojica su ljudska bia, ali samo drutveno obeleavanje i
prihvatanje unitava ljudskost u njima.
Kada kaete da ste bogati, ta mislite pod time? Da imate raun u banci. Ali i to je
igra, novac je igra. Zato to postoji drutveni dogovor oko verovanja, igra se nastavlja.
uo sam o jednoj tvrdici koji je uvao veliku riznicu zlata negde u svojoj bati. Svaki
dan je iao i otkopavao zemlju da gleda sjaj svoga zlata, skrivao ga ponovo, i odlazio srean,
radostan i nasmejan. Malo po malo sused je poeo da sumnja jer je svaki dan - ak i na verski
praznik - svaki dan tano ujutru dolazio - kao na molitvu - uklanjao zemlju, gledao poluge od
zlata koje sijaju na jutarnjem suncu, i tada bi se neto rascvetalo u njemu i bio bi srean ceo
dan.
Jedne noi sused je uklonio sve poluge od zlata. Umesto njih stavio je obine poluge
i prekrio ih zemljom. Sledeeg jutra je tvrdica doao. Poeo je da plae, jadikuje i vie da je
opljakan. "Mojih dvadeset zlatnih poluga su pokradeni!" Sused mu ree: "Ne brini, ti ih
nikada nisi ni koristio. Isto moe da radi i sa obinim polugama. Doi svako jutro, iskopaj
ih, gledaj ih, i vrati se natrag. Poto ih nikada nisi ni koristio, svejedno je da li su to zlatne ili
obine poluge, u emu je razlika?"
Moete imati mnogo novca. To ne ini razliku. Moete ga i nemati. Ni to ne ini
nikakvu razliku. Moete imati velika priznanja, diplome, drutvena zvanja i pohvale,
svedoanstva. To ne znai nita - to je samo igra. Jednom kada vidite tu igru skroz naskroz i
spoznate da vam ta igra nije dozvoljavala da naete sebe, ko ste vi Drutvo vas stalno
zaluuje i daje vam iluzorne ideje ko ste vi, i vi stalno u to verujete. Ceo va ivot je tako
proerdan.
Kada sa prvom meditacijom zaista zaponete sa radom na sebi, ona poinje da vas
unitava, da vas razgrauje - vae ime nestaje, vaa kasta nestaje, vaa religija nestaje, vaa
nacionalnost nestaje - malo po malo postajete jednostavno goli u svojoj istoj jedinstvenosti.
To je u poetku uasavajue jer ne moete nai nijedno mesto da stanete i ostanete u egu.
Nema pomoi, sve potpore su uklonjene, vaa konstrukcija se rui.
Stajaete sa strane i smejaete se, preputeni padu. Smejaete se to sada nema
naina da se vratite natrag. Zapravo nikada nije ni bilo naina da se vratite natrag; ljudi samo
veruju tako. Niko se ne moe vratiti; vreme se ne moe se vratiti. Ne moete ponovo postati
dete. Ne moete se vratiti u matericu vae majke. Ali iluzija, ideja da je to mogue vas opseda
i ne da vam da rastete.
Mnogi ljudi koji trae svoju majku u svojoj ljubavnici su budale. Skoro 99 procenata
mukaraca trae svoju majku u enama. Majka je ostala u prolosti, sada ne mogu ui u
majinu matericu opet. Da li posmatrate sebe? Leei krilu svoje voljene, u vama nastaju
fantazije - kao da ste u majinom krilu.
Zato us mukarcima tako privlane enske grudi? To se zasniva na potrazi za
majkom jer je dete znalo majku preko grudi i ostala mu je udnja za majkom. Zato su lepe,
zaobljene ene sa velikim grudima vrlo privlane mukarcima. Ravne ene su jednostavno
neprivlane. Zato? ta je pogreno? Nita nije pogreno sa takvom enom, neto je pogreno
u mukom umu. Traite majku i takva ena ne moe ispuniti vau fantaziju. Ona ne odgovara
vaoj iluziji. Kako ona moe da bude vaa majka? Nema velike grudi? Grudi su sutinska
potreba.
Idite u indijski hram Khajuraho i videete figure ena sa najveim moguim
grudima. Kako su hodale sa njima? Izgledaju preteke. Ali to jednostavno prikazuje tenju za
856
povratkom, za ponovnim nalaenjem majke. Tada e va ljubavni ivot bit poremeen, jer
ena koju volite nije traila dete. Ona je traila prijatelja, voljenog, ljubavnika. Ona ne eli da
vam bude majka. eli da vam bude prijateljica, saputnica, supruga. A vi traite da vam bude
majka, da brine o vama kao to je majka brinula. Tako nastaju sukobi.
Niko se ne moe vratiti. Ono to je prolo, prolo je. Prolost se ne moe obnoviti.
To razumevanje e vam pomoi da odrastete, tada neete udeti za tim.
I zapamtite, ako udite za prolou, vi udite za budunou. Vaa budunost nije
nita drugo do prepravljena i obnovljena prolost. Ono to elite u budunosti nije nita drugo
nego sve ono to vas je inilo srenim u prolosti, bez onoga to vas je inilo nesrenim. Vaa
budunost je samo preslikana prolost - zasnovana na eljama srca, s odbaenim bolnim
dogaajima, i preuvelianim zadovoljstvima.
Jednom kada odbacite prolost odbacujete i budunost, jer ona je samo preslikana
prolost, i vi ste odjednom ovde i sada.
Zato vam kaem: "Pogledajte emprese u dvoritu." Ili vam mogu samo pokazati
cvet u ruci. Ako ga moete videti ovde i sada, udesna pojava e se dogoditi u vama: cvee u
vama e procvetati. Neto e se otvoriti u vaem biu - neto egzistencijalno. To nee biti san.
Nee biti halucinacije u tome. To nee biti ideja, misao, ni slika, nita. Samo beskrajna,
jednostavna praznina - prelepa, ali sasvim prazna.
I ne budite uplaeni. To je nain kako ovek dolazi u susret sadanjosti i kako dolazi
u susret samome sebi.
Drugo pitanje:
Zato je Patanjali pisao i zato vi govorite o joga sutrama kada nam ne dajete
nijedno bitno uputstvo za te vebe?
Kljuna uputstva za vebe mogu biti data, ali ne moe se govoriti o njima. Patanjali
je napisao te sutre da bi podelio te najbitnije kljueve sa vama, ali oni se ne mogu svesti samo
na sutre. Sutre su samo uputstva, samo uvod u pravu stvar. Dozvolite da vam kaem, Joga
sutre od Patanjalija su samo uvod u pravi preobraaj koji vi treba da uinite. To su samo
nagovetaji. Tako sa moete doi blie Patanjaliju. Kada mu se sasvim pribliite, kljuevi e
vam biti dati.
I zato ja govorim o joga sutrama. Da vas namamim i iskuam da mi priete blie. To
e pomoi jednoj velikoj tenji koju nosite u ivotu; ali niste pronali nikako nain da je
zadovoljite, niste pronali nain kako da je obuzdate, vi ste zaboravili na nju. Ispustili ste je iz
vae svesti. Gurali ste je u mrak podsvesti jer je to muno. Ako imate odreenu tenju i ne
moete je zadovoljiti, pustiti je u svest, to e biti vrlo, vrlo muno, vrlo uznemirujue.
Neprekidno e to nastaviti da kuca na vaa vrata. To vam nee omoguavati da uinite druge
stvari, zato sve to gurate u podsvest.
Ova predavanja o Joga sutrama od Patanjalija samo dovode tu zanemarenu tenju u
fokus vae svesti. To nije pravi rad na sebi; to je samo upuivanje na rad. Pravi rad poinje
kada prepoznate tu svoju iskonsku tenju, prihvatite je, i spremni ste za promenu, preobraaj,
da postanete novi - kada ste spremni da se usudite da poete na to beskrajno putovanje, put u
nepoznato i neplanirano. To e samo stvoriti enju, glad.
Joga sutre samo otvaraju apetit. Prave stvari ne mogu biti napisane, ne mogu biti
izreene, ali neto moe biti napisano i reeno to moe da vas priblii pravoj stvari. Ja sam
spreman da vam podelim kljueve, ali vi morate biti dovedeni u odreeno stanje svesti, u
odreeni nivo razumevanja. Samo tada ti kljuevi mogu pokrenuti razumevanje u vama.
uo sam priu:
Dva prosjaka, zaista bedna, leali su na travi. Sunce je sijalo, u blizini uborio
potoi. Bilo je lepo, mirno i oputeno. "Zna" ree prvi prosjak, "sada ne bih menjao ovo
mesto ni da mi neko da milion funti".
"A ta misli o pet miliona?" upita ga drugar.
857
"Ni za pet miliona" ree ovaj.
"A za deset miliona?" nastavi da ga ispituje prvi.
"E, to je ve neto drugo", ree prvi, "sada govori prave stvari."
Ovo e vam samo dati uvide. Nee vam dati pravu stvar, samo e vam nagovestiti
pravu stvar, tako da e ta dugo uskraena tenja, e, nezadovoljstvo ponovo da se pojavi,
ponovo da vas zaposedne tako da budete u njenom plamenu. Tada ete doi blie meni.
Tree pitanje:
Godinama ve vebam svedoenje i oseam se bolesno. Da li postoje neke dve vrste
svedoenja ili sam negde pogreio? Recite mi.
Ovo mora da je pogreno; inae to ne moe biti doivljeno kao bolest. Samosvest
(ega) nije svest o Sebi (Sopstvu) i u tome je problem. Svest o Sebi je sasvim razliita. Ona
uopte nije samosvest; zapravo samosvest (ega) je prepreka za svest o Sebi (Sopstvu). Vi
moete da posmatrate, uoavate sa vrlo samosvesnim umom. To nije svesnost, to nije
svedoenje, to e samo napraviti napetost.
To je ono to se dogaa ljudima. Vi stalno govorite. Nikad nisam naiao osobu koja
nije govorila normalno, svi ljudi govore dobro. Govorenje je ljudsko svojstvo, tako prirodno.
Ali recite nekome da stane na pozornicu i govori ljudima. Svejedno da li malom skupu od
nekoliko stotina, ili hiljadama ljudi, pustite ga da stane i poee podrhtavanje i strah, osetie
da mu se grlo steglo, i odjednom rei nee dolaziti tako lako, protok je stao. to se dogodilo?
Uvek je bio dobar govornik, moglo bi se ak rei da je bio gnjavator, i odjednom... odjednom
on ne moe govoriti ni re.
On je postao samosvestan. Toliko ljudi ga gleda, posmatra; sada on osea kao da je
njegov ugled doveden u pitanje. Ako kae neto pogreno ili neto krene naopako, ta e ljudi
misliti o njemu? Nikad nije razmiljao o tome na taj nain, ali sada je suoen sa tako mnogo
ljudi - i to mogu biti isti ljudi sa kojima je govorio pojedinano - ali sada stoji na pozornici i
gleda u te ljude, i svi ti ljudi zajedno gledaju u njega, svi njihovi pogledi izgledaju kao strele
koje ga probadaju - on je postao samosvestan, svestan ega. Njegov ego je doveden u pitanje;
to stvara napetost.
Zapamte, svedoenje nije ego-svest. Ego mora biti isputen. I ne smete da inite
napor. To mora biti oputeno, to mora u dubini due biti oputeno.
Rei u vam jednu anegdotu:
Svetenik se poverio rabinu. "Oh, Rabi, stvari su vrlo loe. Lekar mi je rekao da sam
vrlo bolestan i da moram na vrlo ozbiljnu operaciju."
"Moglo je biti i loije" kazao je rabin.
"Skuptina mojih kardinala me je stavila u drugu parohiju, jer su moje propovedi
tako loe i ne idem na kune pozive," nastavio je svetenik.
"To bi moglo biti i loije", rekao je rabin.
"Moja domaica kue je dala otkaz, moj orgulja je dao otkaz, a ja ne mogu dobiti
nijednog deaka da mi slui na oltaru", nastavio je svetenik, blizu da zaplae.
"Moglo je biti i gore", rekao je rabin.
"Parohijski blagajnik je pobegao sa novcem, a biskup e iskaliti boanski gnev na
mene; jedna Marijina iskuenica je trudna, krov prokinjava, a moja kola su ukradena."
Jadikovao je svetenik.
"Moglo je biti jo i gore", rekao je rabin.
"Kako moe biti gore?" pitao je svetenik, naposletku opeen rabinovim odsustvom
saoseanja.
"To bi se moglo dogoditi meni" rekao je rabin.
Ako neprekidno mislite u terminima ega, onda e ak i vae svedoenje da postane
858
bolest, onda e vaa meditacija postati bolest, onda e vaa religija postati bolest. Sa egom sve
postaje bolest. Ego je najvea smetnja u vaem biu. To je kao trn u mesu; stalno boli. To je
kao rana.
Stoga, ta da se radi? Prva stvar, kada pokuavate da posmatrate, prva stvar koju
Patanjali kae jeste: usredsreujte se na objekat, a ne usredsreujte se na subjekat. Zaponite
od objekta - dharana, usredsreenost, koncentracija. Gledajte u drvo, i pustite da drvo bude
tu. Zaboravite sebe potpuno; vi niste potrebni. Vae bivanje e tu biti neprestana smetnja u
iskustvu zelenila, drveta, rue. Samo pustite da rua bude tu. Potpuno zaboravite na sebe -
samo se fokusirajte na ruu. Pustite da samo rua bude tu: ne subjekat, samo objekat. Ovo je
prvi korak samyame.
Onda drugi korak: odbacite ruu, ostavite akcenat na rui. Sada istaknite svest o rui
- ali jo nikakav subjekat nije potreban, samo svesnost da vi posmatrate, da postoji
posmatranje.
Samo onda se moe preduzeti trei korak, koji e vas dovesti blizu onoga to
Gurijev naziva samo-seanjem, ili Krinamurti svesnou, ili Upaniade zovu svedoenjem.
Meutim, prva dva koraka treba da se ispune; onda dolazi trei korak lako. Ne zapoinjite
trei korak odmah. Prvo objekat, onda svesnost, onda subjekat.
Jednom kada se objekat ostavi i akcenat na svesti vie nije napor, subjekat je tu ali u
njemu nema subjektivnosti. Vi ste tu ali u tome nema vie "ja", samo bivanje. Vi jeste, ali ne
postoji oseanje da "ja jesam". To ogranienje na "ja" je nestalo; samo ja-sam-stvo (I-am-
ness). To ja-sam-stvo je boansko. Odbacite "ja" i samo budite to Jastvo.
Ako ste radili predugo na svedoenju, onda za nekoliko meseci, barem za tri meseca,
odbacite to kompletno, ne radite nita oko toga. Inae stari obrazac se moe nastaviti i moe
zaprljati novu svest. Dajte sebi pauzu barem za tri meseca, a za ta tri meseca meditirajte sa
metodama ienja - dinamina meditacija, kundalini, Natarad - metodama u kome je itav
akcenat na injenju neega, a to neto je vrlo vano. Samo pleite, i ples postaje vaan, ne
plesa. Plesa sebe potpuno treba da izgubi u plesanju. Tako tri meseca odbacite svedoenje i
budite apsorbovani u nekoj meditaciji. Ovo je totalno drugaije. Biti apsorbovan u neemu je
totalno zaboravljanje sebe. Plesanje e biti vrlo dobro, pevanje e biti vrlo dobro - zaboravite
sebe totalno u tome. Ne drite sebe odvojenim i podeljenim.
Ako moete plesati na takav nain da samo ples ostaje a plesa nestaje, jednog dana
iznenada ete videti da je plesanje takoe nestalo. I tada e postojati svest koja nije od uma i
nije od ega. U stvari ta svesnost ne moe biti praktikovana; neto drugo mora da se uradi kao
priprema, i tada vam ta svest dolazi. Morate samo postati dostupni za nju.
etvrto pitanje:
"Ove stvari mogu biti samo prenete u bliskom linom odnosu izmeu uenika i
majstora." Dakle, ta ovde imamo? Ja imam taj odnos s vama, a ove stvari nisu prenete.
Vi ne moete odluiti da li imate taj odnos sa mnom, ili nemate. Samo ja mogu da
odluim. Vaa udnja i lakomost vam mogu kazati da imate taj odnos, vaa elja da postignete
to moe vam rei da ste spremni, ali vae kazivanje da ste spremni vas ne ini spremnim. Dok
ja to ne vidim, to se ne moe preneti.
Ako pogledate ispod, takoe ete videti da niste spremni. Nije dovoljno samo da
budete ovde. Samo da postanete sannyasin nije dovoljno - nuno je, ali nije dovoljno. Neto
vie, neto od veeg rtvovanja je potrebno, u kome se vi rastvarate. Kada vi niste, klju se
moe isporuiti, ne pre toga. Ako ste tu posmatrajui i ekajui, samo to posmatranje i
ekanje e postati prepreka.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
Tri iskuenika su stupila u trapistiki manastir
231
. Posle jedne godine sedeli su na
231
Katoliki monaki red, osnovan 1663 g. poznat po disciplini utanja i proizvodnje sira, koji po njima nosi
naziv Trapist, zatim piva i drugih proizvoda.
859
doruku, a iguman se obratio iskueniku:
"Brate Pavle, s nama si bio celu godinu i drao se zaveta tiine. Ako eli sada moe
govoriti. Ima li neto da kae?"
"Da, stareino. Ne volim ovo to nam daju za doruak."
"Vrlo dobro, moda moemo uiniti neto u vezi s tim."
Nita nije uinjeno, i druga godina je prola, godina tiine. Jo jednom su seli za
doruak i stareina se okrenuo drugom mladom monahu:
"Brate Petre, ja te pohvaljujem za to to si odravao svoj mir za dve godine. Ako
eli sada moe govoriti. Ima li neto da kae?"
"Da, stareino. Ne vidim nita loe u hrani za doruak."
Trea godina je prola, godina tiine. Opet se stareina okrenuo prema treem
iskueniku:
"Brate Stefane, pohvaljujem te veoma zbog tvog zaveta tiine kojeg si se drao itave
tri godine. Ako eli moe sada govoriti. Ima li neto da kae?"
"Da, stareino, imam. Ne mogu podneti ovo neprekidno svaanje."
Sve ove tri godine su bile izgubljene na hrani za doruak, a duboko u umu to se
nastavilo da bude problem. Sva trojica su odgovorila drugaije, ali svi su se brinuli oko toga.
Njihovi razliiti odgovori su samo na povrini. U dubini su svi bili opsednuti s tim.
Moete biti spremni samo kada sve opsesije nestanu. Vrlo je lako biti tih i smiren, ali
se unutranje brbljanje nastavlja. Onda to nije tiina; to je samo spoljanje prikazivanje tiine.
U stvari kada ljudi daju zavet tiine brbljaju vie u svojim umovima nego ostali, jer ostali
brbljaju s drugima i mnogo od te struje istekne. Kada odravaju tiinu, nema kapije da struja
istekne napolje - svi ventili su zatvoreni, tako da struja ostaje da krui i krui unutra. To
postaje vrtlog, vir, a oni nastavljaju da brbljaju i brbljaju u sebi.
Ove tri godine, sva trojica iskuenika su brbljala, brbljala i brbljala. Na povrini sve
izgleda savreno mirno i tiho, ali u dubini nije tako.
Dakle kad god ste spremni... A ne vi moete odluiti; vama se ne moe ostaviti da
odluite. Oni koji su postali spremni, njima su kljuevi ve isporuen, i onima koji e biti
spremni, kljuevi e uvek biti spremni da im se daju. U stvari ne gubi se ni jedan jedini
trenutak. Onog trenutka kada ste spremni, odmah, trenutno, klju je isporuen. Klju nije
neto materijalno, da vam ga moram dati i da vas pozovem. To je neto - neki prenos - kada
ste jednom usklaeni sa mnom, toliko mnogo da ak i ne marite za kljueve, nego celu stvar
prepustite meni. To je ono ta je predanost. Vi kaete: "Kad god - ako ikada - vi oseate da je
pravo vreme, ja sam spreman. Ako oseate da to nije pravo vreme, onda sam spreman da
ekam zauvek. ak i ako se to ne dogodi, to nije vano." Samo onda, u tom totalnom
prihvatanju, vi postajete zaista otvoreni prema meni; inae pokuavate da me koristite. Ne
moete me koristiti.
Ja sam dostupan, ali me vi ne moete koristiti. Jednostavno moete postati otvoreni
prema meni - i biete zadovoljeni iznad svakog zadovoljstva. Ali za to, beskonano strpljenje,
praznina je potrebna.
Drugo pitanje je istog tipa:
Osho, u jednom od vaih prethodnih predavanja, prihvatili ste da ste potpuno
spremni sa svoje strane da pogurate sadhake prema nepoznatom vrhu due. Na dalje ste
rekli: "Ja ekam na osobe takvih vrsta koje su spremne da uine svaku vrstu eksperimenata za
uzdizanje ka nepoznatom vrhu due." Od vremena kada sam uo ovu tvrdnju pripremao sam
sebe da se suoim sa tim vaim izazovom. U mom linom intervju s vama kada sam prihvatio
da sam potpuno spreman s moje strane, vi ste priznali da niste spremni u to vreme. Zato ima
ove dualnosti u vaim tvrdnjama? Molim vas uklonite moje sumnje.
Nema dualnosti - to vam samo tako izgleda. Vi niste spremni, a ja nisam eleo da vas
povredim, stoga sam rekao da nisam spreman.
Sama napetost i nestrpljenje, revnost i udnja stvaraju smetnju. Ako ste spremni a ja
860
vam kaem: "ekaj," vi ete me sluati. Ovo pitanje je od Anand Samarta. Ba nekoliko dana
ranije on je bio ovde da me pita, a ja sam opet kao i ranije rekao: "ekaj", a on je rekao: "Sada
vie ne mogu ekati. Rekli ste mi ranije: 'Kad god je neko spreman, spreman sam da mu
prenesem znanje.' Dakle, ja sam spreman, zato mi onda kaete "ekaj"? Opet sam mu rekao:
"ekaj", ali on nije sluao. Niste ak spremni ni da me sluate. Kakva je to vrsta predanosti?
Vi ste potpuno gluvi, a ipak jo uvek mislite da ste spremni. Vaa udnja je tu, to ja razumem.
Va ego je tu, to ja razumem. Vi ste u urbi, ja to razumem. Pokuavate da dobijete stvari vrlo
jeftino, i to ja razumem. Ali niste spremni.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
asne sestre su vozile kroz seosko podruje kada im je u autu nestalo gorivo. Hodale
su nekoliko milja i konano su dole do zemljoradnikog mesta, gde su objasnile svoj
problem.
"Moete natoiti malo goriva iz mog traktora", rekao je farmer, ali nemam nita u ta
bih ga nasuo."
Ipak posle nekog razmiljanja, setio se stare none posude koja se pojavila kao jedina
mogua posuda. Tako su sestre s nokirom punim goriva otile do svojih kola i poela da
sipaju gorivo.
Rabin je prolazei svojim kolima, video ovaj izuzetan prizor, zaustavio se i rekao:
"Ne slaem se s vaom religijom sestre, ali se divim vaoj veri!"
Ja se takoe ne slaem s vaom spremnou, ali visoko cenim vau veru. Visoko
cenim da se e pojavila. Dobro. Ali sama e nije dovoljna spremnost. To je poetak, ali ne
cilj, nije kraj. Pustite to da procveta u tiini, pustite da to procveta u strpljenju, pustite da to
procveta u dubokom preputanju. Ne budite u urbi. Kreite se polagano: pokuajte da plovite
sa mnom. I ne pokuavajte da idete ispred mene - to nee biti mogue.
Peto pitanje:
Mir je ovde s vama, voljeni Osho. Ali kako da ovaj majmunski um postane nevezan
za staro, a da se takoe ne kree s novim. (Michael Stupid, to znai Majkl Glupi).
Dobro, vrlo dobro. Bolje je nego Majkl "Mudri". Vi postajete mudri; prihvatiti svoju
glupost veliki je korak prema mudrosti.
Ali nemojte samo pokuavati da budete pametni. Ne moete me obmanuti, jer
sledee pitanje je opet od Michaela Wise ("mudrog").
Dozvolite mi da proitam sledee pitanje.
esto pitanje:
Mir je ovde s vama, Osho. Ako bi neko pitao Lao Ce-a da li bi preuzeo sannyas, da li
bi on odgovorio: "ta, i podeliti svet? Zar cvee nije raznovrsno, zar sunev izlazak nije li
lep?
Ili:
"Ako je neko dovoljno lud da uzme va um, dajte mu ga."
Ili:
"Cvetu je ve odgovoreno; ja nemam potrebe za tim." - Michael Wise (Stupid)
Opet, Michael Wise; sada u zagradi "Glupi". Ve ste ispali iz svoje mudrosti.
A vi niste Lao Ce. Ako biste bili, na prvom mestu ne biste bili ovde. Zbog ega biste
bili ovde?
Rei u vam jednu stvar: ako bi tako rekao Lao Ce-u, on bi preuzeo sannyas. Ali ja
to neu rei njemu. U emu je stvar? Zato smetati starom oveku?
Sedmo pitanje:
861
Vi niste moj guru, ali ste moj uitelj.
Vi i ja mislimo slino, oseamo isto.
Sve to kaete izgleda mi da sam znao ranije.
Pomaete mi da se setim. Sluao sam vas mnogo godina i u totalnom sam
razumevanju s vama. Ako je takav sluaj, kakav je moj taan odnos s vama?
Mislim da vi treba da budete moj guru.
Osmo pitanje:
Osho, esto ste spominjali u vaim lekcijama: "Ja ne mislim da niste doli sami od
sebe, bacio sam mreu i izabrao sam vas." Znam da je to istina, ali kako ste vi uspeli da znate
da je osoba spremna da primi ono to vi saoseajno elite da podelite?
Ja sam bio vezan za samorealizaciju od vrlo rane mladosti kada sam imao petnaest
godina i tragao za majstorom, to me je odvelo kod Svami ivanande iz Drutva Boanskog
ivota, Sant Lilashaha, i Sadhu Vavania, od koga sam pokupio nekoliko dragulja, ali najvei
dragulj samorealizacije nije bio tamo. Sluao sam Radhasvamija, Chinmayanada, Dongre
Maharaja, i Svami Akhadanandu, ali samorealizacije nije bilo tamo.
ak sam sluao i vas nekoliko puta u Bombaju pre etiri ili pet godina, radio sam
neke meditacije sa vaim sannyasinima na Juhu obali, pravilno ih shvatio i cenio ih, ali nisam
potpuno privuen vama, dok se to nije dogodilo prole godine. Doao sam kao kritiar, ali
nekoliko meditacija i dva ili tri predavanja ubedila su me i preobratila. To se dogodilo... ja
sam se predao.
Potpuno sam ubeen da sam u sigurnim rukama majstora, koji svakog trenutka vodi
ispravno i kako treba.
Doivljavam ekstazu, ili pre radost, ali ne finalni stupanj prosvetljenja. ivim
sadanjost, ne marei za prolost ili budunost.
Jesam li na pravoj stazi? Molim prosvetljenje.
Vi ste na pravoj stazi, ali i ak i prava staza mora da se ostavi jer u svetu najvieg,
sve staze su pogrene. Staza kao takva jeste pogrena. Nikakav put ne vodi do toga. Svi putevi
vam pomau da budete zavedeni i zalutate. Sama ideja da se dostigne Bog je pogrena. Bog je
ve sa vama; vi morate samo zapoeti da ga ivite. Stoga je sav napor na neki nain
besplodan.
Vi ste ovde sa mnom. Dozvolite mi sada da udaljim sve staze od vas. Dozvolite mi
da uzmem ne samo dragulje, nego i najvei dragulj, kohinor takoe. Dozvolite mi da vas
ispraznim. Ne pokuavajte da ispunite sebe sa mnom, jer u onda ja postati barijera. uvajte
se mene. Nije potrebno da se vezujete uz mene. Svako prianjanje i vezivanje je pogreno. Vi
treba da dospete do stanja uma u kome nema prianjanja niti vezivanja. Budite sa mnom, ali se
ne vezujte za mene. Sluajte me, ali ne stvarajte znanje iz toga. Sluajte moja torokanja, ali ne
inite od njih jevanelja.
232
Uivajte bivajui sa mnom, ali ne zavisite od toga. Ne inite to
zavisnou; inae ja nisam va prijatelj. Ja sam vam onda neprijatelj.
Stoga, ta treba da radite? Bili ste kod Lilashaha, kod Svami ivanande, kod Svami
Akhadanande. Sve ste ih ostavili za sobom. I mene treba da ostavite za sobom. Ako vam ne
mogu pomoi da i to uinite, tada u vam biti barijera na vaoj stazi.
Stoga, volite me, budite bliski sa mnom, oseajte moje prisustvo, ali ne zavisite od
toga.
A zato pitate da li ste na ispravnoj stazi ili ne? Um bi eleo da prijanja, da se vezuje.
Stoga ako je sve sigurno i staza je prava, vi biste rekli: "Dakle, sada je u redu. Stoga stavljam
povez na svoje oi. Sada nije potrebno da idem nigde." Nema potrebe da se ide nigde - ne zato
to ste se vezali za mene. - Nema potrebe da se ide nigde zato to ste vi ve tu gde elite da
budete. Dopustite mi da vam pomognem da spoznate sebe samog.
To je delikatno, suptilno, vrlo suptilno, jer ako vas privlai ta ja kaem, postoji
232
Igra rei: gossip - torokanje; gospel - jevanelje.
862
mogunost da ete nainiti od toga filozofiju. ta ja kaem, ako vas ubedi - kao to postavlja
pitanja kae da "postaje ubeen"... ja se ne raspravljam s vama, i ne dajem vam nikakve
dokaze. Potpuno sam apsurdan, iracionalan. Pokuavam da izbacim diskusiju i dokazivanje iz
vaeg uma tako da moete biti ostavljeni iza svega toga, isti, neuprljani, nezagaeni reima,
teorijama, dogmama, spisima - tako da moete dostii svoj ist, kristalni kvalitet svesnost,
prazninu, veliki prostor.
Ono ta ja pokuavam jeste da vam dam veliki cilj, a ne stazu, Moj napor je da vam
isporuim celinu, sve. Ne dajem vam sredstva. Dajem vam cilj, sam kraj. A to je ono zbog
ega se um osea neodluan. Um eli da zna o sredstvima, tako da moe shvatiti cilj.
233
Um
eli da zna metod. Um eli da zna stazu. Um eli da bude ubeen i preobraen.
234
Ja elim da
ga unitim, ne da ga ubeujem. Stoga, ako ste zaista ubeeni sa mnom, ostavite um. Ako ste
videli i uli mene i ako ste me voleli, onda ne dopustite odnos sa mnom kao odnos kod
ideologije. Pustite da to bude ista ljubav, bez ideologije. Jednostavno volite mene i pustite
me da volim vas, bez ikakvog razloga. Pustite da ta ljubav bude neuslovljena.
Ako me volite zbog toga to vam ono ta ja kazujem izgleda istinito, onda ta ljubav
nee trajati dugo; ili ak i ako potraje nee vas dovesti do Boanske ljubavi. To e ostati
ubeenje, jedan sadraj u umu. A ja sam opasan ovek na taj nain to u danas neto rei to
e vas ubediti, a sutra u rei neto suprotno, ta ete onda vi raditi? Onda ete biti zbunjeni.
Moete ostati sa mnom samo ako ne pokuavate da ubedite svoj um; onda vas ja
nikada ne mogu zbuniti jer nikada ne prianjate ni uz jednu ideju. Nastaviu da kazujem
hiljadu i jednu stvari, na ovaj nain i na onaj nain. To su sve sredstva da se uniti um.
Ovu razliku treba da razumete. Ako odete kod nekog majstora, on ima odreenu
disciplinu, odreen spis, odreenu ideologiju. Ima majstora ija je ideologija nemanje
ideologije, ali oni imaju vrlo, vrlo strogu ideologiju nemanja ideologije - to je njihov sveti
spis. Ja nemam nikakvu ideologiju, nemam ak ni ideologiju nemanja ideologije.
Ako pokuate da razumete mene kroz um, ja u vam napraviti zbrku; postaete sve
vie i vie zbunjeni. Samo me sluajte. Neka to bude samo jedan izgovor da budete sa mnom,
i zaboravite sve o tome ta ja kazujem. Ne sakupljajte to, ne akumulirajte to. Um je
skupljanje, nagomilavanje. Ako ne sakupljate, um ubrzo opada. Sluajui mene s razliitih
gledita, dijametralno suprotnih jedno drugom, ubrzo ete moi da vidite da su sva gledita ili
stavovi samo igre.
Nijedno gledite ne moe vas odvesti do istine. Kada ostavite sva gledita, iznenada
nalazite da je istina tu. Previe ste bili zabrinuti oko gledita, zbog toga je niste mogli videti.
Istina je ono to jeste. Buda je naziva tathata; to znai "takvost": to je ve tu - takvo je stanje.
Dakle, kada ste nekako doli, ne propustite ovu povoljnu priliku, ova vrata.
A vi ste pitali: "Kako ste udesili to - da znate da e osoba zaista da primi ono to vi
saoseajno elite da podelite?" Ovim stvarima se ne moe manipulisati; one se deavaju. Ako
ste edni, traiete izvor vode. I ako postoji izvor vode, izvor vode e vam poslati poruku -
kroz vetar, sveinu. Ako postoji potok on alje poruku kroz vetrove, svuda okolo; i neki edni
putnik, umoran, nailazi na hladan povetarac; on tada zna gde da ide.
Niti potok zna za putnika, da li je on tu ili ne, niti putnik tano zna da li je reka tu ili
nije; ali se to dogaa; poruka je primljena, na vrlo nejasan nain i putnik zapoinje da nalazi
odakle ovaj hladni povetarac dolazi. Ponekad se spotaknete, krene pogreno, a onda nema
sveeg lahora; onda on opet istrauje. Kroz istraivanje i greku on nalazi da ako se kree u
odreenom pravcu lahor postaje hladniji i hladniji. Potok je poslao poruku bez adrese. Ona
nije ni za koga posebno. Svakom umornom putniku koji je edan.
Stvari se dogaaju na taj nain. Ja time ne upravljam. To bi bilo gotovo zaluivanje.
Kako mogu ja da upravljam? Nije to zakon uzroka i posledice; to je zakon sinhroniciteta. Ja
sam ovde; i hladni povetarci se ire svuda u svetu. Gde god je neko edan on e poeti da
osea izvesnu elju da se kree prema meni. Na taj nain ste svi vi doli.
233
Tada um stvori iluziju da je cilj ve poznat i dosegnut. Tako um sabotira istinsko ostvarenje cilja.
234
Stara taktika uma je da strastveno trai da bude preobraen, a da i dalje ostane isti um. Preobraanje, bilo
filozofsko ili religiozno, daje privid o nekoj promeni i preobraaju. Sve se to ini da bi se izbegla istinska
promena i preobraaj celog bia, to pravo probuenje podrazumeva.
863
A kada doete ovde, do vas je da li ete da pijete ili da ne pijete. Va um moe da
vam stvori nevolje, jer ako elite da pijete vi ete morati da legnete dole, da se pokorite i
predate. Vi ete morati da sklopite svoje ruke, nainite pregrt i sagnete se dole do vode; samo
tada vam voda postaje dostupna. Inae moete stajati na obali. Mnogi od vas novopridolih
stojite na obali mesecima - edni, grozniavo edni - ali ego kae: "Nemoj. Nemoj se predati.
Nemoj rtvovati sebe." Onda reka nastavlja dalje da tee pored vas, a vi ostajete edni. To je
do vas.
Ne postoji rukovoenje oko toga. Mnogi ljudi misle kao da sam im poslao neku
astralnu poruku, onda su doli. Ne, poruka je poslata, ali ona nije adresirana. Nije ni za koga
posebno - ne moe biti - meutim, ko god je spreman bilo gde u svetu e doi ubrzo. Poee
da se kree u ovom pravcu. Moda nee biti ni svestan gde se kree. Moda samo dolazi u
Indiju, ne kod mene. Onda sa Bombajskog aerodroma njegov pravac moe da se promeni;
poee da se kree prema Puni. Ili e moda doi da vidi nekog svog prijatelja koji je u Puni, i
moda nee doi da vidi mene. Stvari se dogaaju na misteriozan nain, ne na matematiki
nain.
Meutim ne brinite se oko ovih stvari. Bilo da je upravljano ili se dogodilo, to ne
treba da vas interesuje. Vi ste ovde. Ne propustite tu povoljnu priliku.
A ja sam spreman da vam dam sam cilj. Ne traite put. Spreman sam da vam
otkrijem istinu. Ne traite rasprave i dokaze.
Deveto pitanje:
Voljeni Osho, elim da skrenem vau panju da ovde postoje tri prevare koje se
odvijaju u poslovanju vaeg arama; a skrivene su iza pojave jedne lepe i jednostavne ene. U
sluaju da ovo pitanje izazove vae nezadovoljstvo, elim da koristim pseudonim - Nemo.
Nita me ne ljuti niti povreuje. I setite se, ak je i Bog morao da primi pomo od
avola kako bi pokrenuo poslove sveta. Bez avola ni on nije mogao da pokrene sav taj
posao. Stoga sam i ja morao da izaberem avole - Belzebube. A onda sam mislio, zato ne
uiniti to sa stilom? Neka to budu ene. Zato ne bi s ukusom? One e biti moji avoli.
Odluio sam se za ene - vie su poeljne.
Nema potrebe da se bude anoniman, nije nuno. Moete rei ko ste; nema potrebe da
krijete ime.
Dozvolite mi da vam ispriam jednu anegdotu:
Svetenik i rabin su raspravljali o finansijama njihovih cenjenih parohijana.
"Mi radimo vrlo dobro sa kovertiranim prilozima", rekao je svetenik
"Kovertirani prilozi - ta je to? - pitao je rabin.
"Svakom domainu pruimo male koverte, i svaki lan porodice stavi nekoliko
penija svaki dan. Onda u nedelju oni stave koverte na posudu za priloge. Koverte nisu
obeleene niti numerisane ni na koji nain, tako da je to potpuno anonimno."
"Divna ideja!" uskliknuo je rabin. "Sam u to probati."
Posle jedne sedmice svetenik je svratio kod rabina i pitao ga kako napreduje sa
emom koverti.
"Lepo, lepo", rekao je rabin. Sakupio sam est stotina funti - anonimnih ekova."
"Anonimnih ekova?" pitao je svetenik.
"Da - nepotpisanih!"
Jevreji su Jevreji. Ne budite Jevreji sa mnom; vi se moete potpisati.
I zapamtite opet, vie avola je potrebno. Ako naete neke, posebno u lepom obliku,
maskirane kao ena, dovedite ih - dobavite ih odmah. Trebaju mi vie.
U zapadnjakom umu postoji podela izmeu dobrog i zlog, ne u istonjakom umu.
Polarnost je jedna. Tako ako pogledate u istonjake bogove, biete zbunjeni; oni su oboje -
boanski i avolski. Vie su celoviti, vie sveti. Zapadnjaki Bog izgleda gotovo mrtav, jer
864
itav ivot je otiao do avola. Zapadni Bog izgleda kao vrlo zategnut i doteran dentlmen.
Moete ga nazvati gotovo engleskim dentlmenom - vrlo zategnut i krut, treba mu
psihoanaliza. A avo je, naravno, suvie ivahan. To je takoe opasno.
Kraj osme knjige
865
Osho
JOGA: ALFA I OMEGA
Knjiga deveta
Poglavlje 1
OVLADAVANJE NAD PET ELEMENATA
21. aprila 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
III, 43: bahirakalpita vrttirmahavideha tatah prakaavara nakayah.
Van [tela] i nezavisno [od njega] izvrena funkcija [s-vesti] (vrtti) predstavlja
[tzv]. mistiko naputanje tela (mahavideha). Prepreka koja skriva svetlost [iste,
telom neuslovljene s-vesti] time je uklonjena.
III, 44: sthulasvarupasukmanvayarthavattvasamyamad bhutajayah.
Samyama u pogledu [pet osnovnih ontolokih kategorija, naime] vidljive
forme (sthula), sutine (svarupa), nevidljivog [za prostu percepciju] (sukma),
ontike kauzalne zavisnosti (anvaya) i svrhovitosti (arthavattva) - [daje kao rezultat]
ovladavanje bivstvujuim(bhuta).
III, 45: tato 'nimadipradurbhavah kaya samsampattaddharma nabhighata ca.
[Sa svoje strane pak] ovo [ovladavanje bivstvujuim] doprinosi pojavi
[izuzetnih] moi
235
[kakva je npr. mo] smanjenja do veliine atoma (anima) i drugih
slinih [moi. Tada se javlja] i savrenstvo tela kao i nepovredivost (anabhighata)
njegovih formi (dharma).
III, 46: rupalavanyabalavajrasamhananatvani kayasampat.
Savrenstvo tela (kayasampad) [o kome je prethodno re] podrazumeva lepotu,
privlanost, snagu i solidnost dijamanta.
Patanjalijev sistem joge nije filozofski sistem. On je iskustven. To je alat s kojim se
radi. Ali ipak sadri filozofiju. Ona je tu da prui intelektualno razumevanje o tome kuda se
kreete, ta traite. Filozofija je proizvoljna, funkcionalna, tu je samo da prui razumljivu
sliku teritorije za koju se spremate da je otkrijete; ali filozofiju treba shvatiti.
Prva stvar o Patanjalijevoj filozofiji: on deli ljudsku osobnost na pet omotaa, pet
tela
236
. On kae da nemate jedno telo; imate slojeve tela, jedno povie drugoga, a njih je pet.
235
Moi o kojima je ovde re nazivaju se mistinim usavrenostima (mahasiddhi) i po tradiciji koju prenose
Komentari ima ih osam:
1) anima - postati malen poput atoma,
2) laghima - postati lagan poput pamune niti (levitacija),
3) garima - postati izuzetno teak,
4) mahima - postati (beskrajno) velik da mesec prstom moe dotaknuti,
5) prakamya - mogunost zadovoljenja svih elja,
6) iitva - zagospodarenost vlastitim telesnim i duhovnim moima,
7) vaitva - mo vladanja nad drugim biima i elementima,
8) kamavaa-yitva - odustajanje (u ime vieg poretka stvari) od vrenja uticaja i zadovoljenja vlastitih prohteva i
elja. (Komentar Z.Z.)
236
Pet omotaa - kosha - koji omotavaju i vezuju inkarniranu duu ili Sopstvo, atman. Ti omotai sa nazivaju i
slojevima od kojih je sainjeno inkarnirano bie ovekovo.
866
Prvo telo naziva annamaya kosha - telo hrane, zemaljsko telo, koje je sainjeno od zemlje i
stalno se mora hraniti. Hrana dolazi od zemlje. Ako prestanete da uzimate hranu vaa
annamaya kosha e ieznuti. Dakle, mora jako paziti ta jede jer te to sainjava i utie na
tebe na milione naina i jer, pre ili kasnije, hrana nije samo hrana. Ona postaje krv, tvoje
kosti, sama tvoja sr. Ona cirkulie u tvome biu i nadalje utie na tebe. Tako istoa hrane
stvara istu annamaya koshu, isto telo hrane.
A ako je prvo telo isto, lagano, bez teine, onda je lako stupiti u drugo telo; inae e
biti teko - biete optereeni. Jeste li primetili kad jedete previe i teku hranu? Odmah
ponete oseati neku pospanost, neku vrstu letargije. Rado bi ili na spavanje; budnost odmah
poinje da nestaje. Kada je prvo telo optereeno teko je ostvariti veliku budnost. Zbog toga je
gladovanje postalo tako vano u svim religijama. Ali gladovanje je nauka i ne bi se trebalo
aliti s tim.
Ba neke vee jedna je sannyasin dola i rekla mi da je gladovala, i sad je njeno celo
telo, njeno celo bie poremeeno - strahovito poremeeno. Sada eludac ne radi dobro. A kad
eludac ne radi dobro sve slabi, vitalnost je izgubljena i vi ne moete biti ivi. Postajete sve
vie neosetljivi i mrtvi.
Ali gladovanje je vano. Ono se mora sprovoditi vrlo paljivo, morate razumeti
funkcionisanje annamaya koshe - samo tada moete gladovati. I mora se sprovoditi pod
pravilnim vostvom - vostvom onoga ko je proao kroz sve faze svoje annamaya koshe. Ne
samo to - onoga koji je zaao iza nje i ko moe annamaya koshu da promatra kao svedok.
Inae gladovanje moe biti opasno.
Ili, treba samo uzimati hranu u pravoj koliinu i u pravom kvalitetu; gladovanje nije
potrebno.
Ovo je vano jer je re o vaem prvom telu, a - vie ili manje - ljudi se zakae na
prvo telo; nikada se ne pomaknu ka drugome. Milioni ljudi nisu ak ni svesni da imaju drugo
telo, dublje telo, skriveno iza prvog sloja. Prvi pokrov je vrlo debeo. Drugo telo Patanjali
naziva pranamaya kosha - energetsko telo, elektrino telo. Ono se sastoji od elektrinih polja.
Cela akupunktura bavi se tim poljima. Drugo telo je suptilnije od prvoga, a ljudi koji se ponu
kretati od prvog tela prema drugom postaju polja energije, izuzetno privlani, magnetini,
hipnotiki. Ako im se pribliite osetiete se oivljeni, energizovani.
Ako se pribliite osobi koja ivi samo u svome telu hrane, osetiete se iscrpljeni -
ona e vas isisati. Mnogo puta sreli ste ljude i osetili da vas isisavaju. Nakon to odu oseate
se iscrpljeni, potroeni, kao da je neko iskoristio vau energiju. Prvo telo je usisa, a prvo telo
je vrlo veliko. Tako, ako previe ivite meu ljudima orijentisanima na prvo telo, uvek ete se
oseati optereeni, napeti, prazni, pospani, bez energije, uvek na najnioj energetskoj taki;
neete imati koliinu energije upotrebljivu za vii rast. Taj tip, prvi tip, osoba orijentisana na
annamaya koshu, ivi za hranu. Ona jede, jede i jede, i to je sav njen ivot. Ona ostaje
detinjasta na neki nain. Prva stvar na svetu koju uini dete je udisanje vazduha, zatim sisanje
mleka. Prva stvar koju dete mora uiniti na svetu jeste da potpomogne telo hrane, a ako osoba
ostane zavisna od hrane, ostaje detinjasta. Njen rast pati.
Drugo telo, pranamaya kosha, daje vam novu slobodu, prua vam vie prostora.
Drugo telo je vee od prvog, ono nije ogranieno na vae fiziko telo. Nalazi se i izvan i
unutar fizikog tela. Okruuje vas poput suptilne klime, energetske aure. U sovjetskoj Rusiji
otkrili su da se energetsko telo moe fotografisati. Oni su ga nazvali bioplazma, ali to zapravo
znai prana. Energija, ivotni elan, ili ono to taoisti zovu chi ,sada se moe fotografisati.
Sada je to postalo gotovo nauno.
U sovjetskoj Rusiji dolo je do velikog otkria, a to je da, pre nego to vae fiziko
telo pone da pati od neke bolesti, energetsko telo pati od nje - est meseci pre. Tek onda to
pogaa fiziko telo. Ako ete dobiti tuberkulozu ili rak, ili bilo koju bolest, vae telo poinje
pokazivati indikacije est meseci pre. Ispitivanja i testiranja fizikog tela ne pokazuju nita, ali
poinje pokazivati elektrino telo. Prvo se pojavljuje u pranamaya koshi, a zatim prodire u
annamaya koshu. Sada kau da je postalo mogue tretirati osobu pre nego li se razboli.
Jednom kad bude tako oveanstvo se nee morati razbolevati. Pre nego to postanete svesni
da ste bolesni, fotografisanje Kirlianovom metodom pokazae da e neka bolest pogoditi vae
867
fiziko telo. To se moe spreiti u pranamaya koshi.
Joga vrlo mnogo insistira na ispravnosti disanja zato to je pranamaya kosha
sainjena od suptilne energije koja disanjem putuje unutar vas. Ako diete ispravno, vaa
pranamaya kosha ostaje zdrava, celovita i iva. Takva se osoba nikada ne osea umornom,
takva osoba uvek je na raspolaganju da uini bilo ta, ona je uvek spremna da odgovori datom
trenutku, spremna je na izazov. Uvek je spremna. Nikada je neete zatei nespremnu za bilo
kakav trenutak. Ona ne planira unapred, ne. Ali ima toliko mnogo energije da je, ma ta se
dogodilo, uvek spremna na odgovor. Ima preplavljujuu energiju. Tai-chi deluje na
pranamaya koshu, pranayama deluje na pranamaya koshu.
A kad bi samo znali da diete prirodno, rasli bi do svog drugog tela. Drugo telo je
snanije od prvog i ivi due od njega. Kada neko umre, njegova se bioplazma moe videti
jo gotovo tri dana. Ponekad se bioplazma brka sa duhom. Fiziko telo umire, ali se
energetsko telo nastavlja kretati. Oni koji su dublje eksperimentisali oko smrti kau da je tri
dana osobi koja je umrla vrlo teko da poveruje da je mrtva jer je okruuje isti oblik - i to
vitalniji, zdraviji i lepi nego ikada. Zavisno od veliine vae bioplazme, to moe trajati i
trinaest dana, ili ak due.
Oko samadhija jogina.... U Indiji spaljujemo svaije telo, izuzev tela onoga koji je
postigao samadhi. Njegovo telo ne spaljujemo iz odreenog razloga. Jednom kad spalite telo,
bioplazma se pone udaljavati od zemlje. Moete je oseati nekoliko dana, ali onda nestaje u
kozmosu. Ali ako je fiziko telo preostalo, bioplazma se moe zakaiti na njega. A ovek koji
je postigao samadhi, koji je postao prosvetljen - ako se njegova bioplazma moe zadrati
negde oko njegovog samadhija,
237
mnogim e ljudima to biti na dobrobit. Na taj nain mnogi
ljudi uspeju da vide lik svoga gurua
238
.
U Aurobindovom aramu njegovo je telo stavljeno u samadhi; nije uniteno, nije
spaljeno. Mnogi ljudi kao da su videli Aurobinda oko toga. Ili su ponekad uli iste korake kao
Aurobindove pri etnji. A ponekad je naprosto stajao ispred njih. To nije Aurobindo, to je
bioplazma. Aurobindo je otiao, ali bioplazma, pranamaya kosha, moe opstati vekovima.
Ako je osoba uistinu bila usklaena sa svojom pranamaya koshom, ona moe opstati. Ima
svoju vlastitu egzistenciju. Mora se shvatiti prirodno disanje. Pogledajte malu decu, ona diu
prirodno. Zato su mala deca tako puna energije. Roditelji su umorni, ali deca nisu.
Jedno dete kae drugome: "Ja sam tako pun energije da cipele potroim u roku od
sedam dana." Drugo kae: "To nije nita. Ja sam tako pun energije da potroim odeu u roku
od tri dana." A tree kae: "Ni to nije nita. Ja sam tako pun energije da potroim roditelje u
roku od jednog sata." U Americi su sproveli eksperiment u kojem je jedan vrlo snaan ovek
atletskog tela dobio zadatak da prati malo dete i oponaa ga. togod dete radilo i atleta to
mora raditi, samo ga oponaati osam sati. U roku od etiri sata atleta je bio gotov, sruen na
podu, jer je dete uivalo i poelo initi razne stvari - skakati, trati, vikati, derati se. A atleta je
samo morao ponavljati. Dete je nakon etiri sata bilo savreno puno energije. Atleta - on je
bio gotov; rekao je: "On e me ubiti. Osam sati! Gotovo! Ja ne mogu vie." On je bio veliki
bokser, ali boks je druga stvar. S detetom se ne moete takmiiti.
Odakle dolazi ta energija? Iz pranamaya koshe. Dete die prirodno i, naravno, udie
vie prane, vie chi, koju akumulira u trbuhu. Trbuh je akumulator, rezervoar. Pogledajte
dete; to je ispravan nain disanja. Kada dete die, prsa su sasvim nepomina. Njegov trbuh se
podie i sputa. Kao da die iz trbuha. Sva deca imaju izraen trbui; to je zbog naina
disanja i rezerve energije.
To je ispravan nain disanja; setite se da ne koristite prsa previe. Ponekad se mogu
koristiti - u hitnim situacijama. Beite kako bi spasli svoj ivot; tada moete koristiti prsa.
Ona su sredstvo za hitne sluajeve. Onda moete koristiti plitko, brzo disanje i trati. Ali
obino prsa ne bi trebali da koristite. Zapamtite jednu stvar: prsa slue samo za hitne situacije,
jer je u takvim situacijama teko disati prirodno - ako diete prirodno, ostajete tako mirni i tihi
da ne moete trati, ne moete se boriti. Vi ste tako mirni i pribrani, nalik Budi. Ali ako u
hitnom sluaju - kua gori - nastavite da diete prirodno, nita neete moi da spasete. Ili ako
237
Izraz samadhi se koristi i za posmrtne ostatke, kao to je ovde sluaj.
238
Misli se: i nakon smrti.
868
vas tigar napadne u umi, a vi nastavite disati prirodno, neete se zabrinuti, rei ete: "Ok,
neka uini ta god eli." Neete biti u stanju da se zatitite.
Priroda je dala sredstvo za hitne sluajeve; to su prsa. Kada vas napadne tigar morate
prestati disati prirodno, morate disati prsima. Onda ete imati bolju sposobnost za beg, za
borbu, za brzo sagorevanje energije. A u hitnim situacijama postoje samo dve mogunosti -
beg ili borba. Oboje zahtevaju vrlo plitku, ali intenzivnu energiju - plitko, ali vrlo nemirno,
napeto stanje.
Ali ako stalno diete iz prsiju va e um biti napet. Ako stalno diete iz prsiju uvek
ete biti prestraeni. Jer disanje iz prsiju predvieno je samo za stanja prestraenosti. Ako vam
ono postane navika biete stalno prestraeni, napeti, uvek u begu. Neprijatelj nije tu, ali vi
ete zamisliti da jeste. Tako nastaje paranoja.
I na zapadu je nekoliko ljudi uoilo taj fenomen - Alexander Lowen ili drugi
bioenergetiari koji rade s bioenergijom. To je prana. Oni su primetili da prestraeni ljudi
imaju napeta prsa i da diu vrlo plitkim dahom. Ako bi se njihovo disanje moglo produbiti
tako da dodirne trbuh, hara-centar, strah bi nestao. Ako bi se njihova muskulatura opustila
kao to se to radi u Rolfingu... Ida Rolf smislila je jednu od najlepih metoda za menjanje
unutarnje strukture tela. Jer ako ste dugo godina disali pogreno, to je uticalo na razvoj
muskulature i ona e vas ometati i nee dopustiti da diete pravilno ili duboko. ak i ako se
setite na nekoliko sekundi - dii duboko - kad se opet posvetite poslu, poeete disati plitkim
prsnim dahom. Treba izmeniti muskulaturu. Jednom kad se izmeni, strah nestaje, napetost
nestaje. Rolfing je od neizmerne pomoi; ali treba raditi na pranamaya koshi, drugom -
bioplazmikom, bioenergetskom telu, chi telu, ili kako god ga elite nazvati.
Posmatrajte dete, to je prirodno disanje, i diite na taj nain. Neka vam se trbuh
podigne kad udahnete i spusti se kad izdahnete. I neka se to odvija u ritmu koji e se gotovo
pretvoriti u pesmu u vaoj energiji, u ples - s ritmom, s harmonijom - i oseaete se tako
oputenim, tako ivim, tako vitalnim kako niste mogli ni zamisliti da je mogue.
Zatim je tu tree telo, manumaya kosha - mentalno telo. Ono je vee, suptilnije i vie
od drugog tela. ivotinje imaju drugo telo, ali ne i tree. ivotinje su tako vitalne. Pogledajte
lava u pokretu. Kakva lepota, kakva elegancija, kakva velianstvenost. ovek uvek oseti
zavist. Pogledajte jelena u trku. Kakva lakoa, kakva energija, kakav veliki energetski
fenomen. ovek uvek oseti zavist. Ali ovekova se energija kree navie.
Tree telo ja manumaya kosha, mentalno telo. Ono je vee, prostranije od drugog. A
ako ga ne razvijete ostaete skoro samo kao mogunost oveka, ne i stvarni ovek. Re
"ovek" [engl. man] dolazi od man iz rei manumaya. Engleska re potie od sanskritskog
korena man. Naziv za oveka na hindiju je manushya; i on potie od istog korena man, um.
Um je ono to vas ini ovekom. Ali vi ga manje-vie nemate. Na njegovom mestu imate
samo uslovljeni mehanizam. Vi ivite oponaajui: dakle nemate um. Kada ponete da ivite
po svome, spontano, kad ponete na svoj nain da odgovarate na ivotne probleme, kad
postanete odgovorni, poinjete da rastete u manumaya koshi. Tada vae telo uma raste.
Ako ste Hindus, ili musliman, ili hrianin, imate pozajmljeni um; to nije va um.
Moda je Hrist postigao veliku eksploziju manumaya koshe; a onda su ljudi to naprosto
ponavljali. Ponavljanje se u vama nee pretvoriti u rast. Ponavljanje e biti prepreka. Na
ponavljajte, radije pokuajte da razumete. Budite sve ivlji, autentini, spremni na odgovor.
ak i ako postoji mogunost da zastranite - uinite to. Jer ne moete da rastete ako se previe
bojite da ne napravite greku. Greke su dobre. Mora se pogreiti. Nikada se nemojte bojati da
poinite pogreke, ali nikada ne ponavljajte istu greku. Ljudi koji se previe boje da ne
poine greku nikada ne rastu. Ostaju da sede na svome mestu, strah ih je da se pomaknu. Oni
nisu ivi.
Um raste kada se suoavate, susreete sa situacijama na svoj nain, kada unosite
svoju vlastitu energiju kako biste ih razreili. Na pitajte veito za savete. Uzmite uzde svog
ivota u vlastite ruke; na to mislim kad kaem 'inite svoju stvar'. Biete u nevolji - sigurnije
je slediti druge, udobnije je slediti drutvo, slediti rutinu, tradiciju, spise. To je vrlo lako jer
svi slede - morate samo postati mrtvi deo stada, morate samo slediti gomilu kud god ila, to
nije vaa odgovornost. Ali vae mentalno telo, manumaya kosha, strano e patiti i nee rasti.
869
Neete imati vlastiti um i propustiete neto vrlo, vrlo lepo - neto to slui kao most za vii
rast.
Zapamtite, ta god da vam kaem, to moete prihvatiti na dva naina. Moete
prihvatiti naprosto zbog mog autoriteta: "Osho tako kae, mora da je istina" - onda ete patiti,
onda neete rasti. ta god rekao, sluajte, pokuajte da razumete, da primenite u svom ivotu,
da vidite kako to deluje, a zatim izvedite vlastite zakljuke. Oni mogu biti isti, mogu i ne biti.
Nikada ne mogu biti potpuno isti jer vi imate drukiju osobnost, jedinstveno bie. ta god
kaem, to je moje vlastito. To je neminovno duboko ukorenjeno u meni. Moete doi do
slinih zakljuaka, ali oni nikada ne mogu biti potpuno isti. Dakle, ne bi trebali moje
zakljuke da pretvarate u svoje vlastite. Trebali bi da pokuate da me razumete, trebali bi da
pokuate da uite, ali ne treba da sakupljate znanje i zakljuke od mene. Onda e vae telo
uma da raste. Ali ljudi uzimaju preice. Kau: "Ako si ti spoznao, to je to. Zato bi mi trebali
da pokuavamo i da eksperimentiemo? Mi emo verovati u tebe." Vernik nema manumaya
koshu. On ima lanu manumaya koshu koja nije proizala iz njegovog vlastitog bia, nego je
isforsirana izvana.
Zatim, via i vea od manumaya koshe jeste vigyanamaya kosha - to je intuitivno
telo. Ono je vrlo, vrlo prostrano. U njemu nema razuma; zalo je iznad razuma; postalo vrlo,
vrlo suptilno; to je intuitivno shvatanje. To je neposredan uvid u prirodu stvari. Nije pokuaj
da se misli o njima. U dvoritu je empres: ti ga samo promatra. Ne misli o njemu, u
intuiciji nema "o". Naprosto postane dostupan, prijemiv, i stvarnost ti otkriva svoju prirodu.
Ne projektuje. Ne traga za nikakvim argumentom, nikakvim zakljukom, ni za im. Ti ak i
ne traga. Jednostavno eka, i stvarnost se otkriva - to je otkrivenje. Intuitivno telo vodi te do
vrlo dalekih horizonata, ali ipak postoji jo jedno telo.
To je peto telo, anandamaya kosha - telo blaenstva. Ono je zaista velianstveno.
Sainjeno je od istog blaenstva. ak je i intuicija transcendirana.
Zapamtite da su ovih pet omotaa samo ljuske, semenke. Van ovih pet nalazi se vaa
stvarnost. To su samo omotai koji vas obavijaju. Prvi je vrlo debeo; vi ste skoro zarobljeni
unutar tela od metar i osamdeset. Drugi je vei, trei jo vei, etvrti jo vei, peti je vrlo
veliki; ali to su jo uvek omotai. Svi su ograniavajui. Ako su svi omotai uklonjeni i vi
ostanete goli u svojoj stvarnosti, tada ste beskonani. To je ono to govori joga: ti si Bog -
aham brahmasmi. Vi ste sam Brahma. Sada ste konana stvarnost vi sami, sve barijere su
uklonjene.
Pokuajte ovo da razumete. Barijere su tu, okruuju vas u krugovima. Prva barijera je
vrlo, vrlo tvrda. Vrlo je teko prebroditi je. Ljudi ostaju zarobljeni u fizikim telima i misle da
je fiziki ivot sve to ivot daje. Nemojte stati. Fiziko telo je tek korak do energetskog tela.
Energetsko telo je, opet, tek korak do tela uma. Ono je takoer tek korak do intuitivnog tela.
A ono je tek korak do tela blaenstva. A od tela blaenstva skoite - nema vie koraka -
skoite u ambis svog bia, koji je beskraj, venost.
To su pet omotaa. U skladu s ovih pet omotaa joga ima sledeu doktrinu o pet
bhutani, pet velikih elemenata. Vae telo sainjeno je od hrane, zemlje; zemlja je prvi
element. Ona nema nita zajedniko s ovom zemljom zapamtite to. Element naprosto kae:
gde god je materija, to je zemlja; zemlja je materijal, vrstoa. Kod vas je to telo; izvan vas je
telo svega. Zvezde su sainjene od zemlje. Sve to postoji sainjeno je od zemlje. Prvi omota
je zemlja. Pet bhutani je pet velikih elemenata: zemlja, vatra, voda, vazduh i eter.
Zemlja odgovara vaem prvom telu, annamaya koshi, telu hrane. Vatra odgovara
vaem drugom, energetskom telu, bioplazmi, chi, pranamaya koshi; ono ima kvalitet vatre.
Trea je voda; ona odgovara treem, manumaya telu, mentalnom telu. Ono ima kvalitet vode.
Posmatrajte um, kako se kree poput toka, uvek u pokretu, kao reka. etvrti je vazduh, gotovo
nevidljiv. Ne moete ga videti, ali on je tu; moete ga samo osetiti. On odgovara intuitivnom
telu, vigyanamaya koshi. A zatim je tu akasha, eter; ne moete ga ak ni osetiti - suptilniji je
od vazduha. Moete naprosto verovati, pouzdati se da je tu. To je isti prostor; to je
blaenstvo.
Ali vi ste istiji od istog prostora, suptilniji od istog prostora. Vaa stvarnost je
takva kao da je skoro i nema. Zato Buda kae anatta - ne-sopstvo. Vae pravo Sopstvo je kao
870
ne-sopstvo; vae bie je skoro kao nebie. Zato nebie? Zato to je tako daleko od grubih
elemenata, od svega to postoji. Ono omoguava samo postojanje. O tome se nita ne moe
rei, nema opisa koji bi bio adekvatan.
Postoji pet bhutani, pet velikih elemenata koji su u skladu s pet kosha, tela, unutar
vas. Sledi trea doktrina. Voleo bih da razumete sve ovo jer e biti od pomoi za razumevanje
sutri koje emo sada razmatrati. Postoji sedam akri. Re "akra" zapravo ne znai "centar";
re "centar" ne moe objasniti, ili opisati, ili biti ispravan prevod, jer kad kaemo "centar", to
se ini kao neto statino. A akra oznaava neto dinamino. Re "akra" znai "toak",
pokretni toak. Dakle, akra je dinamini centar u vaem biu, gotovo kao vrtlog, vihor,
centar ciklona. Ona je dinamina; oko sebe stvara energetsko polje.
Sedam akri. Prva je most i poslednja je takoe most; ostalih pet odgovaraju pet
mahabhutani, velikim elementima i pet omotaa. Seks je most, most izmeu vas i
najelementarnijeg - prakrti, prirode. Sahasrara, sedma akra, takoe je most, most izmeu
vas i beskrajnog, najvieg. Ove dve su mostovi. Ostalih pet centara u skladu su s pet
elemenata i pet tela.
Ovo je okvir Patanjalijevog sistema. Zapamtite da je on proizvoljan. Treba ga
koristiti kao alat, ne razmatrati ga kao dogmu. To nije kao doktrina u nekoj teologiji. To je
samo upotrebljiva karta. Odlazite na neku teritoriju, u neku udnu zemlju, nepoznatu, i
uzimate sa sobom kartu. Karta ne predstavlja zaista teritoriju; kako karta moe predstavljati
teritoriju? Karta je tako mala, teritorija tako velika. Na karti su gradovi samo takice. Kako te
takice mogu odgovarati velikim gradovima? Na karti su putevi samo linije. Kako put moe
biti samo linija? Planine i reke su samo naznaene - a male su izostavljene. Ovo je karta, a ne
doktrina.
Nema samo pet tela, postoji mnogo tela jer se izmeu dva tela nalazi jedno koje ih
povezuje, i tako nadalje. Vi ste kao glavica luka, sloj povrh sloja, ali ovih pet bie dovoljno...
to su glavna tela. Nemojte puno brinuti o tome - jer budisti kau da ima sedam tela, aini kau
da ih je devet. Nita nije pogreno i nema kontradikcije, jer to su samo karte u razliitim
razmerama. Ako prouavate kartu celog sveta onda ak i veliki gradovi i velike reke nestanu.
Ako prouavate nacionalnu kartu, pojavie se mnoge nove stvari kojih nije bilo na karti sveta.
A ako prouavate kartu pokrajine, pojavie se jo vie stvari. A ako prouavate kartu svog
kraja, naravno da e biti jo vie stvari. I jo vie na karti grada. A na karti kue, naravno...
Stvari se stalno pojavljuju; to zavisi.
aini kau devet, budisti kau sedam, Patanjali kae pet. Postoje kole koje kau -
samo tri. I svi su u pravu jer ne raspravljaju o argumentima. Samo vam daju par alata da radite
s njima.
Mislim da je pet gotovo savren broj. Vie od pet bilo bi previe, manje od pet bilo bi
premalo. Pet se ini skoro savreno. A Patanjali je bio vrlo uravnoteen mislilac.
Sada nekoliko stvari o tim akrama. Prva akra, prvi dinamini centar, je seks -
muladhara. Ona vas povezuje s prirodom, povezuje vas sa prolou i budunou. Vi ste
roeni iz seksualne igre dvaju osoba. Seksualna igra vaih roditelja postala je uzrok vaeg
roenja. Kroz seksualni centar povezani ste sa svojim roditeljima, i roditeljima svojih
roditelja, i tako dalje. Sa celokupnom prolou povezani ste kroz seksualni centar; nit prolazi
kroz njega. A ako rodite dete, biete povezani sa budunou.
Isus je mnogo puta insistirao, na vrlo grub nain: "Ako ne mrzite svoju majku i oca,
ne moete da me sledite." ini se skoro okrutnim, skoro neverovatnim, da ovek poput Isusa -
zato bi koristio tako grube rei? A on je otelotvorena saoseajnost, on je ljubav. Zato je
rekao: "mrzi svoju majku, mrzi svog oca, ako eli da me sledi"? To znai: napusti seksualni
kontekst. Ono to je rekao simboliki znai: zai iznad seksualnog centra. Tada odjednom
vie niste povezani ni s prolou niti s budunou.
Kroz seks pripadate vremenu. Jednom kad zaete iznad seksa, vi postajete deo
venosti, ne vie vremena. Tada odjednom postoji samo sadanjost. Vi ste sadanjost, ali ako
sebe vidite kroz seksualni centar vi ste takoe i prolost jer e vae oi imati boju vae majke i
oca, a vae telo e imati atome i elije miliona generacija. Cela vaa struktura, biostruktura,
deo je dugog kontinuiteta. Deo ste velikog lanca.
871
U Indiji kau da se roditeljima ne moete oduiti ukoliko ne rodite decu. Ako elite
da platite dug prolosti, morate stvoriti budunost. Ako zaista elite da platite, nema drugog
naina. Majka vas je volela, otac vas je voleo - ta ete sad, oni su otili? Moete postati
majka ili otac deci i platiti prirodi, istom rezervoaru iz kojeg su doli vai roditelji, i vi, i vaa
deca e doi.
Seks je veliki okov. To je sav okov sveta - samsara; i on je veza s drugima. Jeste li
posmatrali to? U trenutku kad se osetite seksualnima, ponete misliti na drugoga. Kad se ne
oseate seksualno nikada ne mislite na drugoga. Osoba koja je iznad seksa je i iznad drugih.
Ona moe da ivi u drutvu, ali nije od drutva. Moe etati u gomili, ali eta sama. A ovek
koji je seksualan moe da sedi na vrh Everesta, sam, ali e misliti o drugima. Moete ga
poslati na Mesec da meditira, ali on e meditirati o drugima.
Seks je most prema drugima. Jednom kad seks nestane, lanac je prekinut. Po prvi put
postaje individualac. Zato ljudi mogu biti previe opsednuti seksom, ali nikada sretni zbog
toga - jer to je dvostruka otrica. Povezuje vas s drugima; ne doputa vam da budete
individualni. Ne doputa vam da budete svoji. Gura vas u obrasce, u ropstvo, u vezanosti. Ali
ako ne znate kako transcendirati seks, on je za vas jedini nain da koristite svoju energiju. On
postaje sigurnosni ventil.
Ljudi koji ive u prvom, muladhara centru, ive samo iz vrlo budalastih razloga. Oni
stalno stvaraju energiju, a onda postanu preoptereeni njom; onda je stalno rasipaju. Oni jedu,
rade, spavaju, rade mnoge stvari kako bi stvorili energiju. Onda kau: "ta uiniti s njom?
Tako je teka." Zatim je rasipaju. Izgleda kao vrlo zaaran krug. Kad je raspu onda se opet
oseaju prazno. Napune se novim gorivom, novom hranom, novim radom, i opet se, kad je
energija tu, "oseaju prepuni", kako kau. Negde se to mora isprazniti. I seks postaje samo
pranjenje: zaarani krug akumuliranja i rasipanja, akumuliranja i rasipanja. To izgleda
prilino apsurdno.
Sve dok ne znate da unutar vas postoje vii centri koji mogu uzeti tu energiju i
upotrebiti je na kreativan nain, ostaete zarobljeni u seksualnom zaaranom krugu. Zbog
toga sve religije insistiraju na nekom obliku seksualne kontrole. To moe postati represivno,
moe postati opasno. Ako se novi centri ne otvaraju, a vi nastavljate sa susprezanjem energije,
s proklinjanjem, prisiljavanjem, potiskivanjem, onda sedite na vulkanu. Jednog dana ete
eksplodirati; postaete neurotini. Biete mahniti. Onda je bolje otpustiti energiju. Ali postoje
centri koji mogu apsorbovati energiju, i vama se moe otkriti vee bie i vee mogunosti.
Seate se, u posljednjih nekoliko dana rekli smo da je drugi centar, u blizini
seksualnog centra, hara - centar smrti. Zato se ljudi boje da zau iznad seksa - jer u trenutku
kad se energija pokrene dalje od seksa, ona dodiruje hara-centar i ovek se uplai. Zato - ljudi
se ak boje da uu duboko u ljubav, jer kad ue duboko u ljubav seksualni centar stvara
takve vibracije da oni zalaze u hara-centar, i budi se strah.
Tako mnogo ljudi mi je prilo i reklo: "Zato se toliko bojimo suprotnog pola?" -
ena ili mukaraca - "Zato smo toliko uplaeni?" To nije strah od suprotnog pola. To je strah
od same polnosti, jer ako uete duboko u seks, centar postaje dinaminiji, stvara vea
energetska polja, i ta polja poinju da se preklapaju sa hara-centrom. Jeste li uoili? Pri
seksualnom orgazmu neto poinje da se pokree odmah ispod pupka, pulsirajui. To
pulsiranje je preklapanje seksualnog i hara-centra. Zbog toga se, dakle, ljudi boje seksa.
Posebno se boje duboke intimnosti, samog orgazma.
Ali u drugi centar mora se ui, prodreti, otvoriti ga. To je smisao Isusovih rei kada
kae da se ne moete ponovo roditi ukoliko niste spremni umreti. Pre dva - tri dana, na Uskrs,
neko je upitao: "Danas je Uskrs. Osho, ima li to rei?" Mogu rei samo jednu stvar, da je
svaki dan Uskrs, jer Uskrs je dan Isusovog uskrsnua - njegovog raspea i uskrsnua, njegove
smrti i ponovnog roenja. Svaki dan je Uskrs ako ste spremni ui u hara-centar. Prvo ete biti
razapeti - krst je tu, unutar vaeg hara-centra. Ve ga nosite; samo morate krenuti ka njemu i
morate umreti kroz njega, a onda nastupa uskrsnue.
Kada jednom umrete u hara-centru, smrt nestaje; po prvi put postajete svesni novog
sveta, nove dimenzije. Onda moete videti centar vii od hare; to je pupani centar. A pupani
centar postaje uskrsnue, jer to je centar u kojem se uva najvie energije. To je sam
872
energetski rezervoar.
Jednom kad znate da ste se pokrenuli od seksualnog centra prema hari, znate i da
postoji mogunost kretanja prema unutra. Otvorili ste jedna vrata. Sada se ne moete smiriti
dok ne pootvarate sva vrata. Sada ne moete ostati na pragu; uli ste u palatu. Zatim moete
otvarati jedna po jedna vrata.
Upravo u sredini je srani centar. Srani centar deli nie i vie. Prvi je seksualni
centar, onda je hara, onda pupak, a zatim dolazi srani centar. Tri centra su ispod, a tri povie
njega. Srce je tano u sredini.
Morali ste videti Solomonov peat. U judaizmu, posebno u kabalistikoj misli,
Solomonov peat je jedan od najvanijih simbola. On je simbol sranog centra. Seks se kree
nanie, dakle seks je poput trougla s vrhom prema dole. Sahasrara se kree navie, tako je
sahasrara trougao s vrhom prema gore. A srce je tano u sredini, gde se susreu seksualni i
sahasrara trougao. Trouglovi se susreu, prepliu jedan s drugim i postaju estokraka zvezda,
to je Solomonov peat. Srce je Solomonov peat. Jednom kada otvorite srce vi ste dostupni
najviim mogunostima. Ispod srca ostaje ovek; nad srcem postaje natovek.
Nakon sranog centra dolazi grleni centar, zatim centar treeg oka, a zatim
sahasrara. Srce osea ljubav. Srce upija ljubav, postaje ljubav. Grlo je izraavanje,
komunikacija, deljenje, davanje drugima. A ako drugima date ljubav, tree oko poinje da
funkcionie. Osoba koja nastavlja da uzima, ide sve nie i nie. Jednom kada ponete davati,
idete sve vie i vie. krtica je najgora mogunost u koju ovek moe zapasti, a delilac je
velianstvena mogunost kojoj ovek moe postati dostupan.
Pet tela, pet mahabhutani i pet centara, plus dva mosta. Ovo je okvir, karta. Iza
okvira je sav napor jogina u donoenju samyame u svaki kut i zakutak, tako da ovek postane
prosvetljen, pun svetlosti. Sada sutre.
Mo iz dodira sa stanjem svesti koje je izvan mentalnog tela (manumaya sharira) i stoga
nepojmljivo naziva se mahavideha. Kroz tu mo uniteno je sve to skriva svetlost.
Jednom kada ste izvan tela uma, po prvi put postajete svesni da vi niste um, ve
svedok. Kada ste nie od uma vi ostajete identifikovani s njim. Jednom kada znate da su
misli, mentalne slike, ideje, da su oni samo objekti, plutajui oblaci u vaoj svesti, vi se
odvajate od njih - trenutno.
"Mo iz dodira sa stanjem svesti koje je izvan mentalnog tela i stoga nepojmljivo
naziva se mahavideha." Vi ste izvan tela, mahavideha oznaava onoga koji je izvan tela, koji
vie nije zarobljen u nijednom telu, koji zna da nije telo, grubo ili suptilno. Mahavideha
oznaava onoga koji osea da u njemu nema ogranienja. Sva ogranienja su zatvori,
zarobljenitva; a on ih moe razbiti, ponititi, i moe postati jedno s beskrajnim nebom.
Taj trenutak prepoznavanja sebe kao beskrajnog je trenutak: "Kroz tu mo uniteno je
sve to skriva svetlost." Tada je uklonjen pokrov koji je skrivao vau svetlost. Vi ste poput
svetlosti koja se krila pod mnotvom pokrova. Malo-pomalo treba odstraniti svaki pojedini
pokrov. To e omoguiti prodor svetlosti.
Manumaya kosha, mentalno telo, jednom kad je otklonjeno, vi postajete meditacija,
postajete ne-um. Sav napor je u nadilaenju manumaya koshe - kako postati svestan da nisam
samo misaoni proces.
Izvoenje samyame u celokupnom, trajnom, suptilnom, sveproimajuem i
funkcionalnom stanju donosi ovladavanje nad panchabhutani - pet elemenata.
Ovo je jedna od Patanjalijevih sutri s najvie potencijala, i vrlo znaajna za buduu
nauku. Pre ili kasnije nauka e otkriti znaenje ove sutre. Nauka je ve na putu prema njoj.
Ova sutra govori da svi elementi na svetu, pancha mahabhutani - zemlja, vazduh, vatra, itd. -
dolaze iz niega, i opet odlaze u nitavilo na poinak. Sve dolazi iz niega i kada se zamori
odlazi natrag i poiva u nitavilu.
Sada se nauka, posebno fiziari, slau s tim da je materija dola iz niega. to dublje
873
zalaze u materiju, to vie otkrivaju da ne postoji nita materijalno. to dublje zalaze, materija
postaje sve neuhvatljivija i naposletku im sklizne iz prstiju. Nita ne preostane, samo
praznina, samo ist prostor. Sve je roeno iz istog prostora. Izgleda vrlo nelogino, ali ivot
jest nelogian. itava moderna nauka postala je nelogina, jer ako istrajavate na svojoj logici
ne moete ui u stvarnost. Ako ulazite u stvarnost, morate napustiti logiku. I naravno, kada
postoji izbor izmeu logike i stvarnosti, kako moete izabrati logiku? Morate napustiti logiku.
Pre samo pedeset godina, kada su naunici shvatili da se kvanti, elektrine estice,
ponaaju na vrlo neozbiljan nain - da se ponaaju poput zen majstora, neverovatno,
apsurdno... Ponekad izgledaju kao talasi, ponekad kao estice. Pre toga postojalo je preutno
razumevanje da neto moe biti ili estica ili talas. Jedna te ista stvar ne moe biti oboje
istovremeno, simultano. estica i talas? To znai da neto istovremeno moe biti i taka i
linija. Nemogue. Euklid se ne bi sloio. Aristotel bi jednostavno odbio; poludeli ste. Taka je
taka, a linja je mnogo taaka u sledu, pa kako jedna taka moe biti linija, istovremeno
ostajui taka? Izgleda apsurdno. Euklid i Aristotel bi prevagnuli. Pre pedeset godina uruilo
se celo njihovo zdanje jer su naunici saznali da se kvant, elektrina estica, ponaa na oba
naina - simultano.
Logiari su izneli argumente i rekli "To nije mogue." Fiziari kau: "ta moemo?
To nije pitanje mogunosti ili nemogunosti. To jeste tako! Ne moemo nita uiniti. Ako
kvant nee da sledi Aristotela, ta mi tu moemo? I ako se kvant ponaa na ne-euklidovski
nain i ne sledi Euklidovu geometriju, ta moemo? On se ponaa na taj nain i mi moramo
da sluamo ponaanje stvarnog i stvarnosti." Ovo je jedan od vrlo presudnih trenutaka u
istoriji ljudske svesti.
Oduvek se verovalo da neto moe proistei jedino iz neega. Jednostavno i
prirodno, oigledno je tako. Kako neto moe proistei iz niega? Onda je materija nestala i
naunici su morali da zakljue da je sve roeno iz nita i da sve opet nestaje u nita. Sada
govore o crnim rupama. Crne rupe su rupe strahovitog nitavila. Moram ga nazvati
"strahovitim" nitavilom jer nitavilo nije tek nepostojanje. Ono je puno energije, ali energija
je od nitavila. Nema niega osim energije. Sada kau da postoje crne rupe. One su paralelne
sa zvezdama. Zvezde su pozitivne, a paralelno sa svakom zvezdom postoji crna rupa. Svaka
zvezda kada sagori, iscrpi se, postaje crna rupa. A svaka crna rupa, kada poine, postaje
zvezda. Materija i ne-materija se izmenjuju. Materija postaje ne-materija, ne-materija postaje
materija. ivot postaje smrt, smrt postaje ivot. Ljubav postaje mrnja; mrnja postaje ljubav.
Polariteti se stalno izmenjuju.
Ova sutra kae: "izvoenje samyame u celokupnom, trajnom, suptilnom,
sveproimajuem i funkcionalnom stanju donosi ovladavanje nad panchabhutani - pet
elemenata." Patanjali kae da, ukoliko ste shvatili svoju istinsku prirodu svedoenja i
koncentriete se njome, unesete samyamu u svaku tvar, moete uiniti da se pojavi ili nestane.
Moete pomoi stvarima da se materijalizuju - jer one dolaze iz nitavila. I moete pomoi
stvarima da se dematerijalizuju.
Fiziari tek treba da vide da li je to mogue ili ne. Dogaa se da se materija menja i
postaje ne-materija, ne-materija se menja i postaje materija. U ovih pedeset godina videli su
mnogo apsurdnih stvari. Ovo je doba koje ima vie potencijala nego ijedno drugo, u kojem je
eksplodiralo tako mnogo stvari da ih je nemogue zatvoriti u sistem. Kako izgraditi sistem?
Samo pedeset godina ranije bilo je vrlo lako izgraditi samodovoljan sistem. Sada je to
nemogue. Stvarnost ih je sa svake strane opalila po nosu i unitila sve doktrine, sisteme,
dogme. Stvarnost se pokazala prevelikom za njih.
Naunici kau, to se dogaa. Patanjali kae da je mogue izazvati da se dogodi.
Ako se dogaa, zato se ne bi moglo izazvati da se dogodi? Samo posmatrajte. Grejete vodu;
na sto stepeni ona postaje para. To se dogaalo oduvek, pre nego to je vatra bila uopte
otkrivena. Sunevi zraci izazivali su isparavanje vode iz mora i reka, formirali su se oblaci i
voda je stizala natrag u reke, ponovo isparavajui. ovek je otkrio vatru i poeo grejati vodu,
isparavati je.
ta god se dogaa, mogu se pronai naini i sredstva da se izazove to dogaanje.
Ako se ve dogaa, onda se to ne protivi stvarnosti. Onda samo treba da znate kako da
874
izazovete da se dogodi. Ako materija postaje ne-materija, a ne-materija postaje materija, ako
stvari menjaju polaritet, nestaju u nitavilu i iz njega se pojavljuju - ako se to ve dogaa -
onda se, kae Patanjali, mogu pronai naini i sredstva pomou kojih se dogaanje moe
izazvati. A on kae da je ovo nain: ako si spoznao svoje bie izvan pet omotaa, postao si
sposoban da materijalizuje i dematerijalizuje stvari.
Nauni radnici tek treba da otkriju da li je to mogue ili ne, ali ovo se ini
zadovoljavajuim. Izgleda da nema logikog problema u tome.
239
Iz toga sledi postignue anime, itd., savrenstvo tela, i onemoguavanje elementarnih
moi u opstrukciji tela.
Sada dolazimo do osam siddhija, osam joginskih moi. Prva je anima, a zatim slede
laghima i garima, itd. U osam joginskih moi spada i to da mogu uiniti da njihovo telo
nestane, ili ga mogu uiniti tako malim, tako malim da postane skoro nevidljivo, ili mogu
uiniti svoje telo onoliko velikim koliko to ele, ili se mogu pojaviti na mnogo mesta
istovremeno.
Izgleda nemogue, ali stvari koje izgledaju nemogue malo-pomalo postanu mogue.
oveku je bilo nemogue da leti; niko nikada ne bi poverovao. Za brau Rajt mislio se da su
mahniti, ludi. Kad su izumeli svoju prvu letelicu bojali su se to rei ljudima - da ih ne uhvate i
hospitalizuju. Prvi let izveden je a da niko nije znao - samo ta dva brata. A svoju su prvu
letelicu izumeli krijui se u podrumu kako niko ne bi saznao ta rade. Svi su verovali da su
oni potpuno poludeli - ko je ikada leteo? Prvi let trajao je samo est sekundi - samo jedan ak
ezdeset - ali to je potpuno izmenilo celu istoriju, celo oveanstvo. Postalo je mogue. Niko
nikada nije pomislio da bi se atom mogao cepati. Cepan je, i nakon toga ovek nikada ne
moe biti isti kao pre.
Dogodile su se mnoge stvari koje su oduvek smatrane nemoguim. Dosegnuli smo
mesec. On je bio simbol nemogunosti. U svim jezicima sveta postoji izraz "ne udi za
mesecom". To znai ne udi za nemoguim. Sada se taj izraz mora promeniti. I zaista, kad
smo jednom dosegnuli mesec, nita vie ne prei put. Sada je sve postalo dostupno; samo je
pitanje vremena.
Ajntajn je rekao da, ako izmislimo vozilo koje se kree brzinom svetlosti, ovek
moe putovati i nikada nee da ostari. Ako otputuje tim svemirskom brodom koji se kree
brzinom svetlosti kao tridesetogodinjak i vrati se nakon trideset godina, on e ostati
tridesetogodinjak. Kakve besmislice govorite? Ajntajn kae da vreme i njegovi uinci
nestaju kad se neko kree brzinom svetlosti. ovek moe putovati beskrajnim svemirom i
vratiti se nakon petsto godina. Svi sadanji ljudi e nestati, niko ga nee prepoznati niti e on
ikoga prepoznati, ali e ostati iste dobi. Starite zbog brzine zemlje. Ako je brzina jednaka
brzini svetlosti, koja je zaista strahovita, onda uopte neete stariti.
Patanjali kae, ako ste zali dalje od svih pet tela, zali ste dalje od svih pet
elemenata. Sada ste u stanju iz kojeg moete kontrolisati ta god elite. Dovoljna je ideja da
se elite smanjiti, i smanjiete se; ako se elite poveati, poveaete se; ako elite nestati,
nestaete. Nije neophodno da jogini rade tako to. Za Budu se ne zna da je to radio. Ni za
samog Patanjalija se ne zna. ta Patanjali govori: on otkriva sve mogunosti.
Zapravo, zato bi ovek koji je postigao svoj najvii stupanj bia mislio da treba da
se smanji? Zato? On ne moe biti toliko budalast. Zato? Zato bi poeleo da bude poput
slona? Koja je poenta u tome? I zato bi eleo da nestane? Njega ne moe zanimati
zabavljanje ljudi, njihove radoznalosti. On nije maioniar. Nije zainteresovan da mu ljudi
aplaudiraju. Zato? Zapravo, kad ovek postigne najvii vrhunac svog bia, sve elje nestaju.
Siddhi se pojavljuju kad nestanu elje. To je dilema: moi dolaze onda kada ne elite da ih
koristite. U stvari, dolaze samo kada nestane osoba koja je oduvek elela da ih ima.
239
Nauka se pribliila ovoj mogunosti otkrivanjem uloge posmatraa u eksperimentu, kada je ustanovljeno da
presudnu ulogu u tome da li e neka mikroestica da se ponaa kao talas ili kao estica ima samo prisustvo
posmatraa, svesnog subjekta (svedoka). Kada je on prisutan, kvant energije se ponaa kao estica, kada je
odsutan, kao talas.
875
Dakle, Patanjali ne govori da e jogini raditi takve stvari. Ne zna se ni da su ih
ikada radili. Onih par ljudi koji su pokuali nisu jogini. A onih par ljudi koji rade takve stvari
zapravo to ne mogu; oni su samo varalice.
Sada Satya Sai Baba-tipovi ljudi materijalizuju vajcarske satove. To su sve trikovi i
niko ne bi trebao biti zaveden tim trikovima. ta god je Satya Sai Baba uinio, to mogu vrlo
lako uiniti i hiljade maioniara irom sveta, ali vi nikada ne odlazite maioniarima da im
dotaknete stopala jer znate da oni samo izvode trikove. Ali ako neko koga smatrate
religioznim izvodi iste trikove, onda mislite da je to udo.
Ovaj deo Patanjalijevih joga-sutri pokazuje vam da takve stvari postaju mogue, ali
se nikada ne izvode, jer osoba koja bi to elela, koja je oduvek elela da proe svoj ego-trip
kroz te moi, vie nije tu. udesne moi postiete onda kada vie niste zainteresovani za njih.
To je ekonomija postojanja. Ako udite, ostajete impotentni; ako ne udite, postajete
beskrajno potentni. Ovo ja zovem zakonom bankarstva: ako nemate novca, nijedna banka
nee vam ga dati; ako imate novca, svaka banka ga je spremna dati. Kada ne trebate nita, sve
je dostupno; kada traite, nita nije dostupno.
Lepota, sklad, snaga i dijamantska vrstoa sainjavaju savreno telo.
Patanjali ne govori o ovom telu. Ovo telo moe biti lepo, ali nikada ne moe biti
savreno lepo. Drugo telo moe biti lepe od ovoga, tree ak i vie, jer se kreu blie
sreditu. Lepota je od sredita. to dalje mora putovati to je ogranienija. etvrto telo je jo
lepe. Peto je gotovo devedeset i devet posto savreno.
Ali vae bie, stvarni vi, jeste lepota, sklad, snaga i dijamantska vrstoa. To je
istovremeno dijamantska vrstoa i mekoa lotosa. Lepo je, ali ne i krhko - snano je. Snano,
ali ne tvrdo. Sve suprotnosti tu se susreu... kao da je lotosov cvet sainjen od dijamanata, a
dijamant sainjen od lotosovog cvea. Zato to se muko i ensko tu susreu i nadilaze. Zato
to se sunce i mesec tu susreu i transcendiraju.
Stari naziv za jogu je hatha. Ta re hatha je vrlo, vrlo znaajna. Ha znai sunce, tha
znai mesec; a hatha znai susret sunca i meseca. Unija sunca i meseca je joga - unio mystica.
Prema hatha-joginima, u ljudskom telu postoje tri kanala energije. Jedan se naziva pingala; to
je desni kanal, povezan s levim mozgom - sunev kanal. Sledei kanal je ida; levi kanal,
povezan s desnim mozgom - meseev kanal. Zatim je tu i trei, srednji kanal, sushumna;
sredinji, uravnoteeni - sainjen od sunca i meseca zajedno.
Obino se vaa energija kree ili pingalom ili idom. Energija jogina poinje da se
kree kroz sushumnu. Kada se energija kree upravo izmeu to dvoje, levog i desnog, naziva
se kundalini. Ovi kanali usklaeni su s vaim kimenim stubom. Kada se energija kree
srednjim kanalom, vi ste uravnoteeni. Jer osoba nije ni mukarac ni ena, ni tvrda ni meka;
ili je oboje - mukarac i ena, tvrda i meka. Svi polariteti nestaju u sushumni, a sahasrara je
vrhunac sushumne.
Ako ivite na najnioj taki svog bia, to je muladhara: seksualni centar; tada se
kreete ili pingalom ili idom, sunevim ili meseevim kanalom, i vi ostajete podeljeni. Stalno
traite drugoga, stalno vam je potreban drugi. U sebi se oseate nepotpuni; imate zavisnost od
drugoga.
Jednom kad se vae energije susretnu unutra dogodie se veliki orgazam, kozmiki
orgazam, kada se pingala i ida rastvore u sushumni; tada ste ushieni, zauvek ushieni. Tada
ste ekstatini, trajno ekstatini. Tada ta ekstaza nema kraja. Nikada se ne sputate, nikada ne
idete nisko. Ostajete visoko. Ta taka uzvienosti postaje vaa unutarnja sr, smo vae bie.
Zapamtite opet, moram to da vam naglasim, ovo je samo okvir za rad. Ne govorimo
o konkretnim stvarima. Neki budalasti ljudi pokuali su da seciraju ljusko telo ne bi li videli
gde su pingala, ida i sushumna, i nisu ih nigde nali. Oni su samo indikativni, simbolini.
Budalasti ljudi pokuali su da seciraju telo da pronau gde su centri. Jedan je doktor ak
napisao knjigu kako bi pokazao koji centar tano odgovara kojem telesnom kompleksu. To su
glupi pokuaji.
Joga nije nauna na taj nain. To je alegorijski, to je velika alegorija. Ukazuje na
876
neto, i ako poete unutra pronai ete to, ali se ni sluajno ne moe nai secirajui telo.
Posmrtno neete nai te stvari. To su ivi fenomeni. A ove rei su naprosto indikativne -
nemojte se ograniavati na njih, i nemojte od njih initi fiksnu opsesiju i doktrinu. Ostanite
fluidni. Uzmite ih kao savete i krenite na putovanje.
Jo jedna re: arthavattva, svrhovitost. Ona oznaava putovanje energije navie. U
ovom trenutku vi postojite u seksualnom centru, a od tog centra energija pada nanie.
Arthavattva znai da se vaa energije poela kretati navie. Delikatan, vrlo delikatan fenomen,
i ovek mora biti vrlo paljiv da bi radio s tim. Ako niste paljivi, imate sve prilike da
postanete pervertovano bie. Opasno je; zato to jogini zovu "zmijina mo". To je opasno. To
je poput zmije; igrate se sa zmijom. Ako ne znate ta treba da radite, tu je opasnost. Igrate se
otrovom.
Mnogi su ljudi postali perverzni jer su pokuavali da potisnu svoju seksualnu
energiju da bi postali arthavattva, uzvieni, krenuli navie. Nikada nisu krenuli navie. ak su
postali perverzniji nego obini ljudi.
Proitao sam jednu anegdotu. "Da", ree Abi svom prijatelju Iziju, "Bojim se da e
moj sin postati veliko razoarenje. Zna koliko smo se borili da mu pruimo obrazovanje koje
mi nikada nismo imali; poslao sam ga u najbolju poslovnu kolu u zemlji, i ta se sada
dogaa? On se dovue u moju fabriku odee u deset ujutro; u jedanaest dangubi s ajem; u
podne odlazi na ruak i ne vraa se pre dva, a od dva do etiri koketira okolo s modelima.
Kakvo smee je postao!"
"Abi", odgovori Izi, "tvoja nevolja nije nita; moja je hiljadu puta gora. Zna koliko
smo se borili da mom sinu pruimo obrazovanje koje mi nikada nismo imali; poslao sam ga u
najbolju poslovnu kolu u zemlji, i ta se sada dogaa? On se dovue u moju fabriku odee u
deset ujutro; u jedanaest dangubi s ajem; u podne odlazi na ruak i ne vraa se pre dva, a od
dva do etiri koketira okolo s modelima! Kakvo smee je postao!"
"Ali Izi, po emu je to hiljadu puta gore od moga? Ti si mi rekao istu priu?"
"Abi, zaboravio si jednu stvar: ja proizvodim muku odeu."
Shvatili ste? Ako ne znate ta da inite sa seksualnom energijom, i ponete se zezati
s njom, vaa energija postae masturbacijska ili homoseksualna, ili na hiljadu i jedan ostali
nain perverzna. Onda je bolje pustiti je na miru kakva jeste.
Zbog toga je potreban Uitelj - neko ko zna gde ste, gde idete i ta e se dogoditi
sledee; neko ko moe videti vau budunost i ko moe videti odvija li se ispravno
kanalisanje ili ne. Inae je celi svet u neredu seksualne perverzije.
Nikada ne potiskujte. Bolje je biti normalan i prirodan nego perverzan. Ali samo biti
normalan nije dovoljno. Mogue je mnogo vie. Transformiite. Potiskivanje nije nain za
arthavattva, uzdizanje navie - transformacija jeste. A ona je mogua samo ako proistite
svoje telo, proistite svoj um; ako izbacite sve smee nakupljeno u telu i umu. Samo
istoom, svetlou, lakoom, biete u stanju da pomognete energiji da krene navie.
Obino je to poput sklupane zmije; zbog toga naziv kundalini, ili kundali. Kundali
znai "sklupan". Kada podigne glavu i krene navie, iskustvo je fantastino. Kad god proe
kroz vii centar, imaete via i via iskustva. U svakom centru otkrie vam se mnoge stvari, vi
ste velika knjiga. Ali energija mora proi kroz centre; samo tada vam ti centri mogu otkriti
svoje lepote, svoje vizije, svoju poeziju, svoje pesme i ples. A svaki centar donosi vii
orgazam od onog nieg.
Seksualni orgazam je najnii. Orgazam hare je vii. Vii od njega je orgazam nabhi,
pupka. Vii od njega je orgazam ljubavi, srca. Vii od njega je grla; kreativnost, deljenje.
Zatim treeg oka, vizija ivota kakav uistinu jeste, bez ikakvih projekcija - jasnoa vienja. A
najvii je orgazamsahasrara, sedmog centra.
Ovo je karta. Ako elite, moete krenuti navie, postati arthavattva. Ali nikada ne
pokuavajte postati arthavattva zbog siddhi, moi; one su sve budalaste. Pokuajte postati
arthavattva da biste saznali ko ste. Ne zbog moi, ve mira. Neka mir bude cilj, nikada mo.
Ovo poglavlje se zove Vibhuti pada. Vibhuti znai "mo". Patanjali je uvrstio ovo
877
poglavlje kako bi svoje uenike, i one koji e ga ikada slediti, upozorio da se na putu stiu
mnoge moi, ali da se ne sme zaplesti u njih. Jednom kad se zapletete u mo, jednom kad ste
na tripu moi, imaete problem. Ostaete zavezani za to mesto - i va let e se zaustaviti. A
ovek mora da nastavi da leti i leti sve do samog kraja, kada se otvori ambis i vi se
apsorbujete natrag u kosmiku duu.
Neka mir bude cilj.
Poglavlje 2
BIRANJE JE PAKAO
22. aprila 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
Prvo pitanje:
Osho, rekao si mi neka plutam, ali moje telo je tako otealo od pretekog uma da
oseam kako u se utopiti ako plutam. Tako da i dalje plivam, u panici.
Plutanje je potpuno nov nain ivota. Vi ste navikli da se borite, navikli ste da plivate
uzvodno. Ego se osea nahranjenim ako se borite s neim. Ako se ne borite, ego jednostavno
ishlapi. Za opstanak ega od sutinske je vanosti nastaviti borbu. Ovako ili onako, u
svetovnim ili duhovnim stvarima, samo nastavi borbu. Bori se s drugima ili sa sobom, ali
nastavi borbu. Ljudi koje nazivate svetovnima bore se s drugima; a ljudi koje nazivate
duhovnima bore se sa sobom. Ali osnovna stvar ostaje ista.
Istinska vizija javlja se samo kada prestanete da se borite. Tada poinjete nestajati,
jer bez borbe ego ne moe postojati ni trenutka. On treba stalno pedaliranje. On je ba poput
bicikla. Ako prestanete da okreete pedale on mora pasti; ne moe nastaviti jo dugo - moda
samo malo zbog prolog zamaha. Ali egu je, da bi ostao na ivotu, potrebna vaa saradnja, a
saradnja se odvija kroz borbu, otpor.
Kada vam kaem da plutate, time mislim da ste vi tako mali, tako sitni deo kosmosa,
da je apsolutno apsurdno boriti se s njim. S kim se borite? Sva borba je u osnovi protiv Boga,
jer on vas okruuje. Ako pokuavate ii protiv struje, pokuavate ii protiv Boga. Ako on tee
nizvodno prema okeanu, idite s njim.
Jednom kada ponete plutati s rekom u vama e se pojaviti sasvim nov kvalitet.
Spustie se neto onostrano. Vas nee biti tu; postaete tek praznina - ogromna praznina,
prijemivost. Kada se borite, skupljate se, kada se borite postajete mali, postajete tvrdi. Kada
se ne borite - predajete se, otvarate se, kao lotos koji otvara latice - tada primate. Neuplaeni,
poinjete se kretati, kretati sa ivotom, kretati s rekom.
Pitanje glasi: "Rekao si mi da plutam, ali bojim se da u se, budem li plutao, utopiti."
Za tebe je dobro ako se utopi, jer samo se ego moe utopiti, ne ti. Kada se bori, zapravo se
ego bori sa tvojom najdubljom sri. Utopie se. Ali tim e utapanjem po prvi put biti u
stanju plutati, po prvi put e biti. Biraj, i ti e izabrati ego. Nemoj birati, neka ivot bira za
tebe, i postae bez ega. Biraj, i uvek e izabrati pakao. Biranje je pakao. Ne biraj. Neka ova
Isusova molitva odjekuje u tvom srcu: "Neka bude carstvo tvoje. Neka bude volja tvoja".
Pusti neka on uini za tebe.
Otpusti sebe, utopi sebe. Nestani s ove razine bivanja. A onda odjednom vie nisi
samo ovek; ti si natovek. Tvoj celi ivot postaje ivot blaenstva. Da vam ispriam jednu
anegdotu.
Jedna nesretna dua pristigla je na vrata pakla i bila ispitana od starog Nika lino:
"Kojoj bi se grupi eleo pridruiti?", upita ovaj suho. "Kako misli - grupi?", upita
novopridoli. "Vidi", ree avo, "ovde imamo sve vrste muenja i doputamo ljudima da
878
izaberu vlastito. Mi verujemo u demokratiju i nismo diktatori - i nema urbe. Na tebi je da
izabere. Zapamti, to je za venost - imaj to na umu - tako da mora paljivo izabrati. Poveu
te u razgledanje."
Tako ga je avo proveo kroz pakao. Jedna grupa se valjala u sluzi i neprestano su je
jeli crvi, druga je stalno probadana uarenim trozupcima, trea je bila razapeta na spravama za
muenje, itd., itd., i novopridoli se oseao vrlo beznadeno. Onda ga avo dovede do jedne
grupe iji su stanovnici do struka stajali umoeni u posebno odvratno smrdljivu septiku
jamu, i pili aj.
"Ovo ne izgleda tako loe", mislio je u sebi, "izabrau ovu grupu", ree on avolu.
"Jesi li siguran?", upita Satana. "Zapamti, ne moe se predomisliti, i to je zauvek i
zauvek." "Ne, sasvim sam siguran - to u.", ree novoprokleti.
"Vrlo dobro", ree avo, "ide unutra." I samo to je bedna dua skoila u jamu,
zauje se zvidaljka i glas zovne: "Ajmo, svi! Pauza je gotova - sada se postavite
naglavake!"
Ako birate, izabraete pakao. Biranje je pakao. Eto kako ste stvorili pakao oko sebe -
biranjem. Kada vi birate, ne doputate Bogu da bira za vas.
Krinamurti je stalno insistirao na nebiranju. To je samo jedan kraj cele prie. Druga
je: ako ne birate, Bog bira za vas. To je samo polovina prie - nebiranje - samo poetak. U
trenutku kada prestanete birati, ivot se nastavlja. Vi neete biti tu - ivot e se nastaviti. A vi
niste nita drugo do pakao. Jednom kada vie ne stojite izmeu sebe i Boga, on bira. On je
oduvek birao za vas. Poslovica kae: "ovek predlae, Bog odreuje." Vaa stvarnost u egu je
upravo obrnuta: "Bog predlae, a ovek stalno odreuje."
Kada jednom osetite blaenstvo nebiranja i plutanja s njim, nikada vie neete birati.
Jer uvek kada birate, izaberete pakao, i to god izabrali, izabrali ste pakao.
Stoga, voleo bih da se utopite - s mojim blagoslovom.
Kada je Isus rekao da e oni koji ele da spasu svoj ivot izgubiti sebe, a da e oni
koji su ga spremni izgubiti biti na dobitku, mislio je na upravo istu stvar. Kada sufiji kau:
"Umri pre smrti i postae besmrtan", to znai isto.
Smrt ega dogaa se samo kroz predaju. Ljudi mi dolaze i pitaju: "Kako ne biti
egoistian?" Ali vi ne moete uiniti nita kako biste bili ne-egoistini. ta god preduzeli, opet
ete biti egoistini. Moete pokuati, disciplinovati ego, ali ne moete biti ne-egoistini, jer
ta god radili, to e podstai ego. Onog trenutka kao postanete initelj, na koji god nain...
Moete pokuati biti ponizni, ali ako je to vaa poniznost, praktikovana, disciplinovana s vae
strane, onda e duboko u vaoj poniznosti ego i dalje biti na svom prestolu, i govorie:
"Pogledaj kako sam ponizan."
uo sam za jednog oveka koji je poao da poseti Adlera, velikog psihologa koji je
skovao izraz "kompleks manje vrednosti". ovek je psihoanaliziran. Nakon nekoliko meseci i
mnogo napora, Adler mu ree: "Sada ste izleeni." ovek odgovori: "Da, i ja oseam da sam
izleen. Sada sam ja taj koji ima najlepi kompleks manje vrednosti na svetu - najbolji
kompleks manje vrednosti na svetu."
Kompleks manje vrednosti, pa najlepi i najbolji? To je mogue; dogaa se
svakodnevno. Moete postati egoistini i kad je u pitanju kompleks manje vrednosti. Moete
imati kompleks vie vrednosti oko kompleksa manje vrednosti, takoe. ovek je tako
apsurdan.
Poite k religioznim ljudima i pogledajte njihova lica. Ona pokazuju sve znakove
poniznosti, ali morate poi malo dublje od njihove koe da bi ih upoznali. Duboko dole ego je
veoma srean, oseajui da "Niko nije ponizniji od mene". Ako religioznom oveku kaete:
"Pronaao sam oveka koji je ponizniji od tebe", on e biti povreen. Oseae se uvreeno, to
je nemogue, niko ne moe biti ponizniji od njega. Ali u tome je sav napor ega - niko nema
bolju kuu od mene, niko nema bolji auto od mene, niko nema bolje lice od mene, niko nema
bolje znanje od mene. U tom uporeivanju i oseanju boljim krije se ego.
Ne moete uiniti nita da to promenite. Moete naprosto uvideti da s vae strane
nita nije potrebno. I jednom kad to otpustite - ili bi bilo bolje rei: jednom, u vaem
879
dubokom razumevanju, to nestaje - vi ste otvoreni prema ivotu. ivot poinje da tee kroz
vas, kao sve povetarac kroz otvorenu sobu. Vi ste kao soba bez prozora: svi prozori i vrata su
zatvoreni, ni zraak svetlosti ne prodire u vas, kroz vas ne prolazi novi povetarac. Vi ste
zarobljeni unutar sebe, zatvoreni. I naravno, ako ponete oseati da se guite, to je prirodno.
Ali ja znam da je teko sebi dopustiti utapanje. Za to treba vremena. Bie potrebno
samo nekoliko uvida. Ponekad plutajte, nemojte plivati, i samo oseajte kako vas reka
preuzima. Ponekad samo sednite u vrt, nemojte birati. Nemojte rei ta je lepo, a ta runo.
Nemojte deliti, naprosto budite tamo, prisutni za sve. Ponekad idite na trnicu, ne govorei, ne
osuujui, ne ocenjujui. Na sve naine uite kako naprosto biti, bez ikakvog procenjivanja.
Jer u trenutku kad procenjujete, vi ste izabrali. Onog trenutka kad kaete: "Ovo je dobro", vi
kaete: "elim to da imam" Onog trenutka kad kaete: "Ovo je loe", vi kaete: "Ne elim to,
ne bih to hteo da imam." Kada kaete da je ona ena lepa, vi ste je poeleli. Kada kaete da je
ena runa, ve ste osetili odbojnost. Ve ste uhvaeni u dualnost dobrog i loeg, lepog i
runog; podlegli ste biranju.
Suptilni su putevi ega. Morate biti vrlo paljivi.
A kada jednom znate - jednom kada ego makar na trenutak nije tu, ne stvarate ga -
odjednom se otvaraju sva vrata, i odasvud, iz svih pravaca, ivot se obruava na vas. To
obruavanje je vrlo krhko. Ukoliko niste paljivi neete moi da ga vidite, neete biti u stanju
da ga osetite.
Ba pre neki dan proitao sam malu pesmu Huuba Oosterhuisa.
Bog nam svoju re ne alje
poput silne vodene bujice
koja besni olujom i potopom
slepo nas zatirui,
ve poput bljeska sunca
na zelenoj grani, nakon zime,
kao kia koja meko pada na zemlju:
tako Bog dolazi k nama.
"...kia koja meko pada na zemlju: tako Bog dolazi k nama."
U dubokoj predaji, osetljivosti, budnosti, odjednom ste ispunjeni neim to niste
upoznali nikada pre. Oduvek je bilo tu, ali vi ste bili pregrubi da spoznate. Oduvek je bilo tu,
ali vi ste bili previe obuzeti borbom, nainima ega, pa niste mogli da se osvrnete i osetite to.
Oduvek je bilo tu, ali vi niste bili prisutni. Oduvek je ekalo na vas, ali vi ste zaboravili kako
da se vratite kui. Otputanje ega je put povratka kui.
Dakle, utopite se. To je sva umetnost kojoj vas ovde poduavam. Ako ita
poduavam, ja vas poduavam vaem umiranju, jer znam da jedino kroz smrt je mogue
vaskrsenje.
Drugo pitanje:
Jutros si govorio o potrebi da se bude odgovoran, da se ne oslanjamo na druge, da
se bude sam. Uvideo sam da sam uzeo sannyas da izbegnem te stvari - pitajui tebe celo
vreme ta da uradim, zazivajui tvoju prisutnost kad sam tuan i sam, zamiljajui da si
samnom, ispunjavajui svu prazninu. Oseam se neodgvornim i zbunjenim oko toga ta je
sannyas.
Uvek e se oseati zbunjeno bude li se oslanjao na nekog drugog, jer onda
razumevanje nee biti tvoje, a razumevanje se ne moe pozajmiti. Moe se zavaravati neko
vreme. Opet i opet stvarnost e izbiti na videlo i ti e se oseati zbunjeno. Tako, jedini nain
da izbegne zbunjenost je ne-racionalizacija. Jedini nain da izbegne zbunjenost je da stoji
na vlastitim nogama, bude paljiv, bude budan. Ne odgaaj budnost. Kad god pone da se
oslanja na nekoga, ti izbegava budnost - a tako si poduavan i programiran od samog
poetka. Roditelji, vaspitai, drutvo, uitelji, politiari, svi oni nastoje da te uslove na nain
880
da uvek zavisi od drugih. Tada nad tobom mogu da manipuliu i dominiraju. Tada mogu da
te iskoriavaju i tlae, moe biti sveden na roba. Izgubio si svoju slobodu.
Ta uslovljavanja su tu. Kada dolazite k meni, dolazite s tim uslovljavanjima,
naravno; nema drugog naina. I odmah va um pone da funkcionie iz uslovljenosti: ponete
da se oslanjate na mene. Ali ja vam to neu dopustiti. Gurau vas opet i opet, bacau vas
stalno iznova na vas same. Jer hou da se oslanjate na vlastito razumevanje. Onda e to biti
neto trajno, onda nikada neete biti zbunjeni.
Zbunjenost nastupa... neto vam kaem i vi ponete da verujete u to - ali to nije vaa
vizija, to nije vaa percepcija. Sutra e se vam se neto desiti u ivotu i vi ste u nevolji.
Nevolje nastaju zato to ste uili napamet - vi ste zapamtili mene. Sada pokuavate odgovoriti
iz tog pozajmljenog razumevanja. ivot se menja svakog trena. Moje razumevanje ovog
trenutka nee vam biti ni od kakve pomoi u sledeem trenutku. Moje razumevanje ovog
trenutka ne moe postati trajna referenca. I ako ga prihvatite doslovno, intelektualno,
mentalno, i nosite ga sa sobom, stalno ete iznova biti zbunjeni; jer ivot e uvek sabotirati
vae takozvano razumevanje.
ivot se uzda samo u stvarno razumevanje. Stvarno znai vae vlastito, autentino,
koje proizlazi iz vas. Ja nisam ovde da bih vam dao znanje, da bih vam dao teorije. To se
radilo vekovima, a ovek je ostao neznalica kao i uvek. Ovde sam da vam ukaem na
injenicu da je ono to se krije iza vas, unutar vas, izvor svetlosti. Dotaknite taj izvor. Neka ta
svetlost arko gori u vama. Tada imate neto ivo. I koji god problem se pojavi, neete ga
reavati pomou prolog znanja. Reavaete ga u sadanjosti. Suoiete se s njim sa sadanjim
razumevanjem.
ta god kaem, to e uvek postati prolost. Onog trena kad sam rekao, onog trena
kad ste uli, to je ve otilo u prolost. A ivot se stalno menja; on je u stalnom pokretu. Ne
zna za zaustavljanje, ne zna za odmor.
Biete zbunjeni uvek iznova.
Problem je i samnom. Sledeeg trenutka postaviete isto pitanje, ali ja nikada neu
odgovoriti na isti nain. Jer ja se odazivam, ne odgovaram, ne pamtim svoje stare odgovore -
ja samo reagujem. Vae pitanje je tu, ja sam tu, i uvek neposredno reagujem. A ako i dalje
budete sakupljali moje odgovore: ne samo zbunjeni, postaete ludi. Zato to u njima neete
nai nikakve usklaenosti, nikakve doslednosti. Oni su nedosledni. ta mogu? ivot je
nedosledan. Ako hou da budem veran ivotu, moram ostati nedosledan u svojim izjavama.
Ako elim biti veran samo svojim izjavama, onda u izneveriti ivot. A voleo bih da ostanem
veran ivotu. Mogu izneveriti svoju prolost, ali ne mogu izneveriti sadanjost. Mogu se
usprotiviti svojim izjavama, ali se ne mogu usprotiviti sadanjem ivotu, ovom trenutku.
Tako da e se zbunjenost pojavljivati. Jedan dan rei u neto, drugi dan rei u neto
drugo. Ako uporeujete, ako od mojih izjava pokuate da napravite doslednu celinu, nai ete
se u nevolji, velikoj nevolji. Nemojte to initi. Naprosto me sluajte. I ne uite moj odgovor;
uite moje oitovanje. Nemojte se zamarati time to govorim. Uvidite nain na koji sam
rekao. Uvidite nain na koji sam odgovorio na situaciju, na pitanje. Odgovor nije vaan, ali
moje ivo oitovanje jeste.
Ako moete nauiti ivo oitovanje, reagovanje na ivot, postaete odgovorni. Moje
znaenje rei "odgovornost" potpuno je drukije od znaenja u reniku. U reniku
odgovornost izgleda kao neto poput dunosti, obaveze, kao da ste odgovorni prema nekome
drugome. Re je skoro prljava. Majka stalno govori detetu: "Meni si odgovoran, zapamti."
Otac ponavlja sinu: "Meni si odgovoran, zapamti." Drutvo ponavlja pojedincima:
"Odgovoran si prema nama, prema drutvu, zapamti." I va takozvani zamiljeni Bog, i on
vam ponavlja: "Meni si odgovoran."
Kada ja koristim re "odgovornost", mislim na vau ivost, ivost koja odgovara.
Niste odgovorni prema nikom drugom do svom vlastitom biu, ovog trena. Imate odgovornost
da budete odgovorni. Da se oitujete s otvorenim srcem, s ranjivou. Ne sa stisnutim akama,
nego s otvorenim rukama. Ne skrivajui i ne zadravajui nita. Otvorite sebe u potpunosti, s
dubokim pouzdanjem u ivot. Ne pokuavajte biti pametni i lukavi. Tada ete tei sa ivotom
iz trenutka u trenutak... vai odgovori e se menjati jer se i ivot menja.
881
Ponekad je vrue, ne moe sedeti van na suncu i potreban ti je zaklon. Ponekad je
prehladno, ne moe sedeti u hladu i voleo bi da sedne na sunce. Ali niko ti nee rei da
izgleda nedosledno: "Neki dan si sedeo u hladu, a sada sedi na suncu? Budi dosljedan!
Izaberi! Ako hoe da sedi na suncu, onda stalno sedi na suncu." Smejae se toj apsurdnosti;
ali ovo je to to ljudi oekuju od tebe u ivotu.
Oko tebe se sve menja. Nemoj imati fiks-ideje; inae e biti zbunjen. I ne sluaj ta
drugi govore; sluaj vlastito srce. uo sam:
Ono od ega je oveanstvo generacijama strepilo napokon se dogodilo: nuklearni
reaktor izmakao je kontroli i cela planeta je eksplodirala, ubijajui sve ivo na njoj.
Prirodno, na Bisernim Vratima Raja nastala je velika pometnja, ta uiniti s toliko
mnogo dua pristiglih odjednom, pa je Sveti Petar odluio da pokua da ih razvrsta, stavljajui
razliite natpise iza kojih bi odgovarajue due formirale redove.
Jedan natpis glasio je 'Samo Gazde', a drugi 'Mukarci Kojima Je Upravljala ena'.
Iza znaka 'Samo Gazde' stajala je samo jedna samotna dua, dok se pod drugim red protezao
do Mlenog Puta.
Sv. Petar, radoznao, upita samotnu duu: "Kako to da si ti jedini ovde?"
"Ne znam - ena mi je rekla da ovde stanem", glasio je odgovor.
Ponekad je to ena, ponekad je to mu, ponekad otac, ponekad majka - ponekad
guru. Neko ti je rekao da stane ovde, a ti ne zna zato. Budi siguran zato stoji ovde.
Sluaj. Malo je sloeno. ak i ako odlui da sledi nekoga, osluhni svoje srce ako
eli da sledi. Ne kaem da ne sledi nikoga, jer ako tvoje srce kae da sledi, ta e onda?
Ali najpre sluaj srce, osluhni vlastite oseaje, jer si u konanici odgovoran svome srcu. Sve
drugo je sporedno, ti si primaran. Ti si centar svog sveta.
Ako izabere da me sledi ili da te iniciram, ako izabere da mi se preda, osluhni
prvo svoj vlastiti oseaj. Inae e ponovo i ponovo biti zbunjen i stalno e se iznova pitati:
"ta ja radim ovde?" Poee da razmilja: "Zato sam uzeo sannyas? Zato?" Nemojte ga
uzeti zato to neko drugi tako kae. Oseti to. Onda se zbunjenost nee nikada pojaviti. Onda
se ne moe pojaviti; onda zbunjenost nije u pitanju.
Zbunjenost je pogreno funkcionisanje. Ako funkcionie iz svog centra, zbunjenost
se nikada ne javlja. Ako funkcionie iz neijeg tueg centra, zbunjenost se neminovno stalno
pojavljuje - a ljudi funkcioniu iz tueg razumevanja, onog od savetnika, strunjaka. Oni ive
kroz njih. Ljudi su svoje ivote potpuno stavili u tue ruke.
Oseti, ekaj da se oseaj pojavi. Budi strpljiv, ne uri. A ako si dobro opazio svoje
oseaje, imae duboki koren, i taj e te koren uiniti snanim, taj koren nee dopustiti
nikakvoj zbunjenosti da te spopadne.
Tree pitanje:
Osho, ta je problem?
Sada si meni stvorio problem. Pitanje je takvo kao kad bi neko doao i upitao: "ta je
utilo?", ili: "ta je uta boja?" Postoji uto cvee, staro uto lie, uto zlatno sunce, i hiljadu
i jedna stvar koja je uta; ali jesi li ikada video uto? ute stvari si video; utost nikada nisi
sreo, nisi mogao sresti.
Ima problema i problema, ali ti nikada ne zna ta je problem; jer pitanje je
apstraktno. Ne postoji nita kao "problem". Problemi postoje jer je problem konflikt unutar
tebe. Mora unutar sebe imati dva uma; tada se javljaju problemi. Problem je pitanje tvoje
dualnosti: radio bi ovo, ali bi takoe radio i ono, i nastaje problem. Ali ako si jedan, onda
nema problema. Naprosto se kree. Kad god pita neko apstraktno pitanje, poput: "ta je
problem?", ili "ta je utost?", ili "ta je ljubav?", postaje komplikovano.
Sv. Augustin je rekao: "Znam koje je vreme, ali kad me ljudi pitaju: 'ta je vreme?'
odjednom se izgubim." Svako zna koje je vreme, ali ako neko upita ta je ono u stvari, nai
882
ete se u nevolji. Moete pokazati koje je vreme, ali ta je vreme samo po sebi, isto,
apstraktno vreme?
Ali, razumem zato se pojavio ovaj problem. Neki ljudi su tako zbunjeni da ak ne
mogu odluiti ta je problem. Oni su tako zbunjeni, stoje na takvoj raskrsnici, da je odluiti
ta je reenje vrlo daleko od njih - oni ak nisu ni odluili ta je problem. Mnogo je takvih,
zato to ste izgubili kontakt sa svojim oseajem, svojim egzistencijalnim srcem. Tako da vas
ak i problemom mora snabdeti neko drugi, ne samo reenjem. Ti me pita da ti kaem ta je
tvoj problem. Ne samo da zavisi od mene zbog reenja, nego i zbog problema. Ali tako je
bilo i u prolosti.
Kada ljudi dou k meni, ja mogu odmah da vidim jesu li njihovi problemi njihovi ili
su ih pozajmili. Kada doe hrianin, on iznese problem kojeg hindus nikada ne bi izneo.
Kada doe Jevrejin, on iznese problem kojeg hrianin nikada ne bi izneo. Kada doe ain, on
iznese potpuno drukiji problem, kakav nijedan hindus ne bi izneo. ta se dogaa? Ti
problemi ne mogu biti ivotni problemi, jer ivotni problemi ne mogu biti jevrejski, hinduski,
hrianski, ainistiki. ivotni problemi su naprosto ivotni problemi. Ovi problemi su
teoloki; naueni su. Naueni su i problemi - ta pitati.
Vrlo lukavi ljudi iskoriavali su oveanstvo. Prvo vas naue ta da pitate, a onda
takoe imaju i odgovore. Ako pitate pravo pitanje, snabdee vas pravim odgovorom. Oboje je
lano, jer vas prvo naue pitanju, a zatim pitate. A oni vas ue jedino pitanjima na koja mogu
odgovoriti. Tako da se igra nastavlja dobro, savreno dobro.
Ako odete ainistikom redovniku, a ainisti vas nisu poduavali ta da pitate,
izazvaete nevolju. Stvoriete pometnju jer ete postavljati pitanja za koja tradicija - njihova
tradicija - ne nudi reenja. Ako pitate ainistu zato je Bog stvorio svet on e se zbuniti jer u
njegovoj teologiji nema Boga. U njegovoj teologiji nita nikada nije stvoreno. Svet je
postojao oduvek i oduvek i oduvek. Stvaranja nikada nije bilo. Tako, ako pitate zato je Bog
stvorio svet, za ainistu je to pitanje potpuno apsurdno, jer nema Boga i nema stvaranja; svet
je neprestan i bespoetan. Re "stvaranje" ne postoji u ainistikom jeziku jer stvaranje
implicira postojanje stvaraoca; a budui da nema stvaranja, kako bi moglo biti stvaraoca? Svet
jeste, ali on nije stvoren. On je vean, nestvoren; oduvek je bio tu.
Nikada ne postavljajte teoloka pitanja, jer ona su pozajmljena. Pronaite
egzistencijalna pitanja. Otkrijte gde su vae potekoe. Otkrijte gde vas ulja cipela. Otkrijte
svoje vlastite probleme. A va problem moda nije i tu, tako da se drugi moda ne sloi da je
u pitanju problem. Problemi su individualni; oni nisu univerzalni fenomen. Moj problem je
moj problem; tvoj problem je tvoj problem. Oni su razliiti poput otisaka prstiju, i tako mora
biti.
Kada vidim da ljudi postavljaju pozajmljena pitanja, da nema njihovog potpisa na
njima, onda su ona besplodna - nisu vredna ak ni postavljanja, niti odgovaranja. Va problem
trebao bi imati va potpis na sebi. Trebao bi proizai iz vaeg ivota, iz muke, izazova,
odgovora na situaciju, iz vaeg vlastitog suoavanja.
uo sam:
Najzad je enidbeni posrednik sredio da Koen sretne tu devojku. Nakon to je
predstavljena kao lepa, nadarena, obrazovana, mlada i puna love. Koen ju je sreo, zavoleo,
oenio.
Sledeeg dana pronaao je posrednika i besneo: "Prodao si mi neki prljavi trik, ha?
Sama mi je priznala da je spavala sa pola mukaraca u Pooni."
"Pa? Na kraju krajeva, koliko je velika Poona?", rekao je posrednik.
Tvoj problem nije i posrednikov problem. Tvoj problem je tvoj i niiji vie. Zapamti,
ako je problem inidividualan on se moe reiti jer je istinski. Ako ste ga pozajmili od tradicije,
drutva ili nekog drugog, ne moe se reiti jer, u prvom redu, to i nije va problem. To je kao
da ste od nekog nauili bolest.
Ba neko vee proitao sam da je u uredu poznatog lekara stajalo obavetenje
posebno za dame, govorei im da ne priaju s drugim damama o svojim bolestima i
883
simptomima - ne razmenjujte simptome - jer to zbunjuje lekara. ene koje ekaju kod lekara
neminovno moraju da priaju, i neminovno su impresionirane tuim simptomima. I naravno
da to lekara zbunjuje, jer ne moe da zna ta je ta.
Postoje ljudi koji dobiju bolest preko oglasa za medikamente u novinama. uo sam
za oveka koji je usred noi pozvao lekara. Naravno, lekar je bio ljut, njegov san je prekinut
usred noi. Podigao je slualicu i rekao. "O emu se radi?", i ovek je poeo da opisuje svoju
boljku. Doktor ree: "Skratite. I ja sam itao taj lanak u magazinu. Skratite."
Ljudi ue svoje bolesti iz magazina. Samo promatrajte svoj um. On toliko imitira da
se moe impresionirati tuim problemima, i moete postati toliko podloni sugestiji da
ponete da mislite kako je to va problem. Onda nema naina da se razrei, jer u prvom redu
to za vas i nije problem. Ovo je moje zapaanje: ako je problem stvaran, moe da se rei. To
je moja definicija problema: ono to se moe reiti. Ako se ne moe reiti, nije problem.
Bolest je bolest ako se moe izleiti. Sve bolesti su izleive, bar teoretski; ali ako nemate
bolest, onda imate neizleivu bolest. Onda niko ne moe pomoi; onda je to samo va um.
Nikakva medicina vam ne moe pomoi.
Dakle, prva stvar koju morate razumeti u vezi problema jeste da on mora biti
egzistencijalan, ne teoloki, spekulativan, filozofski. On treba da bude psiholoki pre nego
filozofski, i treba da proizae iz suoavanja sa ivotom.
Devedeset posto vaih problema pojavljuje se zato to ste zarobljeni u mrtvim
mislima, i vi se kaite za takve misli. Kada se pojavi situacija koja nije u skladu s vaim
mislima, nastaje problem - i vi ete radije pokuati da promenite situaciju nego misli. Ako se
suoite sa situacijom koja nije u skladu s vaom ideologijom, vi se jako muite da promenite
situaciju, radije nego da menjate ideologiju. Tada nastaje problem.
Uvek budite spremni da izmenite um, jer se ivot ne moe izmeniti samo radi vaih
ideologija. A mi smo uili naine kako da gledamo na ivot, kako da tumaimo ivot, i postali
smo fiksirani za odreene rutine.
Da vam ispriam jednu anegdotu:
Bojaljivi oveuljak jako se plaio svog efa. Jednog dana rekao je kolegi da je
bolestan. Kolega upita: "Zato ne ide kui?" "Oh, ne mogu to da uinim!" "Zato ne? Ne
budi blesav, on nee nikada saznati. Danas ak i nije ovde." Konano ga je uverio i ovek je
otiao kui.
Kada je stigao tamo, pogledao je kroz prozor - a unutra je stajao ef, ljubei i grlei
njegovu enu. Otrao je natrag u ured. "Divan si mi ti prijatelj!", ree on kolegi, "Umalo me
uhvatio."
Samo stari misaoni obrasci. Situacija je bila potpuno drugaija. On je mogao da
uhvati efa, da nije te stare ideje da je uvek ef taj koji hvata njega.
Promatrajte ivot i nemojte biti zavisni od svoga uma. Devedeset posto problema e
jednostavno nestati, bez ikakve brige. Deset posto vaih problema e ostati, onih
egzistencijalnih; a oni su potrebni jer kroz njih morate da rastete. Ako se uklone, neete da
rastete. Potreban je konflikt. Potrebna je bol. Potrebna je patnja. Jer ete se pomou njih
kristalizovati, oni e vas uiniti budnijima. Ako ih moete transcendirati postii ete
blaenstvo koje dolazi nakon to se problem transcendira.
To je kao planinarenje. Ide gore, uzbrdo, umoran, znojei se, teko se die, izgleda
nemogue dosegnuti vrh; a onda dosegne vrh i legne ispod neba i odmori se, i oputen si i
srean to si odluio da se popne. Ali samo posle napornog penjanja. Moe dosegnuti vrh i
helikopterom, ali tada to nisi zasluio. Tako da su ovek koji je doao helikopterom i ovek
koji je iao svojim stopalima dosegli drugaije vrhunce. Oni nikada ne stiu do istog vrhunca.
Nain menja kraj. ovek koji je sputen helikopterom uivae malo; rei e: "Da, lepo je".
Ali taj e uitak biti kao kod oveka koji je potpuno natrpan hranom, a zatim pred njega stie
slasni zalogaj; on kae: "Dobro", malo pomirie, ali je tako natrpan da nema apetita. A ba
pored njega nalazi se ovek koji je gladan.
Da bi dosegao vrh ovek mora da ima i apetit; a dok se penje, apetit raste. Postaje
884
sve gladniji i gladniji, sve umorniji i umorniji, sve spremniji i spremniji... a kada dosegne
vrh, odmori se. Zasluio si to.
U ivotu ne moe dobiti nita nezaslueno. A ako pokua pametovati oko ivota,
propustie mnoge prilike.
Dakle, odbacite probleme koji nisu vai. Odbacite probleme koje ste nauili od
drugih. Odbacite probleme koji nastaju zbog vaih fiksnih ideologija. Budite fluidni, u
pokretu. Svakog trena umrite za prolost i rodite se ponovo, tako da ne teglite nikakvu
ideologiju, nikakav fiksni stav prema ivotu, i biete uvek otvoreni i dostupni, spremni da
odgovorite. Onda e postojati samo problemi koji su potrebni, koji su deo vaeg rasta.
Kako vidim, postoje ljudi koji ive samo rutinske ivote; to nisu istinski ivoti, samo
izvoenje praznih gestova. Njihovi problemi su takoe prazni, beznaajni. Neko doe i pita:
"Postoji li Bog?" Problem je prazan. Kako moe biti zaokupljen Bogom? Ti nisi jo ni sebe
spoznao. Kreni od poetka, poni od poetka. Ti ne poznaje ak ni spoznavaoca. Nisi
spoznao ni ta je ta svest unutar tebe. A pita o Bogu? Pita o apsolutnoj svesti, konanoj
svesti, a nisi jo upoznao ni svest koja ti je ve dana kao poklon. Nita jo ne zna o cvetu u
tvojoj ruci, a pita o konanom procvatu? Budalasto.
Zaboravi sve o Bogu. Upravo sad ui u svoje bie i vidi ta ti je Bog dao, ta ti je
celina dala. Ako to moe spoznati, otvorie ti se jo vie vrata. to vie spoznaje, vie se
misterija otvara. A Bog je konana misterija - kad si spoznao sve drugo i nita nije preostalo
da bude spoznato, i kad si proao kroz sva previranja, teskobe, muke ivota, tek onda. Bog je
poslednji poklon; mora ga zasluiti.
Ne postavljaj pitanja koja za tebe nisu bitna.
I ne ivi rutinski ivot praznih gesti. Ljudi idu u crkvu - prazan gest. Nikada nisu
eleli da idu tamo; pa zato onda to rade? Jer svi drugi idu, jer je to drutvena formalnost, jer
ljudi imaju dobro miljenje ako idete u crkvu, jer vam to donosi odreeno uvaavanje. Ti ljudi
nikada ne bi poli k Isusu, ali oni idu u crkvu. Crkva je uvaena; Isus to nikada nije bio. Poi
k Isusu bilo je teko. Poi k Isusu znailo je staviti svoju uvaenost na kocku.
Ti si ovde. Mora svoju uvaenost staviti na kocku, jer dolaskom k meni nee stei
nikakvo uvaavanje. Moe izgubiti, ali ne moe stei. To ne moe biti formalno, jer ko bi za
formalnu stvar tako puno stavio na kocku? To moe biti jedino od srca.
Ljudi izvode svoje molitve, to se mora obaviti: prazan gest. Nema ljubavi u njihovim
srcima, nema zahvalnosti u njihovim srcima, a oni nastavljaju da se mole. Tako nastaju
beskorisni problemi.
inite samo ono za to imate oseaj.
uo sam:
Bivi eljezniar, osamdesetogodinjak, imao je kuu uz prugu. Bio je u penziji.
Obiavao je da broji vagone na svakom teretnom vozu koji bi proao. To nije bila potreba,
nego stari obiaj. Jedne nedelje, na porodinom ruku, njegov sin primetio je da ne obraa
panju na voz koji je proao, pa upita: "Zato ne broji vagone?" Starac odgovori: "Ne radim
nedeljom."
Promatrajte svoj ivot. Uinite ga istinskijim, autentinijim, stvarnijim. Nemojte se
odavati praznim gestama; inae e vaa pitanja biti prazna. Ona e izgledati kao problemi, ali
to nee biti stvarni problemi.
Koja je razlika izmeu stvarnog problema i pseudoproblema? Pseudoproblem je onaj
koji se moe reiti, iako se time nita ne reava. A stvarni problem je onaj koji, ak i kada nije
reen, reava mnogo toga samim naporom reavanja. Samim naporom postii ete veu
paljivost, vie znanja, vie razumevanja. Saznaete o sebi vie nego to ste znali ikada pre.
Problem je prilika da se suoite sa sobom, da krenete na hodoae unutar vaeg
bia. Problem su vrata. Upotrebite ih da uete u svoje vlastito bie.
Dakle, ovo je moj odgovor: problem je prilika za rast. Problem je poklon od Boga,
izazov boanskog. Suoi se s njim, pronai nain kako da ga transcendira, kako da ga
prevazie, i to e biti na tvoju neizmernu dobrobit.
885
etvrto pitanje:
Rekao si: "Nemoj dvaput poiniti istu greku". Kako mogu da je ne inim ukoliko ne
unesem um - da procenim, uporedim i presudim? Pa onda kaem ne.
Kada kaem da ne inite istu greku dvaput, ne kaem da procenjujete, presuujete,
uporeujete. Kaem da uvidite - kada inite greku, uvidite to tako potpuno da vidite da je to
greka. U samom uvianju to nestaje; nikada vie neete biti u stanju to da ponovite.
Na primer, ako stavite ruku u vatru i ona se opee. Sledei put kad se naete blizu
vatre, hoete li upotrebiti aristotelovski silogizam - to je takoe vatra, sve vatre peku, dakle
neu staviti ruku u nju? Hoete li uporediti to s prolim iskustvom? Hoete li procenjivati?
Ako uradite tako, onda ne moete izbei ponovno ponavljanje greke, jer e um rei: "Moda
je ova vatra drugaija. A ko zna, moda je vatra promenila nain ivota. Moda se ovaj put
nee isto ponaati. Moda je onda bila ljuta, a ovaj put nije. Ko zna?"
Um koji procenjuje, sudi, uporeuje, ve pokazuje da nije razumeo poentu. Inae,
emu potreba za procenom, uporeivanjem? Ako ste uvideli injenicu, sama injenica je
dovoljna. Izbei ete vatru.
Dakle, kada prolazite kroz iskustva, ostanite paljivi, ne budite gluvi i slepi. Ne
kaem da gledate unazad. Kaem da samo gledate upravo sad, gde god jeste, i ako je greka,
ona e prestati sama od sebe. Prepoznavanjem greke kao greke, ona prestaje. Ako ne
prestaje sama od sebe, to naprosto znai da je jo niste potpuno prepoznali kao greku. Ovde
ili onde nastavlja se iluzija da nije re o greci.
Ljudi dolaze i govore mi: "Znamo da je ljutnja loa, i znamo da je otrovna, i znamo
da je za nas destruktivna, ali ta da radimo? I dalje se ljutimo." ta oni govore? Govore kako
su uli da ljudi govore da je ljutnja loa, da su proitali u spisima da je ljutnja otrovna; ali oni
sami to ne znaju. Inae bi prestala. Sokrat je rekao "Znanje je vrlina". Velianstvena izreka.
On je rekao da znati znai biti. Jednom kada znate da je ovo zid, a ne vrata, neete o njega
lupati glavom ponovo i ponovo. Kada jednom naete vrata, uvek ete polaziti kroz vrata. To
nije pitanje stalnog ponovnog razmiljanja o prolim iskustvima, uporeujui, odluujui,
zakljuujui.
uo sam:
Gluvi svetenik sluao je ispovesti, kad je ovek uao u pregradu, pao na kolena i
rekao: "O Oe, uinio sam uasnu stvar. Ubio sam svoju majku."
"ta?", ree stari svetenik, savijajui ruku oko uha.
"Ubio sam svoju majku!", ree pokajnik neto glasnije.
"ta je to? Govori.", naredi boji ovek.
"Ubio sam svoju majku!!!", zaurla jadni, izbezumljeni grenik.
"Ah,", ree svetenik, "koliko puta?"
Gluva osoba je gluva osoba, slepac je slepac. Ako ne posluate iskustvo, ako ste
gluvi za svoje iskustvo, onda ete nastaviti da ponavljate isto, opet, opet i opet. Zapravo, rei
da ponavljate nije ispravno; vi inite to ponovo, kao novu stvar - jer ste proli put promaili.
To nije ponavljanje.
Ovo je moje razumevanje: nijedna greka se ne ponavlja kada ste je jednom shvatili
kao greku. Ako je ponavljate, to jednostavno pokazuje da je inite novom, jer prolost jo
nije prodrla u vau svest. Vi je opet inite po prvi put, pa to nije ponavljanje. Ako ste je
razumeli, ne moete je ponoviti. Razumevanje je alhemija; ono vas transformie.
Dakle, ne govorim vam da postanete lukavi, proraunati i da uvek razmiljate ta je
dobro a ta je loe, ta uiniti i ta ne uiniti, ta je moralno i ta je nemoralno - ne kaem to.
Jednostavno vam kaem: kroz ta god prolazili, proite s punom paljivou, tako da se ne
ponovi nita to je pogreno.
U ovome je lepota svesnosti: da se ono to je ispravno obogauje kroz nju; ono to
je pogreno kroz nju se unitava. Svesnost funkcionie kao ivotna energija za dobro i kao
886
smrtna energija za loe. Svesnost funkcionie kao blagoslov za dobro i kao kletva za loe.
Ako me pitate za moju definiciju greha, ovo je moja definicija: ono to se moe uraditi s
punom svesnou nije greh; ono to se ne moe uraditi s punom svesnou jeste greh. Ili,
ono to se moe poiniti samo u nesvesnosti jeste greh, a ono to se moe poiniti samo u
svesnosti je vrlina. Stoga, zaboravite na greh i vrlinu. Zapamtite svesnost, to je sve.
Sva poenta evolucije je izmeu svesnosti i nesvesnosti. Postanite vie svesni, a manje
nesvesni. Neka se vaa energija jae razgori sa svesnou, to je sve.
Peto pitanje:
Dragi Osho, moe li ita uzeti ozbiljno?
Jednu stvar uzimam vrlo ozbiljno - viceve uzimam vrlo ozbiljno. Morali ste to videti:
nikada se ne smejem dok priam vic. Uistinu ih uzimam ozbiljno. Osim viceva, nema nieg
ozbiljnog na svetu.
esto pitanje:
Kad bi Mula Nasrudin doao u aram, bi li ga stavio u neku od grupa? Ili bi mu
rekao da vodi vlastitu grupu? Ako da, kakva bi to grupa bila?
To sam ve ranije napravio. Nije ilo. Mula Nasrudin je voa nad voama. Njega ne
moete staviti u grupu kao uesnika; njegov ego to ne bi dopustio. Pitao sam ga. Rekao je:
"Ok, moe me napraviti voom". Dao sam mu priliku, trodnevnu grupu; i svi budalasti i svi
mudri momci okupili su se da uestvuju. Jer je Mula Nasrudin bio privlaan i jednima i
drugima. Oni koji su ludi smatraju ga ludim. Oni koji su mudri smatraju ga mudracem. On je
varljiv, ili je granini sluaj - on stoji na obe strane. Njega moete protumaiti kao budalastog
oveka; njega moete protumaiti kao jednog od najmudrijih ikada.
Stao je ispred grupe i rekao: "Znate li emu u vas uiti?"
Naravno, svi su rekli: "Kako bi mogli znati? Ne znamo."
On ree: "Ako ne znate ak ni toliko, neu da vas uim jer toga niste vredni."
Otiao je. Sledeeg dana opet sam ga nagovorio. Ponovo je otiao tamo i upitao
uesnike: "Znate li emu u vas uiti?"
Sada su poneto nauili, pa su rekli: "Da, znamo."
On ree: "Kakva je onda svrha? Ako znate, znate", i ode.
Treeg dana sam ga opet nagovorio. Stajao je tamo i upitao: "Znate li emu u vas
uiti?"
Sada su ljudi nauili neto vie; rekoe: "Da. Polovina nas zna, a polovina ne zna."
On ree: "Savreno dobro. Neka oni koji znaju kau onima koji ne znaju. Koja je
svrha mog bivanja ovde?"
Mula Nasrudin je vrlo, vrlo staro sufijsko sredstvo. Je li taj ovek ikada postojao ili
ne, nije sigurno. Moda je postojao, moda i nije. Svojatale su ga mnoge zemlje. Iran ga je
svojatao: tamo postoji grob Mule Nasrudina. Sovjetska Rusija takoe ga je svojatala. I jo
neke druge zemlje. Skoro celi Srednji Istok smatrao je da pripada njima. Postoje mnoga mesta
gde kau da je pokopano njegovo telo.
On je moda postojao, moda i nije, ali je njegov uticaj bio ogroman. ta god da je
uinio, ili mu je bilo pripisano da je uinio, je vrlo, vrlo znaajno, ak i u ovoj anegdoti u
kojoj je pitao. "Znate li ta u vam rei?" svi su rekli "Ne", ali niko nije bio tih. "Ne" dolazi
lako; biti ateist je vrlo lako. Ali je teko ako nemate stav, onda je teko uiti vas. Sledei dan
su svi rekli "Da" jer su svi bili previe lakomi da uju to on eli rei. Njihovo 'da' bilo je iz
lakomosti, a lakomost nikada ne moe biti zadovoljena. A Mula Nasrudin ree: "Ako ve
znate, onda kakva je svrha?" Treeg dana su pokuali biti lukaviji i pametniji. Rekli su,
pokuali smo dve alternative, pokuajmo sada treu, jedinu koja je preostala: "Polovina nas
zna, a polovina ne zna." sada su pokuavali prikucati Mulu na njegovo mesto, ali njega ne
moe prikucati. On je skoro kao iva: klizne ti iz ruku. On ree: "Savreno dobro. Neka oni
887
koji znaju kau onima koji ne znaju. Koja je svrha mog bivanja ovde? Zato da gubim
vreme?"
Prvo su rekli 'ne', niko nije bio tih; zatim su rekli 'da', ali niko nije bio tih; onda si
rekli i 'da' i 'ne', ali niko nije bio tih.
Doao je nazad k meni i rekao: "Ove ljude nije mogue uiti, jer mogu se uiti jedino
ljudi koji su tihi."
Tiina je uenitvo. Ako doete ovde ve znajui, ne moete biti naueni. Ako
doete ovde sa bilo kakvim stavom, ateistikim stavom, sa sumnjom i skepsom, ne moete
uiti. Ili ako kaete da malo znate, malo ne znate, onda takoe ne moete biti poduavani.
Onda ste lukavi. Jer ova tri stava - 'ne'-kazivaa, 'da'-kazivaa i onaj koji pokuava putovati u
oba amca, koji pokuava kola i jesti i imati, prepreden - to su tri tipa osoba na svetu koji su
nesposobni za razumevanje.
Samo onaj ko je tih, onaj koji odgovara svojom tiinom i otvorenim srcem moe biti
poduavan. To je znaenje ove anegdote.
itajte Mulu Nasrudina koliko god moete i pokuajte da ga razumete. On za vas
moe biti veliki blagoslov jer poduava kroz humor. Svaka od njegovih anegdota bogata je
neizmernim znaenjem, ali ga morate otkriti. Zato sam rekao da ga neki ljudi smatraju ludom.
Oni samo proitaju anegdotu, nasmeju se i zavre s tim. Misle da je to samo vic. Nije. Nijedan
vic nije samo vic. Ako ste mudri pogledaete u to, ta se tono dogaa. A jednom kada
uhvatite bljesak unutarnjeg znaenja, biete neizmerno sreni. Postaete svesni nove
dimenzije.
Mula Nasrudin danas se takoe ita i u zapadnim zemljama, ali ljudi promauju.
Misle da su to samo vicevi. Nisu. Oni su sredstvo da vas podue najsvetijem - kroz humor. I
to se moe poduavati jedino kroz humor - jedino kroz humor jer vas samo humor moe
opustiti, a Bog se moe spoznati samo u dubokoj oputenosti. Kada se smejete, vi nestajete
kao ego. Kada je smeh uistinu autentian, smeh iz trbuha, kada se vae celo telo trese sa
svojom orgazmikom energijom, kada se smeh iri na celo vae bie, kada ste naprosto
izgubljeni u tome, otvoreni ste za Boga.
Ozbiljni ljudi nikada nisu dosegli do Boga. Oni to ne mogu. Bog ne bi uzeo taj
rizik... oni bi mu smrtno dosaivali.
Malo dete dovedeno je u crkvu po prvi put. Gledalo je ljudska lica - duga, tuna,
ozbiljna. Cela stvar izgledala je kao da je neko umro. Na povratku kui majka upita. "Kako si
se oseao?"
On ree: "Moram ti rei istinu. Oseao sam se onako kako mora da se i Bog oseao
tamo."
Majka ree: "Kako to misli?"
On e: "Bogu mora da je bilo dosadno, gledajui ta duga lica. I, mama, dolaze li ti
isti ljudi svake nedelje?"
"Naravno, isti ljudi. Neki od njih dolaze tamo po etrdeset, pedeset godina."
Deak je postao vrlo, vrlo tuan; ree: "Misli na Boga. Isti ozbiljni ljudi svake
nedelje, ista lica. Mora da se smrtno dosauje."
Boga doseete kroz smeh. Ja vas uim smehu. Boga doseete pleui, pevajui, u
radosti, u slavlju, proslavi. Uite smeh.
I dok se smejete, promatrajte ta se dogaa unutar vas. Inae ete propustiti svu
lepotu smeha. Dok se smejete, uoite kako odjednom ego nije tu. Uoite kako je um na
trenutak stao. Za deli trenutka um nije tu - nema misli. Kada se duboko smejete, nema misli.
Smeh je meditativan... i medicinski. Za fiziko telo je medicinski; za duhovno je
"meditacijski".
Voleo bih da Mula Nasrudin zapone grupu, ali ini se tekim. On je teak ovek.
Sedmo pitanje:
888
Voljeni Osho, tvoja boanska muzika dotakla je najdublju sr mog bia. Kada sam
doao prvi put, bio sam potpuno pripremljen za sannyas. Je li moj sannyas bio tvoj blagoslov
ili moja satyagraha, nije mi jasno.
Rekao si "Doi, sledi me", ali kako da te sledim kada te ne poznajem? Ponekad
oseam tvoj miris, a ponekad je izgubljen.
Kada kaem doi, sledi me, ne kaem da doe i sledi moje znanje. Kada kaem
doi, sledi me, kaem ti da doe i sledi me u smislu mog ne-znanja. Kada kaem doi, sledi
me, traim od tebe da krene prema nepoznatom. Pozivam te da prie nesaznatljivom. Kada
kaem doi, sledi me, ja ne kaem doi, sledi mene - jer ja nisam. Pozivam te u nezamislivu
prazninu.
Jednom kada otvori vrata, nee pronai ni mene ni sebe. Pronai e neto potpuno
drugaije. Ono to ljudi nazivaju Bogom.
I znam da ete ponekad biti u stanju da osetite moj miris, i da e ponekad biti
izgubljen, jer postoje raspoloenja u kojima ete biti blizu meni, a postoje i raspoloenja u
kojima ete biti vrlo, vrlo daleko. Kada ste blizu, osetiete miris, kada ste daleko, propustiete
ga. Pokuajte da osetite ta raspoloenja kada se oseate blizu meni, i ostajte u takvim
raspoloenjima sve vie i vie, opustite se u njima sve vie i vie.
To nije pitanje fizikog prostora izmeu mene i vas. To je pitanje duhovnog prostora.
Ako se, dok se smejete, oseate blizu meni i miris odjednom ispuni vae nosnice i vae bie,
onda uite da se smejete vie. Ako oseate miris samo kada ste ovde, samo gledajui u mene,
bez kovitlanja misli, onda uite da otpustite misli sve vie i vie. ta god oseali, postanite sve
vie i vie dostupni tom odreenom raspoloenju, i moj e miris postati va miris. Jer on nije
ni moj ni va. On je Boji.
Osmo pitanje:
Osho, pet meseci pijenja sa izvora uinilo me vie ednim, ne manje. Mora da je
neto udno s tvojom vodom. U meditaciji mi je dola ova reenica: malo jezero slatke vode
skriveno u crnoj umi izvor je okeana.
Osho, ti si sladak i slan, a na trenutak vrlo slan. Tuan sam jer odlazim.
elim da se vratim ovom izvoru, da pijem dok se ne napunim toliko da upadnem u
izvor.
Ovo je od Anand Urmile.
To je istina, to je tako. to me vie pije, to e biti edniji. Jer ja te neu uiniti
zadovoljnim. Ja u te uiniti sve nezadovoljnijim, jer ako postane zadovoljan sa mnom,
nikada nee dosei Boga.
Ja sam ovde da stvorim jo ei. Ovde sam da te uinim gladnijim. Tako e jednog
dana postati sama e, sama glad, ista glad. U tom e trenutku eksplodirati i nestati, i Bog je
pronaen. Ako postane zadovoljan sa mnom, ja u biti tvoj neprijatelj, a ne prijatelj, jer e
se kaiti za mene i moje odgovore.
U najboljem sluaju, ja sam vrata. Proi kroz mene; nemoj se kaiti za mene.
Putovanje poinje sa mnom; ne zavrava se sa mnom.
I znam da se mora oseati tuno, ali budi paljiv oko svoje tuge i ne identifikuj se s
njom. Ona je tu, visi oko tebe ali to nisi ti. Iskoristi i tu priliku da postane vie svestan. Vie
svedok. A ako moe postati svedok svoje tuge, tuga e nestati. I ako moe da osvesti svoju
tugu i pomogne joj da nestane kroz svesnost, gde god poao ja u ii s tobom.
Moda nee biti potrebno da se stalno vraa izvoru, jer u tvom svedoenju ostae
blizu mene gde god bio. Bie blizu izvoru.
Izvor nije neto izvan tebe. A kada me zaista slua, ne slua nekoga ko je izvan
tebe. Slua svoj vlastiti unutarnji glas. Kada me zavoli, u stvari se dogodilo da si zavoleo
sebe, po prvi put.
889
Poglavlje 2
TRENUTNA SPOZNAJA
23. aprila 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
III, 47: grahanasvarupasmitanvayarthavattvasamyamadind riyajayah.
Usredsreenost na precizno uoavanje (grahana), na specifinu prirodu
[odreene stvari] (svarupa), na ono po emu jesam (asmita) [koje je energetska
sutina], na [opti] kauzalni poredak (anvaya) kao i na optu imanentnost (arthavattva)
[transcendentalne subjektivnosti (purua) u pojedinanim formama] - omoguie
podreivanje vitalnih organskih sklopova.
III, 48: tato manojavitvam vikaranabhavah predhanajayaca.
Iz ovoga e uslediti mogunost kretanja brzinom misli (manojavitva), mo
ekstrasenzorne percepcije (vikaranabhava) kao i ovladavanje [mogunou uplivisanja
na ono] prvobitno uspostavljeno (pradhana).
III, 49: sattvapuruanyatakhyatimatrasya sarva bhavadhithatrtvam sarvajnatrtvam ca
[Meutim], mo onoga koji se izdigao nad svim oblicima bivstvovanja, kao i
sposobnost najdublje spoznaje onoga koji zna sve [to je vredno znanja], sledi samo iz
jasnog predoenja razlike koja postoji izmeu energetske supstancije u obliku lucidne
svesti (buddhi-sattva) i transcendentalne subjektivnosti (purua).
Patanjalijeva vetina u izraavanju neizrecivog je velianstvena. Niko nikada nije
bio u stanju da ga nadmai. On je mapirao unutarnji svet svesti onoliko precizno koliko je to
mogue; uradio je gotovo nemogui posao.
uo sam jednu priu o Ramakrini:
Jednog dana ree svojim uenicima: "Danas u vam rei sve i nita neu ostaviti
skriveno." jasno je opisao centre i odgovarajua iskustva sve do srca i grla, a onda, pokazujui
na taku izmeu obrva, ree: "Najvie Sopstvo spoznaje se neposredno i osoba doivljava
samadhi kada svest doe tu. Onda tu preostane samo tanki, prozirni zastor koji deli najvie
Sopstvo i individualno sopstvo. Sadhaka tada doivljava..." Rekavi ovo, u trenutku kad je
poeo detaljno da opisuje ostvarenje najvieg Sopstva, uronio je u samadhi i onesvestio se.
Kada se samadhi zavrio i on se vratio nazad, pokuao je opet s opisivanjem i opet uronio u
samadhi; opet se onesvestio. Nakon ponovnih pokuaja Ramakrini grunu suze, poe da
plae, i ree svojim uenicima da je nemogue govoriti o tome.
Ali Ramakrina je pokuao, pokuao je na mnogo naina, iz razliitih pravaca, i ovo
se uvek dogaalo, celog njegovog ivota. Kad god bi doao iznad centra treeg oka i pribliio
se sahasrari, neto iznutra bi ga zadralo, neto toliko duboko da je bilo dovoljno samo
seanje na to, sam pokuaj da se to opie, i on bi bio gotov. Satima bi ostao u nesvesti. To je
prirodno, jer je blaenstvo sahasrare takvo da nadjaa osobu. Blaenstvo je tako okeansko da
oveka zaposedne i preuzme. ovek nije vie svoj, jednom kada transcendira tree oko.
Ali Ramakrina je pokuavao i promaivao, nije mogao to da opie. Mnogi drugi nisu
niti pokuali. Lao Ce odbijao je celoga ivota da kae neto o rei Tao iz tog razloga. O tome
se nita ne moe rei, i u trenutku kada pokuate izrei, uranjate u unutarnji vihor, vrtlog.
Izgubljeni ste, utopljeni. Kupate se u takvoj lepoti i blaenstvu da ne moete izgovoriti ni
jednu jedinu re.
Ali Patanjali je napravio nemogue. On je opisao, onoliko precizno koliko je
mogue, svaki korak, svaku integraciju, svaku akru, njihovo funkcionisanje i kako ih
890
nadilaziti, sve do sahasrare - ak je ukazao i na dalje. U svakoj akri, u svakom toku
energije, dolazi do odreene integracije. Objasniu vam.
U seksualnom centru, prvom centru, najprimitivnijem ali i najprirodnijem, onom
koji je dostupan svima, dogaa se integracija izmeu vanjskog i unutarnjeg. Naravno, to je
prolazno. Susret ene i mukarca, ili mukarca i ene, dogaa se u trenutku, u deliu trenutka,
kada se vanjsko i unutarnje susree, mea i stapa jedno s drugim. U tome je lepota seksa,
orgazma: dve energije, komplementarne energije, susreu se i postaju jedna celina. Ali to e
biti privremeno, jer se susret dogaa kroz najgrublji element, telo. Telo moe dodirnuti
povrinu, ali ne moe istinski ui u drugoga. To je poput kockica leda. Ako stavi dve kockice
zajedno, one mogu dodirnuti jedna drugu, ali ako se rastope i postanu voda, onda se susreu i
meaju jedna s drugom. Tada zalaze u samo sredite. A ako voda ishlapi, onda susret postaje
vrlo, vrlo dubok. Onda ne postoji ja, ni ti, ni vanjsko, ni unutarnje.
Prvi centar, seksualni centar, daje vam odreenu integraciju. Odatle tolika udnja za
seksom. To je prirodno, to je samo po sebi blagotvorno i dobro, ali ako se zaustavite tu,
zaustavili ste se u predvorju palate. Predvorje je dobro, ono vas vodi unutar palate, ali to nije
mesto koje treba da uinite prebivalitem, to nije mesto na kojem ete ostati zauvek... i zauvek
propustiti blaenstvo koje vas oekuje na viim integracijama ostalih centara. U poreenju s
tim blaenstvom, sreom i radou, lepota seksa je nita, uitak seksa je nita. On vam
naprosto daje trenutni bljesak.
Druga akra je hara. U hari se susreu ivot i smrt. Ako dosegnete do drugog
centra, postiete vii orgazam integracije. ivot susree smrt, sunce susree mesec. A susret je
sada unutarnji, tako da moe biti trajniji, stabilniji, zato to ne zavisite od nikoga drugog.
Sada susreete svoju vlastitu unutarnju enu ili svog vlastitog unutarnjeg mukarca.
Trei centar je pupak. Tu se susreu pozitivno i negativno - pozitivni i negativni
elektricitet. Njihov susret je vii ak i od onog ivota i smrti, jer je elektrina energija, prana,
bioplazma, ili bioenergija, dublja od ivota i smrti. ivot i smrt postoje zbog bioenergije. Taj
susret bioenergije kod pupka, nabhi, daje vam jo vie iskustvo bivanja jednim, integracije i
celovitosti.
Zatim je tu srce. U sranom centru susreu se nie i vie. U sranom centru sreu se
prakrti i purua, seksualno i duhovno, svetovno i onostrano, ovaj i onaj svet - ili moete to
nazvati susretom neba i zemlje. To je ipak vie, jer po prvi put svie neto od onostranog -
moete videti sunce koje se uzdie na horizontu. Vi ste jo ukorenjeni u zemlji, ali vae grane
se ire prema nebu. Vi ste sami postali susret neba i zemlje. Zbog toga srani centar prua
najvie i najplemenitije iskustvo koje je obino dostupno - iskustvo ljubavi. Iskustvo ljubavi
je susret zemlje i neba; tako je ljubav na jedan nain zemaljska, a na drugi nebeska.
Kada je Isus definisao Boga kao ljubav, ovo je razlog, jer u ljudskoj svesti ljubav je
izgleda najvii bljesak uvida.
Obino ljudi nikada ne idu dalje od sranog centra. ini se da je i srani centar teko
dosei, gotovo nemogue. Ljudi ostaju u seksualnom centru. Ako su duboko uvebani u jogi,
karateu, aikidu, tai chi, onda mogu dosei drugi centar, haru. Ako su duboko uvebani u
mehanizmu disanja, prani, onda mogu dosei pupani centar. A ako ste uvebani kako da
gledate dalje od zemlje, kako da vidite dalje od tela i kako da gledate tako duboko i tako
senzibilno da vie niste zarobljeni u grubom, i suptilno moe prvim zracima da prodre u vas,
samo tada - srani centar.
Svi putevi predanosti, bhakti joga, rade sa sranim centrom. Tantra poinje od
seksualnog centra, Tao poinje od hara-centra, joga poinje od pupanog centra. Bhakti joga,
putevi predanosti i ljubavi, sufiji i ostali, oni poinju od sranog centra.
Vii od srca je grleni centar. I tu se dogaa sledea integracija, jo via, jo
suptilnija. Ovaj centar je centar primanja i davanja. Kada je dete roeno, ono prima iz
grlenog centra. Najpre ivot ulazi u njega kroz grleni centar - sisa vazduh, die; a zatim sisa
mleko svoje majke. Dete funkcionie iz grlenog centra, ali to je polovino funkcionisanje i
ono ubrzo zaboravlja na njega. Ono samo prima. Ne moe jo davati. Njegova ljubav je
pasivna. I ako samo traite ljubav, onda ostajete nezreli, ostajete detinjasti. Dok ne sazrite
tako da moete davati ljubav, vi niste odrasli. Svako trai ljubav, zahteva ljubav, a skoro niko
891
ne daje. Ta beda je svuda po svetu. A svako ko zahteva, veruje da time daje.
Video sam to u hiljadama ljudi - svi gladni ljubavi, edni ljubavi, ali niko ni na koji
nain ne pokuava dati. A svi veruju da daju, ali da ne primaju. Jednom kada date, vi primate,
prirodno. Nikada se nije dogodilo drugaije. Onog trena kada date, ljubav se obruava na vas.
To nema veze sa osobama i ljudima. To ima veze sa kosmikom energijom Boga.
Grleni centar je susret primanja i davanja. Kroz njega primate i kroz njega dajete. To
je znaenje Hristovih rei da opet morate postati kao deca. Ako to prevedete u terminologiju
joge, to e znaiti: morate opet doi do grlenog centra. Dete ga postepeno zaboravi.
Ako pogledate frojdovsku psihologiju, dobiete paralelu. Frojd kae da je prva faza
kod deteta oralna, druga je analna, a trea genitalna. Cela frojdovska psihologija se zavrava
na treoj fazi. Naravno, ovo je vrlo oskudna psihologija, vrlo rudimentarna, fragmentarna, i
zaokupljena s najniim funkcionisanjem ljudskog bia. Oralno - da, dete koristi grleni centar,
samo za primanje. A kada jednom pone da prima, njegovo bie kree se ka analnom.
Jeste li uoili da neki ljudi ostanu zakaeni na oralno, ak do njihove smrti? To su
ljudi koji pue; to su oralni ljudi. Oni i dalje nastavljaju... Puenje, cigareta, cigara, daje im
oseaj kao da neto vrue poput majinog mleka prolazi kroz grleni centar; i oni ostaju
zarobljeni u oralnom, i ne mogu davati. Ako je osoba lanani pua, teki pua, skoro uvek
on nije davalac ljubavi. On zahteva, ali nee dati.
Ljude koji previe pue uvek previe zanimaju enske grudi. Neminovno je tako, jer
je cigareta zamena za bradavicu. Ne kaem da ljude koji ne pue ne zanimaju enske grudi.
Oni koji pue su zainteresovani. Oni koji ne pue takoe su zainteresovani; oni moda vau
pan ili vake ili neto drugo, ili ih jednostavno zanima pornografija - ili su naprosto trajno
opsednuti grudima. U njihovom umu, u njihovom snu, u njihovoj mati su grudi - grudi i
grudi stalno plutaju oko njih. To su ljudi zaglavljeni u oralnoj fazi.
Kada je Isus rekao da opet morate postati kao deca, mislio je da se morate vratiti u
grleni centar, ali s novom energijom za davanje. Svi kreativni ljudi sa davaoci. Oni vam mogu
pevati pesmu, ili plesati ples, ili napisati poeziju, ili naslikati sliku, ili vam ispriati priu. Kod
svih njih se grleni centar ponovo koristi kao centar za davanje. Susret primanja i davanja
dogaa se u grlu. Sposobnost primanja i davanja jedna je od najveih integracija.
Postoje ljudi koji su sposobni samo za primanje. Oni e ostati jadni, jer primanjem
nikada ne postaje bogat. Postaje bogat davanjem. Zapravo, poseduje samo ono to moe
dati. Ako ne moe dati, onda naprosto samo veruje da poseduje. Ne poseduje; ti nisi
gospodar. Ako ne moe dati svoj novac, onda ti nisi njegov gospodar. Onda je novac tvoj
gospodar. Ako ga moe dati, onda si sigurno ti gospodar. To e izgledati kao paradoks, ali
dopustite da ponovim: vi te posednik samo onoga to moete dati. Onog trena kada date,
upravo tog trena postali ste posednik, obogaen. Davanje vas obogauje.
krti ljudi su najjadniji i najsiromaniji ljudi na svetu - siromaniji od siromanih.
Oni ne mogu dati, zapeli su. Oni stalno zgru. Zgrtanje postaje teret na njihovom biu; ono ih
ne oslobaa. injenica je da e biti slobodniji ako neto ima. Ali pogledajte krtice. Oni
imaju mnogo, ali su optereeni; oni nisu slobodni. ak su i prosjaci slobodniji od njih. ta im
se dogodilo? Koristili su grleni centar samo za primanje. Ne samo to nisu koristili grleni
centar za davanje, nisu se ak ni pomakli prema drugom frojdovskom centru, analnom. Ti
ljudi uvek pate od zatvora; zgrtai, krtice, uvek pate od zatvora. Zapamtite, ne kaem da su
svi ljudi koji pate od zatvora krtice; mogu postojati i drugi razlozi. Ali krtice sigurno pate
od zatvora.
Frojd kae da ima neto u zlatu i izluevinama. Oboje izgledaju uto, a ljude koji
pate od zatvora previe privlai zlato. Inae zlato nema egzistencijalne vrednosti - neku
psiholoku vrednost, ali ne egzistencijalnu. Ne moete ga jesti, ne moete ga piti. ta moete
uiniti s njim? Egzistencijalno, ak je i aa vode vrednija. Ali, zato je zlato postalo tako
vredno? Zato su ljudi tako opsednuti zlatom? Oni se nisu pokrenuli od oralnog ka analnome.
Oni pate od zatvora u svom unutarnjem biu. Sada e ceo njihov ivot odraavati njihov
zatvor; postae zgrtai zlata. Zlato je simbolino. utilo im daje neku ideju.
Jeste li posmatrali malu decu? Teko ih je nagovoriti da odu u toalet; skoro ih treba
siliti da odu u toalet. ak i onda insistiraju: "Nita se ne dogaa. Mogu li se vratiti?" Oni ue
892
prvu lekciju krtosti - kako zadrati. Kako zadrati, kako ne dati ak ni ono to je beskorisno,
ak i ako je tetno ako dri to u sebi. ak i ako je otrov, njima je teko da ga daju, da ga se
odreknu.
uo sam priu o dva budistika bhikkhua (monaha). Jedan od njih bio je krtica i
zgrta posveen sakupljanju i uvanju novca, a drugi se smejao njegovom budalastom
ponaanju. Na to god bi naiao na svom putu on bi upotrebio, nikada ne bi zgrtao. Jedne noi
trebali su da preu reku. Bilo je vee, sunce je zalazio, i bilo je opasno ostati tu. Morali su
prei na drugu obalu; tamo je bio grad. S ove strane bila je samo divljina.
Zgrta ree: "Ti sada uopte nema novca, pa ne moemo da platimo splavaru. ta
sad kae na to? Ti si protiv zgrtanja; ako ja sada ne bih imao novca, obojica bismo umrli.
Vidi li poentu?", upita on, "Novac je potreban." ovek koji je verovao u odricanje se
nasmejao, ali nije rekao nita. Zatim je zgrta platio i oni su preli reku. Zgrta opet ree:
"Sada zapamti, sledei put se nemoj raspravljati sa mnom. Vidi? Novac pomae. Bez novca
bili bi mrtvi. Celu no na drugoj obali, to bi bilo teko preiveti - divlje ivotinje."
Drugi bhikkhu se nasmeje i ree: "Ali mi smo preli reku zato to si se ti mogao
odrei njega. Nismo preiveli zbog uvanja. Da si insistirao na uvanju i nisi hteo da plati
splavaru, umrli bismo. Zato to si se mogao odrei - zato to si ga mogao napustiti, mogao
dati - zato smo preiveli."
Mora da se rasprava nastavila. Ali zapamtite, ja nisam protiv novca, sav sam za
njega, ali koristite ga. Posedujte ga, imajte ga; ali vae vlasnitvo postaje samo onda kad ste
ga u stanju dati. U grlenom centru dogaa se ta nova sinteza. Moete prihvatiti i moete dati.
Neki ljudi zamenjuju jednu krajnost drugom. Najpre su bili nesposobni za davanje,
mogli su samo primati; zatim se promene, odu u drugu krajnost, sada mogu dati, ali ne mogu
primiti. I to je prevrtljivost. Stvarni ovek je sposoban da prihvata poklone i da ih daje. U
Indiji ete nai mnoge sannyasine, mnoge takozvane mahatme, koji nee hteti da dodirnu
novac. Ako im ga ponudite, ustuknue kao da ste izvukli zmiju ili neto otrovno. Njihovo
povlaenje pokazuje da su sada zali u drugu krajnost: postali su nesposobni za primanje.
Tako njihov grleni centar deluje samo polovino - a centar ne radi stvarno sve dok ne radi
potpuno, sve dok toak ne prelazi ceo okret, okree se i stvara energetska polja.
Zatim dolazi centar treeg oka. U centru treeg oka susreu se desno i levo,
pingala i ida se susreu i postaju suumna. Dve modane hemisfere susreu se u treem oku;
ono se nalazi tano izmeu dva oka. Jedno oko predstavlja desno, drugo predstavlja levo, a
tree je tano u sredini. Levi i desni mozak susreu se u treem oku, to je vrlo visoka sinteza.
Ljudi su bili sposobni da opisuju do te take. Zato je Ramakrina mogao da opie do te take.
A kada bi poeo da govori o zavrnoj, konanoj sintezi koja se dogaa u sahasrari, uvek bi
iznova zapadao u tiinu, u samadhi. Bio je utopljen u njemu; to je bilo previe. Bilo je poput
poplave; ponesen je ka okeanu. Nije se mogao odrati pri svesti, budan.
Konana sinteza dogaa se u sahasrari, krunskoj akri. Zbog sahasrare svuda na
svetu kraljevi, carevi, monarsi i kraljice nose krunu. To je postala formalnost, ali to je u stvari
usvojeno zbog toga to - ako tvoja sahasrara ne funkcionie, kako moe biti monarh, kako
moe biti kralj? Kako moe vladati ljudima ako nisi vladar ak ni samoga sebe? U simbolu
krune skrivena je tajna. Tajna je ta da bi samo ona osoba koja je dosegla krunsku akru,
konanu sintezu svog bia, trebala biti kralj ili kraljica, niko drugi. Samo takva osoba
sposobna je da vlada drugima, jer je postigla vladanje sobom. Postala je svoj gospodar; sada i
drugima moe biti od pomoi.
Zaista, kada dosegnete do sahasrare, najvieg, krunskog rascvetavanja unutar vas,
otvori se lotos sa hiljadu latica. Nijedna kruna ne moe se uporediti s tim, ali ona je postala
tek simbol. A simbol je postojao u celom svetu. To naprosto pokazuje da su ljudi posvuda, na
ovaj ili onaj nain, postali svesni konane sinteze u sahasrara akri. Jevreji koriste kapicu;
ona se stavlja tano na sahasraru. Hindusi putaju uperak kose, oni to zovu choti, vrhunac,
da raste tano na mestu gde je, ili bi morala biti, sahasrara. Postoje neke hrianske zajednice
koje briju samo taj deo glave. Kada Uitelj daje blagoslov ueniku, stavlja svoju ruku na
893
sahasraru. Ako je uenik uistinu prijemiv, predan, odmah e da oseti uspon energije koji
tee od seksualnog centra do sahasrare.
Ako ponekad kada dotaknem vau glavu postanete seksualni, ne bojte se, ne
povlaite se, tako treba da bude. Energija je u seksualnom centru. Ona poinje da se
odmotava. Vi se uplaite, povlaite se, potiskujete to - ta se dogaa? Postati seksualan pred
stopalima vaeg Uitelja ini se pomalo neumesno, neugodno. Nije. Dopustite to, neka bude, i
uskoro ete videti da je energija prola prvi centar, i drugi, i, ako ste se predali, u trenu e
krenuti prema sahasrari i imaete oseaj novog otvaranja u vama. Zato se od uenika oekuje
da prigne glavu, da Uitelj moe dodirnuti njegovu glavu.
Posljednja sinteza je sinteza objekta i subjekta, vanjskog i unutarnjeg, ponovo. U
seksualnom orgazmu susreu se vanjsko i unutarnje, ali trenutno. U sahasrari se susreu
trajno. Zato kaem da se mora putovati od seksa do samadhija. Kod seksa je devedeset i devet
posto seks, a jedan posto je sahasrara; kod sahasrare je devedeset i devet posto sahasrara, a
jedan posto je seks. Oboje su zdrueni, povezani dubokim strujanjima energije. Dakle, ako ste
uivali u seksu, ne pravite u njemu svoje boravite. Seks je samo bljesak sahasrare.
Sahasrara e vam dati hiljadu, milion puta vee blaenstvo, blagoslov.
Vanjsko i unutarnje se susreu, ja i ti se susreu, mukarac i ena se susreu, jin i
jang se susreu; a susret je apsolutan. Tada nema razdvajanja, tada nema razvoda.
To se zove joga. Joga znai susret dvoje u jednome. U hrianstvu su mistici to zvali
unio mystica; to je taan prevod joge. Unio mystica: tajna sjedinjenja. U sahasrari se susreu
alfa i omega, poetak i kraj. Poetak je u seksualnom centru, seks je vaa alfa, samadhi je
vaa omega. I sve dok se alfa i omega ne susretnu, sve dok ne postignete to vrhunsko
ujedinjenje, ostaete bedni, jer to je vaa sudbina. Ostaete neispunjeni. Moete biti ispunjeni
samo na tom najviem vrhuncu sinteze.
Sada sutre.
Izvoenje samyame u svojoj moi spoznaje, pravoj prirodi, egoizmu, sveproimanju,
i funkcijama donosi ovladavanje nad ulnim organima.
Prva stvar koju treba razumeti je da vi imate ula, ali ste izgubili osetljivost. Vaa
ula su gotovo tupa, mrtva. Ona vise na vama, ali energija u njima ne tee; to nisu ivi udovi
vaeg bia. Neto je zamrlo unutar vas, postalo hladno, blokirano. To se dogodilo celom
oveanstvu zbog hiljada godina represije. I hiljada godina uslovljavanja i ideologija koje su
protiv tela osakatile su vas. Va ivot se samo zove ivot.
Dakle, prva stvar koju treba uiniti jeste: vaa ula treba da postanu uistinu iva i
osetljiva. Samo onda moete njima ovladati. Vi vidite, ali ne vidite duboko. Vidite samo
povrinu stvari. Vi dodirujete, ali va dodir nema toplinu; nita ne tee ni u ni iz vaeg dodira.
Vi i ujete. Ptice pevaju, a vi ujete i moete rei: "Da, ja ujem", i niste u krivu - ujete - ali
to nikada ne dopre do same sri vaeg bia. To ne plee u vama; ne pomae cvetanju, razvoju
unutar vas.
240
Ta ula treba obnoviti. Joga nije protiv tela, zapamtite. Joga govori da odete dalje od
tela, ali ona nije protiv njega. Joga kae da upotrebite telo, nemojte da ono upotrebi vas; ali
ona nije protiv tela. Joga kae da je telo va hram. Vi ste u telu, a telo je tako lep organizam,
tako kompleksan i tako suptilan, tako tajanstven, i tako se mnogo dimenzija otvara kroz njega.
A ta ula su jedina vrata i prozori kroz koje ete dosegnuti do Boga - zato ih nemojte umrtviti.
Uinite ih ivljima. Neka vibriraju, pulsiraju i, to bi rekao Stanley Keleman, neka "struje".
To je ba prava re: neka struje poput reke, ivahno. Moete to da osetite. Vaa ruka, ako je
ivahna poput reke: osetiete trnce, osetiete da unutar ruke neto tee i eli da uspostavi
kontakt, eli da se povee.
Kada volite enu, ili mukarca, i uzmete njenu ruku u svoju, ako vaa ruka ne struji,
240
Sa istinski otvorenim i ivim ulima ovek ve na prvi pogled vidi pravu prirodu svega onoga u ta gleda,
vidi auru bia i sutinu svakog zbivanja, nita ga ne moe obmanuti; razume sutinu svih zvukova koje uje,
ukljuujui pev ptica, signale ivotinja; osea pravi kvalitet svega to dodiruje i kua.
894
od te ljubavi nee biti nita. Ako vaa ruka ne skakue i podrhtava od energije i ne uliva
energiju u vau enu ili mukarca, onda je ta ljubav skoro mrtva od samog poetka. Onda to
dete nije roeno ivo. Onda ete pre ili kasnije prekinuti - ve ste prekinuli. Trebae vam
malo vremena da to shvatite, zato to je va um tako tup; inae se ne bi ni uputali u to, jer ve
je mrtvo. Zato bi se uputali? Treba vam vremena da prepoznate stvari zato to je vaa
osetljivost, sjaj, inteligencija, tako jako zamagljena i konfuzna.
Samo ljubav koja struji moe postati izvor blaenstva, radosti, sree. Ali za to su vam
potrebna ula koja struje.
Ponekad i doivite takve bljeskove; svako ih je imao kad je bio dete. Promatrajte dete
dok tri za leptirom. Ono struji, kao da bi svakog trenutka moglo iskoiti iz koe. Promatrajte
dete dok gleda ruin cvet. Pogledajte njegove oi, sjaj, svetlost koja isijava iz njegovih oiju.
Dete struji. Njegove oi samo to ne pleu na laticama cveta.
Takav treba biti: kao reka. I samo tada je mogue ovladati ulima. Zapravo, ljudi su
zauzeli vrlo pogrean stav. Oni smatraju da ula mora uiniti skoro mrtvima ako eli
ovladati njima. Ali kakvog onda smisla ima ovladavanje? Moe ubiti, i onda si vladar.
Moe sesti na mrtvom telu. Ali ta je smisao biti vladar? Ipak, to je izgledalo lake: prvo ih
ubije, a onda moe vladati. Ako se telo osea previe snano, brzo, uini ga slabim i onda
e poeti oseati da si ti vladar. Ali si ubio telo. Zapamti, treba ovladati ivotom, a ne mrtvim
stvarima. Od njih nee biti nikakve koristi.
Ali to se pokazalo kao preica, tako da su sve religije sveta to koristile. Uniti svoje
telo malo-pomalo. Otkai sebe od tela. Nemoj biti u kontaktu. Odstrani sebe. Postani
ravnoduan. Kada vae telo postane poput mrtvog stabla, nee vie listati, nee vie cvetati,
ptice se vie nee doi odmoriti. To je samo mrtav panj. Naravno, moe vladati njime, ali to
e sada stei tim ovladavanjem?
U tome je problem, zbog toga ljudi ne razumeju ta je Patanjali mislio.
"Izvoenje samyame u svojoj moi spoznaje..." Tvoje oi vide, tvoje ui uju, tvoj
nos mirie, tvoj jezik kua, tvoje ruke dodiruju, tvoja stopala povezuju se sa zemljom - to je
mo spoznaje.
"Izvoenje samyame u svojoj moi spoznaje..." Ali ona treba biti mona. Inae
neete biti u stanju ni da osetite ta je mo. ula moraju biti tako puna moi, tako visoko
mona, da moe izvesti samyamu, da moe da meditira nad njom.
U ovom trenutku, kada posmatrate cvet, cvet je tu, ali jeste li ikada osetili svoje oi?
Vidite cvet, ali jeste li osetili mo svojih oiju? Ona bi trebala biti tu, jer koristite oi da vidite
cvet. I naravno, oi su lepe od ijednog cveta, jer svo cvee mora doi kroz oi. Pomou oiju
postali ste svesni sveta cvea, ali jeste li ikada osetili mo oiju? One su skoro tupe, mrtve.
Postale su pasivne, poput prozora, prijemive. One ne odlaze do svog objekta. A mo znai
bivanje aktivnim. Mo znai da se vae oi kreu i gotovo dodiruju cvet, vae ui kreu i
gotovo dodiruju pesmu ptica, vaa ruka kree sa celokupnom energijom u vama, fokusirana, i
dodiruje voljenog. Ili leite u travi, celo vae telo, puno moi, susree se u dodiru s travom,
vodei dijalog s travom. Ili plivate u reci, apuui s rekom i sluajui njeno aputanje.
Povezani, ujedinjeni, ali potrebna je mo.
Dakle, prva stvar koju bih eleo da uinite je da kada gledate, stvarno gledate, da
postanete oi. Zaboravite sve. Neka cela vaa energija tee kroz oi. I vae e oi biti
oiene, okupane u unutarnjoj kupki, i moi ete videti da stabla vie nisu ista, zelenilo vie
nije isto. Postalo je zelenije, kao da je praina nestala s njega. Praina nije bila na stablima.
Bila je u vaim oima. I po prvi put ete videti, uete po prvi put.
Isus je stalno govorio uenicima: "Ako imate ui, sluajte; ako imate oi, gledajte."
Nisu svi oni bili slepi, nisu svi bili gluvi. ta to znai? On je time mislio da ste postali gotovo
gluvi i gotovo slepi. Vi vidite, a ipak ne vidite. Vi ujete, a ipak ne ujete. To nije mo, to nije
energija, to nije vitalno.
"Izvodei samyamu u svojoj moi spoznaje, pravoj prirodi..." Onda ete biti u stanju
da vidite kakva je prava priroda vaih ula. Ona je boanska. Vae telo otelovljuje boansko.
Bog je taj koji gleda kroz vae oi!
Setio sam se uvene izreke Majstora Ekharta. Onog dana kada se ostvario i postao
895
prosvetljen, prijatelji i uenici su ga pitali: "ta si video?" Nasmejao se. On je jedini u celom
hrianstvu koji se pribliio Zen Uiteljima, umalo je postao Zen Uitelj. Nasmejao se i
rekao: "Nisam video Njega. On je video sebe kroz mene. Bog je video sebe kroz mene. Ovo
su njegove oi. Kakva igra, kakva predstava! On je spoznaje sebe kroz mene."
Kada uistinu osetite prirodu svojih ula, osetiete da su ona boanska. Bog je taj koji
se kree vaim rukama. To je Boja ruka, sve ruke su njegove. Bog je taj koji voli kroz vas.
Sve ljubavne veze su njegove. A kako bi i moglo biti drugaije? Hindusi to zovu lila, Boja
igra. On je taj koji vas doziva kroz pticu kukavicu, i on je taj koji slua kroz vas. On je taj,
jedini, koji je sveprisutan.
"Izvoenje samyame u svojoj moi spoznaje, pravoj prirodi, egoizmu, sveproimanju
i funkcijama, donosi ovladavanje nad ulnim organima." Ovu re "egoizam" treba razumeti,
jer u sanskritu imamo tri rei za ego, a u engleskom je samo jedna re. To stvara potekoe.
Sanskritska re u sutri je asmita, pa u vam prvo to objasniti.
Postoje tri rei: ahamkara, asmita, atma. Sve znae "Ja". Ahamkara se moe prevesti
kao "ego", vrlo grubo, prenaglaeno "Ja".
241
Za asmitu ne postoji re na engleskom. Asmita
znai 'jesam'-stvo [amness]. Ja jesam; kod ega je naglasak na "Ja", kod asmite naglasak je na
"jesam". Jesam-stvo je istije od ega. Jo uvek je tu, ali u puno drugaijem obliku. Jesam-
stvo. I atma; nestalo je ak i jesam-stvo. U egu "Ja jesam"; u asmiti samo "jesam"; u atmi je
ak i toga nestalo. U atmi je isto bivstvo, samo postojanje, bez 'Ja' i bez 'jesam'-stva.
U sutri se koristi asmita, jesam-stvo. Zapamtite, ego pripada umu. ula nemaju ego.
Ona imaju odreeno jesam-stvo, ali ne i ego. Ego pripada umu. Vae oi nemaju nikakvog
ega, vae ruke nemaju nikakvog ega. One imaju odreeno jesam-stvo. Ako bi trebalo
promeniti kou i presaditi neiju tuu na vas, vae telo e je odbaciti, jer telo zna da "to nije
moje". Tako da vaa koa mora biti presaena s drugog dela vaeg tela, s bedra. Mora biti
presaena s vaeg vlastitog tela, inae e je telo odbaciti. Telo nee prihvatiti: "To nije moje".
Telo nema Ja, ali ima jesam-stvo.
Ako vam je potrebna krv, nee vam odgovarati svaija. Telo nee prihvatiti svaku
vrstu krvi, nego samo odreenu. Ona ima svoje vlastito jesam-stvo. Jedna e biti prihvaena,
neka druga krv bie odbaena. Telo ima svoj vlastiti oseaj bivanja. Vrlo nesvestan, vrlo
suptilan i ist, ali on je tu.
Vae oi su vae, ba kao i otisci prsta. Sve vae jeste vae. Fiziolozi sada kau da je
svaije srce drugaije, drugaijeg oblika. Slika koju ete nai u udbenicima fiziologije nije
stvarna slika. To je samo prosena, zamiljena slika. Zapravo srce svake osobe ima drugaiji
oblik. Svi delovi tela imaju vlastite osobine; svako je vrlo jedinstven. To je jesam-stvo.
Nikada vie neete biti ovde, niti ste ikada pre bili, stoga kreite se paljivo, svesno i
sreno. Samo promislite o slavi vaeg bivanja. Promislite, kako ste sjajni i jedinstveni. Bog je
toliko uloio u vas. Nikada ne oponaajte, jer to bi bila izdaja. Budite svoji. Neka to bude vaa
religija. Sve drugo je politika. Nemojte biti hindus, nemojte biti musliman, nemojte biti
hrianin. Budite religiozni, ali postoji samo jedna religija, a to je da samo budete svoji,
autentino svoji.
"Izvoenje samyame u svojoj moi spoznaje, pravoj prirodi, asmiti (suptilnom jesam-
stvu), sveproimanju i funkcijama, donosi ovladavanje nad ulnim organima." I ako
meditirate nad ovim stvarima, postaete vladar. Meditacija donosi ovladavanje; nita drugo
osim meditacije ne donosi ovladavanje. Ako meditirate na svoje oko, prvo ete ugledati ruin
cvet; malo-pomalo postaete sposobni da vidite oko koje gleda. Tada ete postati vladar oka.
Jednom kad ugledate videe oko, postali ste vladar. Sada moete koristiti sve njegove
energije; a one su sveproimajue. Vae oi nisu toliko ograniene koliko mislite. One mogu
videti jo mnoge stvari koje jo niste videli. One mogu prodreti u misterije o kojima niste ak
ni sanjali. Ali vi niste vladar svojih oiju i koristili ste ih na vrlo proizvoljan nain, ne znajui
ta inite.
Bivajui previe u kontaktu sa objektom, zaboravili ste subjektivnost svojih oiju.
Dogaa se da, kada se s nekim druite, malo-pomalo potpadate pod njegov uticaj. Previe ste
241
Prevod rei ahamkara je 'ja sam inilac', to je princip individuacije u Samkhyi.
896
bili u kontaktu s objektima i zaboravili ste unutarnji kvalitet svojih ula. Vidite stvari, ali
nikada ne vidite svoje vienje. ujete pesme, ali nikada ne ujete suptilnu vibraciju koja
protie unutar vas, zvuk vaeg bia.
Da vam ispriam jednu anegdotu.
uo sam da je jedan krajnje samouvereni skitnica imao neverovatne ivce. Upravo je
zavrio vrlo obilan obrok u jednom elegantnom restoranu i objavio menaderu: "Dobri moj
ovee, zaista sam uivao u vaoj hrani, ali na alost ne mogu da platim nita od toga. Nemam
ni penija. Nemojte se sada ljutiti, ja sam po profesiji prosjak, kao to moete videti. Ja sam
takoe vrlo talentovani prosjak. Mogu da izaem van i u roku od jednog sata da skupim novac
koji dugujem za ovaj obrok. Iako mi, naravno, ne moete verovati da u se vratiti, i to
potpuno razumem. Vi ste sasvim dobrodoli da mi se pridruite, ali moe li ovek poput vas,
vrlo poznati vlasnik restorana, sebi priutiti da bude vien s ovekom mog kalibra? Ne. Dakle,
gospodine, imam savreno reenje za na mali problem. Ja u ekati ovde, a vi izaite i prosite
dok ne sakupite dovoljno za ovaj obrok."
Ako se druite s prosjakom, postaete prosjak. On e vam na hiljadu i jedan nain
sugerisati da postanete poput njega.
Toliko dugo smo se druili s objektima da smo zaboravili nau sopstveost. Toliko
dugo smo ostali fokusirani na vanjske stvari da smo zaboravili kako smo osobe. Ta duga
vezanost za objekte potpuno je unitila vlastitu sliku o sebi. Morate se vratiti kui.
U jogi, kada ponete da vidite svoje videe oko, susreete se sa suptilnom energijom.
To se naziva tanmatra. Kada moete da vidite svoje vlastito vienje, skriveno upravo iza
oiju, vidite velianstvenu energiju. To je tanmatra, energija oka. Iza uha vidite akumuliranu
velianstvenu energiju, tanmatru uha. Iza genitalnih organa vidite akumuliranu velianstvenu
energiju, tanmatru seksualnosti. I tako dalje. Posvuda, iza vaih ula nalazi se bazen energije -
neiskorien. Jednom kada to znate, moete uliti tu energiju u svoje oi, a onda ete ugledati
vizije kakve samo ponekad vide pesnici, vide slikari. Onda ete uti zvukove koje samo
ponekad uju muziari, uju pesnici. I onda ete dodirnuti stvari koje samo ponekad, u retkim
trenucima, ljubavnici znaju kako dodirnuti.
Postaete ivi, u strujanju.
Obino su vas uili da potiskujete svoja ula, ne da ih spoznate. To je vrlo glupo, ali i
drutveno vrlo prikladno.
Dogodilo se:
Nakon seoskog venanja mlada i mladoenja popeli su se u kola i uputili se kui, na
svoju farmu. Oko milju dalje na putu konj se spotaknuo. "Ovo je prvi put!", povie
mladoenja. Produili su, i konj se opet spotaknuo. "Ovo je drugi put!", povie mladoenja.
Kada su se pribliili farmi, konj se opet spotakne. "Ovo je trei put!", povie mladoenja, i
zgrabivi puku iza sedita prosvira konju mozak. Mlada je bila uasnuta. Zatim je
nedvosmislenim izrazima rekla svome novopeenom suprugu ta misli o njegovom potezu.
Sedeo je tiho dok se nije smirila, onda je uperio puku u nju i povikao: "Ovo je prvi put!"
Par je iveo sreno ezdeset godina.
Ali ta srea ne moe biti stvarna srea. Lako je potisnuti pred uperenom pukom, ali
kakva vrsta ljubavi e se dogoditi izmeu ovo dvoje ljudi? Puka e uvek stajati meu njima i
ena e uvek biti uplaena da on ne povie "Ovo je sada drugi! Ovo je sada trei put!", i
gotovo.
To je ono to ste uinili sa svojim ulima, sa svojim telom. Potisnuli ste ih. Ali, bili
ste bespomoni. Ne kaem da ste vi odgovorni za potiskivanje. Tako ste odgojeni, vaim
ulima niko nije dopustio slobodu. U ime ljubavi, represija se samo nastavlja. Majke, oevi,
drutvo - svi nastavljaju s represijom. Malo-pomalo naue vas triku, a trik je ne prihvatiti
sebe, odbaciti. Sve se mora kanalisati u prilagoenost. Vaa divljina mora se baciti u mrani
deo vae due, a mali deo mora biti ist, poput dnevnog boravka u kojem ete viati i susretati
897
ljude, iveti i zaboraviti sve o svom divljem biu, svom stvarnom postojanju. Vai oevi i
majke takoe nisu odgovorni, jer i oni su tako odgojeni.
Dakle, niko nije odgovoran. Ali kada jednom znate i ne preduzmete nita, onda vi
postajete odgovorni. Budete li blizu mene, ja u vas uiniti vrlo, vrlo odgovornima jer ete
saznati, i ne preduzmete li nita neete moi prebaciti odgovornost na nekog drugog. Onda
ete vi biti odgovorni.
Sada znate kako ste unitili svoja ula, a znate i kako da ih oivite. Preduzmite neto.
Sasvim odbacite puku, represivni um. Deblokirajte sebe. Ponite ponovo da teete. Ponite
ponovo da se povezujete sa svojim biem. Vi ste poput iskljuene telefonske veze. Sve
izgleda savreno u redu, telefon je tu, ali veza je iskljuena. Vae oi su tu, vae ruke su tu,
vae ui su tu, ali veza je iskljuena. Ukljuite je ponovo. Ako moe biti iskljuena, moe se i
ponovo ukljuiti. Drugi su je iskljuili jer su takoe bili poduavani na isti nain, ali vi je
moete ponovo ukljuiti.
Sve moje meditacije tu su da vam daju strujeu energiju. Zbog toga ih nazivam
dinaminim metodama. Stare meditacije traile su da samo sedite tiho, da ne radite nita. Ja
vam dajem aktivne metode, jer kada strujite energijom moete sedeti tiho, ali za sada najpre
morate postati ivi.
Iz ovoga sledi trenutna spoznaja bez korienja tela, i potpuno ovladavanje nad
pradhanom (prakrti), materijalnim svetom.
Ako moete da vidite tanmatre, suptilne energije svojih ula, postaete sposobni da
koristite svoju spoznaju bez grubljih instrumenata. Ako znate da se iza oka nalazi akumulirani
bazen energije, moete zatvoriti oi i neposredno koristiti tu energiju. Tada ete biti sposobni
da vidite bez otvaranja oiju. To se naziva telepatijom i vidovitou. U sovjetskoj Rusiji
postoji ena koju su nauno istraivali, koja je stajala sedam metara udaljena od nekog
objekta i pomicala ga samo svojom energijom. inila je pokrete rukama, sa sedam metara
udaljenosti. Kao to moete videti kod hipnotizera, naprosto ih je privlaila prema sebi,
pokretima. U roku od petnaest minuta stvari su se poele pomicati prema njoj. Ona ih nije
dodirivala. Provedena su mnoga istraivanja da bi se saznalo ta se dogaalo. A ta ena
izgubila je najmanje etvrt kilograma teine u poluasovnom eksperimentu. Sigurno da je
gubila neku vrstu energije.
To je ono to se u jogi naziva tanmatra. Kada uzmete neto, npr. kamen, obino
koristite energiju kroz ruku. Ali ako neposredno poznajete energiju, moete prestati da
koristite ruku. Energija moe neposredno pomaknuti objekt. Isto je i s telepatijom - moete
uti ili proitati misli ljudima ili videti udaljene scene. Jednom kada poznajete tanamatru,
suptilnu energiju, koju koriste vae oi, njih moete izostaviti. Jednom kada znate da zapravo
ne funkcioniu ula nego energija, vi ste slobodni od ula.
uo sam priu.
I tako je taj momak nazvao Cohen&Goldberg, trgovce na veliko.
"Spojite me s g. Cohenom, molim vas."
"Bojim se da je g. Cohen izaao, gospodine", ree telefoniskinja.
"Onda me spojite s g. Goldbergom."
"Bojim se da je g. Goldberg trenutno neim vezan, gospodine."
"U redu, nazvau kasnije."
Deset minuta kasnije: "G. Goldberga, molim."
"Bojim se da je g. Goldberg jo neim vezan, gospodine."
"Nazvau kasnije."
Pola sata kasnije: "Dajte mi g. Goldberga."
"Strano mi je ao. Ali g. Golberg je jo uvek neim vezan."
"Nazvau kasnije."
Nakon jo pola sata: "Goldberga!"
"Imam groznu novost za vas, g. Goldberg je jo uvek neim vezan."
898
"Ali vidite, ovo je smeno! Kako moete tako poslovati? Jedan partner je celo jutro
van, a drugi je satima neim vezan. ta se tamo dogaa?"
"Pa, gospodine, kad god g. Cohen ide van, on zavee g. Goldberga."
To se dogaa i unutar vas, takoe. Kad god odete van, kroz svoje oi, kroz ruke, kroz
genitalne organe, kroz ui, kad god odete van, stalno se stvara odreeni oblik sputanosti i
vezanosti. Malo-pomalo veete se za odreena ula - oi, ui - jer odatle idete van, opet, opet i
opet. Malo-pomalo zaboravljate energiju koja odlazi van.
Ta vezanost za ula postaje ceo svet, samsara. Kako se sjediniti sa sobom kroz ula?
Jednom kada se veete za ula, ponete razmiljati iz njih. Zaboravljate sebe.
Sledea pria:
Uenik je jako eleo da se odrekne sveta i da sledi svog gurua, ali je rekao da ga
njegova ena i porodica jako vole i da nije u stanju napustiti svoj dom. Guru se pojavio s
planom. ovek je poduavan nekim tajnama joge, tako da je mogao kod svakoga ko bi
pogledao njegovo telo stvoriti utisak kao da je umro. Narednog dana ovek je sledio
instrukcije, i njegovo telo bilo je obasuto jadikovkama i jecajima ene i porodice.
Guru se pojavio na vratima maskiran u arobnjaka i rekao porodici da bi, ako su ga
jako voleli, tog oveka mogao vratiti u ivot. Rekao je da bi ovek mogao oiveti ako e neko
umreti umesto njega, tako to e popiti napitak koji ima.
Svaki lan porodice imao je neki izgovor za neophodnost zadravanja vlastitog
ivota, a ena doda: "Kako bilo, on je ve mrtav; snai emo se."
Na to jogin ustane i ree: "eno, ako ti moe da ivi bez mene, onda ja mogu da
odem sa svojim guruom." Pogleda uitelja i ree: "Idemo gospodine, potovani Uitelju.
Slediu vas."
Sva vezanost za ula je kao da ste vi ula, kao da ne moete da ivite bez njih, kao da
je ceo va ivot omeen njima. Ali vi niste omeeni njima. Moete ih se odrei, a ipak iveti,
i to iveti na viem planu. Teko. Ba kao da pokuate nagovoriti semenku: "Umri, i uskoro
e se roditi lepa biljka." Kako moe verovati kad e biti mrtva? I nijedna semenka nikada nije
znala da e njenom smru izrasti nova mladica, pojaviti se novi ivot. Kako dakle poverovati
u to? Ili ako se pribliite jajetu i pokuate nagovoriti pticu unutra: "Izai", kako e ptica
poverovati da postoji nekakva mogunost ivota bez jajeta? Ili ako govorite detetu u utrobi:
"Izai, ne boj se", ali ono ne poznaje nita van utrobe. Utroba je bila sav njegov ivot; samo
toliko zna. Boji se. Situacija je ista: okrueni ulima ivimo u nekoj vrsti zatvorenosti,
zarobljenitva.
ovek mora biti malo odvaan, hrabar. Za sada, gde god jeste i to god jeste, nita
vam se ne dogaa. Rizikujte. Krenite u nepoznato. Pokuajte pronai nov nain ivljenja.
"Iz ovoga sledi trenutna spoznaja bez korienja tela, i potpuno ovladavanje nad
prakrti, materijalnim svetom." Do sada ste bili u posedu materijalnog sveta. Jednom kada
znate da posedujete vlastitu energiju, potpuno nezavisnu od materijalnog sveta, postajete
vladar. Svet vas vie ne poseduje; vi posedujete njega. Jedino oni koji se odreknu postaju
stvarni vladari.
Samo nakon svesti o razlici izmeu sattve i purue prevlast i znanje uzdiu se nad
svim oblicima postojanja.
Najsuptilnija diskriminacija mora se napraviti izmeu (buddhi) sattve i purue -
inteligencije i svesnosti.
242
Vrlo je lako odvojiti sebe od tela. Telo je tako grubo da moete da
242
U originalnom teksu Joga sutri, kao i u Sankhya sutri, ovde se govori o razlici koja postoji izmeu
energetske supstancije u obliku lucidne svesti (buddhi-sattva) i transcendentalne subjektivnosti (purua).
Dakle, ne o razlikovanju purue i same gune sattve (mada se i njihovo razlikovanje podrazumeva), nego o
razlikovanju purue i najvie i najfinije modifikacije prakrti, buddhi, istog intelekta, i to u njegovom najfinijem
stanju, sattva. To razlikovanje je kljuno i najtee zato jer najvii intelekt (buddhi) najvii um i svest koju u
899
ga osetite, ne moete biti to. Morate biti unutar njega. Lako je uvideti da ne moete biti oi.
Vi morate biti neko ko je skriven iza i gleda kroz oi; da nije tako, ko bi gledao kroz oi?
Vae naoare ne mogu gledati. Iza naoara potrebno je oko. Potreban je neko iza ko gleda. Ali
najsuptilnija identifikacija jeste ona s inteligencijom. Vaa mo razmiljanja, mo intelekta,
razumevanja, to je najsuptilnija stvar. Vrlo je teko razlikovati izmeu svesnosti i
inteligencije. Ali, moe se razlikovati.
Malo-pomalo, korak po korak, najpre spoznajte da niste telo. Neka se to razumevanje
produbi, kristalie. Zatim spoznajte da niste ula. Neka to razumevanje raste, kristalie se.
Onda spoznajte da niste tanmatre, energetski bazeni iza ula. Neka i to raste i kristalie se. A
onda ete biti u stanju da vidite da je i inteligencija takoe bazen energije. To je zajedniki
bazen u koji oi ulivaju svoju energiju, ui ulivaju svoju, ruke svoju. Sva ula su poput
pojedinanih energetskih tokova, a inteligencija je glavni bazen u koju ona unose informacije
i ulivaju se.
ta god va um zna doneseno je ulima. Videli ste boje. Va um zna. Ako ste
daltonista, ako ne moete videti zelenu boju, onda va um ne poznaje nita zeleno. Bernard o
iveo je itav ivot nesvestan da je daltonista. Vrlo je teko spoznati to, ali jedan sluajni
incident omoguio mu je da spozna. Za jedan njegov roendan neko mu je poklonio odelo, ali
je nedostajala kravata, pa je otiao u kupovinu da pronae kravatu koja pristaje uz odelo.
Odelo je bilo zeleno, a on je poao da kupi utu kravatu. Njegova sekretarica je posmatrala, pa
ree: "ta to radite? To nee odgovarati. Odelo je zeleno, a kravata je uta." On ree: "Ima li
neke razlike izmeu to dvoje?" iveo je sedamdeset godina ne znajui da ne moe da vidi
utu boju. On je video zelenu. Bilo neto uto ili zeleno, oboje je izgledalo zeleno. uta boja
nije bila deo njegovog uma; oi nikada nisu ulile tu informaciji u um.
Oi su kao sluge, sakupljai informacija, profesionalci koji putuju po svetu
sakupljajui stvari, ulivajui u um. Oni hrane um; um je sredinji bazen.
Najpre morate postati svesni da niste oko niti energija skrivena iza oka, onda ete
biti u stanju da vidite da se svako ulo uliva u um. Vi niste ni taj um. Vi ste onaj koji
promatra ulivanje u um. Vi samo stojite na obali, sve reke se ulivaju u okean - vi ste
gledalac, svedok.
243
Svami Rama je rekao: "Nauka e teko to definisati, ali moda je njen sutinski
znaaj prouavanje neega to je izvan promatraa. Tehnike meditacije pruaju pristup koji
osobi omoguava da bude izvan vlastitih unutarnjih stanja." "Tehnike meditacije pruaju
pristup koji osobi omoguava da bude izvan vlastitih unutarnjih stanja" - a vrhunac meditacije je
spoznaja da sve to moete znati, to niste vi. ta god se moe redukovati na poznati objekt to
niste vi, jer vi ne moete biti svedeni na objekt. Vi zauvek ostajete subjekt - znalac, znalac,
znalac. A znalac nikada ne moe biti sveden na znano.
To je purua, svesnost
244
. To je konano razumevanje koje proizlazi iz joge.
Meditirajte nad tim.
inkarniranom telu moemo da imamo, dobija svest od purue.
243
Svedok je vrhunski privlaitelj sveg tog ulivanja, zbivanja cele prirode, to je purua po uenju Sankhye.
244
Purua je transcendentalna svest, iznad uma. Ona koja omoguava svesnost uma.
900
Poglavlje 4
ALOK, NAI ZAISTA GROZNU ENU
24. aprila 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
Prvo pitanje:
Zato se uvek bojim starosti?Pokai mi kako se mogu otarasiti toga.
ivot, ako se ispravno ivi, stvarno ivi, nikada se ne boji smrti. Ako si iveo svoj
ivot, smrti e poeleti dobrodolicu. Ona e doi kao odmor, kao dobar san. Ako si postigao
vrhunac, klimaks svog ivota, onda je smrt divan odmor, blagoslov. Ali ako nisi iveo,
naravno da smrt stvara strah. Ako nisi iveo, onda e ti svakako smrt oteti vreme iz ruku, sve
budue prilike za ivot. U prolosti nisi iveo, a budunosti nee biti: raa se strah. Strah se
raa ne zbog smrti, ve zbog neivljenog ivota.
A zbog straha od smrti starost takoe donosi strah, jer to je prvi korak prema smrti.
Inae je starost takoe divna. Ona je zrenje tvog bia, zrelost, rast. Ako ivi za svaki
trenutak, za sve izazove koje ivot nosi i koristi sve prilike koje ivot nudi, i ako se odvai
na svaku avanturu u nepoznato u koju te ivot zove i poziva, onda je starost zrelost. Inae je
starost bolest.
Na nesreu, mnogi ljudi naprosto stare, postaju stari, bez ikakve zrelosti u skladu s
tim. Tada je starost teret. Ostareli ste u telu, ali je vaa svest ostala nezrela. Ostareli ste u telu,
ali niste sazreli u unutarnjem ivotu. Nedostaje unutarnja svetlost, a smrt svakog dana postaje
blia; naravno da ete drhtati i biti uplaeni, i u vama e nastati velika teskoba.
Oni koji ive ispravno prihvataju starost s dubokom dobrodolicom, jer starost
naprosto znai da se blie procvatu, da se blie plodovima, da e sada moi deliti to god su
postigli.
Obino je starost runa jer je naprosto bolest. Va organizam nije sazreo, samo
postaje sve vie bolestan, oslabljen, impotentan. Inae je starost najlepe ivotno doba. Sve
budalatine detinjstva su prole, sva groznica i strast mladosti je prola... budi se spokojnost,
tiina, meditacija, samadhi.
Starost je velianstveno lepa, i tako treba biti jer se sav ivot kree prema njoj. Ona
bi trebala biti vrhunac. Kako vrhunac moe biti na poetku? Kako vrhunac moe biti u
sredini? Ali ako mislite da je detinjstvo va vrhunac, kao to mnogi ljudi misle, onda je
prirodno da e vam celi ivot biti patnja jer ste ve postigli svoj vrhunac - sada e sve biti u
opadanju, u silasku. Ako mislite da je mladost vrhunac, kao to mnogi ljudi misle, naravno da
ete nakon trideset i pete postati tuni i depresivni, jer svaki dan ete gubiti, gubiti i gubiti, ne
stiui nita. Energija e biti izgubljena, oslabiete i bolest e ui u vae bie, i smrt e poeti
da kuca na vrata. Dom e nestati, a pojavie se bolnica. Kako moete bit sreni? Ne, ali na
Istoku se nikada nije smatralo da je detinjstvo ili mladost vrhunac. Vrhunac eka na samom
kraju.
Ako ivot protee ispravno, vremenom dostiete sve vie i vie vrhunce. Smrt je
konani vrhunac koji ivot dostie, kreendo.
Ali zato promaujete ivot? Zato starite, a ne sazrevate? Negde je neto krenulo
krivo, negde ste stavljeni na pogrean put - negde ste pristali da budete stavljeni na pogrean
put. Taj pristanak mora se opozvati; taj ugovor mora se spaliti. To je ono to ja zovem
sannyas: razumevanje da sam dosad iveo na pogrean nain - kompromitovao sam se, a ne
zaista iveo.
Kad ste bili malo dete, kompromitovali ste se. Prodali ste svoje bie. Za nita. Ono
901
to ste stekli naprosto nije nita, samo smee. Za male stvari izgubili ste svoju duu. Pristali
ste biti neko drugi, a ne vi; tu ste promaili svoj put. Majka je elela da postanete neko, otac je
eleo da postanete neko, drutvo je elelo da postanete neko; a vi ste pristali. Malo-pomalo
odluili ste da neete biti vi, i otada se pretvarate da ste neko drugi.
Ne moete sazreti zato to neko drugi ne moe sazreti. To je lano. Ako stavim
masku, maska ne moe sazreti. Ona je mrtva. Moje lice moe sazreti, ali ne i moja maska. A
samo vaa maska stari. Iza maske, skrivajui se, vi ne rastete. Moete rasti jedino ako
prihvatite sebe - onda ete biti vi, a ne neko drugi.
Ruin grm pristao je da postane slon; slon je pristao da bude ruin grm. Orao je
zabrinut, skoro se posavetovao sa psihijatrom, jer eli da postane pas; a pas je hospitalizovan
jer eli da leti poput orla. To se dogodilo oveanstvu. Najvea nesrea je pristati biti neko
drugi: nikada ne moete sazreti.
Nikada ne moete sazreti kao neko drugi. Moete sazreti jedino kao vi. "Trebalo bi"
se mora odbaciti, i morate prestati da bivate previe zaokupljeni onim to ljudi govore. ta je
njihovo miljenje? Ko su oni? Vi ste ovde da budete svoji. Niste ovde da ispunite tua
oekivanja; a svako to pokuava. Otac je moda mrtav, a vi pokuavate ispuniti obeanje koje
ste mu dali. A on je pokuavao ispuniti obeanje koje je dao svom ocu, i tako dalje. Ta
besmislica ide od samog poetka.
Pokuajte da razumete i ohrabrite se - i uzmite svoj ivot u svoje ruke. Odjednom
ete osetiti navalu energije. Onog trena kad odluite: "Biu ja i niko drugi. to god kotalo, ali
ja u biti ja", tog trena videete veliku promenu. Osetiete energiju kako struji u vama,
pulsirajui.
Ukoliko se to ne dogodi bojaete se starosti, jer kako moete izbei da uvidite
injenicu kako gubite vreme i ne ivite, a starost dolazi i onda neete biti sposobni da ivite?
Kako moete izbei da uvidite injenicu da smrt eka i svakog dana prilazi blie i blie i
blie, a vi jo niste iveli? Neminovno morate biti duboko u teskobi.
Dakle, ako me pita ta da uini, predloiu ti osnovne stvari. I uvek je re o
osnovama. Nikad se ne zamaraj sporednim stvarima jer njih moe menjati, ali nita se nee
promeniti. Promeni osnovu.
Na primer, ta je sporedno. "Zato se uvek bojim starosti? Pokai mi kako se mogu
otarasiti toga." Samo pitanje nastalo je iz straha. Ti eli da se "otarasi toga", a ne da
razume, pa e svakako postati rtva nekoga ili neke ideologije koja ti moe pomoi da se
otarasi toga. Voleo bih da razume i promeni svoj ivot. Nije re o tome da se otarasi
problema; re je o tome da se otarasi svoje maske, svoje lane linosti - naina na koji si
pokuavao biti, a koji nije istinski nain. Ti nisi autentian. Nisi iskren prema sebi; ti si izdao
svoje bie.
Dakle, ako pita - postoje svetenici i filozofi i demagozi - ako ode i pita ih kako se
otarasiti toga, oni e rei: "Dua nikada ne stari. Ne brini. Samo zapamti da si dua. To je telo;
ti nisi telo." Oni su te uteili. Moda se na trenutak osea dobro, ali to nee pomoi, to te
nee promeniti. Ve sutra, van svetenikovog uticaja, bie opet u istom amcu.
Lepota je u tome to ti nikada nisi posmatrao svetenika: on sam je uplaen. Nikada
nisi posmatrao filozofa: on sam je uplaen.
uo sam:
Novi paroh je previe radio i ispitivanje je pokazalo da su njegova plua smrtno
pogoena. Doktor mu je rekao da je dugi odmor apsolutno potreban. Svetenik se bunio,
rekavi da ne moe ni sluajno napustiti posao.
"Dakle", ree doktor, "moete birati izmeu vajcarske i nebesa."
Svetenik je etao po sobi neko vreme, zatim ree: "Pobedili ste, vajcarska."
Kada je u pitanju ivot ili smrt, ak i svetenik, filozof, ljudi koje pita - ni oni nisu
iveli. Verovatnije je da nisu iveli ni onoliko koliko si ti iveo; inae ne bi mogli biti
svetenici. Da bi postali svetenici morali su potpuno da odbace svoj ivot. Da bi postali
redovnici, sadhui, mahatme, morali su potpuno da odbace svoje bie i da prihvate to god je
902
drutvo elelo da budu. Oni su se potpuno sloili s tim. Oni su u potpunom neslaganju sa
sobom, s vlastitom ivotnom energijom, i sloili su se s lanim, blesavim stvarima -
drutvenom ulogom, potovanjem, uvaavanjem.
A ti ide i pita njih. Oni i sami drhte. Duboko dole i oni sami su uplaeni. Oni i
njihovi uenici u istom su amcu.
uo sam:
Papa je leao na samrti u Vatikanu i krenula je vest da e kardinalov posebni proglas
biti izgovoren sa balkona Svetog Petra.
Kada je doao taj dan, uveni trg bio je krcat vernicima. Ostareli kardinal govorio je
drhtavim glasom: "Njegova Svetost moe se spasti jedino transplantacijom srca, i ja pozivam
na donatorstvo sve vas dobre hriane okupljene danas ovde."
Podigao je pero i nastavio: "Ispustiu ovo pero meu vas i na koga padne, tu osobu je
Sveta Providnost izabrala da spase ivot Svetom Ocu."
S tim reima ispusti pero... i sve to se moglo uti bilo je dvadeset hiljada pobonih
rimokatolika koji snano duvaju vazduh.
Svako je uplaen. Ako Sveti Otac eli da preivi, zato bi ti jadni katolici trebali
postati donatori? Ja ti neu dati nikakvu utehu. Neu ti rei: "Dua je vena. Ne brini se; ti
nikada ne umire. Samo telo umire." Znam da je to istina, ali ta istina mora se zaraditi na
teak nain. Ne moe uiti od neijeg stava ili izjava o tome. To nije stav; to je iskustvo. Ja
znam da je tako, ali to je za tebe apsolutno beznaajno. Ti nisi spoznao ta je ivot. Kako
moe znati to je venost? Ti nisi bio sposoban da ivi ak ni u vremenu. Kako e biti
sposoban da ivi u venosti?
ovek poinje da biva svestan besmrtnosti kada postane sposoban da prihvati smrt.
Kroz vrata smrti otkriva se besmrtnost. Smrt je nain da ti se besmrtnost otkrije... ali u strahu
ti zatvara oi i postaje nesvestan.
Ne, neu ti dati metod, teoriju, da se otarasi toga. To je simptomatino. Dobro je da
ti to pokazuje kako ivi lani ivot. Zato je strah tu. Samo sledi znak i nemoj pokuavati
promeniti simptom; radije pokuaj promeniti osnovni uzrok.
Od samog poetka svako je dete pogreno informisano, a pogreno informisano biva
pogreno usmereno, pogreno voeno. Ne znajui, jer i roditelji su takoe u istoj zamci; i oni
su pogreno voeni. Na primer, ako je dete previe energino, porodica se osea neugodno,
jer je previe energino dete revolucija u kui. Nita nije sigurno, apsolutno nita nije sigurno.
Energino dete sve e unititi. Mora biti zaustavljeno. Njegova energija mora se blokirati,
njegov ivot mora se umanjiti. Mora biti ukoren, kanjen, i nagraen samo kad se lepo
ponaa. I ta oekujete? Oekujete da bude skoro poput starca - ne inei nikakvu tetu onome
to vi smatrate dragocenim. Vi unitavate dete samo da bi sauvali sat. Ili unitavate dete
samo da bi sauvali posue. Ili da bi sauvali nametaj; inae e biti izgrebano od jednog
kraja do drugog. Vi unitavate novopridolo bie, poklon od Boga. Vi stalno grebete detetovo
bie samo da bi sauvali nametaj od grebanja.
Vremenom je dete prisiljeno da sledi vas jer je bespomono. Zavisi od vas; njegov
opstanak zavisi o vama. Samo da bi opstalo, ono prihvata da bude mrtvo. Samo da bi opstalo,
jer vi mu dajete hranu i mleko i negu. Gde e otii ako ste tako jako protiv njega? Malo-
pomalo ono vam prodaje svoje bie. ta god kaete, ono e postupno prihvatiti. Vae nagrade
i vae kazne su nain na koji ga pogreno vodite.
Malo-pomalo poverovae vama vie nego svom unutarnjem glasu, jer zna da ga
unutarnji glas uvek odvede u nevolju. Pokazalo se da njegov unutarnji glas uvek donosi
kaznu, i tako se kazna i unutarnji glas povezuju. I kad god dete ne slua svoj unutarnji glas i
naprosto vas slepo sledi, biva nagraeno. Kad god je svoje, biva kanjeno; kad god nije svoje,
biva nagraeno. Logika je jasna.
Malo-pomalo odvajate ga od njegovog vlastitog ivota. Malo-pomalo dete zaboravlja
ta je unutarnji glas. Ako ga ne uje dugo vremena, vie ga i ne moe uti.
Zatvori svoje oi bilo kad: ue glas svog oca, svoje majke, svojih vaspitaa,
903
uitelja, a nikada nee uti svoj glas. Mnogo ljudi doe k meni i kae. "Ti govori o
unutarnjem glasu; mi ga nikada ne ujemo." Tu je gomila. Kada Isus kae "Mrzi svoga oca i
majku", on ne govori da zaista mrzite svoga oca i majku. On kae da mrzite oca i majku koji
su postali savesti unutar vas. Mrzite, jer to je najgori pristanak koji ste napravili -
samoubilaki ugovor. Mrzite, unitite te glasove, tako da va glas moe biti osloboen,
slobodan, tako da moete da osetite ko ste vi i ta elite biti.
U poetku ete se, naravno, oseati potpuno izgubljeni. Tako se dogaa s
meditacijom. Mnogi dou k meni i kau: "Doli smo da pronaemo put. Ali naprotiv,
meditacija je uinila da se oseamo potpuno izgubljeni." To je dobra indikacija. Pokazuje da
stisak drugih poputa. Zato se oseate izgubljenima, jer su vam ti tui glasovi davali
smernice, a vi ste im verovali. Toliko dugo ste im verovali da su postali vai vodii. Sada,
kada meditirate, ti glasovi se razgrauju. Oslobodili ste se zamke. Postali ste ponovo dete i ne
znate kuda da idete. Jer svi su vodii nestali. Oev glas nije tu, majin glas nije tu, uitelj nije
tu, kola nije tu; odjednom ste sami. ovek se pone oseati uplaeno - "Gde su moji vodii?
Gde su ljudi koji su me uvek vodili na ispravan put?"
Zapravo niko vas nije vodio na ispravan put, jer su sva vostva pogrena. Nijedan
voa ne moe biti ispravan voa jer je vostvo pogreno samo po sebi. Kome god dopustite
da vas vodi taj e napraviti neku tetu, jer on e poeti da radi neto, forsirae neto, davae
vam strukturu; a vi morate da ivite ivot slobodan od svih struktura i karaktera, slobodan od
svih okvira, referenci, kontakata - ovog trena slobodan od prolosti.
Dakle, sva su vostva pogrena, i kada nestanu, a vi ste im verovali tako dugo,
odjednom se oseate prazni, okrueni prazninom, svi putevi su nestali. Gde otii?
Ovaj period je revolucionaran period u ivotu bia. ovek mora proi kroz njega
odvano. Ako moete ostati u njemu, nezaplaeni, uskoro ete zauti glas koji je tako dugo
bio potisnut. Uskoro ete poeti da uite njegov jezik, jer ste i sam jezik zaboravili. Znate
samo jezik kojem su vas nauili. A ovaj jezik, unutarnji jezik, nije verbalan. On je oseajni.
Sva drutva su protiv oseaja; jer oseaj je tako iva stvar, opasan je. Misao je mrtva; ona nije
opasna. Tako vas je svako drutvo teralo u glavu, sa celog vaeg tela guralo vas je u glavu.
Vi ivite samo u glavi. Ako bi vam odsekli glavu, a vi odjednom sreli svoje telo bez
glave, ne bi ga prepoznali. Samo lica se prepoznaju. Celo vae telo se usukalo, izgubilo sjaj,
mekou, fluidnost. Ono je skoro mrtva stvar, kao drvena noga. Vi je koristite, funkcionalno je
upotrebljiva, ali u njoj nema ivota. Va je sav ivot otiao u glavu. Visei tamo bojite se
smrti, jer jedino mesto na kojem moete iveti, jedini prostor u kojem moete iveti, mora biti
celo telo. Va ivot mora se iriti i strujati celim telom. Mora postati reka, tok.
Malo dete pone da se igra genitalnim organima. Roditelji se isti as zabrinu -
"prestani!" zabrinutost dolazi iz njihovih vlastitih potiskivanja - jer i oni su bili zaustavljeni.
Odjednom postanu teskobni, a teskoba se budi jer su naueni da su odreene stvari loe.
Nikada im nije bilo doputeno da diraju svoje genitalne organe. Kako to mogu dopustiti
detetu? Oni prisiljavaju dete, kanjavaju dete, da ne dira genitalne organe.
ta dete moe? Ono ne moe da razume zato su genitalni organi loi. Oni su deo
njega isto koliko i ruke, nos, prsti; sme da dira svako mesto na telu, ali ne i genitalije. I ako se
stalno kanjava, poee povlaiti energiju iz genitalnih organa. Ona ne sme strujati kroz njih,
jer ako struji, elee da se igra s njima. A to je ugodno i nema nieg pogrenog, dete ne moe
da vidi ta je u tome pogreno. Zapravo to je najugodniji deo tela.
Ali roditelji se boje, a dete vidi njihova lica i njihove oi; odjednom - bili su
normalna ljudska bia - u trenutku kad dodirne genitalije oni postanu nenormalni, skoro ludi.
Neto se u njima tako drastino promenilo da se i dete uplailo - "Mora da je neto pogreno."
neto pogreno je u umovima roditelja, ne u detetovom telu, ali ta dete moe?
Samo da bi se izbegla ta situacija, ta zbunjujua situacija, jedan od najlepih
fenomena mora se potisnuti tako duboko da ena ne doivljava orgazam. U Indiji ene jo
uvek ne znaju ta je orgazam. Nikada nisu ule za to; zapravo, one znaju da seksualno
zadovoljstvo pripada mukarcu, a ne eni. To je apsurdno, jer Bog nije muki ovinist i on ne
pretpostavlja mukarca eni. On je dao svima, podjednako, ali devojicama je zabranjeno vie
nego deacima jer drutvom dominiraju mukarci. Tako se kae: "Deaci su deaci; ak i ako
904
im zabrani, oni e uiniti neto ovako ili onako." Ali devojice, one moraju biti paradigme
kulture, moralnosti, istoe, devianstva. Njima nipoto nije doputeno da dodiruju genitalije.
Kako bi onda bilo mogue kasnije postii orgazam, kada se energija ne kree u tom pravcu?
I zbog toga to se energija ne kree u tom pravcu, pojavljuje se hiljadu i jedan
problem. ene postaju histerine. Mukarci postaju previe opsednuti seksom. ene postaju
tune i depresivne jer ne mogu da uivaju u seksualnom iskustvu; postaju gotovo protivne
seksu. A mukarci postaju previe zainteresovani za seks jer u svim iskustvima neto izostane.
Mukarac osea da neto nedostaje, neto nedostaje, pa eli jo seksualnog iskustva - jo, s
puno vie ena. Problem nije u tome. Nedostaje li vam neto s jednom, nedostajae vam i sa
mnogo. Problem je unutar vas: vaa energija ne tee genitalnim organima.
Na taj nain sva energija se malo-pomalo tera u glavu, jer glava se ceni. Postoje
izrazi "glavni knjigovoa", "glavni nadzornik", "poglavar" - sve "glave". "Ruke" su pojam za
radnike. "Glave" su superiorna bia - "glave" drave. "Ruke?" - tek manuelni radnici,
bezvredni. U Indiji, "glave" su brahmini, a siromani udre nisu ak ni ruke, nego noge,
stopala. U hinduskim spisima reeno je da je Bog stvorio brahmine kao glave, udre kao
stopala, katrije, ratnike, kao ruke, snagu, a biznismene, vaije, kao trbuh. Ali brahmini su
glave.
Ceo svet je postao brahmin. To je problem - svako ivi u glavi, a celo telo se
usukalo. Samo stanite nekad pred ogledalo i pogledajte to se dogodilo sa celim vaim telom.
Vae lice izgleda vrlo ivo, rumeno ivotom, ali vaa prsa? - usukana. Va trbuh? - skoro
mehanian, funkcionie na mehaniki nain. Celo vae telo...
Ako ljudi stoje goli, samo gledajui njihova tela moete videti kojim se poslom bave
u ivotu. Ako su radnici, njihove e ruke biti ive, miiave. Ako su samo ljudi glave -
jajoglavi, profesori, vicepremijeri, i ta vrsta smea - tada ete videti njihove glave, vrlo sjajne,
rumene. Ako su potari i policajci, njihove e noge biti vrlo jake. Ali nikada neete pronai
puno telo, celo telo, jer niko ne ivi kao celovito organsko jedinstvo.
ovek bi trebao da ivi kao celovito organsko jedinstvo. Treba ponovo da preuzme
celo telo. Jer, sa stopalima si u dodiru sa zemljom - uzemljen si - ako izgubi noge i njihovu
snagu, i one postanu mrtvi udovi, vie nisi ukorenjen u zemlji.
Ti si poput stabla ije je korenje umrlo ili sagnjilo, oslabilo; onda stablo ne moe da
ivi dugo, i ne moe iveti zdravo, potpuno, celovito. Vaa stopala trebaju biti ukorenjena u
zemlji; to je vae korenje. Pokuajte jednom mali eksperiment. Potpuno goli, stanite negde -
na plai, blizu reke, naprosto goli na suncu - i ponite skakati, cupkati, i osetite svoje energije
kako teku kroz vaa stopala, kroz vae noge u zemlju. Cupkajte i osetite vae energije kako
kroz noge odlaze u zemlju. Zatim nakon par minuta cupkanja samo stanite mirno, ukorenjeni
u zemlju, i samo oseajte zajednitvo vaih stopala sa zemljom. Odjednom ete se oseati
vrlo, vrlo ukorenjeni, uzemljeni, vrsti. Videete da zemlja komunicira, videete da vaa
stopala komuniciraju - nastaje dijalog izmeu zemlje i vas.
Takva uzemljenost se izgubila. Ljudi su postali iskorenjeni, vie nisu uzemljeni. A
tako ne mogu da ive. Jer ivot pripada celom organizmu, ne samo glavi.
Na Zapadu se vre neki eksperimenti u nekim naunim laboratorijima gde se
nekoliko glava uva ivima. Glava majmuna otkinuta je od tela i spojena na mehaniku
spravu koja funkcionie kao telo. Glava i dalje misli, sanja. Na glavu to nije uticalo, uopte
nije.
Eto to se dogodilo. Ne samo u nekim zapadnim laboratorijima, to se dogodilo
svakom ljudskom biu. Celo vae telo postalo je samo mehanika stvar; samo glava je iva.
Zbog toga ima tako mnogo snova, tako mnogo misli, tako mnogo prometa u glavi. Ljudi dou
i kau: "Kako to zaustaviti?" Problem nije kako to zaustaviti. Problem je kako to raspriti na
celo telo. Naravno da je glava prenagomilana, jer cela je energija tu - a njoj nije namenjeno da
nosi tako puno energije, i zato poludite, zato poblesavite.
Ludilo je bolest koju je proizvela naa kultura; to je kulturna bolest. Na zemlji je
postojalo nekoliko kultura, primitivnih, gde se za ludake uopte nije znalo, gde ludilo uopte
nije postojalo. Moete to posmatrati: ak i sada, u drutvima koja nisu ekonomski razvijena,
ni obrazovana, u kojima se katastrofa univerzitetskog obrazovanja jo nije dogodila, gde ljudi
905
jo uvek nisu samo u glavama, ve i u drugim delovima - moda fragmentarno, ali jo uvek je
negde rezervoar energije, u stopalima, u trbuhu - moda nepovezani rezervoari, ali energija je
jo ponegde rasprena, rairena posvuda, dobro rasporeena - ludilo se retko dogaa. to je
drutvo vie orijentisano na glavu, to je vie ludila.
To je kao da kroz icu od 110 volti pokuavate naterati struju od 1000 volti - sve e
poludeti. Glava treba malo energije da bi dobro funkcionisala. Previe energije u glavi, i ona
stalno radi, tome nema kraja, jer kako potroiti tu energiju? Ona nastavlja da misli, misli i
misli, i da sanja, sanja - dan i no, godinu za godinom, bez prestanka - sedamdeset godina.
Razmislite. Va ivot je samo to.
I naravno, ovek postane uplaen od starosti. Vreme prolazi. Naravno, ovek postane
prirodno uplaen od smrti. Smrt moe doi svakog asa, a vi ste se samo vrtili u glavi. Niste
se pomakli nigde drugde, cela teritorija ivota ostala je nedirnuta.
ivite, kreite se celim telom. Prihvatite to s dubokom ljubavlju. Zaljubite se u svoje
telo. To je boanski poklon, hram u kojem je Bog odluio da odsedne. Onda nee biti straha
od starosti; poeete da sazrevate. Sazrijevaete kroz iskustvo. Onda starost nee biti poput
bolesti. Bie divan fenomen. Ceo ivot je priprema za starost. Kako ona moe biti bolest? Celi
ivot se kreete prema njoj. To je kreendo, poslednja pesma i ples koji ete izvesti.
Nikada ne oekujte nikakvo udo. Moraete preduzeti neto. Um kae dogodie se
ovo ili ono i sve e biti u redu. Nee ii na taj nain. uda se ne dogaaju. Da vam ispriam
jednu priu.
Koen je u jednoj nesrei slomio obe noge. Kosti su srasle, ali on je tuio odgovornu
kompaniju za tetu, navodei da je trajno obogaljen i da e ostatak ivota morati da provede u
invalidskim kolicima. Osiguravajua kua uposlila je hirurge da ispitaju situaciju. Oni su
izvestili da su kosti savreno zacelile, da Koen moe sasvim dobro da hoda i da on naprosto
simulira. Meutim, kad je sluaj dospeo na sud, sudija se saalio nad dekom u invalidskim
kolicima i dosudio mu deset hiljada funti odtete. Koen je kasnije odvezen u glavni ured da
preuzme svoj ek.
"G. Koen", ree menader, "nemojte misliti da ete se izvui tek tako. Mi znamo da
vi simulirate. I rei u vam da emo o vama voditi veliki dosje. Promatraemo vas
danonono. Fotografisaemo vas, i ako prikupimo dokaze da moete hodati ne samo da ete
morati vratiti odtetu, nego ete jo biti i optueni za lano svedoenje."
"G. menaderu, ja sam trajno obogaljen u ovim kolicima."
"Vrlo dobro, ovde je ek na deset hiljada funti. ta nameravate s tim?"
"Pa, g. menaderu, moja ena i ja uvek smo eleli da putujemo. Tako da emo poeti
od vrha Norveke, a onda preko Skandinavije (micao je prstima da to doara) u vajcarsku,
Italiju, Grku - i nije me briga ako me vai pijuni i agenti budu sledili; ja sam bogalj u
kolicima - naravno, ii emo u Izrael, zatim u Iran i Indiju i preko u Japan (mie prstima da
doara), a onda Filipini - a ja u jo biti u kolicima i neu mariti za vae pijune koji me slede
ni njihove kamere - a otamo emo preko cele Australije, zatim u Junu Ameriku sve gore do
Meksika (pokazujui prstima rutu) i Amerike - i zapamtite da sam jo uvek bogalj u svojim
kolicima, pa kakve koristi od pijuna s kamerama? - i Kanade. Odatle emo preko Francuske,
gde emo posetiti mesto zvano Lurd, a tamo ete videti udo!"
Ali u stvarnom ivotu uda se ne dogaaju. Nema Lurda za vas. Ako ste obogaljeni,
morate neto preduzeti - jer vi ste se sami obogaljili prihvatajui neto to je apsolutno
blesavo.
Ipak, znam da ste morali to da prihvatite. Kako biste opstali, odluili ste da ostanete
mrtvi. Kako biste opstali, prodali ste svoje bie.
Ali sada nema potrebe da nastavite s tom glupou. Moete izai iz toga.
Drugo pitanje:
Veinu vremena oseam se seksualno i moje oi stalno trae drugoga. A takoe sam i
previe u umu. Koliko razumem sebe, ovo su moja tri osnovna problema. Prekriven sam
906
oblacima ovih problema toliko da ne mogu da te sluam onako kako bih trebao. Molim te vodi
me.
To nisu problemi. Ti si od toga stvorio probleme. Jednom kada jednostavnu stvar
promatra kao problem, ona postaje problem - iako ona to nije. To je tvoj pogled, tvoj pristup.
"Veinu vremena oseam se seksualno i moje oi stalno trae drugoga." Pa kakav je
problem u tome? To je kao da gladan ovek misli o hrani i trai restoran. ta je pogreno u
tome? Bi li rekao da on ima problem i da mora izai iz njega? On e umreti ako izae iz
problema; on mora pronai hranu. Ljubav je hrana, vrlo suptilna hrana.
"Veinu vremena oseam se seksualno i moje oi stalno trae drugoga." Prirodno. Ti
trai hranu, i ti si gladan. Ali nauili su te da je seks problem. Nije. On je ista energija. On
je boanski. U njemu nema nita od problema. Ti moe stvoriti problem ako ne prihvata
energiju, ako ne tee s njom. A ja znam da e je, ako tee s njom, jednog dana
transcendirati. Poi e navie, jahae na tome i uzdizati se sve vie i vie. To je divna
energija koja te moe odvesti do krajnjih granica, ali ako od toga pravi problem, ostae
zauvek opsednut time. I to se vie bori s tim, seks i seksualna energija e ti vie uzvraati.
Mora uzvraati, jer to je energija opstanka.
Ti si napravljen od seksualne energije. Da su tvoji otac i majka mislili kako je to
problem, tebe ne bi bilo ovde. Ti si nastao iz tog problema; postoji zbog tog problema. Ti si
ovde jer tvoji otac i majka nisu mogli da ree problem.
Moje je zapaanje da ovek koji o seksu razmilja kao o problemu nikada ne moe
potovati svoje roditelje. Kako bi i mogao? Samo pogledaj. To je naprosto aritmetiki. Kako
moe potovati svog oca? On je uinio neto podlo tvojoj majci! Zapravo bi hteo ubiti tog
tipa istog asa. I kako moe potovati svoju majku? Ona je takoe seksualno bie, poput
svake obine ene, naprosto animalistina. Nemogue. Dok god ne prihvati svoj seks kao
poklon, boanski poklon, ne moe potovati svog oca i majku.
Gurijev je obiavao rei svojim uenicima - napisao je to na svojoj kui - da ne
ulazi tamo ukoliko ne potuje oca i majku. ini se vrlo uobiajeno. A ovek kao Gurijev
nije mogao nai bolju stvar da napie? "Ako ne potuje oca i majku, ne ulazi ovamo." - no on
je mnoge stvari rekao na jednostavan nain. Samo osoba koja u potpunosti prihvata seksualnu
energiju moe potovati svoga oca i majku. Inae se moe samo pretvarati; ne moe
potovati.
Ako misli da je seks problem, bolest, neto ega se treba otarasiti, hoe li biti u
stanju voleti svoju decu? Kako moe voleti svoju decu? Ona dolaze iz problema, iz bolesti.
Ti e ih mrzeti. Moe se pretvarati da ih voli, ali ti zna da su ona ostvarenje tvog
problema. Ona e uvek ukazivati na tebe kao seksualno bie. Ona e uvek biti dokaz svetu da
si bio animalistian, da nisi mogao prevazii seks. Ona e biti dokaz, trajni dokaz tvoje
degradiranosti.
Ne, elim ti rei da seks nije problem. On je ista energija. A ako ga izbegava,
naravno da e stalno traiti. Tada e seks postati opsesija. Tada e biti potpuno posednut
njime i seks e postati perverzija. Tada to god da vidi, videe u tome samo seks, nita
drugo. I moe postati toliko opsednut da poludi.
Frojd je rekao da je od sto ljudi koji su poludeli najmanje devedeset njih sigurno
poludelo zbog seksa - potisnutog seksa. Seks se mora razumeti, mora se koristiti kreativno. To
je vitalni ivot, vatra, ivotnost. Nainjen si od toga, svi su nainjeni od toga.
Da bi ga izbegli, hriani su pokuavali dokazati da je Isus doao iz "Device" Marije
- samo kako bi izbegli to da je Isus proizaao iz obinog seksualnog ljubavnog odnosa. A
znaju da nisu sposobni to da dokau.
Proitao sam jednu priu...
Lepa mlada ena dola je kod lekara. Lekar je pregledao i rekao: "Gospoice, vi ste
trudni."
ena ree: "Ne, ni sluajno, to ne moe biti. To je nemogue. Nikada nisam bila s
mukarcem, pa kako to moe biti?"
907
Lekar: "Ali to je apsolutno sigurno."
ena je negirala: "To je nemogue, ne moe biti. Nikada nisam bila ni s jednim
mukarcem."
Onda lekar ree. "ekajte da uzmem svoje stvari, poi u s vama."
ena ree: "ta? Zbog ega?"
On e: "Ovaj put neu to da propustim! uo sam da tri mudraca s Istoka dolaze da
vide Devicu Mariju. Ovaj put neu propustiti! Dolazim! elim da vidim ta tri mudraca."
Samo da bi izbegli tu sramotnu situaciju - Isus, pa iz seksualnog ljubavnog odnosa?
Ali ovo samo pokazuje blesavost sledbenika.
U Indiji nikada nismo to napravili. Mi prihvatamo da su svi - Buda, Mahavira, Rama,
Krina - roeni iz seksualnog ljubavnog odnosa. Nikada nismo razmiljali o seksu kao
animalistikom. ak i Buda je roen iz njega. Mi znamo da je lotos vrlo razliit od blata iz
kojeg je doao, ali doao je iz blata. Blato se mora potovati; inae bi svi lotosi nestali. Da,
voda je blatnjava, ali mora to da ivi, mora proi kroz to da bi procvetao kao lotos tamo na
vrhu, daleko. Niko ne moe zamisliti da je lotos doao iz prljavog blata. To je transformisani
oblik, mutacija.
Ovo je sav Patanjalijev trud: rei vam da je od seksualnog centra do sahasrare
jedna te ista energija koje se kree kroz nove transformacije, postiui u svakom centru nove
vizije, novi potencijal, nova krila - cvetajui, sa sve vie i vie latica. U seksualnom centru
nalazi se lotos - sa etiri latice, ali lotos. Moda s etiri latice, ali ipak lotos. U sahasrari on
postaje lotos sa hiljadu latica, ali jo uvek lotos - sa hiljadu latica, kao da se milion sunaca i
meseca susree. Velianstveno zajednitvo i sinteza energije, ali iste energije. Ista energija je
sazrela, odrasla, procvetala.
Tako je prva stvar koju ti elim rei: molim te, nemoj uzeti seks kao problem. On to
nije. Inae e postati problem.
Ako pokua da ga izbegne u svom ivotu zbog nekih glupih uenja koji su ti
nabaena i koja te uslovljavaju, seks e postati problem. Progonie te. Postae skoro poput
sablasti koja je stalno s tobom i koja ti govori. Postae unutarnji govor; a ti e traiti
posvuda, posvuda s duboko nezadovoljnim biem. Postae skoro prosjak, prosei i prosei -
oseajui krivicu, oseajui se loim, poput kriminalca. Samo zbog jednog stava. ini se da si
previe bio pod uticajem religioznih ljudi, crkve, hrama, svetenika.
Da vam ispriam jednu anegdotu.
Jedan staromodni lekar iji je sin upravo diplomirao na medicinskoj koli odluio je
da mu da neke savete oko profesije. Jednog dana sin se pridruio ocu dok je obilazio bolnicu.
Prvog pacijenta kojem je bio pozvan otac je savetovao da prestane da pui.
"Kako si uspeo doi do tog zakljuka?", upitao je sin.
"Samo pogledaj uokolo po sobi i vidi te mnogobrojne opuke", odgovori on.
Sledeem pacijentu reeno je da ne jede tako puno okolade. Opet je novi doktor bio
zbunjen. "Kako to?", ree on.
"Ti ne gleda", ree otac. "Da jesi, video bi puno kutija okolade svuda naokolo."
"Mislim da sam sad shvatio", ree sin. "Daj da ja pokuam sa sledeim."
enu, treeg pacijenta, sin je savetovao da prekine sa stvarima koje ukljuuju crkvu,
religiju i svetenike. Zapanjeni otac upitao je sina ta ga je dovelo do tako udnog zakljuka,
budui da crkva nije bila ak ni spomenuta u razgovoru, a crkve ni nema nadaleko.
"Pa, tata, ovako je to bilo", ree sin. "Jesi li primetio da sam ispustio toplomer? Kada
sam se sagnuo da ga uzmem, nisam mogao da ne primetim propovednika pod krevetom."
To i ja primeujem: pod tvojim krevetom je propovednik, preko tvog kreveta je
propovednik, posvuda okolo su hramovi i crkve. Prestani s tim, oslobodi se malo.
"Veinu vremena oseam se seksualno i moje oi stalno trae drugoga. A takoe sam
i previe u umu." Pa i mora biti. Jer ako se bori sa seksom, gde bi drugde otiao? Onda sav
seks postaje stvar uma. Onda e se premestiti u glavu. Onda e misliti o njemu, fantazirati o
908
njemu, sanjati o njemu. A ti snovi ne mogu biti zadovoljavajui, jer nijedan san ne moe
zadovoljiti potrebu za hranom. Moe stalno fantazirati oko hrane, da si pozvan u kraljevu
palatu, ali to ti nee pomoi. Kada san prestane opet e biti gladan, jo i vie. Nakon sna
oseae se jo nezadovoljnijim - i ponovo i ponovo, jer izbegava aktuelnost, stvarnost
ivota, injenicu koja mora biti prihvaena, koriena, kreativno transformisana.
Znam da je mogue da jednog dana tvoja energija dopre u sahasraru, ali neka dopre
kao zrela energija. Jednog dana seks e jednostavno nestati iz tvog ivota; onda nee misliti
o njemu. Onda on vie nee biti tvoja fantazija. Naprosto e nestati. Kada postigne vii
orgazam iste energije, nii orgazam nema privlanosti. Ali do tada e seks biti glavna stvar.
Dobro je ako je seks u genitalnim organima, jer to i jeste pravo mesto na kojem treba
biti. Ako je u glavi, onda si u neredu. Gurijev je svojim uenicima govorio da je ovek zdrav
ako svaka akra funkcionie tamo gde bi trebala. Kada se akre preklapaju i izgubi se prirodni
poloaj i energija se kree nasumino... Ako napravite prozor u ljudskoj glavi, nai ete
njihove genitalne organe jer seks se premestio tamo; i naravno, nikakvo udo ako ste u
neredu. Mora biti tako.
Dovedite svoju energiju u prirodni centar. Svaku energiju na njeno mesto. Tada e
dobro funkcionisati. Tada ete ak moi uti i brujanje celovitog funkcionisanja organizma.
To je poput auta koji dobro radi... vozite i moete uti brujanje koje vas okruuje.
Ali kada stvari pou naopako, onda ste naravno i vi naopako, preokrenuti. Nita nije
gde bi trebalo biti. Nita nije u svom prirodnom centru i nalazi se negde drugde, preklapajui
se, skrivajui, beei. Vi postajete haos. A to je ludilo.
Dogodilo se jednom:
Svetenik je umro i naao se pred nebeskim vratima. Dok su se polako otvarala da ga
prime uo se velianstveni zvuk fanfara, i svi aneli i arhaneli, kerubini i serafimi, sveci i
muenici, paradirali su poreani u njegovu ast.
"Poaen sam", ree svetenik Sv. Petru. "Prireujete li ovakav prijem svakom
sveteniku koji doe u nebo?"
"Oh, ne", ree Sv. Petar, "Ovo je zato to ste vi prvi koji je dospeo ovde."
A ja sumnjam ak i u ovo. Svetenici ne mogu dospeti u raj, jer svetenici ne mogu
biti celoviti. Kako onda mogu biti sveti? Nemogue.
A ti sada trai od mene: "Prekriven sam oblacima ovih problema toliko da te ne
mogu sluati onako kako bi trebao. Molim te vodi me." Tebi jo nije dosta vodia. Oni su tvoj
problem. I jo ti nije dosta "moranja". To je tvoja beda, sva tvoja beda. Odbaci sva "moranja",
odbaci sve vodie. To je jedino vostvo koje ti mogu dati. Samo budi potpuno sam i sluaj
svoj vlastiti unutarnji glas. Veruj ivotu i nikome drugome. ivot je divan, istinski dragocen.
Ali ako slua bilo koga drugoga osim ivota, onda e zastraniti.
Tako ja pravim Uiteljem zovem oveka koji pomae da vratite svoj unutarnji glas.
On vam ne daje svoj glas. Jednostavno pomae da vratite svoj vlastiti izgubljeni unutarnji
glas. On vas ne vodi; u stvari, malo-pomalo oduzima vam sve vodie, tako da moete postati
svoj vodi i uzeti svoj ivot u svoje ruke, i postati odgovorni.
Ovo je neodgovornost, stalno pitati nekoga "ta bi trebao da uinim?"
I zato se stalno osea u nevolji sa mnom. Ti bi hteo da te hranim na kaiicu tako da
ti ne mora nita da radi. Ja bih trebao sve da obavim - vakanje i sve - i da te hranim na
kaiicu. To neu raditi, jer to je ono to su drugi radili, i unitili te.
Ja vas volim, ne mogu to raditi. Neizmerno vas volim; za mene je nemogue da to
radim. Voleo bih da vas uinim odgovornim, da odgovarate za svoj ivot. Kad ete preuzeti
odgovornost za svoj ivot? Vi niste deca. Niste bespomoni.
Ovako u vam pomoi: da uinite sebe samim sobom, pomoi u vam da se
pokrenete u tom pravcu koji je vaa sudbina.
Tree pitanje:
Govorio si o ujedinjenju sunca i meseca unutar sebe, i odlaska dalje. ini se da je
909
imati partnera van sebe moda vea komplikacija i nevolja nego to vredi. Da li bi, molim te,
govorio o tome kako imati partnera ili nemati, podstie ili udaljuje od unutarnjeg ivota i
duhovnog razvoja.
Nije u pitanju komplikacija. Re je o bogatstvu iskustva. To e biti komplikovano. Ti
si sam komplikovan; kada nae devojku ili momka, mukarca ili enu, onda se, naravno,
zdruuje dvoje komplikovanih bia. I to nee biti jednostavan zbir, to e biti mnoenje. Stvari
postaju komplikovane, svakako.
Ali kroz tu kompleksnost ti mora da pronae put. To je izazov. Svaka ena s kojom
doe u kontakt, ili mukarac, jeste veliki izazov. Moe izbei te izazove. To je ono to su
monasi oduvek radili - pobegni od sveta, izbegni izazov. Naravno, oseae se mirniji, tii,
tvoj ivot nee biti komplikovan; ali bie siromaan. A kad kaem siromaan, mislim da e
biti vrlo neiskusan, nezreo. Jer, odakle e dobiti zrelost? Odakle e dobiti to obogaenje
koje donosi ivot i iskustvo? Nema drugog puta - to se ne moe kupiti, ne moe se pozajmiti.
To nije skriveno u Himalajima da moe da ode i otkopa. To je u ivotu, s ljudima, u
odnosima. Dakle, znam da je komplikovano, ali ako samo zbog komplikacije misli da je
bolje biti sam, tvoja samoa nee biti duhovna. To e biti samoa kukavice, a ne hrabrog
oveka.
Da vam ispriam jednu anegdotu.
ovek koji je vrlo slabo uo otiao je svom lekaru, koji ga je pregledao i rekao mu da
je u dobrom stanju za oveka od sedamdeset.
"Puite li?", upita lekar.
"ta ste rekli?", upita starac.
"Kaem, da li puite!", prodere se lekar.
"O, da", ree starac.
"Puno?", ispitivao je lekar.
"Ko?", ree starac.
"Puite li puno?" ree lekar.
"Cigarete, cigare, i ponekad lulu. Da, puim celo vreme" ree mu.
"Pijete?", pita lekar.
"To je posle devet", odgovori starac.
"Ne, ne", ree lekar, "Pijete li?"
"O da, popiu bilo ta", ree on.
"Pretpostavljam da ostajete do kasno? Mnogo zabava? Volite devojke?" Lekar je sad
ve postao malo uzrujan.
"Sigurno! I nameravam gurati tako jo dugo."
"Pa", ree lekar, "bojim se da ete morati prestati sa svim tim."
"ta?", razdrao se starac, vie od iznenaenja nego od gluvoe.
"Moraete prestati sa svim tim!", prodere se lekar.
"Samo da bih uo bolje?", ree starac, "Ne, hvala!"
Samo da bi izbegao kompleksnost? Ne, nikada. To je put kukavice. Nikada ne bei
od problema. Oni su od pomoi, od neizmerne pomoi. Oni su situacije za rast.
A ako ide da pronae devojku, nemoj pokuavati da pronae kravu. To bi opet
bilo manje komplikovano. Nai pravu enu, koja e ti doneti sve vrste nevolja. To e biti test
snalaljivosti.
Jedan mladi je pitao Sokrata: "Da li treba da se oenim, gospodine?" I naravno,
pitao je Sokrata jer mora da je mislio ne eniti se. Tako da je naao pravog oveka kojeg e
pitati, jer Sokrat je tako puno propatio sa svojom enom. Ona je bila zaista strana - krokodil.
Tukla je Sokrata, izlila je kotli aja na njegovo lice i opekla ga - polovina lica ostala mu je
opeena ceo ivot. Tako lep ovek, tako lepa osoba kao Sokrat, a naao je vrlo groznu enu.
Dakle, mladi je pitao. Sokrat ree: "Da, ako e sluati mene, oeni se. Ima dve mogunosti.
Ako je ena poput moje, postae veliki filozof kao i ja. A ako dobije lepu enu, naravno,
910
uivae u svom ivotu. Obe mogunosti su dobre." On ree: "Postae veliki filozof kao i
ja." Stalno prigovaranje - to je velika pomo za meditaciju. Malo-pomalo ovek se pone
oseati nevezan. Mora. Poinje da osea: "Sve ovo je iluzija, maya." Nemoj izbegavati
kompleksnost ivota, jer ivot znai kompleksnost. Ui, proi kroz njih, jer to je jedini put za
rast.
Skitnica je pokucao na vrata koja je otvorila velika, miiava ena tvrdog lica.
"Gubi se odavde, ti bedna skitnico!", prodrala se, "Ako ne zbrie, pozvau svog
mua."
"Mislim da nee", mirno je odgovorio skitnica. "On nije kod kue."
"Kako zna?", upitala je ena.
"Zato to", ree skitnica, "ovek koji oeni takvu enu dolazi kui samo za vreme
ruka".
Pitanje je postavio Alok. Alok, nai zaista groznu enu.
etvrto pitanje:
Sada oseam da nita nije mogue sve dok nismo spremni. Traio sam klju mnogo
godina; pitao sam i tebe mnogo puta, ali ti si ostao tih.
Jednog dana odjednom si mi dao klju, Osho.
Sada imam klju. Ali otkrivam da sam nesposoban da otkljuam. Blokiran sam.
Imam klju, imam bravu pred sobom, i ta se dogaa? Ti si prisutan, vidi moju bespomonost.
Nekada sam mislio da nemam klju i bio sam uznemiren; sada imam klju i
uznemiren sam jo vie. Molim te pomozi, Osho; znam da ti uvek pomae. U meni su
prepreke. Molim te reci kako da ih uklonim, tako da... tako da...
Prva stvar: klju koji sam ti dao je lani klju. Jer se pravi klju ne moe dati. Mora
ga postii, zasluiti. Zato to si me toliko gnjavio, rekoh: "Ok, evo ti ovo." Nemoj sada lupati
glavom o zid. Baci taj klju. Nita nije pogreno s tobom, klju je laan.
Svi kljuevi su lani. Jer je brava tvoja. Kako moe nai klju kod nekog drugog? Ti
si brava! Ti mora unutar sebe stvoriti klju, kao to si stvorio bravu.
A jednom kada stvori klju, brava nestaje; klju je ne mora otkljuati. Jednom kada
zna, problem nestaje. Ne mora uneti svoje znanje u reavanje problema. Jednom kada je
razumevanje tu, problem nije. Klju nikada ne sretne bravu. Brava je tu zato to klju nije.
Kada je klju tu, brava naprosto nestane; nema je.
Ja ne mogu dati klju. Sve to je pozajmljeno stvorie jo nevolja, jer ti si ve
komplikovan, a sada te ta pozajmljena stvar ini jo komplikovanijim.
uo sam:
Jedan prezaposleni biznismen otiao je kod lekara i reeno mu je da preteruje s
radom i da mora mnogo vie vebati.
"Nabavite obru i kotrljajte ga na putu do posla i natrag svaki dan, umesto da se
oslanjate na kola. To e vas uiniti novim ovekom", ree lekar.
Tako je kupio obru i radio ta mu je doktor naredio. Kotrljao je obru svaki dan, a
tokom radnih sati ostavio bi ga u garau. Meutim, jedno vee na odlasku kui otkrio je da
obrua nema, a uvar u garai rekao je da je grekom dospeo kod nekog drugog. "Ali ne
brinite se, gospodine", ree on, "zameniemo to sutra besplatno". Biznismen ree: "Sutra?
Kako to mislite sutra? Kako u otii kui veeras?"
Ako nema razumevanja, onda e sve metode postati prepreke, a ne pomo.
I ako nema razumevanja, a vi ponete da gledate mojim oima, vae oi nee prestati
tako da gledaju. One e gledati kroz moje oi. To e biti velika komplikacija.
911
Sledea anegdota:
"ula sam da su tvome muu obrve skroz izgorele u poaru u kui?, upita ena
prijateljicu.
"Da", stigao je odgovor, "ali lekar je bio divan prema njemu. Zapravo mu je presadio
nove obrve od dlaka uzetih sa stranje noge psa."
"To je fantastino!", ree njena prijateljica, "kako je on sada?"
"Oh, nije loe", ree ona, "ali zna, ipak jo ima mali problem. Uvek kada proe kraj
kandelabra, izgleda iznenaeno."
Poglavlje 5
POSLEDNJI NAPAD EGA
25. aprila 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
III, 50: tadvairagyadapi doabijakaye kaivalyam.
U proienosti od elja, pa ak i od ove [za izuzetnim moima], zatrvi [i samo]
seme zla - sledi izbavljenje (kaivalya).
III, 51: sthamyaupanimantrane sahgasmayakaranam punaranitaprasangat.
U sluaju [zavodljivih] poziva [raznih] dostojanstvenika ni zavisnost (sanga) ni
oholost (smaya) ne bi trebalo da se iz toga rodi budui da iz ovih [oseanja] samo ono
nepoeljno moe uslediti.
Tadvairagyadapi doabijakaye kaivalyam
Bivajui nevezan ak i za ove moi, seme vezanosti je uniteno. Zatim sledi kaivalya,
osloboenje.
Vrlo je teko biti nevezan u svetu, ali jo je tee biti nevezan kada duhovni svet
otvori vrata. Tekoa potonjeg je milion puta vea jer svetovne moi nisu stvarne moi. One
su impotentne; i nikada vas ne zadovoljavaju, nikada vas ne ine ispunjenima. Zapravo svako
novo svetovno postignue stvara jo vie elja. Pre nego to e vas zadovoljiti, ono alje va
um na nova putovanja, nove obrasce, pa koju god svetovnu mo postigli, koristiete je samo
za stvaranje novih elja.
Koliko god novca stekli u svetu, investiraete ga da steknete jo novca. Onda e doi
jo novca; investiraete ga za jo vie novca; i tako to ide dalje. Samo novac, novac i novac, i
ne vidi se kraj. ak i glupan pre ili kasnije postane svestan da se kree u zaaranom krugu i
ini se da nema izlaza - osim odbacivanja. Za inteligentnu osobu - koja razmilja o ivotu,
meditira o njemu - to je vrlo oito.
Dakle, nevezanost nije tako teka u svetovnim stvarima, ali kad je re o unutarnjim
moima, psihikim moima, ona su tako blizu vaeg bia i tako beskrajno zadovoljavajua, da
je gotovo nemogue biti nevezan za njih. Ali ako niste nevezani, onda ste opet stvorili svet i
ostaete vrlo, vrlo daleko od konanog osloboenja. Jer ta god posedujete, to poseduje vas, i
zato rtva mora biti potpuna, apsolutno potpuna. Morate odbaciti sve to moete posedovati -
osim vae gole prirode. Ono to ne moe biti rtvovano, samo to treba da ostane. Ono to
moe biti rtvovano treba rtvovati.
U ovoj sutri Patanjali trai gotovo nemogue, ali i to postaje mogue kroz
razumevanje. Vrlo je zadovoljavajue, zahvalno, imati duhovne moi, i to daje tako suptilnu
radost egu, tako istu, da u tome ne moete osetiti nikakav alac. To vas nikada ne razoara.
U svetovnim je stvarima mnogo frustracije - zapravo, nita nego razoarenja. udo je kako
912
ljudi uspevaju da izbegnu da to uvide. udo je kako ljudi stalno varaju sebe i veruju da postoji
neka nada. Vanjski svet je beznadean, osuen na neuspeh.
Koliko god veliku kuu moete da sagradite, ili koliko god postali moni politiki,
ekonomski, socijalno, smrt e vam sve oduzeti - i ne treba puno inteligencije da bi se to
razumelo - ali unutarnje moi, njih smrt ne moe oduzeti. One su van dohvata smrti. I nikada
vas ne razoaraju. To su vae moi, vai potencijali koji su procvetali. Izgleda kao da nema
potrebe rtvovati ih, odrei se njih, ali Patanjali kae da se i njih treba odrei. Inae ete
poeti da ivite u svetu vizija - opet u tripu moi. A religija nije trip moi.
Vi ne tragate za egom; zapravo pokuavate da pronaete celovitost; a celovitost je
mogua samo kada su svi ego-tripovi odbaeni i rtvovani. Kada vi niste, Bog jeste.
Da vam ispriam jednu vrlo poznatu sufi - priu, "Sveta Senka."
Jednom je iveo svetac, tako dobar da su aneli sili s neba da vide kako ovek moe
biti tako boanstven. Svetac je svakodnevni ivot provodio irei vrlinu kao to zvezde ire
svetlost i cvee miomiris, a da toga nije bio svestan. Njegov dan mogao bi se saeti u dve rei
- davanje i opratanje - no te dve rei nikada nisu prele preko njegovih usana. Izraavale su
se njegovim uvek spremnim smekom, ljubaznou, suzdranou i milou.
Aneli rekoe Bogu: "Gospode, nagradi ga darom uda."
Bog odgovori: "Pitajte ga ta eli."
Oni rekoe svecu: "Da li bi eleo da dodir tvoje ruke izlei bolesne?"
"Ne", odgovori svetac, "radije bih da Bog to ini."
"Da li eleo da obrati grene due i izgubljena srca da vrati na pravi put?"
"Ne, to je aneoska misija. Nije na meni da obraam."
"Da li bi eleo da postane uzor strpljenja, da privlai ljude sjajem svoje vrline i
tako slavi Boga?"
"Ne", odgovori svetac, "Ako bih ja privukao ljude, oni bi se otuili od Boga."
"ta je onda tvoja elja?", upitae aneli.
"ta mogu poeleti?", upita svetac sa smekom, "Da mi Bog da svoju milost; ne bi li
s tim imao sve?"
Aneli rekoe: "Mora traiti udo, ili e ti neko biti nametnuto."
"Vrlo dobro", ree svetac, "elim initi mnoga dobra, a da ne znam za to."
Aneli su bili zbunjeni. Posavetovali su se i odluili se za sledei plan: svaki put
kada sveeva senka padne iza njega ili postrance, tako da je ne moe videti, ona e imati mo
da lei bolesti, olakava bol, ublaava tugu.
Dok bi svetac hodao, njegova senka, baena na zemlju iza njega ili postrance, davala
je golim stazama zelenilo, inila da uvenule biljke procvetaju, davala bistru vodu presahlim
potocima, sveu boju bledoj deci, i radost nesrenim mukarcima i enama.
Svetac je jednostavno provodio svoju svakodnevicu irei vrlinu kao to zvezde ire
svetlost i cvee miomiris, a da toga nije bio svestan. Ljudi, potujui njegovu poniznost,
sledili su ga tiho, nikada ga ne pitajui o njegovim udima. Uskoro su ak i zaboravili
njegovo ime i nazvali ga "Sveta Senka."
Ovo je konano: ovek mora postati sveta senka, senka Boga. To je najvea
revolucija koja se moe dogoditi ljudskom biu: promena centra. Ti vie nisi svoj vlastiti
centar; Bog je postao tvoj centar. Ti ivi kao njegova senka. Ti nisi moan, jer nema nijedan
centar moi. Ti nisi moralan; nema nijedan centar vrlina. Nisi ak ni religiozan; nema centar
religioznosti. Ti naprosto nisi, neizreciva praznina, bez prepreka i blokada, tako da boansko
moe tei kroz tebe neometano, bez tumaenja, nedirnuto - tako da boansko moe tei kroz
tebe onakvo kakvo jeste, ne kakvo bi ti hteo da bude. Ono ne prolazi kroz tvoj centar - njega
nema. Centar je izgubljen.
To je znaenje ove sutre: u konanici mora rtvovati stavljanje sebe u sredite, tako
da vie ne moe da razmilja u terminima ega, da ne moe ni da izrazi "Ja", da sebe
potpuno poniti, konano izbrie. Tebi nita ne pripada; naprotiv, ti pripada Bogu. Postaje
sveta senka.
913
Teko je ovo shvatiti jer je tako teko biti nevezan za beskorisno smee. Vi ga
sakupljate u nadi da vas moe ispuniti ta god da ste nakupili. Nastavljate da sakupljate -
znanje, novac, mo, presti. Stalno sakupljate. Va ceo ivot je nagomilavanje. I naravno, ako
postanete mrtav teret, to nije udo. To je ono to inite: sakupljate prainu i mislite da je zlato.
Bezvredno postaje od ogromne vrednosti ako se gleda kroz ego. Ego je veliki
falsifikator, veliki prevarant. On vas stalno lae i stalno stvara iluzije, snove, projekcije.
Promatrajte. To je vrlo suptilno. Njegovi putevi su suptilni i on je vrlo prepreden. Ako ga
zaustavite u jednom pravcu, on e krenuti drugim. Ako prekinete jedan put, nai e drugi, i to
na tako prepreden nain da ne moete ni zamisliti kako je drugi put takoe put ega.
uo sam priu o starici koja je pala niz stepenice i slomila nogu. Lekar ju je stavio u
gips i upozorio je da ne hoda stepenicama. Noga je napokon zarasla nakon est meseci i lekar
je rekao da se gips moe ukloniti.
"Mogu li sada da se penjem uz stepenice?", upita stara dama.
"Da", odgovori lekar.
"Oh, drago mi je", zakikotala se, "Dosta mi je penjanja uz oluk."
Ako spreite ego da doe uz stepenice, on e se popeti uz oluk - ali e doi.
Pogledajte svoje takozvane religiozne ljude. Oni su se odrekli svega - ali se nisu
odrekli odricanja. Oni su se odrekli svega; sada su zakaeni za svoje odricanje. To odricanje
postalo je njihovo blago - oluk. Sada su zakaeni za isti ego, ali na suptilniji i podmukliji
nain; tako suptilan da nisu prevareni samo drugi, nego i oni sami.
Promatrajte. Vi ste svetovni ljudi; jednog dana osetiete razoarenje. Svi to osete
jednog dana; u tome nema nieg posebnog. Onda poinjete da se oseate religioznima i
ponete da se oseate vrlo egoistino oko toga. Postajete "religiozni". Gledate na druge kao na
grenike, svetovne ljude. Vi ste religiozni: postali ste sannyasin, odrekli ste se.
Samo promatrajte. Neprijatelj je uao na druga vrata. Ne treba se odrei sveta; treba
se odrei ega. ovek mora biti vrlo, vrlo paljiv da to ne dopusti.
Zapamtite, ego se ne moe potisnuti. On mora naprosto da ispari - kroz vruinu
razumevanja, kroz vatru razumevanja. Ako ga potisnete, to je lako. Moete postati ponizni,
moete postati jednostavni, ali ego e se skrivati iza vae jednostavnosti.
Jedna ena rekla je lekaru kako je uverena da boluje od vrlo opasne bolesti.
Savetovao joj je da ne bude tako budalasta, da nema naina da zna boluje li ili ne, jer: "ta
bolest", doda on, "ne izaziva nikakve neugodnosti". Tako da ne moe znati.
"Ali doktore", ree mu ona, "upravo se tako oseam - nemam nikakvih neugodnosti!
Bolest je tu."
Vi moete stalno zavaravati sebe i moete pronalaziti racionalizacije, a na povrini
one izgledaju vrlo razumno - na povrini izgledaju gotovo kao dokazi - ali pogledajte ih.
I zapamtite, to se ne tie nikoga drugoga. Vi to morate videti. Ceo svet moe videti
to, ali ako vi niste videli, onda je uzalud.
Moderna psihologija sada se polako okree od individualne terapije prema grupnoj, a
jedini razlog za to je sledei: psihoanalitiaru je vrlo teko da uveri pacijenta, pojedinano, u
ono to on sebi radi. O pacijentu, o njegovim kompleksima, o racionalizacijama,
potiskivanjima zavaravanjima, glupostima; vrlo je teko pojedinano uveriti pacijenta. Ali u
grupi je lake, jer cela grupa moe da vidi oiglednu glupost toga - da je zakaen na neto i
nepotrebno postaje jadan. Cela grupa moe to videti, a razumevanje cele grupe funkcionie
snanije i dublje nego to razumevanje jedne osobe moe delovati u njoj. Zato raste grupna
terapija, a individualna nestaje.
Grupna terapija ima ogromnu prednost. Dvadeset osoba radi u grupi: devetnaest
osoba postaje svesno da ti radi neto to ne eli da radi, a za to si jo uvek vezan.
Doao mi je sannyasin, vrlo dobar ovek, ali oseao se vrlo, vrlo srenim jer sam mu
dao lepo ime. Ja svima dajem lepa imena. On je od toga napravio ego-trip. Rekao je: "Osho, ti
914
si udesan. Dao si mi tako lepo ime - tano me predstavlja." Vaa imena ne predstavljaju vas.
Ona su moje nade, a ne stvarnosti. Ona su moji snovi, a ne stvarnosti. Nazvao sam tog
sannyasina Satyananda - blaenstvo koje dolazi iz iskustva istine... to je ono najvie. Ali on
ree: "Osho, 'Satyananda' - tano, tano si me pogodio. Tako sam impresioniran tvojim
razumevanjem."
Tada sam postao svestan da je to bilo vrlo, vrlo pogreno. To je bilo pogreno
razumevanje. Nisam mu trebao dati to ime. eleo sam da ga prizemljim iz euforije, pa kad je
nakon par minuta poeo da govori "ne elim ljutnju, pohlepu, ovo i ono; sve je to animalno",
rekao sam mu: "nemoj biti kukavica". U trenu je eksplodirao: "Kukavica? Ti me naziva
kukavicom?" Bio je skoro spreman da me udari, zavritavi - potpuno zaboravivi na
satyanandu - i stao se braniti: "Zato si me nazvao kukavicom? Ja nisam kukavica." A ja sam
mu rekao: "Ako nisi kukavica, zato se onda brani? Onda moe jednostavno rei 'Vara se'.
Ili ak ni to nije potrebno. Ti nisi kukavica; zato se brine oko toga? Zato si se tako uario?
Zato vriti to te grlo nosi? Zato si tako poludeo? Mora da sam neto dotaknuo."
Sada su svi prisutni postali svesni da ovek neto brani, i to vrlo fanatino; samo on
to nije mogao da vidi.
U grupi, ako radite due vreme, malo-pomalo mora postati svestan da cela grupa
vidi da ti radi neto blesavo, glupo, protivno vlastitim eljama - protiv vlastitog ispunjenja,
protiv vlastitog rasta. Ti se kai za bolest, a stalno ponavlja: "elim da se toga otarasim."
Skoro svako zna gde grei - osim tebe. Svi znaju da si ti egoista - osim tebe. Samo ti
misli da si ponizan ovek, jednostavan ovek. Svako poznaje tvoju kompleksnost. Svako zna
tvoju dvostruku otricu. Svako zna tvoje ludilo, osim tebe. Ti stalno brani sve to. A zbog
pristojnosti, etikete, formalnosti, u drutvu ti to niko nee rei. Zato je grupa od pomoi - jer
ona nee biti pristojna. Bie istinita. I kada tako mnogo ljudi kau da je ovo tvoj problem i
pokau, upru prstom u njega, i stave svoje prste u tvoju ranu, to boli... Vrlo je teko uiniti te
svesnim pojedinano jer moe misliti da se ovek vara, ali dvadeset ljudi? Mogunost da se
dvadeset ljudi vara je manja, i ti se mora vratiti sebi i uvideti smisao toga.
Zato je Buda stvorio veliku sanghu, veliki monaki red - deset hiljada monaha. To je
bio prvi eksperiment grupne terapije. Bio je to veliki eksperiment.
To je ono to ja radim. esnaest hiljada sannyasina - jedan od najveih
eksperimenata u terapiji. Zajednica, komuna, u kojoj morate postati svesni jer inae neete
biti deo ove komune u kojoj svako razume i vidi tvoju greku i pokazuje ti je. Biti sannyasin
ne znai biti pristojan i formalan. Nita od tog smea. Sannyasin je ovde da transformie sebe
i postane situacija za transformaciju drugih.
Vidite, kad god neko ukae na neku vau greku, nemojte se ljutiti. To vam nee
pomoi. Ne ludujte. To vam nee pomoi. Pokuajte da vidite poentu. Moda je drugi u
pravu; i vea je mogunost da e drugi biti u pravu jer on nije vezan za vas, on je tako dalek
od vas. On nije ukljuen u tebe. Uvek sluajte ljude, ta oni govore o vama. Devedeset i devet
posto e biti u pravu; samo je jedan posto mogunosti da e biti u krivu. Inae nisu u krivu.
Kako mogu biti u krivu kada imaju nevezan pogled na vas?
Zbog toga je potreban Uitelj: da vam pokae vae rane. A to je mogue samo ako
imate duboko potovanje i pouzdanje. Ako se naljutite i ponete se boriti, onda nema ni
pouzdanja ni potovanja. Ako ste ovde da obranite svoje boljke i boletine, onda ovo nije za
vas - nemojte biti tu. Koji je smisao u gubljenju vaeg vremena ovde?
Ako kaem da si kukavica, a ti ne moe videti poentu nego se mora boriti i
dokazivati mi da nisi, onda jednostavno nema smisla da bude tu. Odnos sa mnom je zavren.
Sada ti ne mogu biti od pomoi. Kada ti neto kaem, mora sagledati injenicu. Zato bih te
nazivao kukavicom? Ti nisi investicija, i ja nisam investirao nita u tvoj kukaviluk. To
kaem naprosto iz saoseanja, zato to vidim da je bolest tu. A ako ti to ne zna, ako nije
ustanovljena, kako e se reiti nje?
Ako doktor stavi ruku na tvoj puls i kae da ima groznicu, a ti skoi na njega i
pone se svaati: "ta to govorite? Kako ikad mogu imati ikakvu groznicu? Ne, vi se varate.
Ja sam savreno zdrav", zato si onda uopte iao kod doktora? Samo da dobije potvrdu o
zdravlju?
915
Vi niste ovde - zapamtite to - vi niste ovde da bi dobili priznanje za svoju bolest ili
potvrdu da ona ne postoji. Vi ste ovde da bi bili dijagnostikovani, secirani - uniteni - tako da
se vaa prava priroda probudi, procveta. Ali ako se branite, to je do vas. To se mene ne tie,
branite se. Ali onda ete patiti. Onda mi nemojte doi i rei: "Ja patim, napet sam."
Vrlo je teko krenuti od svetovnog prema unutarnjem, jer u unutarnjem ste skrivali
boljke i boletine. One vas teraju van. To je nain odvraanja panje. Zato vam je tako mnogo
Uitelja govorilo "Idi unutra. Spoznaj sebe.", ali vi nikada niste otili tamo. Vi govorite o
tome, itate o tome, cenite ideju, ali nikada ne idete unutra. Zato to u sebi imate jedino tamu i
rane i boletine. Skrivali ste stvari koje nisu dobre, nisu zdrave za vas. Vi ste ih titili radije
nego da ih unitite. Sada otvarate vrata... i poinjete da oseate takav smrad, takvu prljavtinu,
takvu runou; pakao se otvorio. Odmah zatvarate vrata i ponete misliti. "ta je ovo?"
Buda, Isus, Krina, svi su oni poduavali: "Idi unutra i bie neizrecivo blaen, veno
blaen"; ali vi ste otvorili vrata i nali se u nonoj mori. Tu nonu moru stvorilo je vae
potiskivanje. Na povrini ste jednostavni; duboko dole ste vrlo kompleksni. Na povrini imate
lice vrlo nevinog oveka; duboko dole ste vrlo runi.
Zbog tog potiskivanja ne moete da gledate unutra i stalno morate da se
preusmeravate na neto, da sluate radio, gledate TV, itate novine, viate se s prijateljima.
Samo da negde izgubite vreme dok ne zaspite. Onog trena kad se probudite, opet poinjete da
beite. Od koga beite? Beite od sebe.
Dajte sebi prostora da vidite svoje bie; onda ete odjednom uvideti da nema
vezanosti sa stvarima. Kako bi i moglo biti? To je apsurdno.
245
uo sam jednu vrlo lepu priu, sufi - priu, "Zlatna Vrata".
Dva oveka su se molila, i otila razliitim putevima. Jedan je stekao bogatstvo i
mo, ljudi kau da je bio slavan, ali u njemu nije bilo mira. Drugi je video srca ljudi - kako
sjaje kao lampe ak i u tami vlastitih tajnih strahova. I on je stekao bogatstvo i mo; a njegovo
blago, njegova mo, bila je ljubav. Kada bi jednostavno, ljubazno, neno dotaknuo svoga
blinjega sa svim bogatstvom i moi svoje ljubavi, unutarnje svetlo postajalo bi jasno i jarko,
donosei odvanost i mir.
Oba su se oveka jednog dana nala pred zlatnim vratima kroz koja svi ljudi moraju
proi prema viem ivotu iza njih. Aneo u dui svakoga je pitao: "ta si doneo sa sobom? ta
ima dati?"...
Bog uvek pita: "ta si doneo sa sobom? ta ima dati?" Bog ti stalno daje, ali u
konanici, poslednji dan pre no to ue u njegovo najdublje svetilite, on pita: "ta si sada ti
doneo meni? Koji je tvoj poklon za mene?"
...Onaj koji je bio slavan nabrojio je svoje podvige. Nije bilo kraja ljudima koje je
poznavao, mesta na kojima je bio, stvarima koje je uradio - i stvarima koje je sakupio.
Ali aneo ree: "Ovo nije prihvatljivo. Te stvari koje si uradio, uradio si ih za sebe.
Ne vidim ljubavi u njima...
Gde je ego, tu ne moe bit ljubavi. Zapamtite to. O tome u govoriti kasnije, jer je to
jedna od najvanijih stvari: ako je ego tu, ne moe biti ljubavi.
...I onaj slavni odunjao se van zlatnih vrata i plakao...
Po prvi put mogao je sagledati svu uzaludnost svih njegovih napora. Bilo je to poput
sna koji je proao, a on ostao praznih ruku. Ako si prenatrpan stvarima, pre ili kasnije e
uvideti da su ti ruke prazne. To to si nosio u svojim rukama bila su snovienja; one su uvek
bile prazne. Samo si sanjao da je neto u njima. Zato to si se bojao praznine projektovao si
neto, verovao si. Nikada nisi dublje pogledao je li stvarnost tu ili nije.
...I onaj slavni odunjao se van zlatnih vrata i plakao... Bio je prezaposlen da bi bio
ljubazan, previe zauzet da bi voleo, previe angaovan da bi bio svoj, previe zaokupljen
uzaludnim stvarima da bi se zaokupio sutinskim.
245
Mi u sutini nismo vezani ni sa im, ni sa mislima ni sa emocijama ni sa kakvim njihovom sadrajima, ni sa
im to postoji na bilo kakav nain. U tome je sva iluzija, maya, samsara: da smo vezani, dok uopte nismo.
Naa sutina je iskonski ista, slobodna i nezavisna. ovekovo buenje sastoji su u tom osveenju i aktuelizaciji
te svesti u ivotu.
916
...Zatim aneo u dui drugoga upita: "A ta ti donosi? ta ti ima da da?"
On odgovori: "Niko ne zna moje ime. Zvali su me lutalica, sanjar. Imam samo malo
svetlosti u svom srcu, a to to imam delio sam s duama ljudi."...
Stvarni ljudi deluju kao sanjalice u ovom svetu mahnitih ljudi. Oduvek su mudraci
bili znani kao lutalice, sanjari, pesnici, fantasti, jedai lotosa, gledai pupka. Takve etikete
davane su stvarnim ljudima jer svet pripada papirnatim ljudima. Oni nisu stvarni. Papirnati
ljudi, kad god susretnu stvarnog oveka, nazivaju ga "sanjalicom", "pesnikom". To je njihov
nain da ga osude, i to je njihov nain da odbrane sebe.
...I on odgovori: "Niko ne zna moje ime. Zvali su me lutalica, sanjar. Imam samo
malo svetlosti u svom srcu - nita drugo, samo malo svetlosti u svom srcu - a to to imam,
delio sam s duama ljudi."
Tada aneo ree: "O, blagoslovljen bio, ti ima najvei dar od svih. To je ljubav.
Uvek i uvek nje ima dovoljno, i napretek. Ui."... To je lepota ljubavi: to vie daje, vie je
ima. Neka ti to bude ivotni kriterijum: nemoj sakupljati ono to davanjem nestaje; sakupljaj
samo ono to se dobija davanjem. Akumuliraj samo ono to se deljenjem uveava i raste. To
je vredno: ono to moe deliti raste samim deljenjem, i ti ima vie nego pre.
..."Uvek i uvek nje ima dovoljno, i napretek. Ui."
Onda lutalica ree: "Ali najpre me pusti da svome bratu dam od svoga vika, tako da
oboje moemo proi kroz vrata."
Aneo je utihnuo; u trenu je velianstvena svetlost zasijala oko priprostog lutalice
poput jarkog plata, obavijajui i njega i prijatelja. Zlatna vrata irom su se otvorila i oni
uoe zajedno.
On je delio i u zadnjem trenutku. To je stvarno bogatstvo. krtac nikada nije bogat;
ako ste vezani za svetovne stvari, niste bogati. Bogatstvo nastaje iz srca. Bogatstvo je kvalitet
srca koje sjaji ljubavlju.
Jedan od najveih pesnika Indije, Rabindranath Tagore, napisao je pesmu "Voljeni
srca moga". U sutini, pesma govori ovo:
Jednog dana u malenom selu u Bengalu dola je da me poseti jedna asketska ena iz
susedstva...
I ovo nije tek pesma; zasnovana je na stvarnom dogaaju.
...Ona se zvala Sarvakhipi, tako su je nazvali seljani, a znai "ena koja je luda za
svim stvarima"...
Sarvakhipi: onaj ko je lud za svim stvarima. Ne samo u jednoj stvari, nego je luda u
svim stvarima - apsolutno luda.
...uprla je svoje zvezdaste oi u moje lice i zapanjila me pitanjem: "Kada e doi da
se sretnemo ispod stabala?" Oigledno me je alila, mene koji sam, prema njoj, iveo
utamnien meu zidovima, izopten od velikog jedinstva svega, gde je ona imala svoje
boravite.
Ba u tom trenutku uao je batovan sa svojom koarom, i kada je ena shvatila da e
cvee iz vaze biti baeno da bi se napravilo mesta za svee, bolno je pogledala i rekla: "Ti si
uvek zaposlen itanjem i pisanjem. Ti ne vidi." Zatim je uzela odbaeno cvee meu
dlanove, poljubila ga i dodirnula elom, smerno mrmljajui za sebe: "Voljeni srca moga."
Osetio sam da ta ena, sa svojom neposrednom vizijom beskonane osobnosti u srcu
svih stvari, istinski predstavlja duh Istoka.
Ljubav je duh Istoka. Ljubav je duh oveka. Ljubav je duh Boga. Ljubav je jedino
bogatstvo koje postoji, jedina srea koja postoji.
Ali ako ste vezani za stvari, ne moete biti ljubavnik. Samo nevezan ovek moe
sebe uzdii prema nebu koje zovemo ljubav. Mnogo je nerazumevanja oko toga. Ljudi koji
napuste svet i postanu nevezani, gotovo istovremeno ostanu i bez ljubavi; znai da je neto
polo krivo. Jer ljubav je kriterijum, najvei test, najvee iskuenje. Ako te nevezanost za svet
ostavi bez ljubavi, neto se pokvarilo. Tvoja nevezanost nije istinska, autentina, stvarna. Ona
je pseudo. To to se boji ljubavi pokazuje da se boji da bude vezan, pa izbegava sve
situacije gde ljubav moe da cveta - jer se duboko dole boji da e, ako ljubav procveta,
917
ponovo postati vezan.
Zato se vae takozvane mahatme toliko boje ljubavi. Oni nee ostati na jednom
mestu due od tri dana. Zato toliki strah? Jer ako ostane na jednom mestu mnogo dana,
poee da osea ljubav za ljude. Neko e dolaziti svaki dan da ti masira stopala i poee
prema njemu da osea ljubav. Neka e ti osoba donositi hranu svaki dan, i poee da osea
ljubav prema njoj. Probudie se odreena privlanost, kao i strah od ponovnog vezivanja;
kreni pre nego to postane vezan.
Ti takozvani nevezani ljudi su naprosto prestraeni ljudi. Oni ive u dubokoj panici.
Oni nikada ne mogu dodirnuti stvarnu sr ivota, jer ona je uvek dodirnuta ljubavlju.
Zapamtite, ako je vaa nevezanost za stvari istinska, proizala iz razumevanja, izrasla
iz svesti, imaete vie ljubavi. Jer oslobodie se ista energija koja je bila ukljuena u vezanost.
Kuda e poi? Imaete vie energije na raspolaganju. Vezanost nije ljubav. To je ego-trip -
posedovati, dominirati, manipulisati. To je nasilje; to nije ljubav. Kada se ta energija oslobodi,
odjednom imate mnogo vie energije kojom ete voleti. Istinski nevezana osoba je puna
ljubavi, i uvek, uvek je ima sve vie za davanje, i uvek pronalazi nove izvore ljubavi. Njegov
izvor je beskonaan.
"Bivajui nevezan ak i za ove moi..." A konana nevezanost dolazi kada ste
postigli neka uda, siddhije, moi, kada moete initi stvari - udesne, neverovatne stvari.
Ako se veete za njih, pre ili kasnije vratiete se u svet. Pripazite. To je poslednji napad ega
na vas; ne dajte se uhvatiti. Ego na vas baca poslednju mreu.
"Bivajui nevezan ak i za ove moi, seme sputanosti je uniteno." Seme sputanosti
je vezanost. A seme osloboenja je ljubav. I kako slino izgledaju. Oni su dijametralno
suprotni: vezanost znai biti bez ljubavi; ljubav je uvek nevezana. U emu je razlika?
Volite enu ili mukarca i oseate se vezani. Zato se oseate vezani? Vezanost znai
da bi i sutra eleo da ima tu enu pored sebe, to je sve. Sutra i opet prekosutra ti bi eleo da
ima tu enu u svom posedu. To naprosto pokazuje da nisi bio u stanju da voli danas; inae
se sutra ne bi pojavilo. Ko mari za sutra? Ko zna o sutra? Sutra nikada ne dolazi. Dolazi
jedino u um onoga ko nije iveo danas. Ti nisi voleo tu enu danas, pa eka da doe sutra da
bi je mogao voleti. Tvoja ljubav je necelovita, nedovrena. Zbog nedovrene ljubavi nastaje
vezanost. Onda je to prirodno, logino. Ti slika i slika je nedovrena; hteo bi i sutra da ima
platno, da bi je dovrio.
Postoji vrlo dubok zakon u ivotu: on eli sve da dovri. Pupoljak eli da procveta;
seme eli da postane mladica. Sve se kree prema dovrenju, tako da sve to ostavi
nedovreno postaje elja u umu i govori: "Poseduj tu enu. Jo je nisi voleo; jo nisi
proputovao kroz njeno bie. Jo je mnogo nepoznatog teritorija ostalo u njoj. Tu je jo mnogo
potencijala koji nisu ostvareni - bie mnogih pesama i mnogih plesova da se otpleu." Javlja
se vezanost. Potrebno je sutra, potrebno je prekosutra, potrebna je budunost. A ako si uistinu
nesposoban da ivi u sadanjosti, onda je potreban i budui ivot, pa ljudi obeavaju jedni
drugima: "Ostaemo suprunici i u sledeem ivotu." To naprosto pokazuje da su ti ljudi
postali apsolutno nesposobni za ivot. Inae je ovaj dan dovoljan sam za sebe.
Ovog trena, ako ste dovrili svoju ljubav, ako ste voleli punim srcem - potpuno,
predano, utopljeni u to; nita niste zadrali - onda se ideja o sutra nikada ne javlja. Nemogue
je da se pojavi ideja o sutra. Ona uvek dolazi kada je neto neispunjeno, onda udite za
budunou. Ako si voleo svoju enu danas, i dola je smrt, ti e to prihvatiti. Ili, ako se ena
zaljubi u nekog drugog, ti e rei dovienja - tuan, ali ne i jadan. Tuga ima lepotu, jad je
runa. Tuan, ne zbog vezanosti; tuan jer se ljubav jo budi u tebi, a osoba koja je to mogla
razumeti odlazi. Tuan ali ispunjen. Nema prigovaranja, nema gunanja.
Ali ako ste voleli potpuno to se nikada ne dogaa; da ena ili mukarac ode. Ako ste
voleli potpuno, to je nemogue, jer potpuna ljubav zadovoljava tako duboko. Ne moe ak ni
razmiljati o nekom drugom. Nemogue je sanjati o drugome. San se javlja jedino zbog
nezadovoljstva. Misli na drugu enu jer sa svojom enom nema zadovoljavajui odnos.
Misli o drugom mukarcu jer um eli da se izlije, a to se nije dogodilo u ovom odnosu. Onda
um nastavlja da luta posvuda. Bilo koga da vidi na ulici pone da osea ljubav za nju, ili
918
njega.
Ako je vaa ljubav postala tako frustrirana da sada ne moete ni da zamislite da je
mogue voleti neko ljudsko bie, ponete da volite pse i make. Izgleda manje komplikovano
- Alok bi trebao da zabelei ovo. Izgleda manje komplikovano.
Voleti psa je vrlo jednostavno... Voleti maku je malo komplikovanije. Zato
mukarci zovu ene "makama". Maka je manje predvidljiva od psa, pametnija od psa - ima
vlastiti um. Moe da udari psa i on e opet doi; udari li maku, nee se vratiti. Gotovo.
Uvek spremna za razvod.
Ljudi se zaljubljuju u ivotinje. Kako je to jadno. Ne kaem nemojte voleti ivotinje;
kaem da ne pravite od njih zamenu za ljudsko bie. Treba tako duboko da volite ljudska bia
da se vaa ljubav preliva i dopire i do ivotinja. Tada je to sasvim drugaije. Tada dopire i do
drvea. Tada je to sasvim drugaije. I do stena, jer ti se preliva dalje. Beskonaan si izvor
ljubavi, niko ne moe obuzdati tvoju ljubav. Ona se preliva, preliva, preliva. Tada dopire do
ivotinja, tada ima potpuno drugaiji kvalitet.
Ali vrata prema ljudima su zatvorena i ti mora nai nekoga da voli, inae se osea
vrlo frustrirano, potreban je odnos; onda stupa u odnose sa psima, makama.
Ponekad se ak i to pokae nezadovoljavajuim, jer i psi su osobeni, make su
osobene - i oni imaju vlastite ideologije, vlastite ideje, i ele da rade po svome. Nijedan pas
nije tu da ispunjava tvoje elje. Moda, dok vodi psa u etnju, misli da si ga dresirao, da ga
poseduje, jer nikada nisi pitao psa ta on misli. On misli da poseduje tebe, da je dresirao svog
oveka. uo sam pse kako razgovaraju.
Kada postane teko voleti ak i ivotinje, onda ljudi ponu voleti stvari - kuu, auto,
bicikl. I postanu preterano romantini oko tih stvari.
Video sam oveka, iveo je ba ispred moje kue. Voleo je svoj skuter toliko da sam
ga video kako ga pere na gotovo romantian nain - kao da pere svoju enu. Razgledajui sa
svih strana, oseajui se vrlo srenim. I nikada ga nije koristio da se ne uprlja. Vozio se na
starom biciklu. Rekao sam mu mnogo puta: "ta to radi? Ima lep skuter". On bi rekao:
"Imam, ali moda padne kia. Vidi? Oblaci dolaze." Ili je previe vrue pa bi skuter mogao
izgubiti sjaj. Ne, nikada nisam video da ga koristi. On ga je samo prao, negovao ga. Skuter je
voljeni.
To je degradacija ljudske svesti. to ste vie vezani, vea je degradacija; to manje
vezanosti, to se vie uzdiete, uzleete.
A ovde dolazimo do trenutka kad Patanjali govori o tome kada vam se dogode
duhovne moi. Zapamtite, nemojte se vezati za njih, jer one su zaista divne, vrlo
ispunjavajue. Voleli bi da ih posedujete. Mnoge ljude zanima joga, ne zbog joge, ne zbog
osloboenja, kaivalye, ve samo zbog vibhutija, siddhija. Oni prouavaju jogu, odlaze k
Uiteljima - oni ele da izvode uda.
"Bivajui nevezan ak i za ove moi, seme sputanosti je uniteno." Ovo je poslednja
mogunost da vas opet zarobi sputanost. Ako moete to prevazii, seme je spaljeno.
"Zatim sledi kaivalya" - zatim sledi osloboenje. Onda ste potpuno slobodni -
sloboda, apsolutna sloboda - nevezani za ita i puni ljubavi, prosipajui svoju ljubav na
celokupno postojanje... blagoslov za postojanje i za vas, blaenstvo.
Ali morate biti paljivi pri svakom koraku. Um je prepreden. A vi moda mislite:
"Da, kada uda dou, neu se vezati za njih." Razmislite ponovo. Otkriete negde u sebi elju
na delu: "Neka dou, onda emo videti. Prvo neka dou." Ko mari za kaivalyu, osloboenje?
Ne izgleda kao neko postignue. Samo biti osloboen, slobodan? Koja je poenta u tome?
Ljudi dolaze k meni i govore: "ta emo dobiti meditacijom?" Ja kaem: "Jo
meditacije." Oni kau: "Ali koja je poenta? Mir? Mir je u redu, ali koju emo stvarnu mo
dobiti iz toga?"
Mir ne izgleda kao postignue. Mo - s njom moe neto raditi, neto kroz ta se
moe dokazati.
uo sam jednu divnu anegdotu.
"Reci mi, odakle vi katolici dobijate sav taj novac za gradnju katedrala?", pitao je
919
rabin svog prijatelja.
"Pa, vidi Abe, mi katolici imamo sistem zvan ispovest. Kad god neko napravi neto
pogreno, doe u crkvu, ispovedi greh, ubaci neto para za prilog, i oproteno je; na taj nain
moemo skupiti veliku koliinu kea."
"Stvarno, kakav udesan sistem. Moda ga moemo usvojiti u naim sinagogama.
Ali daj da idem s tobom veeras, tako da mogu da vidim na primeru kako ti to radi."
"Abe, meni je kao sveteniku strogo zabranjeno da ide sa mnom, ali kako si bio tako
dobar prijatelj sve ove godine, dopustiu ti samo ovaj put."
To vee sedeli su u ispovedaonici, svetenik spreda, a Abe iza njega. Uto se zau
muki glas iza zastora:
"Oe, zgreio sam teko."
"ta si uinio, sine moj?"
"Prole noi zaveo sam dve ene."
"Stavi onda dve funte za prilog i tvoji e gresi biti oproteni."
Abe je vrlo uzbuen. Uto se zau drugi muki glas: "Oe, zgreio sam teko."
"ta si uinio, sine moj?"
"Prole noi zaveo sam tri ene."
"Stavi onda tri funte za prilog i tvoji e gresi biti oproteni, sine moj."
Abe se vie nije mogao suzdrati:
"Kakav nain da se doe do novca, kakav udesan sistem. Uini mi uslugu. Daj meni
sledeeg, samo da steknem malo prakse."
"Pa Abe, striktno govorei, to nije doputeno, ali kako si bio tako dobar prijatelj sve
ove godine, dopustiu ti samo ovaj put."
Zamenili su mesta i Abe je seo spreda, ekajui. Uto se zau enski glas:
"Oe, zgreila sam teko."
"No, no, ta si uinila?"
"Prole noi zavela sam etiri mukarca."
"Stavi onda pet funti za prilog i dau ti kredit za jednog."
Pazite! Um je vrlo pohlepan; ego nije nita do pohlepa.
Patanjali je napisao ovo poglavlje; mnogi su mislili da bi bilo bolje da ga nije
napisao. Ali on ima vrlo nauan um. eleo je da mapira celu stvar koliko je mogue, a ovo
poglavlje napisao je samo da ljude uini svesnima da se ove stvari dogaaju. Po mom
miljenju, savreno je dobro to je ukljuio i ovo, jer u neznanju je vea mogunost da vas
preuzme pohlepa. Ako poznajete i razumete teritoriju, i znate gde e ego izvriti poslednji
napad, moete se paljivije pripremiti i kada se to dogodi neete biti nesvesno uhvaeni.
Ja sam savreno srean to je uvrstio "Vibhuti Pada", ovo poglavlje o siddhijima i
moima, jer ak i ako ih ne traite, oni dolaze sami po sebi. Nije da vi tragate za njima - oni
su posledice. Svaka akra ima vlastite moi. Kada proete kroz njih, one vam postaju
dostupne. Dobro je biti budan i kretati se znajui kuda idete.
Tu treba izbegavati svako povezivanje ili ponos zbog poziva nadfizikih entiteta koji
vladaju razliitim razinama, jer bi to donelo mogunost oivljavanja zla.
Kada te moi ponu da se dogaaju, poinjete da primate pozive od viih entiteta,
nadfizikih entiteta. Morali ste uti ili itati o teozofima. Njihov ceo rad bavio se tim
nadfizikim entitetima. On su ih zvali "Majstorima". To su nadfiziki entiteti koji
komuniciraju s ljudskim biima, i kad god se uzdignete visoko, postajete im dostupni;
postajete vie usklaeni s njima. Primate mnogo poziva, mnogo poruka.
Muslimani to nazivaju "paigam", poruka; a Muhameda su zvali "paigambar", onaj
koji je primio poruku. Ne nazivaju ga avatarom, ne nazivaju ga "reinkarniranim Bogom". Ne
nazivaju ga Budom, onim koji se prosvetlio. Ne nazivaju ga ainom, onim koji je pobedio. Ne
nazivaju ga mesijom, Hristom, ne. Oni imaju vrlo, vrlo savrenu, naunu terminologiju za to:
oni ga nazivaju "glasnikom" - paigambar. To naprosto znai da se uzdigao visoko i sada vie
920
ne deluje on; neki drugi entiteti, vii entiteti, zaposeli su ga. Postao je medijum.
A tako i jeste. Muhamed je bio nepismen; skoro je nemogue zamisliti da bi on
mogao stvoriti divnu poeziju Kur'ana. Ona je neuporedivo divna; to je jedna od
najvelianstvenijih pesama; i ako moete uti nekoga kako je peva, trenutno e vas privui.
ak i ako ne razumete njeno znaenje, ona ima neizrecivu mo. Sam zvuk ima neizrecivu
mo da vas potrese.
Muhamed je bio nepismen, nije znao ni itati ni pisati, nije znao nita o literaturi i
svetu slova. Odjednom, meditirajui na planini, postao je dostupan, pa je zauo: "itaj!", tu
re 'itaj', ali ree: "Kako u itati? Re "kur'an" znai "itati". "Kako u itati? Ne znam",
ree Muhamed i postane vrlo smeten; ko je to rekao. Nije mogao videti nigde nikoga. Opet
glas: "itaj!". Dolazio je iz njegovog vlastitog srca; postao je kanal. I naravno, mislio je o
svojoj prolosti, a glas je govorio neto o budunosti. Glas je govorio: "Ja mogu itati, ne
brini. Samo itaj - ja u itati kroz tebe. Recituj - ja u recitovati kroz tebe. Govori - ja u
govoriti kroz tebe. Samo sebe skloni s puta."
To je bilo tako udno, tako neoekivano, da je dobio groznicu; bio je tako
preneraen. Doavi kui, razboleo se. ena upita: "ta se dogodilo? Jo jutros si bio sasvim
dobro, a sada takva groznica?" On ree: "Rei u ti jednu stvar, ili sam poludeo ili se dogodilo
neto onostrano. Ne mogu da verujem da sam sposoban za ita, ali uo sam glas koji je rekao
'itaj! Recituj!' A ja ne znam kako recitovati - i ne samo to, poeo sam da recitujem! uo sam
sebe kako govorim stvari o kojima nikada nisam mislio, i one su dolazile u savrenoj poeziji,
s metrom, rimom, sa svim. Ne mogu da verujem. Ili sam poludeo ili me neko zaposeo - ali
vie nisam isti mu. Tri i dovedi lekara; trebae mi tretman. Postajem sve lui, i jo uvek
ujem taj glas, 'Recituj!' - i divna poezija silazi u mene i ispunjava mi srce."
ena je bila njegov prvi uenik. Dodirnula mu je stopala. Mogla je videti zraenje
svuda oko njega. To nije bila groznica; bila je to prva eksplozija njegove aure. Oseao se
grozniavo jer je bila tako vrela, tako nova, i bio je uznemiren jer nije bio spreman, nikada
nije oekivao, nikada nije planirao to.
To se ne bi dogodilo da je znao za Patanjalija. Patanjali je zabeleio sve; mapirao
je celo putovanje, unutarnje putovanje. Tada bi razumeo ovu sutru. Bila mu je potrebna ova
sutra.
"Tu treba izbegavati svako povezivanje ili ponos zbog poziva nadfizikih entiteta
koji vladaju razliitim razinama jer bi to donelo mogunost oivljavanja zla." Ali Patanjali
kae da zapamtite, kada postanete sredstvo viih razina, da ne ponete da oseate ponos, ili da
se oseate kao da ste izabrani. Nemojte poeti da se oseate kao da ste izglasani, odabrani,
izabrani, da ste posebni. Inae e to biti razlog vaeg pada.
Jedna sufi - pria:
Murid [sufi-uitelj] nad muridima govorio je grupi ljudi dok je jo bio mladi. U
grupi je bio dervi velikih oiju, obuen u jednostavnu smeu odeu. Dervi je stalno gledao u
govornika. Gledao ga je tako znalakim pogledom da se ovaj zbunio i okrenuo od njega. Na
kraju govora dervi je pristupio i rekao govorniku kako je poslan da ga inicira. "To ne moe
biti tako, vidite da je moj otac sve organizovao za moju inicijaciju."
"Rekoh ti da sam poslan", ree dervi.
"Bez obzira, moram se pokoriti volji svog oca." Nakon takvog mladievog
insistiranja dervi je otiao.
Te noi mladi je sanjao kako mu otac objanjava da e ga inicirati dervi. Ujutro je
dervi doao u njegovu sobu, govorei kako je tu da ga inicira.
"Zar ne moe pamtiti od jednog dana do drugog? Idi, moj otac organizuje
inicijaciju."
Dervi ga pogleda, nasmei se oima i ree: "Zar si ve zaboravio svoj san?"
Nato se mladi pokloni i dervi ga inicira. Narednih dana mladi je derviu
postavljao sva mogua duhovna pitanja o ivotu i svetim spisima, no ovaj je samo
jednostavno slegao ramenima i ostavljao ih bez odgovora. Jedne noi mladi je sedeo u svojoj
sobi razmiljajui kako nee stii nigde s tim uiteljem koji se ini takvom neznalicom u vezi
921
njegovih pitanja. Dok je tako razmiljao pojavio se dervi i apatom, s dubokim uverenjem,
rekao: "Ja sam odgovor na tvoja pitanja."
Sad, ove prie izgledaju ba kao prie - mitoloke, fantastine, alegorine, ili najvie
simboline. Nije tako. One su injenine. Kada si spreman, istog trena s viih razina ti ponu
stizati poruke i poruke. ekale su dugo dok neko postane prijemiv centar. Kada se to dogodi,
nemoj ih odbiti. Kada se to dogodi postani ranjiv. Prva stvar - otvori svoje srce, veruj. I druga
stvar - ne budi ponosan. Ako moe da se pridrava ove dve stvari, Bog poinje da deluje
kroz tebe. Ti postaje kao frula, uplji bambus. On poinje da peva kroz tebe.
Ali jednom kada doe ponos, pesma staje. Jednom kad pone da se osea
superioran, pesma poinje da zapinje. To se dogodilo mnogim ljudima. Doli su u kontakt sa
superiornim svetom, viim svetom, nadfizikim svetom, i poeli su da oseaju ponos: pre ili
kasnije kontakt se opet izgubio; postali su obini.
Ali onda su postali veliki glumci, ne mogavi da prihvate da je kontakt izgubljen.
Video sam nekoliko ljudi koji su zaista stigli do toga da imaju udesne moi, ali onda su
postali ponosni. Onda su se moi izgubile, a oni su postali samo obini maioniari jer nisu
mogli da prihvate ideju da vie ne mogu to da rade. Oni su to radili, jednom se dogodilo.
To se dogodilo Satya Sai Babi. Bio je doao u kontakt. Prve stvari koje je uradio nisu
bile od njega, ali sada je sve od njega. Prve stvari naprosto su se dogodile, ali postao je
ponosan, poseban, prodava uda. ta god sada radio, to je samo pretenzija; sada mora da
uva svoj presti. Sada je ak i nii od obinog maioniara, jer obini maioniar barem
prihvata da on samo radi trikove.
Ali to izgleda logino. Jednom moe neto da radi, a zatim ne moe, i ta onda?
Nadoknadi to neim drugim. Pone da ui neto i da radi neto, nekako, da bi zadrao
status koji si stvorio oko sebe, imid koji si stvorio oko sebe.
Kad god ti se neto dogodi - a ovo e se dogoditi mnogima, jer sam vam uinio
dostupnim mnoge tehnike, ako duboko uete u njih, mnoge e vam stvari postati dostupne -
prva stvar je da ostanete dostupni, druga stvar je da ne budete ponosni zbog toga. Uzmite to
kao injenicu, nikada ne pravite predstavu od toga.
A ako vam se to namee, pitajte sile da vas uine samo senkom, da ni na jedan nain
ne budete svesni ta se dogaa kroz vas. Jer ako ste svesni, veliki su izgledi da ete pasti.
Moete poeti akumulirati ego - ja mogu ovo, ja mogu ono - i poinjete klizati nizbrdo.
Poglavlje 6
SAMO BOG ZNA
26. aprila 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
Prvo pitanje:
Telo postaje sve osetljivije, ini se da bre vibrira. to se vie radi na svesti i
budnosti, to je manje svesti i budnosti. Izgleda da meditacija uzima novi oblik,
neprepoznatljiv i neuporediv s ranijim meditativnim stanjima i iskustvima. Manje je vremena i
prostora, i mirnih uslova za pasivnu, receptivnu meditaciju usred buke i fizikog haosa, pa
ipak se neto dogaa. Prisutno je neizmerno poverenje u tebe, uprkos gubitku racionalnog
razumevanja.
Molim te objasni, ako hoe, ta se zapravo dogaa i kako je mogue ii sve dublje i
dublje usred naoko haotinih okolnosti.
Prva stvar, i jedna od najosnovnijih koju treba uvek pamtiti, jeste da samo iz haosa
nastaje preporaanje. Nema drugog naina. Ako eli da se preporodi, morae da ue u
922
potpuni nered, jer tvoja stara linost mora da se demontira. Raspae se. Sve to si verovao
da jesi malo-pomalo e nestajati. Sve s ime si se uvek identifikovao postae maglovito,
mutno. Struktura koju ti je dalo drutvo, karakter koji ti je nametnulo drutvo, rasue se na
komadie. Opet e biti bez karaktera, kakav si bio kada si roen, prvoga dana.
Sve e biti u haosu, a iz haosa, iz nitavila, ti e se preporoditi. Zbog toga stalno
govorim da je religija velika smelost. To je smrt, velika smrt, gotovo samoubistvo.
Dobrovoljno umire, i ne znajui ta e se dogoditi, jer kako bi mogao znati ta e biti? Bie
mrtav. Zato je potrebno poverenje.
Dakle, ako uporedo, stalno, uporedo s haosom raste poverenje u mene, onda nema
potrebe da budete uplaeni. Onda e se poverenje pobrinuti. Ako poverenje ne raste uporedo s
haosom, onda moe biti opasno, moe poludeti. Tako da ljudi koji nemaju poverenja zapravo
i ne bi trebali da se uputaju u meditaciju. Ako se upuste u meditaciju poee da umiru, a nee
nai nikakvo vrsto tlo, nikakvu podrku u okruenju.
Mnogi dolaze k meni i pitaju: "Ako ne uzmemo sannyas, zar nam nee pomoi?"
Bio bih vam spreman pomoi, ali vi ne bi bili spremni to da prihvatite. Jer to nije samo pitanje
mog davanja. To je pitanje i vaeg prihvatanja. Ja bih izlivao, ali ako nedostaje poverenja,
neete to primiti. Tako da nema smisla izlivati u vas ako nema poverenja. Primiete onoliko
koliko ste prijemivi. Sannyas je jednostavno simbol vaeg dubokog poverenja, simbol da
ete sada biti sa mnom - ak i kada svi razlozi kau da ne budete, ak i kada se va um opire i
govori: "To je opasno. Kree u svet nesigurnosti." Kada va um pokuava da vas zatiti, va
karakter i strukturu, ak i tada, ako ste spremni poi samnom, imate poverenja.
Poverenje nije tek emocija, ono nije sentimentalno. Ljudi misle da je to samo za
sentimentalne. Greite. U dubokoj sentimentalnosti moete rei "Verujem", ali to nee biti od
velike pomoi, jer kada sve pone da nestaje, prvo e nestati va oseaj. To je vrlo slaba stvar,
impotentna. Poverenje mora biti tako duboko i vrsto da ne moe biti poput oseaja, ono nije
raspoloenje, nego neto trajno u vama, tako da ta god se dogodilo, neete izgubiti
poverenje.
Zato vam kaem da radite male stvari. One ne izgledaju znaajno. Insistiram na oker
odei. Ponekad pomislite: "Zato? U emu je poenta? Zar ne mogu da meditiram i bez oker
odee?" Moete meditirati; poenta uopte nije u tome. Dajem vam nekoliko stvari koje nisu
racionalne. Nema razloga za oker odeu, nema naunog razloga za to. Moe da meditira i da
se prosvetli u bilo kojoj boji. Dajem vam neto iracionalno samo kao test jeste li spremni
poi sa mnom. Stavio sam malu [brojanicu] oko tvog vrata samo da napravim budalu od tebe,
tako da u svet poe kao budala. Ljudi e ti se smejati. Mislie da si poblesavio. To je ono to
elim, jer ako moete ii sa mnom ak i dok vas skoro pravim ludima, onda znam da ete
kada doe stvarna kriza imati poverenja.
To su krize koje su vetaki stvorene oko vas. One su neizmerno znaajne -
bezrazlono. Njihov znaaj je dublji od razloga. Svi su Uitelji radili to.
Kada je Ibrahim, sufi-uitelj, doao svom Uitelju da ga inicira, Ibrahim je bio kralj;
i Uitelj ga pogleda i ree: "Odbaci svoju odeu. Uzmi moje cipele, idi na trnicu, go, i udaraj
se po glavi mojom cipelom." Ljudi koji su sedeli uokolo, njegovi stari uenici, rekoe: "To je
preteko. Zato? To od nas nikada nisi traio. Nikada nam nisi rekao da odemo goli na trnicu
i udaramo se po glavi tvojom cipelom. Zato si tako strog prema kralju Ibrahimu?"
Uitelj ree: "Zato to je njegov ego vei od vaega. On je kralj, a ja to moram da
odstranim; inae daljnji rad nee biti mogu."
Ali Ibrahim nita nije pitao, naprosto je odbacio odeu. To je za njega moralo biti
vrlo, vrlo teko - u istom gradu u kojem je oduvek bio kralj, o kojem se oduvek mislilo kao o
gotovo nadljudskom biu - kretati se ulicama kojima nikada nije iao, go, i udarajui se
cipelom po glavi. Ali on je krenuo, poao je u grad. Smejali su mu se, deca su ga gaala
kamenjem - gomila, velika gomila ismejavala ga je i rugala mu se da je poludeo. Ali on je
obiao grad i vratio se nazad.
Uitelj ree: "Prihvaen si. Sada je sve mogue; ti si otvoren."
I sad, ta je bilo razlog tome? Ako razumete, shvatiete da je to bio nain da se slomi
njegov ego. Kada ode ego, budi se poverenje.
923
Sannyas je samo metoda, sredstvo, da se vidi jeste li poli sa mnom. Uinio sam ga
gotovo tekim za vas - glasine o meni posvuda. Ja ih potpomaem. A i vama u rei da
stvorite to moete vie glasina. Ne zamarajte se istinom; stvarajte glasine. Ljudi koji e biti u
stanju da dou u kontakt sa mnom uprkos glasinama bie pravi ljudi, smeoni, hrabri. Njima je
mnogo toga mogue.
Dakle, prva stvar - haos je ovde vrlo namerno stvoren. Nemoj misliti da je to
nekakav problem. Ne, to je sredstvo.
I nemoj ii i pitati nekoga o haosu; inae e misliti da si poludeo. Nemoj ii pitati
psihijatra, jer je cela psihijatrija, psihoanaliza, pokuavala da pomogne ljudima na vrlo, vrlo
pogrean nain. Oni pokuavaju od vas da naprave prilagoeno bie. Sav moj trud ovde jeste
da slomim sva vaa prilagoavanja. Ono to ja zovem "kreativni haos" oni bi zvali
"neprilagoenost". Oni ele da svako postane "normalan", bez da ikada promisle ko je to
normalan.
Drutvo, veina, svetina je normalna? Gde je kriterijum? Ko bi se trebao smatrati
normom? Nema kriterijuma. U Indiji se neto smatra normalnim. Ista stvar ne bi bila
normalna u Kini. Neto to se smatra normalnim u vedskoj nee se smatrati normalnim u
Indiji. Svako drutvo veruje da je veina ljudi normalna. To nije tako. A siliti osobu da se
prilagodi gomili nije kreativno, to je vrlo umrtvljavajue.
Prilagoavanje je moda dobro za one koji dominiraju drutvom, ali nije dobro za
vas. Svako drutvo koristilo je svetenike, uitelje, psihoanalitiare, da vrate buntovnike
nazad, sateraju ih nazad u takozvanu normalnost i prilagoenost. Svi oni slue onima na
vlasti, statusu quo. Svi oni slue vladajuoj klasi.
Sada to isto rade u sovjetskoj Rusiji. Ako neko nije komunista, taj je neprilagoen.
Zatvore ga u ludnicu; hospitalizuju ga. Tretiraju ga. Sada je ne biti komunista u Rusiji vrsta
bolesti. Kakva glupost. Ali oni imaju mo. Dae vam elektrookove, ispirae vam mozak,
dae vam sredstva za smirenje, tako da otupite. A kada izgubite svoj sjaj, svoju radikalnost,
kad izgubite svoju individualnost i postanete bezlini, oni za vas kau: "Sada si normalan."
Zapamtite, ja nisam tu da vas napravim normalnima ili prilagoenima. Ovde sam da
vas napravim individualnima. A vi niste tu da ispunite nijedan kriterijum osim vae vlastite
sudbine. Ja gledam direktno u vas. Ne govorim da morate biti poput "ovoga", jer to je nain
na koji ste uniteni, tako je stvoren va takozvani karakter. Karakter je bolest, zbog njega
patite, utamnieni. Ja to moram da demontiram, da unitim, tako da moete postati slobodni,
tako da se ponovo moete vinuti visoko, ponovo misliti u terminima vlastitog bia, ponovo
moete postati individualni.
Drutvo je tako mnogo to zagadilo, vi se toliko pokvareni, da se uplaite kad god
pone haos - "ta se dogaa? Postajem li lud?"
uo sam uvenu priu kada je kraljica Marija posetila Ameriku i zatraila susret s
najpoznatijim psihijatrom.
Sestra je uvela kraljicu Mariju i rekla psihijatru: "elim vam predstaviti rumunsku
kraljicu."
Psihijatar pogleda kraljicu i ree: "Koliko dugo ona misli da je kraljica?"
Jer psihijatar uvek tretira ljude od kojih jedan misli da je Aleksandar, drugi da je
Dingis Kan, trei da je Hitler, etvrti da je Kleopatra. I naravno da nije mogao pomisliti da je
kraljica Marija, rumunska kraljica, lino dola. Mislio je: "Mora da je opet neka ena
poludela. Koliko dugo misli da je kraljica?"
Sledea pria koju sam uo:
Pacijenta su psihijatru doveli prijatelji, koji rekoe doktoru da ovaj pati od iluzije
kako ga oekuje ogromno bogatstvo. Oekivao je dva pisma koja bi ga detaljno izvestila u
plantai kauuka na Sumatri i pravima na neke rudnike u Junoj Africi.
"Bio je to teak sluaj i naporno sam radio na njemu", ree psihijatar svojim
kolegama, "i taman kad sam ga izleio, stigoe dva pisma."
Pripazite. Ta dva pisma moda zaista dolaze.
924
I nemojte se bojati. Strah se javlja jer se strah uvek javlja kada idete sami. Oseate se
nesigurnima. Javlja se sumnja: "Jesam li u pravu?", jer se cela gomila kree u jednom pravcu;
vi hodate sami. Sa gomilom se sumnja nikada ne javlja jer mislite: "Milioni ljudi idu u ovom
pravcu; mora da ima neto u tome, mora biti." Um gomile prevladava nad vama, kolektivni
um prevladava. Tako mnogo ljudi ne moe biti u krivu, mora biti u pravu.
uo sam za jednog psihoanalitiara koji je otiao na piknik. Traili su zgodno mesto;
uto ih jedan lan grupe ih pozove da dou. "Ovo je divno mesto", ree on, "pravo mesto.
Velika stabla, senka, reka tee u blizini, i apsolutna tiina."
Psihijatar ree: "Da, deset miliona mrava ne moe biti u krivu."
Deset miliona mrava ne moe biti u krivu. Mravi se skupljaju gde god je mesto za
piknik - muve i mravi. To je naa unutarnja matematika; toliko je mnogo ljudi da ne mogu biti
u krivu. Samom oveku se zavrti u glavi. S gomilom, ljudima uokolo - s ove strane, s druge
strane, spreda, iza - ceo okean ljudi, ovek se osea savreno dobro. Toliko mnogo ljudi ide:
mora da idu u dobrom pravcu. I svi misle isto to. Niko ne zna kuda idu. Oni samo idu jer cela
gomila ide. A ako pita svakoga pojedinano: "Ide li u dobrom pravcu?", odgovorie: "Ne
znam. Zato to ceo svet ide, idem i ja."
Sav moj trud ovde jeste da vas iznesem van iz kolektivnog uma, da pomognem da
postanete individualni. U poetku ete morati da se suoite s haosom. I trebae ogromno
poverenje, neizmerno poverenje. Inae moete izai iz kolektivnog uma, ali moda neete
postii individualni um; onda ete poludeti. To je rizik. Bez poverenja, uputanje u meditaciju
je rizino. Ja vam neu rei da se upustite u to, rei u vam kako je bolje da ostanete
normalni, to god normalnost znaila. Ostanite prilagoeni drutvu. Ali ako ste uistinu
spremni poi u veliku avanturu, najveu, onda verujte. A onda ekajte na haos.
to postajete svesniji, to ste, naravno, manje svesni toga. Jer nema potrebe. Svesnost
je dovoljna. Svest o svesnosti bie napeta. U poetku je tako. Ponete da uite da vozite auto.
Naravno da ste jako napeti; morate izai na kraj s toliko mnogo stvari - volan, menja,
kvailo, gas, konica, put, a ako vam jo ena sedi pored... ovek mora biti vrlo, vrlo svestan
jer mora da upravlja s toliko mnogo stvari odjednom. U poetku se ini gotovo nemoguim.
Malo-pomalo sve otpada - naprosto vozite. Moete razgovarati s prijateljem, sluati radio,
pevati pesmu, ili meditirati, i nema problema. Sada je vonja postala spontana stvar. Vi to
znate i nema potrebe da budete samosvesni oko toga.
Isto se dogaa kada meditirate. U poetku morate biti svesni svesnosti. To stvara
napetost, zamor. Malo-pomalo, kako svesnost raste, prestaje potreba da budete svesni same
svesnosti. Ona tee sama od sebe, kao disanje. Ne treba da budete svesni toga; odvija se
samo po sebi. Zapravo, u kasnijim fazama meditacije, ako ste previe zaokupljeni
svesnou, to e vas ometati; kao to ete, im postanete svesni svog disanja, omesti njegov
prirodan ritam. To tee prirodno, nema potrebe da se meate.
I svesnost mora da postane tako prirodna... Samo onda je mogue da ak i dok
spavate, svetlost svesnosti i dalje sija, plamen ostaje - ak i dok vrsto spavate.
246
I poslednja stvar o pitanju: "Prisutno je ogromno poverenje u tebe, uprkos ovom
gubitku racionalnog razumevanja." Racionalno razumevanje uopte nije razumevanje. To je
pogrean naziv. Razumom se nita ne moe razumeti. ovek samo misli da razume. Razum je
la. Daje vam laan oseaj: "Da, razumeo sam."
246
Ovo je najvanije znati kao svrhu meditacije. Cilj je da budemo uvek svesni, ali to neemo nikada moi da
budemo mi kakvi jesmo, kao ego, jer se radi o istoj svesti, apsolutnoj, bez ega, uslov je da mi kao ego
nestanemo, a to nestajanje se dogaa samo osveenjem. Princip rada na osveenju je da se u poetku ulae sav
napor da se svest sauva tokom svih zbivanja tela, oseaja i uma tokom celog dana, pri svim promenama stanja
svesti. Kada takva voljna svesnost ojaa ona postaje nenaporna. Tada ostaje i za vreme sanjanja (lucidan san) i
za vreme dubokog sna bez snova. To je cilj meditativne prakse. Vano je znati da se nenaporna svesnost postie
samo ako u osveenje uloimo svu svoju energiju. Ako svoju energiju troimo na bilo ta drugo (posebno na
seksualnost kao najvei utroak energije) onda neemo nikada postii tu beznapornu stalnu svesnost koja ostaje i
za vreme dubokog sna. Ta svest je objektivna, ona je isto to i samo postojanje, ona je ishod samog postojanja i
njegovog nadilaenja. Zato nije mogue biti ta svest ako i najmanje energije ulaemo u sebe i svoje subjektivne
aktivnosti.
925
ovek uistinu razume samo kroz iskustva: razumevanje je mogue jedino kroz
egzistencijalno iskustvo.
Na primer, ako govorim o ljubavi, vi to moete razumeti racionalno jer znate jezik,
znate semantiku, znate znaenje rei, znate konstrukciju reenice, i uvebani ste, tako da
moete razumeti to govorim; ali vae e razumevanje biti "o" ljubavi. To nee biti tano
razumevanje ljubavi. Bie "o" ljubavi; nee biti neposredno. I koliko god prikupljali injenice
i informacije o ljubavi, nikada neete biti u stanju da znate ta je ljubav samo kroz takvo
sakupljanje. Moraete ui u ljubav, moraete da je okusite, rastvorite se u njoj, usuditi se;
samo tada.
Racionalno razumevanje je tek vrlo povrno razumevanje. Postanite egzistencijalniji.
Ako elite da znate ljubav, bolje je upustiti se u ljubav nego otii u biblioteku i razmatrati ta
su drugi rekli o ljubavi. Ako elite da meditirate, radije nego da uzmete knjige i uite ta je to
meditacija, idite direktno u meditaciju. Osetite je, uivajte u njoj, uite u nju, dopustite da se
dogodi oko vas, dopustite da se dogodi u vama, tada ete znati.
Kako ete bez plesanja znati ta je ples? To je nemogue znati iz knjiga, a teko je
saznati i gledajui plesaa pri plesu. To takoe nije znanje, jer vidite samo vanjsku formu,
samo pokrete tela. Vi ne znate ta se dogaa unutar plesaa, kakva se harmonija uzdie u
njemu, kakva svest, kakva svesnost se budi u njemu, kakva kristalizacija, kakvo usreditenje.
Vi ne moete to da vidite, ne moete to da ustanovite. Izvana to nije dostupno, a vi ne moete
ui u unutarnji svet plesaa. Jedini nain da uete tamo jeste da postanete plesa.
Sve to je lepo, duboko i veliko, treba proiveti.
Poverenje je jedna od najviih stvari u ivotu. Via od ljubavi, jer ljubav zna za
mrnju. Poverenje ne zna nita o tome. Ljubav je jo uvek dualnost. Mrnja ostaje skrivena;
ona nije odbaena. Svog ljubavnika moete napasti u trenutku. Bilo ta moe to izazvati, i
mrnja se podie, a ljubav tone. U ljubavi je samo pola od onoga to vi nazivate ljubavlju;
odmah ispod povrine mrnja uvek eka da vas zaskoi i zaposedne. A ona vas zaposedne.
Ljubavnici se svaaju, stalan konflikt. Neko je napisao knjigu o ljubavi. Naslov je divan:
Intimni neprijatelj. Ljubavnici su takoe i neprijatelji.
Ali poverenje je vie od ljubavi; ono je nedualno. Ne poznaje mrnju. Ne poznaje
polaritet, suprotnost. To je najistija ljubav - ljubav oiena od mrnje, ljubav koja je
potpuno odbacila mrnju, ljubav koja se ne moe pretvoriti u ljuto iskustvo, gorko iskustvo,
ljubav koja je postala skoro nezemaljska, onostrana.
Samo onaj koji voli moe imati poverenja. Ako elite da izbegnete ljubav, i
poverenje, vae e poverenje biti na vrlo niskoj razini jer e i dalje sadravati deo mrnje.
Vaom energijom najpre morate proi kroz ljubav, tako da postanete svesni dualnosti ljubav-
mrnja. Tada je tu frustracija koja proizlazi iz mrnje, zatim razumevanje kroz iskustvo, a
zatim odbacujete mrnju. Tada preivljava ista ljubav, sama sr. ak ni cvet nije tu, samo
miomiris; tada se uzdiete do poverenja.
Naravno, to nema nita zajedniko s racionalnim razumevanjem. Zapravo, to vie
racionalnog razumevanja nestaje, to se budi vie poverenja. Poverenje je na neki nain slepo,
na neki nain je poverenje jedina jasnoa vizije koja postoji. Ako mislite iz razuma, poverenje
e izgledati slepo. Racionalisti e poverenje uvek nazivati slepim. Ako gledate kroz iskustvo
poverenja, smejaete se; rei ete: "Po prvi put imam oi." Tada je poverenje jedina jasnoa
koja postoji. Vizija je tako jasna, bez ijednog oblaka ljubavi i mrnje, tako prozirna.
Drugo pitanje:
Pre dva, tri meseca sam mnogo plakala za vreme predavanja. Sada, ak i ako ne
govori nita smeno, u trenutku kad se osetim blie tebi, samo elim da se smejem i smejem.
Zato je tako?
Ali zato "zato?" Smej se. Zato od toga praviti pitanje i problem?
Ovo je od Krishna Radhe. Najpre je pitala "Zato plaem?" Sada, nekako, nekim
udom, ona ne plae nego se smeje; ali problem se nastavlja.
Zato se kaimo za probleme? ak i kad se osea srenom, odjednom um kae:
926
"Zato?" kao da je i srea bolest. Potrebno je objanjenje, potrebno je racionalno objanjenje;
inae ni srea nee biti od vrednosti.
To se stalno dogaa. Gledam ljude koji dolaze k meni, oni su jadni; pitaju "Zato?"
Mogu da razumem, kada se oseate jadno, mogu da razumem da pitaju "Zato?" Ali znam da
je njihovo "zato" dublje od njihovog jada. Uskoro ponu da se oseaju i srenima, i opet su
tu - vrlo jadni zato to su sreni. Sada je "Zato?" jad.
Da vam ispriam jednu anegdotu.
ovek ue u psihijatrov ured i ree: "Doktore, silazim s pameti. Stalno mislim da
sam zebra. Svaki put kad se pogledam u ogledalo celo moje telo prekriveno je crnim
prugama."
Psihijatar pokua da ga umiri: "Polako, polako!", ree on, "Sada se samo smirite,
idite kui i uzmite ove tablete, dobro se naspavajte noas, i siguran sam da e crne pruge
potpuno nestati."
Tako je jadni ovek otiao kui i vratio se nakon dva dana. Ree: "Dok, oseam se
izvrsno. Imate li neto za bijele pruge?"
Problem se nastavlja.
Jednom se dogodilo da su mi doveli mahnitog mladia. Mladi je imao suludu ideju
da su muve ule u njegovo telo, kroz nos ili usta, u snu, i da se vrte unutra. Naravno da je bio
u velikoj nevolji. Stalno se prevrtao tamo-amo; zbog tih vrteih dervia unutra nije ak mogao
ni da sedi kako treba; nije mogao spavati. Stalna agonija. ta uiniti s tim ovekom? Rekao
sam mu: "Lezi na krevet, odmori se deset minuta, i uiniemo sve to se moe."
Pokrio sam ga prekrivaem tako da nije mogao da vidi ta se dogaa, i jurcao sam po
celoj kui da ulovim par muva. To je bilo teko jer to nikada pre nisam radio, ali pomoglo je
moje iskustvo u lovljenju ljudi. Nekako sam uspeo da uhvatim tri muve. Stavio sam ih u bocu,
doneo ih oveku, napravio nad njim neke hokus-pokus pokrete i rekao mu da otvori oi;
pokazao sam mu bocu.
On je pogleda i ree: "Da, uhvatili ste neke, ali samo one manje. Velike su jo tu - a
tako su velike." Sad se zakomplikovalo. Gde nabaviti tako velike muve? On ree: "Ja sam
vam vrlo, vrlo zahvalan. Barem ste me oslobodili od ovih manjih; ali velike su zaista velike."
Ljudi nastavljaju dalje. Ako im pomogne s jedne strane, oni isti problem donesu s
druge strane - kao da postoji neka duboka nunost. Pokuajte to da razumete. iveti bez
problema je vrlo teko, gotovo ljudski nemogue. Zato? Zato to vam problem odvlai
panju. Problem vam daje preokupaciju. Problem vam daje zaposlenost bez ikakva posla.
Problem vas angauje. Kad ne bi bilo problema, vi ne bi bili u stanju da ostanete zakaeni za
periferiju vaeg bia. Centar bi vas usisao.
A centar vaeg bia je prazan. On je poput sredita toka. Ceo toak okree se oko
praznog sredita. Vaa unutarnja sr je prazna, nita, nitavilo, unyam, praznina, poput
ambisa. Vi se bojite praznine i zato se drite za obod toka, ili u najboljem sluaju, ako ste
malo odvaniji, drite se za preke; ali se nikada ne pomiete prema sreditu. Ponete da se
oseate uplaeno, uzdrmano.
Problemi vam pomau. Neki problem treba reiti; kako moete poi unutra? Ljudi mi
dolaze i kau: "Mi elimo ii unutra, ali imamo probleme." Oni misle da zbog problema ne
idu unutra. U stvarnosti je upravo suprotno: zato to ne ele da idu unutra, oni stvaraju
probleme.
Neka ovo razumevanje postane najdublje mogue: svi vai problemi su privid.
Stalno odgovaram o vaim problemima samo iz pristojnosti. Oni su svi prividni, u
biti beznaajni, ali oni vam pomau da izbegnete sebe. Oni vam odvlae panju. To izgleda
tako, kao dilema: kako da idemo unutra, najpre treba reiti tako mnogo problema. Ali im se
jedan problem rei, odmah izroni drugi. A ako gledate, promatrate, videete da je drugi
problem istog kvaliteta kao i prvi. Pokuajte ga reiti; trei se pojavljuje, odmah zamenjen.
927
Da vam ispriam jednu anegdotu.
Psihijatar: "Vi tinejderi ste grozni. Nemate oseaj odgovornosti. Zaboravi
materijalne stvari i misli na druge stvari, poput nauke, matematike i slinog. Kakav si u
matematici?"
Pacijent: "Ne ba dobar."
Dau ti test radi faktine informacije. Sada reci jedan broj."
"Royal 3447. to je duan u kojem radi moja devojka."
"Ne elim telefonski broj, nego jedan obini."
"Dobro. Devedeset."
"Tako je bolje. Sada sledei broj, molim."
"ezdeset."
"I jo jedan."
"Devedeset."
"Fino, fino. Vidi, moe naterati svoj um da radi i u drugom pravcu, samo ako
hoe."
"Tano. 90-60-90! ovee, kakva figura!"
Opet natrag ka devojci. Ako nije telefonski broj, onda je figura.
I to se nadalje nastavlja, ad infinitum.
Uvidite sutinsku stvar. Zato uopte elite da stvarate probleme? Jesu li to zaista
problemi? Jeste li sebi postavili najsutinskije pitanje: Jesu li to zaista problemi ili ih sami
stvarate i pree vam u naviku da ih stvarate, druite se s njima i bez njih bi se oseali
usamljenima? Vi bi ak i hteli da budete jadni, ali ne bi hteli da budete prazni. Ljudi se kae
ak i na svoj jad, ali nisu spremni biti prazni.
Vidim to svakodnevno. Doe par. Svaaju se godinama; kau da su se petnaest
godina svaali. U braku petnaest godina, stalno se svaajui i stvarajui pakao jedno
drugome. Zato se onda ne razdvojite? Zato se kaite za jad? Ili se promenite ili se
razdvojite. Kakvog smisla ima u traenju celog ivota? Ali ja vidim ta se dogaa. Oni nisu
spremni da budu sami. Jad im barem pravi drutvo. I oni ne znaju kako bi sada, ako se
razdvoje, organizovali svoje ivote. Navikli su se na taj odreeni obrazac stalnog konflikta,
ljutnje, prigovaranja, svae, nasilja. Nauili su taj trik. Sada ne znaju kako bi bilo u drugoj
situaciji s nekim drugim, s drugaijom linou. Kako biti s nekim drugim? Oni ne znaju za
nita drugo. Nauili su poseban jezik jada. Sada su u tome veti, efikasni. Poeti s novom
osobom znailo bi poeti stvari od ABC. Nakon petnaest godina u odreenom biznisu ovek
se boji da zapone s drugim.
uo sam priu o velikoj filmskoj zvezdi koji je otiao psihijatru i rekao: "Nemam
talenta za muziku, nemam talenta za glumu. Ja nisam lepa, zgodna osoba. Moje lice je runo,
moja linost vrlo oskudna. ta da radim?" A on je poznati glumac.
Psihijatar ree. "Pa zato se ne ostavite glume? Ako oseate da nemate nijedan
talenat, nijedan genij, i to nije posao za vas, zato ne ostavite posao?"
On ree: "ta? Nakon dvadeset godina u tom poslu, i nakon to sam postao poznata
zvezda?!"
Vi investirate i u svoje jade. Posmatrajte. Kad jedan problem nestane, samo
posmatrajte, stvarni problem odmah e skrenuti na neto drugo. To je kao kada zmija
presvlai kou, ali ostaje zmija. "Zato?" je zmija. Bili ste zaokupljeni time dok ste plakali.
Sada je pla prestao; smejete se. Zmija je presvukla staru kou. Sada je problem "Zato?"
Moete li zamisliti ivot bez ijednog "Zato?" Zato od ivota pravite problem?
Jedan je ovek razgovarao sa Jevrejinom, i bio je vrlo iznerviran jevrejskim obiajem
da na jedno pitanje odgovaraju drugim. Iznervirani ovek naposletku upita: "Zato vi Jevreji
na pitanje odgovarate pitanjem?"
Jevrejin mu odgovori. "Zato da ne?"
928
Ljudi se stalno vrte ukrug. "Zato ne?" Opet pitanje.
Samo razmotrite to. Ako se smejete, divno. U stvari, ako mene pitate, ak je i pla
lep; nita nije loe u tome. Ako me zaista pitate, onda bih vam rekao da prihvatite ta god
jeste. Prihvatite stvarnost, onda je i pla divan i nema potrebe poi u istraivanje "Zato?" Jer
vam istraivanje odvlai panju od injeninog stanja. Pla nije vaan - zato plaete. Pitate
za razlog, i onda stvarnost nestane i vi nastavite traiti razlog, gde je. Gde moete nai razlog?
Kako moete nai razlog? Moraete poi do samog poetka sveta, a tu ne postoji nikakav
poetak.
Pogledajte samo. Da bi se konano odgovorilo na "Zato?" moraete poi do samog
poetka sveta. A tu nema nikakvog poetka. Svet je bio uvek i uvek i uvek.
Pitanje nije potrebno da biste iveli. I nemojte ekati na odgovore; ponite da se
oslobaate pitanja. ivite, ivite s datostima. Plakanje, pla. Uivajte u tome. To je divan
fenomen, oputajui, proiavajui. Smeh je divan. Smejte se. Neka vas smeh zaposedne.
Smejte se, tako da se celo telo trese i pulsira s tim. To e biti proiavajue, oivljavajue, to
e vas podmladiti.
Ali ostanite s datostima. Ne uputajte se u razloge. Ostanite pri sutinskome.
Nemojte brinuti zato je to tako, jer na to se ne moe odgovoriti. Buda je mnogo puta rekao
svojim uenicima: "Ne postavljajte pitanja, barem ne metafizika, jer su budalasta." Samo
ostanite s datostima.
ivot je tako neizmerno divan, zato ne iveti upravo sad? Pla, to je izraavanje
ivota. Smeh je takoe izraz ivota. Ponekad ste tuni. To je izraz ivota, raspoloenje.
Divno. Ponekad ste sreni, prtite od radosti, pleui. I to je takoe dobro i divno. ta god se
dogodi prihvatite to, poelite dobrodolicu i ostanite s tim; i videete da ste malo-pomalo
napustili obiaj postavljanja pitanja i stvaranja problema od ivota.
A kada ne stvarate probleme, ivot otvara sve svoje tajne. One se nikada ne otvaraju
dok god osoba postavlja pitanja. ivot je spreman razotkriti sebe ako ne pravite problem. Ako
pravite problem, upravo to stvaranje problema zatvara vam oi. Postajete agresivni prema
ivotu.
U tome je razlika izmeu naunog truda i religijskog truda. Naunik je poput
agresivnog oveka, pokuava da ugrabi istine od ivota, prisiljava ivot da mu isporui istine -
skoro pukom, nasilno. Religiozni ovek ne stoji s pukom ispred ivota postavljajui pitanja.
Religiozni ovek je jednostavno u oputenosti sa ivotom, plovi s njim; i ivot religioznom
oveku otkriva mnoge stvari koje nikada nee otkriti nauniku. Naunik e uvek kupiti
mrvice sa stola. Naunik nikada nee biti pozvan kao gost. Oni koji ive ivot, pozdravljaju
ga, prihvataju ga s radou, bez pitanja, ali s poverenjem, oni postaju gosti.
Tree pitanje:
Kako zapravo tretirati sledee boljke:
Prvo: krtost.
Drugo: prigovarajui, zabrinuti perfekcionizam.
Tree: glumaku linost, to jest stalno ponaanje kao u ou-programu.
etvrto: ponos. To ukljuuje ponos zbog onoga to u poslednje vreme smatram
svojom mirnoom.
Je li meditacija dovoljna da se ovo rei, ili je potrebno neto dodatno, poput svesnog
odavanja tome do krajnosti ili pokuaja ignorisanja, ili moda svesnog izbegavanja?
krtost je skoro postala tvoje svojstvo. Ceo drutveni obrazac je stvara. Ona hoe da
ti grabi stvari od ljudi, a ne da daje. ini te ambicioznim, a ambiciozan ovek postaje krt.
Kakva god da je ambicija - svetovna, nesvetovna - ambiciozni ovek svejedno postaje krt.
Zato to se on uvek priprema za budunost, on sebi ne moe priutiti da ivi i deli. On nikada
nije ovde i sada. Ako ima novca, ima ga za budunost, ne za sada. A kako moe deliti u
budunosti? Deljenje je mogue jedino u sadanjosti. On ima novca za stare dane. Ili, postoje
929
ljudi koji imaju karakter, vrlinu, za budui ivot, za raj. Kako mogu deliti upravo sad? Oni
akumuliraju, pripremajui se za neto veliko to e se dogoditi negde u budunosti. Upravo
sad oni su siromani.
Svi ambiciozni ljudi su siromani, i zbog svog siromatva postaju krti. Oni sve
uvaju. uvaju beskorisne stvari.
Nekad sam iveo pored jednog oveka. Iznenadio sam se videvi da je cela njegova
kua poput ubrita. Bilo je ak teko i iveti u toj kui; nije bilo prostora. A on je stalno
sakupljao svata. Jednog dana sam poao u etnju i ugledao ga kako pokraj puta uzima ruku
od bicikla, samo ruku. Ogledao se na sve strane da vidi gleda li ga ko; odneo je ruku kui.
Kad sam se vratio, otiao sam do njega i rekao: "Gde je ona ruka?"
Bio je malo preneraen, ree: "Video si to?"
"Bio sam tamo."
Ali on ree: "Ono je dobra stvar. A ko zna? Malo-pomalo mogu sakupiti ceo bicikl. I
ta je u tome loe? Nisam je ukrao; neko je bacio."
Tako je sakupljao stvari - beskorisne stvari - ali je uvek mislio na budunost. Jednog
dana te e stvari postati korisne; jednog dana moda se ukae potreba. Ko zna?
Vi moda ne radite tako u svojoj kui, ali svi vi radite tako u svom srcu. Ako odete u
svoje srce, u svoj um, otkriete da je poput ubrita. Sakupili ste tu mnogo beskorisnih stvari.
Nikada niste istili. Stalno stavljate smee unutra, onda postanete teki, onda se oseate
optereeni, uznemireni. A zatim se pojavljuje unutarnja runoa.
Ali pokuajte da razumete temelj krtosti. To je ideja o ivljenju negde u budunosti.
Ako ivite ovde i sada nikada niste krti, jer moete da delite. Zbog ega sakupljati bilo ta?
Zbog ega akumulirati? Nije nuno da e sutranjice biti; moda je i ne bude. Zato ne deliti?
Zato ne uivati? Upravo ovog trena ivot cveta u vama. Uivajte u tome, podelite to. Jer
deljenjem to postaje intenzivno. Deljenjem postaje vitalnije. Deljenjem se uveava i raste.
Dakle, cela je poenta u tome da budunost ne postoji. Budunost je kreacija
ambicioznog uma. Budunost nije deo vremena. Ona je deo ambicije. Jer ambicija treba
prostor za kretanje. Ne moete ispuniti ambiciju sada. ivot moete ispuniti sada, ali ne i
ambiciju. Ambicija je protiv ivota.
Samo posmatrajte sebe i ostale. Ljudi se pripremaju: jednog dana oni e iveti. Taj
dan nikada ne dolazi. Pripremaju se, i umru. Nikada ne dolazi, jer ako se previe posvetite
pripremanju, to postane opsesija. Samo ete se pripremati, pripremati i pripremati. To je kao
da sakupljate hranu za neku buduu upotrebu, a stalno ostajete gladni, izgladneli, umirui. To
se dogaa milionima ljudi. Umru, okrueni mnogim stvarima koje su se mogle koristiti. Mogli
su lepo da ive. Niko ne prei va put osim ambicije.
Dakle, krtost je deo ambicije.
Pitanje je od Bodhidharme. On je vrlo ambiciozan. Ne u svetovnom smislu - on ne
eli veliku kuu, ne eli veliki auto, ne eli veliki bankovni raun - ne, on je jednostavan u tim
stvarima, vrlo jednostavan, skoro mahatma. On niega nema mnogo i ne zamara se tim
stvarima. Ali on eli da bude prosvetljen. To je njegov problem. I tako mu se uri da bude
prosvetljen.
Odbaci sve te gluposti. ivi upravo sada. Nema potrebe za nikakvim prosvetljenjem
u budunosti. Onog dana kad otkrije da se ivot mora iveti upravo sada, ovde i sada, ti si
prosvetljen. Onda nikada ne misli ni na prolost ni na budunost. Ovaj trenutak je dovoljan,
dovoljan sam po sebi. Sva patnja nestaje.
Patnja je tu jer nisi sposoban za ivljenje. Tako stvara neke ciljeve - prosvetljenje je
cilj koji ti daje oseaj da si vaan, da radi neto, tvoj ivot je smislen, ne ivi besmisleni
ivot, ti si veliki duhovni tragalac. Sami ego-tripovi.
Prosvetljenje nije cilj. Ono je posledica. Ne moe ga traiti. Ne moe od njega
praviti cilj. Ne moe postati predmet elje. Kad pone da ivi bez elja, ovde i sada,
odjednom je tu. To je posledica. To je posledica vitalnog ivota, ivog bia - tako ivog i
intenzivnog, tako vatrenog da u ovom trenu ulazi tako duboko u vreme da dotie venost.
ovek ivi od jednog trenutka do drugog, horizontalno - od A do B, od B do C, od C do D.
Tako vi ivite, tako se kreu vae elje - horizontalno. Uistinu iv ovek, osetljiv, budan, ne
930
kree se od A do B. On ulazi dublje u A i dublje u A, i dublje i dublje i dublje; njegovo
kretanje je vertikalno.
To je znaenje Isusovog krsta. Krst je i vertikalan i horizontalan. Isusove ruke su na
horizontalnom delu krsta. Njegovo celo telo je na vertikalnom. Ruke su simbol akcije; akcija
se kree horizontalno. Bie se kree vertikalno.
Dakle, nemojte da vas akcija previe apsorbuje; postanite sve vie apsorbovani u
bie. I zbog toga je sva meditacija. Da nauite kako biti, bez da ita inite. Wu wei - kako biti,
bez injenja iega. Naprosto biti. Tada ponete da upadate u ovaj trenutak, dublje i dublje i
dublje. A to vertikalno kretanje vremena jeste venost.
Oboje se susreu u vama - vreme i venost. Sada je na vama da odluite. Ako se
kreete s ambicijom, kretaete se u vremenu; a smrt postoji u vremenu. Ako se kreete s
eljom, kretaete se u vremenu; a smrt postoji u vremenu. Ako ste zakaeni za ego, kretaete
se u vremenu. Smrt, ego, elja, ambicija, sve su to delovi horizontalne linije.
Ako ponete da se ukopavate u trenutak i krenete vertikalno, postajete ne-ego, bez
eljni, postajete neambiciozni. Ali ste odjednom zapaljeni ivotom, vi ste intenzivna energija
ivota. Bog vas je preuzeo.
Krenite vertikalno, i sva krtost nestaje.
"Prigovarajui, zabrinuti perfekcionizam." To ti je takoe nametnuto. Uili su te da
bude savren. Prava stvar je biti celovit, a ne savren. Niko ne moe biti savren, jer
savrenstvo je statina stvar. ivot je dinamian. U ivotu nita ne moe biti savreno, jer je
mogue jo savrenstva i jo savrenstva. On beskonano raste. To je stalni rast, kontinuitet.
To je uvek evolucija, uvek revolucija. Ne postoji taka u kojoj moe rei: "Sad je to
savreno."
Savrenstvo je lani ideal, ali ego ga eli. Ego eli biti savren, i zato ti stalno
prigovara: "Postani savren." Tako se stvara napetost, mahnitost, ludost, a ego nastavlja da
stvara ego-tripove. Ba neki dan proitao sam definiciju. Definicija kae "Neurotina osoba je
ona koja gradi kule u vazduhu, psihotina osoba je ona koja ivi u tim kulama, a psihijatar je
onaj koji naplauje stanarinu." Ako elite postati neurotini, psihotini, onda pokuajte postati
savreni.
I sve religije na svetu do sada - organizovane religije, crkva - uile su ljude da
postanu savreni. Isus to nije pouavao. Hrianstvo jeste. Buda to nije pouavao. Budizam
jeste. Sve organizovane religije uile su ljude da postanu savreni. Buda, Isus, Lao Ce, oni su
rekli neto sasvim drugo; rekli su: "Postanite celoviti." Koja je razlika izmeu "celovitosti " i
"savrenstva"? Postati savrenim je horizontalna linija; savrenstvo je negde u budunosti.
Postati celovitim moe se u ovom trenutku, ovde i sada; vreme nije potrebno. Postati celovit
znai postati autentian, postati sobom - ta god jeste, ta god jeste.
Vi obino ivite vrlo, vrlo ogranienim ivotom. Ne doputate svojoj energiji pun
zamah. Nepotpun, podeljen ivot. elite da volite nekoga, ali ne volite potpuno. Ne kaem
sada da od svoje ljubavi napravite savrenu ljubav. To nije mogue, jer savrena ljubav znai
da rast vie nije mogu. To e biti smrt. Kaem da uinite svoju ljubav potpunom, celovitom.
Volite celovito. ta god je u vama, ne zadravajte. Dajte potpuno, dajte u potpunosti. Tecite u
drugoga potpuno; ne zadravajte. To je jedina stvar koja e vas uiniti celovitim.
Ako plivate, plivajte potpuno. Ako hodate, hodajte potpuno. Pri hodanju naprosto
postanite hodanje, nita drugo. Ako jedete, jedite potpuno.
Neko je upitao Chao-Choua, velikog zen uitelja: "ta si radio pre nego to si postao
prosvetljen?"
On ree : "Cepao sam drva i vadio vodu iz bunara."
ovek upita: "ta radi sada, kad si postao prosvetljen?"
On ree: "Isto. Cepam drva i vadim vodu iz bunara."
ovek se malo zbunio; ree: "Pa u emu je onda razlika?"
Chao-Chou ree: "Razlika je velika. Pre sam radio puno vie stvari odjednom.
Cepajui drva mislio sam o mnogim stvarima. Nosei vodu s bunara mislio sam o mnogim
stvarima. Ali sada jednostavno nosim vodu. Jednostavno cepam drva. ak je i cepa nestao.
Samo cepanje, tu nema nikoga."
931
To e vam dati oseaj celovitosti. Budite stalno zaokupljeni celovitou. Zapamtite
to. Odbacite ideju o savrenstvu. Nju su vam dali vai roditelji, majka, otac, uitelji, kolege,
univerziteti, crkve... ali svi su vas oni uinili neurotinima. Ceo svet pati od neuroze.
Majka je odvela svog sinia psihijatru i pitala: "Doktore, moe li desetogodinji
deak da oeni filmsku zvezdu poput Elizabet Tejlor?"
Doktor ree: "Naravno da ne, gospoo, to je sasvim nemogue."
Majka pogleda sina i ree: "Vidi, ta sam ti rekla? Sada idi i razvedi se."
Nije samo deak neurotian, i majka je - majka ak i vie. Neurotini roditelji raaju
neurotinu djecu.
Ljudi su me mnogo puta pitali - Anurag je pitao mnogo puta - nikada nisam
odgovorio - "Zato ne dozvoljava svojim sannyasinima da imaju decu? Zato stvara toliko
nevolja dr. Phadnisu?" Najpre bih voleo da postanete ne-neurotini; inae ete roditi
neurotinu decu. Svet je pun neuroza. Barem ne poveavajte to. Ne marim za populaciju; to je
briga politiara. Marim za neurozu. Vi ste neurotini; raate decu iz neuroze.
Ona su za vas takoe odvlaenje panje. Zato to vam je dosta vas samih sebe, eleli
bi neto to e vam odvui panju. Deca su divan nain za to. Ona stvaraju jo nevolja. Vae
su nevolje ostarele; dosta vam ih je. Vi bi eleli neke nove nevolje. Muu je dosta ene, eni
je dosta mua. Oni bi eleli da neko stane izmeu njih: dete. Mnogi brakovi se odravaju zbog
dece. Inae bi se raspali. Jednom kad su deca tu, majka pone razmiljati o odgovornosti za
decu, otac pone razmiljati o dunosti prema deci. Sada postoji most.
A i majka i otac su optereeni svojim vlastitim ludilom, problemima, teskobama. ta
e oni dati toj deci? ta oni imaju da daju? Govore o ljubavi, ali oni su nasilni. Njihova je
ljubav ve zatrovana, oni ne znaju ta je ljubav, i onda u ime ljubavi maltretiraju. U ime
ljubavi pokuavaju ubiti ivot u deci. Oni tako svome ivotu daju strukturu. U ime ljubavi oni
dominiraju, poseduju. I naravno, deca su vrlo bespomona, pa radite ta god elite. Tuete ih,
oblikujete ih ovako ili onako, prisiljavajte ih da tegle vae neispunjene elje i ambicije, tako
kad vi budete mrtvi, ona e tegliti vae ambicije i pokuavati iste gluposti koje vi pokuavate
uiniti.
Voleo bih da imate decu, ali postati otac, postati majka, nije lako. Jednom kad ste
celoviti, tada postanite majka, postanite otac. Tada ete roditi dete koje e biti sloboda, koje
e biti zdravlje i celovitost, koje e biti ljupko - i to e biti poklon svetu. I to e dete uiniti
svet malo boljim nego to jeste. Inae ne; inae vi ste dovoljni!
"Zato ste me stavili u istu sobu s tim tipom?", upita pacijent s indignacijom.
"Bolnica je prepuna", objasni doktor, "je li on problematian?"
"Problematian? On je lud! Stalno gleda po sobi govorei 'Nema lavova, nema
tigrova, nema slonova', a soba ih je uvek puna!"
Ludaci misle da su drugi ludi. Ludaci nikada ne misle da su oni ludi. Jednom kad
ludak prepozna da je lud, ve je na putu ozdravljenja.
Pokuajte da vidite svoju ludost, da je prepoznate. To e vam pomoi da ozdravite.
"Prigovarajui, zabrinuti perfekcionizam." Pokuaj biti celovit. Inae e te
perfekcionizam izjedati. Postani celovit. Radi ta god eli, ali radi to potpuno. Rastvori se u
tome, rastopi se u tome, i malo-pomalo tvoje e bie procvetati. Tada u tebi nee postojati
ideja savrenstva.
Ali vi ste nepotpuni, podeljeni. Zbog toga se stalno pojavljuje ideja "Kako biti
savren?" Budite celoviti, i ideja e nestati sama od sebe.
"Ponos" i "glumaka linost". Naravno, ljudi koji pokuavaju biti savreni postae
glumci. Oni e imati maske; sebe e kriti iza maske. Nee dopustiti da drugi vide njihovu
stvarnost. Uvek e se pretvarati, bie licemeri. Uvek e pokuavati neto da izvode i da
dokazuju. Oni znaju ko su, a pokuae dokazati da su neko drugi.
A nevolja je u tome to moda nee biti u stanju da uvere druge, ali uvek mogu
932
uveriti sebe. Tako nastaje neuroza.
Samo budite svoji, po bilo kojoj ceni. to god kotalo, budite svoji. U poetku e biti
puno straha, jer mislite da ste veliki ovek, a onda odjednom otkrijete da ste obian ovek. Tu
e se pojaviti strah, ego e se seati povreenim; ali pustite neka se osea tako. Zapravo,
pustite ga da izgladni i umre. Pomozite njegovu smrt. Budite obini, budite jednostavni i
postaete celovitiji, napetost e nestati i nee biti potrebe da stalno neto izvodite. To je tako
velika napetost - stalno u izvoenju, stalno u izlogu, samo gledajui ta ljudi misle i ta
morate uiniti da bi dokazali da ste vi neto posebno. Ali, samo razmislite i o drugima: svi oni
rade istu stvar!
Ceo svet je previe zabrinut jer svako pokuava dokazati da je neto to nije, a ostali
rade isto to. I niko ne eli da vidi da ste vi posebni. Oni znaju da niste, jer kako bi mogli
verovati u vau posebnost? Samo su oni posebni. Vi takoe znate da niko osim vas nije
poseban. Moda to neete rei, ali svako duboko u sebi veruje u to.
uo sam da u arapskom svetu postoji ala koja kae da kad god Bog stvori novog
oveka, proda mu trik. On apne oveku u uho: "Ti si najbolji kojeg sam ikada stvorio -
najvei." Ali to je uradio svakome, tako da je svako uveren u vlastitu veliinu.
Pokuajte biti na zemlji. Budite realistini. A ako ste obini, uskoro ete videti da se
otvaraju mnoga vrata koja su bila zatvorena zbog vaeg stanja napetosti. Opustite se.
I naravno, ponos stalno iznova dolazi razliitim putevima. I uvek imajte na umu da
dolazi na suptilne naine, pa posmatrajte tanije, preciznije, paljivije.
Da, meditacija je dovoljna. Nita drugo nije potrebno. Samo meditirajte vie, tako da
moete videti stvari jasnije.
etvrto pitanje:
Osho, polako poinjem da oseam da si ti ja.
Ali ko je onda taj lik u belom koji svakog jutra sedi na toj stolici?
S.B.Z.
Najpre da objasnim ovu kodiranu re "S.B.Z." To je moj odgovor. Doktora su kolege
poveli u obilazak londonske bolnice. Posmatrao je sistem dosjea i uoio genijalnu ideju o
skraenicama - D za difteriju, O za ospice, TB za tuberkulozu. Izgledalo je da su sve bolesti
sasvim pod kontrolom, osim jedne oznaene simbolom S.B.Z.
"Vidim da ovde hara epidemija S.B.Z.-a", ree on, "ali, ta je to S.B.Z.?"
"Oh", ree jedan od njih, "kada ne moemo postaviti dijagnozu, stavimo S.B.Z. -
Samo Bog Zna."
Ja ne znam ko je ovaj lik koji sedi na ovoj stolici i govori vam. S.B.Z.
933
Poglavlje 7
NAJVIE ZNANJE: SVE ODJEDNOM
27. aprila 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
III, 52: kanatatkramayoh samyamadvivekajam jnanam.
Iz usredsreenosti na trenutke i njihov sled javlja se [tzv.] iz jasnog
razlikovanja roena (vivekaja) spoznaja.
III, 53: jatilakanadeairanyatanavacchedattulyayostatah pratipattih.
[Kada se ova mo diskriminacije ima], tada postaje mogue razlikovanje
(anyata) [ak i izmeu dva na izgled] identina predmeta koji [u obinom iskustvu] ne
mogu biti razdvojeni ni po rodu (jati) ni po [specifinoj] karakteristici (lakana), niti po
mestu (desa).
III, 54: tarakam sarvaviayam sarvathaviayamakramam ceti vivekajam jnanam.
Spasonosna, na sve se proteua, na sve se momente razvoja celina
odnosea i cela u svakom trenutku - takva je spoznaja roena iz [sposobnosti]
jasnog razlikovanja
ta je vreme? Sada Patanjali postavlja bezvremeno pitanje, veno pitanje, i do njega
dolazi na samom kraju Vibhuti Pade jer je spoznaja vremena najvee udo. Znati ta je vreme
znai znati ta je ivot. Znati ta je vreme znai znati ta je istina. Pre nego to preemo na
sutre potrebno je razumeti mnoge stvari; one e biti uvod u sutre.
Ono to obino nazivamo vremenom nije stvarno vreme. To je hronoloko vreme.
Zapamtite da se vreme moe podeliti, klasifikovati, na tri naina. Jedno je "hronoloko",
drugo je "psiholoko", a tree je "stvarno". Hronoloko vreme je satno vreme. Ono je
proizvoljno; nije stvarno. To je samo verovanje oko kojeg se drutvo sporazumelo.
Sporazumeli smo se da podelimo dan na dvadeset etiri sata. Vrlo je proizvoljno da Zemlja za
dvadeset etiri sata napravi pun krug oko svoje ose; mi smo se odluili na podelu na dvadeset
etiri sata. Zatim smo odluili da svaki sat podelimo na ezdeset minuta. Nema nune potrebe
da se podeli na taj nain. Neke druge civilizacije mogle bi napraviti drugaiju podelu. Mi
moemo podeliti sat na sto minuta i niko nas ne bi spreio. Zatim smo svaku minutu podelili
na ezdeset sekundi. To je takoe otprilike, samo proizvoljno. To je satno vreme. Ono je
potrebno; inae bi se drutvo raspalo.
Neto poput opteg standarda je nunost - ba poput novca, gotovine. Novanica od
sto rupija, deset dolara, ili neka druga - to je samo opte verovanje oko kojeg se drutvo
sporazumelo. Ali to nema nita zajedniko sa egzistencijom. Ako ovek nestane sa Zemlje,
funta sterlinga, dolar, rupija, nestae istog asa. Bez oveka, zemlja e isti as ostati bez
novca. Stene e biti tu, cvet e i dalje biti cvet, prolee e doi i ptice e pevati, a ujesen e
otpasti staro lie; ali nee biti novca. ak i ako budu hrpe novca pored puteva, to uope nee
biti novac, jer da bi se to nazvalo novcem potreban je ovek, da bi se to cenilo kao novac,
potreban je ovek.
Vlada daje obeanja, na svakoj novanici napisano je obeanje: "Guverner finansija
obeava da e vam platiti deset rupija vrednosti u zlatu ako ovu novanicu donesete u banku.
Kada na Zemlji ne bi bilo oveka, satovi bi mogli i dalje brojati vreme, ali to uopte ne bi bilo
vreme. Niko ne bi mario, niko ne bi gledao u njih. Satno vreme bi stalo im oveka ne bi bilo;
dakle ono je ljudska tvorevina, drutveni nusproizvod.
to je drutvo vie - a kada kaem "vie", mislim to kompleksnije postaje - sve vie
934
postaje opsednuto hronolokim vremenom. Primitivnom oveku sat ne bi koristio. Ako bi mu
pokazali sat naprosto bi se zbunio. Zato? ta bi radio s tim? Civilizovani ovek ne moe da
ivi bez sata. Gotovo je nemogue iveti u civilizovanom drutvu bez sata jer se celo drutvo
pokree prema satu, ponekad ak i do besmisla.
Jednom kad vam se misli ravnaju po satu, zaboravljate da je to samo proizvoljno. To
nije stvarno vreme. Jednom kad se hronoloko vreme shvati preozbiljno, zaboravlja se sve
drugo. Ceo Zapad je preterano opsednut vremenom. Sve se mora obaviti na vreme.
Jedan moj prijatelj putovao je u Englesku s prijateljem Englezom, i on mi ree kako
se sve pretvorilo u takvu rutinu da u Engleskoj moe uti izraze poput "vreme za aj",
"vreme veere", "vreme ruka". ta to znai? Kako vreme moe odrediti kada je vreme za
ruak, ukoliko nisi gladan? Kada kae "vreme ruka", to znai "vreme gladi" - sada budi
gladan! A ako nisi, onda s tobom neto nije u redu. Vreme za aj znai da sada mora biti
spreman za aj. Ako nisi onda s tobom neto nije u redu; mora ga uzeti. Malo-pomalo ljudi
su zaboravili svoju stvarnu glad, stvarnu e. Sve treba uzeti na vreme. Sat odluuje. Sat je
postao dominantan; on dominira. Svet kojim dominira sat je vrlo nestvaran.
Sada postoje uitelji, psiholozi, koji kau majkama da detetu daju mleko u odreeno
vreme, svaka tri sata. Dete plae, gladno je; majka gleda na sat. Dete je gladno; to nije neto
oko ega se treba brinuti. Treba gledati na sat. Jer kada je dete gladno, ne treba verovati
njemu, ve doktoru. Sad, nije doktorov posao da se mea u to. Ali kad jednom postanete
opsednuti nestvarnim, mnogo nestvarnih stvari ulazi u va ivot.
S hronolokim vremenom zaiveo je i svet strunjaka, jer ste izgubili svoje korene u
stvarnosti. Za sve morate nekoga pitati. Ljudi mi dolaze i kau: "Osho, reci nam kako se
oseamo". Vi morate znati kako se oseate. Ali ja razumem. Dodir, kontakt, povezanost sa
stvarnou je izgubljena. ak i za to kako se oseate morate da pitate nekoga ko zna. Morate
se osloniti na nekog drugog. To je nesrea, ali to se odvijalo sporim korakom i oveanstvo
nije bilo svesno.
Sada nije bilo korieno hronoloko vreme. Ono vie nema znaaja; dolo je gotovo
do kraja. Zapamtite, to je lano vreme. Ono nema nikakve veze sa stvarnou.
Duboko dole ispod njega, tano ispod njega, nalazi se jo jedno vreme koje nije
stvarno, ali je stvarnije od hronolokog; to je psiholoko vreme. Postoji sat, bioloki sat,
unutar vas. ene su ga svesnije nego mukarci. Ni one ga nee biti jo zadugo svesne jer na
svaki nain pokuavaju da oponaaju mukarce. Ipak, njihovo telo funkcionie kao unutarnji
sat. Svakih dvadeset osam dana dolazi menstruacija. Telo funkcionie kao unutarnji sat,
bioloki sat.
Ako pogledate, primetiete da se glad svakog dana javlja u odreeno vreme. Ako ste
dobro i zdravo, onda se potrebe uklapaju u odreeni obrazac, a obrazac se ponavlja. Prekida
se samo ako niste dobro; inae se telo kree glatko, pokree se po glatkom obrascu. A ako ste
svesni tog obrasca, biete ivlji do oveka koji ivi po satu. Vi ste blie stvarnosti.
Hronoloko vreme je fiksno, mora biti fiksno, jer to je drutvena nunost, ali
psiholoko vreme je fluidno, ono nije vrsto, jer svaka osoba ima sopstvenu psihologiju,
sopstveni um. Jeste li uoili? Kada ste sreni, vreme prolazi brzo. Va sat nee ii brzo; satno
vreme nema nikakve veze s vama. Ono se kree sopstvenim korakom - u ezdeset sekundi
omakne se za jedan minut, sa ezdeset minuta pomakne se za jedan sat. To e se nastaviti; bili
vi sreni ili nesreni, nije vano. Ako se nesreni, va um e biti u drugaijem vremenu, ako
ste sreni va um e biti u drugaijem vremenu. Ako se odjednom pojavi voljena osoba,
nenadano pokuca na vaa vrata, vreme e skoro stati. Proi e sati - moda neete raditi nita,
samo se drati za ruke i sedeti i gledati Mesec - proi e sati, a izgledae kao da je proao tek
minut.
Vreme prolazi vrlo, vrlo brzo kada ste sreni. Kada ste nesreni - neko je umro, neko
koga ste voleli, dogodila se smrt - tada vreme prolazi vrlo, vrlo sporo.
Ba neko vee dola je Mira. Njen mu umro je pre nekoliko meseci. Dola je da me
poseti nakon njegove smrti, i rekao sam joj da ne brine, da e rana zaceliti. Trebae malo
vremena, gotovo tri meseca. Ali ta su tri meseca bila samo prosek, jer to zavisi od osobe. Sada
je dola i prole vee mi rekla: "Prolo je pet meseci, a bol je jo tu. Naravno, manja je, ali jo
935
je ovde, nije otila, a ti si rekao da e otii za tri meseca." Znam. Ponekad je potrebna jedna
godina, ponekad est meseci, ponekad ak ni tri meseca, tri dana su dovoljna. To nije
hronoloki; to je psiholoki. Zavisi od tebe, od odnosa, od odnosa kakav je postojao izmeu
tebe i tvog mua.
A znam da odnos nije bio dobar. Zato e rana zarasti, i trebae dugo vremena. To e
izgledati paradoksalno, ali tako je. Ako si volela oveka i on je umro, bie tuna, ali e se
oporaviti - brzo. Nee biti rane. Volela si oveka - nema nieg nepotpunog. Ali izmeu Mire i
njenog mua odnos nije bio dobar; godinama su bili skoro odvojeni. Ona je htela voleti, ali
nije mogla. Htela je biti s njim, ali nije mogla. Sada je mu otiao, i sva njena nada da e biti
zajedno otila je s njim. Ona je eznula, ona je htela, ona je elela, ali nije moglo biti. Sada je
ovek otiao, vie ne postoji mogunost. Sada je njena usamljenost zapeaena; sada nema
naina da voli tog oveka. Bio je iv, a ona nije mogla voleti, bilo je problema meu njima;
ovek je otiao, i vie ne postoji mogunost. Sada e rana zarastati vrlo sporo - vrlo, vrlo
sporo. A ak i kada zaraste, izvesna tuga zadrae se zauvek.
Vrlo se teko osloboditi neega to je nepotpuno. Potpune stvari sazru i otpadaju
sopstvenim ritmom. Kada voe sazri, otpadne. Naravno, stablo na par sekundi oseti da neto
nedostaje, a zatim zaboravi. Zavreno, jer zrelo voe mora otpasti. Svi moraju umreti. Voleli
ste dok je osoba bila iva - i voleli ste silno i potpuno. Vi ste ispunjeni, ne moete traiti vie.
Tako je kako je bilo, vie bi bilo previe. Zahvalni ste to vam je Bog dao tako mnogo
vremena. Mogao je uzeti tu osobu malo ranije, ali dao vam je dovoljno vremena, i voleli ste i
voleli. U ljubavi ak i jedan tren postaje venost. Tako ste sreni da vreme staje. Mali ivot
postane vrlo, vrlo intiman. Ali to se nije dogodilo, i ja mogu da razumem Mirin jad. Ali ona se
mora suoiti s tim i razumeti. Nije u pitanju samo smrt mua. To nije tako veliki problem.
Muevi umiru, ene umiru; to nije veliki problem, to je prirodno. Problem je da se nije mogla
dogoditi ljubav. Ostala je san, elja, i sada e ostati neispunjena. Ne moe ponovo pronai
tog oveka, poglavlje ne moe biti dovreno. Ta nedovrenost delovae kao rana. Zbog toga
e trebati dugo vremena. Trebae jo malo due.
Psiholoko vreme je vae unutarnje vreme; a u hronolokom vremenu ivimo svi
zajedno, u grinvikom vremenu - ono nije lino. Psiholoko vreme je lino, i svako ima svoje
sopstveno. Ako ste sreni, va oseaj vremena se usporava. Ako ste nesreni vreme se
produuje. Ako ste u dubokoj meditaciji, vreme staje. Zapravo, mi na Istoku smo stanja uma
merili vremenom. Ako vreme potpuno stane, onda je to stanje blaenstva. Ako se vreme jako
uspori, onda je to stanje patnje.
U hrianstvu se kae da je pakao vean. Bertrand Russell napisao je knjigu Zato
nisam hrianin, u kojoj je dao mnogo argumenata zato nije hrianin. Jedan od argumenata je
sledei: "Ne mogu da verujem da pakao moe biti vean, jer koji god da su gresi, oni su
ogranieni. Ne moe poiniti neograniene grehe. Za ograniene grehe neograniena kazna -
to je nepravda." Argument je jednostavan. Niko ne moe protivreiti Bertrandu Russellu; on
iznosi jednostavnu injenicu. On sam kae: "Ako bi bio kanjen za sve grehe koje sam
poinio u celom ivotu, to ne bi bilo vie od etiri godine zatvora. Pa ak da su ukljueni i
gresi koje nisam poinio nego samo zamislio, onda najvie osam godina, ili malo vie, deset
godina. Ali beskonani, veni pakao?" Onda se ini da je Bog vrlo osvetoljubiv, ne izgleda
boanski, izgleda kao jako strana, avolja sila.
Zato to ste voleli enu koja nije bila vaa supruga ispataete - veno. To je previe.
Niste poinili neki veliki greh. Ljudski je zaljubiti se, a kada se neko zaljubi, teko je odluiti
da li se zaljubiti ili ne u enu koja nije niija supruga... ljubav je uglavnom slepa. Zaposedne
vas.
Da, izgleda da je Bertrand Russell u pravu, njegov argument ini se valjanim; ali ja
kaem da nije valjan. Promaio je celu poentu. I nijedan hrianski teolog jo mu nije
odgovorio na tu poentu. Oni ne mogu odgovoriti jer su i oni zaboravili. Oni govore o
teorijama, ali su zaboravili stvarnost. Kada Isus kae da je pakao vean, on misli na
psiholoko vreme, a ne na hronoloko. Da, ako je mislio na hronoloko vreme, onda je
potpuno apsurdno baciti oveka u veni pakao. On je mislio na psiholoko vreme. Mislio je
da jedan tren u paklu izgleda kao venost. Usporie se toliko mnogo jer ete biti u takvoj
936
agoniji i bolu da e se jedan tren initi kao venost. Oseaete kao da se nikada nee zavriti,
kao da nema kraja. Oseaete da to traje i traje i traje.
To nita ne govori o vremenu, to govori neto o vaim oseajima kada ste u dubokom
bolu, muci. I naravno, pakao je konano u bolu. I Isus je savreno u pravu, Bertrand Russell u
krivu, ali Bertrand Russell je pogreno razumeo jer Isus nije rekao ba "psiholoko vreme".
On je rekao "venost" jer je u to doba taj jezik bio razumljiv. Nije bilo potrebe za takvim
kvalifikacijama.
Psiholoko vreme je lino. Ti ima svoje, tvoja ena njeno, tvoj sin njegovo; i svi su
drugaiji. To je jedan od uzroka konflikata u svetu. Ti trubi, a ena kae kroz prozor.
"Dolazim", i nadalje stoji pred ogledalom, a ti nadalje trubi, jer: "Vreme je i propustiemo
voz", i ona se ljuti, i ti se ljuti. ta se dogaa? Svaki mu je ozlojeen dok sedi u autu i trubi,
a ena se jo sprema, jo se sprema. Ona jo bira sari. Ali vozove nije briga koji e sari
obui. Oni odlaze na vreme. Mu je previe sluen, ta je sad. Dva razliita psiholoka
vremena su u konfliktu.
Mukarac se kree po hronolokom vremenu, ena jo uvek ivi u psiholokom
vremenu. Koliko vidim ene nose rune satove, ali samo kao ukras. Ne vidim da ih zaista
koriste, pogotovo ne u Indiji. Sreo sam nekoliko ena koje ne znaju rei koliko je sati, a imaju
rune satove, divne zlatne satove - one ih mogu sebi priutiti.
Dete ivi u potpuno drugaijem vremenu. Dete ima vlastito psiholoko vreme,
potpuno bez urbe, skoro u snu. Ono vas ne moe razumeti, vi ne moete razumeti njega. Vrlo
ste udaljeni, nema naina da to premostite. Kada starac govori detetu, on govori s druge
planete, nikada ne dopire do deteta. Dete ne moe da uvidi zato toliko urbe, zbog ega?
Psiholoko vreme je apsolutno lino. Zbog toga je hronoloko vreme postalo vano;
inae gde se sresti, kako funkcionisati, kako biti efikasan? Ako svako doe u ured po
vlastitom nahoenju, onda je nemogue odraivati posao. Ako svako doe na stanicu po
vlastitom vremenu, onda vozovi ne bi mogli krenuti. Neto proizvoljno mora biti utvreno.
Hronoloko vreme je istorija, a psiholoko vreme je mit. To je razlika izmeu istorije
i mita. Na Zapadu je pisana istorija, a na Istoku mit. Ako pitate kada se rodio Krina, taan
datum, odgovor nee stii niotkud. A onda je istoriarima lako da dokau da, ukoliko ne
moe dokazati datum, hronoloko vreme Krininog roenja, koje mesto - ako ne moe
pokazati prostor i vreme u kojima se dogodilo Krinino roenje - onda je sporno je li Krina
ikada bio roen ili ne.
Istok nikada nije mario. Istok se jednostavno smeje svoj toj apsurdnosti. Kakve veze
ima hronoloko vreme s Krininim roenjem? Mi nemamo nita zabeleeno. Ili imamo
mnogo zabeleki, kontradiktornih, koje protivree jedna drugoj.
Ali, vidite, ja sam roen jedanaestog decembra. Ako se moe dokazati da nisam
roen jedanaestog decembra, hoe li to biti dovoljan dokaz da se nikada nisam rodio?
Na Istoku niko ne pamti svoj roendan. Ba neki dan Vivek je bila zabrinuta zbog
oevog roendana. Moda je dvadeset i sedmog, ili nekog drugog datuma, i ona se brine da e
se, ako pie i pita, uvrediti. Rekao sam joj da ja ne znam roendan svoje majke, ni oev, i ne
znam znaju li ga oni uopte. Ali to nije dokaz da nisu nikada postojali ili da ne postoje sada.
Istok je zapisivao mit. Mit je potpuno drugaiji; u skladu s psiholokim vremenom.
Hronoloko vreme kree se linearno, po pravcu. Zato na Zapadu kau da nema nita
novo pod suncem - iako se istorija nikada ne ponavlja. Vreme se kree linearno, pa kako se
moe ponoviti ako je linearno? Svaki trenutak izgleda jedinstven. Mi na Istoku kaemo da je
istorija toak. Ne kree se linearno; kretanje je kruno. I mi na Istoku kaemo da nema nita
novo pod suncem, a istorija se stalno ponavlja. Sve je ponavljanje, pa zato onda brinuti oko
toga kada je roen Krina.
Na Istoku kaemo da se u svakom dobu Krina raa ponovo i ponovo. To je toak. U
svakom periodu izmeu kreacije i destrukcije Krina se uvek ponovo raa. Njegov oblik moe
biti razliit, njegovo ime moe biti razliito, ali on se uvek ponovo raa; pa zato brinuti?
Samo opii ko je on i ne brini previe oko nebitnih detalja. Tako da lik Krine ne mora
pripadati nijednom odreenom Krini. To moe biti naprosto sinteza svih Krini. Tako je to.
Ako pitate: "Je li Budin kip veran njegovom izgledu?" - nije. No ipak jeste, jer Buda
937
mora izgledati tako. Nije re o tome je li taj Buda - Gautama Sidarta, sin Sudodane, roen u
Kapilavastu na odreeni datum - izgledao isto kao ovaj kip. Ne, nije poenta u tome. Ali svi
Bude uvek su sintetizovani u tom kipu. On ih predstavlja. Taj kip je samo kip budastva, a ne
nekog odreenog Bude. On ukljuuje sve Bude.
Zapadu to pada malo tee. Ne moete razlikovati Budu i Mahavira, osim po malom
znaku dole kod stopala; inae se ne razlikuju puno. ainisti imaju dvadeset etiri tirthankara,
dvadeset etiri velika Uitelja, ali ne moete ih razlikovati. Idite u ainistiki hram i samo
pogledajte; svi izgledaju isto. Nemogue je da dvadeset etiri osobe izgledaju isto. Nemogue.
Dve osobe nikada nisu iste, ali ti kipovi ne predstavljaju vanjski oblik. Oni predstavljaju
unutarnje iskustvo. Da, dve osobe ne mogu biti iste, ali dva iskustva mogu.
Kada se vi zaljubite i neko drugi se zaljubi, ljubav je ista. Kada vi meditirate i neko
drugi meditira, meditacija je ista. Kada se vi prosvetlite i neko drugi se prosvetli, prosvetljenje
je isto. Ta dvadeset etiri kipa aina-Uitelja ne predstavljaju dvadeset etiri osobe, ve jedno
stanje odraeno u dvadeset etiri osobnosti. Svi su oni reprezentativni.
Ako pogledate ainistike tirthankare, videete vrlo duge ui koje gotovo dodiruju
ramena. aini kau da svi tirthankare imaju duge ui. aavi ljudi misle da je Mahavira zaista
imao tako duge ui.
Jedan ain, Acharya Tulsi, pozvao me na svoju konferenciju. On je imao vrlo duge
ui, a jedan od njegovih uenika prie mi i ree: "Vidi, Acharya Tulsi maharad ima tako
duge ui. To je simbol velikog Uitelja. Ubrzo, u jednom od svojih ivota, on e postati
tirthankara."
Sluajnost ili sinhronicitet, ali upravo je prolazio magarac, i ja rekoh ueniku:
"Pogledaj Acharya Magarac Maharad. On je ve tirthankara!" od tada je uenik bio ljut na
mene, nikada mi vie nije priao.
Duge ui su samo simbol da su ti ljudi bili sposobni da sluaju, to je sve. Oni su bili
sposobni da uju zvuk, zvuk tapanja jedne ruke. Bili su sposobni da uju istinu. Ti kipovi su
samo simbolini, oni nisu tani prikazi nekih stvarnih osoba. Pogreno tumaenje je blesavo,
ali tako to ide. Mit je simbolian.
Reeno je da se Rama rodio u Ayodhyi. Sad, ayodhya je stanje unutarnjeg mira;
nema nikakve veze s gradom zvanim Ayodhya. Grad je nazvan tako da predstavlja unutarnje
stanje ayodhye, vrlo smireno, tiho, blaeno stanje. Naravno, Rama se morao roditi iz toga. To
je znaenje Isusovog roenja - iz devianske due. Nije zaista bio roen od device Marije, ne;
ve je bio roen iz devianstva, istoe, nevinosti, neiskvarene istote bia. To je bila njegova
stvarna materica.
To je simbolino, to je mitoloko. To nije hronoloko.
Istoriari sakupljaju smee, nepotrebne detalje. Samo pogledajte udbenik istorije.
Iznenadiete se. Zato tako mnogo ljudi obavlja tako blesavi posao? Datumi i datumi i datumi
i imena i imena i imena, bez kraja i konca. Hiljade ljudi trate cele ivote, i nazivaju to
istraivanjem. Zatim su tu novinari, izdavai, ljudi iz novina; oni su hronolozi. Oni samo trae
nepotrebne detalje u svetu, za novosti. Istina nikada nije u novostima, jer ona je ovde. Ona se
ne dogaa, ve se dogodila. Neistina je novost.
Neko je upitao G. B Shaw-a: "ta je novost?" On ree: "Kada pas ugrize oveka to
nije novost, ali kada ovek ugrize psa, to je novost." Jer novost mora biti neto novo. Pas
ugrize oveka i to nije novost jer nije novo. Uvek je bilo tako i uvek e biti. Ali kada ovek
ugrize psa, to je svakako novost.
Neete nai beskorisnije i povrnije ljude od novinara. Oni imaju talenat za
pronalaenje beskorisnih stvari. Novinari su impotentni politiari. Politiari stvaraju novosti;
novinari ih sakupljaju. Novinari su poput senki politiara. Zato su novine pune politiara; od
jednog kraja do drugog, od poetka do kraja, samo politika, politika, politika. Novinar je onaj
koji nije uspeo stvarati novosti; sada ih sakuplja. Njegov odnos s politiarima je potpuno isti
kao odnos kritiara prema pesniku; onaj koji nije uspeo da bude pesnik, postao je kritiar.
uo sam priu o slavnom glumcu. U nekom filmu trebao mu je konj, i vlasnik konja
doveo je svoga. Bio je to obian konj, ali vlasnik ga je poeo jako hvaliti, ree: "Ovo nije
938
obian konj. Ne sudi po izgledu; pogledaj duh. Ovo je velianstven konj, a radio je u tako
mnogo filmova da ga gotovo moe nazvati glumcem."
Upravo u tom trenutku konj pusti vetar, dugo i buno.
Glumac ree: "Vidim. Ne samo to je glumac, nego je i kritiar."
Novinar, kritiar, istoriar, politiar, svi su zakaeni na hronoloko vreme, na samu
periferiju ivota, najisprazniji i najbeskorisniji trud na svetu - a postao je tako vaan. Mi smo
ga napravili tako vanim jer smo zaboravili da sat nije ivot.
Psiholoko vreme je vreme sna. Mit, poezija, ljubav, umetnost, slikanje, ples,
muzika, intuicija, sve to pripada psiholokom vremenu. Morate se pokrenuti prema
psiholokom vremenu. Hronoloko vreme je za ekstrovertan um. Psiholoko vreme je za
introvertan, onaj koji se kree prema svojoj unutarnjoj dui.
U psiholokom vremenu postoje i opasnosti. Zato su oni koji su opsednuti
hronolokim vremenom protiv psiholokog. Postoje opasnosti. Postoji opasnost da e ostati
zarobljen u njemu. Onda e postati gotovo lud jer e izgubiti dodir sa svetom, s ljudima, s
drutvom.
Da vam ispriam par anegdota.
Jedan dobroudni ovek udubio se u razgovor sa starim prijateljem i posve zaboravio
na vreme. Odjednom pogleda na sat i ree: "Oh, dragi, tri su sata, a ja imam dogovoreno kod
psihijatra u tri i trebae mi bar petnaest minuta da stignem tamo."
Prijatelj ree: "Polako. Kasnie samo nekoliko minuta."
"Ne zna ti njega. Ako ne stignem na vreme, poee bez mene."
Postoji opasnost da san uzmete za stvarnost. Postoji opasnost da previe poverujete u
svoju imaginaciju. Moete postati opsednuti svojom unutarnjom fantazijom, svetom snova,
moete iveti u magli. Ali ak i uz opasnost, vrlo je vano da to razumete i proete kroz to.
Ali zapamtite, to je most koji treba prei. Kada ga preete, susreete se sa stvarnim
vremenom.
Hronoloko vreme korespondira s telom, psiholoko vreme s umom, stvarno vreme s
vaim biem. Hronoloko vreme je ekstrovertan um, psiholoko vreme je introvertan um, a
stvarno vreme je ne-um.
Ali mora se proi kroz psiholoko. Tu teritoriju treba prei s punom svesnou. Ne
smete se u njemu nastaniti. To je most koji treba prei; ne smete se u njemu nastaniti. Ako to
uinite, poludeete. To se dogodilo mnogim ljudima koji su zavrili u ludnicama. Zaboravili
su hronoloko vreme, nisu dosegnuli stvarno vreme, i poeli su da ive na mostu, u
psiholokom vremenu. Zbog toga je njihova stvarnost postala lina i privatna. Ludak ivi u
privatnom svetu, a ovek koji se naziva normalnim ivi u javnom svetu. Javni svet je meu
ljudima, privatni svet je zatvoren sam u sebe, ali stvarni svet nije ni javan ni privatan. On je
univerzalan, iznad oba. I ovek mora zai iznad njih.
ovek je imao reputaciju kao ludi voza. Leao je u bolnikom krevetu nakon jedne
nesree. Doktor upita sestru: "Kako mu je jutros?"
Ona ree: "Oh, stalno prua desnu ruku van."
"Aha", ree doktor, "skree u krivinu".
Ludi voza, zavisnik od automobila, ak i u snu nastavlja brzu vonju. ta god radili
u snovima odraz je vae elje, vaih ciljeva, onoga to bi hteli da imate.
Primitivna drutva ive u psiholokom vremenu. Istok je iveo u psiholokom
vremenu; Zapad ivi u hronolokom vremenu. Ako pogledate primitivna drutva skrivena
duboko iza uma i planina, videete da ona apsolutno ive u psiholokom vremenu. U nekim
primitivnim drutvima san je vaniji od stvarnosti, i prva stvar koju dete mora uiniti pre
doruka jeste da ispria san starijima. Prva stvar je psihoanaliza. San se mora ispriati
starijima pre doruka, i oni se svi okupe i analiziraju san. Zatim kau detetu da uradi neto, jer
939
san je simbolian i pokazuje da neto treba obaviti.
Na primer, dete je sanjalo da se tuklo s prijateljem, i ujutro ispria taj san starijima.
Oni e ga protumaiti i poslati dete s poklonima, slatkiima i igrakama u drugu kuu,
drugom detetu, da preda poklone i ispria mu san. Jer je poinio zloin.
Na Zapadu to ne moete shvatiti. ta ste uinili? Niste uinili nita, samo ste sanjali,
ali neka primitivna drutva kau da ste sanjali jer ste eleli to da uinite, inae zato bi? To je
morala biti elja, tajna, potisnuta. to se uma tie, vi ste to napravili. Idite i recite detetu, tako
da vas vie ne okruuje suptilna ljutnja. Ispriajte celu stvar, zatraite oprotaj i predajte mu
poklone. Stvarne poklone za tunjavu u snu... ali u tom se drutvu dogodilo udo. Kako je
dete raslo, malo-pomalo prestalo je da sanja. Snovi su nestali. Odrastao ovek, prema tom
drutvu, jeste onaj koji ne sanja. To izgleda divno. Naravno, takvo drutvo psihoanalitiari
nee ceniti, jer bi njihova profesija nestala.
Mlada devojka otila je psihijatru i on je pitao ta je sanjala prethodne noi. Rekla je
da celu no uopte nije sanjala, na to se on jako naljutio i rekao: "Gledaj, ako ti ne uradi
domai zadatak, kako ti mogu pomoi?"
Sanjanje je domai zadatak; psihoanalitiar ivi od vaih snova. On ih analizira. Ali
to je apsurdno. Vi ne moete analizirati svoje vlastite snove; kako bi neko drugi to mogao? Jer
psiholoko vreme je lino, niko ga ne moe razumeti vie od vas samih. Snovi su vai, kako ih
moe razumeti neko drugi? Njegova e interpretacija biti falsifikat. Njegova interpretacija
bie njegova interpretacija. Ako Frojd analizira va san, njegova e interpretacija biti
drugaija. Ako Jung analizira isti san, njegova e interpretacija biti drugaija. Ako Adler
analizira isti san, njegova interpretacija je drugaija. ta bi trebalo misliti o tome? Vi ste
sanjali jedan san, a tri velika psihoanalitiara interpretiraju ga na tri razliita naina.
Frojd sve svodi na seks. Bez obzira ta sanjali. On e pronai nain da to svede na
seks. ini se da je bio opsednut seksom. On je bio veliki pionir, otvorio je velika vrata, ali bio
je fobian i bojao se seksa; a bojao se i drugih stvari takoe. Bio je tako fobian da nije
mogao prei ulicu; to je bio jedan od njegovih velikih strahova. Moete li zamisliti da bi se
Buda bojao prei ulicu? Sam Frojd je bio bolestan. Toliko se bojao razgovora s ljudima, zato
je stvorio psihoanalizu. U psihoanalizi psihoanalitiar sedi iza zastora a pacijent lei na kauu
i govori, a psihoanalitiar samo slua - nema komunikacije. On se bojao komunikacije. U
linim susretima, oveka i oveka, uvek je bio nespretan. A sav njegov um uticao je na
njegovu interpretaciju. To je prirodno, tako treba biti.
Jung je sve dovodio do religije, sve. ta god sanjali, on bi to interpretirao na nain da
bi to postao religijski san. Isti san s Frojdom bi postao seksualan; s Jungom postaje religijski.
S Adlerom postaje politiki. Sve je ambicija i svako pati od kompleksa manje vrednosti, i
svako pokuava stei vie moi - "volja za mo". A sada u celom svetu postoje hiljade
psihoanalitiara, razliitih denominacija. Denominacija je toliko mnogo koliko i u hrianstvu
sekti. Tako mnogo kola, i svaki psihoanalitiar osniva vlastitu kolu. I niko ne mari za
pacijenta, da je re o njegovom snu. Problemi psihoanalitiara ulaze u njihove analize,
interpretacije. To nije nain da se pomogne. U stvari, to e jo vie zakomplikovati stvari.
Bolje drutvo uilo bi vas kako da sami analizirate svoje snove, kako psihoanalizirati vlastite
snove. Niko ne moe biti precizniji od vas jer niko ne moe biti blie, samo vi.
Lepa mlada dama otila je psihijatru. Doktor ju je gledao par sekundi i rekao:
"Doite ovamo, molim vas." Zatim je naglo zagrli i poljubi. Kada ju je napokon pustio,
prokomentarisao je leerno: "Ovo je reilo moj problem. Koji je va?"
Oni imaju svoje probleme. Imaju svoje umove, opsesije.
Na Istoku nikada nije postojalo nita slino psihoanalitiaru. Nije da nismo bili
svesni psiholokog sveta. Bili smo svesniji dublje nego to je to bilo ijedno drutvo, ali mi
smo stvorili potpuno drugu vrstu osobe koja moe pomoi. Mi zovemo tu osobu guru, Uitelj.
Koja je razlika izmeu gurua i psihoanalitiara? Razlika je u tome to psihoanalitiar jo uvek
ima svoje probleme, nereene, a guru nema problema. Kada nemate nikakvih problema, vaa
vizija je jasna. Tada se moete staviti u situaciju druge osobe. Kada nemate nikakvih
940
problema, nikakvih opsesija ni kompleksa, nita - potpuno ste isti od uma, um je nestao, i vi
ste postigli ne-um - tada, tada moete videti. Tada neete interpretirati na lian nain. Vaa
interpretacija bie univerzalna, postae egzistencijalna.
A tree je stvarno, egzistencijalno vreme. Stvarno vreme uopte i nije vreme, jer
stvarno vreme je venost. Dajte da vam objasnim.
Hronoloko vreme je proizvoljno. Na Zapadu je Zenon to odavno dokazao. Na Istoku
je Nagaruna to dokazao tako duboko da nikada nije bio opovrgnut. U stvari, Zenon i
Nagaruna, dve osobe, ostali su neporecivi. Niko ih ne moe porei; njihovi argumenti su
tako duboki i apsolutni. Zenon i Nagaruna kau da je ceo koncept vremena, hronolokog
vremena, apsurdan. Rei u vam par stvari o ovim dvema osobama i njihovoj analizi
hronolokog vremena.
Oni su dosegnuli najvii vrhunac u analizi vremena. Niko nije bio sposoban da ih
nadmai ili uvede poboljanja. Oni kau: "ta je vreme?" Vi kaete: "To je proces, jedan
trenutak odlazi u prolost, nestaje; sledei trenutak dolazi iz budunosti u sadanjost; ostaje tu
na pragu jedan tren; zatim opet odlazi u prolost, nestaje." To je proces vremena. Imate samo
jedan trenutak odjednom, nikada dva trenutka zajedno. Prolost, budunost, i tano izmeu
ovo dvoje, prag, sadanjost.
Nagaruna i Zenon kau: "Odakle dolazi trenutak? Je li budunost ve postojea?
Ako nije postojea, kako onda trenutak moe doi iz nepostojeega?" Sad su stvorili nevolju.
Oni kau: "Gde sadanji trenutak odlazi u prolost? Ostaje li nadalje sauvan u prolosti?"
Ako kaete da i nadalje ostaje u prolosti, onda jo nije postao prolost. Ako kaete da je bio
tamo u budunosti i sada nam se otkrio, da je oduvek bio tamo u budunosti; onda, kau
Zenon i Nagaruna, to ne moete zvati budunou; uvek je bilo u sadanjosti. Ako je
budunost, onda budunosti nema; jer budunost znai ono to jo nije. Ako je prolost, onda
prolosti nema; jer prolost znai ono to je otilo iz postojanja. Tako, koju god alternativu
izabrali... Ako kaete da nema budunosti i odjednom se niotkuda pojavi sadanji trenutak,
njih dvojica se smeju. Kau: "Govori gluposti. Kako iz nepostojanja moe doi postojanje? I
kako postojee opet moe otii u nepostojanje?" Kau: "Ako je na obe strane nepostojanje,
kako onda u sredini moe biti postojanje? To onda takoe mora biti nepostojee. Prevarili ste
se."
Onda kau: "Vi vreme smatrate procesom? Kaete da se jedan trenutak nadovezuje
na drugi?" Nagaruna i Zenon vas pitaju: "Postoje dva trenutka, kako su povezana? Postoji li
izmeu njih trei trenutak koji ih povezuje?" Stvorili su potekou, jer je za povezivanje
potrebna poveznica. Da bi se povezale dve stvari, prolost sa sadanjou i sadanjost s
budunou, potrebne su poveznice. Gde su onda te poveznice? ta su one? Mogu samo biti
od vremena. Tako umesto dve imamo tri, ali i njih je potrebno povezati.
Pogledajte moja dva prsta. Njih treba povezati; oni su postali tri prsta. Sada imamo
dvije rupe umesto jedne, dvije praznine. Njih treba povezati; sada ih ima pet. Sada jo vie
praznina treba povezati, i tako dalje.
Hronoloko vreme, kau Nagaruna i Zenon, jeste proizvoljno. Ono nije
supstancijalno. Stvarno vreme nije proces jer, kae Nagaruna, ako je smo vreme proces,
onda e trebati drugo vreme. Na primer, vi hodate. Trebate vreme. Morate doi k meni, u ovu
dvoranu, od svoje kue. Treba vam petnaest minuta da stignete ovamo. Ako nema vremena
kako ete doi, kada je za hodanje potrebno vreme? Hodanje je proces, potrebno vam je
vreme. Svi procesi trebaju vreme. Nagaruna kae: "Ako kaete da je vreme samo po sebi
proces, ono e trebati drugo vreme, nad-vreme. A ono je takoe proces. Zatim nad-nad-
vreme..." Opet se pojavljuje beskrajno ponavljanje. Onda je to nereivo.
Ne, vreme - stvarno vreme - nije proces. To je istovremenost. Budunost, prolost i
sadanjost nisu tri odvojene stvari, pa ih ne treba ni povezivati. Oni su veno sada,
bezvremeno. Vreme ne prolazi pokraj vas. Gde e poi? Potreban je drugi medij kroz koji e
proi, ali gde e poi i odakle je dolo? Ono je tu, ili radije - ono je ovde. Vreme jeste. To nije
proces.
Zato to ne moemo videti celovito vreme - nae oi su zatvorene, ograniene;
gledamo kroz uske proreze - zato se ini da vidite samo trenutak vremena. To je vaa
941
ogranienost, a ne podeljenost vremena. Zato to ne moete videti celo vreme kakvo jeste -
zato to jo niste celoviti - zbog toga.
Sada sutre.
Izvoenjem samyame na sadanji trenutak, trenutak nestaje, a nadolazei trenutak
donosi znanje roeno iz svesti o konanoj stvarnosti.
Ako svoju samadhi-svest unesete u proces vremena - u trenutak koji jeste, u trenutak
koji je proao, u trenutak koji e doi - ako unesete svoj samadhi, odjednom je tu znanje
konane stvarnosti, jer kada gledate sa samadhijem, razlika izmeu sadanjosti, budunosti i
prolosti nestaje. Oni se rastvaraju. Razlika je lana. Odjednom postajete svesni venosti. Jer
vreme je simultano. Nita ne prolazi, nita ne dolazi; sve jeste, jednostavno jeste.
Jestvo [isness] je znano kao Bog; jestvo je ideja o Bogu.
"Izvoenjem samyame na sadanji trenutak, trenutak nestaje, a nadolazei trenutak
donosi znanje roeno iz svesti o konanoj stvarnosti." Ako moete videti vreme oima
satorija, samadhija, vreme nestaje.
Ali to je poslednje udo; posle toga samo je kaivalya, osloboenje. Kada vreme
nestane, sve nestaje, jer ceo svet elje, ambicije, motivacije postoji zbog pogrene koncepcije
vremena. Vreme je stvoreno, vreme kao proces - prolost, sadanjost, budunost - stvoreno je
eljama. To je jedan od najveih uvida istonih mudraca: vreme, kao proces, zapravo je
projekcija elje. Vi stvarate budunost jer elite neto. A zato to se vezujete za neto, stvarate
prolost. Zato to ne moete napustiti neto to vie nije pred vama i elite da se veete za to,
stvarate seanje. I zato to jo nije dolo neto to oekujete, stvarate budunost. Budunost i
prolost su mentalna stanja, a ne delovi vremena. Vreme je veno. Ono nije podeljeno. Ono je
jedno, celovito.
Kshana-tat-kramayoh samyamad vivekajam gyanam. Onaj ko je spoznao ta je
trenutak i ta je proces vremena postao je svestan najvieg; postavi svestan vremena, postao
je svestan najvieg. Zato? Zato to ono najvie, konano, postoji kao stvarno vreme.
Vi ivite u hronologiji; tada ivite u novinarskom svetu. Tada ivite u svetu
politiara, ludih, ambicioznih ljudi. Ili ako ivite u psiholokom vremenu, ivite u svetu ludih,
mahnitih, ili u svetu fantazije, sna, poezije.
Novi doktor razgledao je bolnicu. Sreo je jednog pacijenta i upitao ga. "Ko ste vi?"
ovek se uspravi do pune visine i ree: "Ja sam, gospodine, Napoleon."
Doktor ree: "Stvarno? Ko vam je to rekao?"
Pacijent: "Bog mi je rekao, ko drugi?"
oveuljak koji je leao na susednom krevetu pogleda ga i ree: "Nisam."
Otidite u ludnice; vredno ih je posetiti. Samo gledajte ljude. Oni ive u svetu
fantazije. Oni su se potpuno odmakli od kolektivnog sveta, a nisu dospeli do univerzalnog
sveta. Oni vise u meuprostoru; u zaboravu.
Psihijatar se iznenadio ugledavi mladu pacijentkinju kako stoji pred njegovom
ordinacijom izgledajui vrlo zbunjeno. Nije prolo ni pola sata od tretmana kod njega. On
upita: "ta je bilo?"
Ona ree: "Oh dragi, ne znam da li odlazim ili dolazim."
Doktor ree: "Tano, zato ste i doli k meni."
"Oh", ree ona, "a ko ste vi?"
"Ja sam va bezvezni psihijatar."
Pojavljuje se svet zaborava. Ako ste izgubili kontakt sa hronolokim svetom, a niste
se povezali sa svetom univerzalnog, konanog, odjednom vie ne znate da li dolazite ili
odlazite. Sve postaje dubiozno, sve postaje sumnjivo. Ne moete verovati sebi, svojim oima,
ne moete verovati nikome. Vi ste zatvoreni, zatrpani. Postajete bie bez prozora, monada. To
942
je pakao. Ne moete izai iz sebe, osakaeni ste. Zapamtite, meditant svesno prolazi kroz svet
ludaka - svesno. I dobro je proi svesno, jer ako ne proete svesno, sve su prilike da postanete
nesvesna rtva. Bolje je proi kroz to budno, svesno, radije nego biti gurnut u to. Ako vas
ivot gurne u to, onda neete biti sposobni da izaete. To e biti vrlo, vrlo teko.
A psihoanalitiar vam moe samo pomoi da se vratite u hronoloki svet. U tome je
razlika izmeu Uitelja i psihoanalitiara. Psihoanalitiar oveka koji je zalutao u psiholoki
svet vraa nazad u hronoloki - tretmanima okom - elektro-okom, insulinskim okom - jer
ako ste izloeni jakom oku, va san se razbija. Malo se razbuujete; vraate se u hronoloki
svet.
Uitelj, ako se izgubite u psiholokom, vodi vas dalje, vodi vas univerzalnom.
Neete nikada postati deo hronolokog sveta, ali ete postati dio univerzalnog vremena.
Iz toga proizlazi sposobnost razlikovanja izmeu slinih objekata koji se ne mogu
identifikovati klasom, karakterom ili mestom.
Jednom kada spoznate konano, najvie, u vama se budi potpuno drugaija vrsta
znanja. Sada poznajete stvari jedino izvana. Neko doe, vi pogledate odeu i mislite: "Da, ovo
je ena" ili "mukarac". Gledate stablo i prepoznajete ga: "Ovo je bor." - jer znate opis. Vidite
mukarca i znate da je doktor jer ima stetoskop. Ali to su vanjske indikacije. Moda nije
doktor; moda se samo pretvara. I bor moda nije bor; moda samo tako izgleda. A ena
moda nije ena; moda samo glumi. Moda je mukarac; ona moe biti on. Ne moete biti
apsolutno sigurni u to, jer znate samo izvana.
Kada vreme nestane i okrui vas venost, kada vreme vie nije proces nego bazen
energije, sada vean, onda postajete sposobni da ulazite u stvari i da znate bez ikakve
vanjske definicije.
To je ono to se dogaa izmeu Uitelja i uenika. On vas ne mora pitati, zaista. On
moe videti iz samog vaeg bia. On moe stajati u vama - ne samo u vaim cipelama, nego i
u vaem biu. On tano moe ispuniti va unutarnji vakuum. Moe biti vi i gledati vas odatle.
Najvie znanje roeno iz svesti o stvarnosti transcendentalno je, ukljuuje simultanu
spoznaju svih objekata, odnosi se na sve objekte i sve procese - bilo u prolosti, sadanjosti i
budunosti, i transcendira svetski proces.
...I transcendira proces sveta, i transcendira svet svih procesa.
tarakam sarvavishayam sarvathavishayam akramam cheti vivekayam gyanam.
Oima moemo videti samo deo stvarnosti. Zbog te deliminosti ivot izgleda kao
proces. Samo kao primer, vi sedite ispod drveta i put je prazan, onda se odjednom pojavi
ovek s leve strane; prelazi na desnu stranu i nakon kraeg hoda opet nestaje. Neko sedi na
vrhu drveta. Puno pre nego to se ovek pojavi pred vama, pojavie se oveku na drvetu.
Kada ovek nestane vama, ne nestaje i oveku koji sedi na drvetu; ali nakon nekog vremena
nestaje takoe i njemu. Ali neko je u helikopteru, visoko iznad vas. Njegova vizija je ira; vidi
i vas i oveka koji hoda - puno pre nego to ste vi postali svesni da je na putu i puno nakon to
je vama nestao.
ta se dogaa? Upravo to je sluaj sa stvarima. to se vie uzdiete, vie se bliite
sahasrari - penjete se drvetom ivota. Sahasrara je konana taka s koje se gleda. Nema vee
visine od te. Od sahasrare vidite stvari: sve ide dalje i dalje i dalje. Nita ne staje, nita ne
nestaje.
To je vrlo sloeno; to je sloeno koliko i fiziarevo objanjenje konanog elektrona,
kvanta, koji je istovremeno i talas i estica, i taka i linija.
Letite avionom iznad Ganga, a Gang tee. Ako vas pitam: "Je li Gang proces? Da li
Gang tee, ili Gang samo postoji?", ta bi vi rekli? Rekli bi "Oboje". Rekli bi "Gang postoji",
jer ga moete videti od jednog kraja do drugog, simultano. Moete videti Gang u Himalajima,
moete ga videti u ravnici, moete ga videti kako utie u okean, simultano - prolost,
943
sadanjost i budunost su nestali. S odreene visine dostupan vam je ceo Gang. On jeste, ali
vi znate i da tee. To je oboje, bivanje i postajanje; to je i talas i estica; jeste, ali je i proces.
To je paradoksalno, izgleda paradoksalno, jer ne znamo kako stvari izgledaju s te
visine.
Sutra kae: "Najvie znanje roeno iz svesti o stvarnosti transcendentalno je..." Ono
transcendira sve dualnosti, polaritete postojanja i procesa, statike i dinamike, talasa i estice,
ivota i smrti, prolosti i budunosti - sve dualnosti, sve polaritete. Ono je transcendentalno.
Tarakam sarvavishayam - transcendira sve objekte znanja.
"...ukljuuje simultanu spoznaju svih objekata..." A za tu svest koristi se re
"sveznajua". Za nju sve postoji istovremeno, ovde i sada. Vrlo je teko razumeti, gotovo
nemogue shvatiti. To znai da ovek s konanim razumevanjem, ako gleda u vas, videe vas
dok ste jo bili u majinoj utrobi - istovremeno - i kada ste se rodili - istovremeno - i kako
rastete i postajete dete i postajete odrastao i enite se enom u koju ste zaljubljeni i vaa deca
su roena i ostareli ste i umirete i ljudi vam dolaze na sahranu - sve simultano. Celina e se
ukazati u potpunosti.
247
Teko je to shvatiti, jer kako je to mogue? Dete se rodi. Kako moe i umreti u istom
trenu? Ili je dete, ili mlad, ili star, ili u utrobi ili u kovegu, ili u kolevci ili grobu. Ali to je
naa podela jer ne moemo da vidimo potpuno.
Jedan naunik u sovjetskoj Rusiji fotografisao je pupoljke s tako osetljivim
fotografskim instrumentom, filmovima, niko to nije pokuao ranije; i pojavila se slika cveta.
Fotografisan je pupoljak, ali na slici se pojavio cvet. To je jo uvek pupoljak. ta se dogodilo?
Pupoljak je takoe i cvet, simultano. Vi to ne moete da vidite, jer vidite samo u delovima.
Najpre to vidite kao pupoljak; zatim se otvori par latica, zatim jo nekoliko, pa jo nekoliko;
zatim se otvori ceo cvet. Ali s vrlo osetljivom kamerom, Kirlianova fotografija dala je
velianstveni uvid u stvarnost. Moete fotografisati pupoljak, a dobijete sliku cveta. Jer kad je
pupoljak tu, duboko dole, okruujui pupoljak, energetski cvet se ve otvorio. Vidljive latice
e uslediti, ali energetsko polje ve je procvetalo. Ono je tu. A kasnije, kada je stvarni cvet
procvetao, iznenadili su se videvi da je fotografija bila apsolutno tana. Kasnije su mogli
uporediti stvarni cvet.
Jednoga dana bie mogue fotografisati semenku, i dobie se ne jedna, ve mnogo
fotografija - semenke, mladice, pupoljka, cveta, stabla i ruenja stabla, i nestanka stabla.
Takaram... Sarvathavishayam akramam... Obino sve vidimo u postupnom procesu,
u karmi, u postupnom procesu - dete postaje mladi, mladi postaje starac - sporo, kao da se
film vrlo sporo projektuje na platno. Tako mi vidimo. Ali konano znanje je potpuno i
apsolutno. Sve se otkriva u jednom jedinom trenu.
Obino se kreemo s malom svetiljkom kroz mrklu no. Kada nam svetiljka pokae
jedno stablo, ostala stabla ostaju skrivena u mraku. Kada svetiljka pree na druga stabla, ono
prvo nestaje u mraku. Moete videti samo deli staze. Ali to vrhunsko znanje se javlja kao
kada sevne munja: odjednom vidite celu umu, u jednoj viziji.
To je sve samo simbolino... ne proirujte i ne razvlaite previe te simbole. Oni su
tu samo da vam daju suptilne indikacije ta se dogaa. Zapravo to ne moe biti izreeno.
Hronoloko vreme je politika, istorija, ekonomija, novac, stvari, intelekt, trite, Wall
Street. Psiholoko vreme je san, mit, poezija, ljubav, umetnost, intuicija, slikarstvo, ples,
drama. Stvarno vreme je egzistencijalno, nauno i religijsko.
Nauka pokuava da prodre u stvarnost objektivnim pristupom; a religija pokuava da
prodre u istu stvarnost subjektivnim pristupom; a joga je sinteza ovo dvoje.
Re "nauka" [science] je lepa; znai "sposobnost vienja". Ona znai tano ono to
247
U kontekstu razumevanja Sankhye postaje jasno da najvia transcendentalna svest dolazi od purue, iz te
perspektive vidi se cela prakrti, celo bie, postojanje, u svim svojim aspektima i kao bezvremeno Jedno. Zato se
i kae da je to vienje osloboenje, kaivalya, prepoznavanje bezvremene nezavisnosti transcendentalnog purue
od cele prakrti. Vreme se javlja samo unutar prakrti kao subjektivni utisak uma (manas) i ne postoji kao
objektivna kategorija. Kada duh ovekov (purua) prepozna svoju autentinost izvan cele prakrti, prirode ili bia
u vremenu, on vidi sve u njoj kao bezvremeno Jedno, i javlja se oputena ravnodunost prema svemu. To je
istinsko osloboenje od elja.
944
znai indijska re daran. Re daran ne bi se smela prevoditi kao "filozofija"; preciznije bi
se mogla prevesti kao "nauka" - sposobnost vienja.
Nauka pokuava da prodre u najvie kroz objektivnost, izvana. Religija pokuava da
prodre u isto najvie kroz subjektivnost. A joga je najvia sinteza; joga je oboje, nauka i
religija zajedno.
Joga je nadnauka i nadreligija. Joga nije ni hinduska, ni muslimanska ni hrianska -
ona je nadreligiozna. I naravno da je nadnauna jer ona je nauka o oveku - nauka o samom
nauniku. Ona dodiruje konano, najvie. Zbog toga je zovem alfa i omega, unio mystica,
konana sinteza.
Poglavlje 8
SVE O HOMOSEKSUALNOSTI
28. aprila 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
Prvo pitanje:
Dani ivota pred nama, ako ih bude, tako su nepoznati i nepredvidivi. Ovih dana u
meni se budi dubok oseaj da naprosto treba iveti preostale godine ivota. Kako? Zato?
Zbog ega? - nita nije jasno. Ali oseaj se produbljuje. Zbog toga izgleda ne marim ni ta
jedem, ni ta radim, ni ta se dogaa uokolo. Od samog mog detinjstva, kad god vidim mrtvo
telo uvek mi bljesne misao da, ako e smrt doi, kakav je smisao u ivljenju.
Od samih dana mog detinjstva vrsta nezainteresovanosti okruuje ceo moj ivotni
obrazac, i to bi moda mogao biti razlog zato sam se zainteresovao za religiju i dospeo do
tebe.
Hoe li mi ovakvi oseaji natetiti?
Svakako. Oni e ti natetiti jer si pogreno shvatio celu sutinu religije. Prva stvar:
ivot je nepredvidiv; upravo zato je lep. Ako bi bio predvidiv, ko bi hteo da ga ivi? Ako bi
sve bilo unapred zacrtano i ti na dan roenja dobio ceo ivot, kao eljezniki vozni red, tako
da moe da proveri i vidi ta e se dogoditi, gde i kako; ko bi hteo da ivi takav ivot? On
ne bi imao nimalo poezije. Ne bi imao nikakve opasnosti. Ne bi imao nikakvog rizika. Ne bi
imao nikakve prilike za rast. Bio bi apsolutno uzaludan. Tada bi ti bio samo robot, mehanika
stvar.
ivot mehanizma moe se predvideti, ali ne i ivot oveka, jer ovek nije maina. Ni
ivot stabla, ni ptice. to si ivlji, to postaje manje predvidiv. ivot stabla je predvidljiviji
nego ivot ptice. ivot ptice manje je predvidiv od ivota oveka. A ivot Bude je apsolutno
nepredvidljiviji od tvog ivota.
Nepredvidljivost znai slobodu. Predvidljivost znai predodreenost. Ako moe biti
predvidljiv, znai da nisi dua; tada nisi uopte. Predvidljivost bi znaila da si naprosto
bioloki mehanizam.
Ali, mnogi ljudi misle da ivot nije vredan ivljenja jer nije predvidljiv. To su ljudi
koji idu astrolozima. To su ljudi koji trae proricatelje budunosti. To su blesavi ljudi; a
astrolozi i proricatelji ive na vaoj blesavosti.
Pre svega, sama ideja da je sutranjica utvrena i da moe biti znana unitila bi samu
njenu ivost. Tada bi vam bilo kao da gledate film po drugi put. Znate sve - ta e se dogoditi
sada, a ta tada. Zato vam postane dosadno kada gledate film drugi, trei i etvrti put?
Ako ste prisiljeni da gledate film mnogo puta, isti film, poludeete. Prvi put vi ste
radoznali, ivahni. Pitate se ta e se dogoditi. Ne znate ta e biti; zato ste zainteresovani,
zato plamen zainteresovanosti nastavlja da gori.
945
ivot je misterija; ne moe se predvideti. Ali mnogi ljudi bi eleli da imaju predvidiv
ivot jer onda ne bi bilo straha. Sve bi bilo sigurno; ne bi bilo dvojbe oko niega.
Ali, da li bi bilo ikakve prilike za rast? Bez rizika, je li iko ikada rastao? Bez
opasnosti, je li iko ikada izotrio svest? Bez mogunosti da se zastrani, ima li ikakve poente u
bivanju na pravom putu? Bez alternative avola, ima li ikakve mogunosti da se dosegne do
Boga?
Alternativa je potrebna; suprotnost treba da vas privlai i odvraa. Pojavljuje se
izbor. Morate postati osetljiviji, ivlji, budniji. Ali ako je sve predodreeno i moe biti znano
unapred, u emu je onda poenta bivanja budnim? Jeste li budni ili ne, nema nikakve razlike.
Upravo sada razlika je neizmerna.
Da vam kaem, to postajete budniji, to ste manje predvidivi, jer se kreete sve vie i
vie i udaljavate od materije, koja je predvidiva. Vi znate, ako zagrejete vodu do odreenog
stepena, ona isparava. To je predvidivo. Ali s ovekom nije isto. Ne moe se utvrditi stepen
uvrede kada ovek postane ljut. Svaki ovek je tako jedinstven. Buda se nee uopte naljutiti
kojeg god stepena bila vaa uvreda.
A znate i ovo: ponekad se moete naljutiti na sitnu provokaciju - ili ak i bez
provokacije moete poeti da kipite od ljutnje, bez ikakve vreline - a ponekad vas ni velika
provokacija ne moe uznemiriti. Zavisi koliko se dobro oseate u datom trenutku, koliko ste
budni u datom trenutku.
Prosjaci dolaze da prose ujutro, a ne uvee, jer su razumeli jednostavnu psiholoku
injenicu da su ljudi ujutro raspoloeniji za deljenje - ivlji, su, budniji, odmorniji. Navee su
umorni i iscrpljeni i dosta im je sveta; nadati se da ete neto dobiti od njih je nemogue.
Kada se ljudi oseaju dobro u sebi, onda dele. To zavisi od njihovog unutarnjeg oseaja.
Zapamtite da je ivot lep zbog toga to ste u stanju postati sve ivlji i ivlji. Ne treba
da brinete o sutranjici. ivite danas. I ne dozvolite da vam sutra uniti danas. I danas se
kreite tako slobodno da vam sutra donese jo vie slobode.
Nikada ne pitajte za predvianje. Ostanite otvoreni. ta god se dogaa, pustite da se
dogodi, dopustite da se dogodi; proite kroz to. To je dar od Boga. Mora imati neko duboko
znaenje.
"Dani ivota pred nama, ako ih bude, tako su nepoznati i nepredvidljivi. Ovih dana u
meni se budi dubok oseaj da naprosto treba iveti preostale godine ivota." "Naprosto
iveti?" Onda e se tvoj ivot pretvoriti u dosadu. A ti to moe protumaiti kao religiozni
ivot; on to nije. ovek koji se dosauje nije religiozan ovek. ovek pun blaenstva je
religiozan ovek.
Ali ja znam, mnogi ljudi koji se dosauju pretvaraju se da su religiozni. Mnogi ljudi
koji su u ivotu bili impotentni - nekreativni, nesposobni za ikakvu sreu - okrenuli su se
protiv ivota, postali ivotno negativni; i stvorili su dugu tradiciju osuivanja ivota,
govorenja da je bezvredan, da nema znaaja, da je samo sluajan, da je to haos - zavri s njim,
uniti ga. Takve ljude nazivali ste mahatmama; nazivali ste ih velikim svecima. Oni su
naprosto bili neurotini. Trebali su medicinsku negu. Trebalo ih je hospitalizovati. Devedeset
posto vaih takozvanih svetaca su perverzni, ali svoju perverznost skrivaju na takve naine da
ne moete videti sutinu.
Jedna Ezopova basna:
Lisica pokuava da skoi i da dohvati groe. Groe je zrelo i primamljivo, miris
izluuje lisicu, ali grozd je predaleko. Ona pokuava i pokuava, promauje, ne moe
dohvatiti; onda pogleda naokolo - je li iko video kako promauje?
Mali zec sakrio se u grmlje i kae: "Tetkice, ta se dogodilo? Ne moe da ga
dohvati?"
Ona ree: "Ne, nije u tome stvar. Groe jo nije zrelo, kiselo je."
To je ono to ste do sada znali kao religiju - "Groe je kiselo" - jer ti ljudi ne mogu
do njega, ne mogu ga dohvatiti. Ti ljudi su promaili.
Religija nema nikakve veze s promaajem. Ona je ispunjenje, zrenje, cvetanje,
946
klimaks, vrhunac. Abraham Maslov je u pravu kada kae da je religija zaokupljena
"vrhunskim iskustvima". Ali pogledajte vae religiozne ljude u crkvama, u manastirima, u
hramovima: siti svega, dosauju se, dugih lica, samo ekaju da smrt doe i "izbavi" ih.
Beivotni, protiv ivota, fanatino protiv ivota; i gde god vide ikakav znak ivota, skoe da
ga ubiju i unite. Nee vam dopustiti da se smejete u crkvi, nee vam dopustiti da pleete u
crkvi, jer oni su u nevolji na svaki znak ivota - jer na ikakav znak ivota postaju svesni da su
ga promaili, da ga nisu dohvatili.
Religija nije za promaene. Ona je za one koji su uspeli u ivotu, koji su iveli ivot
do najdublje sri, do dubina i visina, u svim dimenzijama, i koji su postali toliko obogaeni
iskustvom da su spremni da ga transcendiraju. Takvi ljudi nikada nee biti protiv ivota; oni
e biti ivotno afirmativni. Oni e rei da je ivot boanski. Zapravo, rei e: "Zaboravi sve o
Bogu. ivot je Bog." Oni nee biti protiv ljubavi, jer ljubav je sam sok ivota. Rei e:
"Ljubav je poput krvi koja kola boanstvenim telom Boijim." Ljubav je ivotu ba kao krv
vaem telu. Kako mogu biti protiv nje?
Ako postanete protiv ljubavi, poeete da se suavate. Stvarno religiozna osoba se
iri, iri. To je irenje svesti, a ne suavanje.
U Indiji najviu istinu nazivamo brahman. Re "brahman" znai "onaj koji se iri" -
dalje i dalje i dalje, i ne zna se kraja. Sama re je divna, ima velianstveno znaenje. To stalno
irenje, to beskonano irenje ivota, ljubavi, svesti, to je Bog.
Pripazite, jer ivotno negativna religija je vrlo jeftina; moete je dobiti naprosto se
dosaujui. Vrlo je jeftina jer je moete dobiti naprosto promaenou, nekreativnou,
lenjou, oajem, tugom. Ona je stvarno jeftina. Ali stvarna religija, autentina religija, ima
veliku cenu. Morate sebe izgubiti u ivotu. Morate platiti cenu. Mora se zaraditi, zaraditi na
teak nain. ovek se mora kretati kroz ivot, upoznati njegovu tugu, njegovu sreu, upoznati
njegove promaaje, uspehe, upoznati sunane i oblane dane, upoznati siromatvo i bogatstvo,
upoznati i ljubav i mrnju - dodirnuti samo stenovito dno ivota, pakao, i vinuti se visoko i
dodirnuti najvii vrhunac, nebo. ovek se mora kretati u svim pravcima, u svim dimenzijama;
nita ne sme ostati pokriveno. Religija je otkrie; to je razotkrivanje ivota.
I naravno, bol je deo toga. Nikada ne razmiljajte samo o uitku; inae ete se ubrzo
nai van ivota, van dodira. ivot je oboje, bol i uitak. Zapravo, bilo bi bolje zvati ga "bol-
uitak"; ak i "i" nije dobro, jer deli. Bol-uitak pakao-raj, no-dan, leto-zima, Bog-avo -
ivot je neizmerna mogunost polarnih suprotnosti. ivi ga, budi hrabar, rizikuj, krei se kroz
opasnost; i onda e postii sasvim drugaiju vrstu religioznog razumevanja, koje dolazi iz
gorkih i slatkih iskustava.
ovek koji je upoznao samo slatka iskustva i nikada nije upoznao gorka, nije
dovoljno ovek, jo je siromaan, nije bogat. Onaj ko nije upoznao ljubav, njenu lepotu i
strahotu, onaj ko nije upoznao ljubav, njenu ekstazu i njenu agoniju, ko nije upoznao ni susret
ni rastanak, ko nije upoznao ni dolazak ni odlazak, taj ne zna mnogo. On je iveo lagodno i
pre ili kasnije razbolee se, postae sit svega i dosaivae se.
ivot je velianstveni izazov. Pa ako ti kae da "naprosto treba iveti preostale
godine ivota", onda te preostale godine nee biti od ivota. Ti e umreti pre svoje smrti.
uo sam, lepotica je stigla pred vrata raja. ak i Sv. Petar je uzdrhtao. ena je bila
zaista lepa; ak ni Sv. Petar nije mogao da je pogleda u oi. Poe gledati svoje dosjee i ree.
"Gde ste bili? ta ste radili? Jeste li poinili ikakav greh na Zemlji?"
ena ree: "Ne, nikada."
Sv. Petar nije mogao verovati: "Jeste li bili udati?"
Ona ree: "Ne, seks me nikada nije zanimao."
"Jeste li bili s ijednim mukarcem?"
Ona ree: "Ne, devica sam."
I tako dalje, i tako dalje. Sv. Petar pogleda zapisnik, bio je prazan. Ona nije poinila
nikakav greh, ali kako moe uraditi neto puno vrline ako nisi poinio nikakav greh?
Zabrinuo se.
ena upita: "ta je? Ja sam estita ena."
947
Sv. Petar ree: "Vi ste iveli s pogrenom idejom. Da bi se postalo svet, potrebno je
biti grenik. Zapisnik o vama potpuno je prazan. Sada imam samo jedno pitanje: "Gde ste bili
ovih trideset godina?"
Ona ree: "ta pod tim mislite?"
Sv. Petar: "Bili ste mrtvi trideset godina - trebali ste da se javite ranije! Vi niste
iveli.
Vai takozvani sveci morae da se suoe sa istom stvari. Oni nisu iveli - a ja to
zovem nereligioznim. Odbiti priliku koju vam je dao Bog znai biti nereligiozan. Ako vas
Bog napravi na takav nain da se u vama budi greh, ne brinite previe. Mora biti znaaja u
tome, to mora biti deo vaeg rasta.
Biblijska pria je divna. Bog ree Adamu: "Ne jedi voe sa drveta znanja." On je
zeznuo Adama. To je bio nain da ga provocira, sigurno. Nema boljeg naina za provokaciju.
Boji vrt bio je vrlo velik. Sam po sebi Adam ne bi ni otkrio drvo. Samo razmislite. Takav je
beskraj Bojeg vrta da Adam, preputen sam sebi, ne bio u stanju da otkrije drvo. Bog je to
morao znati. Hriani to ne tumae na ovaj nain, ali ja znam da je Bog varao. Prevario je
Adama. im je rekao: "Zapamti, nikada ne jedi s ovog drveta", to je postala stalna opsesija.
Sada Adam nije bio u stanju mirno da spava; nou bi sanjao drvo. Kad je Bog tako rekao,
mora biti neto u tome. I sam Bog je jeo s tog drveta! To je nemogue. To je kao otac koji
pui i stalno govori detetu: "Nikada nemoj da pui. To je vrlo loe i patie."
Naravno da je Adam morao jesti, ali Bog je krivac. Mora biti, jer on je temelj svega.
Tako, ako se dogodi greh, on mora biti grenik, ako se dogodi vrlina, on mora biti uzrok tome.
Sve je njegovo. U najveim dubinama, uvek ete ga tamo nai. A on mora da se smeje jo od
tada.
Adam nije mogao da razume; potrebno je malo psihologije. To nije religijsko pitanje;
to je psiholoko pitanje. Pa ni tada Bog nije tiho sedeo i ekao, jer Adam je mogao biti vrlo
posluan i ne jesti; morao je smisliti drugi aranman - zmiju. Bog mora da je osetio da je
Adam bio previe povodljiv, posluan, dobar deko; pa je morao da dovede devojku, Evu, i
zmiju. Zmija je isprovocirala Evu, a Eva Adama. Sad je stvar postala jednostavna. Adam
moe da prebaci odgovornost na Evu, Eva moe da prebaci odgovornost na zmiju. A naravno,
zmije ne mogu da govore, ne mogu da piu Biblije i ne mogu da prebace odgovornost na
Boga. Ali odgovornost jeste njegova.
Postoji samo jedna nereligija, a to je odbijanje ivota, odbijanje ljubavi. I postoji
samo jedna religija: prihvatiti ivot u potpunosti i kretati se njime bez straha.
Tako da je tvoj stav tetan.
"Kako? Zato? Zbog ega? - nita nije jasno." Ali ta bi trebalo da bude jasno?
Najpre, zato eli da bude jasno? I ako je apsolutno jasno, cela poenta bie izgubljena, cela
igra bie izgubljena. Ako je sve apsolutno jasno, onda nema alternative. Onda ne moe
zastraniti. Onda e uvek raditi ispravne stvari, ako je sve apsolutno jasno. Onda se ne moe
spotaknuti, ne moe se kretati kroz tamu i udaljiti se od Boga.
Ali on eli da se udalji, jer samo kada ode vrlo, vrlo daleko javlja se e za
povratkom kui.
Zapravo, danas moderna psihologija kae tano to: da svako dete treba da ode od
majke. Dete je najpre u utrobi, onda jednog dana izae iz nje. To je poetak udaljavanja od
majke. Sada vie nije deo majke. Zatim se prekida pupana vrpca, dete poinje da funkcionie
samostalno. Ali jo e zavisiti od majke, od dojenja, jer ona je svo njegovo bie, jo uvek -
van utrobe, ali jo e zavisiti od majke, ostae u majinskoj atmosferi. Ali i to mora proi.
Dete raste. Jednoga dana mleko stane, nema vie dojenja, i majka tera dete da bude
samostalnije. Sada mora izabrati svoju hranu i mora vakati svoju hranu. Zatim jo toga -
mora otii u kolu ili u internat. Zatim odlazi daleko, daleko. Zatim se jednog dana zaljubi u
enu; to je poslednji korak.
Zbog toga svekrve nikada ne mogu oprostiti snajama. Nemogue, jer one su
poslednja slamka - potpuno su uzele njihove sinove. Sada je sin postao potpuno nezavisan. On
ima svoju porodicu; osnovao je svoju zajednicu. Sada vie nije vezan za majku. Potpuno ista
948
stvar dogaa se u svetu svesti. ovek mora otii od majke. A Bog je vie majka nego otac,
zapamtite. ovek je roen iz utrobe Boga, zatim sam preuzima brigu.
Samo posmatrajte. On se vie brine o drveu, o ivotinjama, o pticama - to je utroba.
Ti ljudi su jo unutar utrobe. On se ne brine toliko o oveku, ovek mora da postane
nezavisan. Niste li primetili da se ovek raa kao najbespomonija ivotinja na svetu? Zato
to Bog oduzima svoju pomo, povlai se. Drvee postoji u njegovoj utrobi, ptice postoje u
njegovoj utrobi, ivotinje postoje u njegovoj utrobi. Njihova egzistencija je predljudska.
To je cela teorija preporaanja, evolucije. Na Istoku mi kaemo da je svaki ovek proao kroz sve te
faze. Jednom ste bili lav, jednom ste bili pas, jednom ste bili drvo, i jednom ste bili stena takoe. Zatim ste
postali ovek. "ovek" znai da ste izali iz materice. Rajski vrt je materica Boga.
Adam je bio "proteran"... re "proterivanje" nije dobra. Da smo mi na Istoku pisali
biblijsku priu, rekli bismo: "Bog je poslao oveka daleko od sebe - da raste." Jer teko je
rasti ako stalno visi oko svoje majke. Ako nastavi da ivi na njenom mleku, bie nemogue
da raste. Ostae detinjast. I mora se zaljubiti u neku enu, toliko jako da e, ako ena
kae. "Ubij svoju majku", poeti da razmilja da je ubije. Tako je Eva nagovorila Adama:
"Jedi ovu jabuku." Koji je znaaj prie? Znaaj je da je Adam izabrao Evin savet umesto
Boje zapovesti. Jednostavno. On je rekao: "Ok, zaboravi staroga. Ne sekiraj se." Izabrao je
blesavi Evin savet.
A naravno, ene nisu ba racionalne; one ive po impulsima. Ona je bila
posavetovana - od zmije... samo pogledajte apsurdnost toga - samo impuls. Ali kada ena
insistira, mu mora da sledi.
Adam je poslan u svet, nije proteran. Kako Bog moe ikoga da protera? To je
nemogue, saoseanje to ne bi dopustilo. A deo vaeg rasta je da treba da odete i treba da
poinite greke, jer samo tako ete malo-pomalo postati svesni, budni. A uz vau vlastitu
svesnost, greke e poeti da otpadaju. Vratiete se kui. I uvek ete nai Boga, spremnog da
vam poeli dobrodolicu.
Bog je va izvor, i izvor svega to vam se dogaa.
Ne pitajte "Kako? Zato? Zbog ega? - nita nije jasno." Da, mora biti tako. Ako je
sve jasno, nema potrebe za rastom. Zato to nita nije jasno, morate rasti u svesnosti tako da
stvari postanu jasne.
Mula Nasrudin bio je u bolnici; imao je neki problem s oima. Nakon nedelju dana
doktor ga upita: "Pomau li vam lekovi, Nasrudine?"
On ree: "Svakako. Mogu da vidim jasno, puno jasnije. Na primer, sestra svakim
danom postaje sve obinija i obinija."
Kada moe da vidi jasno, naravno da sestra postaje sve obinija. Kada ne vidi
jasno, svaka ena je divna.
Ako je sve jasno, onda nee biti potrebe da svoje oi uini jasnijima. Cela stvar je u
tome, cela igra je u tome: stvari nisu jasne. Tako da morate uneti vie jasnoe u svoj um kako
bi birali i kretali se ispravno u haosu. Haos je namerno tu, zamiljeno je da bude tu. Haos nije
tu zbog avola; nego zbog Boga.
To je poput slagalice... ako je sve jasno, koja je svrha slagalice? Da slagalicu malom
detetu, izmea sve komadie, zbuni dete i kae mu: "Sada to sastavi." Sastavljajui, ono
zaista postaje budnije, zadubljenije, kontemplativnije, meditativnije. Ako mu da reenu
slagalicu, koja je svrha davati mu je uopte?
Svet je slagalica, a Bog je mea i zbunjuje vas.
To je ono to ja ovde radim s vama. Vi pokuavate nekako sloiti svoju slagalicu, ja
opet radim neto i meam i zbunjujem vas. Jer, to vie morate raditi na slagalici, to budniji
postajete. Vi bi hteli da vam dam neku dogmu, kao to hriani daju svojim sledbenicima.
Neki ljudi doli su kod mene - budalasti ljudi - i rekli: "Vrlo je teko, Osho, iz tvojih knjiga
zakljuiti ta ti hoe. Napravi neku malu knjigu, kao to je Mao Ce Tungova Crvena Knjiga,
samo malu, praktinu knjiicu koja moe stati u dep - i koja kae ta ti tano eli, ukratko."
Neu vam dati Crvenu Knjigu, jer u emu je onda poenta? Vama se to svia, i
gotovo. Nema potrebe za nikakvom svesnou. Vi samo pogledate u Crvenu Knjigu, i sve je
949
jasno. Sve Crvene Knjige zasluile su da budu spaljene. Sve to reava vau ivotnu slagalicu
je va neprijatelj, jer ako je slagalica reena, vi ete utonuti u nesvest. Slagalicu treba uiniti
komplikovanijom. Zato, ako to ne moe Lao Ce, dau vam Patanjalija, ako ne moe
Patanjali, dau vam Budu. Ako Buda promai, onda Isusa, Mahavira. Zatim u nai ljude -
Tilopa, Naropa - niko nije mnogo mario za njih. I nadalje u vas zbunjivati slagalicama.
Ako usred te konfuzije vi postanete jasni, a ne stvari oko vas... Jasnoa mora biti
unutarnja. Postoje dve vrste jasnoe. Jedna je samo raspored stvari oko vas - nametaj kojeg je
rasporedio dekorater interijera, sve na svome mestu - ali tada vi niste jasni. Stvari su
sistematine i one e vam preoteti iz ruku samu priliku za jasnou. Zatim je tu drugaija
jasnoa - stvari ostaju kakve jesu, ali vi postiete intenzitet svesnosti. Postajete sve budniji.
Posmatrate stvari duboko, poinjete da vidite jasnije. Stvari su iste, ali vi ste drugaiji.
Promena se dogodila vama, a ne u svetu.
I u tome je razlika izmeu komuniste, socijaliste, politiara i religioznog oveka. Svi
oni ureuju svet - Marks, Mao, Staljin. Svi oni pokuavaju da urede svet, slagalicu, tako da vi
ne treba da brinete. Oni vau hranu umesto vas i pokuavaju od vas da naprave male bebe
tako da ivite na grudima drave - i vlada je sve uinila jasnim, sve je nacionalizovano, sve je
stavljeno na svoje mesto. Tako da se vi naprosto kreete bez brige s vae strane.
Ja nisam ljubitelj nijednog od tih tipova sistematizacije u vanjskom svetu. Vanjski
svet mora da ostane divan haos tako da vi morate da se borite za unutarnju svesnost. Nadam
se da moete videti sutinu. Ako se kreete sami u mrkloj noi, kreete se budnije, paljivije.
Ako se kreete auto-putem pri punom dnevnom svetlu, naravno da nema potrebe za svesnou
i budnou.
Jeste li ikada bili u ukletoj kui nou, sami? Ne bi mogli da spavate. Tek mala buka -
mrtav list otpada sa stabla u dvoritu - i vi skaete. Maka skae na pacova, i vi skaete. Proe
tek povetarac, a vi stojite sa svetiljkom u ruci.
uo sam za oveka koji je prihvatio izazov i boravio u ukletoj kui. Ba kad se
spremao na poinak, sedei na krevetu, upitao je batlera koji mu je doneo mleko: "Reci mi
jednu stvar. Je li se ovde dogodilo neto posebno u zadnjih par godina?"
ovek ree: "Za dvadeset godina, nije."
Osetio je olakanje - neto se dogodilo pre dvadeset godina. Batler je odlazio. Ree
mu: "ekaj. Reci mi ta se dogodilo pre dvadeset godina?"
Batler ree: "Pre dvadeset godina dogodila se vrlo izuzetna stvar. Jedan ovek je
boravio u istom krevetu u kojem se i vi nalazite - i ujutro je siao na doruak. To se nije
dogodilo nikada pre, niti posle. Mi ga nismo ni oekivali, ali on je siao niz stepenice."
Moete li zamisliti da ovaj ovek ostane nepaljiv? Moete li zamisliti da e zaspati?
ak ni sedativi ne bi pomogli. ak ni morfijum ne bi delovao. Njegova svesnost postae vrlo
kristalisana stvar.
Buda je obiavao da svoje uenike alje na groblje da tamo provedu no - samo da bi
postali budniji. Jer kada ste sami na groblju, ne moete zaspati. Zapravo, nema potrebe ulagati
nikakav napor da bi se ostalo budnim. Budnost dolazi lako. To je zaista divno: trebalo bi to
ponekad da pokuate.
Jasnoa treba da postane va unutarnji kvalitet svesnosti. "Kako? Zato? Zbog ega?
- nita nije jasno." Apsolutno divno. Tako to treba da bude.
Da vam kaem jo jednu stvar: ivot postoji sam po sebi. On nema vanjske vrednosti;
on je samosvojan. Nikada ne pitajte za svrhu ivota, jer pitate pogreno pitanje, pitate nevano
pitanje. ivot je ono najvie, iznad njega nema niega. ivot ivi za sebe. Rua je rua je rua
- ivot ivi za jo vie ivota, vie ivota ivi za jo vie ivota. Ali nema vanjske vrednosti,
ne moete odgovoriti zato.
Moete uvideti poentu: ako moete odgovoriti "zato", onda e se opet pojaviti
pitanje. Ako kaete "ivot postoji radi Boga" - zato onda postoji Bog? Koja je svrha
njegovog bivanja? Ispitivanje mora negde stati, zato ga onda i zapoinjati? Vi kaete "Bog je
stvorio ivot." - ko je onda stvorio Boga? Ne, ne kaem to. Kaem Bog je ivot. On nije
stvorio ivot; on jeste ivot. Tako, ako ste ateista, za mene to nije problem... moete odbaciti
950
re "Bog". To je samo pitanje lingvistike. Ako vam se svia re "Bog", dobro. Ako vam se ne
svia, vrlo dobro. "ivot" e biti u redu. Jer ja ne marim za rei. Ne raspravljam se oko rei.
Koga briga kako nazivate konanu istinu? ivot, Bog, Alah, Rama, Krina - ili kako vam se
svia - Jehova, Tao; sve su to rei koje ukazuju na neto tako suptilno da je nemogue izraziti.
Ali ako me pitate, "ivot" izgleda vrlo, vrlo lepo. S "Bogom" nekako oseate vonj
crkve - a to je lo vonj; nije dobar. Sa "ivotom" odjednom su tu stabla, ptice... Jeste li ikad
posmatrali reakciju, odgovor u svom umu? Ja kaem "Bog" - pojavljuju se katedrale, stvari
koje je napravio ovek - svetenici, pape. Naravno, vrlo dramatini, ali i pomalo smeni
takoe - u njihovim dugim, pretencioznim odorama, krunama, licemerjima. Ja kaem "ivot" -
nema katedrale u vaoj svesti, nema hrama. Reke teku, cvee cveta, ptice pevaju, sunce sija,
deca se smeju i tre, ljudi vode ljubav, nebo, zemlja. "ivot" je zaista lepe, manje iskvareno.
Nije pao u ruke svetenicima; nisu bili sposobni da iskvare i unite njegovu lepotu. Nisu bili
sposobni da ga iseu da stane u oblik - jo ga nisu skrojili. ivot je ostao divalj.
Ali kaem vam, to je ono to Bog jeste: apsolutno divalj.
Nikada ne pitajte zato ivot jeste, jer ko e vam odgovoriti? Nema nikoga osim
ivota. I nemojte misliti da morate iveti samo ako postoji svrha, jer kako ete inae moi da
ivite. Ja ne vidim svrhu. Cvee cveta; ono ne poznaje nijedno "zato". A cveta divno. I ne
mogu zamisliti kako bi, ako im se kae "Postoji svrha u tvom cvetanju", ono cvetalo bolje; ne
mogu to da vidim. Cvetalo bi ba na isti nain. Ono je dalo najbolje od sebe. Moete li
zamisliti da bi kukavica bolje pevala ako joj se kae da postoji svrha njenog pevanja?
Ja uvek mislim da ivotinje mora da se smeju oveku. Mora biti mnogo ala na raun
ljudi meu ivotinjama. ovek mora da je vrlo nastran, apsurdan fenomen na zemlji.
Cvet stalno cveta - ne treba svrhu cvetanja - ali vi trebate svrhu. Vi moete voleti
nekoga, ali koja je svrha toga? Ljubav treba neku svrhu? Onda ete promaiti celu stvar.
Postoje ljudi koji ak i vole svrhovito.
ivot nije ekonomija. On je vrednost sam po sebi. A jednom kada to razumete,
velika, neizmerna mutacija dogaa se u vama. Tada naprosto diete i disanje je divno, tako
smireno, tako skladno. Tada svaki trenutak dobija vlastito znaenje; znaenje nije usmereno
prema van. Tada ivite ovaj trenutak sam za sebe. Vi pevate jer volite da pevate. Pleete jer je
tako lepo plesati. Volite jer nita nije ravno ljubavi. Ako pitate za svrhu, onda imate um
prostitutke. Prostitutka moe voleti, ali u tome ima svrhe.
Ljudi koji uvek pitaju: "Koja je svrha ivota?" imaju um prostitutke. Oni ne mogu da
prihvate ivot kakav jeste. Njima treba neto drugo da postane smislen.
Samo pokuajte da razumete: svaki trenutak dovoljan je sam po sebi; i svaki in
potpun je sam po sebi; i ta god radili, rad sam po sebi ima veliinu. Nita drugo nije
potrebno.
I onda odjednom postajete slobodni. Jer ovek koji je orijentisan na svrhu nikada ne
moe biti slobodan. Svrha je uvek u budunosti. Vi ivite danas za neto to e se dogoditi
sutra. Ko zna? Moete umreti. Onda ste iveli neispunjen ivot; a sutra ete opet iveti za
budue sutra, jer svaki trenutak dolazi kao danas, a vi ste nauili pogrean nain, rtvovati
danas za sutra.
Ako postanete zavisni od pitanja svrhe, nastaviete da pitate - ta god da se dogodi,
vi ete pitati: "Koja je svrha toga?" ljudi mi dolaze i kau: "Govori nam da meditiramo, ali
koja je svrha toga?" Koja svrha je potrebna za meditiranje? Meditacija je tako tiha, tako
preplavljena blaenstvom, nikakva druga svrha nije potrebna. Ona nije zamiljena za neto
drugo. Ona je kraj za sebe.
"Zbog toga izgleda ne marim ni ta jedem, ni ta radim, ni ta se dogaa uokolo." Ti
postaje neosetljiv i tup. Nemoj misliti da je to religija. To je samo polagano samoubistvo. Ti
truje svoje bie. Postani svesniji, postani budniji, postani osetljiviji. Jer ako nisi osetljiv,
ivot e prolaziti mimo tebe i nee biti u stanju da ga ivi. Ostae nedodirnut. ivot e se
prosipati po tebi, a ti e ostati zatvoren, nee biti otvoren za to. Bog e ti davati, ali ti nee
primiti. Postani osetljiviji, spremniji na odgovor. Budi kao ica vine
248
... neko je samo takne,
248
Tradicionalni indijski iani instrument. Ima tako zanosan zvuk da se smatra da ga je stvorio Ravana, bog
demona.
951
a kakav odgovor! ica je iva. Nemoj biti labav, inae nee biti odgovora. Naravno, nemoj
biti ni prenapet, inae e puknuti.
Ovo je svo umee religije: kako biti uravnoteen; kako ne postati iskrivljen. ice
vine moraju biti u savrenom skladu, savrenoj ujednaenosti, savrenoj ravnotei - ni ovako
ni onako - nego ba u sredini, tano u sredini. Ti je dirne - nisi je ak ni dirnuo - a ona
odgovara.
Kau, ako je vina natimovana ispravno, pravilno, od strane majstora, i odloite je u
ugao sobe i svirate na drugoj vini, vina u uglu poee da odgovara na muziku druge vine. Ona
odgovara jer titranje, vibracija, pulsiranje, dopire i do nje. Kada jedna vina zapone s
neizmerno divnom vibracijom, ona dopire, ispunjava celu sobu; a druga vina eka, savreno
spremna - ni prelabava ni prezategnuta - tano u sredini; te suptilne vibracije odmah je dotiu,
ak i bez dodira ljudske ruke ona poinje da odgovara, oivljava. To je nain da se ivi.
Meditacija je tu upravo zato da vas uravnotei, usrediti, smiri, utia, usrei; tako,
kada ivot doe k vama... A on dolazi svakim trenom. Njegovi su darovi milionski; vi ih
proputate jer niste spremni. Vi ste poput gluve osobe koja sedi, a neko svira vinu. Vi
proputate.
uo sam priu o velikom muziaru koji je uo da se, kada Tansen, takoer veliki
muziar, svira vinu, ivotinje okupljaju da ga sluaju. Hteo je da se uveri u istinitost toga.
Otiao je u umu i poeo da svira vinu, malo-pomalo ivotinje su poele da se okupljaju.
Okupila se velika gomila - slon, zebra, tigar, leopard, lisice, vukovi - sve vrste ivotinja, male
i velike, i bile su opinjene, hipnotisane. A onda je odjednom doao krokodil, skoio na
muziara i progutao ga u jednom zalogaju. Sve ivotinje bile su vrlo ljute; rekoe: "Kakva je
ovo glupost?" Krokodil je nauljio ui i rekao: "ta? ta to govorite?"
Krokodil je bio gluv. Ne budite gluvi, ne budite slepi. Budite ivi, odgovorite.
Bog kuca na vaa vrata u svakom trenutku. Ako budete neosetljivi neete uti
kucanje. Isus ree. "Kucajte i otvorie vam se." Ja vam ovde kaem da nema potrebe da vi
kucate - Bog kuca na vrata. Oslunite. Zapravo, Bog vas trai odasvud. Traenje nije
jednostrano, ne traite samo vi; on takoe trai vas. Ali vi morate postati dostupni.
A ovo nije nain da se postane dostupan.
"Od samog mog djetinjstva, kad god vidim mrtvo telo uvek mi bljesne misao da, ako
e smrt doi, kakav je smisao u ivljenju." Zbog toga postoji smisao u ivljenju - zato to e
smrt doi. Ako ne bi bilo smrti i ti bi bio ovde uvek i zauvek, samo zamisli ta bi se dogodilo.
Nasmrt bi se dosaivao. Molio bi za smrt.
Postoji divna pria o Aleksandru Velikom. Kada je doao u Indiju, doao je iz
mnogih razloga - da osvoji Indiju, da sretne njene mudrace; i da pronae izvor za koji je uo
da, ako pije s njega vodu, postaje besmrtan. Ne znam koliko je pria istinita, ne mogu
garantovati za to, ali je divna. A pria mora biti divna da bi bila istinita; nema druge istine
izuzev lepote. On je putovao i raspitivao se kod mnogih mudraca, i konano je pronaao
izvor. Ali on je bio iznenaen, jer ljudi koji su ga vodili nisu bili ba zainteresovani za izvor.
To je bilo neto neverovatno. A poslednji ovek, koji ga je doveo tano do izvora, nije bio
zainteresovan ak ni da ga prieka tamo.
Aleksandar upita: "Vi niste zainteresovani za veni ivot? Zar ne elite da budete
besmrtni?"
ovek se nasmeja i ree: "Nauio sam mnogo o ivotu. elja se raa u detinjastim
umovima. Ali ispunite je."
U izvor se silazilo stepenitem i on je poao njime. Ba kada je hteo da se napije
vode, vrana koja je sedela tamo ree: "ekaj! Posluaj me as. Ne radi tu glupost. Ja sam je
napravila. Sada patim jer ne mogu da umrem. ivela sam hiljadama godina. Sada je u mom
srcu jedina molitva: Boe, pomozi mi da umrem. I traila sam mudrace i pitala ih: 'Postoji li
neki izvor koji slui kao protivotrov ovoj gluposti?'. Ja sam glupa vrana i napravila sam tu
glupost. Molim te razmisli jo jednom: nakon ovoga nikada nee moi da umre." Reeno je
da je Aleksandar razmislio i odmah pobegao sa izvora, jer je bila velika ansa da podlegne
iskuenju. Nije pio.
Razmislite, ta kada ne bi bilo smrti? ivot bi mnogo izgubio. Bez polariteta sve
952
postaje tupo, beznadeno. Kao da je stalno dan, i nema noi za poinak - i dan, i dan, i dan... i
arka vruina, a nigde zaklona, nigde utapanja u tami, nigde samozaborava. To bi bilo teko,
bilo bi vrlo muno, i besmisleno. Potreban je poinak. Smrt je poinak.
Tako, ako si video mrtva tela kako se nose na groblje ili mesto pokopa, nisi video
mnogo. A ako misli da je ivot besmislen, promaio si poentu. Gledanje mrtvog tela podsea
te da smrt dolazi. Iskoristi tu priliku da bude iv to je intenzivnije mogue. Onda dolazi
poinak. Zaslui poinak!
A ovo je jedna stvar koju vam elim rei: ako ne ivite dobro, neete dobro ni
umreti. I vaa e smrt takoe biti tupa. Nee u sebi imati nikakvog plama, nee biti lepa. Ako
ivite intenzivno, umirete intenzivno. Ako ivite sreno, umirete sreno. Okus vaeg ivota
smru dosee vrhunac. Smrt je kulminacija, kreendo. Ako ste pevali lepu pesmu, onda je
smrt kreendo, najvii vrhunac.
Smrt nije protiv ivota. Smrt je pozadina. Ona ini ivot bogatijim. ini ivot
ivljim. Ona daje kontrast.
"Od samih dana mog detinjstva vrsta nezainteresovanosti okruuje ceo moj ivotni
obrazac, i to bi moda mogao biti razlog zato sam se zainteresovao za religiju i dospeo do
tebe."
Moda. Moda je to razlog zato si dospeo do mene, ali sada je to razlog zbog kojeg
nee biti sposoban da me razume. To te dovelo do mojih vrata, ali te nee dovesti do mog
srca. Sada molim te odbaci to, jer ja ovde poduavam ivotu. Naravno, ja poduavam i smrti,
ali moja smrt je divna istina, a tvoj ivot je runa injenica. Ja vas poduavam alhemijskoj
magiji: kako ak i smrt transformisati u divno iskustvo. Naravno, ivot e postati lepi kada
ak i smrt postane lepa. Kako pretvoriti bazne metale u zlato, tome vas ovde uim.
Moda si doao ovde zbog svojih ideja, ali sada ih odbaci; inae e one biti barijera
izmeu tebe i mene.
Drugo pitanje:
Dragi Osho, jesi li ti zaista samo ovek koji je postao prosvetljen?
Ba naprotiv: Bog koji se izgubio i opet se pronaao; Bog koji je poivao i spavao
duboko i sanjao da je ovek, i sada se probudio. A isto je i sa vama. Vi niste samo ljudi. Vi ste
Bogovi - koji sanjaju da su ljudi. Nije da ljudi treba da postanu Bogovi. Samo Bogovi treba da
postanu malo budniji; tada san o "oveku" nestaje.
U tome je razlika izmeu Istonog i Zapadnog pristupa. Zapad ono najvie pokuava
da objasni pomou najnieg. Ako postignete samadhi - na primer, Ramakrina je postigao
samadhi, izgubljen u beskonanosti - pitajte Frojda. On e rei da je to vrsta potisnutog seksa.
Samadhi e se objasniti seksom. Pitajte mene za seks, i ja u vam rei da je to prvi bljesak
samadhija.
Najvie se ne sme svoditi na najnie. Najnie treba uzdii do najvieg.
Pitajte Marksa i on e rei da svest nije nita do nusproizvod materije. Pitajte mene;
ja u rei da materija nije nita do iluzija svesti.
Na Istoku smo blato, prljavo blato, pokuali objasniti lotosom. Na Zapadu ste
pokuali lotos objasniti prljavim blatom iz kojeg je potekao. A razlika je ogromna. Kada
pokuate lotos objasniti prljavim blatom iz kojeg je potekao, lotos nestaje; u vaim rukama je
samo prljavo blato. Sva lepota, sva velianstvenost, sva istina nestaje; u vaim rukama je
samo prljavtina.
Sve se moe svesti na najnie jer su najvie i najnie povezani. Najvia preka na
lestvama povezana je s najniom, i u tome nema nita loe, ali je mnogo toga to treba
razumeti.
Ako prljavo blato objanjavate lotosom i kaete: "Kada je lotos izrastao iz ovog
prljavog blata, onda ak ni ovo prljavo blato nije zaista prljavo; kako bi inae iz njega mogao
izrasti lotos? Lotos se skriva u njemu. Mi moda nismo sposobni da vidimo lotos u njemu - to
je naa ogranienost" - ako objasnite prljavo blato lotosom, prljavo blato nestaje; vae ruke su
pune lotosa. Na vama je da izaberete. Istok vas odjednom ini bogatima, grandioznima,
953
boanskima. Zapad vas odjednom ini vrlo obinima, materijalnima, svodi vas na stvari, i sve
to je veliko u ljudskom biu postaje sumnjivo, dovodi se u sumnju.
Zapamtite, vi ste evolucija od Boga ka Bogu. Izmeu je svet; zato to nazivamo snom.
Maya, san: Bog sanja da je izgubljen. Uivajte u tome, nema nieg loeg. Pre ili kasnije
probudiete se i smejati; to je bio san.
Ako psihoanalitiare pitate o Bogu, rei e da je to neto iz vae mate. Pitate
ankaru, pitate istonjake mudrace, a oni kau da ste vi neto iz Boje mate. Neizrecivo
divno. Vi ste neto iz Boje mate. Bog zamilja vas, sanja vas. Pitajte Frojda; on e rei:
"Bog? Vi sanjate; vi zamiljate neto."
Oboje je istina! A na vama je da izaberete. Ako elite biti oajni, teskobni, u agoniji,
uvek i zauvek, izaberite zapadni pristup. Ako elite da cvetate i da budete sreni - bezuslovno
- izaberite istoni pristup.
Tree pitanje:
Ti si najbolji ubica, Osho. Jedna godina s tobom, i polako tvoj otrov deluje na moj
um. U ta god sam se pretvarao da jesam, izgleda runo i prljavo; sve je u meteu. Ali sada, u
tako velikoj konfuziji, kako pronai mala vrata na koja e ui Boansko?
Neka to bude briga Boanskog. Zato bi ti brinuo? Ti samo budi svoj. Boansko e
nai put.
I ti si u pravu: ja sam ubica - skoro zloinac.
Jedan je ovek umirao u bolnici i upitao doktora: "Doktore, jako sam zabrinut.
Izgleda da umirem." Doktor ree: "Ne brini, prepusti to meni."
To i ja kaem vama: "Ne brinite, prepustite to meni. Ja u vas ubiti." Jer to je jedini
nain da vam dam novo osloboenje, novu ivotnu snagu. Ja u vam dati krst kako bi mogli
da se preporodite.
etvrto pitanje:
Ti si puno govorio o seksu, to je dobro, jer je to toliko dugo drano u mraku.
Meutim, nikada te nisam uo da govori o homoseksualnosti; samo vrlo, vrlo kratko, i
zapravo uvek kritikujui. Da li bi, molim te, govorio o tome, jer ta god je uzrok tom
"perverznom inu", kako si ga nazvao, homoseksualnost je postojala i postoji u svetu. Moe li
meseeva strana susresti sunanu u bilo kojem telu? Je li tantra samo za heteroseksualce?
Trebaju li ljudi potisnuti svoje homoseksualne tendencije?
Prva stvar, pitalac nije potpisao pitanje. To pokazuje da osea krivicu zbog toga. On
ne eli da se njegovo ime zna. Ne potpisujui pitanje, samim tim je osudio homoseksualnost.
Ja nisam protiv niega, ali jesam za mnoge stvari. Da ponovim: ja nisam protiv
niega, ali jesam za mnoge stvari. Nisam protiv blata, nego sam za lotos. Seks treba
transformisati. Ako nije transformisan, ostajete na najnioj lestvici vaeg bia. Tako da je
prva stvar koju treba razumeti: ja govorim o seksu da bi vi mogli da ga razumete i
transcendirate.
Homoseksualnost je jo nie od heteroseksualnosti. Nema nieg loeg u tome - samo
imate jo niu preku na svojim lestvama. To treba, transcendirati. Dakle, prva stvar: seks
treba nadii, transcendirati. Druga stvar koju treba zapamtiti: homoseksualnost je nia preka.
Svako dete je roeno autoseksualno, svako dete je masturbant. To je faza; dete treba
da je proe. Svako dete voli da se igra svojim genitalijama. I to je ugodno, nita nije loe u
tome, ali to je detinjasto. To je prvo uenje, veba, priprema. Ali ako imate trideset pet,
etrdeset, ezdeset i jo ste uvek masturbanti, onda je neto polo krivo.
Kada kaem da je neto polo krivo, pri tom samo mislim da niste bili sposobni da
rastete; vaa mentalna dob ostala je retardirana.
954
Nakon masturbacijskog perioda kojeg nazivam "autoseksualnim", dete postaje
homoseksualno. Otprilike u dobu od deset godina, dete postaje homoseksualno. Postaje mu
zanimljivije telo koje je slino njegovom. To je prirodan rast. Najpre je zainteresovano za
vlastito telo; zatim ga zanimaju tela slina njegovom - deaka zanimaju deaci, devojice se
zanimaju za devojice. To je prirodna faza. I deak odlazi od sebe, pokreui svoju seksualnu
energiju, svoj libido, ka drugim deacima. I to se ini prirodnim jer su drugi deaci njemu
sliniji nego devojice. Napravio je korak; postao je homoseksualan. Dobro, nema nita loe u
tome, ali ako ste u dobu od ezdeset jo uvek homoseksualni, onda ste retardirani - vi ste
"dekasti". Zato homoseksualci zadravaju deako dranje i izgledaju "gay". Oni izgledaju
sreniji od heteroseksualaca, to je sigurno. ak i njihova lica ostaju deaka. Vrlo je teko
prikriti homoseksualnost; vae lice, vae oi, sve vas izdaje. Vi ostajete dekasti. Dobro je
proi kroz to, ali je loe zaglaviti se u tome.
Zatim dolazi trea faza, heteroseksualna. Deak postaje zainteresovan za devojice,
devojice za deake. To je najvia faza kada je o seksu re, ali i to samo do neke take. Ako
ste i nakon etrdeset druge godine zainteresovani za seks, neto nedostaje. Onda niste iveli
ispravno, inae, u vreme kada doete do etrdeset druge... u dobi od etrnaeste postajete zaista
seksualni, spremni da rodite dete, postanete majka ili otac. Potrebno je etrnaest godina da se
pripremite. Nakon sledeih etrnaest godina, u dobi od dvadeset osam, vi ste na vrhuncu
seksualnosti. Nakon sledeih etrnaest godina, u dobi od etrdeset dve, vraate se nazad. Krug
se zatvara. Jung je rekao: "Ko god je preao etrdesetu i doe kod mene, ima religijski
problem." Ako ste u dobi od etrdeset dve jo uvek seksualno zbunjeni i u problemu, neto ste
propustili u ivotu.
Nakon narednih etrnaest godina, u dobi od pedeset est, naprosto bi trebali biti
slobodni od seksa. Narednih etrnaest godina, od pedeset este do sedamdesete, opet sledi
detinjstvo. Pre smrti treba da dosegnete istu taku kao kada ste roeni. Krug se zatvara: dete.
Na to je Isus mislio kada je rekao: "Dok ne postanete kao deca, neete ui u Carstvo Boje."
To je sedamdesetogodinji krug, manje ili vie. Bie drugaije budete li iveli
osamdeset ili sto godina; tada moete podeliti.
Ja nisam protiv niega, ali neu vam pomoi da se zaglavite ni na jednom mestu.
Idite dalje, idite dalje, nikada ne zapinjite ni na jednom mestu. Ja nita ne osuujem.
Iskoristite tu priliku, ali idite dalje.
Nekoliko anegdota:
Jedan oito potreseni gospodin banuo je u psihijatrovu ordinaciju i ree: "Doktore,
morate mi pomoi. Svake noi sanjam da sam nasukan na pustom ostrvu s tucetom plavua,
tucetom brineta i tucetom crvenokosih, svaka lepa jedna od druge."
"Vi mora da ste najsreniji ivi ovek", ree doktor. "Zato traite moju pomo?"
"Moj problem", ree pacijent, "je taj da sam u tom snu ja mukarac."
Shvatili ste? Ako niste, da vam ispriam drugi vic.
Dva penzionisana pukovnika razgovaraju u klubu.
"Jesi li uo za starog Karstersa?", upita jedan.
"Ne, ta je s njim?", upita drugi.
"Dobio je mesto u Indiji kao vojni savetnik jednog od onih maharadinih ljudi.
Jednog dana napustio je njihovu bazu, pobegao u dunglu i postao domorodac. Sada ivi na
drvetu s majmunom!"
"Gospode Boe!", zavapi drugi pukovnik, "Je li to muki ili enski majmun?"
"Oh, enski majmun, naravno, stari. "Nita nastrano kod starog Karstersa."
Homoseksualnost je retardirano stanje, ali na Zapadu postaje sve vie
prevladavajue. Postoje razlozi. eleo bih da vam ih iznesem nekoliko.
ivotinje, u divljini, nikada nisu homoseksualne; ali u zoolokim vrtovima postaju. U
divljini ivotinje nikada nisu homoseksualne, ali u zoolokim vrtovima, gde nisu slobodne i
nemaju dovoljno prostora i previe su nagomilane, postaju homoseksualne. Svet postaje
955
prenaseljen; postaje nalik zoolokom vrtu. Sav prirodni rast nestaje i ljudi postaju prenapeti.
To je jedan od razloga porasta homoseksualnosti.
Druga stvar, na Zapadu se seks vie smatra zabavom nego obavezivanjem. ovek
eli da ima neobavezne odnose. Stupiti u odnos sa enom znai zai u uzburkane vode. Stupiti
u odnos sa enom znai veliku angaovanost: deca, porodica, posao, kua, auto, i hiljadu i
jedna stvar. Jednom kada ue ena, ceo svet ue. Zapadni um sve vie i vie se boji
angaovanosti; ljudi bi hteli da ostanu neangaovani. Lake je ostati neangaovan u
homoseksualnoj nego u heteroseksualnoj vezi. Nema dece, i odmah povezanosti skoro da i
nema.
Trei razlog. ene na Zapadu postaju lezbejke zbog pokreta za oslobaanje ena,
ideje da je mukarac tlaio ene sve do sada. A mukarac jeste tlaio, to je bilo jedno od
najveih ropstava ikada. Nijedna klasa nije bila toliko potlaena kao ene. Sada je revolt,
reakcija. Postoje organizacije ena Zapada koje promoviu lezbejstvo, homoseksualnost -
napustite sve odnose s mukarcima. Zaboravite na voljenje neprijatelja. Mukarac je
neprijatelj; napustite sve odnose s mukarcima. Bolje je voleti enu; ena voli enu.
ene postaju sve agresivnije. Mukarac se sve vie boji da ue u odnos.
Te situacije stvaraju homoseksualnost, ali to je perverzija. Ako ste u tome, ja vas ne
osuujem. Naprosto kaem da uete dublje u svoje oseaje, vie meditirate, i postupno ete
videti da se vaa homoseksualnost pretvara u heteroseksualnost. Ako ste masturbacijski tip,
eleo bih da postanete homoseksualni; to je bolje. Ako ste homoseksualci, eleo bih da
postanete heteroseksualci; to je bolje. Ako ste ve heteroseksualci, eleo bih da budete u
celibatu; to je najbolje. Ali uvek idite dalje.
Ja nita ne osuujem.
Pitalac kae: "...homoseksualnost je postojala i postoji u svetu." Tano. Tuberkuloza
je takoe postojala i postoji, rak takoe, iako nema razloga za to. Uistinu bolji svet bie sve
vie heteroseksualan. Zato? Zato to mukarci i ene, ili yin i yang, kada se sretnu, krug se
zatvara, kao kada se krug zatvori kada se sretnu negativni i pozitivni elektricitet. Kad
mukarac susretne mukarca, negativni elektricitet susree negativni, ili pozitivni susree
pozitivni. To nee stvoriti unutarnji energetski krug. Ostavie vas necelovite. To nikada nee
biti ispunjavajue. To moe biti ugodno. To moe biti ugodno, ali nikada ne moe biti
ispunjavajue, a ispunjenje je cilj, ne ugodnost.
Zapamtite da, ako ete jednog dana iznutra postati aseksualni, mora se pojaviti
brahmacharya, mora se pojaviti najistiji celibat, onda je bolje kretati se prirodnim putem. Po
mom razumevanju, jednostavnije je heteroseksualcima da nadiu seks nego
homoseksualcima. Budui da nedostaje jedna preka, homoseksualcima e trebati vie napora,
i to nepotrebnog napora.
Ipak, ja nisam protiv niega. Ako je vama dobro, vi to morate odluiti. Ja to ne
nazivam grehom, i ne kaem da ete, ako ste homoseksualci, biti baeni u pakao. Same
gluposti. Ako ste homoseksualni, propustiete neto, oseaj kada yin sretne yang, oseaj kada
pozitivno sretne negativno, kada dan sretne no. Propustiete neto. Neete biti baeni u
pakao, ali ete propustiti neto od neba u svom ivotu.
Ali ipak, vi morate odluiti. Ja vam ne izdajem zapovest.
Zapravo, verske zapovesti su stvorile situaciju u kojoj je homoseksualnost po prvi
put roena. Iznenadie vas da su religije uzrok homoseksualnosti u svetu, zato to su
insistirale da monasi moraju da ive u jednom samostanu, a monahinje u drugom, i da se ne
smeju susretati. Budisti, ainisti, hriani, gurali su hiljade mukaraca u jedno stado i hiljade
ena u drugo, i sruili sve mostove meu njima. To je bilo prvo plodno tlo za
homoseksualnost. Stvorili su takvu situaciju jer je ljubav tako duboka enja da e, ako joj ne
dozvolite prirodno ispoljavanje, postati perverzna. Ona uvek pronalazi nekakve naine da se
izrazi.
U vojsci ljudi lako postaju homoseksualci. U momakim i devojakim pansionima
ljudi lako postaju homoseksualci. Da bi homoseksualnost nestala iz sveta, mora nestati svaka
segregacija izmeu mukaraca i ena. U studentskim domovima bi oba pola trebalo da borave
zajedno. A vojska ne bi trebala biti samo za mukarce; i enama bi trebao biti dozvoljen
956
pristup. Klubovi ne bi smeli biti samo za deake; to je opasno. I manastiri bi trebali da budu
biseksualni, inae je prirodno da doe do homoseksualnosti.
Ali to je perverzija, bolest. Kada kaem "bolest", ne osuujem. Nazivam to "bolest"
sa saoseanjem. Ako neko boluje od tuberkuloze, ne osuujemo ga. Pomaemo mu da se
izvue iz toga. Tako, kada ljudi dou k meni i priznaju da su homoseksualci, kaem da ne
brinu, ja sam tu. Izvui u vas iz toga.
Seks nastavlja da biva vaan do samog kraja ivota - ako niste budni, ako ga niste
transformisali. A umreti seksualan je runa smrt. Treba dosei taku koja seks ostavlja daleko
iza.
Tri vrlo stara lana Vojnog i mornarikog kluba raspravljali su o nezgodnim
trenucima uz brendi i cigare.
Prva dvojica osvrnuli su se na incidente u svojim ivotima kojih se priseaju sa
sramom; a kada je doao red na treeg starog kompanjona, ispriao je kako su ga uhvatili dok
je virio kroz kljuaonicu devojake spavaonice.
"Ah da", ree jedan cerekajui se, "Svakako da smo inili neke ludosti u mlaim
danima."
"Mlai dani, ma ne!", ree trei stari momak, "To je bilo sino."
Ali to je runo. Jedan starac trebao bi opet da postane poput malog deteta. Jer kada
seks nestane, sve elje nestanu. Kada seks nestane, i zanimanje za druge nestane. Seks je
poveznica s drutvom, sa svetom, s materijom. Kada seks nestane, odjednom poinjete da
lebdite poput belog oblaka. Vi ste iskorenjeni; vai koreni vie nisu u ovom svetu. A kada se
vaa energija ne kree nisko, nanie, nizbrdo, onda poinje da se uzdie navie i dosee
sahasraru, gde najvii lotos eka da nadoe energija koja e mu pomoi da procveta.
Poglavlje 9
OSLOBOENJE: POTPUNA IZDVOJENOST
29. aprila 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
III, 55: sattvapuruayoh uddhisamye kaivalyamiti.
Kada i sattva i purua ostaju isti, sledi izbavljenje (kaivalya).
andogja Upaniada ima divnu priu. Dozvolite da sa njome zaponem.
Satyakam upita svoju majku, Jabalu: "Majko, elim da ivim ivotom uenika
najvieg znanja. Koje je moje prezime? Ko je moj otac?"
"Sine moj" odgovori majka, "ne znam. Kada sam bila mlada posvuda sam radila kao
sluavka i zatrudnela sam. Ne znam ko ti je otac. Ja sam Jabala a ti si Satyakam, zato zovi
sebe Satyakam Jabal."
Tada deak ode kod Gautame, velikog sveca toga doba, i upita da ga prihvati kao
uenika.
"Iz koje si familije, mili moj?" upita ga svetac.
Satyakam odgovori: "Pitao sam majku za svoje prezime, i ona mi je odgovorila da ne
zna, da je zaela kada je radila svuda kao sluavka, da mogu da se zovem Satyakam Jabal.
Stoga, gospodine, ja sam Satyakam Jabal."
Svetac mu tada ree: "Niko osim pravog brahmana, pravog vidilaca istine, ne bi tako
govorio. Nisi zastranio od istine, dragi moj. Uiu te najviem znanju."
Prvi kvalitet tragaoca jeste da bude autentian, da ne zaobilazi istinu, da ne vara ni na
jedan nain. Jer ako prevarite druge, zapravo ste prevarili sebe vlastitom prevarom. Ako
previe puta ispriate la, ona pone da vam izgleda kao istina. Kada drugi ponu da veruju u
957
vae lai, i vi ponete da verujete u njih. Verovanje je zarazno.
Tako je nastao nered u kojem se nalazimo.
Prva la koju smo prihvatili kao istinu je "ja sam telo". Svako veruje u to. Roeni ste
u drutvu koje veruje da smo tela. Svako reaguje kao telo; niko ne daje odgovor kao dua.
I zapamtite razliku izmeu reakcije i odgovora. Reakcija je mehanika; odgovor je
budan, svestan. Kada pritisnete dugme i ventilator se pokrene, to je reakcija. Kada pritisnete
dugme, ventilator ne pone da razmilja: "Da se pokrenem ili ne?" Kada pritisnete prekida,
elektricitet ne odgovara, on reaguje. To je mehaniki. Nema ni trenutka misli, budnosti, svesti.
Ako u svom ivotu stalno reagujete - neko vas uvredi i vi se naljutite, neko kae
neto i vi postanete tuni, neko kae neto i vi postanete vrlo sreni - ako je to reakcija,
reakcija na pritisak dugmeta, onda ete postupno poverovati da ste telo.
Telo je mehanizam. To niste vi. Vi ivite u njemu, to je vae obitavalite, ali vi niste
to. Vi ste potpuno drugaiji.
To je prva la koja je osakatila ivot. Zatim sledea la: "ja sam um". A ta je dublja
od prve, oigledno, jer je um vama blii nego telo. Vi i dalje mislite misli, sanjate snove, i oni
prilaze tako blizu vama, gotovo dodirujui vae bie, okruujui vas; poinjete da verujete i u
njih. Onda postajete um. Um takoe samo reaguje.
Postajete dua onog trena kada ponete odgovarati. Odgovor znai da sada ne
reagujete mehaniki. Vi kontemplirate, meditirate, dajete prostor svojoj svesti da odlui. Vi
ste odluujui faktor. Neko vas uvredi: u reakciji je on odluujui faktor. Vi naprosto
reagujete; on vama manipulie. U odgovoru vi ste odluujui faktor: neko vas uvredi - to nije
primarno, to je sekundarno. Vi mislite iznad toga. Vi odluujete hoete li uiniti ovo ili ono.
Niste preplavljeni time. Ostajete nedodirnuti, ostajete udaljeni, ostajete posmatra.
Ove dve lai treba razbiti. To su temeljne lai. Ne brojim milione lai koje nisu
temeljne. Vi se identifikujete sa imenom. Ime je samo etiketa, proizvoljno. Niste doli s
imenom, neete ni otii s imenom. Ime samo koristi drutvu; bilo bi teko postojati u drutvu
bez imena. Inae, vi ste bezimeni. Onda mislite da pripadate odreenoj religiji, odreenoj
kasti. Mislite da pripadate odreenom oveku koji je va otac, odreenoj eni koja je vaa
majka. Da, doli ste kroz njih, ali ne pripadate njima. Oni su bili prolazi, putovali ste kroz
njih, ali vi ste drugaiji.
U remek delu Khalila Dubrana, Prorok, ena upita proroka Alimustafu: "Govori
nam o deci", i Alimustafa ree: "Ona dolaze kroz vas, ali ne od vas, i premda su s vama, ne
pripadaju vama. Moete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli, jer ona imaju vlastite misli.
Volite ih, jer ljubav daje slobodu, ali ne posedujte ih. Moete okuiti njihova tela, ali ne
njihove due..."
Vae unutarnje jezgro ne pripada nikome, ono nije niije vlasnitvo. To nije stvar; ne
moe se posedovati. Vae telo se moe posedovati, i va se um takoe moe posedovati.
Ako postanete musliman, va um je u posedu ljudi koji sebe nazivaju muslimanima.
Ako postanete hindus, va um je u posedu ljudi koji sebe nazivaju hindusima. Ako postanete
komunista, vas poseduje "Das Kapital". Ako postanete hrianin, vas poseduje Biblija. Ako o
sebi razmiljate kao o telu, mislite o sebi u terminima belac, crnac.
Vae unutarnje jezgro nije ni hrianin ni hindus, ni belo ni crno, ni komunista ni
antikomunista. Vae unutarnje jezgro ostaje potpuno udaljeno od tela i uma. Ono je vie od
tela i vie od uma. Um ga ne moe dodirnuti; telo ga ne moe dosei.
Zato je Gautama, veliki mudrac, prihvatio Satyakama Jabala? Zato to je bio istinit.
Mogao je prevariti; iskuenje je lako. Poi u svet govorei ljudima "Ne znam ko je moj otac"
je vrlo poniavajue. I majka je takoe bila istinita. Lako je prevariti dete, jer dete nema
naina da otkrije da li varate ili ne.
Kada je dete pitalo majku: "Ko je stvorio svet?", majka je u velikom iskuenju da
kae. "Bog je stvorio svet" - ne znajui ta govori.
To je osnovni razlog zato deca kada odrastu postanu gotovo antagonistika prema
roditeljima, ne mogu im oprostiti jer su tako mnogo lagali. Izgube za njih svako potovanje.
Roditelji stalno govore: "Zato? Voleli smo te. Podigli smo te. Uinili smo najbolje to smo
mogli. Zato nas deca ne potuju?" Izgubili ste priliku zbog svojih lai. Jednom kada dete
958
otkrije da su otac i majka lagali, svo potovanje nestaje. Varati malo bespomono dete?
Govoriti stvari o kojima ne znaju nita?
Ta Jabala bila je retka majka. Ona je rekla: "Ne znam ko je tvoj otac." Prihvatila je to
da je kao mlada bila sa mnogim mukarcima. Volela je mnoge i bila voljena od mnogih, i ona
ne zna ko je otac. Istinska majka. I dete je bilo hrabro. Rekao je Uitelju; tano je ponovio
majine rei.
Ta istina dirnula je Gautamu, i on ree: "Ti si istinski brahmin." To je definicija
bivanja brahminom; istiniti ovek je brahmin. Brahmin nema veze ni sa jednom kastom.
Sama re dolazi od "Brahman"; to znai "tragalac za Bogom", istinski, autentini tragalac.
Zapamtite, to vie uestvujete u laima, kako god se isplative inile u poetku, na
kraju ete otkriti da su zatrovale celo vae bie.
Budite autentini. Ako ste autentini, pre ili kasnije ete otkriti da niste telo. Jer
autentinost ne moe da veruje u la. Javlja se jasnoa, oi dobijaju bolju percepciju, i moete
videti: vi ste u telu, svakako, ali niste telo. Kada je ruka slomljena, vi niste slomljeni. Kada
vam napukne noga, vi niste napukli. Kada je glavobolja tu, vi prepoznajete glavobolju; niste
sama glavobolja. Kada oseate glad, prepoznajete glad, ali vi niste glad. Malo-pomalo
temeljna la je sabotirana. Tada moete da prodrete dublje i da vidite svoje misli, snove, kako
plutaju u svesti. Tada ete moi razluiti, razlikovati - to Patanjali naziva viveka - tada
moete razlikovati ta je oblak, a ta nebo.
Misli su poput oblaka koji se kreu u praznom prostoru. Taj prazan prostor je stvarno
nebo, a ne oblaci - oni dolaze i odlaze. Mi nismo misli, ve prazan prostor u kojem se te misli
pojavljuju i nestaju.
Sada u vam rei jednu vrlo temeljnu joga-strukturu vaeg bia.
Ba kao to fiziari misle da se celina sastoji samo od elektrona, elektrine energije,
joga misli da se sve sastoji samo od zvunih vibracija. Za jogu, temeljni element postojanja
jeste zvuk jer ivot nije nita do vibracija. ivot nije nita do izraz tiine. Iz tiine dolazimo i
opet se rastvaramo u tiinu. Tiina, prostor, nitavilo, nebie, to je vae unutarnje jezgro,
osovina toka. Sve dok ne doete do te tiine, do tog prostora gde ne preostaje nita osim
vaeg istog bia, osloboenje nije postignuto. To je okosnica joge.
Po njoj se vae bie deli na etiri sloja. Ja vam govorim; to je poslednji sloj. Joga to
naziva vaikhari, re znai zrenje, cvetanje. Ali, pre nego li vam govorim, pre nego neto
izrazim, kod mene se to manifestuje kao oseaj, kao iskustvo; to je trea faza. Joga je naziva
madhyama, "sredina". Ali, prije nego se neto iskusi iznutra, to se kree u obliku semena.
Obino to ne moete iskusiti ukoliko niste vrlo meditativni, ukoliko niste postali toliko mirni
da moete da osetite pokrete u semenki koja jo nije proklijala; to je vrlo suptilno. Joga to
naziva pashyanti; re pashyanti znai "gledati unatrag", gledati u izvor. A iza toga nalazi se
vae temeljno bie iz kojega se sve pojavljuje. Ono se naziva para; para znai
"transcendentalno".
Sada pokuajte da shvatite ova etiri sloja. Para je neto to je izvan svih
manifestacija, kao sam prostor. Pashyanti je kao semenka. Madhyama je kao stablo. Vaikhari
je kao zrenje, cvetanje.
Da vam ispriam sledeu priu, takoe iz andogja Upaniade.
"Donesi mi plod od njagrodovog drveta", zatraio je otac, veliki mudrac Udalaka, od
svog sina.
"Evo jednog, gospodine", ree vetaketu.
"Razbij ga."
"Razbijen je, gospodine."
"ta vidi tu?"
"Ove semenke, sasvim male."
"Razbij jednu od njih."
"Razbijena je, gospodine."
"ta vidi?"
"Nita gospodine. Apsolutno nita."
Otac ree: "Sine moj, ta suptilna bit koju tu ne primeuje, iz upravo te sutine
959
nastaje veliko njagrodovo drvo. Veruj, sine moj, da postoji suptilna sutina iz koje nastaju sve
stvari. To je istina. To je Sopstvo. I to si ti, vetaketu - tatvamasi, vetaketu."
Njagrod drvo, veliko drvo. Otac je zatraio plod; vetaketu ga donese. Plod je
vaikhari - stvar je procvetala, dogodilo se zrenje. Plod je najpovrnija stvar, potpuno
ispoljena. Otac ree, "Razbij ga". vetaketu ga razbije - milioni semenki. Otac ree: "Izaberi
jednu semenku. Razbij i nju." On je razbije. Sada u ruci nema niega. Unutar semenke nema
niega. Udalaka ree: "Iz tog nitavila nastaje semenka. Iz semenke nastaje drvo. Iz drveta
nastaje plod. Ali temelj je nitavilo, tiina, prostor, bezoblino, nemanifestovano, onostrano,
transcendentalno."
U fazi vaikhari vi ste vrlo konfuzni jer ste tada najdalje od svog bia. Ako se
pokrenete dublje u svoje bie, kada se pribliite madhyami, treoj fazi, biete malo blie svom
biu. Zato se ona naziva sredinom, mostom. To je nain na koji meditant ulazi u svoje bie.
Tako se koristi mantra...
Kada koristite mantru i ritmiki ponavljate "om, om, om...", najpre je treba ponavljati
naglas: vaikhari. Zatim morate zatvoriti usta i ponavljati je iznutra - "om, om, om..." - nita ne
izlazi van: madhyama. Zatim morate prekinuti ak i unutarnje ponavljanje; mantra se ponavlja
sama. Postajete toliko usklaeni s njom, a ona se nastavlja, sama po sebi - "om, om, om..."
Sada ste postali slua, pre nego ponavlja. Moete sluati, gledati i videti: postalo je
pashyanti. Pashyanti znai gledati unatrag u izvor, sada su vae oi okrenute prema izvoru.
Tada i om postepeno nestaje u bezobliju: odjednom postoji samo praznina i nita drugo. Ne
ujete "om, om, om...", ne ujete nita. Niti se ita uje niti ima sluaa. Sve je nestalo.
"Tatvamasi, vetaketu." - ree Udalaka svome sinu, "To si ti". Ta praznina, kada
nestaje i pojanje i peva.
Sad, ako ste previe vezani za stvari, ostaete na razini vaikharija. Ako ste previe
vezani za telo, ostaete na razini madhyame. Ako ste previe vezani za um, ostaete na razini
pashyantija. A ako uopte niste vezani, rastvoriete se u pari, transcendentnom, onostranom.
To je osloboenje.
Biti osloboen znai vratiti se kui. Otili smo predaleko. Samo pogledajte Iz
nitavila dolazi semenka, iz semenke mladica, zatim veliko drvo, zatim cvee i plodovi. Kako
su stvari daleko otile. Ali plod pada natrag na zemlju; krug se zatvara. Tiina je poetak,
tiina je kraj. Iz istog prostora dolazimo, i u ist prostor odlazimo. Ako krug nije zatvoren,
onda ste zapeli u nekoj taki u kojoj ste se gotovo zamrznuli i ne moete se pokrenuti, i
izgubili ste dinamiku, energiju, ivot.
Joga eli da vas uini tako ivima da moete dovriti ceo krug ivota, toak ivota, i
da se moete opet vratiti na sam poetak. Kraj nije nita drugo do sam poetak. Cilj nije nita
drugo do izvor. Nije da mi doseemo Boga po prvi put. Mi smo ga najpre imali. Izgubili smo
ga. Trebamo ga ponovo zadobiti, vratiti. Bog nikada nije otkrie; on je uvek ponovno otkrie.
Bili smo u njemu, u toj utrobi sainjenoj od mira i tiine i blaenstva, ali smo se udaljili.
Otii daleko takoe je deo rasta, jer ako nikada niste napustili svoj dom, nikada
neete znati ta dom jeste. Ako se nikada niste udaljili od doma, nikada neete spoznati
njegovu lepotu, mir, udobnost, odmor svog doma. Pre nego to stignemo do vlastitog doma,
moramo pokucati na mnoga vrata. Pre nego to se vratimo sebi, moramo se spotaknuti o
mnoge stvari. Pre nego naemo pravi put, moramo zastraniti.
To je neminovno, apsolutno neminovno za rast, ali nemojte negde da se zaglavite.
Ljudi su se zarobili. Neki ljudi su se zarobili u telima, u svojim telesnim navikama. Neki su
zapeli u svojim umovima, ideologijama, mislima, obrascima snova.
Katha Upaniada kae: "Iza objekata su ula. Iza ula je um. Iza uma je inteligencija.
Iza inteligencije je dua. Iza due je nemanifestovano. Iza nemanifestovanog je brahman. A
iza samog brahmana je nita." To je kraj, ista svest.
A ta ista svest moe se postii kroz mnoge puteve. Prava stvar nije put. Prava stvar
je autentinost tragaoca. Dozvolite da to istaknem.
Moete putovati bilo kojim putem. Ako ste iskreni i autentini, postii ete cilj. Neki
putevi mogu biti teki, neki mogu biti laki, neki mogu imati zelenilo na obe strane, neki
mogu prolaziti kroz pustinju, neki mogu imati divan pogled naokolo, neki nikakav pogled, to
960
je druga stvar; ali ako se iskreni i asni i autentini i istiniti, onda svaki put vodi ka cilju.
Krina je rekao u Bhagavad-giti: "Kojim god putem ovek putovao, to je moj put. Koda god
poli, vodi ih k meni."
Tako da se sve moe jednostavno svesti na jednu stvar: autentinost je put. Koji god
put sledili, ako ste autentini svaki put vodi k njemu. I obrnuto je takoe istina: koji god put
sledili, ako niste autentini neete nigde stii. Vaa autentinost dovodi vas natrag kui, nita
drugo. Svi putevi su samo sekundarni. Osnovna stvar je biti autentian, biti istinit.
Ima jedna sufi-pria:
Jedan je ovek uo da e, ako ode na odreeno mesto u pustinji u zoru i stane
okrenut prema udaljenoj planini, njegova senka pokazati na velianstveno zakopano blago.
ovek je napustio svoju kolibu pre prvog dnevnog svetla i u zoru je stajao na reenom mestu.
Njegova senka pala je duga i tanka preko povrine peska. "Kakva srea", pomisli, i zamisli
sebe s velikim bogatstvom. Poeo je da kopa za blagom. Toliko se udubio u rad da nije
primetio kako se sunce uzdie i skrauje njegovu senku. Kada je primetio, senka je bila
gotovo upola kraa nego pre. Zabrinuo se i poeo da kopa na novom mestu. Satima kasnije, u
podne, ovek opet stane na reeno mesto. Nije pravio senku. Jako se zabrinuo. Poeo je da
plae i kuka - sav trud je izgubljen. Gde je pravo mesto? Zatim je tu proao sufi-uitelj koji
mu se nasmeja i ree: "Sada senka tano pokazuje blago. Ono je unutar tebe."
Svi putevi mogu da vode do njega (Boga) jer je na neki nain ve dosegnut. On je
unutar vas. Vi ne traite nita novo. Traite neto to ste zaboravili. A kako biste to zaista
mogli da zaboravite? Mi tragamo za blaenstvom zato to ga ne moemo zaboraviti. Ono
stalno odzvanja u nama. Traganje za blaenstvom, traganje za radou, traganje za sreom
nije nita drugo do traganje za Bogom. Ne morate koristiti re "Bog", nije vano, ali svo
traganje za blaenstvom je traganje za Bogom - traganje za neim to znate da je jednom bilo
vae i da ste to izgubili.
Zbog toga su svi veliki sveci govorili "seti se". Buda je to zvao samyak smriti,
"ispravno seanje". Nanak je to zvao nam smaran, "seanje imena" - seanje adrese. Niste li
primetili kako se mnogo puta dogodi da kada neega ne moete da se setite, kaete "Ba mi je
navrh jezika", ali ipak ne dolazi. Bog je navrh vaeg jezika.
U maloj koli uitelj je napisao na tabli hemijsku formulu i rekao deaku da ustane i
kae ta ta formula predstavlja. Deak pogleda i ree: "Gospodine, ba mi je navrh jezika, ali
ne mogu da se setim." Uitelj ree: "Ispljuni to! To je cijanid!"
Bog je takoe navrh vaeg jezika, i ja u vam rei: "Progutajte to! Progutajte to!
Nemojte ispljunuti! To je Bog!" Pustite ga da cirkulie vaom krvlju. Pustite ga da postane
deo vaih najdubljih vibracija. Pustite ga da postane pesma unutar vaeg bia, ples.
Identifikacija s telom nije nita drugo do navika. Dete se rodi, ono ne zna ko je, a
roditelji moraju da mu stvore neki identitet, inae e biti izgubljeno u svetu. Oni mu moraju
rei ko je. Oni takoe ne znaju. Moraju stvoriti lanu etiketu. Daju mu ime, daju mu ogledalo
i kau: "Gledaj. Ovo je tvoje lice. Gledaj. Ovo je tvoje ime. Gledaj. Ovo je tvoj dom. Gledaj.
Ovo je tvoja kasta, tvoja religija, tvoja zemlja." Te identifikacije mu pomau da oseti ko je -
bez da zna ko je. To su navike.
Zatim malo-pomalo poinje da se razvija njegov um. Ako je roen u hinduskoj kui,
itae Gitu, sluae Gitu. Ako je u hrianskoj kui, odvee ga u crkvu. Poinje novi
identitet, unutarnji identitet - postaje hrianin, Hindus, musliman. Roen je u Indiji, postaje
Indijac. U Kini, on postaje Kinez. I poinje da se identifikuje sa tradicijom zemlje. Kinez se
identifikuje sa kineskom tradicijom i istorijom, prolou Kine. Tada se osea kod kue, ima
korene - celu tradiciju. Ako je Indijac, ima korene, nije beskunik. Stvorio je odreeni dom: u
tradiciji, u zemlji, u istoriji, u junacima - Rami, Krini - sada se osea kod kue. Naao je
svoje mesto, ali to nije stvarno mesto. Identitet je zbog korisnosti.
A zatim ta navika postane tako vrsta da ak i onda kada jednog dana spoznate kakva
961
glupost je misliti da ste Indijac, Hindus, musliman, hrianin, Kinez - kakva glupost - ali i
tada e stara navika istrajati.
Bertrand Russell napisao je kako zna da vie nije hrianin, ali nekako stalno to
zaboravlja. Svo to uslovljavanje... Vi moete ii protiv tradicije, ali jo ete se kaiti na nju.
ak i ljudi koji su postali revolucionari ostali su vezani za svoje tradicije; moda na negativan
nain. Ako se Hindus protivi hinduizmu, ipak e govoriti o Krini - protiv njega; ipak e
govoriti o Rami - protiv njega. Ako se musliman usprotivi svojoj tradiciji, jo uvijek e
kritikovati Kuran; naravno, sada e ga kritikovati, kritikovae Muhameda, ali e ostati vezan
za tradiciju.
Pravi buntovnik je onaj koji odbaci tradiciju tako duboko, tako potpuno, da nije ak
ni protiv nje. Nije ni za ni protiv; tada je slobodan. Ako ste protiv, jo uvek niste slobodni.
Ako ste protiv neega, otkriete da ste vezani za tu stvar; postoji veza, vor.
A navike postaju nesvesne. Poznajem vrlo, vrlo uenog oveka, vrlo obrazovanog,
vrlo poznatog, i zaista velikog intelektualca. On je dugo bio sledbenik J. Krinamurtija,
gotovo etrdeset godina. I kada god bi me posetio, uvek je govorio: "Nema meditacije. ta to
ui ljude? Krinamurti kae da nema meditacije; sve mantre su samo ponavljanja; i sve
meditacije, sve metode, uslovljavaju um. Ja ne meditiram."
ekao sam pravi trenutak da istina izbije na videlo. Onda se on razboleo, srani
napad. Pourio sam da ga posetim, a on je ponavljao: "Ram, Ram, Ram..." Nisam mogao da
verujem. Protresao sam mu glavu i rekao: "ta to radi? - Ram, Ram, Ram... Ti si
Krinamurtijev sledbenik. Zar si zaboravio?"
On ree: "Zaboravi sve to. Umirem. A ko zna? Moda je Krinamurti u krivu. Nita
neu izgubiti ako ponavljam Ram, Ram, Ram; a to je vrlo uteno."
ta se dogodilo tom oveku? etrdeset godina sluanja Krinamurtija, ali njegov
Hindus je jo tu. U poslednjem trenutku um e poeti da reaguje. Ne, on nije buntovnik.
Mislio je da je buntovnik. On se usprotivio svemu, bio je protiv svega onoga to Hindusi
govore, i u poslednjem trenutku celo se zdanje sruilo.
ivot obino nije nita drugo do navika, mehanika navika. Ukoliko ne postanete
svesni, ukoliko ne postanete zaista svesni, bie teko izai iz toga.
uo sam priu o kockaru.
Jedan je okoreli kockar umro i njegov je duh neuteno lutao unaokolo nekoliko
sedmica. Premda je bio izabran da bude primljen na nebo, mesto mu je bilo dosadno. Nema
kocke, nema kockanja - kakve koristi otii u raj ili na nebo? Naposletku upita Sv. Petra da li
bi mogao da ode i pogleda na drugo mesto.
"Bojim se da je to nemogue", ree Sv. Petar, "Ako ode dole, nee ti biti doputeno
da se vrati." "Ali ja samo elim da pogledam okolo", ree kockarev duh.
Sv. Petar je pristao da mu d posebnu propusnicu koja mu doputa ostanak od samo
dvadeset etiri sata. Kockar je otiao da razgleda pakao, i prvo to je ugledao kad je stigao
bila je grupa poznanika koji igraju poker. Meutim, odbili su da ga prime u igru jer nije imao
novca. "Brzo u to da ispravim", ree, i spusti se niz jedan hodnik. Vratio se deset minuta
kasnije, maui velikim smotuljkom novanica od deset funti.
"Gde si nabavio sav taj novac?" upita jedan iz grupe.
"Prodao sam moju propusnicu", odgovori kockar.
Navike mogu biti prejake; moete ak odbiti i nebo. Pod snagom navike vi ste
uglavnom nesvesni i bespomoni. Zbog toga joga insistira da unesete vie svesti u svoje
vezanosti. Zapamtite koliko god moete da vi niste telo. I zapamtite jo jednu stvar: teko je
razbiti naviku, ali nije teko ako stvorite drugu da je zameni. A to je ono to se dogaa: ljudi
zamenjuju navike. Ako im kae: "Ti nisi telo", poee da misle da su um. Tako se nita ne
menja, samo se menja ime navike.
Ovo vidim. Ako kaem nekome: "Prestani da pui", poee da vae pan. Ako mu
kaem da prestane da vae pan, poee da vae vaku. Ili ako mu kae da prestane i s tim,
poee previe da pria; to je opet ista stvar. Na poetku je samo puio; barem je tetio samo
962
sebi, nikome drugome. Sada ne moe da pui, pa previe pria; sada unitava i tui mir i
tiinu. Pua je na neki nain dobar; ograniava se na sebe. ene previe priaju; jednom kada
ponu da pue, priaju manje.
Zapravo, sigurno ste primetili: kad god ste nervozni, ponete da puite. Puite samo
da bi pobegli od nervoze. A isto se dogaa kad god ponete da priate. Oseate se nervoznim;
elite da se neim odvojite od toga.
uo sam divnu anegdotu.
Pacijent, koji je imao tek osamnaest, zadao je puno brige svojim roditeljima jer je
provodio sate u sobi oblaei vrlo pomno svoju elegantnu odeu. Beskonano bi eljao kosu,
polirao cipele, onda bi otiao u kuhinju, zabio argarepu u levo uvo i otiao da plee u disko.
Naravno, roditelji su bili zabrinuti zbog sveg toga i nagovorili su ga da poseti psihijatra.
Stigao je kod psihijatra, divno doteran, sa tapiem celera u levom uhu. Doktor paljivo
spomene da su roditelji malo zabrinuti za njega i zatim upita: "Usput, ima li ijedan razlog
zato tapi celera viri iz tvog levog uha?"
Deak pogleda iznenaeno i ree: "Naravno da ima. Mama nije imala nijednu
argarepu."
Sad, ako nema argarepe, onda celer... Ali ljudi nastavljaju da zamenjuju navike.
Ponekad se dogodi da lou naviku zamenite dobrom, i svi su sreni, svi su zadovoljni. Ali
joga nee biti zadovoljna. Moete prestati da puite i da ponete da ponavljate mantre. Sada,
ako ne ponavljate svoju mantru jedan dan, oseate nelagodu na isti nain kao kada ste bili
pua i niste puili jedan dan - ista elja za sleenjem rutine, da radite bilo ta to ste radili,
mehaniki. Moete zameniti lou naviku dobrom, ali navika je navika. Ona moe biti dobra u
oima drutva, ali za va unutarnji rast to nema znaaja.
Treba se reiti svih navika. Ne kaem da postanete haos. Ne kaem da ivite ivot
apsolutno grozniavo i apsurdno, cik-cak, ne. Ali neka va ivot bude odluen vaom sveu.
Mogue je da ustanete rano ujutro, u pet sati, iz navike; a isto tako je mogue da ustanete rano
ujutro, u pet sati, ne iz navike nego iz svesti. To dvoje je tako razliito, kvalitet je potpuno
razliit. Kada osoba ustaje u pet samo iz navike, onda je ona mehanina koliko i osoba koja iz
navike ustaje u devet. Oboje su u istom amcu. I osoba koja ustaje u pet bie tupa koliko i
osoba koja ustaje u devet jer za tupost nije u pitanju kada ustaje. Za tupost je pitanje ustaje
li iz navike ili iz svesti.
Ako ustaje iz svesti, bie budan. To moe biti u devet ujutro, ali ako ustane budan
bie osetljiv, videe stvari s jasnoom, i sve e biti divno. Posle dugog odmora, nakon to su
se ula odmorila, ona postaju opet iva, jo ivlja. Praina je nestala, sve je jasnije. Odmoran,
duboko u svojoj pari, svom onostranom, nakon to si pao u san - sve misli, telo zaboravljeno,
ostavljeno daleko - krenuo si kui. Vraa se odatle podmlaen, sve. Ali ako je to samo
navika, onda je beskorisna kao i svaka druga navika.
Religija nije pitanje navike. Ako odlazi u crkvu ili hram samo iz navike,
formalnosti, rutine u koju si zapao, kojoj si uveban, onda je to beskorisno. Ako ode u hram
budan, onda e hramska zvona za tebe imati potpuno drugaiji smisao, drugaije znaenje. Ta
e hramska zvona zazvoniti u tvom srcu. Tada e te tiina crkve okruiti na sasvim nov nain.
Dakle, zapamtite, to nije pitanje navike. Religija nije pitanje uvebanog obiaja i
navike. Vi je morate razumeti, a kako, to vam je dao Patanjali, postepeno vam je davao sve
vie i vie razumevanja, otkrivajui vam sve vie i vie od puta.
to vie postajete jasni, to ete bolje moi da itate poruku napisanu posvuda, na
svakom listu, na svakom cvetu. Poruka je Boja. Njegov potpis je posvuda. Nema potrebe da
ulazite u Bhagavad-gitu, da ulazite u Bibliju ili Kuran. Kuran i Bhagavad-gita i Biblija
ispisani su po celom postojanju. Vama su samo potrebne prodorne oi.
uo sam:
Mlada udata ena iz Londona verovala je da je trudna, pa je otila kod doktora da
proveri. Doktor je povrno pregledao i potvrdio da je njena sumnja bila ispravna. Zatim, na
963
njeno zaprepatenje, uze gumeni peat i njime joj otisne neto na trbuh i ree: "To je sve."
ena je ispriala suprugu taj udan dogaaj i on upita: "ta pie?"
"Pa proitaj", odgovori ona.
Otkrio je da je otisak bio presitan da bi ga proitao, ali lupa je sve razjasnila. Pisalo
je: Kada ovo bude mogao da proita bez lupe, pojuri sa enom u bolnicu."
U ovom trenutku vam treba lupa - za Budu, Isusa, Krinu, Patanjalija. A ni tada ne
moete itati jer su vae oi gotovo slepe. Jednom kada su vae oi bistre, njihova poruka je
posvuda. A poruka je tako jasna da ete se naprosto iznenaditi kako ste je proputali tako
dugo, kako niste mogli da je vidite. Bila je svuda naokolo, posvuda; kucala je na vaa vrata iz
svakog pravca, iz svake dimenzije.
Ako ivite u umu, uete malo od nje, ali ete teoretisati o tome i promaiti. Ako
odete dublje od uma, u pashyanti, gde vas vodi meditacija, biete sposobni da proitate
poruku i neete biti rtva teoretisanja, neete filozofirati. A jednom kada ne filozofirate o
tome, jednom kada ne mislite o Bogu nego ga vidite, i kada ne zaobilazite nego prodirete
neposredno, nestajete iz pashyantija, seme je razbijeno. Padate u ambis pare, onostranog.
Krug je zatvoren: od tiine do tiine, od prostora do prostora, od Boga do Boga.
Poetak je Bog, kraj je Bog. Alfa i omega - on je oboje.
Sada sutra:
Sattva-purushayoh shuddhi-samye kaivalyam.
Osloboenje se stie kada postoji jednakost u istoi purue i sattve.
Joga postojanje deli na dvoje. Nemanifestovano je jedno, ali manifestovano je dvoje
jer se stvari razdvajaju u samom procesu manifestacije. Na primer, gledate ruin grm, divno
cvee. Samo gledate, ne kaete ni re. Samo vidite ruu, bez da kaete re ak ni iznutra.
Iskustvo je jedno. Sada, ako elite nekome rei: "Cvee je divno", u trenutku kada kaete
"Cvee je divno", rekli ste takoe neto i o runoi. Cvee "nije runo". S lepotom dolazi i
runoa. Ako neko pita "ta je lepota?" moraete da koristite runou kako biste objasnili.
Ako posmatrate enu i u vama se ne zane niti re, onda je iskustvo jedno, nedualno.
U trenutku kada kaete "Volim te" uveli se i mrnju. Zato to se ljubav ne moe objasniti bez
mrnje. Dan se ne moe objasniti bez noi, a ivot se ne moe objasniti bez smrti. Suprotnost
mora biti prisutna.
U taki vaikhari sve je jasna podela, dualnost; no je odvojena od dana, smrt je
odvojena od ivota, lepota je odvojena od runoe, svetlost je odvojena od tame - sve je
podeljeno na aristotelovski nain, jasno, bez mosta. Poite malo dublje. U taki madhyama
podela poinje, ali nije tako jasna; no i dan se susreu, meaju, kao ujutro ili uvee. Poite
jo dublje. U taki pashyanti podela je u zametku, dualnost jo nije nastupila; ne moete rei
ta je ta, sve je nediferencirano. Poite jo dublje. U taki para nema podele - vidljive ili
nevidljive.
Kada je re o manifestaciji, joga deli stvarnost na dvoje: puruu i prakrti. Prakrti
znai "materija"; purua znai "svest". Kada ste identifikovani sa umom i telom, s prakrti,
prirodom, materijom; oboje je zagaeno. Zagaenje je uvek dvostruko.
Na primer, ako pomeate mleko i vodu rei ete "Mleko vie nije isto", ali niste
opazili sve: ni voda vie nije ista. To je stoga to je voda besplatna pa niko ne mari; ipak, ako
pomeate mleko i vodu, oboje postaju neisti. To je neto, jer oboje je bilo isto - voda je bila
voda, a mleko mleko - oboje su bili isti. To je udo, dve istoe se susretnu i obe postanu
neiste.
U neistoi nema nieg za osudu. To naprosto znai da se umeao strani element. To
naprosto znai da se umealo neto nesvojstveno, to je sve.
Ova sutra je vrlo lijepa. "Vibhuti pada" se zavrava ovom sutrom; ona je vrhunac.
Ova sutra kae da ste, kada ste identifikovani sa telom, neisti; telo je neisto. Kada ste
identifikovani sa umom, neisti ste; um je neist. Kada niste identifikovani, oboje postaje
isto. Ovo sada izgleda paradoksalno. Siddha, ili Buda, onaj koji se ostvario, njegov um
964
funkcionie u istoi. Njegov genije funkcionie u istoi, svi njegovi talenti postali su isti. I
njegova svest funkcionie u istoi. Oboje su razdvojeni - mleko je mleko, voda je voda.
Oboje je ponovo postalo isto.
Sutra kae: "Osloboenje se stie kada postoji jednakost u istoi purue i sattve."
Sattva je najvia taka prakrti, prirode, materije. Sattva znai "inteligencija"; a purua znai
"budnost". To je najsuptilniji vor unutar vas jer je to dvoje tako slino. Inteligencija i
budnost su tako sline da mnogo puta moete pomisliti kako je inteligentan ovek budan
ovek. To nije tako.
Ajntajn je inteligentan, velianstveno inteligentan, ali on nije Buda, nije budan. On
je moda ak i nesvesniji od obinih ljudi jer je tako mnogo uronjen u svoju inteligenciju.
Ajntajn je putovao autobusom do nekog mesta i kondukter je doao da mu naplati. Dao mu je
novac, a kondukter mu je vratio kusur. Ajntajn je izbrojao, ali brojao je krivo - najvei
svetski matematiar - i ree: "Niste mi dobro vratili kusur, dajte mi jo par novia."
Kondukter ponovo izbroji, i ree: "Zar ne znate raunati?"
On nije znao da je to Albert Ajntajn. Najvei matematiki genije ikada... a
kondukter kae: "Zar ne znate raunati?" Niko nije znao vie o raunanju od tog oveka, a ta
se dogodilo?
Ljudi koji su vrlo inteligentni skoro uvek su odsutni duhom. Oni su pokretani i
vezani svojom inteligencijom toliko da postanu zaboravni oko mnogih stvari u vanjskom
svetu.
uo sam za velikog psihoanalitiara, vrlo inteligentnog oveka. Toliko se udubio u
svoje eksperimente da dva ili tri dana nije ni iao kui. Supruga se zabrinula. Trei dan vie
nije mogla da eka, nazvala je i rekla: "ta radi? Vrati se; ekam te. I veera je gotova."
On ree: "U redu, doi u. Koja je adresa?"
On je u potpunosti zaboravio - svoju enu i kuu, pa i adresu.
Inteligencija nije nuno i svest. Svest je nuno i inteligencija! ovek koji je svestan
jeste inteligentan, ali ovek koji je inteligentan ne mora biti i svestan, to nije nuno. Ali to
dvoje je vrlo blizu. Inteligencija je deo uma-tela, a svest je deo purue, najvieg, onostranog.
Nebo susree zemlju. Ta taka, taj horizont gde nebo susree zemlju je taka u kojoj
se postaje savreno neidentifikovan - tu, gde inteligencija susree svesnost. To dvoje je vrlo
slino. Inteligencija je proiena materija, tako ista da se neko moe uhvatiti za to i
pomisliti: "Postao sam svestan". Tako mnogi filozofi trae svoje ivote: misle da je njihova
inteligencija njihova svest. Religija je potraga za svesnou; filozofija je potraga za
inteligencijom.
"Osloboenje se stie kada postoji jednakost u istoi purue i sattve." Ali kako
postii osloboenje? Najpre morate postii istou sattve, inteligencije. Dakle, poite dublje.
Vaikhari je manifestovana inteligencija; madhyama je inteligencija manifestovana samo
vama, ne i svetu; pashyanti je inteligencija u formi semena; a para je svesnost. Malo-pomalo
se odvojite, razlikujte; posmatrajte telo kao instrument, medijum, boravite - i zapamtite to
koliko god moete. Malo-pomalo uspostavie se seanje. Zatim ponite da radite na umu.
Zapamtite da niste um. To pamenje e vam pomoi da se odvojite.
Jednom kada se odvojite od tela i uma, vaa e sattva biti ista. A va purua je
oduvek bio ist; samo je identifikacija s materijom uinila da izgleda neisto. Jednom kada su
oba ogledala ista, nita se ne ogleda. Dva ogledala okrenuta jedno prema drugome: nita se
ne ogleda, ona ostaju prazna.
Ta taka apsolutne praznine je osloboenje. To nije osloboenje od sveta. To je
osloboenje od identifikacije. Nemojte biti identifikovani, ne poistoveujte se ni sa im. Uvek
pamtite da ste svedok, nikada ne gubite tu taku svedoenja; onda e se jednog dana unutarnja
svesnost uzdii poput hiljadu sunaca koji se uzdiu zajedno.
To je ono to Patanjali naziva kaivalya, osloboenje.
Re kaivalya treba razumeti.
249
249
Re kaivalya oznaava stanje onoga to je prosto, neumeano ni sa im, autentino, isto, pa otuda sadri
ideju savrenstva i potpunosti. Zato se koristi da oznai savrenstvo proienja Duha-oveka (purua) njegovim
izdvajanjem iz svega to mu nije autentino. U tom smislu ona oznaava izdvojenost i otcepljenje ovekove
965
U Indiji su razliiti vidovnjaci koristili razliite rei za tu konanu stvar. Mahavira je
zvao moka. Moka se moe ispravno prevesti kao "apsolutna sloboda", nema vezanosti, svi
zatvori su nestali. Buda je koristio rije nirvana; nirvana znai "utrnue ega". Kao kada
ugasite svetlo i plamen naprosto nestane, isto tako nestaje svetlost ega; vi vie niste entitet.
Kapljica se rastvorila u okeanu; ili se okean rastvorio u kapljici. To je rastvaranje, ponitenje.
Patanjali je koristio re kaivalya; ona znai "apsolutna izdvojenost". To nije ni
moka niti nirvana. To znai apsolutna nezavisnost: doli ste do take u kojoj za vas niko
drugi ne postoji. Nita drugo ne postoji: samo vi, samo vi, samo vi. U stvari, nije mogue
nazivati sebe "ja", jer "ja" ima odnos sa "ti", a "ti" vie ne postoji. Vie nije mogue rei da
ste u moki, slobodi, jer kada nestanu sve vezanosti kao takve, kakvo znaenje ima sloboda?
Sloboda je mogua ako je mogu zatvor. Vi ste slobodni samo zato to postoji zatvor u
blizini. Vi niste unutar zatvora, u njemu su drugi ljudi, ali potencijalno, teoretski, moete
zavriti u zatvoru bilo kad. Zbog toga ste slobodni. Ali ako zatvor apsolutno, konano nestane
kao da ga nikada nije ni bilo, kakvog smisla ima nazivati se slobodnim?
Kaivalya je naprosto nezavisnost. Ali zapamtite, ova nezavisnost nema nita
zajednikog s vaom usamljenou. U usamljenosti postoji "drugi", oseate ga, oseate
nedostatak drugoga. Zbog toga je usamljenost tuna stvar. Vi ste "usamljeni": to znai da
oseate potrebu za drugim. "Nezavisan": kada nestane potreba za drugim. Vi ste dovoljni sami
u sebi, potpuni ste u sebi, nema potreba, nema elja, nema se nigde ii: to je ono to Patanjali
zove "doi kui". To je osloboenje po njegovom opisu; to je njegova nirvana ili moka.
Vi moete imati bljeskove. Ako sedite tiho i odvojite se... Najpre se odvojite od
objekata. Zatvorite oi, zaboravite svet, ak i ako postoji smatrajte ga samo snom. Zatim
posmatrajte ideje i misli i setite se da one niste vi, one su plovei oblaci. Odvojite se od njih;
nestale su. Zatim se raa jedna ideja: ta da ste odvojeni. To je pashyanti. Sada odbacite i nju,
inae ete zapeti tu. Odbacite i nju: naprosto i toj ideji budite svedok. Najednom ete
eksplodirati u nitavilo. To moe biti samo na trenutak, ali ete okusiti tao, okusiti jogu i
tantru; okusiete istinu. A kada jednom okusite, postaje sve lake i lake pribliiti se tome,
dopustiti to, postati ranjiv za to, postati dostupan. Svaki dan postaje sve lake. to vie
putujete, to put postaje sve jasniji.
Jednog dana ete ui i nikada vie neete izai... kaivalyam. To je ono to Patanjali
naziva apsolutnim osloboenjem. Na Istoku, to je cilj.
Ciljevi Istoka postavljeni su mnogo iznad ciljeva Zapada. ini se da je na Zapadu
nebo konana stvar. Hrianima, muslimanima, Jevrejima nebo je konana stvar, nema nita
onkraj toga. Ali, mi na Istoku radili smo vie, dublje smo buili u stvarnost. Buili smo do
samog kraja, gde svrdlo odjednom nailazi na prazninu i nita vie nema da se bui.
Nebo je elja, elja da se bude srean; pakao je strah, strah da se bude nesrean.
Pakao je akumulirana bol; nebo je akumulirano zadovoljstvo. Ali oni nisu sloboda. Sloboda je
kada niste ni u bolu ni u zadovoljstvu. Sloboda je kada nestane dualnosti. Sloboda je kada
nema ni neba ni pakla: kaivalyam. Tada se dostie do konane istote.
To je bio cilj Istoka, i mislim da to mora biti cilj celog oveanstva.
sutine, purue, od prolaznog bivstvovanja u vremenu (prakrti), ovekovo vaskrsenje iz smrtnog u besmrtno i
neroeno, iz nepostojanja u postojanje.
966
Poglavlje 10.
SADA MOE DA SKOI S MOSTA VATERLO
30. aprila 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
Prvo pitanje:
Izvodio sam sadhanu pod vostvom drugog uitelja. U to vreme nisam imao
problema sa seksom. Ali, napetosti su postojale u mom umu. Nakon to sam doao pod tvoje
okrilje napetosti su nestale, ali pojavio se novi problem sa seksom. Zbog seksa je poela nova
napetost. ta da radim u takvom stanju? Molim te vodi me.
Jednom kada bilo ta uzme kao problem, postaje nemogue reiti ga. Nijedan
problem sam po sebi ne moe biti reen. Ako vidi duboko u svaki problem - a da ga ne
prihvati kao problem - reenje izranja samo. Dakle, prva stvar koju treba nauiti jeste
odbaciti staru naviku gledanja na stvari kao da su problemi. Ti ih ini problemima.
Ma primer, seks. On uopte nije problem. Ako jeste problem, onda bilo ta moe
pretvoriti u problem. I disanje moe pretvoriti u problem. Jednom kada disanje pogleda kao
problem, poee da pita kako da se rei. Postae uplaen od disanja. Seks nije problem.
Seks je jednostavna, ista energija. Ali ivei s nekim uiteljem ti si postao uslovljen, jer
skoro devedeset devet posto uitelja uzimaju seks kao problem. Oni u stvari nisu uitelji. Oni
nisu reili nita u svojim vlastitim ivotima. Isto su toliko u nevolji koliko i ti. Oni su
neurotini koliko i ti.
ovek s uvidom nema problema; i ovek s uvidom nikada nikome ne pomae da ima
problem.
Ja ne mogu da reim tvoj problem ako ti ima mehanizam da ga stvori, ali ti mogu
dati svoj uvid, da progleda, da vidi bistrije, s vie jasnoe i percepcije.
Dakle, prva stvar za razmatranje: zato seks naziva problemom? ta je u njemu
problematino? Ako je seks problem, zato onda hrana nije problem? Ako je seks problem,
zato onda disanje nije problem? Ako je seks problem, zato onda sve se moe izokrenuti u
problem. Samo treba da gleda na taj nain, i bilo ta postaje problem.
U razliitim kulturama, u razliitim drutvima, razliite stvari se smatraju
problematinima. Ako si odgajan pod Frojdovim uticajem, onda seks uopte nije problem.
Onda e ne biti seksualan postati problem. To je postao problem mnogim zapadnjacima.
Dola mi je jedna ena, oko ezdeset pete, i rekla: "Osho, moja elja za seksom
nestaje. Pomozi mi." Zbog toga to ste previe bili pod Frojdovim uticajem, seks je gotovo
postao ekvivalent ivotu. Ako elja za seksom nestaje, vi umirete, smrt je vrlo blizu. Dakle do
samog kraja, i na samrtnikoj postelji, morate ostati seksualna bia, morate prisiliti sebe da
budete seksualna bia.
To je potpuno nov problem - posebno za Indijce koji o tome ne mogu da razmiljaju
kao o problemu. Ako se to dogodi njima, oni e otii u hram i zahvaliti Bogu. ak i kada su
mladi, ako elja za seksom nestane, oni e biti vrlo sreni, neizrecivo sreni. Bog je bio od
velike pomoi; problem je reen. Ali problem moda nije reen, moda su naprosto postali
impotentni.
Problem se javlja zbog odreenog stanovita. Problem nije problem sam po sebi; on
zavisi od vaeg stanovita. Ako ste zapadnjak, onda pijenje alkoholnih pia nije problem.
Naprosto, kao i svako drugo pie - Koka-Kola ili Fanta. Ako ste Nemac, pivo je naprosto
voda. Nema problema u tome. Ali ako ste Indijac, pojavljuju se potekoe. ak i Koka-Kola
je problem. Gandi vam ne bi dopustio da pijete Koka-Kolu. U svom je aramu bio zabranio
aj. aj! On mu je postao problem jer sadri neto kofeina. Za budiste aj nikada nije bio
problem. U Japanu, Kini, postao je gotovo religijski ritual.
967
Budistiki redovnik svoj ivot poinje ajem. U rano jutro, pre nego to e da
meditira, pije aj. Nakon meditacije pije aj, i to na tako religiozan nain, s takvom
otmenou i dostojanstvom. Nikada se aj nije smatrao problemom; zapravo, budisti su ga i
otkrili. Po legendi se povezuje s Bodidarmom.
Smatra se da je Bodidarma otkrio aj. iveo je na obronku planine. Ime planine bilo
je Ta, i poto je aj najpre otkriven tamo, zato se zove ta, tea, cha, chai - sve su to izvedenice
od Ta. A zato ga je Bodidarma otkrio i kako ga je otkrio?
Pokuavao je postii taku apsolutne budnosti. To je teko. Moe da ivi mnogo
dana bez hrane, ali bez sna? - a on je pokuavao da ne dopusti nimalo sna. Nakon nekog
vremena - sedam, osam dana - odjednom je osetio da dolazi san. Otkinuo je svoje kapke i
bacio ih, tako da vie ne bude problema. Reeno je da su kapci pali na zemlju, izniknuli kao
aj. Zato aj pripomae budnosti; ako popije previe aja navee nee moi da spava. A
budui da je cela budistika briga kako postii taku u koju se san ne uplie i moe ostati
savreno budan, naravno da je aj postao gotovo sveta stvar, svetinja nad svetinjama.
U Japanu u manastirima imaju kuice - ajne kue. Kada odlaze u ajnu kuu, odlaze
kao to neko odlazi u crkvu ili hram. Okupaju se; obuku novu, istu odeu; ostave cipele van;
kreu se tiho, dostojanstveno, sednu... I to je dug ritual. Nije da samo ode tamo, popije olju
aja i ode. Ne u takvoj urbi. Prema bogovima treba dobro postupati, a aj je bog, bog
budnosti. Tako e oni sesti u tiini, ajnik e pevati svoju pesmu, i najpre e sluati to. Tako
se pripremaju. Meditirae nad pevajuim ajnikom.
Zatim e im se pruiti oljice i tanjirii. Oni e ih dodirivati, gledati ih, jer to su
umetnika dela. I niko ne voli da koristi oljice i tanjirie kupljene u trgovini. Svaki manastir
pravi svoje vlastite. Bogatai prve svoje vlastite. Siromani, ako ne mogu priutiti da prave
svoje vlastite, kupuju ih u trgovini, slome ih i ponovo zalepe; tako postaju savreno unikatni.
Zatim se naliva aj. I svi su u dubokom, receptivnom, meditativnom raspoloenju,
diui sporo i duboko. Zatim se pije aj kao da se neto boansko sputa u tebe.
To Mahatma Gandi ne moe da smisli. U njegovom aramu nije bio doputen aj; aj
je bio na crnoj listi. To zavisi od stava.
Ono to bih eleo da vam kaem jeste da od vas zavisi koliko problema elite da
stvorite. Odbacite ih koliko god moete. to manje problema imate, to bolje, jer ako tih
nekoliko ne moete da odbacite, ako zaista nisu tu zbog vaeg stava nego su istinski ivotni,
onda se mogu reiti.
uo sam o jednom oveku koji je otiao kod psihijatra:
Jadan ovek imao je velike podonjake; izgledao je vrlo umorno: "Sanjam ba svaku
no, doktore", ree. "Prole noi je bilo strano! Bio sam u velikom avionu, imao sam
padobran, penjali smo se na etrdeset hiljada stopa, odakle sam trebao da skoim da
postignem novi visinski rekord. Doli smo na etrdeset hiljada stopa - otvorio sam vrata -
zakoraio naprijed - potegnuo konopac - ta mislite da se desilo?"
Doktor ree: "Nemam pojma."
ovek ree: "Spala mi je pidama!"
Sad, je li to problem? Kada se nalazite na etrdeset hiljada stopa iznad Zemlje, je li
to problem? Ceo ivot je na kocki? I to u snu!
I ovek se osea umornim. uo sam, dva prosjaka su sedela na klupi u parku i
priala. Ja sam ba prolazio pored. Jedan prosjak ree: "Sanjao sam da sam dobio dobar
posao." Drugi ree: "Da, izgleda umorno."
Odbaci gluposti. Seks nije problem. Seks je tvoja ivotna energija. Prihvati ga. Ako
prihvati, moe se transformisati. Ako odbije, bie u neredu. Ako se bori s njim, s kim se
bori? Samo razmisli: sa sobom - pola/pola, podeljen. Bori se sa sobom; naravno da e biti
sve obogaljeniji. Nikada se ne bori sa sobom.
Sadhana nije konflikt, nije borba. Sadhana je duboko razumevanje, transformacija,
svesnost, u kojoj poinje da voli, da prihvata sebe, i da ide sve vie i vie - kroz
razumevanje. Nita ne treba iskljuivati iz svog bia. Sve je onako kako treba da bude. To
968
treba upotrebiti za viu harmoniju, to je sve. Vinu ne treba baciti. Ako ne moe da svira na
njoj, naui. Nema nieg loeg u vini. Ako ne zna da svira, a ipak svira, naravno da e
proizvesti ludu buku. Susedi e te prijaviti policiji. ena e smesta hteti razvod. Deca e ti
postati nervozna. A ti sam e biti u neredu zato to ne zna da svira na vini - kako svirati
muziki instrument? Postajae sve vie disonantan u sebi.
Ali nema nita loe u vini, zapamti. Ti ne zna da svira.
Seksualna energija je velianstvena energija. Ti ne zna kako da svira s njom. I
vekovima su vas uili da budete protiv nje. Samo pogledajte ta su vai religiozni ljudi uinili
svetu. Oni su uili da budete protiv seksa i seks je postajao sve vaniji zbog njihovih uenja.
Ceo svet je gotovo neurotino seksualan. Neki mu se odaju kao da u ivotu ne postoji nita
drugo, a neki bee od njega kao da u ivotu ne postoji nita drugo. Neki samo bee, neki se
samo bore. Svi oni trae svoje ivote.
Seks je velianstvena energija, poklon od Boga. U njemu se kriju mnoga blaga. To se
mora nauiti, knjiga se mora otvoriti, mora se ui u to, mora se duboko prouiti, duboko
razumeti. Klju beskrajnog ivota je u njemu.
Sada, poto ste doli kod mene, insistirau na razumevanju. Pojavljuje se odreeno
intelektualno razumevanje. Ali stara uslovljenost se nastavlja. Niste samo u ovom ivotu bili
uslovljeni; uslovljavani ste vekovima, kroz mnoge ivote. Ta uslovljenost je gotovo postala
vaa druga priroda. Sama re "seks", i neto se uznemiri u vama. Sama re unutar vas stvara
reakciju. Teko je govoriti o tome bez ikakve strasti. Teko je govoriti objektivno. Teko je
govoriti nauno. Ovako ili onako, u tome uestvujete sa strau.
Odbacite sve ideje, predrasude. Samo posmatrajte injenino stanje. Roeni ste iz
seksualne energije. Vai otac i majka nisu se molili kada ste zaeti. Vodili su ljubav. I nisu
bili u crkvi ili hramu. Nikada ne razmiljate o tome; ljudi izbegavaju takve stvari. Teko vam
je zamisliti da su vai otac i majka vodili ljubav. Nemogue. To su drugi ljudi - prljavi ljudi -
koji vode ljubav. Vai otac i majka? Nikada. Zato na svetu postoji tako mnogo pria. Dete se
rodi, a druga deca pitaju: "Odakle?" Morate im dati lane odgovore - roda, grm, ili su ga
bogovi spustili kroz kuhinjski dimnjak.
uo sam priu, majka je bila trudna i baka je bila zabrinuta zbog malog deteta, jer e
pre ili kasnije pitati. elela je da ga pripremi. Odvela ga je na stranu i rekla: "Zna, tvoja
majka e dobiti veliki poklon od Boga. Doi e u zamotuljku i bie sputen kroz dimnjak
tokom noi, dok svi budu spavali."
Deak ree: "To je u redu, ali da ti kaem neto. Ne daj da Bog spusti zamotuljak
previe buno, jer moja majka je trudna. To bi je moglo previe uznemiriti. Neka to bude sa
to je mogue manje buke."
Prie se izmiljaju kako bi se izbegao seks. Teko je rei deci kako se dete raa, i to
je poetak neiskrenosti, poetak licemerja. Pre ili kasnije dete e otkriti, a onda e otkriti i da
su mu otac i majka govorili lai. Zato? Zato su krili tako vitalnu injenicu? A ako su
neiskreni oko tako vitalne stvari, ta je s drugim stvarima? Jednom kada se u umu malog
deteta rodi sumnja da je prevareno, ono gubi poverenje.
A vi mu stalno govorite da veruje u Boga Oca koji nas je sve stvorio, koji je tamo na
nebu - a ono ne moe da veruje stvarnom ocu koji je u kui, koji je varalica. Kako moe
verovati u Boga Oca? Nemogue.
Sada, sluajui mene moraete doi do razumevanja ivota kakav jeste. Ja ne
teoretiem o njemu. Nisam zainteresovan za nikakve spekulacije. Naprosto vam dajem
injenice. A one su jednostavne jer ih moete uti.
tagod radili u ivotu... Ako ste veliki pesnik, to je seksualna energija transformisana
u poeziju, nita drugo, jer to je jedina energija koja vam je dostupna. Ako ste veliki slikar, to
je seksualna energija koja se pokree kroz boje, na platno. Ako ste veliki kipar, seksualna
energija je ta koja stvara divna dela iz mermera i kamena. Ako ste peva, to se seksualna
energija pretvara u pesmu. Plesa, to je seksualna energija. ta god da ste, na ovaj ili onaj
nain to je transformacija, transmutacija seksualne energije - vaa molitva takoe, vaa
meditacija takoe.
Seks je poetak, samadhi je kraj. Ali energija je ista. Samadhi je seks na najviem
969
vrhuncu, a seks je samadhi na najniem. Jednom kada to razumete, onda znate kako da se
razvijate navie.
Nita ne treba odbiti, sve treba upotrebiti. Svaka preka na lestvama, ak i najnia,
treba da bude upotrebljena, jer lestve ne mogu postojati bez njih. Cele lestve temelje se na
njima. Ako odreete bilo ta od svog ivota, nikada neete biti celoviti - i nikada neete biti
sveti. Taj deo koji ste odbacili uvek e biti prisutan, ekajui da ga ponovo prihvatite, i taj deo
nastavie da se buni protiv vas, borie se s vama.
uo sam:
Drug Koen bio je lan ruske trgovake misije u jednom engleskom industrijskom
gradu. Jedne veeri Rusi su bili gosti u lokalnom radnikom klubu. Jedan od lanova kluba
bio je Do Kub, ozbiljni mladi socijalista, koji je druga Koena odvukao u stranu.
"Drue Koen", ree mladi Kub, "shvatam da ste vi dobar Jevrejin; shvatam da ste vi
ovek od integriteta; shvatam da posedujete zavidnu politiku pronicljivost. Budui da imate
sve te dobre kvalitete, jako bi me zanimalo vae miljenje o sovjetskom stavu prema arapsko-
izraelskom konfliktu - i zato Rusi podravaju egipatske faiste protiv demokratskih
Izraelaca."
Od druga Koena tiina. Samo lagano sleganje ramenima.
"Ali dajte, drue Koen", navaljivao je mladi, "na kraju krajeva, vi ste Jevrejin.
Uprkos slubenom stavu vae zemlje, vae partije, vi morate imati vlastito vienje o tome gde
lei pravda - ta je ispravno."
Ali drug Koen ne ree nita, ni rei.
Do Kub nagne se blie. Gotovo moleivim tonom navaljivao je: "Ali drue Koen, vi
sigurno imate svoje miljenje."
Drug Koen uzvrteo se na stolici i otro pogledao mladia, prekinuvi tiinu. "Drue
Kub", ree, "imam miljenje" zastao je, "ali ne slaem se s njim."
Ovakva situacija je kod veine ljudi. Znate istinu, ali se ne slaete s njom jer su vas
nauili da se ne slaete. Znate istinu kakva jeste, ali ste uslovljeni da imate predrasude prema
njoj.
Samo ostavite po strani sve predrasude. Naprosto posmatrajte ivot. Dopustite da
vam se ivot otkrije kao da nikada niste bili uslovljeni, kao da ste upravo sa druge planete
stigli na Zemlju. Samo posmatrate, bez ideologije iza toga - hinduske, hrianske, islamske.
Bez prolosti, gledajte sadanjost. Ne dopustite da se prolost mea u sadanjost. Ono to jeste
neka vam se otkrije takvo kakvo jeste. Gde je onda problem? Zato je seks problem? Nema
nita arobnije od njega. Divite se cveu, ali nikada niste pomislili da je ono vrhunac
seksualne aktivnosti drveta. Cvee nosi seksualne klice, seksualne elije. Ono je trik drveta da
prevari leptire i pele da njegovu spermu prenesu do enske biljke. Divite se cveu ne znajui
da se divite seksualnoj energiji. Sve cvee je divno, ali je sve seksualna energija. Divite se
pesmi ptica, ali znate li? Ona nije nita drugo do zavoenje. Mujak ptice doziva enku,
pokuava je namamiti na svaki nain, kroz zvuk, kroz pev. Sigurno ste videli pauna kako
plee. To je jedinstveno - ali nije nita drugo do magian trik za zavoenje drugog pola. Ako
pogledate uokolo, iznenadiete se, sve to je lepo jeste seksualno.
A vai sveci se i dalje dive cveu. Oni su upravo protiv cvetanja ljudskog seksa.
Moda nisu dobro posmatrali ta ine. Vi idete s cveem, s mnogo cvea u hram, i stavljate ga
pred noge vaem Bogu, ne znajui ta radite. To je seksualni poklon.
Sve to je lepo - cvee, pevanje, ples - je seksualno. Kadgod imate neko iskustvo
lepote, to je seksualno. Sva lepota je seksualna. To mora biti tako.
Ali samo u ljudskom biu stvorena je podvojenost. Odbaci tu podvojenost. Ja neu
reiti tvoj problem. Naprosto kaem da je tvoj problem budalast, glup. I nemoj misliti da mi
iznosi neki veliki duhovni problem. Iznosi samo glupu stvar koja nema veze sa duhovnou.
Rei se toga.
Ne kaem da ostane zadovoljan svojim seksom. Kaem da ga prihvati. U njemu su
skrivene vee mogunosti. Ali, prva vrata se otvaraju prihvatanjem; onda postaju dostupna i
970
druga vrata. Seksualna energija je ta koja pokree ostale tokove energije, ide sve vie i vie i
vie.
Seks moe postati problem ako si negde zapeo, ali ni tada nije problem seks, ve to
to si zapeo. Neka ti to bude apsolutno jasno. Seks nikada nije problem, ali to to si zaglavio
negde jeste problem. To je potpuno druga stvar. Dakle, nemoj nigde zapeti, ne zamrzavaj se.
Ostani fluidan i nastavi da se kree.
Ti intelektualno razume ovo, ali tvoja prolost se mea. Sada e morati da napravi
vaan izbor: sluati prolost ili sluati sadanje, svee razumevanje. S kim e biti? S
prolou, tupom i mrtvom, ili sa sveim razumevanjem koje ti se upravo dogodilo?
Bila jednom dva prijatelja, od kojih je jedan jako voleo da izvodi ale na raun
drugoga. Jedne se veeri aljivac sakrio iza nadgrobne ploe na mranom groblju, znajui da
e prijatelj poi preicom preko crkvenog zemljita. Ubrzo je uo da prijatelj dolazi; kada se
pribliio, aljivac je ispustio krik od kojeg se ledi krv. ovek zastane i ukoi se.
"Jesi li to ti, Don?", ree. Nije bilo odgovora. "Znam da si ti, Don", ree prijatelj,
"znam da si to ti, ali u ipak pobei."
Ako zna, zato e onda pobei? ivi sa sveim razumevanjem. ivi sa ovim
trenutkom. Neka te prolost ne ometa. Uvek budi sa sveim i novim, s onim to se upravo
uzdie na horizontu tvoje svesti; tada e rasti. Ako si uvek sa starim, potroenim, i ti e se
potroiti; nikada nee rasti.
Rast je u sadanjosti; rast je u sveem, novom. Dakle, svaki dan obrii prainu koja
se obino skuplja na ogledalu tvoje svesti. uvaj svoje ogledalo istim, tako da se ta god
doe pred tebe savreno ogleda. I ivi iz tog ogledanja, ivi iz tog sveeg odraza.
"Izvodio sam sadhanu pod vostvom drugog uitelja. U to vreme nisam imao
problema sa seksom." Nee ni imati ako si nauen kako da ga potisne. Moe se potisnuti
tako duboko da moe da se osea kao da i nije tu.
"Ali napetosti su postojale u mom umu." Napetosti e se javiti jer nikakvo
potiskivanje ne moe biti bez napetosti. Zapravo, napeto stanje tvog uma nije nita do odraz
suptilnog potiskivanja. Moe se opustiti samo ako nema nikakvog potiskivanja. ovek bez
potiskivanja je oputen. ovek s potiskivanjem ne moe da se opusti, jer oputanje e ii
protiv njegovog potiskivanja. Pokuaj da razume mehanizam.
Kada neto potiskuje, mora biti stalno paljiv, stalno da potiskuje. Potiskivanje
nije neto to e obaviti jednom i zauvek. To treba da radi svakog trenutka tvog ivota. Ako
ne ini tako, te stvari koje potiskuje e isplivati. Mora stalno da sedi na njihovim prsima
drei ih dole. Ako ih napusti makar i za tren neprijatelj e ustati i opet e doi do iste borbe.
Zato vai sveci ne mogu otii na odmor. Nemogue. Kako moe otii na odmor, kad
e odmor sve poremetiti? Vai sveci stalno moraju biti na strai. To je napetost. Stalna
budnost. ena dolazi: dri svoju energiju skupljenom, zadri je, neka ena proe. Ali one
stalno prolaze. Ili ako ne prolaze, tu je uvek neto drugo. Sav ivot je seksualan.
Ako nekako izbegne ene i pobegne na Himalaje, tamo e biti ptica i vodie ljubav.
ta e onda? ivotinje e doi i uznemirie te. Sav ivot je seksualan; nikuda ne moe
pobei. Sav okean je od seksualne energije.
I nema nita loe u tome. Lepo je to je tako.
Bog se u svetu manifestovao kao seks. Ako pogledate stare spise, nai ete da je tako
- posebno u hinduskim spisima. Zato je Bog stvorio svet? Hinduski spisi kau: "Jer se u
njemu pojavila udnja - pojavio se seks - stvorio je svet." Svo stvaranje je iz seksualne
energije, udnje - kame. Ali Hindusi su bili vrlo odvani. Rekli su da je Bog stvorio svet;
zatim je krenuo da stvara ivotinje, drvee. Kako je stvorio tako mnogo drvea? Kako je
stvorio tako mnogo ivotinja? ta je bio njegov plan, projekt? Kako je poeo da radi na tako
kompleksnom svetu? Hindusi kau da je to vrlo jednostavno. Najpre je stvorio kravu...
Hindusi vole kravu, pa naravno da je Bog prvo morao stvoriti kravu. A krava izgleda tako
boanski, tako tiha i dostojanstvena. Stvorio je kravu, a zatim se u nju zaljubio. Nijedna druga
religija nije tako smela - otac se zaljubio u svoju ker. Krava je njegova ki; on ju je stvorio.
971
Zaljubio se; ta sad? Bio je u neredu. Tako je postao bik, jer to je jedini nain da voli kravu;
kako bi je drugaije voleo? Pobegla bi od njega - kao to ene uvek bee...
enska energija bei. To je igra. Nije da ena zaista eli da pobegne; ona igra igru
beanja. Ako mukarac prie eni i ona je jednostavno spremna da poe u krevet s njim,
mukarac e se malo zabrinuti. ta je s tom enom? Jer, igra nije igrana. Sva lepota ljubavi
nije toliko u ljubavi koliko u predigri. Preduzeo si toliko napora - udvaranje? Ali udvaranje je
mogue samo ako ena uzmie. Samo pogledaj. Kad god razgovara sa enom, ako si
zainteresovan za nju ona e uzmicati, a ti e se pomicati napred. Ali tu je uvek i zid, i ena
uzmie prema zidu; tada je uhvaena. Ona uvek uzmie prema zidu - to je namerno! Sve je to
s namerom. To je cela igra, a ta igra je lepa.
Tako je krava poela da tri da pobegne od bika. Postala je tigrica. Onda je Bog
morao da postane tigar. Postala je lavica - samo da pobegne. Bog je postao lav. I tako je
stvoren ceo svet: ena bei; mukarac proganja. Lepa pria, i vrlo istinita.
Tako je stvoren ceo svet: jedna energija bei, druga proganja. Igra skrivaa - ena se
skriva i skriva - u tome je lepota - a Bog je uvek iznova nalazi, i ona se ponovo skriva, i Bog
je ponovo nalazi - u novim oblicima, novom cveu, novim pticama, novim ivotinjama. I igra
se nastavlja... beskrajna je lila. Hindusi kau da je Boja igra beskrajna.
Ali, sva igra je seksualna. Igra kao takva je seksualna jer ona nije rad. Igranje je sama
sebi svrha. Zbog toga je hinduska koncepcija Boga puno nadmonija od hrianske, islamske
ili jevrejske. Jevrejski Bog izgleda kao radnik, gotovo proleter, udra. Hinduski Bog se ne
brine oko posla: ne pripada nikakvom radnikom sindikatu. On je igra, glumac. Sav svet je
njegova predstava. On uiva, i tome nema kraja. Uivanje je samo sebi svrha.
U tome je razlika izmeu rada i igre: rad je uvek orijentisan na kraj. On je sam po
sebi beskoristan; vi ne biste eleli da ga obavljate kao takvog. Idete u ured, u fabriku, u
trgovinu, i radite ceo dan jer neto to elite - automobil, dobra kua, lepa ena - mogue je
imati samo ako zaradite novac. Ne radite u fabrici jer to volite, niste u uredu jer to volite. Vi
volite neke druge stvari, ali one nisu dostupne bez rada, tako da nekako morate ispuniti uslov.
Tako da obavljate posao. Cilj je negde drugde.
Igra je potpuno drugaija. Vi se igrate: nema cilja u tome. Igra je sama sebi cilj. Vi
uivate u samoj aktivnosti.
uo sam:
Lordovi Carnforth, Yewley i Donnigton pili su aj na travnjaku jednog nedeljnog
popodneva. Razgovor je skrenuo na voenje ljubavi. Lord Carnforth drao je da je to
devedeset posto uivanje, a deset posto rad; lord Yewley ree da je to pedeset posto uivanje,
a pedeset posto rad; lord Donnigton, najstariji od trojice, ree da je to deset posto uivanje, a
devedeset posto rad.
Kako bi okonali raspravu pozvali su starog batovana koji je radio u bati. Kada su
mu postavili pitanje, on ree: "To je stopostotno uivanje, naravno, vae lordstvo. Ako bi u to
bio ukljuen kakav rad, vi biste pozvali nas sluge da ga obavimo za vas."
Igra je stopostotno uivanje. Hinduska koncepcija Boga je koncepcija igraa, i celo
stvaranje nastalo je iz igre. A seks je energija potrebna za igru.
Nemojte zapeti tu, jer postoje vie igre, suptilnije igre koje treba igrati. Najpre se
igrate sa vanjskom enom; to je najnia mogunost. Zatim ponete da se igrate sa unutarnjom
enom. To je ono to joga naziva susretom sunca i meseca, pingale i ide. Ponete da se igrate
s unutarnjom enom ako ste mukarac, ili ako ste ena, s unutarnjim mukarcem.
U sebi imate oboje: nijedan mukarac nije samo mukarac, on ima enu unutar sebe;
nijedna ena nije samo ena, ona ima mukarca unutar sebe. Mora biti tako, jer vi dolazite iz
susreta to dvoje. Va otac vam je neto dao; i vaa majka vam je neto dala. Bili mukarac ili
ena, nema razlike. Vi ste susret dvaju energija - muke i enske. Svaka pridonosi pedeset
posto.
Dakle, koja je razlika izmeu mukarca i ene? Razlika je otprilike ovakva: tu su dva
novia, potpuno ista, ali jedan je okrenut na glavu, drugi na pismo. Oba su potpuno ista.
972
Razlika je u isticanju. Razlika nije u kvalitetu, razlika nije u energiji; razlika je jedino u
isticanju, naglaavanju. Mukarac je svesno mukarac, a nesvesno ena; ena je svesno ena,
a nesvesno mukarac.
Jednom kada znate kako igrati igru s vanjskom enom - a to je ono na emu
insistiram, da prvo morate nauiti vanjsku igru - onda moete da ponete da igrate igru sa
suptilnom unutarnjom enom i mukarcem. Najpre morate zavesti vanjsku enu i mukarca i
igrati tu igru, jer to je vrlo prosto i lako se moe nauiti. To je samo priprema za jednu veu
igru. Zatim krenete unutra. Onda ponete da traite drugoga koji se krije negde u vaem biu,
nalazite ga, a onda se unutar vas deava duboki orgazam.
Taj orgazam postaje sve vii i vii, sve vei i vei, a konani orgazam dogaa se u
sahasrari, u kruni, u poslednjem centru bia; tamo gde najvie Boansko susree najviu
prirodu, gde se dve konanosti susreu i stapaju jedna s drugom, gde svest susree materiju,
purua susree prakrti, gde vidljivo susree nevidljivo, i dogaa se konana ekstaza.
To je igra. Vi treba da je igrate, toliko lepo koliko je mogue. I morate nauiti tu
vetinu.
Dakle, ako potiskujete, morate potiskivati stalno. Ako potiskujete, stalno morate biti
na strai i ne moete da se opustite. Oputanje je mogue samo ako nemate nikakvog
neprijatelja unutra, samo tada se moete opustiti. Kako bi se inae mogli opustiti? Oputenost
je stanje uma u kojem nema potiskivanja, niti u tragovima.
Malo dete se oputa. to postajete stariji, to vam je tee da se opustite. Malo dete se
oputa tako duboko. Samo pogledajte. Malo dete moe zaspati jedui za stolom. Moe zaspati
igrajui se svojim igrakama. Moe zaspati bilo gde. A odraslima postaje sve tee da zaspu,
da se opuste, da vole, da se stope. Tako mnogo potiskivanja. I svi vi nosite teret; jako ste
optereeni.
I taj teret je vrlo kompleksan; on nije jednostavan. Ako potiskujete seks - pokuajte
to da razumete - uz to ete morati da potisnete mnogo drugih stvari, jer sve je meusobno
povezano. Iznutra, to je vrlo komplikovana stvar. Ako potiskujete seks, moraete potisnuti i
disanje. Ne moete disati dobro, duboko, jer duboko disanje masira unutarnji seksualni centar.
Ako zaista dobro diete, oseaete se seksualno. Moraete potisnuti disanje; ne moete disati
duboko. Ako potiskujete seks, moraete potisnuti i mnoge stvari iz svoje hrane, jer neka hrana
daje vie seksualne energije od druge. Moraete da promenite svoju hranu. Ako potiskujete
seks, ne moete da spavate dobro, jer ako spavate dobro i savreno se opustite, imaete
seksualne snove. Moete ejakulirati u snu. Strah e biti tu. Neete biti u stanju dobro da
spavate. Sada sav va ivot postaje zamrena stvar, kompleksnost, vor.
Moete potisnuti seks, ali onda ete morati postati vrlo, vrlo napeti, skoro izluujue
napeti. Mora da se to dogodilo: "Ali napetosti su postojale u mom umu." "Nakon to sam
doao pod tvoje okrilje napetosti su nestale.." Vrlo dobro. Naravno, kada napetosti nestanu,
seks koji si potiskivao kroz te napetosti opet e se pojaviti, izroniti. "...ali pojavio se novi
problem sa seksom." Ne zovi to "problem". Samo reci: "sada seksualna energija opet tee."
Sada seksualna energija vie nije vrsta stvar; postala je tekua i pokretna. Sada je tvoj seks
opet iv, nije osakaen i mrtav. Opet si postao mlad.
Sav moj trud je oko toga da se reite uslovljenosti koje su vam nametnuli uitelji s
kojima ste bili i spisi koje ste itali, i sve gluposti kroz koje ste proli - kako da se reite
uslovljenosti. Devedeset posto mog rada je zbog toga to ste nauili neto pogreno i sada se
od toga morate oduiti. Sada, opet, ako to nazivate problemom, to niste vi. Glas vaeg
takozvanog uitelja opet deluje kroz vas; on sedi tamo na prestolu vaeg srca i govori:
"Gledaj. Problem se opet pojavljuje. Zaustavi ga! Potisni ga!" Morate postati ravnoduni
prema tom glasu.
Ako elite biti sa mnom, morate biti ivi - tako potpuno ivi da nita nije iskljueno
iz toga, sve je ukljueno. To je poetak rada.
Ako moete da se opustite, moete dosegnuti Boga. Dosegnuti Boga nije napor. To
je nenaporno oputanje, to je otputanje.
973
Drugo pitanje:
Kako biti pasivno budan? Kako biti ni ekstrovertan ni introvertan? I kako biti, a ipak
ne biti? Molim te odgovori, ne reima, nego prazninom.
Onda e morati i da pita prazninom. Ako eli moj tihi odgovor, onda e morati i
da pita tiho. Ako ne moe pitati tiho, ja ipak mogu odgovoriti tiho, ali onda ti nee
razumeti. Najpre mora nauiti jezik tiine. Tako, ako neto eli od mene da primi u tiini,
pripremi se - i postavi pitanje u tiini. Nema potrebe napisati ga. Jer ja ti mogu dati samo
onoliko koliko si sposoban da primi.
I ne pitaj luda pitanja, jer ja mogu odgovoriti na vrlo lud nain.
Da vam ispriam jednu anegdotu.
Majka je mislila da njenu malu devojicu treba ispitati na sve mogue nenormalne
sklonosti, pa je odvela kod psihologa. Izmeu ostalog, doktor je upita: "Jesi li ti deak ili
devojica?"
Devojica odgovori: "Deak."
Poneto iznenaen, doktor upita: "Kada poraste, hoe li biti mukarac ili ena?"
"Mukarac", odgovori ona.
Kasnije, na povratku kui, majka ree: "Zato si dala te udne odgovore na
postavljena pitanja?"
Devojica se dostojanstveno uspravi i ree: "Ako e me pitati luda pitanja, dau mu
lude odgovore - ne moe on mene zezati."
Zapamti to. Ako eli primiti odgovor u potpunoj tiini, onda naui kako biti tih.
Tada ne treba pitati, ne treba ak ni formulisati pitanje unutar sebe, ne treba ak ni doi k
meni, jer tada fizika blizina nije potrebna. Gde god bio, bie sposoban da primi moj
odgovor. A taj odgovor nee biti moj niti iiji; to e biti odgovor tvog vlastitog srca.
Ja vam moram dati odgovore jer vi ne znate kako da pitate. Moram vam dati
odgovore jer jo niste sposobni da primite odgovore od svog vlastitog bia. Jednom kada
nauite tiinu, postaete neizmerno sposobni. Samo budite tihi i sva pitanja nestaju. Nije da vi
primate odgovor: naprosto, pitanja nestaju, nemate nijedno pitanje da postavite. Buda je
svojim uenicima obiavao rei: "Jednu godinu samo budite mirni i ostanite tihi. Nakon jedne
godine, pitajte ta god elite." Ali, nakon jedne godine oni nee pitati, jer pitanja su nestala.
to vie postajete tihi, to e se pojavljivati manje pitanja, jer pitanja su deo bunog
uma. Pitanja ne dolaze iz vaeg ivota, iz vaeg postojanja i bia. Ona dolaze od izludelog
uma. Kada izluenost malo splasne i buka se malo zaustavi, a promet nestane iz uma - a
zajedno s prometom i buka - pitanja takoe nestanu. Odjednom je tu tiina.
Tiina je odgovor.
Tree pitanje:
Osho, ja puno sanjam, ali ti se retko pojavljuje u mojim snovima. Nehru, aipraka
i Dinkar esto su na sceni; i taj podli voz koji uvek odlazi s mojim prtljagom, ali mene
ostavlja. Jednom si me vozio u svom dipu po neravnoj obali reke. A prole noi video sam te
kako eni mnogo ena, dobrih, odjednom, i rekoh sebi da e ti izai na kraj s njima s
lakoom i skladom. Osho, molim te reci ta sve to znai za samog sanjaa?
Ovo je od Svami Maitreje. Divno pitanje i znaajan san. Mnogo govori o njemu.
Prva stvar, on je u prolosti bio politiar i puno je obeavao. Bio je kolega Pandita
avaharlal Nehrua, aipraka Narajana i Ramadhari Singh Dinkara. Dugo godina bio je lan
parlamenta. Nekako se zakaio za mene, i svi njegovi snovi kako postaje veliki politiar,
velika politika sila, nestali su. Ali prolost se jo dri.
Ti snovi u kojima se pojavljuju Nehru, aipraka i Dinkar vrlo su indikativni. Oni
pokazuju da se politika ambicija jo krije negde unutar podsvesti. On jo nije sposoban da se
nje potpuno rei. On je iskreno sa mnom, autentino sa mnom, ali se prolost jo dri. eli da
se rei toga; zato stvari iz prolosti ne dolaze po danu. Dolaze nou kada on vrsto spava i
bespomoan je. Tada um poinje da izvodi stare trikove opet i opet i opet. Ja ne dolazim
974
mnogo u njegove snove jer sam ve ovdje. Ja sam ovde u stvarnosti, pa kakvog smisla ima
stvarati san o meni? Zapamtite, sanja se samo o stvarima kojih nema; ili su u prolosti ili biste
eleli da ih bude u budunosti. togod je deo vae stvarnosti u sadanjem trenutku, to nikada
nee doi u vae snove. Vaa vlastita ena nikada ne dolazi u vae snove; ene suseda, one e
doi. Va vlastiti suprug nee doi u vae snove; nema smisla, ali pojavie se drugi ljudi.
San je nadopuna za stvarnost. To je komplementarno. Ako ste dobro jeli, uivali u
vaoj hrani, voleli je, i zadovoljni ste, neete nou razmiljati niti sanjati da ponovo jedete;
san nee doi. Postite jedan dan i onda ete imati snove o hrani, divnoj, slasnoj hrani na koju
vas je u palatu pozvala kraljevska porodica, a vi jedete i jedete.
San naprosto ukazuje na ono to vam nedostaje u ivotu; ono to je ve tu nikada nije
deo sna. Zato prosvetljen ovek nikada ne sanja jer mu nita ne nedostaje. ta god da je eleo
to je prolo i nita nije preostalo. On nema prolosti ni budunosti koje bi se meale u
sadanjost. Njegova prisutnost je potpuna. ta god radio, u tome potpuno uiva. Tako je
ispunjen da nema potrebe za ikakvim komplementarnim snom.
Vai snovi su vaa nezadovoljstva; vai snovi su vae neispunjenosti; vai snovi su
vae neispunjene elje.
Maitreja je bio politiar i to je jo ostalo u umu. I zbog toga "taj podli voz koji uvek
odlazi s mojim prtljagom, ali mene ostavlja". I to se pojavljuje u njegovim snovima. To je deo
sna mnogih ljudi. Voz: nekako dopre do voza, kako-tako, trei, nekako uspe da stigne na
peron - a voz odlazi. Njegova tegoba je jo vea: prtljag mu je u vozu, a on ostaje da stoji na
peronu bez ikakvog prtljaga. To je ono to mu se dogodilo. Nehru se ukrcao na voz, Dinkar se
ukrcao na voz, J. P. se ukrcao; oni su poneli svoj prtljag, a on stoji na peronu, prazan. Te
ambicije, politike ambicije, jo se kriju u umu.
Zato ja ne dolazim u njegove snove. Ve sam ovde. Ja nisam ambicija. Mogu doi u
njegove snove kada odem - kad bude propustio drugi voz. Jedan je propustio, i propustio ga je
u potpunosti. Nema puta natrag jer se u njemu rodilo odreeno razumevanje. On se ne moe
vratiti natrag, ne moe opet postati politiar. Nema povratka, ali prolost se moe kaiti, a to
se vie kai, vea je ansa da propusti sledei voz.
I naravno, "Jednom si me vozio u svom dipu po neravnoj obali reke." To je dip, i
neravna obala reke - vrlo neravna. Biti sa mnom znai uvek biti u opasnosti, u nesigurnosti. Ja
vam ne dajem nikakvu sigurnost; zapravo, oduzimam vam sve vae sigurnosti. inim vas
gotovo praznima - niega za pridravanje, niega za kaenje. Ostavljam vas same. Budi se
strah.
Maitreja je sada ostao potpuno sam - nema novca, nema moi, nema prestia, nema
politikog statusa. Sve je otilo, on je samo bhikkhu. Napravio sam prosjaka od njega; a on se
visoko uzdizao. Uzdizao se sve vie i vie. Do sada je mogao negde postati predsednik vlade
ili je mogao biti u Centralnom Kabinetu. Mnogo je obeavao. Svi ti snovi su nestali. Sada
nastavljaju da ga proganjaju; to su duhovi.
On e morati da spozna injenicu da nije mogue vratiti se natrag. On je dosegao
taku u kojoj nema povratka. Tako da je sada nepotrebno nositi taj teret. Njegov um ga nosi iz
navike. Odbaci to. Spoznaj, pogledaj duboko u to. Nemoj da te to prevari.
uo sam:
ena Mule Nasrudina bila je vrlo zabrinuta zbog njegovog pijanenja i jedne noi je
odluila da ga preplai. Umotala se u belo platno i sila na lokalno groblje, znajui da njen
mu obiava krenuti tuda preicom pri povratku iz kafane. Nije dugo prolo i on se pojavi
teturajui se i ona iskoi iza spomenika.
"Ooooooo!", vritala je, "Ja sam avo!"
Mula Nasrudin isprui ruku: "Stani, stari", ree, "ja sam oenjen sa tvojom sestrom."
Prepoznaj! Prepoznaj te duhove Nehrua, Dinkera i J. P.-a. Tvoja prolost bila je
oenjena njihovom sestrom: politikom. Nemoj da te prevare ti duhovi. Oni su ostavili trag,
treba ga sprati.
Znam da je to vrlo teko. Teko je, kad si upravo dospeo do toke uspeha i odjednom
975
se okrene i promeni put. Kada smo se sreli on je bio lan parlamenta, ali taj je dogaaj
promenio njegov ivot. Malo-pomalo se odvajao, postajui sve vie zainteresovan za mene, a
sve manje za svoju politiku karijeru. A ba je bio dosegao taku uspeha. Da je uspeo - i trpeo
bol uspeha - i promaenost uspeha - bilo bi mu lake da se rei se starih duhova. On je bio ba
na taki uspeha. Upravo na kapiji, kada je ulazio u palatu, sreo je mene. Sada su se kapija i
san o palati, i san da ivi u njoj, nastavili.
Bilo bi lake da je iveo u palati neko vreme i saznao da nema nita u tome; tada bi
bilo mnogo lake. Zato kaem, ako imate neku karijeru bolje je da se ostvari i da se onda
povuete. Ako elite da se obogatite, obogatite se. Zavrite s tim. Jednom kada je bogatstvo
tu, znaete da je ono frustrirajue, da je nitavno. Ali ako odustanete pre nego to ste uspeli,
doi e do problema. Mnogo puta iznova e se javljati ideja: "Moda je u tome bilo neega.
Moda sam propustio voz. Trebao sam da nastavim; trebao sam da vidim, iskusim celu stvar."
Ako ste uspeli u nekoj elji, sama ta elja ini vas beeljnim. Uspeh automatski ubija
elju. Tada ovek moe da se povue ak i sa manje svesnosti. Ali ako se povuete ba kad
ste se pribliili, dodirnuli, i kada je sve bilo mogue, i okrenete se, bie potrebna jaa
svesnost. Dakle, Maitreji e trebati jaa svesnost. Ali i to e se dogoditi, jer kada jednom
doete u kontakt s uticajima koji vas oslobaaju od sveta, jednom kada doete u kontakt - a
doli ste u kontakt nesvesni...
Bio sam gost u kui jednog politiara koji je takoe pozvao i Maitreju. Budui da ga
je pozvao stari politiar, politiki senior, morao je da svrati barem da vidi kako to izgleda. Ali,
jednom kada doete u kontakt s uticajima koji vas mogu odvesti iz sveta ambicije - i ako
imate malo senzibiliteta i razumevanja - a on je imao - on je odmah shvatio smisao... Stari
politiar kod kojeg sam bio ostao je uz mene mnoge godine, ali me nikada nije razumeo. Sada
je otiao, mrtav je, ali je umro kao politiar, umro je kao lan parlamenta. Bio je jedan od
lanova sa najduim staem na celom svetu. Bio je lan parlamenta pedeset godina. Ali
nikada nije mogao da me razume. Jako sam mu bio drag, gotovo da me voleo, ali razumevanje
nije bilo mogue. Bio je vrlo tup, tupoglavac.
Maitreja je preko njega doao do mene, ali on je vrlo senzibilna dua. Rekao sam mu
da nije obeavao samo u svojoj politikoj karijeri, on je takoe vrlo obeavajui i kao
kandidat za konano postignue. Propustio si jedan voz; nemoj propustiti i drugi. Ako
propusti ovaj put, ne samo da e otii tvoj prtljag, ve i odea. Ostae go.
Jednom je umro veliki politiar i njegov duh odlui da ode na pogreb - vlastiti
pogreb. Tokom sahrane susreo je duh drugog politiara kojeg je odavno poznavao.
"Zdravo stari drue", ree drugi duh, "Koliko publike, a?"
"Da", ree prvi duh, "da sam znao da u privui ovakvo mnotvo, umro bih ve
davno."
elja politiara je vrlo detinjasta elja: izgledati velik u oima drugih. To je lako
postii jer su mase naprosto lude. Samo morate znati kako da manipuliete njihovim ludilom.
Samo morate znati kako da izazovete njihovo potovanje. Samo morate biti malo lukavi. To je
sve, ne treba nita drugo. Mase su glupe.
Ali, postati zaista velik je sasvim druga stvar. Da bi postao zaista velik, ovek mora
da krene unutra, mora da postane kristalisan, svestan, beeljan, nevezan, mora da dosegne
taku pare, onostranosti, transcendentalnog. To nema nikakve veze s drugima. Drugi su ludi
koliko i vi. Moete njima manipulisati, moete izazvati njihov aplauz i potovanje, ali u emu
je smisao?
Razmislite o tome na sledei nain, budite malo aritmetini. Ako vam jedna luda
aplaudira u znak potovanja, hoete li biti vrlo poaeni? Neete. Ali u emu je razlika ako
aplaudira jedna luda, ili hiljadu, ili milion ludaka?
Ako jedan mudar ovek gleda na vas s ljubavlju i blagoslovom, to je dovoljno.
Dva lava pobegla su iz zoolokog vrta istog dana. Nakon tri nedelje slobode natrali
su jedan na drugoga. Jedan je lav bio mrav i olinjao, a drugi negovan, debeo i oigledno
976
dobro hranjen.
"Razmiljam o povratku u zoo", ree mravi. "Nisam pojeo ni zalogaja gotovo
etrnaest dana."
"Nebesa", ree debeli lav, "bolje da si poao sa mnom. Ja ivim u mukom kupatilu u
Parlamentu. Jedem politiare svakog dana u nedelji - a najlepe od svega je: oni nikome ne
nedostaju."
Svi ti vai takozvani vani ljudi, kome nedostaju? Oni misle da bi bez njih propao
svet. Nita ne propada; sve se nastavlja kako je i bilo.
Ne brini to si propustio voz ambicije. Nije bio vredan ukrcavanja. Da si uhvatio voz
postao bi vrlo frustriran i pokajao bi se. Ali, tako funkcionie um. Ako uspete, pokajaete se;
ako promaite, pokajaete se. Vidite. Um stvara jad ovako ili onako. ta god se dogodilo, um
od toga stvara jad. Taj voz nije bio vredan toga. Ne gledaj na takav nain da je tvoj prtljag
otiao vozom, a ti ostao. Budi srean to je otiao samo tvoj prtljag, a ti ostao.
Jednog dana sam etao vrtom i ugledao prosjaka sa samo jednom cipelom. Pitao sam
ga: "Jadni ovee, jesi li izgubio drugu cipelu?" On ree. "Ne, naao sam jednu." Budite
pozitivni.
ovek je za opkladu odluio da provede jednu no u ukletoj kui. Kako bi se
osiguralo da tokom noi nee napustiti kuu, prednja i zadnja vrata bila su zakljuana, a
prozori zapeaeni. Kada se kua sledee jutro otvorila, oveku nije bilo ni traga, ali na krovu
je bila velika rupa, i bilo je oigledno da je tuda izaao u brzini. Vratio se u selo tek dva dana
kasnije.
"Zaboga, gde si bio poslednjih etrdeset i osam sati?", upitae prijatelji.
"Vraao sam se", ree, "vraao sam se!"
U strahu je trao toliko brzo da mu je trebalo etrdeset i osam sati da se vrati u isto
selo. Dobro je, Maitreja, to si propustio voz; inae bi ti trebalo etrdeset i osam ivota da se
vrati natrag.
I drugi deo pitanja: "A prole noi video sam te kako eni mnogo ena, dobrih,
odjednom, i rekoh sebi da e ti izai na kraj s njima s lakoom i skladom." Zar ne vidi da
izlazim s njima na kraj s lakoom i skladom? Svaki uenik je ena - bio mukarac ili ena,
nema veze - jer uenik mora biti enstven, samo tada moe da ui. Nema drugog naina, jer
uenik mora biti receptivan kao utroba. Mora me primiti tako potpuno... mora biti pasivni
primalac.
U Indiji imamo mit o Krini koji ima esnaest hiljada supruga, ili devojaka. Nije
ispravno rei "supruge", jer on je bio zaista revolucionaran. Nije verovao u brak. On je stvorio
celu ideju o momcima ili devojkama gopijima, devojkama. esnaest hiljada devojaka? ini
se malo previe da bi s njima izaao na kraj. Ali mit je simbolian; on naprosto kae "esnaest
hiljada uenika". Mogli su to biti mukarci, mogle su biti ene - nije u tome stvar - ali uenik
je enstven. Uenik je gopi, devojka; inae nije uenik.
I ja san dobio esnaest hiljada sannyasina, dosegnut je tano taj broj - i to dobrih. I
moe videti da dobro izlazim na kraj s njima. Zapravo, nisam ja taj koji izlazi s njima na kraj,
ljubav je ta. Ljubav uvek dobro izlazi na kraj - sa skladom i lakoom. Ljubav ne poznaje
napetost. Ti ne moe izai na kraj ak ni s jednom jedinom enom jer jo ne poznaje ljubav.
Ne moe se snai u jednoj jedinoj ljubavnoj vezi jer nedostaje ljubav. Samo veza je tu, a
ljubav nedostaje, i naravno da to stvara mnogo nevolja.
S moje strane, tu je ljubav, a nema veza. Ljubav sve uspeva.
etvrto pitanje:
Osho, u nekoliko linih intervjua s tobom rekao si mi neke stvari. U to vreme mislio
sam da je to bilo samo tvoje psiholoko ohrabrenje, ali tokom vremena ono to si rekao
pokazalo se sto posto tanim u mom iskustvu. Uprkos tim iskustvima, sada kada mi neto
977
kae ne poverujem u tom trenutku. Oseam da e to to si rekao opet biti sto posto tano, ali
ipak te ne posluam kada mi kae. Kako da se reim ove bespomonosti?
Da ti ispriam jednu anegdotu, i to e biti moj odgovor.
ovek je izgubio svu uteevinu na konjskim trkama i bio je tako slomljenog srca da
je otiao na most Varerlo i spremao se da skoi. Odjednom sablasni glas apne u njegovo uho:
"Nemoj da skoi. Idi opet sutra na hipodrom i ja u ti rei na ta e da se kladi." ovek je
otiao kui i sledei dan uspeo je da pozajmi nekoliko funti, otiao je na hipodrom. Dok je
ekao red sablasni glas ree: "Stavi sve to ima na Blue Petera u prvoj trci." Uinio je tako i
Blue Peter je dobio. Dok je ekao da se kladi na drugu trku, glas ree: "Libery Belle je konj
na kojeg se treba kladiti." Naravno, Liberty Belle pobedi i ovek je zaradio jo veu sumu.
Tako se nastavilo celo vreme i kad se pribliila zadnja trka ovek je ve zaradio milion funti.
Dok je po poslednji put ekao u redu, glas apne: "Nemoj uopte da se kladi u zadnjoj trci."
Meutim, ovek je oseao da je srene ruke i stavio je sav novac na favorita u zadnjoj trci.
Izgubio je.
"Oh, ne!", ree kada je proglaen rezultat. "ta u sad?"
"Sada moe da skoi s mosta Vaterlo," ree glas.
To je moj odgovor. Sada ti odluuje.
Kraj devete knjige
978
Osho
JOGA: ALFA I OMEGA
Knjiga deseta
Poglavlje 1
OTPADANJE VETAKOG UMA
1. maj 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
Sada poinje posljednje poglavlje Patanjalijevih sutri: kaivalya pada.
IV, 1: janmauadhimantratapahsamadhijah siddhayah.
Izuzetne moi (siddhi) su date roenjem (janman) ili se postiu [uzimanjem
specijalnih] trava (oadhi) ili putem mantri, ili preko askeze, ili su proizvod
usredsreenosti (samadhi).
IV, 2: jatyantaraparinamah prakrtyapurat.
Proces koji vodi ka novom roenju ide kroz ulivanje u ono-praizvorno
(prakrti).
IV, 3: nimittamaprayojakam prakrtinam varanabhedastu tatah ketrikavat.
[Voljna] usmerenost (nimitta) je [meutim] bez efekta na praizvorne datosti
(prakrti). Ona moe samo da ukloni prepreke, kao u sluaju zemljoradnika.
IV, 4: nirmanacittanyasmitamatrat.
Razvijeni fond svesti (nirmanacitta) proizlazi [ipak] samo iz Ja-sam-stva
[asmita, i ni od kuda drugde].
IV, 5: pravrtti bhede prayojakam cittamekamanekeam.
U mnotvenosti funkcionalnih obrta ovaj mnotvom upravljajui (prayojaka)
fond svesnosti (citta) je samo jedan.
ovek je gotovo lud - lud, zato to trai neto to ve ima; lud, zato to nije svestan
ko je; lud, jer se nada, eli, a zatim se naposletku osea frustriranim. Frustracija je neminovna
jer sebe ne moete nai traganjem; vi ste ve tu. Traganje mora da prestane, traenje mora da
nestane. To je najvei problem s kojim se treba susresti, suoiti.
Problem je to to ve imate, a tragate za tim. Kako onda moete pronai? Previe ste
zaokupljeni traganjem i ne moete da vidite stvar koju ve posedujete. Sve dok svako traganje
ne prestane neete biti sposobni to da uvidite. Traganje ini da se va um fokusira negde u
budunost, a stvar za kojom tragate ve je tu, sada, ovog trena. To za ime tragate skriveno je
u samom tragau: traga se za tragaocem. Odatle toliko neuroze, toliko ludila.
Jednom kada je va um negde fokusiran, imate neku nameru. Istog asa vaa panja
nije vie slobodna. Namera osakauje panju. Ako s namerom tragate za neim, vaa svest se
suava. Ona e iskljuiti sve drugo. Ukljuie samo vau elju, vau nadu, va san. Shvatite
da za to to jeste nije vam potrebna nikakva namera; potrebna vam je panja, samo ista
panja: bez namere da idete nekud, nefokusirane svesti, svesni ovde i sada, nigde drugde. To
je osnovni problem: pas lovi vlastiti rep. Postaje frustriran; postaje gotovo lud zbog svakog
979
koraka, jer nita ne uspeva da uhvati - samo promaaj, promaaj, promaaj.
Ba neki dan jedan sannyasin mi ree da se sada osea razoarano. Postao sam
neizrecivo srean. Jer kada se oseate razoarano neto se otvara unutar vas. Kada se oseate
razoarano, ako ste zaista razoarani, budunost nestaje. Budunost moe postojati samo
podrana oekivanjem, eljom, namerom. Budunost nije nita do nameravanje. Postao sam
neizrecivo srean to je jedan ovek razoaran.
Fritz Perls, jedan od vrlo pronicljivih ljudi ovog (20.) veka, rekao je da je sav posao
terapeuta veta frustracija, stvaranje frustracije.
ta je s tim mislio? Mislio je da, sve dok nisi zaista razoaran svojim eljama,
nadama i oekivanjima, nee moi biti baen natrag k svome biu. Stvarna frustracija je
veliki blagoslov. Odjednom, ti jesi, i nema nieg drugog. Sannyasin ree: "Oseam se
razoarano. ini se da se nita ne dogaa. Radio sam sve vrste meditacija, sve vrste grupnih
terapija, i nita se ne dogaa." To je sav smisao svih meditacija i svih grupnih terapija: da
postane svestan da se nita ne moe dogoditi. Sve se ve dogodilo. U dubokom razoaranju
tvoja energija se vraa izvoru. Upada u samog sebe.
Pokuae da stvori novu nadu. To je razlog to ljudi menjaju terapeute, terapije,
uitelje, gurue, religije. Menjaju, jer kau: "Sad se oseam razoarano ovde; negde drugde
posejau novo seme nade." Tako e stalno promaivati. Ako razumete, problem je: kako vas
baciti u sebe, kako vas razoarati u vaim eljama. Naravno, to se mora uiniti vrlo veto.
To je ono to ja radim ovde. Ako nemate nikakvih elja, najpre ih stvorim. Dam vam
nadu, kaem: "Da, uskoro e se neto dogoditi" - jer znam da elja postoji, ali nije potpuno
razvijena. Ona je tu, skrivena u obliku semenke; mora niknuti, mora procvetati. A kada elja
cveta, to je cvee od frustracije.
Onda iznenada odbaci celu tu glupost, celi trip. A jednom kada si autentino
razoaran - a kada kaem autentino, stvarno razoaran, mislim da sada nee ponovo
zapoeti nikakvu drugu elju; naprosto prihvati to i vrati se kui - poee da se smeje. To
je ono to si oduvek traio. A to je uvek bilo unutar tebe, ali si bio previe zaokupljen
traganjem.
Postoji jako dobar film, Kralj Srca (The King of Hearts). Radnja se odvija u Prvom
svetskom ratu, Nemci i Englezi bore se za jedan francuski grad. Nemci su postavili tempiranu
bombu i napustili grad, Francuzi su doznali za bombu, pa su i oni napustili grad. Svi ljudi iz
ludnice su izali van, preuzeli prazni grad i divno se proveli - jer niko nije ostao tamo, samo
ludaci iz ludnice. Pobegli su ak i njihovi uvari, tako da su bili slobodni. Doli su u grad, i
sve je prazno: trgovine su prazne, uredi su prazni. Tako su preuzeli grad. Svi su se obukli u
raznu odeu i potpuno uivali. Njihovo ludilo je naprosto iezlo: vie nisu ludi. ta god su
oduvek eleli da budu, a nisu mogli, sada su mogli jednostavno postati, bez ikakvog napora.
Neko je postao general, neko knez, neko dama, neko drugi doktor, biskup, ili ta je ve hteo
biti. Sve je slobodno. Obukli su raznu odeu i beskrajno uivali. Svako je preuzeo neku ulogu
u gradu: general, knez, dama, biskup, itd. Jedan tip postao je brija, i plaao je muterijama
jer je uivao da bude brija, i na taj nain skupio jo vie muterija.
Svi su iveli svoje uloge, iveli u trenutku i uivali potpuno, do kraja.
Britanski vojnik poslan je u grad da deaktivira bombu. Postao je razoaran jer nije
mogao otkriti gde je postavljena. Poeo je da besni, divlja i urla: "Svi emo umreti!" Nato su
svi: general, knez, biskup - luaci - svi su doneli fotelje da gledaju njegovu predstavu.
Pljeskali su i klicali. Naravno, vojnik je jo vie pobesneo.
Sledeeg dana su i Nemci i Britanci umarirali natrag u grad, a svi ludaci smatrali su
to paradom. Onda su vojnici ugledali jedni druge, pucali i ubijali se. Knez, gore sa balkona,
prezrivo pogleda sva ta tela i ree: "Sada preteruju." Mlada ena pogleda dole tuno i
zbunjeno ree: "udni ljudi." Biskup ree: "Ovi ljudi su oigledno poludeli."
Vi mislite da su ludaci ludi... samo pogledajte sebe, ta radite. Mislite da je ludak
koji se pretvara da je premijer ili predsednik lud? ta onda rade vai predsednici i premijeri?
Zapravo, oni su moda jo lui. Ludak naprosto uiva u fantaziji, ne zamara se time da je
pretvori u stvarnost, ali premijeri, predsednici i generali nisu se zadovoljili svojom
fantazijom; pokuali su je ostvariti. Naravno, ako je neki ludak Aleksandar ili Dingis Kan,
980
on nikada nee nikoga ubiti, on naprosto jeste taj lik. Ne ide da dokazuje da je on taj. On nije
opasan, bezazlen je. Ali kad ti takozvani normalni ljudi imaju ideju da budu Aleksandar,
Dingis Kan, Tamurlaine, oni ne ostaju zadovoljni idejom. Pokuavaju je ostvariti. Vai
Adolfi Hitleri, vai Mao Ce Tungovi lui su od svih ludaka u ludnicama.
Problem je u tome to je celo oveanstvo kao pod nekom hipnozom.
Kao da ste svi bili hipnotisani i ne znate kako da izaete iz toga. Svi vai naini
ivota su nerazumni, neurotini. Stvaraju vie jada nego sree. Stvaraju vie frustracije nego
ispunjenosti. Sav va nain ivljenja vodi vas sve blie i blie paklu. Nebo je tek elja; pakao
je gotovo stvarnost. ivite u paklu, a sanjate o nebu. Zapravo, nebo je vrsta sredstva za
smirenje: daje vam nadu - ali sve nade e postati razoarenja. Nada o nebu stvara pakao
razoarenja. Zapamtite to, samo tada biete sposobni da razumete Patanjalijevo poslednje
poglavlje, kaivalya padu.
U emu je vetina osloboenja? Vetina osloboenja nije nita drugo do vetina
oslobaanja od hipnoze: kako odbaciti hipnotiko stanje uma, kako postati neuslovljen; kako
posmatrati stvarnost bez ikakve ideje koja stvara barijeru izmeu vas i stvarnog; kako
naprosto videti bez ikakve elje u oima; kako naprosto biti, bez ikakve motivacije. To je ono
o emu je re u jogi. Onda se odjednom otkriva ono to je unutar vas i to je oduvek bilo
unutar vas, od samog poetka.
Prva sutra:
Janmausadhi-mantra-tapah-samadhijah siddhayah.
Moi se otkrivaju po roenju...
Ova sutra je bogata znaenjem, i jo nisam naiao na ispravan komentar ove sutre.
Tako je bogata znaenjem da neete biti u stanju da je razumete sve dok ne prodrete do same
sri.
Moi se otkrivaju po roenju, ili se stiu drogama, ponavljanjem svetih rei,
odricanjima ili samadhijem.
ta god da ste, to se bez ikakve muke otkriva po roenju. Svako dete kada se rodi zna
istinu jer jo nije hipnotisano. Ono nema elja; jo je nevino, deviansko, neiskvareno
ikakvom namerom. Njegova panja je ista, nefokusirana. Dete je po prirodi meditativno.
Ono je u nekoj vrsti samadhija; ono dolazi iz utrobe Boga. Njegova reka ivota jo je
apsolutno svea, tek pristigla s izvora. Dete zna istinu, ali ne zna da je zna. Ono je poznaje, ali
ne zna da je poznaje. Znanje je apsolutno jednostavno. Kako moe znati da zna? - ako nikada
nije postojao trenutak neznanja. Da bi oseao kako neto zna, najpre mora imati neko
iskustvo neznanja. Bez neznanja ne moe osetiti znanje. Bez mraka ne moe videti zvezde.
Danju ih ne moe videti, potreban je mrak; potreban je kontrast. Dete se raa u savrenoj
svetlosti: ono ne moe da oseti da je to svetlost. Da bi osetilo, morae da proe kroz iskustvo
tame. Onda e biti u stanju da uporedi i vidi, i znae da zna. Njegovo znanje jo nije svesno.
Ono je nevino. Naprosto je tu, kao injenica. I dete jo nije odvojeno od svog znanja; ono
samo jeste svoje znanje. Dete nema um, ima samo bie.
Ono to Patanjali kae jeste: ono za im tragate poznavali ste ranije. Ne znajui to,
znali ste to ranije. Inae ne biste mogli da tragate, jer moemo tragati samo za onim to smo
na neki nain poznavali - moda vrlo slabo, maglovito. Moda svest nije bila bistra: bila je
zaklonjena maglom; ali kako moete tragati za neim to niste poznavali od ranije? Kako
moete tragati za Bogom? Kako moete tragati za blaenstvom? Kako moete tragati za
istinom? Kako moete tragati za sobom, viim Sopstvom? Morali ste okusiti neto od toga, i
taj okus, seanje na taj okus jo je pohranjeno negde u vaem biu. Vama neto nedostaje;
zbog toga nastaje potraga, traenje.
Prvo iskustvo samadhija, prvo iskustvo beskonane moi, siddhija, potencijala,
bivanja Bogom, otkriva se po roenju. Ali u to vreme vi od toga ne moete stvoriti znanje. Za
to ete morati proi kroz tamnu no due; moraete zastraniti. Za to ete morati zgreiti.
Re 'zgreiti' je vrlo lepa. To naprosto znai skrenuti s puta, promaiti pravu stazu, ili
promaiti metu, promaiti cilj. Adam je morao napustiti Rajski vrt. To je nunost. Ukoliko ne
981
izgubite Boga neete biti u stanju spoznati ga. Sve dok ne doete do take da ne znate ima li
Boga ili ne, sve dok ne doete do take jada, bola i muke, nikada neete moi saznati ta je
blaenstvo. Agonija predstavlja vrata prema ekstazi.
Patanjalijeva prva sutra jednostavno govori da ta god da postigne jogin, to nije
nita novo. To je obnavljanje neeg izgubljenog. To je priseanje. Zato u Indiji kada neko
postigne samadhi to zovemo ponovnim roenjem; on se preporodio. Zovemo ga dvia:
dvaput roen. Jedno roenje je bilo nesvesno, prvo roenje; drugo roenje je svesno. On je
patio, zastranio i vratio se kui. Kada se Adam vrati kui, on je Isus. Svaki Isus mora otii
daleko od kue; tada je on Adam. Kada Adam zapone put povratka, on je Isus. Adam je prvi
ovek, Isus poslednji. Adam je poetak, alfa, a Isus kraj, omega; i krug je zatvoren.
"Moi se otkrivaju po roenju..." Zatim se pojavljuje 'svet'; ono to Hindusi nazivaju
maya. To se prevodi kao iluzija, magija, ali najbolje je to prevesti kao hipnoza. Zatim se
pojavljuje hipnoza. Hiljadu i jedna hipnoza svuda naokolo: ovde oveka ue da je Hindus - to
je hipnoza; ue ga da je hrianin - to je hipnoza. Sada je njegov um uslovljen i suen. On je
musliman - to je hipnoza. Zatim ga ue da je mukarac ili ena - to je hipnoza.
Devedeset posto vae mukosti ili enstvenosti je naprosto hipnoza; to nema nikakve
veze s vaom biologijom. Bioloka razlika izmeu mukarca i ene je vrlo jednostavna, ali
psiholoka razlika je vrlo komplikovana i kompleksna. Vi morate uiti male deake da budu
deaci i male devojice da budu devojice, i vi ih razdvajate. Vi stvarate nameru: devojice e
postati lepotice, a deaci e postati vrlo moni mukarci. Devojice e se naprosto zatvoriti u
kuu: domaice, majke, a deaci e poi na veliku avanturu u svet: novac, mo, presti,
ambicija. Vi u njima stvarate drugaije namere.
Razliita drutva imaju razliita uslovljavanja. Postoje drutva koja su matrijarhalna;
ene dominiraju. Tu ete videti neverovatnu istinu: u drutvu kome dominiraju ene mukarac
postaje slab, a ena mona. Ona obavlja sve vanjske poslove, a mukarac samo pazi na dom.
Budui da mi ivimo u drutvu kojim dominiraju mukarci, mukarac je postao
moan, a ena slaba i krhka. Ali to je hipnoza; to nije prirodno. U prirodi nije tako. Ti da
odreeni pravac, a onda hiljadu i jedna vrsta hipnoze krui uokolo.
U Indiji, ako je ovek roen u siromanoj porodici nedodirljivih, on je udra, i on je
osuen da bude udra ceo svoj ivot. Ne moe da promeni ak ni posao. On ne moe postati
brahmin. On je ogranien: njemu je dana vrlo uska rupa, rupa poput tunela. On mora proi
kroz to, druge alternative su nedostupne. I on e razmiljati na takav nain, ivee odreenim
ivotnim stilom. A svako uslovljavanje uma je samoodrivo: ono nastavlja da stvara sebe sve
vetije. Zatim vam je data ideja o Bogu. U sovjetskoj Rusiji data je ideja da nema Boga.
Staljinova ki Svetlana napisala je u svojim memoarima da je od samog poetka,
naravno, budui da je bila Staljinova ki, bila vrlo strogo pouavana da bude ateista. Ali
malo-pomalo ona se poela pitati: "Zato? Ako nema Boga, emu tolika propaganda protiv
njega? U emu je smisao? Nema smisla u tome; ako Boga nema, to je to. Zato brinuti? Zato
stvarati protiv-Boju propagandu, literaturu, ovo i ono, zato pokuavati dokazati? Sam taj
napor pokazuje da izgleda ipak neeg ima, da moda neeg ima." Postala je sumnjiava, a
kada je Staljin umro, pobunila se. Postala je religiozna, ali njen um je bio suen. Ona mora da
je bila vrlo retko ljudsko bie, jer biti teista u sovjetskoj Rusiji teko je koliko i biti ateista u
Indiji.
Te stvari se ne ue, te se stvari upijaju - s majinom krvlju, s majinim mlekom, s
majinim disanjem. Sva atmosfera koja vas okruuje je suptilno uslovljavanje. Te stvari se ne
ue. Niko vas ne ui posebno te stvari; vi ih upijate u sebe. Prva stvar koju hindusko dete uje
kada ovde otvori svoje oi i ui, prva stvar e biti mantra ili neto iz Bhagavad-gite. Ono nita
ne razume, ali prvi uticaj je na sanskritu, prvi uticaj je iz nekog religijskog spisa. Zatim dete
pone da raste; vidi majku kako moli, kipove bogova, cvee i tamjan, i otpuzae tamo da vidi
ta se dogaa. Moe videti da majka plae, suze nadolaze, ali ona izgleda tako sreno i ljupko.
Dogaa se neto neizrecivo velianstveno, ne moe znati ta je to, ali neto se dogaa. Ono
upija. Zatim hram, zatim svetenik, zatim blistave odore i cela atmosfera; stalno upija
atmosferu. To e postati deo njegovog bia. Bilo s majinih grudi ili s dravnih grudi, ali te
stvari se samo upijaju dok je dete nesvesno. Ti postaje hrianin; vremenom postaje svestan
982
da si ve hrianin, hindus, musliman, ain, budista, i teko je osloboditi vas tih uslovljavanja.
Sav Patanjalijev napor je u tome kako da vas oslobodi uslovljavanja, kako da vam
pomogne da se sami oslobodite uslovljavanja. Sve to vam je dato treba da odbacite, tako da
opet izaete iz oblaka na otvoreno nebo, tako da opet izaete iz te male, tunelaste egzistencije
kao hindus, musliman, komunista, ovo i ono, tako da opet pronaete otvoreno nebo -
bezdimenzionalno. Nijedna religija, posebno ne institucionalna religija, ne slui tome. One
ukraavaju svoje tunele. Prisiljavaju ljude na razne stvari, kao da je njihov put jedini put za
dostizanje Boga.
uo sam priu o oveku, protestantu, koji je umro i dospeo na nebo. Zatraio je od
Svetog Petra: "Prvo, pre nego se negde smestim, voleo bih da razgledam. eleo bih da vidim
celo nebo." Sveti Petar ree: "Tvoja radoznalost je razumljiva, ali jednu stvar mora zapamtiti:
odveu te u razgledanje, ali ne govori, budi potpuno tih. I hodaj tako da ne pravi nikakvu
buku." Protestant se malo zabrine: "emu toliko...?, ali ve su poli. Kad god je eleo neto
rei, Sveti Petar bi stavio prst na usta i rekao: "! Budi tih." Kad se razgledanje zavrilo,
upita: "O emu se radi? emu tolika tiina?" Petar ree: "Ovde svi veruju. Na primer, katolici
veruju da su samo oni na nebu; protestanti veruju da su samo oni na nebu; hindusi veruju da
su samo oni; tako i muslimani. Tako da bi se osetili vrlo ugroenim ako bi saznali da je jo
neko drugi ovde. Njima je u to nemogue da poveruju."
Na Zemlji ljudi ive u tunelima, i na nebu takoe.
Nijedna institucionalna religija ne moe biti u slubi potpuno otvorenog uma. Zato
to institucionalna religija uopte nije religija; to je politika.
Ba neki dan primio sam pismo od Amide. Ona je bila u Arici. Sada je dola ovde,
tako da su ti ljudi iz Arice jako uznemireni. Postala je sannyasin, pa su joj napisali pismo o
proterivanju. Proterana je. To izgleda kao glupost. ini se da je to politika. Sada joj vie nee
biti doputeno da prisustvuje njihovim skupovima. U njihovom argonu rekli su joj: "Sada si
putena niz vodu." Dakle, ona je osuena. Isto se dogaa posvuda. Sajentologija ini ljudima
isto to. Jednom kada ste u sajentologiji i napustite je, ba kao to je Amida bila putena niz
vodu, oni objave da si sada neprijatelj. Neprijatelj!
Ali, to se oduvek dogaa. Uvek zapamtite, kad god se va um suava, beite odatle.
To nije religija, to je politika. To je jedan ego-trip.
Religija vas iri. Religija vas toliko iri da cela kua oko vas postepeno nestaje. Vi
ste ispod samog neba, apsolutno goli, u potpunoj komunikaciji s postojanjem. Izmeu vas i
postojanja ne stoji nita. Ta taka dostignuta je prirodno, spontano, u vreme roenja. Moi se
otkrivaju po roenju - sve se otkriva po roenju. To je samo pitanje povratka. To je pitanje
ponovnog seanja. To nee biti otkrie, to e biti ponovno otkrie.
Mnogi ljudi dou k meni i pitaju: "Ako se dogodi samadhi, ako se dogodi
prosvetljenje, kako emo prepoznati da je to - to?" Kaem im: "Ne brinite, prepoznaete to jer
znate ta je to. Zaboravili ste. Jednom kada se opet dogodi, iznenada e se u vaoj svesti javiti
seanje, isplivae na povrinu, i odmah ete prepoznati."
A to se moe postii na etiri naina. Prvi je pomou droga. Hindusi su pravili drogu
hiljadama godina. Na Zapadu je ta ludost vrlo nova; u Indiji je vrlo drevna.
Patanjali kae:
To se moe stei drogama, ponavljanjem svetih rei, odricanjima ili samadhijem.
On je sklon samo samadhiju, ali on je vrlo, vrlo nauan ovek. Nita nije izostavio.
Da, moe se stei drogama, ali to je najnii bljesak. Kroz hemikalije moete dobiti
nekakav bljesak, ali to je gotovo nasilje, gotovo silovanje Boga - jer vi ne rastete u tom
bljesku, pre prisiljavate bljesak da doe k vama. Moete uzeti LSD, ili marihuanu, ili neto
drugo: vi forsirate vau hemiju. Ako se hemija previe forsira, na par trenutaka ona vas
olabavi od uslovljavanja uma. Olabavi od vaeg tunelastog ivotnog stila. Dobijate odreeni
bljesak, ali po vrlo velikoj ceni. Sada ste postali zavisni od droge, i svaki put kada se drogirate
bie vam potrebna sve vea koliina. I uopte neete rasti, uopte neete sazrevati. Samo e
droga rasti u koliini, a vi ete ostati isti: to je dobijanje bljeska boanskog po vrlo velikoj
ceni. To nije vredno toga. To je unitavanje sebe. To je samoubilako, ali Patanjali je to
naveo kao mogunost. Mnogi su to pokuali, i mnogi su tako gotovo poludeli. Opasno je
983
pokuati bilo kakvo nasilje nad postojanjem. ovek bi trebao da raste prirodno. Iskustva s
drogama najvie mogu biti poput sna, ali ne mogu biti stvarnost. Osoba koja je dugo uzimala
LSD ostaje ista osoba. Moe da pria o novim prostranstvima koja je dosegnula i priae o
'izvanrednim iskustvima', ali moete videti da je ovek ostao isti. Nije se promenio. Nije
postigao nikakav sklad. Moe biti obrnuto: moda je izgubio sklad koji je ve imao ranije.
Nije postao sreniji i blaeniji. Da, pod uticajem droge on se moe smejati, ali i taj smeh je
bolestan: on se ne uzdie prirodno, ne cveta prirodno. A nakon uticaja droge bie tup, bie
mamuran, i tragae opet i opet, opet i opet traie isti bljesak. Sada e postati hipnotisan
iskustvom droge. To je najnia mogunost.
Drugi nain, bolji od ovog, jeste mantra. Ako dugo vremena ponavljate odreenu
mantru, to takoe stvara suptilne hemijske promene u vaem biu. To je bolje od droge. Ali
ipak je i to suptilna droga. Ako ponavljate Aum, Aum, Aum, stalno, samo ponavljanje stvara
u vama zvune talase. To je kao kada bacate kamenje u jezero i talasi stalno nastaju i ire se,
stvarajui mnoge obrasce. Isto se dogaa kada koristite mantru, stalno ponavljanje neke rei.
To nema nikakve veze s Aum, Ram, Ave Marijom ili Alahom; to nema nikakve veze s njima.
Moete rei: "Bla, bla, bla", i to e delovati. Ali morate ponavljati jedno te isto, isti zvuk istim
tonom, u ritmu. To e stalno padati u isti centar opet i opet, i stvarati mrekanje, vibracije,
pulsacije. Oni se kreu unutar vaeg bia i ire se. Stvaraju krugove energije. To je bolje od
droge, ali je ipak istog kvaliteta.
Zato je Krinamurti stalno ponavljao da je mantra droga. To jeste droga, i on ne
govori nita novo; Patanjali je rekao isto to. Bolje je od droge: ne treba vam nikakva
injekcija, ne zavisite od nikakvog vanjskog inioca. Ne zavisite od dilera koji vam moda
nee dati pravu stvar. Moda bi vam uvalio kakav lanjak. Ne zavisite od nikoga. To je
nezavisnije od droga. Moete svoju mantru ponavljati u sebi, i to je drutveno prihvatljivije.
Drutvo nee prigovarati to ponavljate Aum, Aum, Aum, ali e prigovarati ako uzmete LSD.
Pojanje je bolje, podnoljivije, ali ipak je droga. Zvukom se menja hemija vaeg tela.
Sada se mnogo eksperimentie sa zvukom, muzikom, pojanjem. Sigurno je da menja
hemiju. Biljka raste bre ako je okruena muzikom - odreenom muzikom, naravno -
klasinom ili indijskom; ne modernom zapadnjakom muzikom. Pod njom bi rast prestao ili
bi biljka poludela. Sa suptilnim vibracijama, sa sjajnim ritmom i harmonijom, biljka raste
bre. Rast je gotovo udvostruen i cvee naraste vee, intenzivnijih boja; ivi due i vie
mirie. Sada su to naune istine. Ako zvuk tako mnogo utie na biljku, mnogo vie dogodie
se ljudskom biu. A ako moete da stvorite unutarnji zvuk, stalnu vibraciju, to e izmeniti
vau fiziologiju, vau hemiju - um, telo - ali to je ipak vanjska pomo. To je ipak napor: vi
radite neto. A radei vi stvarate stanje koje se mora odravati. To nije prirodno i spontano.
Ako to ne odravate par dana, nestae. Dakle, ni to nije rast.
Jednom me posetio jedan sufi. Trideset godina izvodio je sufijsku mantru, i inio je
to zaista predano. Bio je pun vibracija - vrlo iv, vrlo srean, gotovo ekstatian ceo dan, kao
da je u samadhiju... pijan. Njegov uenik doveo ga je kod mene. Ostao je kod mene tri dana.
Rekao sam mu: "Uini jednu stvar: trideset godina izvodio si odreeno pojanje; prekini na tri
dana." On ree: "Zato?" Ja rekoh. "Samo da vidimo je li ti se to dogodilo ili nije jo. Ako
nastavi pojati nikada nee saznati. Moda to pijanstvo stvara stalnim pojanjem. Prekini na
tri dana i vidi." Malo se prepao, ali je shvatio poentu.
Jer, sve dok neto ne postane toliko prirodno da vie ne treba na tome raditi, nisi
postigao. Za samo tri dana sve je nestalo; za samo tri dana! Tridesetogodinji napor, i nakon
tri dana ovek poe da plae i ree: "ta si uinio? Unitio si celu moju sadhanu!" Rekoh:
"Nita nisam unitio; moe poeti iznova. Ali sada zapamti: ako ponavlja ak i trideset
ivota, nee postii. To nije nain. Nakon trideset godina ne moe otii tri dana na odmor?
To izgleda kao vezanost, i jo nije postalo spontano. To nije postalo deo tebe; nisi rastao. Ova
tri dana otkrila su ti da se trideset godina sav trud kretao u pogrenom smeru. Sad je do tebe.
Ako eli nastaviti, nastavi. Ali zapamti, ne zaboravi da to bilo kad moe nestati; to je san
kojeg odrava stalnim pojanjem. Ti odrava odreenu vibraciju, ali ona ne nastaje u tebi.
Ona je kultivisana, hranjena; ona jo nije postala tvoja priroda."
Trei nain je odricanje, askeza, menjanje naina ivota, bez udnje za udobnou,
984
uivanjem, za hranom, spavanjem, seksom; odbacivanje svega onoga za im um prirodno udi
i injenje upravo suprotnog.
To je malo vie od mantri. Ako um kae da ide da spava, ovek odricanja kae.
"Ne, neu spavati. Neu biti tvoj rob. Spavau kad ja to budem hteo; inae neu." Um kae:
"Gladan si, sada idi i prosi"; ovek odricanja kae: "Ne!" ovek odricanja svome umu stalno
govori ne. To je odricanje: govoriti umu ne. Naravno, ako umu stalno govorite ne,
uslovljavanje e olabaviti. Tada um vie nema premo nad vama, tada ste malo slobodniji. Ali
to 'ne' opet treba stalno izgovarati. Ako sluate um makar i na jedan dan, sva mo uma opet e
se vratiti da dominira i poseduje vas. Dakle, ako zastranite makar i na tren, sve je izgubljeno.
ovek odricanja radi bolje; on radi neto trajnije od oveka pojanja - jer kada
ponavljate mantru va ivotni stil ostaje nepromenjen. Samo iznutra oseate se dobro:
odreeno blagostanje. Transcendentalna meditacija Maharii Mahe Jogija je Zapadu tako
mnogo privlana jer ne trai od vas da menjate svoj ivotni stil. On kae. "ta god, gde god da
ste, to je o.k." On ne eli da vodite disciplinovan ivot; samo ponavljajte mantru, dvadeset
minuta ujutro i dvadeset minuta navee, i to je dovoljno. Naravno, to e vam doneti bolji san,
bolji apetit. Biete smireniji i tii. U situacijama koje su lako izazivale ljutnju, vie nee ii
tako lako. Ali morate nastaviti sa mantrom svaki dan. To e vam dati odreeno unutarnje
kupanje u zvunim talasima. Dae vam malo ienja, ali vam nee pomoi da rastete.
Odricanja vie pomau jer va ivot poinje da se menja.
Ako odluite da ne radite odreenu stvar, um e insistirati da je uradite. Ako
nastavite da poriete um, ceo va ivotni obrazac se menja. Ali i to je isforsirano. Ljudi koji se
previe odriu gube ljupkost, postaju pomalo runi. Stalno naprezanje i borba, stalna represija
i govorenje 'ne' stvaraju vrlo duboki rascep u njihovom biu. Oni mogu imati trajnije
bljeskove od oveka mantre ili zavisnika od droge. Oni e imati trajnije rezultate od Timoti
Lirija ili Mahe Jogija, ali ipak to nije spontano cvetanje. To jo nije zen, nije stvarna joga,
nije tantra.
... ili samadhijem.
Zatim dolazi etvrti nain, kojeg vam je Patanjali pokuao objasniti. Sve se mora
postii kroz samyamu, kroz samadhi. Sve to je do sada pouavao je kroz samyamu, samadhi
- unoenje vae budnosti u to. ovek droge radi kroz hemiju; ovek odricanja radi kroz
fiziologiju; ovek mantre radi kroz zvunu strukturu svog bia, ali sve je to delomino. Sve
ovo ne dotie njegov totalitet. I sve ovo stvorie nesrazmeru. Jedan deo narae preveliki,
ostali delovi e zaostati, i on e postati ruan.
Samadhi je rast u totalitetu.
Rast mora biti prirodan, spontan, neforsiran. Rast mora biti kroz svest; ne kroz
hemiju, ne kroz fiziku, ne kroz zvuk. Rast mora biti kroz svest, svedoenje: to je samadhi.
Samadhi e vas odvesti u istu taku kao kada ste roeni. Odjednom e vam otkriti vae bie,
ko vi jeste.
Nekoliko stvari oko samadhija mora se razumeti.
Prvo: to nije cilj koji treba postii, to nije elja koju treba ostvariti. To nije
oekivanje, nije nada, nije u budunosti, to je ovde i sada. Zbog toga je jedini uslov za
samadhi beeljnost - bez elje ak i za samadhijem.
Ako elite samadhi, time ga sami stalno potkopavate. Mora se razumeti priroda elje,
i u tom razumevanju ona nestaje sama od sebe. Zato kaem, kada ste osujeeni u vaim
eljama vi ste u divnom prostoru; iskoristite ga. To je trenutak kada moete lake ui u
samadhi.
Blago onima koji su bez nade: dodajmo to drugim Isusovim blaenstvima.
On kae: "Blago krotkima: oni e batiniti zemlju." Ja vam kaem: "Blago onima bez
nade, jer oni e batiniti sve."
Pokuajte uvideti kako vas nada unitava. S nadom se pojavljuje strah. Strah je druga
strana istog novia. Kad god se nadate, vi se takoe i bojite. Bojite se hoete li se vaa nada
ostvariti ili nee. Nada nikada ne dolazi sama; uvek je u drutvu straha. Tako ste razapeti
985
izmeu nade i straha. Nada je u budunosti i strah je takoe u budunosti, a vi se ljuljate
izmeu nade i straha. Ponekad oseate: "Da, ostvarie se"; a ponekad oseate: "Ne, to izgleda
nemogue", i javlja se strah. Izmeu straha i nade, vi gubite svoje bie.
Da vam ispriam jednu uvenu staru indijsku priu.
Ludu su poslali da kupi brano i sol. Uzeo je posudu u kojoj e nositi stvari. Reeno
mu je da ne mea sastojke, ve da ih dri odvojene. Nakon to je prodavac napunio posudu
branom, luda, mislei na instrukcije, preokrene posudu traei da se sol stavi na okrenuto
dno. Tako je brano bilo izgubljeno, ali imao je sol. Odneo je to svome gazdi koji ga upita.
"Ali gde je brano?" Luda preokrene posudu da ga nae, tako je otila i sol.
Izmeu nade i straha izgubljeno je celo vae bie.
Eto kako ste postali dezintegrisani, podvojeni, izofrenini. Samo uvidite poentu
toga: ako nemate nijednu nadu, neete stvoriti nikakav strah - jer strah ne moe doi bez nade.
Nada je stepenica straha u vama. Nada stvara ulaz da ue strah. Ako nemate nijednu nadu
onda strah nema smisla. A kada nema ni nade ni straha ne moete otii od sebe. Vi ste
naprosto ono to jeste. Vi ste sada i ovde. Ovaj trenutak postaje intenzivno iv.
Druga sutra:
Jaty-antara-parinamah prakrty-apurat.
Transformacija iz jedne kategorije, vrste ili roda u drugi odvija se bujanjem
prirodnih kretanja potencijala.
Vrlo znaajno...
Ako ste ovek odricanja, neete bujati. Vi ste potisnuli svoje energije. U strahu od
seksa, u strahu od ljutnje, u strahu od ljubavi, u strahu od ovog i onog, potisnuete sve svoje
energije; neete bujati. A Patanjali kae da do transformacije dolazi samo bujanjem. To je
jedan od najosnovnijih zakona ivota.
Jeste li uoili da, kada oseate da vam je energija niska, ljubav nestane? Kada
oseate da vam je energija niska, nestaje kreativnost. Ne moete slikati, ne moete napisati
pesmu. Ako i napiete, vaa poezija nee hodati; o plesanju da se i ne govori. Nee ak ni
hodati, u najboljem sluaju moe epati. To nee biti neka pesma. Ako slikate kada vam je
energija nisko vaa e slika biti bolesna. Nee biti zdrava. Ne moe biti jer je to vaa slika, a
energija vam je nisko. Zapravo, slika ste vi prostrti na platno. Bie sumorna, tuna, umirua.
uo sam priu o velikom slikaru koji je pozvao svog prijatelja doktora da doe da
vidi njegovu sliku. Doktor je posmatrao, gledao sa svih strana. Prijatelj slikar bio je vrlo
srean zbog tolike panje. Naposletku je pitao, jer je video da doktor izgleda zbunjeno - ne
samo zbunjeno, nego ak zabrinuto. Prijatelj ree. "U emu je stvar? ta misli o slici?" On
ree: "Upala slepog creva." Slikar je portretisao nekoga, a doktor je gledao odasvud, jer lice je
izgledalo tako bledo, a telo u takvoj agoniji da je pomislio kako to mora biti upala slepog
creva. Kasnije se pokazalo da je slikar imao upalu slepog creva, bolovao je od toga.
Vi pruate sebe u svoju poeziju, u svoje slike, u svoje skulpture. to god da radite, to
ste vi; mora tako biti.
Cvee se pojavljuje na drveu samo kad ono buja; kad energije ima previe. Mogu
sebi to priutiti. Ako drvo nema mnogo energije, nee cvetati, jer nema dovoljno energije ak
ni za lie. Nema dovoljno energije ak ni za korenje - kako moe priutiti cvee? Ono bi bilo
luksuz. Kada ste gladni, ne marite da kupite sliku za svoju kuu. Ako nemate odee, vi
razmiljate o odei; ne razmiljate kako da imate lep vrt. To su luksuzi. Kada energija buja, tu
je samo slavlje, samo transformacija. Kada ste preplavljeni energijom, elite da pevate, elite
da pleete, elite da delite.
Transformacija iz jedne kategorije, vrste ili roda u drugi odvija se bujanjem
Obino je ovek toliko blokiran i toliko je potisnutih problema da energija nikada ne
dosee taku u kojoj moe da nabuja i da se podeli sa drugima. A sahasrara, koja je vae
cvetanje, lotos na kruni vae glave, ne moe procvetati dok energija ne nabuja, dok ne nabuja
toliko da se uzdie sve vie i vie. Razina se sve vie podie, penje se do drugog centra, do
treeg, etvrtog, a svaki centar dodirnut bujicom energije otvara se, cveta. Sedma akra je
cvetanje oveanstva: sahasrara, sahasrara dul kamala: lotos sa hiljadu latica procvetae
samo kada bujate.
986
Nikada ne potiskujte i nikada ne stvarajte blokade u svome biu. Nemojte nikada
postati previe vrsti. Ne zamrzavajte se. Tecite. Neka vaa energija uvek struji. To je cela
svrha metoda joge: da se slome vae blokade. Poloaji u jogi nisu nita drugo do metodologija
za slamanje blokada koje stvarate unutar tela.
Sad, neto slino tome dogodilo se i na Zapadu. To je Rolfing, utemeljila ga je Ida
Rolf. Zbog toga to je na Zapadu um vie tehnoloki, ljudi ne ele sami da rade svoje stvari.
Oni ele da ih obavi neko drugi; odatle Rolfing. Rolfer e obaviti posao. Dae vam dubinsku
masau i pokuae da otopi vae blokade. Muskulatura koja je otvrdnula opustie se.
Isto se moe postii jogom, i lake, jer ste sam svoj majstor. Moete da osetite svoje
unutarnje bie ispravnije, tanije. Moete da osetite gde su vae blokade. Ako zatvorite oi i
sedite u tiini svakog dana, moete da osetite gde je vaem telu neudobno, gde se osea
napetost. Postoje asane za oputanje tih odreenih delova tela. Te asane pomoi e da
opustite muskulaturu koja je otvrdnula i dopustie energiji da se kree. Ali jedna stvar je
sigurna: osoba koja potiskuje nikada ne cveta.
Osoba koja potiskuje ostaje s blokiranom, neizraenom energijom. A ako ne
kanaliete svoju energiju u ispravnom smeru, ona moe postati destruktivna i pogubna za vas.
Na primer: ako se vaa energija ne kree prema ljubavi, pretvorie se u bes. Postae kisela,
gorka. Kad god vidite besnu osobu, zapamtite da je njena energija promaila ljubav. Nekako
je zastranila; stoga je besna. Nije besna na vas, naprosto je besna; vi moete biti samo
izgovor. Ona je bes. Energija je blokirana i ivot se ini gotovo besmislen, bez ikakvog
znaaja; ona je gnevna.
Ima jedna vrlo poznata pesma Dylana Thomasa. Njegov otac je umro i iste noi
napisao je tu pesmu, sa sledeim stihovima:
Gnevno, gnevno
protiv smrti svetla:
ne idi neno u tu dobru no!
On kae svome ocu: "Bori se sa smru, estoko protiv nje. Ne predaj se, nemoj se
prepustiti. Bori se jako ak i ako si poraen, ali nemoj otii bez borbe."
Ako se ne ispuni ljubav, ovek postaje besan. Ako ivot nije ispunjen, ovek postaje
gnevan na samrti. ovek iji je ivot ispunjenje nee besneti protiv smrti, poelee joj
dobrodolicu. I on nee rei da je to mrkla no; rei e: "Tako divna, tako spokojna." Tama je
spokojna. Gotovo topla, poput majine utrobe. ovek ponovo kree u veu utrobu Boiju.
emu gnev? Oni koji su cvetali preputaju se. Oni koji su frustrirani ne mogu se prepustiti. Iz
frustracije stvaraju nove nade, a svaka nada donosi jo frustracije - i zaarani krug se nastavlja
ad nauseam.
Ako ne elite da budete frustrirani, odbacite nadu - onda nee biti frustracije. I ako
zaista elite da rastete, nikada ne potiskujte. Uivajte u energiji. ivot je energetski fenomen.
Uivajte u energiji - pleite, pevajte, plivajte, trite - neka energija struji posvuda u vama,
neka se energija iri posvuda oko vas. Budite tok. Kada jednom poteete, cvetanje postaje vrlo
lako.
Voljna usmerenost ne izvre prirodne tendencije u aktivnost; ona samo otklanja
prepreke - kao to ratar navodnjava polje: on otklanja prepreke, a onda voda slobodno tee
sama.
Patanjali kae da e se, ako nemate blokada, sve postii prirodno. To nije pitanje
stvaranja neega; pitanje je samo u otklanjanju blokada. Kao da nadolazi izvor, a stena mu
spreava put. Izvor struji iza nje, ali ne moe da otkloni stenu. Izvor, vodu, ne treba stvarati,
ve je tu; naprosto uklonite stenu i ona e prsnuti napolje. Kao vodoskok: samo otklonite
stenu i ona prsne napolje, procveta. Dete to ima prirodno, vi to morate stei razumevanjem. I
morate se reiti svih blokada koje vam je nametnulo drutvo.
Drutvo je protiv seksa: ono je stvorilo blokadu, neposredno uz seksualni centar. Kad
987
god se pojavi seks vi oseate nemir, oseate krivicu, uplaeni ste. Vi se steete; ne strujite, ne
teete. Drutvo je protiv ljutnje: i tu je stvorilo blokadu. Tako, pojavi se ljutnja, ali vi ne
moete potpuno ui u nju. Moraete da se reite svih tih blokada.
Zato ja insistiram na dinaminim metodama: one e rastopiti vae blokade. Ako ste
ljuti, vritite, urlajte. Nema potrebe urlati i vritati na nekoga; jastuk e biti dovoljan. Tucite
jastuk, skaite po njemu, ubijte ga - nema potrebe da ubijete nekoga. Dovoljna je sama ideja
da ubijate jastuk. Samo preputanje gnevu, ljutnji, dovoljno je; blokada je slomljena. Ako
elite nekoga ubiti, ili ako elite da se razbesnite na nekoga, nikada ne moete biti potpuno u
tome - nemogue - jer e drugi biti povreen, ranjen, a vi ste ljudsko bie: vi posedujete i
saoseanje i ljubav takoe. Tako da se suzdravate.
Tucite jastuk. Uzmite dobar no i ubijte jastuk. Kad je jastuk mrtav zakopajte telo i
zavrite s tim. Iznenada ete osetiti da se neto slomilo u vama. Stena je uklonjena. Urlajte,
skaite, gazite. Ako se javi seks, pomozite mu da se pojavi. Zaboravite sve emu vas je
drutvo uilo. Uivajte u samom oseaju senzualnosti koji se uzdie u vama. Saraujte s njim.
Ubrzo ete videti da se senzualnost transformie. Kada se bazen napuni, pone da se preliva.
Nabujala senzualnost postaje osetljivost. Ljudi koji potiskuju seks postaju neosetljivi, tupi.
Nemaju ivot. Postaju drveni.
Voljna usmerenost ne izvre prirodne tendencije u aktivnost; ona samo otklanja
prepreke
Sav napor joge slui otklanjanju blokada, negativnim putem [via negativa]. Nita
zapravo ne treba uiniti, jer vi imate sve; samo to to ne tee. Nekoliko stena je baeno na put.
Vi ste skrenuli. To je kao kada ratar navodnjava polje. Jeste li videli kako ratar navodnjava
polje? Voda tee jednim kanalom; on ukloni malo zemlje i voda pone da se kree tim putem.
Kada je taj deo navodnjen, on stavi malo zemlje natrag; voda prestane da tee tim putem.
Zatim otvori kanal negde drugde, voda pone da tee tamo. Voda je tu; treba je kanalisati.
Energija koju imate, koja vi jeste; ona samo treba kanalisanje tako da moe da dosegne
sahasraru, najvii vrhunac, klimaks vaeg bia.
Vetaki stvoren um proistie iskljuivo iz egoizma.
Svi mi imamo vetake, podeljene umove. To je ono to ja nazivam hipnozom koju
je drutvo izvelo nad vama.
U aramu imamo jednu grupu i razmiljao sam o njoj. Zove se "Hipnoterapija", ali
voleo bih da je nazovem "de-hipnoterapija" jer osnovni napor jeste de-hipnotisati vas, ili
osloboditi vas od hipnoze, osloboditi vas od uslovljavanja.
Svi umovi su vetaki stvoreni umovi: nirmana cittany asmita-matrat. Vetaki
stvoreni umovi proistiu iskljuivo iz egoizma: ja sam Hindus, ja sam musliman, ja sam
crnac, ja sam belac, ja sam ovo, ono - sve su to vetaki umovi. Originalno lice, originalan
um, nestvoren od oveka, mora se spoznati i razumeti.
uo sam: Mali crni deak sluajno je prolio po sebi kantu bele boje. Kada je stigao
kui dobio je od oca dobre batine i bio poslat ravno u krevet. Izlazei iz sobe u jecajima, on
ree: "Bio sam belac samo dvadeset minuta, a ve mrzim vas crnce!"
ak i dvadeset minuta staro dete poelo je da stvara vetaki um. ak i dvadeset
minuta staro dete gleda na svoju majku s vie ljubavi negoli na ikoga drugoga, jer nauilo je
jedan trik. Uslovljavanje je zapoelo: ona je hrana, a opstanak zavisi od hrane. Tako, koliko
god majka bila runa, ona uvek izgleda lepo. To je opstanak, i dete je poelo da ui
diplomatiju. Nee se tako mnogo smeiti ocu. Dete ne zna ko je taj ovek. To e nauiti
kasnije. Postupno e uvideti da je taj ovek vaan. Naravno, u kui ga ne moe puno videti,
ali je vaan. Retko, nedeljom, on je tu, ali ak i majka zavisi od njega, ak mu se i majka
smei. Onda se i dete smei ocu. Ono ui vetaki um. Stvara odnose, ureuje svoj opstanak,
stvara situaciju - diplomatiju, politiku - ali taj vetaki um koji u poetku pomae opstanku na
kraju postaje najvei problem.
988
Kada ste opstali i iskoristili vetaki um, on visi na vama kao kamen oko vrata.
Pretvara se u ego. To mora biti naueno: nita se oko toga ne moe uiniti. Svako dete morae
da zae u vetaki um. Ali kada postanete svesni i budni i kada ponete razmiljati i meditirati
o ivotu, onda je vreme da se postepeno reite toga. I reite se ega, jer ego nije nita drugo do
vetaki um. Centar vetakog uma je ego. Svaki vetaki um moe da nastavi da postoji
samo ako i dalje podstiete svoj ego.
Hindusi e rei da imaju najbolju religiju na svetu, da su oni najreligiozniji ljudi na
svetu. U stvari, ako bi bili zaista religiozni, ne bi govorili takve gluposti, jer religiozni um je
skroman, jednostavan. To je ego. I svaka zemlja ima svoj vlastiti ego. Rusi, Kinezi,
Amerikanci, Nemci, Englezi - svi imaju vlastiti ego, i svaka zemlja osea: "Mi smo nadmoni,
izabrani." Svaka zemlja pronalazi naine i sredstva kako bi se oseala viom, kao i svaka rasa,
svaka grupa i svaki mukarac i ena.
uo sam: Slon pogleda dole i ugleda malog, siunog mia kako stoji pred njegovim
stopalom. "Dragi moj", ree slon, "ti si tako siuan." "Da", sloi se mi, "neto mi nije dobro
u zadnje vreme." ak i mi ima svoj ego? - bio je bolestan, zato je mali.
Vetaki um ivi kroz ego, pa ako ponete da se oslobaate svog ega, vetaki um e
poeti da se raspada. Ili, ako se oslobodite vetakog uma, ego e poeti da se raspada. A ako
zaista elite da se reite te stene, ponite oba puta odjednom. Nikada ne podstiite ego ni na
kakav nain. Naini su vrlo suptilni.
Zapamtite da je originalni um bez ega. Ne poznaje "ja", jer "ja" znai suavanje.
Originalni um je beskonaan, poput neba.
Kada je ego u pitanju, stalno se pojavljuje jedan problem. U poetku pokuavate da
varate druge o sebi, ali postepeno prevarite sami sebe. Kada ponete da uveravate druge da ste
neko poseban, vi sami postanete u to uvereni.
U ludnici je postojalo strogo pravilo. Nema ljubimaca. uvar je uo jadnog Harija da
govori psu zvanom Rover i eta ga u njegovoj tapaciranoj eliji. Tu je bio Hari, vodei na
konopcu tubu paste za zube uokolo. "ta je to?", upita uvar. Hari ga pogleda iznenaeno.
"Sigurno svaka budala moe videti da je to samo tuba paste za zube na konopcu!", ree.
Zadovoljan, uvar ode. Samo to je zatvorio vrata za njim, Hari odahne s olakanjem. "Dobar
deko, Rover. Ovaj put smo ga sigurno prevarili."
to vie pokuavate da prevarite druge, da dokaete da ste neko poseban, izuzetan,
ovo i ono - sve neurotine ideje - to vie uspevate dokazati to drugima, to ete vie uspevati u
zavaravanju sebe. Pogledajte svu glupost toga.
Niko nije neobian, ili svi su neobini. Niko nije poseban, ili svi su posebni. Ali
nema smisla u dokazivanju jednoga ili drugoga - nema potrebe.
Vetaki stvoreni umovi proistiu iskljuivo iz egoizma, pa ako elite doi do
originalnog uma - to je sav trud joge, tantre, zena - moraete odbaciti vetaki um; um kojeg
je stvorilo drutvo i dodelilo ga vama; um koji je stvoren izvana i nametnut vama. Postepeno
ga odbacite. to vie vidite, vie ete biti sposobni da ga odbacite. Kad god ponete da se
oseate vezani za vetaki um: kad god kaete: "Ja sam Hindus i Indijac; ili ja sam Englez,
Britanac", ili ovo i ono, samo uhvatite sebe na delu. Duboko iznutra oamarite se i recite:
"Kakva glupost!" Postepeno prestanite da se definiete drutvom. Tada ete nai ono to se ne
moe definisati; svoje stvarno, autentino bie.
Premda aktivnosti mnogih vetakih umova variraju, jedan originalni um sve ih
kontrolie.
Dakle, kakav god bio va vetaki um, zapravo, u stvarnosti, originalni um koji se
krije u pozadini sve ih kontrolie. Pronaite kontrolora. Pokuajte otkriti ko ste originalno bili
pre nego to vas je drutvo iskvarilo, kontaminiralo, pre nego to vas je drutvo naelo,
isplaniralo i unitilo vau divljinu. U zenu se to naziva: pronalaenje originalnog lica kakvo
ste imali pre roenja, i kakvo ete imati kad opet umrete; originalno lice, netaknuto od
drutva. To je vaa priroda, vaa dua, vae bie.
Pronalaenjem originalnog lica vi ete se preporoditi, postaete dvia, dvaput roen.
989
Zaista ete postati brahmin, onaj koji zna. Onda e vam se sve ponovo otkriti kao to je bilo
otkriveno u vreme roenja, jer biete roeni ponovo. Ali ovaj put e biti velika razlika: biete
svesni. Prvi put ste promaili; ovaj put neete promaiti. Prvi put to se dogodilo prirodno; ovaj
put e se dogoditi s vaom budnou, vaom sveu. Biete svesni toga. Videete sebe
preporoene, kako se ponovno raate, kako se uzdiete iz prolosti, iz oblaka i konfuzije -
misli, predrasuda, ega, uma, uslovljavanja - uzdiui se iz njih, devianski, isti. Tada ete
ponovo videti mo koja vi jeste, bie koje vi jeste.
Dakle, najpre se to dogaa po roenju; zatim se dogaa pri samadhiju; u
meuvremenu, moe se postii trima metodama - drogama, mantrama, askezom - ali te tri
metode su naini varanja, prevare. A vi ne moete obmanuti Boga, moete obmanuti sebe;
zapamtite to.
Poglavlje 2
ISTA IZDVOJENOST JE POSLEDNJE POSTIGNUE
2. maj 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
Prvo pitanje:
Krade li uenik neto od svog uitelja?
Sve!
Jer istina se ne moe poduavati, nju treba nauiti. Uitelj moe jedino da vas
izaziva, da vas uini sve vie i vie ednim istine; ali on vam je ne moe isporuiti - ona nije
stvar. On je ne moe naprosto prebaciti na vae ime - ona nije naslee. Moraete da je
ukradete. Moraete teko da radite u tamnoj noi due. Moraete da pronaete nain kako da
je ukradete. Uitelj vas samo izaziva, naprosto vas provocira. On pokazuje da je neto tu,
blago, a sada vi morate teko da radite. Zapravo, on e stvoriti razne prepreke kako ne biste
previe lako doli do blaga. Jer ako biste doli do blaga previe lako, ne biste rasli, ponovo
biste izgubili blago. To bi bilo blago u rukama deteta. Klju bi bio izgubljen, blago bi bilo
izgubljeno.
Dakle, ne samo to vi morate da ukradete, nego uitelj mora da radi na takav nain
da vi postanete sposobni da ukradete samo onda kada ste spremni. On mora stvoriti mnoge
prepreke. On skriva blago. Dopustie vam samo kada ste spremni. Samo vaa pohlepa ili elja
nisu dovoljne, nego vaa spremnost, vaa pripremljenost; morate to zasluiti. A to jeste poput
krae jer napor se mora uiniti u mraku, napor se mora sprovesti vrlo tiho. I postoji hiljadu i
jedna prepreka na putu, iskuenja da se napusti, iskuenja da se zastrani. Pomo uitelja je, u
stvari, da vas uini vie spretnim, da vas uini vie vetim u oseanju krije li se ovde blago ili
ne.
ivei s uiteljem, okrueni njegovom atmosferom, malo-pomalo u vama e se
uzdii odreena svesnost. Vae oi postaju bistre i moete da vidite gde je blago. A onda
teko radite da do njega doete. Uitelj vam daje pogled na udaljeni vrh Himalaja - pokriven
snegom, sjajan na suncu - ali on je daleko i moraete putovati. Bie teko, bie uzbrdo.
Postoji mogunost da se izgubite. Postoji mogunost da promaite cilj, moete zastraniti. to
blie prilazite vrhu mogunost da promaite postaje sve vea i vea - jer to se vie
pribliavate vrhu, to ga manje moete videti. Morate se kretati voeni samo svojom budnou.
Izdaleka moete videti vrh; teko je izgubiti smer. Ali kada doete do planina i krenete
uzbrdo, ne moete da vidite vrh. Naprosto morate da pipkate u mraku, tako da to vie lii na
krau. Uitelj vam to nee olako dati. Moe se dopustiti vrlo lako - vrata se mogu otvoriti
upravo sada - ali vi neete biti u stanju da vidite nikakvo blago jer vae oi nisu jo uvebane.
ak i da vi, samo na osnovu poverenja, verujete da je ono vrlo, vrlo dragoceno, svoje
poverenje ete stalno gubiti. Dok god ne oseate i znate da je dragoceno, neete ga uvati
dugo; baciete ga negde.
uo sam priu o siromahu, prosjaku, koji je sa svojim magarcem iao putem. Oko
990
magarevog vrata klatio se divni dijamant. Prosjak ga je negde pronaao, pomislio kako divno
izgleda i napravio mali ukras za magarca, ogrlicu. To je video jedan draguljar. Priao je
siromahu i upitao. "Koliko trai za taj kamen?" Siromah ree: "Osam annasa e biti
dovoljno." U draguljaru se probudi pohlepa: "Osam annasa? - za tako mali kamen? Mogu ti
dati etiri annasa." Ali siromah ree: "Zato za etiri annasa oduzeti to magarcu? Neu da
prodam." Draguljar je video da bi prosjak ipak prodao, pa se malo udaljio. Vratie se da ga
nagovori. Ali, u meuvremenu je drugi draguljar video isto. Bio je spreman dati hiljadu
rupija, pa je siromah odmah prodao, jer drugi nije bio spreman dati niti osam annasa. A inilo
se da je ovaj draguljar lud; ponudio je hiljadu rupija! - Prvi draguljar se vratio, ali dijamanta
vie nije bilo. "Ti si budala! Prodao si ga za samo hiljadu rupija; vredeo je gotovo milion!"
Prosjak se nasmeja: "Moda sam budala - jesam - a ta je s tobom? Ja nisam znao da je to
dijamant, a ti si znao i nisi ga hteo ak ni za osamannasa."
Moete imati dijamant; bie vam oduzet. Ne moete ga dugo zadrati. Bie ukraden
ukoliko vi sami ne shvatate koliko vredi. Dakle, morate da rastete.
Uiteljev rad je vrlo paradoksalan. Paradoks je: on vas izaziva, poziva, a sakriva
blago. On mora da radi oboje simultano: mora vas izazivati, zavoditi, a opet vam ne dopustiti
laki pristup. Izmeu ta dva vrlo paradoksalna napora: provociranje, stalno provociranje...
Ja govorim svakog dana; to nije nita drugo do izazivanje, poziv. Ali sakrivau do
kraja, sve dok ne postanete sposobni da ukradete. Neu vam dati, to ne moe biti dato. To
moete samo ukrasti. Ali, postupno ete postati majstorski lopovi. To e izazov napraviti od
vas. ta ete uiniti? Ja u vas izazivati, a nita vam nee biti dato. ta ete uiniti? - poeete
da razmiljate kako da ukradete.
Nita se ne dogaa dok ne doe pravo vreme; bar istina nikada ne dolazi dok nije
pravo vreme. I ako vam je pokuam dati ona, pre svega, nee dopreti do vas. ak i ako dopre,
opet biste je izgubili. I... to ne bi bio in saoseanja s moje strane, ako vam je dam. Moje
saoseanje mora biti tvrdo. Moje saoseanje mora biti tako tvrdo da vi cvilite, a ja i dalje
skrivam. S jedne strane vas izazivam; s druge, skrivam. Jednom izazvani, vi ete postupno
postajati sve lui. Pronai ete naine, morate pronai naine. Jer samo pronalaenjem,
traenjem naina, smiljanjem, otkrivanjem, istraivanjem novih puteva, naputanjem starih
obrazaca, nalaenjem novih obrazaca i disciplina, vi ete rasti, obogatiti se. I zapravo, u
trenutku kad ste sazreli, odjednom ete u sebi otkriti istinu. Samo je treba prepoznati, ali do
prepoznavanja se dolazi na teak nain. Staviete na kocku sve to imate: to je znaenje
krae. To nije biznis: to nije trgovanje. To je poput krae.
Pogledajte lopova: on sve stavlja na kocku zbog neeg nepoznatog, neeg za to ne
zna je li uistinu tu ili nije. On stavlja na kocku svoj imetak, svoju porodicu, svoj vlastiti ivot.
Ako pogrei i neto poe krivo, moda e biti u zatvoru zauvek. On je kockar; vrlo odvaan.
Nije biznismen. On e staviti sve na kocku zbog neega za ta ne zna da li e biti tu ili nee.
Biznismen ima maksimu, on kae: "Nikada ne gubi polovinu hleba u ruci zbog celog hleba u
budunosti, u mati. Nikada ne gubi ono to ima zbog onoga to nema." To je maksima
biznismena, biznismenov um.
Lopov sledi potpuno drugaiju maksimu, on kae: "Sve to ima stavi na kocku zbog
onog to nema." Za taj san, on rizikuje stvarno. To je samo 'moda'. On rizikuje svu svoju
sigurnost za neto nesigurno. U tome je odvanost.
Dakle, radije budite lopov, kockar, nego biznismen. Jer nepoznato moete pronai
samo kada ste spremni da odbacite poznato. Kada poznato nestaje, nepoznato se pojavljuje u
vaem biu. Kada je sva sigurnost izgubljena, samo tada otvarate put nepoznatome da dopre u
vas.
Drugo pitanje:
Moe li se uivati u ivotu sam? Jer nisam dovoljno svestan da bi za mene bilo
mogue da se kreem kroz vodu a da se ne okvasim, ili da proem kroz vatru a da se ne
opeem. Moe li se uivati u ivotu sam?
U najmanju ruku, pitalac ne moe da uiva, jer onaj ko moe, nikada ne bi postavio
991
to pitanje. Samo pitanje pokazuje da bi za tebe bilo nemogue da uiva sam. Tvoja samoa bi
se pokvarila i postala usamljenost. Tvoja samoa ne bi bila punoa; tvoja samoa bila bi
usamljenost - praznina.
Da, iz straha se moe odati samoi. Iz straha da se ne okvasi u vodi, iz straha da te
ne zahvati vatra; iz straha joj se moe odati. Mnogi jesu. Poi u manastire; pogledaj stare
arame: mnogi su se odali samoi samo iz straha.
Odnos je vatra; pee. Teak je. Gotovo je nemogue iveti s nekim. To je stalna
borba. Mnogi su pobegli, ali to su kukavice. Oni nisu odrasli; njihov trud je detinjast. Da, oni
e iveti ugodnijim ivotom, to je istina. Kada nema drugoga, naravno da sve ide lako. Ti
ivi sam - na koga se ljutiti? - na koga biti ljubomoran? - s kim se svaati? Ali tvoj e ivot
izgubiti sav okus. Postae bezukusan, nee imati nimalo soli.
Mnogi pobegnu od ivota samo zato jer je ivot za njih previe i ne oseaju se
sposobni da se nose s njim. Ne bih to preporuio; ja ne beim od stvarnosti. Rei u vam da se
borite na putu kroz ivot, jer to je jedini nain da postanete svesniji i budniji; da postanete
tako uravnoteeni da vas niko ne moe izbaciti iz ravnotee; da postanete tako smireni da
prisutnost drugoga nikada ne postane ometajua. Drugi vas moe vreati, ali vi niste iritirani.
Drugi moe stvoriti situaciju u kojoj biste obino poludeli, ali neete. Vi koristite situaciju
kao stepenicu ka veoj svesnosti.
ivot treba koristiti kao situaciju, kao priliku da se postane vie svestan, vie
kristalisan, vie usrediten i ukorenjen. Ako pobegnete, to e biti kao da semenka pobegne iz
zemlje i sakrije se u peini u kojoj nema zemlje, samo kamenja. Semenka e biti na sigurnom.
U zemlji semenka mora umreti, nestati. Kada semenka nestane, biljka nie. Tada poinje
opasnost. Za semenku nije bilo opasnosti: nijedna ivotinja je ne bi pojela, nijedno dete je ne
bi slomilo. Sada je tu divna zelena mladica, i ini se da je sav svet protiv nje: dolaze vetrovi i
pokuavaju je iupati, dolaze oblaci, i gromovi dolaze, a malena semenka se bori sama protiv
celog sveta. Tu su deca, tu su ivotinje i batovani, i milioni problema s kojima se treba
suoiti. Semenka je ivela udobno, nije bilo problema: ni vetra, ni zemlje, ni ivotinja - nita
nije bilo problem. Bila je potpuno zatvorena u sebe: semenka je bila zatiena, sigurna.
Tako i vi moete otii u peinu na Himalaje: postaete semenka. Neete niknuti. Ti
vetrovi nisu protiv vas; oni vam daju priliku, daju vam izazov, daju vam priliku da postanete
duboko ukorenjeni. Kau vam da vrsto stanete i dobro se borite. To vas ini snanim.
Vidite, tu je jedno stablo eukaliptusa. Da bi ga zatitio, Mukta je postavio bambus sa
strane kada je stablo bilo malo. Sada se toliko izduilo, ali ne moe samo da stoji. Bambusi su
jo tu i sada izgleda nemogue. Jednom kada uklonite bambus, celo stablo e pasti. Zatita se
pokazala opasnom. Sada se stablo naviknulo na zatitu. Nije naraslo snano, ostalo je
detinjasto.
Izazovi su prilike za rast, a u ivotu nema veeg izazova od ljubavi. Ako voli
nekoga, ti si u strahovitom meteu. Ljubav nisu samo rue, kako vai pesnici kau; oni su svi
budale. Oni su moda sanjali o ljubavi, ali je nikada nisu spoznali. To nisu samo rue. Ljubav
je trnovitija nego to moete zamisliti. Rue su retke, tu i tamo; trnova je na milione. Ali kada
se iz miliona trnova pojavi rua, ona ima posebnu lepotu. Ljubav je najvea opasnost u ivotu.
Zbog toga insistiram da, ako zaista elite da rastete, prihvatite najveu opasnost i uete u nju.
Ljudi su pokuavali da pronau mnoge puteve da je izbegnu. Neki su napustili svet.
Zato se toliko bojite sveta? Strah od sveta je zapravo strah od ljubavi, jer ako su drugi tu,
postoji mogunost da se u nekoga zaljubite. Tako je mnogo divnih dua uokolo, tako mnogo
privlanosti; moete se negde upecati. Opasnost... bei! Neki su pobegli u manastire, neki na
druge naine. Neki su pobegli u brakove. To je takoe beg. Manastir je jedan beg, i brak je
takoe jedan beg - da se izbegne ljubav.
Nikad se ne zna ta e biti rezultat ljubavne veze. Tu si uvek u kripcu. Nikada nije
ugodno, nikada udobno. Moe vam doneti trenutke radosti, ali donosi i pakao takoe. To je
bolan rast, ali svaki rast je bolan. Nikada se ne raste bez bola. Bol je deo, sutinski deo. Ako
izbegavate bol, izbegavate i rast.
Mnogi su se odali kojeemu. Neki su se odali ambiciji, postali politiari. Oni ne mare
za ljubav. Kau da treba da naprave velike stvari u svetu. Oni brinu za mo: koriste mo kao
992
beg. Neki su zakopani u svojim manastirima, neki su zakopani u svojim porodicama: brak,
deca, ovo i ono, ali retko sam sreo oveka koji se suoio sa izazovom ljubavi, najveom
olujom koja postoji. Ali onaj ko se suoio, raste. Izai e jednog dana iz toga, jasan, ist, zreo.
Dakle, ti pita: "Moe li se uivati u ivotu sam?"
Moe biti srean sam, ali ne moe da uiva. Moe biti srean, na neki nain, jer
nee biti uznemirenja, metea, konflikta. Tvoja e srea vie biti kao mir, manje kao radost.
Nee u sebi imati nikakvu ekstazu. Radost je vrlo ekstatina; uitak je umnogome nalik plesu.
Srea je kao kada peva u kupatilu - vrlo je mlaka; to moe da radi sam. Uvek to radi u
svom kupatilu zato to si sam. Ali pevati i plesati s drugim ljudima, postati potpuno ponesen
time, to je radost. Radost je fenomen koji se deli; srea je fenomen koji se ne deli.
Ljudi koji su krti uvek trae sreu, a ne radost - jer radosti treba deljenje. Ne moe
da uiva sam. Potrebna je odreena atmosfera, odreena klima: odreeni vrtlog ljudi, osoba,
svesti. Sam moe biti srean, najvie to.
I zapamti, srea nije mnogo srena stvar.
Radost je stvarno kretanje navie. Radost je klimaks, poput vrhunaca; srea je ravno
tlo: ovek se kree udobno, bez straha od ikakvog pada negde - nema rupa uokolo, nema
opasnosti. Moe hodati zatvorenih oiju. Poznaje put. Hodao si tim putem, ovako ili onako.
Moe se kretati potpuno nesvesno.
Radosti je potrebna svest. Jesi li ikada hodao planinom, i ba pored tebe zine velika
provalija? Postaje paljiv. To je jedna od lepota planinarenja. Pravi uitak nije u planini;
uitak je kretati se uz opasnost, stalnu opasnost. Smrt je uvek negde uokolo; ambis eka da te
proguta u svakom trenutku. Ako ti noga izgubi uporite, otiao si zauvek. Zbog te opasnosti
ovek postaje vrlo otro budan, poput maa. Ta budnost donosi radost.
Kada se kree meu ljudima, kada si u vezi s nekim, uvek si u opasnosti. ivot
postaje otar. Tada ima boju, tvoja energija ne ra, ona tee. Pogledaj ljude koji su predugo
iveli u peinama ili manastirima: videe da je neka ra obuzela njihova lica. Ne izgledaju
ivi. Tupi su gotovo do take gluposti. Zato monasi nisu stvorili nita lepo na svetu. Nita nije
dolo iz njih. Oni su izgubljeni, oni nisu plodno tlo. Dokazali su se kao nemoni.
Svaki beg ini te vie kukavicom, nemonim. I to vie bei, to vie eli da bei.
Svaki beg je poguban.
Stoga, ta elim da kaem? Kaem li ti da nikada ne bude sam? Ne, uopte ne. Ali
kaem ti, nikada ne budi usamljen. Samoa dolazi iz bogatstva koje si stekao kroz odnose, iz
mnogo odnosa, iz mnogo dimenzija, mnogo kvaliteta: bivajui s majkom, bivajui s ocem,
bivajui s prijateljem, s bratom, sa sestrom, bivajui sa enom, bivajui s voljenom,
ljubavnicom, s prijateljima, s neprijateljima. "Bivajui sa" jeste svet. I treba biti u toliko
odnosa koliko god je mogue; tada se iri. Svaki odnos doprinosi poneto tvom unutarnjem
obogaenju. to se vie prua meu ljude, to se vie iri. Ima veu duu, i ima bogatiju
duu. Inae se osiromauje.
Sada se psihoanalitiari mnogo trude oko dece koja nisu ostvarila svoj prvi i temeljni
odnos: odnos izmeu deteta i majke. Ta deca su uskraena. Ona nikada nisu normalna.
Nekako se ta prva potreba za irenjem nije ostvarila. Odnos izmeu deteta i majke je prvi
ulazak u svet.
Ti ulazi u svet sa ljubavlju svoje majke. Ulazi u svet jer ima odnos s majkom, i
ui se odnosima. Toplina koja struji izmeu deteta i majke je prva razmena energija. To je
silno seksualno, jer je sva energija seksualna. Dete se smei, majka se smei, razmenjuje se
silna energija. Majka mazi, grli, ljubi dete; ogromna energija se daje detetu, a dete se priprema
da odgovori. Pre ili kasnije doi e dan kad e dete grliti i ljubiti majku. Sada je zrelo - ne
samo spremno da uzme, nego je spremno i da d. To je prvo to dete naui. Zatim e se kretati
meu braom i sestrama, ocem i ujacima, i krug e postajati sve vei i vei: u koli, na
univerzitetu, a onda se nastavlja u univerzumu.
to vie odnosa ima, to vie jesi. Bie se otkriva kroz bivanje u odnosu. Svaki odnos
je ogledalo. Ono vam pokazuje fragment vaeg bia. Ono odraava neto o vama. Kada ste
narasli tako mnogo da se proirite u beskraj, tada je poslednji odnos onaj s Bogom.
To je posljednji odnos.
993
Ako beite od odnosa kao to to rade ti takozvani religiozni ljudi... Oni ine neto
vrlo apsurdno. Nee biti u stanju da uspostave odnos s Bogom jer nisu nauili kako da budu u
odnosu. Nisu nauili kako uspostaviti odnos. A zapamtite, biti u odnosu s Bogom je
najvelianstveniji, najopasniji odnos koji postoji.
Ba neki dan itao sam memoare jednog hrianina, vrlo divne osobe, koji je u
zatvorima sovjetske Rusije proveo mnoge godine. Tri godine zaredom proveo je u jednoj
podzemnoj eliji, trideset stopa ispod zemlje. Tri godine zaredom nije video sunevu svetlost,
nikakav cvet, nikakvog leptira, ni mesec. Nije video nijedno ljudsko lice, osim uvara. Tri
godine je ludeo: ni knjiga za itanje, nita da se radi. Nije znao ak ni je li dan ili no, je li
sunce izalo ili nije. Nije bilo novina ni novosti o tome ta se dogaa u svetu, niega. Bio je u
potpunosti bez ikakvog odnosa. Poeo je da radi jednu stvar - neizrecivo divnu: poeo je da
govori Bogu. ta da radi? ta drugo da radi? Tri godine govorio je Bogu i, malo-pomalo,
poeo je da propoveda. Bog je bio jedina publika. Ustao bi i drao propoved. Ali te propovedi
su zaista divne. Sada, van zatvora, sakupio je propovedi i napisao ih onako kako ih je govorio
Bogu. On kae: "Nemoj biti uvreen", jer se mnogo puta naljutio na Boga. Morao je biti.
Kakva besmislica. Tri godine! Citirao je iz spisa i rekao Bogu: "Vidi ta si rekao. U Bibliji si
rekao da ovek nikada ne bi trebao da bude sam. ta je sa mnom! Jesi li zaboravio sve o
svojim spisima i porukama koje si dao kroz Isusa? Gde si? Jesi li promenio svoja pravila?
ovek nikada ne bi trebao biti sam? - zato si me onda prisilio da budem sam tri godine?" I
jo ree: "Zapamti, na sudnji dan neu samo ja biti optuenik, i ti e biti optuenik. Nee
samo ti izrei moje grehe, i ja u izrei tvoje grehe, zapamti! Ne zaboravi to! To nee biti
jednostrano."
Zaista, te propovedi su divne, ti razgovori s Bogom. Ostao je razuman zahvaljujui
tim razgovorima. Izaao je savreno razuman, zapravo razumniji nego kada je uao -
razumniji. Takav divan odnos... a Bog je bio apsolutno tih. To iritira. Ti stalno govori; on
nikada ne kae da, ne - nita.
Samo pomisli - ti govori, a tvoja ena samo uti. Samo radi u kuhinji. Ti poludi,
vie i urla, a ona nastavlja u tiini da radi svoje stvari. Kako bi se oseao? Isto se dogaa u
odnosu s Bogom. To se mora upoznati kroz ivot, onda moe imati odnos s Bogom. Imati
odnos s Bogom znai imati odnos sa celinom. Naravno, celina je tiha i da bi se uspostavio
odnos s njom potrebna je velika vetina - samo onda moe. Nakon to si uspostavio odnos s
Bogom, i stopio se s njim, tada se pojavljuje ista izdvojenost.
ista izdvojenost je poslednje postignue.
To je ono to Patanjali naziva kaivalya: apsolutna izdvojenost, objedinjenost,
proienje od svega. To nije poetak; to je kraj. Zbog toga itamo poslednje poglavlje.
Poglavlje je o izdvojenosti, Kaivalya Pada. Sav napor jogina kroz mnoge ivote jeste da
postigne tu istu izdvojenost. To nije tako jeftino kao to mislite: da naprosto napustite kuu i
odete u peinu, i onda ste sami. Onda nema potrebe za Patanjalijevim Joga sutrama.
Jednostavna sutra bie dovoljna: idite na eljezniku stanicu, kupite kartu i poite na
Himalaje - gotovo. Ko vas spreava? Ko vas moe spreiti? Kako moete biti spreeni?
Ali, na takav nain ivot bi bio prejeftin, ne bi imao vrednosti. ovek mora to da
naui. ista izdvojenost je cvetanje svih vaih odnosa. Pokupili ste miris iz svih vaih odnosa.
Dobrih i loih, lepih i runih; sakupljali ste mirise. A zatim, u vama se pojavio plamen: da
ista izdvojenost mora biti cilj. Ono to vi u ovom trenutku nazivate samoom, nije samoa;
to e biti naprosto usamljenost. Biti sam ne znai biti osamljen. Biti osamljen je runo,
bolesno, tuno. Biti sam u sebi sadri neizrecivu lepotu; to je postignue.
"... Jer nisam dovoljno svestan da bi za mene bilo mogue da se kreem kroz vodu a
da se ne okvasim, ili da proem kroz vatru a da se ne opeem."
Kako onda misli da postane svestan? Krei se sve vie i vie. Beanjem nikada
nee postati svestan. Sve te situacije potrebne su da bi postao svestan. Ako ne moe da
postane svestan u svetu, ne moe ni van sveta. Inae, zato bi ti svet bio dat; zato si u
svetu? - da bi upoznao svesnost.
Kada tako mnogo ljudi ukrsti put s tobom, kada se tako mnogo energija ukrta svuda
oko tebe, a to je slagalica koju treba reiti, iz toga e se pojaviti svesnost. Da, jednog dana
994
bie sposoban da hoda vodom, a voda nee dodirnuti tvoja stopala; ali pre nego to se to
dogodi morae da hoda mnogim rekama i okeanima ivota. Da, jednog dana e biti
sposoban da hoda kroz vatru, a vatra te nee opei, ali to se mora nauiti kroz mnoge vatre, i
mnoge opekotine. Do oslobaanja se dolazi samo iskustvom. Istina oslobaa; iskustvo ti
donosi istinu. Nikada se ne odluuj za ivot bez iskustva. Uvek se odlui za jo iskustva.
Koliko god bilo teko i muno, ipak uvek odaberi ivot s iskustvom. Jednog dana e nadii
sva iskustva, ali njihovo nadilaenje je mogue samo upoznavanjem.
Tree pitanje:
U odgovoru na moje pitanje, neki dan si rekao neka ivim i potpuno uivam u ivotu.
Ali ta je onda ivot? - odavati se seksu, zgrtanju novca, ispunjavanju svetovnih elja, i te
stvari? Ako je tako, onda se mora zavisiti od drugih, i od svetovnih stvari koje e se
dugorono sigurno pretvoriti u vezanosti. I ne bi li to traganje uinilo vrlo, vrlo dugim?
Da, ivot je sve ono to moe zamisliti i poeleti. Ukljuujui seks, ukljuujui
novac; ukljuujui sve to ljudski um moe poeljeti. Ali, vi ivite u nekoj vrsti mamurluka.
ak i u formulaciji pitanja tvoje je osuivanje apsolutno jasno, nedvosmisleno jasno.
Ti kae: "U odgovoru na moje pitanje, neki dan si rekao neka ivim i potpuno
uivam u ivotu. Ali ta je onda ivot? - odavati se seksu, zgrtanju novca, ispunjavanju
svetovnih elja, i te stvari?" Osuivanje je jasno. ini se da si znao odgovor i pre nego to si
postavio pitanje. Tvoj nauk je apsolutno jasan: ukini seks, ukini ljubav, ukini novac, ukini
ljude. Kakva bi onda vrsta ivota preostala tu?
Ovo se mora razumeti: re 'ivot' nema znaenje ako sve ukida. A sve se moe
osuditi. Uivanje u hrani je ivot; svako to moe osuditi: "Kakva glupost! Samo vakati hranu
i gutati je unutra? Moe li to biti ivot? Zatim disanje - samo udisati vazduh i izbacivati ga
van - kakva dosada! A zato? Zatim ustajanje rano ujutro i leganje navee, i odlazak na posao
i trgovinu, i hiljadu i jedan jad. Je li to ivot? Zatim voditi ljubav sa enom? Samo dva prljava
tela! Ljubiti enu - nita drugo do razmena sline i miliona klica. Razmisli o klicama: to nije
ak ni higijenski; svakako je nereligiozno. A takoe je i nehigijenski."
ta je, dakle, ivot? Izuzmi bilo ta iz konteksta celine, i to izgleda beznaajno,
apsurdno. Na taj nain su takozvani 'religiozni' osuivali ivot vekovima. Daj im bilo ta, i
oni e biti u stanju to da osude. Kau: "ta je telo? Samo vrea od koe sa milion prljavih
stvari. Samo otvori vreu i pogledaj." I ti e zakljuiti da su oni u pravu. Ali, jesi li postavio
sledee pitanje? Ti ljudi mora da su oekivali neto to nisu pronali. Jesi li oekivao zlato u
vrei od koe, ili dijamante. Da li bi onda stvari bile bolje? Pitaj sledee pitanje: ta ste
oekivali? Ne moe nai bolje i lepe telo od tog kojeg ima, a ti samo gleda prljavtinu
unutra. Ne gleda divan rad koji telo nastavlja.
Celo telo nastavlja da radi sedamdeset, osamdeset, ili ak sto godina s tako glatkom
efikasnou, s takvom tiinom. Pogledaj pulsirajuu energiju u telu. Ali postoje ljudi koji e
uvek pronai neto krivo. ta god bilo, oni e u tome nai neto pogreno. Pokae im ruu, a
oni e je otkinuti i rei: "ta je ovo? Umree u roku od par sati. Da, propae i sva lepota je
izgubljena." Pokae im divnu dugu, a oni e rei da je iluzorna: "Poi tamo i nee nai
nita. To se samo ini da postoji." To su veliki osuivai, trovai ivota. Sve su otrovali, a ti si
ih previe sluao. Sada si otkrio da je za tebe postalo gotovo nemogue da uiva u ivotu. Ali
nikada ne pomisli da su tvoju nesposobnost uivanja u ivotu stvorili tvoji takozvani
religijski uitelji. Oni su otrovali tvoje bie. ak i kada ljubi enu, oni ti stalno iznutra
govore: "ta radi? To je besmislica. U tome nema niega." ak i dok jede oni govore. "ta
radi? U tome nema niega." Ti su osuivai napravili veliki posao.
A ovo je jedan od osnovnih problema: ceniti je teko, a osuivati lako. Ceniti je teko
jer morate da se uverite da je neto pozitivno. Samo tada moete ceniti. Heinrich Heine, veliki
nemaki pesnik, u svojim memoarima pie: "Jednog dana bio sam kod velikog filozofa,
Hegela, bila je divna svea no - mrana, tiha - a celo nebo bilo je divno posuto zvezdama."
Naravno, pesnik je to cenio, i kae: "Kakva lepota; kakva neizreciva lepota!", i doda: "Uvek
pomislim, ako bi ovek uvek gledao na zemlju, a nikada u nebo, postao bi ateista. Ali ovek
995
koji gleda u nebo, kako bi mogao postati ateista? - nemogue!" Ali, postepeno je poeo da
osea nelagodu jer je Hegel bio potpuno tih; nije izgovorio ni rei. Upitao je Hegela: "ta vi
mislite, gospodine?" A Hegel ree: "Ne mogu videti ni lepotu, niti ita. Te zvezde, o kojima
govorite, nisu nita drugo do nebeska guba." Guba...!
Osuivati je tako lako. Zato su osuivai tako artikulisani. Ljudi nisu govorili u
korist ivota jer je o ivotu teko rei neto pozitivno - to je previe za rei. Osuivai su bili
vrlo artikulisani: osuivali su i negirali, i u tebi su stvorili odreeni um koji stalno radi iznutra
i truje tvoj ivot. Sada me pita: "ta je ivot - odavati se seksu? Zgrtanju novca? Ispunjenju
svetovnih elja, i te stvari?" A ta je loe u svetovnim eljama? Zapravo, sve elje su
svetovne. Jesi li sreo ijednu elju koja nije svetovna? Zato ezne za Bogom? - nai e ceo
svet skriven tu, u tvojoj enji. Zato ezne za nebom? - nai e ceo svet skriven tu. Oni koji
znaju kau da elja jeste svet. Oni ne kau 'svetovne elje'. Buda nikada nije rekao 'svetovne
elje'. On kae: "elja je svet", elja kao takva. elja za samadhijem, elja za prosvetljenjem,
takoe je svetovna. eleti znai biti u svetu; ne eleti znai biti izvan sveta.
Dakle, ne osuuj svetovne elje; pokuaj da ih razume, jer sve elje su svetovne.
Postoji bojazan da e, ako osudi svetovne elje, poeti da stvara sebi nove elje koje e
zvati nesvetovnim ili onostranim. Rei e: "Ja nisam obian ovek. Ne marim za novac. ta
je on, na kraju krajeva? Umre - ne moe uzeti novac sa sobom. Ja tragam za nekom venom
vrednou." Dakle, jesi li nesvetovan, ili vie svetovan? Ljudi koji su zadovoljni vrednostima
ovog sveta - koje su privremene i smrt e ih oduzeti - oni su svetovni. A ti traga za nekom
vrednou koja je trajna, uvek i zauvek, i ti si nesvetovan? Pre e biti da si samo lukav i
prepreden.
Ljudi vode ljubav s obinim ljudskim biima - oni su svetovni. A ta ti eli?
Pogledaj Kuran, pogledaj Bibliju, pogledaj hinduske spise: ta ti eli na nebu? - divne device
sainjene od zlata koje ne stare, zauvek ostaju mlade. One su uvek u dobu od esnaest godina
- nikada petnaest, nikada sedamnaest - neto udesno. Kada su spisi bili pisani, tada su bile u
dobu od esnaest. Sada su spisi postali vrlo drevni, ali te devojke i dalje imaju esnaest
godina. To eli?
U islamskim zemljama bila je rasprostranjena homoseksualnost, tako da je na nebu
ak i to osigurano. Nee imati samo lepe devojke, i lepi deaci su na raspolaganju. Na ovom
svetu se osuuje alkohol, ali tamo, na islamskom nebu, postoje izvori vina. Izvori! Ne mora
ii u pab, moe naprosto da pliva u izvorima vina, da se utopi u njima. I ti naziva te ljude
nesvetovnim? U stvari, oni nisu nita drugo do vrlo svetovni ljudi koji su postali toliko
frustrirani ovim svetom da sada ive u fantaziji. Oni imaju svet fantazije; nazivaju ga rajem,
nebom, ili nekako drugaije.
Sve elje su svetovne, a kada to kaem, ja ih ne osuujem - naprosto iznosim
injenicu: eleti znai biti svetovan. U tome nema nita loe. Bog ti je dao priliku da razume
ta elja jeste. Razumevajui elju, samim razumevanjem, elja nestaje. Jer elja postoji u
budunosti, elja je negde drugde, a ti si ovde i sada. Hoe da bude ovde i sada; i stvarnost
je ovde i sada, postojanje se dogaa ovde i sada, sve se odvija ovde i sada, a sa svojom eljom
ti si negde drugde, tako da stalno promauje. Ostaje uvek gladan, jer ono to te moe
zadovoljiti prua se ovde, a ti si negde drugde.
Sada je jedina stvarnost, a ovde je jedino postojanje. elja vas odvlai odatle.
Pokuaj da razume elju: kako te zavodi i obmanjuje, kako te skree na daljnje
tripove i nastavlja da promauje. Tako da kad god se toga seti, vrati se, vrati se kui.
Nema potrebe boriti se sa eljom, jer ako se bori, stvorie drugu elju. S jednom
eljom moe se boriti samo druga elja. Razumevanje nije borba sa eljom. U svetlosti
razumevanja elja nestaje, kao to tama nestaje kada upali svetiljku.
Dakle, ne prozivaj svetovne elje; ne budi osuiva. Pokuaj da ih razume.
"Ako je tako, onda se mora zavisiti od drugih, i od svetovnih stvari koje e se
dugorono sigurno pretvoriti u vezanosti." Ali, ta je loe u zavisnosti od drugih? Ego ne eli
da zavisi od nikoga. Ego eli da bude nezavisan. Ali ti si zavisan. Ti nisi odvojen od
postojanja, ti si deo njega. Sve je meusobno povezano. Mi postojimo zajedno, u zajednitvu.
Postojanje jeste zajednitvo, kako onda moe postati nezavisan? Nee li disati onda? Nee
996
li jesti onda? Ako hoe da jede, morae da zavisi od drvea, od biljaka. One te snabdevaju
hranom. Nee li piti vodu? - onda e morati da zavisi od reka. Nee li trebati sunce? -
onda e umreti. Kako moe postati nezavisan?
'Nezavisan' je pogrena re, pogrena koliko i re 'zavisan'. I nezavisnost i zavisnost
su pogrene. Prava stvar je 'meuzavisnost'. Mi smo svi zajedno, meuzavisni. ak je i kralj
zavisan od svoga roba, isto koliko je i rob zavisan od kralja. To je meuzavisnost.
Dogodilo se u ivotu kalifa Harun-al-Raida. Sedeo je sa svojom dvorskom ludom,
Bolulom, i ree. "Bolule, ja sam najnezavisniji ovek na svetu. Ja sam monarh s
neogranienom moi i mogu da uinim ta god poelim. Ceo svet mi se pokorava. Moe li
pronai ita to nije pod mojom kontrolom?" Bolul je utao, pa ree: "Gospodaru, jedna muva
mi jako smeta. Moete li joj narediti da mi ne smeta?" Harun-al-Raid ree: "Ti si lud. Kako
mogu da naredim muvi? Ona me ne bi posluala." Bolul ree. "Jeste li zaboravili, gospodaru,
ta ste rekli: ceo svet slua vae naredbe? - a ova muva tano ispred vas sedi na mojoj glavi.
Pokuavam da je oteram, a ona stalno iznova slee na moj nos; a video sam da slee i na va
nos, gospodaru! A vi ne moete da naredite ovoj maloj muvi? - a ceo svet slua vae naredbe?
Razmislite jo jednom."
Svet je meuzavisnost.
Harun-al-Raid i muve su meuzavisni, a Bolul je mudriji od Haruna-al-Raida. U
stvari, zbog toga to je bio vrlo mudar smatrali su ga ludom. Ili, moda je on zbog svoje
mudrosti sebe prozvao ludom - jer da bi iveo u ovom svetu luda, ne sme obznaniti da si
mudar ovek. Inae e te ubiti. ini se da je Bolul bio mudriji od Sokrata i Isusa. Oni su
poinili jednu greku: obznanili su da su bili mudri. To je donelo nevolje. Sve lude su se
okupile i rekle: "Ne moemo te tolerisati." Ne moe razapeti Bolula. Moda je on mudriji od
Isusa i Sokrata. Rekao je: "Ja sam luda, gospodaru", ali pogledaj njegov uvid.
Jednom je Harun-al-Raid napisao pesmu. Svi su je hvalili; morali su da je hvale. To
je bila obina glupost. I kada je pred sudom upitao Bolula, ovaj ree: "To je obina glupost.
ak ni luda poput mene, gospodaru, ne bi to napisala." Naravno, Harun-al-Raid se jako
naljutio. Bolul je bio baen u tamnicu, tukli su ga i muili. Nakon sedam dana ponovo su ga
izveli pred sud. Harun-al-Raid napisao je drugu pesmu, puno bolju od prve. Ceo sud je
rekao: "Rah, rah!" Opet su pitali Bolula. Pogledao je pesmu, posluao je, i odmah ustao da
krene. Kralj ga upita. "Gde e?" On odgovori: "U zatvor. Idem opet. Neu vam zadati muku
da me vi poaljete. Kakvog ima smisla?" On je bio zaista mudar ovek.
Ironija je u tome to je mnogo puta mudar ovek morao da se pokazuje kao luda.
Zapamti, trud da se bude nezavisan je vrlo budalast. To nije mogue; to je nemogue. Tada
e se sve vie frustrirati, jer e uvek otkriti da si opet zavisan, opet zavisan. Gde god poao,
ostae zavisan, jer ne moe izai iz mree postojanja. Mi smo poput vorova na mrei -
energije prolaze kroz nas. Kada mnogo energija proe kroz jednu taku, ta taka postaje jedna
individua, to je sve. Nacrtaj liniju na papiru, a onda nacrtaj drugu liniju koja preseca prvu; tu
gde se dve linije seku pojavljuje se individualnost. Kada se ivot i smrt seku, ti si tu - sama
taka preseka.
Razumeti to, to je sve. Onda nisi ni zavisan ni nezavisan; oboje je apsurdno. Onda si
naprosto meuzavisan, i prihvata to.
"Ako je tako, onda se mora zavisiti od drugih, i od svetovnih stvari koje e se
dugorono sigurno pretvoriti u vezanosti." Ko ti je rekao da e se dugorono sigurno
pretvoriti u vezanosti? Ili zna ili ne zna. Ako zna, onda nema smisla pitati mene; nee
zapasti u te vezanosti. Ako ne zna i to si samo uo od drugih, to ti nee pomoi. Bie u
nevolji.
Uvek e biti mlakonja jer to nije tvoje razumevanje, a samo te tvoje razumevanje
moe osloboditi.
Da vam ispriam par anegdota.
Jedan ovek dogovorio se sa suprugom da e se onaj koji prvi umre vratiti i rei
drugome kako je na drugoj strani. "Postoji samo jedna stvar", ree suprug, "ako ti umre prva,
hou da mi obea da e se vratiti po danu." Bio je uplaen, mlakonja.
Ako si verovao drugima - jer drugi su rekli da e, ako se kree u svetu, biti u
997
vezanosti - onda e biti u vezanosti kad god se pokrene, jer to nije tvoje razumevanje.
Razumevanje e te osloboditi. I zapamti, vezanost se ne dogaa dugorono; dogaa se u
trenutku.
U trenutku kada poeli, u samom tom trenutku dogodila se vezanost. Ona nastaje iz
elje, a elja se podigla oko tebe; ve si utamnien. Ako poseduje uvid, odmah e videti da
svaka elja donosi utamnienje sa sobom, a ne dugorono. Dugorono... sama ideja
dugoronosti pojavila se jer drugi tako kau. To nije tvoje vlastito iskustvo. I uvek zapamti da
prihvati svoje vlastito iskustvo; nita drugo nema vrednost.
Dogodilo se na sudu: "Primetio sam", ree sudija skitnici, "da ste, pored krae novca,
uzeli i dosta vrlo vrednog nakita." "Da, asni sue", ree skitnica veselo, "vidite, moja majka
nauila me u detinjstvu da sam novac ne donosi sreu."
Uenja drugih nee pomoi. Ti e na svoj nain da promeni svo znaenje tih
uenja. To e se dogoditi nesvesno, a ne svesno. ita Dhammapadu: ti ne ita Budine rei,
ita svoju vlastitu interpretaciju. ita Patanjalijeve Joga Sutre: ti ne ita Patanjalija, ita
sebe kroz Patanjalija. Tako, ako si neznalica, kod Patanjalija e pronai neto to e
podupreti tvoje neznanje. Ako si pohlepan, kod Patanjalija e pronai neto to e podupreti
tvoju pohlepu. Ako si pohlepan, moe postati pohlepan za kaivalyom, za osloboenjem, za
nirvanom. Ako si egoista, pronai e neto to podupire tvoj egoizam. Poee da se
pretvara u velianstveno nezavisno bie. Kako moe biti zavisan?... tako velianstven
ovek. Kako moe da zavisi od ikoga drugoga? - ti mora biti nezavisan. Ti e uvek
pronai sebe ta god itao, ta god sluao, sve dok ne pone sa razumevanjem svoga vlastitog
ivota.
"I zar ne bi to traganje uinilo vrlo, vrlo dugim?" - ovo je pohlepa. Zato se bojati?
Zato biti previe zaokupljen rezultatom? Ja stalno govorim, ponavljam, da budete ovde i
sada; ne mislite na sutra. A vi ne mislite samo o sutra, vi mislite o buduim ivotima.
"Nee li traganje postati predugo, vrlo, vrlo dugo?" Zato se bojati toga? Beskraj je
na raspolaganju. Nema nedostatka vremena. Moete se kretati vrlo, vrlo sporo; nema potrebe
za urbom. urba je tu zbog pohlepe. Tako, kad god ljudi postanu previe pohlepni, postanu
vrlo uurbani i trae nove naine da poveaju brzinu. Oni su stalno u trku jer misle da im
ivot izmie. Ti pohlepni ljudi kau: "Vreme je novac." Vreme je novac? Novac je vrlo
ogranien; vreme je neogranieno. Vreme nije novac, vreme je venost. Uvek je bilo tu i uvek
e biti tu, i vi ste uvek bili ovde i uvek ete biti.
Dakle, odbacite pohlepu i ne brinite oko rezultata. Ponekad se dogodi da zbog svog
nestrpljenja propustite mnoge stvari. Ako me sluate s pohlepom, pohlepnim oima, onda
neete sluati mene. Iznutra ete stalno govoriti: "Da, ovo je dobro; ovo u pokuati. To u
napraviti. ini se da e me ovo vrlo brzo dovesti do cilja." Vi ste propustili mene, ono to
govorim, a cilj je bio skriven u onome to sam govorio.
Jedan doktor obiavao je da dolazi ovde. Sada je premeten. Stalno je pisao beleke.
Upitao sam ga: "ta to stalno radi?" On ree: "Kasnije, kui, na miru to proitam. I onda
kasnije, kad god mi zatreba, proitam ponovo." Ali, rekao sam mu: "Ti me stalno proputa.
uje jednu stvar - zapie je - a za to vreme rekao sam neto to si propustio. Opet neto
zapie, opet propusti. ta god si skupio, to su fragmenti i nee biti u stanju da ih sastavi
zajedno. Ispunie praznine vlastitom pohlepom, vlastitim tumaenjima, vlastitim
predrasudama, a onda je cela stvar unitena."
Cilj je ovde.
Vi samo morate biti tihi, strpljivi, paljivi. ivite ivot potpuno. Cilj je skriven u
samom ivotu. Bog je taj koji je kao ivot doao k vama na milione naina. Kada vam se ena
smei, zapamtite, to vam se Bog smei u obliju ene. Kada cvet rastvori latice, pogledajte,
vidite - Bog je rastvorio svoje srce u obliju cveta. Kada ptica pone da peva, posluajte je -
Bog je doao da vam peva pesmu. Sav ovaj ivot je boanski, svet. Vi ste uvek na svetom tlu.
Gde god pogledate, gledate u Boga; ta god inili, u vaem injenju je Bog; ta god da ste, vi
ste dar Bogu. Mislim ovo: ivite ivot, uivajte u ivotu, jer on je Bog. I On dolazi k vama, a
vi ne uivate u Njemu. On dolazi k vama, a vi Njemu ne pruate dobrodolicu. On dolazi k
vama i nalazi vas tune, udaljene, nezainteresovane, tupe.
998
Pleite, jer svakog trenutka On dolazi na beskrajno mnogo naina, na milione naina,
iz svih smerova. Kada kaem da ivite ivot u potpunosti, kaem da ivite ivot kao da je on
Bog. I sve je ukljueno. Seks je ukljuen, ljubav je ukljuena, ljutnja je ukljuena, sve je
ukljueno. Ne budite kukavica. Budite hrabri i prihvatite ivot u potpunosti, u potpunom
intenzitetu.
etvrto pitanje:
Moe li se biti blizak tvojoj dui a da se ne bude tvoj uenik?
To je kao da pita. "Moe li se biti blizak s tobom a da se ne bude blizak s tobom?"
ta znai biti uenik? - to je samo stav, spremnost na bliskost. Uenik je samo
prijemivost, spremnost da se prihvati, spremno primi. Uenik je gest: ako ti da meni, ja
neu odbiti. Ali ti si zamagljen reima. Izgubio si sav uvid u ljubav, bliskost. Ako nisi uenik,
sa svoje strane nee biti blizak. S moje strane, ja sam blizak sa svima, bili moji uenici ili ne.
Ja sam bezuslovno blizak.
Ali ako ti nisi uenik, s tvoje strane si zatvoren, tako da samo moja bliskost nee
delovati. Nee se povezati s tobom. Ostae autsajder. Nekako e ostati u obrambenom
raspoloenju. Naravno, ti e izabrati ta god ti se svia i odbiti ta god ti se ne svia. Uenik
je onaj koji kae: "Osho, prihvatam te u potpunosti. Sada neu birati kad si ti u pitanju." - to je
sve. "Sada u odbaciti svoj um; ti si postao moj um. Sluau tebe, a ne svoj um. Ako postoji
neki konflikt, slediu tebe, a ne svoj um." - to je sve. "Ako treba doneti odluku, onda e mi ti
biti blii od mog vlastitog uma" - to je sve.
Onaj ko nije uenik stoji na granici i kae: "ta god mi se svia, ili ta god smatram
uverljivim, to u izabrati; a ta god mi se ne svia i to ne smatram uverljivim, neu izabrati."
ta god ti se svia inie tvoj um sve jaim, ta god ti se ne svia nee tvom umu dopustiti
nikakvu transformaciju. Postae ovek od znanja. Saznae od mene mnoge stvari, ali nee
saznati mene. Dakle, do tebe je.
Za mene postajanje uenikom nije u pitanju; do tebe je. Kada je dostupno vie, ti
bira manje - pa dobro.
Da vam ispriam jednu anegdotu.
Doktor je imao dva pacijenta s razliitih krajeva grada, obojica su patili od hronine
nesanice. Kako bi im pomogao dao im je tablete za spavanje. Jedan je dobio zelene tablete,
drugi crvene. Jednog dana njih su dvojica zapoeli razgovor o nesanici, a na kraju razgovora
jedan je bio tako ljut da je upao kod doktora, rekavi: "Kako to da ja, kada uzmem tablete,
spavam i sanjam da sam luki radnik koji istovaruje prljavi parobrod u Liverpulu, pokriven
uljem i prljavtinom, a g. Brown uzme svoje tablete i sanja da lei na plai na Bermudima
okruen polugolim lepoticama koje ga maze, ljube i zabavljaju?" Doktor slegne ramenima i
ree: "Pa sad, budite razumni. Vi imate dravno zdravstveno osiguranje, a g. Brown je
privatni pacijent."
Dakle, samo vam to imam rei. Budite razumni!
999
Poglavlje 3
POVRATAK IZVORNOM UMU
3. maj 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
IV, 6: tatra dhyanajamanaayam.
Ovde [pak, u tom mnotvu obrta to se izdvajaju na zajednikom fondu
svesnosti], oni iz kontemplacije proizili (dhyanaja) ne ostavljaju [nepoeljne] tragove
(asaya).
IV, 7: karmauklakrnam joginastrividhamitaream.
Retribucija joginovog akta nije ni crna ni bela; inae [u sluaju drugih koji
ne poseuju joginovu proienost] ova moe biti trostruka.
250
IV, 8: tatastadvipakanugunanamevabhivyaktirvasananam.
Kao rezultat [neke od pomenute tri vrste retribucije akata] usledie [nuno] i
sasvim u skladu sa odgovarajuom dozrelou (vipaka) - obelodanjenost duevnih
ostataka (vasana).
251
IV, 9: jatideakalavyavahitanamapyanantaryam smrtisamskarayorekarupatvat.
I pored toga to [u toku manifestacija duevnih ostataka] postoji meu njima
jaz kako u smislu neposrednog proizvodeeg uzroka (jati), tako i u smislu mesta i
vremena, ipak postoji [meu njima] neprekinuta [kauzalna] povezanost (anantarya),
budui da pamenje (smrti), [koje omoguuje taj kontinuitet] i podsvesne gotovosti
(samskara) [=vasana], u jednom te istom obliku (rupa) postoji.
IV, 10: tasamanaditvam ca 'sio nityatvat.
A ovi su [psihiki ostaci akata] stalno prisutni budui da je i elja vena.
Samo je izvorni um, koji je roen iz meditacije, slobodan od elja: ovo je jedna od
najvanijih sutri.
Pre svega, ta je izvorni um? - jer izvorni um je sam cilj svih jogina. Istok je stalno
traio put ka izvornom umu. Izvorni um je onaj um koji ste imali pre nego to ste roeni, on
nije od ovog ivota, ve je od pre nego to ste uli u svet elja; pre nego to ste postali
ogranieni mislima, eljama, instinktima, telom, umom; to je izvorni prostor nezagaen ni sa
250
Po tradiciji koju prenosi Vyasa retribucija akata (karman) spada u neku od etiri vrste: - 1) crna ili, drugim
reima, nepovoljna, nepoeljna kao u sluaju onih zlom obeleenih. - 2) i-bela-i-crna kao u sluaju svih
spoljanjih sredstava kojima se jogin na poetku svoje karijere slui, a koja nisu liena ambivalentnih efekata.
Tako npr. pravednost nije uvek sasvim liena nasilja. - 3) bela ili povoljna retribucija usledie u sluaju kad su
potpuno potovana pravila yame i niyame, kao i u sluaju akta kontemplacije. - 4) U sluaju onoga koji je u
potpunoj proienosti potpuno napustio svaku akciju i koji kao prosjak-beskunik (sannyasin) ivi svaki svoj
trenutak kao poslednji - retribucija zapravo ne postoji. Za ovakvu retribuciju reeno je da nije ni crna ni bela.
(Komentar Z.Z.)
251
Termin vasana koji se izvodi iz korena VAS - ostaviti, staviti u, poloiti, oznaava one ostatke, onu
ostavtinu koja posle jednog akta ostaje u dui kao jedan sasvim odreen trag koji je obeleava, peati,
proima najee na nain na koji miris ostaje u glinenom sudu i kada se ovaj isprazni. Pre ili kasnije, kada
uslovi za to budu postojali, ovo zaostalo seme ranijeg akta dae svoj plod. Sa terminima samskara i karmaaya
ovaj termin predstavlja trei sinonim, sa napomenom da samskara ima mnogo iru konotaciju i da u kontekstima
gde se upotrebljava kao sinonim za vasana oznaava jedan mnogo doraeniji, specifiniji trag, najee nastao
uposebljavanjem, konkretizacijom odreenih vasana. (Komentar Z.Z.)
1000
im, to je izvorno nebo, bez oblaka: to je izvorni um.
Na taj izvorni um nametnuti su slojevi i slojevi uma. ovek je kao glavica luka.
Moete da ga oljutite. Skinete jedan sloj, drugi je tu; skinete i drugi sloj, trei je tu. Vi
nemate jedan um, imate slojeve i slojeve mnogih umova. To je zato jer ste u svakom ivotu
negovali odreeni um, zatim u drugom ivotu drugi um i tako dalje. Izvorni um je potpuno
izgubljen iza tih umova, tih slojeva i slojeva. I kada ljutite luk, dolazi trenutak kada on
nestaje u vaoj ruci. Luk je nestao.
Kada um nestane, tada se pojavljuje izvorni um. Zapravo, nazvati ga umom nije
ispravno, ali nema naina da se to izrazi. To je ne-um. Izvorni um je ne-um. Kada svi umovi
koje ste imali budu rastvoreni, odbaeni, izvorni se pojavljuje u izvornoj istoti i nevinosti.
Izvorni um ve imate, ali ste ga zaboravili. Izgubili ste ga u dungli vaeg mentalnog
uslovljavanja, ali duboko dole, skriven iza svih tih slojeva, vi jo uvek ivite sa izvornim
umom, i u retkim trenucima prodirete u njega. Dubokom snu, kada i snovi prestaju, vi ste
duboko unutar izvornog uma. Zato se nakon toga ujutru oseate tako svei. Ali ako ste cele
noi sanjali, tada ete se oseati umorni. Biete umorniji nego kada ste poli u krevet. Niste se
okupali u svojoj unutarnjoj reci Gang, u svojoj reci iste svesti. Niste uli u nju, niste se
okupali u njoj. Ujutru se oseate umorni, zabrinuti, pritisnuti, zbunjeni, podeljeni. Nemate
harmoniju koja dolazi iz dubokog sna bez snova. Niste proli kroz duboki san. Duboki san je
samo ulaz u izvorni um. Zato Patanjali kae da je samadhi nalik dubokom snu samo sa
jednom razlikom: U samadhiju idete direktno u izvorni um isto kao to idete u njega kroz
duboki san, ali sa punom sveu; u dubokom snu ste nesvesni, ne znate gde ste, ne znate kako
ste tamo stigli. Zato je to jedini preostali kontakt sa izvornim umom.
Lekari znaju da kad god neko pati od bolesti ne moe dobro da spava, i da tada ne
moe da se izlei. San isceljuje. Zapravo, prva stvar kod leenja pacijenta je da mu se
pomogne da zaspi dubokim snom, da se duboko opusti. Potpuna oputenost lei jer tada
pacijent dolazi u kontakt sa izvornim umom, a izvorni um je izvor zdravlja. On je va izvor
ivotne energije, ljubavi. Sve to to imate je dolo iz okeana vaeg izvornog uma.
Svakako, kada on prolazi kroz mnoge slojeve uma, on je zagaen, iskvaren. Vaa
unutarnja ekologija nije vie izvorna. Ona je ispunjena i zatrpana mnogim mrtvim stvarima.
Va um nije nita drugo do vaa mrtva iskustva.
Onaj ko hoe da krene ka izvornom umu paljivo i svesno, mora da naui kako da se
odui, kako da se odui od nakupljenih iskustava, kako da umre za stalnu prolost, kako da se
oisti od prolosti. U trenutku kada ste istinski ivi to je gotovo, gotovo je sa prolou.
Preputate se prekidu sa prolou. Ona vie ne postoji za vas. Ona je gotova zauvek.
Dopustite da se potpuno dogodi taj trenutak i izai ete iz prolosti kao zmija iz stare koe i
neete ni pogledati unazad. Samo trenutak ranije ta koa je bila deo vaeg tela, sada vie nije.
Potpuno ste izali iz prolosti tako da ostajete samo u sadanjosti. Ako ne moete da bivate
samo u sadanjosti, ne moete ii ka izvornom umu. Izvorni um ne zna ni za prolost ni za
budunost.
Ono to nazivate umom nije nita drugo do prolost ili budunost. Plivanje izmeu
prolosti i budunosti. Va um nikada ne ostaje ovde i sada. To je meditacija: naputanje
prolosti, ne stvaranje budunosti i ostajanje u stvarnosti koja je ovde i sada. Ostajanje u noj.
Iznenada ete videti da nema uma izmeu vas i stvarnosti, izmeu vas i onoga to jeste, jer
um ne postoji u sadanjosti. Ne moete misliti o njoj, jer trenutak o kome mislite ve je u
prolosti, nije u sadanjosti. Miljenje zahteva vreme. Stoga, kae sutra, samo kroz meditaciju
se dopire do izvornog uma.
Meditacija nije miljenje; ona je odbacivanje miljenja.
uo sam: Jednoj staroj skitnici su dali socijalnu pomo i pitali su ga ta sad radi ceo
dan. "Pa", ree, "nekad sedim i razmiljam, a nekad samo sedim".
To "samo sedim" je tano ono to meditacija jeste. U Japanu meditaciju nazivaju
zazen. Zazen znai "samo sedeti" i ne raditi nita, samo biti i ne raditi nita. U tom stanju
obustavljenosti je meditacija. Oblaci se razilaze i vidite nebo. Jednom kada znate kako da
doprete do tog istog prostora, to e vam uvek biti dostupno. Moete da radite ta god da
radite, imaete to duboko unutra. To e postati lako, kao kada ulazite i izlazite iz kue.
1001
Jednom kada znate gde su vrata, nema problema. Neete ni razmiljati o tome. Kada postane
prevrue napolju, uete u kuu gde je hladnije i udobnije. Kada vam postane prehladno
unutra, izaete napolje na sunce. Jednostavno teete unutra i van.
Um blokira put ka unutra. Uvek kada krenete unutra ka sebi, uvek iznova nailazite na
slojeve uma: neke ostatke misli, neke elje, neke planove, neke snove, neto iz budunosti ili
neto iz prolosti. I zapamtite da budunost nije nita drugo do projekcija prolosti. Budunost
je ponovno preispitivanje prolosti na modifikovani nain, prividno bolji nain. U prolost ste
imali sreu i nesreu, zadovoljstva i boli, trnje i cvee. U budunosti e biti samo cvea, trnje
e biti oieno, bol e biti odbaena - bie samo zadovoljstva i zadovoljstva. Vi preispitujete
prolost i sve to naete lepo i dobro projektujete u budunost.
Jednom kada znate kako da odbacite prolost, i budunost e automatski nestati.
Kada nema prolosti, nema nikakve budunosti. Prolost proizvodi budunost. Prolost je
majka budunosti, materica. Kada nema ni prolosti ni budunosti, onda je tu samo ono to
jeste. Samo ono to jeste! Tada iznenada postajete beskrajni.
To je ono to izvorni um jeste: bez treperenja sa mislima, bez oblaka na vidiku, bez
prljavtine oko vas. Samo ist prostor.
Tatra dhyanajam anasayam.
Samo izvorni um je slobodan od elja jer izvorni um je slobodan od prolosti,
slobodan od iskustava. Kada ste slobodni od iskustava, kako moete eleti? elje ne mogu
postojati bez prolosti. Samo pomislite: ako nemate prolost, kako moete eleti? ta ete
poeleti? Da biste poeleli bilo ta neophodno je nakupljeno iskustvo. Ako ne moete eleti
biete u vakuumu - udesno divnoj praznini.
Samo je izvorni um slobodan od elja, zato ne borite se protiv elja. Takva borba vas
nee odvesti nigde jer borei se sa eljama stvoriete anti-elje. A one su vee elje od drugih
elja. Ne borite se sa eljama; samo posmatrajte injenice. Izvorni um ne moe biti
uspostavljen kroz borbu sa eljama. Moete tako pronai bolji um, ali ne i izvorni um. Moda
imate grean um, i ako se borite sa njim, moete dobiti um sveca, ali svetac nije nita drugo
do preokrenuti grenik.
Grenici i sveci nisu odvojena bia; oni su dve strane istog novia. Moete okrenuti
novi na jednu ili drugu stranu. Grenik moe u svakom trenutku postati svetac, i svetac u
svakom trenutku moe postati grenik. Grenik uvek sanja da postane svetac, a svetac se uvek
plai da ne padne opet natrag u blato greha. Oni nisu odvojeni. Postoje zajedno. Zapravo, ako
bi svi grenici nestali sa ovog sveta, ne bi bili mogui sveci. Oni ne mogu postojati bez
grenika.
uo sam: Svetenik je iao ka svojoj crkvi. Pored puta ugledao je oveka teko
ranjenog, skoro mrtvog. Krvi je bilo svuda po njemu. Pritrao je da pomogne, ali kada se
dovoljno pribliio njegovo licu ustuknuo je nazad. Znao je dobro to lice. To nije bio niko
drugi do sam avo. Imao je njegovu sliku u crkvi. Ali avo ree: "Imaj milosti prema meni.
Govorio si o milosti, govorio si o ljubavi. Zar si zaboravio? Puno puta si propovedao u crkvi:
'Volite svoje neprijatelje'. Ja sam tvoj neprijatelj - voli me."
ak ni svetenik nije mogao da porekne valjanost tih argumenata. Da, ko je vei
neprijatelj od avola. Po prvi put je toga postao svestan, ali i dalje nije mogao da navede sebe
da pomogne umiruem avolu. Ree: "U pravu si, ali ja znam da avo moe da citira svete
tekstove. Ne moe da me prevari. Dobro je ako e da umre. To je vrlo dobro, svet e biti
bolji ako umre." avo se nasmeja vrlo avolskim smehom i ree: "Ti ne zna da ako ja
umrem ti e biti izgubljen. Ti e umreti zajedno sa mnom. I nisam citirao spise, govorio sam
o poslu. Bez mene, gde bi ti bio, i tvoja crkva, i tvoj Bog?" Iznenada, svetenik je shvatio.
Podigao je avola na ramena i odveo ga u bolnicu. Uinio je to jer ni Bog ne moe postojati
bez avola.
Bez grenika, svetac ne moe postojati. Oni hrane jedan drugoga, tite jedan
drugoga, brane jedan drugoga. Oni nisu odvojeni: oni su dva pola jedne iste pojave.
Izvorni um nije um. On nema nita od uma grenika niti od uma sveca. Izvorni um
1002
sadri ne-um u sebi. On ne moe biti definisan, nema granica, on je tako ist da ga ne moe
ak ni nazvati istim, jer da biste neto nazvali istim morate zadrati koncept neistog u
tome. ak i tako ete ga zagaditi. On je tako ist, tako apsolutno ist da se ne moe ni rei da
je ist.
Samo izvorni um koji je roen iz meditacije, slobodan je od elja.
Sada, tatra dhyanam, 'roen iz meditacije' je doslovan prevod, ali neto je u njemu
izgubljeno. Sanskrit je vrlo poetian jezik. On nije samo jezik, nije samo gramatika, on je vie
poezija, vrlo saeta poezija. Ako bi se to ispravno prevelo, sa oseajem a ne samo doslovno,
onda bih ja to preveo kao 'preporoen iz meditacije', ne samo 'roen' jer izvorni um se ne raa.
On je uvek tu, samo se preporaa; uvek je tu samo se iznova pre-poznaje; uvek je tu, samo se
iznova otkriva. Bog sa uvek iznova otkriva kao ve postojei. Smo vae bie je uvek tu. To
se ne moe dovoljno naglasiti: to je ve tu; vi ga samo iznova otkrivate. Nita se novo ne raa,
izvorni um nije nov, nije ni star, on je vean, bezvremen, oduvek.
Anasayam znai: bez ikakve motivacije, bez ikakve podrke, bez ikakvog uzroka,
bez ikakve osnove.
Tatra dhyanajam anasayam.
Izvorni um postoji bez ikakve motivacije. On postoji bez ikakvog uzroka, bez ikakve
podrke: anasayam doslovno znai 'bez ikakve podrke'. On postoji bez ikakve osnove,
temelja. Postoji sam u sebi, nema vanjske podrke. To mora biti tako jer ono najvie ne moe
imati nikakvu podrku - jer najvie znai potpuno - nieg nema izvan njega. Moete misliti da
dok sedite na zemlji, da je zemlja podrana gravitacijom planetarnog sistema, a planete
suncem. Ali celina ne moe imati podrke, jer odakle e ta potpora doi? Celina ne moe
imati nikakve druge osnove do sebe samu.
Moete otii u trgovinu, svakako, imate motiv: elite da zaradite novac. Idete kui;
imate odreenu motivaciju: da se odmorite. Jedete hranu jer ste gladni. To je uzrok toga.
Moete doi kod mene - i to je motivisano, traite neto u tome. To moe biti maglovito ili
jasno, poznato ili nepoznato, ali motivacija je tu. Ali ta e biti motivacija celini? Ona nema
povoda, nema elja, jer motivacija moe nastati samo od neega izvana. Zato hindusi to
nazivaju lila, igra, ples. Ples nastaje iznutra: samo se kreete, bez povoda, kao kad etate, ak
ni zbog zdravlja. Fanatici zdravlja nikada ne idu u etnju, ne mogu da idu jer ne mogu da
uivaju u samoj etnji. Oni proraunavaju "Koliko kilometara?" "Koliko u da se zamorim pri
tome?" Raunaju koliko e da se zadiu. Sve raunaju. Njima je jutarnji odlazak na posao
telesna veba. To nije samo igra.
Engleska re 'illusion' je najee koriena za prevoenje istonjakog pojma maja.
Izvorno, re 'iluzija' oznaava neto nerealno, ali to nije pravo znaenje. Dolazi od latinskog
korena ludere to znai igra. 'Iluzija' jednostavno oznaava igru, i to je pravo znaenje maje.
Maja ne oznaava iluziju; ona jednostavno znai igra: Bog se igra sam sa sobom. Naravno, on
nema nikoga osim sebe, stoga moe da igra murke samo sa sobom. Neto skriva
pokuavajui to da pronae znajui sve vreme gde je.
252
Izvorni um je bez motiva, bez uzroka. Drugi umovi koji nisu izvorni su uslovljeni
neim, nekom motivacijom, i s tom motivacijom su kultivisani. Ako elite da postanete lekar
moraete da kultiviete svoj um na odreeni nain, i tako ete postati lekar. Ako elite da
postanete inenjer, moraete na drugaiji nain da kultiviete um. Ako elite da budete
pesnik, neete moi da kultiviete um kao u matematiara. Tada ete imati um pesnika. Ma
ta da je vaa motivacija, ona e stvoriti odreeni um.
252
Rei da Bog igra murke sam sa sobom znai sledee: Bog projektuje svoju svest kao individualne due, one
planirano zaboravljaju svoju apsolutnu, Boansku sutinu kada se utelovljuju kao individualna ljudska bia koja
prolaze kroz sve oblike iskustava bivstvovanja i delanja dok ne dou do neophodnosti da spoznaju onoga ko ima
iskustva i zbog koga iskustva postoje, neophodnosti otkrovenja svoje Boanske sutine kroz samospoznaju. Na
kraju iluzija individualnog ljudskog bia nestaje i samo ostaje Bog koji se igra samospoznaje. Zapravo, ne ostaje
ni to jer ceo taj proces projektovanja i samospoznaje tako nam izgleda samo dok smo inkarnirani kao
individualna dua. Za Boansko ne postoji potreba za samospoznajom. Ovo je samo nain da se ukae na pravu
prirodu samospoznaje kao spoznaje Boanskog.
1003
uo sam: Dama je sela u autobus sa svojim sinom. Kupila je jednu kartu. Kondukter
se obratio deaku: "Koliko si star mome?"
"etiri godine" odgovori deak.
"A kada e napuniti pet?" upita ga kondukter.
Deko pogleda u majku koja je smekom odobrila njegov odgovor i rekla: "Kada
izaemo iz autobusa."
On je bio nauio da kae, ali nije znao motivaciju. Nauio je da kae da ima etiri
godine da bi izbegao plaanje karte, ali nije znao motivaciju i zato je samo ponavljao kao
papagaj.
Svako dete je vie usklaeno sa izvornim umom nego odrasli. Pogledajte decu: igraju
se, vrte okolo neete nai nijednu motivaciju ni u emu. Ona uivaju, i ako ih upitate zbog
ega, slei e ramenima. Njima je nemogue da komuniciraju sa odraslima. Deca prosto
oseaju da je to nemogue; meu njima nema mostova, jer odrasli postavljaju besmisleno
pitanje: "Zato?" Odrasli ljudi ive sa odreenim proraunatim umom. Neto radite da biste
neto stekli. Deca jo nisu postala svesna te motivacije. Ne znaju jezik elja, ona znaju samo
jezik razigranosti. To je znaenje rei Isusovih: "Neete ui u Carstvo Boije dok ne postanete
kao deca." Rekao je dok ne postanete kao deca, dok ne odbacite motivaciju i postanete
razigrani Zapamtite, rad nikoga nije doveo do Boga. Ljudi koji grade svoj put do Boga vrte
se u krugu po trgu; oni ga nikada ne otkrivaju. On je razigran, i vi morate biti razigrani. Tada
iznenada nastaje zajednitvo, veza sa Boanskim.
Meditirajte razigrani, ne meditirajte ozbiljni. Kada idete u salu za meditaciju, ostavite
svoja ozbiljna lica tamo gde ostavljate svoju obuu. Dozvolite da meditacija bude zabavna.
"Zabava" je vrlo religiozna re; "ozbiljnost" je vrlo nereligiozna. Ako elite da postignete
izvorni um, morate da ivite vrlo neozbiljno, iskrenim ivotom, morate da transformiete sve
vae poslove u igru; morate da transformiete sve vae dunosti u ljubav. "Dunost" je vrlo
prljava re.
Izbegnite dunosti. Unesite vie ljubavi u delanja. Menjajte svoj rad uvek iznova sa
sve vie energije da biste vie uivali, i dopustite da ivot bude zabavniji, smeniji, i napustite
elje i motivacije. to ste vie motivisani, vie ste vezani za odreeni um. Ako poelite da
odbacite svaki um - a svi umovi moraju biti odbaeni - samo tada moete postii svoju
najdublju prirodu, vau spontanost. To je neto sasvim razliito, sasvim drugaiji jezik od
elja.
Dozvolite da vam ispriam jednu anegdotu.
Vodio se spor protiv Mule Nasrudina pred sudom. Poto je sasluao izlaganje sluaja
sudija je zahtevao da se ostatak rasprave nastavi 'u etiri zida', bez prisustva javnosti. Mula
Nasrudin, optueni, prigovorio je da mu nije poznato znaenje rei 'u etiri zida', a sudija mu
je rekao: Ja znam ta to znai, odbrana zna ta to znai, tuilac zna ta to znai, i porota zna.
A sada ispraznite sud."
Kada je to uinjeno, advokat je zatraio od Mule Nasrudina, optuenog, da svojim
reima ispria ta se dogodilo te noi kada se sluaj dogodio. "Pa", ree Mula, "vodio sam
devojku kui seoskim putem i odluili smo da poemo preicom preko polja. Na pola puta
preko polja ona se umorila, zato smo seli da se odmorimo. Bila je lepa letnja no i oseao sam
se romantino, zato sam je poljubio, ona je poljubila mene, opet ja nju, pa ona mene, i hi-
tiddly-hi-tee."
Sudija upita: "ta to znai?"
"Pa" ree Mula Nasrudin, "branilac zna ta to znai, tuilac zna ta to znai, i porota
zna, i vi biste znali ta to znai - da ste tada bili tamo sa svojom kamerom."
elja ima svoj sopstven jezik, motivacija ima svoj jezik, i svi jezici su elje i
motivacije, razne elje. Dozvolite da vam kaem: hrianstvo je jezik jedne elje. To nije
religija. Hinduizam je jezik jedne druge elje, ni to nije religija, i tako dalje i tako dalje.
Izvorni um nema jezik. Ne moete ga pretvoriti da bude hindus, hrianin, musliman,
ni ain, ni budista, ne. To su sve elje. Kroz njih vi elite neto da dosegnete. To su sve vae
velike projekcije.
Izvorni um je poznat samo kada otpadnu sve elje, svi jezici, svi umovi. Tada vi
1004
iznenada ne znate ko ste. Istinski religiozna osoba je ona koja je odbacila sve svoje identitete
sa svim obrascima miljenja i koja jednostavno postoji ogoljena, sama, predata samoj
egzistenciji bez ikakvih odea, ikakvih omotaa od jezika i umova - luk potpuno oljuten;
olienje praznine.
Tatra dhyanajam anasayam.
Samo izvorni um koji je roen iz meditacije, slobodan je od elja.
Dakle, kako postii izvorni um? Jedan od najvanijih problema u religiji mora da se
razume: izvorni um je bez elja i nain da se dosegne je postati bez elja. Problem nastaje za
misaoni intelekt: ta je primarno? Da li prvo odbacimo elje, i tek tada doseemo izvorni um?
Ali onda nastaje pitanje da ako samo sa odbacivanjem elja postiemo izvorni um, kako
moemo da odbacimo elju za tim pre nego to to dosegnemo?
Ili ako se izvorni um dosegne, tada e elje otpasti same od sebe, svojevoljno, kao
posledica toga. Tada moemo dostii izvorni um dok su elje jo tu, i izvorni um ne moe biti
dosegnut dok se ne odbace elje, taj paradoks nastaje. Ali taj paradoks se javlja samo dok vam
je um podeljen. Zapravo, izvorni um i biti bez elja nisu dve stvari; oni su jedna pojava
opisana na dva naina. Oni su samo jedna energija - nazovite je ili beeljnost ili izvorni um -
to nisu dve stvari. Dogaaju se istovremeno. Ja to znam.
Dok izvorni um nije dosegnut ne moete postati potpuno bez elja, ali moete biti
devedeset devet procenata bez elja, i to je nain. Poinjete da razumete svoje elje. Kroz
razumevanje, mnoge od njih e nestati jer e se pokazati jednostavno glupim. Da vas one nee
voditi vie nigde osim u sve vee i vee razoarenje. Da vam otvaraju vrata pakla i nieg
drugog - vie besa, vie napetosti, vie bola i patnje. Samo ih pogledajte: one e nestati.
Najpre, elje koje vas vode u razoarenja e nestati, i tada ete imati mnogo jasniju
perspektivu. Tada ete videti da elje za koje ste do sada mislili da su dobre za vas, da su vas
vodile u zadovoljstva, da vas nisu nikada odvela do zadovoljstva, jer ma kako izgledalo da e
biti zadovoljavajue, na kraju su se pretvarale u jad i gorinu.
Stoga izgleda da je zadovoljstvo trik elja: trik da vas odvede do bola. Najpre se
odbacuje bol, a tada ete biti sposobni da vidite da je i zadovoljstvo iluzorno, nerealno, samo
san. Devedeset devet procenta elja e nestati kroz razumevanje, i tada e se ono konano
dogoditi. Dogodie se istovremeno: sto procenata elja e nestati, i izvorni um e se javiti u
jednom trenutku; ne kao uzrok i posledica, nego istovremeno, zajedno.
Bolje je uzeti termin Karla Gustava Junga za to: sinhronicitet. Oni nisu u odnosu
uzroka i posledice. Oni nastaju zajedno, istovremeno, i to je suvino rei na taj nain, jer
koristimo jezik. Inae oni su jedno, dve strane istog novia. Ako pogledate sa razumevanjem,
meditacijom, nazvaete ove pojave izvornim umom. Ako ih gledate kroz elje, strasti,
nazvaete to beeljnost. Kada ih nazivate beeljnost vi jednostavno pokazujete da ih
uporeujete sa eljama; kada ih nazivate izvornim umom, to jednostavno pokazuje da to
poredite sa mehanikim umom, ali govorite o jednoj istoj stvari.
Bilo gde da ste, vi ste u mehanikom umu. Ma ko da ste, vi ste u mehanikom umu,
zatvoreni u njemu. Ne saaljevajte sebe zbog toga. To je prirodno. Svako dete e nauiti
neto; to stvara um. Svako dete ui nain da opstane u svetu; to stvara um. Ne ljutite se na
svoje roditelje ni na svoje drutvo; to vam nee pomoi. Oni su vam tako pomagali iz ljubavi;
to je bilo prirodno.
Potreban vam je um da preivite, i svako drutvo iskuava snagu deteta jer sva deca,
kada se rode, su divlja. Bie obuzdana, uokvirena. Ona dolaze bez okvira. Bie im teko da
preive i ive u svetu gde se odvija tako mnogo borbe za opstanak, gde je preivljavanje
stalan problem. Postae delotvorna na odreeni nain u zatiti sebe. Bie oklopljena,
zatiena, zapeaena protiv neprijateljskih snaga sveta. Bie nauena da se ponaaju kao
drugi: bie nauena da imitiraju. Mehaniki um se stvara imitacijom. Izvorni um se stvara
odbacivanjem imitacije.
uo sam: Tri duha su igrala karte kada je etvrti duh otvori vrata i uao. Promaja
izvana oduvala je sve karte sa stola. Novi duh je bio deji duh, vrlo mlad, nov u svetu duhova.
1005
Jedan od duhova ga pogleda i ree: "Zar ne moe da koristi kljuaonicu kao i svi drugi?"
Tako je svaki duh obuen: nema potrebe da otvaraju vrata, mogu ui kroz
kljuaonicu.
Tako vas roditelji ue - imitacijom - i oni su najvei imitatori. Deca koja ne imitiraju
se kanjavaju. Buntovna deca se kanjavaju, posluna deca se pohvaljuju. Poslunost se
smatra vrlo vrednim, a buntovnitvo bezvrednim. Celo drutvo pokuava da vas uini
poslunim, osnauje vas u tome: kroz nagrade, kroz kazne, strah, priznanja, uzdizanja ega. Na
hiljade naina vas podstiu da imitirate ostale, jer to je jedini nain da vam nametnu okvire,
ogranienja, da vas uine krotkim i disciplinovanim. Ali to ima veliku cenu. I to se dogaalo,
i to se dogaa, i nema drugog naina. Niko to ne moe da izbegne, i ne vidim kako bi to bilo
mogue sasvim izbei. Vie ili manje, bie u tome.
Ljudi me pitaju: ako bih uio decu, emu bi ih uio? Jer ma emu da ih uite, vi im
tako stvarate mentalni obrazac. Ne moete ih uiti buntovnitvu, jer im i tako dajete mentalni
obrazac. Tada e imitirati buntovnike. Opet e biti uokvireni.
Krinamurti je imao nekoliko kola u svetu u kojima je uio decu da ne budu
imitatori, ali ona su postajali njegovi imitatori. Poela su da imitiraju Krinamurtija. Taj
problem je vrlo suptilan. Kada uite decu da ne imitiraju, ona poinju da imitiraju vas, kau:
"Ne imitirajte". Uite ih da je imitacija bezvredna, a pri tom koristite isto znaenje. Ako
imitiraju bie odbaena; svako e ih gledati popreko. Ako postanu buntovna, bie cenjena. To
je isti mehanizam nagrade i kazne, straha i elja. Ona postaju buntovnici imitatori, ali kako
buntovnik moe biti imitator?
Nema naina da izbegnete mentalne obrasce, ali moete izai iz njih. Oni mogu biti
prihvaeni kao nuno zlo roenja u drutvu, roenja u porodici, nuno zlo koje se moe
podneti. Samo uinite da oslobaanje od njega bude mogue, to je sve. Uinite da tok bude
mogu, to je sve. Dobro drutvo je ono drutvo koje vam daje umni obrazac, ali i spremnost
da jednog dana um bude odbaen: "To nije jedina i najvia vrednost, moe se proi kroz to i
otii zvan toga. Um moe biti transcendiran." Um vam moe biti dat, ali nema potrebe da vam
bude dat i identitet sa umom. Ako identitet bude malo labav, oputen, tako da ljudi mogu da
ga nadrastu, moi e da izau iz uma lake, sa manje bola, manje agonije, manje napora.
Bilo da ste bogati ili siromani, beli ili crni, obrazovani ili neobrazovani, nema
razlike: mi smo u istom amcu, amcu vetakog uma. Samo to je problem. Moete postati
bogati ako ste bili siromani, ili moete izgubiti svoje bogatstvo i postati prosjak, budistiki
monah, to vas nee promeniti. Ostaete i dalje u istom amcu. Samo ete jednostavno
promeniti uloge. Promeniete linost, ali vaa sutina e i dalje biti ograniena.
uo sam: milioner je video skitnicu kako gazi po njegovom travnjaku i doviknu mu:
"Odlazi odatle odmah!" Skitnica ree: "Vidite gospodine, jedina razlika izmeu vas i mene je
to ste vi stekli va drugi milion, dok ja jo uvek radim na svom prvom" - samo je u tome
razlika.
Siromaan, bogat, obrazovan, neobrazovan, kulturan, nekulturan, civilizovan,
primitivan, zapadnjak, istonjak, hrianin, hindus: nema razlike. Moe biti nekih razlika u
kvantitetu, ali ne i u kvalitetu. Mi smo svi u umu, i sva tenja religija jeste da se um nadie.
Karmauklakrnam joginastrividhamitaream.
Joginova karma nije ni ista ni neista, ali kod svih ostalih ona je trovrsna: ista,
neista i pomeana.
Ovo je neto to se vrlo, vrlo razliito razumevalo na Zapadu, jer Zapad poznaje
samo dve kategorije: isto i neisto, sveto i greno, boansko i avolsko, nebesko i pakleno,
crno i belo. Ceo Zapad sledi Aristotelovu logiku i jo nije postao svestan neeg
transcendentalnog koje odlazi iznad obe suprotnosti i nije nita od njih. Sutra kao ova je vrlo
teka za razumevanje zapadnjakom umu jer um ima odreenu strukturu. Ta struktura kae:
"Kako je to mogue? ovek je ili dobar ili lo. Kako ovek moe biti nita od toga, moete
biti ili dobri ili loi." Podeljenost, dualizam je vrlo jasan u zapadnjakom umu. On je
analitian.
Sutra kae: "Joginova karma nije ni ista ni neista jer dolazi od izvornog uma."
1006
Ovde su ukljuene mnoge stvari.
Vidite nekoga da umre i trenutno, u aristotelovskom umu, nastaje problem: ako je
Bog dobar, otkuda smrt; ako je Bog dobar, zato siromatvo, otkuda rak? Ako je Bog dobar,
onda sve treba da bude dobro. Inae nastaje sumnja. Tada Bog ne moe postojati. Ili, ako
postoji, nije dobar. I kako ete nazvati takvog Boga? "Bog koji nije uvek dobar"? Zato je cela
hrianska teologija, vekovima, radila na tom problemu: kako to objasniti? Ali to je
nemogue, jer sa aristotelovskim umom to je nemogue. Moete izbegavati taj problem, ali ga
ne moete potpuno ponititi jer on nastaje iz same strukture takvog uma.
Mi na Istoku kaemo da Bog nije ni dobar ni lo, stoga ma ta da se dogodi, dogodilo
se. Nema nikakve moralne vrednosti u tome. Ne moete to nazvati ni dobrim ni loim.
Nazivate ga onakvim kakav imate um. To je samo jedna oznaka vaeg uma da neto dolazi
dobro a neto loe.
Sada, vidite: Adolf Hitler je roen; da ga je majka odmah ubila, da li bi to bilo dobro
ili loe? Moemo videti da ga je majka ubila, to bi bilo vrlo dobro za svet. Milioni ljudi su
ubijeni; bilo bi bolje ubiti samo jednu osobu. Ali da ga je majka ubila, bila bi strano
kanjena. Bila bi doivotno osuena, moda bi bila ubijena od strane vlade, suda, policije. I
niko ne bi rekao da je ta vlada pogreila, jer je ona kriva to je ubila dete. Vidite li
implikacije? Adolf Hitler je pobio milione ljudi, doveo je svet skoro do ivice smrti. Niko nije
bio takva nevolja pre njega. Svi Dingis Kanovi su bledi pred njim. On je bio najvei ubica
ikada. Ali ta to govori? Bilo da je inio dobro ili ne, ostaje teko rei jer ivot nikada nije
potpun, a dok ne postane kompletan, kako ga moete proceniti? Moda je sve to je inio bilo
dobro. Moda bi poistio svet od loih ljudi. - ko zna? I ko to moe da odlui? Moda bi svet
bez njega bio gori nego to jeste.
Ma ta mi kaemo da je dobro, to je samo odraz odreenog ogranienja uma. Ma ta
mi kaemo da je loe, to je takoe samo odraz odreenog ogranienja uma.
Ima jedna taoistika pria: ovek je imao vrlo lepog konja, tako plemenitog da mu je
ak i car ljubomorno zavideo. Mnogo puta su kupci dolazili kod njega, ljudi su bili spremni da
plate svaku cenu. Ali starac se samo smejao. Rekao je: "Volim tog konja, i kako mogu da vam
prodam ljubav? Stoga, hvala na ponudama, ali ne mogu da ga prodam."
Jednog dana konj je ukraden, ili se neto desilo, tek konja nije bilo u tali sledeeg
jutra. Celo selo se skupilo i rekli su mu: "Jel vidi sad stare, konj je nestao. A mogao si
postati bogat. Ovakva nevolja nikada se nije desila u ovom selu. I ti si star i siromaan.
Trebao si ga prodati. Pogreio si."
Starac se samo nasmejao i rekao: "Ne sudite previe, i nemojte tvrditi nita o dobrom
i o loem, o nevolji i o koristi. Znam samo jedno: sino je konj bio u tali, jutros ga nema; to
je sve. Ali nemojte tvrditi nita o tome. Samo se drite injenice: konj nije u tali - i gotovo.
Zato donositi ikakve zakljuke oko toga? Da li je to dobro ili loe, da nije trebalo da se
dogodi, da je to nevolja, zaboravite sve oko toga."
Ljudi su bili zbunjeni. Oseali su se uvreeni jer su doli da mu iskau sauee, a
ova budala im filozofira! "Ipak je sve dobro. Ovaj ovek zasluuje da bude kanjen, Bog je
uvek u pravu."
Ali nakon petnaest dana konj se vratio. Nije bio ukraden. Samo je pobegao u umu.
Vratio se sa dva druga konja, dva divlja, divna i snana konja. Celo selo se sakupilo. Rekli su:
"Ovaj starac zna neto bio je u pravu; to nije bila nevolja. Mi smo pogreili." I rekli su mu:
"ao nam je. Nismo razumeli celu situaciju, da je to bilo blagoslov. Ne samo da se tvoj konj
vratio, nego su dola i druga dva konja. Nikada nismo videli tako lepe konje. Dobie vie
novca."
Starac je opet rekao: "Ne brinite da li je to blagoslov ili nevolja. Ko zna? Budunost
je nepoznata, i ne moemo rei nita dok ne vidimo budunost. Vi opet pravite istu greku.
Samo recite: 'Konj se vratio, vratio se sa druga dva konja' - to je sve." On mu odgovorie: Ne
pravi nas ludima. Znamo da si doao do vie para."
Ali posle nedelju dana, starev sin je pao sa konja, sa divljeg konja koga je
pokuavao da ukroti. Pao je i polomio nogu. Bio je jedina podrka starcu i ljudi su sada rekli:
"Sada je i starcu jasno da je to ipak bila velika nevolja. Taj povratak konja je bila nesrea.
1007
Jedina pomo starcu, njegov sin, teko je povreen. On je pomagao starcu, sada e starac
morati njemu da pomae jer je povreen. A ba se spremao za enidbu. Sada e i enidba da
bude odloena."
Opet su se sakupili kod njega i tako mu govorili a starac je opet rekao: "ta sam vam
govorio? Ponavljate opet isto. Samo recite: Moj sin je polomio kosti, to je sve. Zato
projektujete budunost? Zato tako urite u budunost? Videete za nekoliko dana da opet
niste u pravu. Uvek iznova vi naputate sadanjost i izvodite neke zakljuke."
I dogodilo se za nekoliko dana da je zemlja zaratila sa susednom dravom i svi mladi
ljudi iz sela su morali da pou u rat. Samo je starev sin ostao jer je bio povreen. Opet su se
svi sakupili ali pre nego to su ita rekli, starac im je rekao: "utite! Zar ne vidite kako je
ivot sloen?"
Takvo je istonjako gledite, u sutini.
Jogin ivi u izvornom umu, onakvom kakvom jeste. Ma ta da se desi, desi se. On
nikada ne sudi. I nikada ne ini nita od svoje volje, on ostaje samo sredstvo delanja celine.
Celina tee kroz njega. On postaje nalik upljem bambusu, kao flauta. Jogin samo prenosi ono
to dolazi od Boga, od celine. Zato je Krina rekao Aruni u Bhagavad Giti: Ne brini i ne
misli da si ti poinilac nasilja i da ti ubija ljude. Ako je to boija volja, pusti je neka bude.
Ako on eli da budu ubijeni, bie ubijeni, bilo kroz tebe ili kroz nekoga drugoga." Zapravo,
Krina kae: "Oni su ve ubijeni. Ti si samo instrument, zato ne budi identifikovan sa tom
akcijom. Ostani svedok."
Joginova karma nije ni ista ni neista, ali kod svih ostalih ona je trovrsna: ista,
neista i pomeana.
Ma ta da obini ljudi rade - a pod obinim ljudima podrazumevam one koji nisu
dospeli do najdubljeg jezgra svoga bia, ljude koji ive u svojim umovima, koji ive u
mislima, idejama i ideologijama koje su pokupili iz spisa - ma ta oni da rade, bilo da je ta
akcija ista ili neista, ili da je pomeana - njihova dela nisu spontana, nisu izvorna. Oni samo
reaguju, one ne delaju. Njihov odgovor je reakcija, to nije ispunjeno energijom. Oni nisu
spremni za sadanji trenutak, ovde i sada.
Neko je pitao zen majstora Lin ija: "Ako neko doe i napadne vas, ta ete uiniti?"
Ovaj je slegnuo ramenima i rekao: "Neka prvo doe pa emo videti. Ne mogu biti spreman
unapred. Ne znam. Moda u se smejati, moda plakati, a moda u skoiti i ubiti tog oveka.
Uopte se ne brinem oko toga. Ali ne znam. Pusti neka prvo takav ovek doe. Trenutak e
odluiti, ne ja. Celina e odluiti, ne ja. Kako mogu da kaem ta u da uradim?
Prosvetljen ovek ne ivi kroz um. On nema okvire oko sebe. On je ista praznina.
Niko ne zna kako e Bog delovati kroz njega u tom trenutku. Njegova volja se u to ne mea -
to je sve - jer tu nema nikoga ko bi se meao. Um se mea; on vie nema um. Njegova volja
ne pokuava da uini neto to smatra da je dobro, niti pokuava da izbegne neto to smatra
da je loe. Njegova volja ne pokuava nita. Njegova volja je da jednostavno bude u rukama
Boanskog i da pusti stvarima da se dogode. Njegova volja ne tumai ta e dalje da bude,
dobro ili loe. Ne, prosvetljeni ovek nikada ne gleda unazad, nikada ne procenjuje, nikada ne
gleda unapred, nikada ne planira. Ma kakav da je trenutak, doputa da trenutak odlui. U tom
trenutku sve se saima. Cela egzistencija u tome uestvuje, zato niko ne zna.
Lin i kae: "Ako me neko napadne, niko ne zna ta e biti. To e zavisiti. Ako me
napadne Gotama Buda, ja u se smejati. Dotai u njegova stopala to se smilovao da napadne
mene, jadnog Lin ija. Ali to e zavisiti od trenutka. Tu je mnogo nepredvidljivih stvari."
Na poetku veka, 1900-te godine, veliki naunik Maks Plank, nainio je jedno od
najveih otkria ikada. On je postao svestan i otkrio je da je egzistencija talasna, da nije
neprekidna. Ona nije kao kada prelivate ulje iz jednog suda u drugi. Tada ulje tee stalno,
povezano, u jednom toku. Maks Plank je rekao: Egzistencija je slina: kao kada sipate graak
iz jedne kutije u drugu - neprekidno - svako zrno e padati posebno." Rekao je: "Sav ivot se
sastoji od takvih malih celina. Te najmanje energetske celine on je nazvao kvantima. To je
1008
kvantna teorija. Kvant znai: najmanja celina koje je odvojena od druge, posebna, izmeu
kojih postoji prostor. Sad, taj prostor sadri sve jer dve stvari nisu povezane, dva atoma nisu
povezana meusobno. Prostor, praznina, sadri ih oba. Oni nisu povezani direktno, povezani
su preko prostora. Jo uvek niko nije pokuao da naini paralelnu teoriju sa umom, a upravo
je isti sluaj.
Dve misli nisu povezane jedna sa drugom; misli su pojedinane. Jedna misao, druga
misao, pa trea i izmeu svake misli je procep, vrlo mali prostor - to je va unutarnji prostor.
To je izvorni um. Jedan oblak proe, pa drugi, izmeu oblaka je isto nebo. Jedna misao
proe, pa druga misao, izmeu te dve misli je izvorni um. Ako mislite da su vae misli
povezane, tada mislite o sebi kao da imate um.
Zapravo tu nema niega nalik umu - samo misli, isprekidane misli koje lutaju u
vama, koje se kreu tako brzo da ne vidite procep izmeu njih. Te misli ispunjavaju va
unutarnji prostor. Atomi su podrani od strane prostora, misli su podrane od strane
unutarnjeg prostora. Ako pridajete vanost materiji, postaete materijalista. Ako pridajete
vanost mislima, postaete intelektualac. Ali i um i materija, oboje su lani. Oni su samo
proces ispunjen prekidima. I mogu vam rei da joga donosi najviu sintezu: unutarnji prostor
i vanjski prostor nisu dva prostora. Izvorni um i Boiji izvorni um nisu dva uma. Va
vetaki um je razliit od Boanskog, ali va izvorni um nije razliit. To je jedan isti um.
elje nastaju iz trovrsne karme kada povoljne okolnosti to omogue.
Ako imate istu karmu, dobra dela, sveta dela, tada e elje nastajati, naravno, da
donesu jo vie dobrog. Ako inite neista dela, iz njih e nastajati elje koje donose jo vie
neistih dela, jer ma ta da radite to stvara odreene navike u vama koje e to da ponavljaju.
Ljudi stalno ponavljaju. Ma ta da stalno inite, postajete veti u tome. Ako inite pomeana
dela, pomeane elje e nastati, bilo iz dobrog ili loeg ili iz oboje pomeano. Ali sve su to
dela vetakog uma. ak je i um sveca jo uvek um.
uo sam: Abe Koen, veliki biznismen, Jevrejin, osuen je na smrtnu kaznu.
Upravnik zatvora posetio ga je tog jutra pred egzekuciju. "Gospodine Koen", ree, "vae
veanje e ovu dravu kotati 100 funti". "Lo biznis," ree Abe. "Dajte mi 95 funti i ubiu se
sam."
Biznismen je biznismen. On stalno razmilja u okvirima biznisa, u pojmovima
novca. On postaje vrlo vet u tome. Samo posmatrajte ma ta da radite - imate tendenciju da
to ponavljate, spontano, nesvesno. Stalno ponavljajte neku stvar ponovo i ponovo, i svakako,
to vie je ponavljate vie ete biti vezani za nju kao za naviku. Dolazi vreme da ak i ako
hoete da na ostavite tu naviku, ona je postala tako duboko ukorenjena u vama, da ako vi i
elite da je ostavite, ona nee da ostavi vas.
uo sam da se dogodilo: Izvestan uitelj, koji nije bio siromaan, nosio je samo
tanko pamuno odelo i zimi. Oluja je poterala medveda da sie sa planine do reke. Zaronio je
glavu u vodu. Deca, videvi ga otpozadi, povikae: "Uitelju, pogledajte. Bunda je upala u
vodu, a vama je hladno. Idite i uzmite je!" Uitelj, kome je bunda bila potrebna, skoi u reku i
dohvati krzno. Medved ga brzo napade i zgrabi ga. "Uitelju" doviknue deca sa obale, "ili
uzmite krzno, ili ga pustite i izaite iz vode". "Pustio bih ga ja da mogu" ree uitelj, "ali
bunda nee mene da pusti."
To je problem sa navikama: prvo vi negujete njih, i postepeno, one postaju gotovo
vaa druga priroda. Tada vi elite da ih odbacite, ali to nije lako uiniti. ta da se radi?
Morate postati svesniji.
Navike ne mogu da se jednostavno odbace. Postoji samo dva naina da se odbace:
jedan je da se navika zameni neko drugom navikom - tako ste samo zamenili jedan problem
sa drugim, to vam nee mnogo pomoi; drugi nain je da postanete vie svesni. Uvek kada
1009
ponavljate naviku, postanite toga svesni. I kada je ponavljate, ponavljajte je, ali ponavljajte je
sa svedoenjem, sa panjom, sa sveu. Ta svest e vas uiniti razliitim od navike, i energiju
koju ste nesvesno davali navici, vie neete davati. Postepeno navika e presuiti; voda nee
strujati kroz to, kanali za navodnjavanje su blokirani. Postepeno e nestati.
Nikada ne menjajte jednu naviku sa drugom, jer sve navike su loe. ak i dobre
navike su loe jer su navike. Ne pokuavajte da promenite neiste navike u iste. Samo je za
drutvo dobro da promenite loe naviku u dobre. Umesto da idete u kafanu svaki dan, bolje je
da idete u crkvu svaki dan, to je dobro za drutvo. Ali sve dok ste opsednuti sa bilo kakvim
navikama takve promene vam nee pomoi. Idite iza navika. To e vam pomoi.
Drutvo hoe da postanete moralni, jer bivajui nemoralni vi stvarate probleme -
drutvo je sa vama zavrilo. Jednom kada postanete moralni, drutvo je sa vama zavrilo.
Sada vie nije posao drutva da brine o vama. Ako ste nemoralni, drutvo nije zavrilo sa
vama; neto sa vama treba da se uini. Jednom kada ste moralni, drutvo je zavrilo. Drutvo
vas ukraava pohvalama i kae "Vi ste dobar ovek" - i gotovo. Drutvo vie nema problema
sa vama, ali vi sami imate jo puno da radite na sebi; vae putovanje jo nije gotovo. Loe
navike su protiv drutva, a same navike kao takve su protiv vae prave prirode.
Jedna buva upade u pab ba pred zatvaranje, narui pet duplih viskija, sve ih ispi,
izae na ulicu, skoi visoko u vazduh i pade na glavu. Pridie se, klimavo pogleda oko sebe i
promrmlja: "Doavola! Neko je sklonio moga psa!"
Tokom mnogih ivota bili ste pijani i nesvesni. Odakle da ponete? Ne pokuavajte
da se borite protiv duboko ukorenjenih navika. Biete pobeeni. One vas nee pustiti tako
lako. Ponite sa malim i neutralnim navikama.
Na primer, idite u etnju, samo budite svesni svoga hoda. To je neutralna stvar.
Nema nikakvih opsesija u tome. Posmatrajte drvee; samo ga posmatrajte i budite toga svesni.
Ne gledajte sa zamagljenim oima. Odbacite sve misli. Za nekoliko trenutaka samo gledajte u
drvee. Gledajte u zvezde. Plivajte, samo budite svesni unutarnjeg oseaja koji se dogaa u
vaem telu dok plivate. Osetite ga. Sunajte se; osetite kao se oseate iznutra: toplo, smireno,
oputeno. Kada padate u san, samo posmatrajte kako se oseate iznutra. Iznutra, spolja -
pokuajte da budete svesni hladnoe posteljine, tame sobe, spoljne tiine, spoljnih umova.
Iznenada, neki pas zalaje - neutralna stvar; dovedite svoju svesnost najpre na takve stvari. A
onda, postepeno, nastavite dalje.
Zatim, pokuajte da budete svesni svojih dobrih navika, jer dobre navike nisu duboko
ukorenjene kao loe navike. Dobre navike zahtevaju mnogo rtvovanja sa vae strane, zato
vrlo mali broj ljudi pokuava da ih kultivie. I oni koji neguju dobre navike, neguju samo mali
broj dobrih navika. Mnoge loe navike su tu, odmah ispod povrine.
Prvo pokuajte sa neutralnim, zatim sa dobrim, a zatim postepeno sa loim navikama.
Na kraju zapamtite da sve navike moraju biti osveene. Jednom kada postanete svesni celog
vaeg obrasca navika, videete da je taj obrazac navika va um. Svakoga dana preobraaj se
moe dogoditi. Iznenada, biete u ne-umu. Kada sve navike vaeg ivota postanu osveene,
ne inite ih nesvesnima i ne saraujte sa njima nesvesno. Svakoga dana kada se dogodi
vrhunac neke izazovne situacije - sto stepeni kljuanja - iznenada, preobraaj se dogodio.
Nai ete sebe u praznini. To je izvorni um koji nije ni ist ni neist.
elje nastaju iz trovrsne karme kada povoljne okolnosti to omogue.
Bilo ta da radite to ostaje kao utisak u vama u obliku semena. I kadgod se javi
odreena odgovarajua okolnost, to seme proklija. Ponekada uvate neko seme vie ivota.
Prava okolnost, pravo sazrevanje jo se nije dogodilo, ali bilo kada da doe stvorie vrlo
sloen problem. Iznenada moete naii na oveka zbog koga ete se osetiti vrlo, vrlo odbojno,
a da ga uopte i ne poznajete. Niste ni razmiljali o njemu, niste nita ni uli o njemu, on je
potpuni stranac, ali vi odjednom oseate odbojnost, ili moda osetite privlanost. Odjednom
se oseate kao da ste ga ve sreli. Odjednom oseate kao da se duboko u vama budi talas
ljubavne energije prema tom strancu, kao da ste bili uvek bliski. To je seme koje je bilo
sauvano iz nekog prolog ivota - javila se odgovarajua okolnost - i to seme poinje da nie.
Iznenada ste nesreni potpuno bez vidljivog razloga. I razmiljate: "Zato sam nesrean?"
Izgleda vam da nema uzroka u vidljivom svetu. Moda ste nosili to seme oseaja patnje i ono
1010
se samo pojavilo u odgovarajuem trenutku.
Julija doe kod svog oca pognute glave. "Tata" ree, "zna onog bogataa g. Volfa?
E pa on me je zaveo i ostala sam trudna." "O boe!" ree otac. "Gde je on? Ubiu ga! Daj mi
njegovu adresu." Energino ode kod njega, satera ga uza zid, i povika ta namerava da mu
uradi. Ali ovaj mu hladnokrvno uzvrati: "Ne uzbuujte se" ree, "nisam pobegao i imam
dobre namere prema vaoj erci. Ako bude deak, dobie 50.000, ako bude devojica, dobie
35.000. Je li poteno?" Otac se zaustavi, njegovo ljutito lice se promeni. "A ako pobaci,"
moleivo upita, "da li ete joj dati drugu ansu?"
Iznenada su se okolnosti promenile. Sada seme udno klija. On je doao da ga ubije,
ali im je spomenuo novac, zaboravio je sve o ubijanju; odmah je upitao: "Hoete li joj dati i
drugu ansu?"
Posmatrajte posmatrajte sebe stalno; okolnosti se promene i vi se odmah
promenite. Neto u vama poinje da klija, ili neto da se zatvara.
ovek sa izvornim umom ostaje uvek isti. Ma ta da se dogodi on posmatra, jer u
njemu nema vie nikakvog semenja elja preostalog iz prolosti. On ne deluje kroz svoju
prolost, on jednostavno odgovara trenutku; njegov odgovor dolazi iz praznine. Ponekada i vi
tako delujete, ali vrlo retko. Ali uvek kada tako delujete, oseate ogromno ispunjenje i
zadovoljenje. To se samo ponekad deava.
Neko se davi u reci, i vi skoite bez razmiljanja. Niste ni razmiljali da li da spasete
tog oveka ili ne, da li je on hindus ili musliman, svetac ili grenik, niti bilo ta o emu biste
brinuli. Uopte ne razmiljate. To se odjednom dogodi. Odjednom je va um potisnut i va
izvorni um deluje. I kada izvadite tog oveka iz vode, oseate izuzetno ispunjenje, kao nikada
do tada. Sklad se sputa na vas. Oseate se potpuni. Uvek kada se neto dogodi iz vae
praznine, oseate se blaeno.
Blaenstvo je nain na koji deluje vaa praznina.
I pored toga to postoji razlika u uzrocima, mestu i vremenu, podsvesni utisci postoje
u kontinuitetu zbog pamenja.
I to se nastavlja va ivot se menja: vae telo umire, ulazite u drugu matericu, jer
se va najdublji obrazac i dalje dri za vas. Sve to ste uinili, eleli, iskusili, akumulirali, ta
"bunda" se dri za vas; vi ivite sa tim. Smrt, obina smrt je samo smrt tela; um se nastavlja.
Pravu smrt, vrhunsku smrt mi nazivamo samadhi, to nije samo smrt tela; to je smrt uma kao
takvog. Tada vie nema preporaanja, jer tada vie nema preostalog semena da nas vraa
natrag, nema elja koje treba da se ispune. Nita nije preostalo, ovek jednostavno nestaje kao
miris.
A ovi su podsvesni utisci stalno prisutni budui da je i elja vena.
Filozofi pitaju: Kako je nastao svet? Joga je vrlo udesna stvar po tom pitanju: svet
nije nikada nastao. elje nemaju poetka, jer elje ive veno. One su oduvek tu. Joga ne
veruje ni u kakvo stvaranje sveta. Nije Bog stvorio svet jednog dana. Ne, elje su oduvek tu.
Nema poetka eljama, ali ima im kraja. To treba razumeti. To je vrlo logino, ako uspete da
razumete biete sposobni da shvatite sutinu.
253
elje nemaju poetka, ali imaju kraja. Beeljnost ima poetak, ali nema kraja; i krug
je zavren. elje nemaju poetka ali imaju kraja. Kada postanete svesni, kraj im dolazi, i tada
poinje beeljnost. Beeljnost zapoinje, ali joj nema kraja. "Svet nema poetak"; mi imamo
samo bivstvo na Istoku, "ono je oduvek, ali ima kraja". Za Budu, ono je zavreno. Ono se tu
vie ne nastavlja. Nestalo je kao san. Taj prestanak sveta - nirvana, kaivalya, moka - ima
253
Sutina je u tome da elje nisu razliite od sveta, od prakrti. Prakrti, priroda ili iskustveni svet je kao sfera:
postoji iako nema ni poetka ni kraja. Linearno vreme moe prividno da postoji samo na povrini sfere. Izvan
nje, u transcendenciji sveta, nema joj poetka ni kraja. elje su sastavni deo funkcionisanja prakrti i sutina ovog
razumevanja je u tome da ne moemo biti osloboeni od elja sve dok smo identifikovani sa svetom, sa prakrti.
1011
poetak, ali nema kraja. Stoga mi nikada ne pitamo kada je svet nastao. Mi ne brinemo o tome
jer on nije nikada nastao.
Mi ne obraamo mnogo panje oko datuma roenja Krine, Bude, Mahavire, ali
drimo mnogo do datuma njihovog prosvetljenja, jer to je pravi poetak neega to nikada
nee nestati. Dan Budinog probuenja je izuzetno vaan; to emo pamtiti, to emo obeleavati
zauvek. Niko ne zna kada je on roen, niko ne brine oko toga. Zapravo, mit kae da je roen
istog dana kada je i umro, i postao je prosvetljen takoe istog dana. Zaboravili smo njegov
dan roenja i dan smrti, pamtimo samo dan njegovog probuenja. Jedino je to i vano: to je
njegov pravi dan roenja, kao i dan smrti, jer to je jedina znaajna stvar koja se dogodila u
njegovom ivotu: poetak beskraja.
elje nemaju poetak, one su oduvek tu, ali imaju kraj. Beeljnost moe otpoeti i
nikada se ne zavriti. Izmeu elja i beeljnosti krug je zavren. To je ista energija. Ona koja
je bila elja, postala je beeljnost. To je ista energija. I, naravno, beeljnost nikada ne prestaje.
ovek koji je postigne postaje osloboen, nikada se ne vraa natrag jer evolucija na moe da
ide natrag. Nema puta za povratak. Idete sve vie i vie dok ne postignete najvie. A odatle
nema take odakle moete pasti natrag.
A ovi su podsvesni utisci stalno prisutni budui da je i elja vena.
Pokuavajte da budete svesni svojih elja jer to je ono to je vodilo va ivot do sada.
Ne budite vezani za njih. Pokuajte da ih razumete. Ne pokuavajte ni da se borite sa njima,
jer ete tada opet biti vezani za njih na drugi nain. Samo pokuajte da ih razumete: kako vas
dre, kako ulaze u vas i ine vas potpuno nesvesnim.
uo sam:
"Abe, imam dobru cenu za tebe, Dau ti slona za 200."
"Badzi, ne budi idiot. ta da radim sa slonom?"
"ta da radi sa slonom? Ne budi ti idiot. Misli na dobru cenu. Gde e nai slona za
200, kai mi?"
"Ali imam samo dve sobe. Gde da smestim slona?"
"ta je sa tobom? Zar ne vidi dobru trgovinu? U stvari, imam bolje novosti za tebe.
Mogu ti dati dva slona za 300."
"E, sada govori kako treba."
Sada je ovek potpuno zaboravio da ima dvosoban stan.
Posmatrajte elje. One vas zaluuju; one vas vode na pogrean put; vode vas u
iluzije, u snove.
Posmatrajte.
Pre nego to nainite korak, posmatrajte, budite svesni. Postepeno, videete da elje
nestaju, i da je energija koju ste ulagali u elje osloboena. Bilo je elja na milione i energija
koja se oslobaa od svih njih dolazi da vas uzdigne na udesan nain. Uzleteete visoko.
Energija prirodno tei da se ujedini iznutra. Nivo energije postaje sve vii i vii, i jednog dana
poinjete da se prelivate iz sahasrare. Postajete lotos sa hiljadu latica.
1012
Poglavlje 4
SVE JE MEUSOBNO POVEZANO
4. maj 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
Prvo pitanje:
Dok govorite o mudrosti, uvidu i prosvetljenju, vi esto kaete: "Mi na Istoku".
Molim da nam objasnite znaenje tog izraza.
Istok nema nita sa istokom. Istok je samo simbol za unutarnji prostor, za svet
unutarnje svesti. Istok simbolie religioznost. Zapad simbolie nauku. Zato ak i ako neka
osoba na Istoku zadobije nauan stav, ona postaje Zapadnjak. Ona moe da ivi na Istoku,
moe biti roena na Istoku, to nije vano. Ili gdegod da neka osoba postigne religioznu svest -
moe biti roena na Zapadu, to ne ini razliku - ona postaje Istonjak. Isus, Majstor Ekhart,
Jakob Beme, Ludvig Vitgentajn, ak i Henri Toro, Emerson, Svedenborg - oni u svi
Istonjaci. Istok je simbol, uvek zapamtite. Ja se ne vezujem za geografiju. Stoga uvek kada
kaem 'mi na Istoku' mislim na svakoga ko je doao do spoznaje unutarnje realnosti. I uvek
kada kaem 'vi na Zapadu' jednostavno mislim na nauan um, tehnoloki um, aristotelovski
um: racionalan, matematian, nauan, ali ne i intuitivan; objektivan ali ne i subjektivan.
Jednom kada to razumete, nee biti problema. Sve velike religije roene su na Istoku.
Zapad jo nije proizveo nijednu veliku religiju. Hrianstvo, Judaizam, Islam, Hinduizam,
ainizam, Budizam, Taoizam: sve su stvorene na Istoku. On je nalik na enski um, i to mora
tako biti jer na svakom nivou dogaa se susret jina i janga, enskog i mukog. Krug se
podvaja. Istok deluje kao enska strana, a Zapad kao muka. Muki um je agresivan, nauka je
agresivna. enski um je prijemiv, religioznost je prijemiva. Nauka pokuava grubo da
natera prirodu da otkrije svoje tajne. Religioznost jednostavno eka, moli se i eka, priziva ali
ne insistira; zove, doziva, plae, ubeuje, skoro zavodi prirodu da otkrije svoje zagonetke i
tajne, ali njena snaga je enska. Otuda meditacija. Kada je napor muki, agresivan, to je nalik
na laboratoriju: tu su sve vrste instrumenata za muenje prirode, za prisiljavanje prirode da
otkrije tajne, da d klju u ruke. Muki um je napada. Muki um je um siledije, nauka je
silovanje. Religioznost je um ljubavnika, on moe da eka. ekae beskrajno.
Stoga uvek kada kaem 'mi na Istoku' ja mislim na sve, bilo gde da su roeni, bilo
gde da su odrasli. Oni su svuda u svetu. Istok je rairen u celom svetu, kao to je i Zapad
rairen po celom svetu. Kada neko iz Indije dobije Nobelovu nagradu za nauno otkrie, on
ima zapadnjaki um. On vie nije deo Istoka i istonih tradicija. On je promenio svoj dom,
svoju adresu, ispao je iz tog reda, preao je u Aristotelov poredak.
Istok je u vama, i nazivamo ga 'Istok' iako nema veze sa izlaskom sunca, to je
svesnost, budnost, panja.
Zato ne budite zbunjeni kada kaem 'mi na Istoku'. Ne mislim na dravu koja je na
istoku, ne. Mislim na svest koja je istonjaka. Ne mislim na Indiju kada koristim re
'indijski'. To je neto vee za mene. To nije na mapama kao druge drave. To je samo simbol
ogromne energije koja je u Indiji okrenuta u unutarnje istraivanje. Stoga ma gde da ste
roeni, ako se okrenete prema Boanskom, vi postajete Indijac. Tada vae putovanje prema
Indiji poinje. Moete doi u Indiju ili ne doi, nije u tome poenta. Ali vae hodoae
poinje. I kada postignete ostvarenje postaete deo Gotame Bude, Mahavire i aina, uitelja
Upaniada, vedskih riija, Krine, Patanjalija. Tada odjednom vie neete biti deo
tehnolokog uma, logikog uma, postaete nadlogini.
Drugo pitanje:
Isus Hristos, Buda, Mahavira, Lao Ce: svi ti prosvetljeni su bili poznati po tome to
su ili po svetu i propovedali. Zato i ti ne radi to isto?
1013
I ja radim to isto, ali na drugi nain. Ja putam da svet doe kod mene. To je moj
nain. Buda je radio na svoj nain, ja radim na moj.
Tree pitanje:
Ono je od Prem Madhuri.
Ja sam esto dangrizava za vreme razgovora, dok Bodhi pokazuje dranje velikog
filozofa. To je lepo, ali ta je sa mojom sveu?
ene su dugo trpele jer je enski um dugo trpeo. ene su bile dugo potiskivane jer je
enski um bio dugo potiskivan. Vekovima potiskivan, eksploatisan, suzbijan; mnogo je nasilja
bilo prema enama. Prirodno, one su postale lukave. Prirodno, one su postale vrlo bistre za
izmiljanje suptilnih metoda za muenje mukaraca. To je prirodno. To je put poputanja.
Dangrizavost, pakost - to je put poputanja. Sve dok to ne razumete, neete moi da ga
odbacite.
Zato ene dangrizaju mukarcima, stalo trae naina da ih mue? To je nesvesno.
Vekovi represije stvorili su otrov u njima, ali naravno, one ne mogu direktno da napadaju. To
je nemogue iz vie razloga. Prvo: one su slabije od mukaraca. One mogu da naue karate,
dudo, aikido, ali to nee napraviti nikakvu razliku. One su nene; u tome je njihova lepota.
Ako naue borilake vetine i postanu fiziki jake, izgubie neto tako da nee time nita
dobiti. Izgubie svoju enskost, svoju nenost nalik cvetu, prefinjenost. Zato to nije vredno
napora.
ena je nena. Ona misli da je to njen nain. Ona ima dublju harmoniju od mukarca.
Ona je vie muzikalna, sa vie ritma, i bolje zaobljena. Prvo: zbog svoje nenosti ona ne moe
biti agresivna kao mukarac. Drugo: mukarac ju je obuavao na odreeni nain, mukarac joj
je dao odreeni um koji joj nije dozvoljavao da pree svoje granice. To je bilo tako dugo da
joj je uraslo u kosti. Ona je to prihvatila. Ali sloboda je takva stvar da ma kome da se dogodi,
on e ostati orijentisan ka slobodi. Nikada neete izgubiti elju da budete slobodni, jer to je
elja koja vodi u religioznost, koja vodi u boansko. Sloboda ostaje cilj, ma ta da se dogodi.
Stoga, ta da se radi kada nema naina za pobunu i celo drutvo je muko? Kako da
se bori? Kako da zatiti malo dostojanstva? Tako su ene postale lukave diplomate. One
poinju da rade svoje ali ne direktno, ve indirektno. Ona se bori sa mukarcem na suptilan
nain. Ona to ini gotovo kao krokodil. Ona stalno eka povoljnu priliku na izvri osvetu. Ona
moe i da ne bude svesna tih detalja protiv kojih se bori, jer ona je samo ena i predstavlja
enski rod. Vekovi i vekovi uvreda i ponienja su tu. Moda njen ovek nije uinio nita loe
prema njoj, ali on predstavlja sve mukarce. Ne moe to da zaboravi. Voli tog oveka, ali ne
moe da voli sistem koji taj ovek prestavlja. Moe da voli tog oveka, ali ne moe da oprosti
mukarcima kao takvima. Uvek kada pogleda dublje u njega, nai e muki um unutra, i tada
e poeti svoje.
To je potpuno nesvesno. To stvara odreenu neurozu u eni. Vie je ena neurotino
nego mukaraca. To je prirodno jer one ive u drutvu koje je stvorio mukarac, prilagoenom
mukarcima, i one moraju da se usklauju sa njim. To je drutvo koje je mukarac
prilagoavao za mukarca, a one moraju da ive u njemu, da mu se usklauju. One moraju da
odbace mnoge svoje delove, ive delove, da bi se uskladile sa mehanikom ulogom koju im je
nametnuo mukarac. One se tome odupiru, bore se, i iz te stalne borbe izbija odreena
neuroza. Tako nastaje izraz "pakosna kuka".
uo sam: Fina stara dama otila je u prodavnicu ivotinja. Ve u izlogu je videla
lepog psa i rekla je prodavcu: "Imate divnog psa u izlogu". One ree: Da gospoo, to je jedna
divna kuka. Zar nije divna?" ena se naljuti i ree: "ta! Pazite ta govorite. Ne koristite
takve rei, ovo je fini deo grada, budite kulturni!" Prodavac se zbunio i ree: "Oprostite, ali
zar nikada ranije niste uli taj izraz?" Dama ree: "ula sam taj izraz ranije, ali nikada za
slatkog malog psa!"
Uvek se odnosio na ene.
Ba pre neki dan sam itao knjigu sa naslovom "Kuke", koju je, naravno, napisala
ena.
1014
Neto je otilo vrlo, vrlo pogreno. To nije pitanje jedne ene, ve enskog roda. Jer
ponaanje kao dangrizave kuke i stalne svaalice ne moe da se zaustavi. To nije nain
reavanja problema. Potrebno je razumevanje.
Pitanje je sasvim ispravno. Madhuri je krokodil, ona je mnogo dangrizava, svaa se
sa Bodhijem. Naravno, Bodhi je to nadiao, promenio se mnogo. Sve se to duguje Madhuri.
Kada stalno ivite sa enom koje se svaa i zanoveta, ili pobegnete ili postanete filozof, to je
sigurno. Samo dva puta su mogua: ili da pobegnete ili da mislite da je to sve maya, san,
iluzija: "Ova Madhuri je samo san" Postanete izdvojeni. To je takoe oblik bekstva.
Ostajete fiziki, ali odlazite duhom. Stvarate distancu. ujete zvuke koje Madhuri proizvodi,
ali kao da je sa druge planete. Pustite je da pria, i postepeno postajete izdvojeni, postepeno
postajete nedirnuti. Za Bodhija je tako dobro.
Sada, Madhuri pita: "To je dobro za Bodhija, ali ta je sa mojom sveu?" Radi isto
to i Bodhi. ta on radi? On je sve vie i vie postao posmatra. On nije dodirnut onim to ti
kae ili uradi. ak i ako ga udari, on e to da posmatra kao prirodnu pojavu: staro lie
pada sa drveta, ta da se radi? Pas laje - ta da se radi? Pala je no i tama je - ta da se radi?
Samo da se prihvati, i to prihvatanje je posmatranje svega to se dogaa. Uini isto tako. Kao
to Bodhi posmatra tebe, ti posmatraj samu sebe. Jer to dangrizanje nije tvoja prava priroda.
Ne, nema nikoga drugog u tebi. Dangrizanje je samo izraz povrede koju nosi u svom umu, i
ta povreda nema nita sa Bodhijem. Te povrede je nainio neko drugi, ili moda nije niko
poseban, ve samo drutvo.
Posmatraj kako poinje da se neurotino ponaa, samo posmatraj!
Kao to Bodhi posmatra tebe, tako ti posmatraj samu sebe.
Javie se distanca i bie sposobna da vidi kako tvoj um stvara nepotrebne
probleme. Razvijaj panju. Stalno posmatraj stvari, one izlaze iz uma jer posmatra je iza
uma. Ako to ne ini, mogue je da e Bodhi izrasti u sve veeg filozofa sa sve veim
razumevanjem, a ti e postati sve vea dangrizava kuka - jer e misliti da je on hladan, da
je odsutan, i napadae ga jo jae. Videe kako se on udaljava od tebe, da te ostavlja, i bie
jo vie osvetoljubiva. Pre nego to se to dogodi, postani paljiva.
Mula Nasrudin je poludeo za filmovima. Svake noi je iao u bioskop. Jednog dana
ena mu ree: "Mislim da ako bi ostao kui jedno vee, pala bi mrtva." On je pogleda i ree:
"Ne dovodi me u iskuenje."
Ne stvarajte takve situacije.
ena jednog od najstarijih i najpotovanijih lanova kluba je iznenada preminula.
Njegovi stari prijatelji iz kluba su izjavljivali sauee, i jedan ree: "Teko je izgubiti
enu" Drugi mrzovoljno proguna: "Teko? To je prokleto nemogue!"
Niko to ne govori, ali to je ono to ljudi stvaraju - vrlo jadnu situaciju. Znam da vi to
stvarate nesvesno, i znam da to stvarate nadajui se upravo suprotnom. Nekada se dogodi da
ena udari mukarca samo da bi mu slomila hladnou, da probije led. Ona eli da ga bar
naljuti: "Budi bar ljut, uzvrati mi udarac, uradi neto! Ne stoj tako dalek i ravnoduan." Ali to
vie stvarate takvu situaciju, vie e ovek morati da se zatiti udaljavanjem. Postepeno, on
ui da putuje kroz prostor, tako da njegovo telo ostaje ovde a on odlazi daleko - astralno
putovanje.
To je zaaran krug. elite da budete sa njim blizu da vas greje, ali stvarate takvu
situaciju da to postaje sve vie i vie nemogue. Samo posmatrajte ta radite. A taj ovek nije
vam uinio nita posebno. Nije vas povredio. Poznate su mi takve situacije gde dve osobe
nisu skladne, ali takav je put rasta. Ne moete nai osobu koja je potpuno usklaena sa vama.
Naime, mukarac i ena nisu usklaeni jer imaju razliit um, imaju potpuno razliit odnos
prema stvarima. Oni deluju iz razliitih centara. Stoga je potpuno prirodno da oni ne mogu
lako da se usklade, ali nema nita pogrenog u njima. Ako zaista prihvatate i volite neku
osobu, voleete i njenu neusklaenost sa vama. Nemojte poeti da se borite, da manipuliete;
1015
potrudite se da razumete tuu taku vienja. Iako ne moete da se uskladite sa njom, moete
da se uskladite sa tom razlikom. U dubini neka postoji dogovor u stilu: "U redu, slaemo se da
se ne slaemo. U toj taki ne moemo doi do slaganja, u redu, ali nema potrebe za borbom."
Borba vas nee zbliiti, stvorie veu distancu. I veinom, devedeset pet procenata vaih
svaa su potpuno bez osnove, one su veinom nesvesne. Mi smo toliko zamagljeni u svojim
glavama da ne pruamo priliku drugima da pokau svoj um.
Zato su mnoge ene postale veoma, veoma uplaene. Problem je, opet, zbog mukog
i enskog uma. Muki um je vie naklonjen argumentima. Tako su mnoge ene nauile: ako
krenu sa argumentima, on e biti pobednik. Zato one ne argumentuju, one se bore. One
postaju besne, i to ne mogu da postignu logikom, postii e kroz bes. One koriste bes kao
zamenu, a mukarac misli: "Zato stvara tako mnogo problema za tako malu stvar?" Uskladite
se. Ako nema saglasnosti to e delovati kao blokada izmeu dvoje.
Sluajte njegove argumente. Postoji mogunost da je on u pravu, jer polovina sveta,
objektivnog sveta, zbliava se kroz razumevanje. Stoga uvek kada su u pitanju drugi, vea je
verovatnoa da su u pravu. Ali uvek kada je u pitanju unutarnji svet, vea je verovatnoa da
e ena biti u pravu, je razum tu nije potreban. Zato, ako kupujete kola, sluajte oveka, a ako
birate crkvu, sluajte enu. Ali to je gotovo nemogue. Ako imate enu, neete moi da birate
kola, skoro nemogue. Ona e ih izabrati. I ne samo to, ona e ih i voziti.
Mukarac i ena dolaze do izvesnog razumevanja samo utoliko koliko su
zainteresovani za svet objekata i stvari, mukarac je vie sklon da bude u pravu. On deluje
kroz logiku, vie je nauan, vie Zapadnjak. Kada ena deluje intuitivno ona je vie Istonjak,
vie religiozna. To je mogue jer je njena intuicija vodi pravim putem. Stoga ako idete u
crkvu, sledite enu. Ona ima tanije oseaje za stvari unutarnjeg sveta. I ako je volite kao
linost, postepeno ete doi do razumevanja, i tihi sklad nastaje izmeu dvoje ljubavnika: ko
je ispravan i u emu.
Ljubav je uvek razumevanje.
Dva udovita sa drugog sveta ila su ulicom i naili su na semafor. "Mislim da joj se
svia" ree prvo udovite, "namiguje na tebe". U to semafor promeni boju u stop, crveno.
"Pravo ensko" proguna drugi, "ne moe da predvidi njen um ni sledei trenutak."
Vrlo je teko eni da obrazuje svoj um jer je on suvie fluidan vie u procesu, bez
vrstine. Otuda njena lepota i gracioznost. Ona je vie nalik reci, tee kroz promenu.
Mukarac je vie vrst, vie uglast, vie odreen, odluan. Zato gde je odlunost potrebna,
sluaj Bodhija, Madhuri. A gde odlunost nije potrebna, ve plivanje, fluidnost, tada ti moe
pomoi Bodhiju da slua tebe, i on e sluati.
enski um moe otkriti mnoge tajne, ako to i muki um moe otkriti mnoge trajne,
ali ako postoji sukob izmeu nauke i religije, to je sukob izmeu mukarca i ene. Ako bude
doao dan kada su mukarac i ena komplementarni jedno sa drugim, umesto da su u
konfliktu, tog istog dana e nauka i religija biti komplementarne jedno sa drugim. Nauka e
sluati sa razumevanjem ono to religija govori, a religija e sluati sa razumevanjem ono to
nauka govori. I tu nee biti prekoraenja granica, jer polja su razliita. Nauka se kree spolja,
religija unutra.
ena je vie meditativna, mukarac je vie kontemplativan. On ume bolje da misli.
Kada je o Bogu potrebno miljenje, sluaj mukarca. ena ume bolje da osea. Kada je oseaj
potreban, sluaj enu. I oboje, oseaj i miljenje, sainjavaju celinu ivota. Zato ako ste zaista
u ljubavi, postaete kao jin-jang simbol. Jeste li videli kineski simbol jin-jang? ([) Kao dve
ribe koje se skoro spajaju i sjedinjuju u pokretu, kompletiraju kruenje energije. Muko i
ensko, dan i no rad i odmor, miljenje i oseaj: to nije u sukobu jedno s drugim, oni su
komplementarni. Ako volite enu ili oveka, vi ste oboje izuzetno uzvieni u svom biu.
Postajete kompletni.
Zato kaem da je hindu koncept Boga kompletniji od Hrianskog, Jevrejskog,
islamskog ili ainskog koncepta; ali oba su samo koncepti. Mahavira stoji sam; nijedna ena
se ne moe nai oko njega. On je samo muki um, sam; komplementarnost je izgubljena.
Samo je jedna riba u krugu, druga nije tu. To je samo pola kruga, a pola kruga uopte i nije
1016
ceo krug, bilo bi apsurdno to nazvati krugom. Krug mora da bude ceo, samo tada je krug.
Inae to uopte nije krug.
Hrianski Bog je sam, nema koncept enskog pored njega. Neto je izgubljeno. Zato
je hrianski i jevrejski Bog suvie muki, osvetoljubiv, besan, spreman da uniti male
grenike, spreman da baci ljude u pakao zauvek - bez samilosti, vrlo teak i tvrd kao kamen.
Hindu koncept Boga je blii realnosti; on je kompletan. Ramu ete videti sa Sitom; ivu
vidite sa Devi; Vinua sa Lakmi - uvek je tu komplementarnost. Hindu bogovi vie humani u
poreenju sa drugim bogovima, koji su uglavnom nehumani. Hindu bogovi vam vie
pripadaju, kao da su pored vas, oni su kao vi - istiji su, celovitiji, ali povezani sa vama. On
nisu iskljueni; povezani su sa vaim ivotnim iskustvom.
Dopustite da vaa ljubav bude vaa molitva. Posmatrajte. Posmatrajte gunalo u
vama i odbacite ga, jer ono vam nee dopustiti da procvetate u dubokoj ljubavi. Ono vas
razara, a razaranje nije nikoga ispunilo. Razaranje frustrira. Ispunjenje nastaje samo iz duboke
kreativnosti.
Ubogi ovek se upravo vratio sa sahrane svoje ene. im je stigao pred vrata kue,
vetrokaz se otkaio sa krova i udario ga po leima. On pogleda gore i promrmlja: "Ah, ona je
ve stigla."
Ne stvarate takve predstave u umu o osobi koja vas je volela.
oveku je mnogo potrebno od ene da bi rastao: njena ljubav, saoseanje, toplina.
Istonjako razumevanje mukarca i ene je takvo: ena je u sutini majka. ak i mala
devojica je majka, rastua majka. Materinstvo nije neto to se sluajno dogaa , to raste u
eni. Oinstvo je samo drutvena obaveza, ono nije neophodno. Ono nije prirodno, ono je
proizvedeno. Ono postoji samo u ljudskom drutvu; to je ovek stvorio. To je institucija.
Majinstvo nije institucija, oinstvo jeste. ovek nema unutarnju potrebu da bude otac.
Kada se mukarac zaljubi u enu, on trai da bude voljen. Kada se ena zaljubi u
mukarca, ona trai nekoga ko e je nainiti majkom. Ona trai nekoga ko eli da bude otac
njene dece. Kada ena trai oveka ima drugaije kriterijume: snanog, jer ona eli zatitu za
sebe i decu; bogatog, jer joj treba zatita za nju i decu. Kada mukarac trai enu, on je samo
zainteresovan da bude ena, da bude lepa i da uiva u njenom drutvu. On nije toliko
zainteresovan da bude otac. Ako postane otac, to e biti uzgred. Ako mu se to i dopadne, i to
e biti uzgred, jer on voli enu a dete je dolo od nje. On voli dete kroz enu, i ena voli
oveka kroz dete. I ako je tako, krug e biti kompletan. ena je u sutini majka, u potrazi da
bude majka. Stoga je istonjaki koncept da je ena u potrazi da bude majka, a da je mukarac
u sutini u potrazi za izgubljenom majkom. Izgubio je matericu majke, toplotu majke, ljubav
majinu. Ponovo traga za enom koja e mu postati majka.
Mukarac je u sutini kao dete. Iako je odrastao do sedamdeset i devedeset godina,
on je dete. A ak i mala devojica je u sutini majka. Tako krug postaje ceo.
Na Istoku, u danima Upaniada, sveci su blagosiljali nove parove sa idejama koje bi
Zapadnjaku izgledale vrlo apsurdne. Oni bi rekli: "Neka vam Bog podari desetoro dece, i na
kraju da postane majka i svome muu." Dakle jedanaestoro dece: desetoro dece od mua, i
na kraju, mu postaje jedanaesto dete. ena je ispunjena kada i mu postane njeno dete.
ovek je u potrazi za svojom majkom. Kada se zaljubi u enu, zaljubi se ponovo u
svoju majku. Nekako mu ena daje predstavu o njegovoj majci. Nain na koji hoda, izraz lica,
boja oiju, kose, njeni zvuci neto mu ponovo daje predstavu o majci. Toplina njenog tela,
briga koju ona pokazuje prema njemu otkriva mu izgubljenu majku. On je u potrazi za
matericom.
Psihoanalitiari kau da muki nagon da prodre u ensko telo nije nita drugo do
nagon da se ponovo vrati u matericu. To ima smisla. Sam napor ovekov da prodre u telo ene
je nagon da se ponovo otkrije materica. Jednom kada razumete ta se dogaa izmeu vaih
energija, ta se zaista dogaa, posmatrajte. Postepeno energija e poeti da krui.
I pomozite jedno drugom. Mi smo zajedno da bismo pomogli jedno drugome, da
uinimo jedni druge srenima i blaenima, i na kraju, da damo mogunost da kroz susret
1017
mukog i enskog i Bog bude srean. Ljubav je ostvarena jedno kada postane samadhi. Ako
nije samadhi nego samo dangrizanje i sukob koji se nastavlja, borba i ljutnja, tada vaa
ljubav nikada nee postati harmonina celina. Nikada neete nai Boga - moi ete da ga
naete jedino u ljubavi.
etvrto pitanje:
Meuzavisnost je lep koncept, ali kako je on mogu kada nas podstiete da budemo
potpuno usmereni na sebe?
Prvo: meuzavisnost nije ni "lepa" niti je koncept.
To nije lepo uopte. Nezavisnost je lepa, zavisnost je vrlo teka; meuzavisnost nije
ni lepa ni teka. Ona je ravnotea oba: nije ni jedno ni drugo. Ne naginje se ni na jednu stranu,
ona je mirna. I nije koncept, ona je stvarnost. Takva je kakva jeste. Samo posmatrajte ivot i
neete nai nita to nije meuzavisno. Sve postoji na taj nain, u okeanu meuzavisnosti. To
nije koncept, to nije teorija. Samo odbacite sve teorije, sva predubeenja, i posmatrajte ivot.
Posmatrajte malo drvo, grm rue, i videete celu egzistenciju saetu u njemu.
Povezano je zemljom. Bez zemlje, ne bi postojalo. Die vazduh, povezano je sa atmosferom.
Od sunca dobija energiju. Rua je rumena od sunca, to je vrlo vidljiva stvar. Oni koji rade sa
ruama kau da tu ima i nevidljivih uticaja. Oni kau da ne samo da sunce daje energiju rui,
jer nita nije jednostrano u ivotu. Protok ne moe biti jednosmeran. Inae to bi bio vrlo
nepravedan ivot. Rua neto prima a ne daje nita? Ne, mora da rua neto daje suncu. Bez
rue sunce bi takoe neto izgubilo. To nauka tek treba da otkrije, ali okultisti su oduvek znali
da ivot uvek uzima i daje. Ne moe biti jednostran. Inae cela ravnotea bila bi izgubljena.
Rua mora neto da d - moda samo izvesnu radost. Sigurno, ona daje miris vazduhu, i
svakako to daje izvesnu kreativnost, priliku da zemlja bude kreativna. Zemlja mora da se
osea srenom kroz nju, stvorila je ruu. Mora da se osea ispunjenom. Duboko ispunjenje i
zadovoljstvo mora doi do zemlje.
Sve je povezano. Nita ovde nije nepovezano. Stoga kada kaem 'meuzavisnost' ne
mislim da je to koncept, teorija - ne.
Nezavisnost je koncept, jer je potpuno lana. Niko nikada nije video nita nezavisno.
Potpuna zavisnost je lana jer niko nikada nije video nita potpuno zavisno.
Dete se rodilo: mislite li da je potpuno bespomono i zavisno od majke? Zar ne vidite
da je i majka takoe dobila mnogo od njega? Zapravo, onda kada se dete rodi, i majka se
takoe rodila kao majka. Pre toga je bila obina ena. Sada joj se neto udesno novo
dogodilo sa roenjem deteta. Dostigla je majinstvo. Nije samo dete zavisno od majke. I
majka je takoe zavisna. Vidite da se izvesna gracioznost dogaa eni kada postane majka,
izvesna harmonija se dogaa u njoj. Ako bi majka umrla, naravno, dete ne bi moglo da
preivi. Ali ako dete umre, mislite li da bi majka mogla da preivi? Ne, i majka bi umrla. Opet
bi postala samo ena; materinstvo bi nestalo sa detetom. I ta ena bi bila manja nego to je
bila pre nego to joj se dete dogodilo. Izgubila bi neto, deo njenog bia nestao bi sa detetom.
Taj izgubljeni deo bi delovao kao stalno otvorena rana.
Sve je meuzavisno.
Drvee se hrani zemljom, daje vam voe, vi jedete to voe. Kada umrete, zemlja
pojede vas, i drvee ponovo jede zemlju. A voe? Vai unuci e jesti vas kroz drvee. Sve
krui. Kada jedete jabuku, ko zna? Va deda, vaa baba, ili va pradeda moda je u toj jabuci;
dobro zagrizite i savaite. Inae, taj starac se nee oseati dobro. Dajte mu da postane deo
vaeg bia. On vas je traio kroz tu jabuku. Tako se vratio natrag.
Sve je meuzavisno. Stoga to nije ni dobro ni loe; to je jednostavno injenica. Ne
moete je proceniti, jer dobro i loe je vaa procena, tumaenje. I to nije koncept, to je
stvarnost.
ali kako je on mogu kada nas podstiete da budemo potpuno usmereni na sebe?
Da, to je jedino mogue kada ste potpuno svoji. Kada ste potpuno svoji, tada ete
videti da ako elite da budete zaista sreni, tada morate i druge da uinite srenima - jer ivot
je jedna meuzavisnost.
1018
Kada sam rekao da budete samo svoji, rekao sam samo da mislite na svoju sreu. Ali
u toj srei je mnogo toga sadrano. Ako elite da budete zdravi, morate da ivite sa zdravim
ljudima. Ako hoete da budete isti, morate da ivite u istom susedstvu. Ne moete da
postojite kao ostrvo. Ako elite da budete sreni, morate da rairite svoju sreu svuda okolo.
Nemogue je da budete usred okeana patnje sreni kao izdvojeno ostrvo - nemogue. Moete
biti sreni samo u srenom svetu, moete biti sreni samo u srenim odnosima, moete vam
biti divno samo sa divnim ljudima. Stoga ako ste zaista zainteresovani da vam bude divno,
stvorite lepotu svuda oko vas.
ovek koji je zaista svoj, postaje nesebian. Biti zaista svoj jeste put da se ide iznad
sebe. Biti zaista svoj je nain da se postane Buda, Isus. Oni su potpuno svoji jer misle samo
na blaenstvo. Ali u njihovoj tenji za blaenstvom, oni misle i na blaenstvo drugih takoe.
Ja sam potpuno svoj. Ja nikada ne mislim ni na ta drugo osim na sebe. Ali u tome, kroz
zadnja vrata, ulazi sve.
Ja sam zainteresovan za tvoju sreu, za tvoje blaenstvo. Zainteresovan sam za
stvaranje zajednice blaenih ljudi. Zainteresovan sam za stvaranje vrta divnih ljudi, jer ako ste
vi sreni, blaeni i divni, ja u postati udesno blaen i srean.
Ima jedna divna pria o Budi.
Stigao je pred vrata najvieg neba, nirvane. Vrata su bila otvorena, ali on nije uao.
Vratar ree: "Sve je spremno, ekali smo te milionima godina. Sada si doao. Retko se dogaa
da ovde stigne ovek kao Buda. Ui. Zato si stao tu? I zato gleda tako tuno?" Buda ree:
Kako mogu da uem? Jer milioni ljudi ostali su da se bore na putu. Milioni su ostali u patnji.
Ui u onda kada i svi ostali uu. Ostau ovde i ekau."
Ova parabola ima mnogo znaenja. Jedno od znaenja je da dok celina ne postane
prosvetljena, kako pojedinac da postane prosvetljen? Jer mi smo delovi jedni drugima,
obuhvatamo jedni druge, sainjavamo jedni druge. Vi ste u meni, i ja sam u vama, stoga kako
mogu da izdvojim sebe? To je nemogue. Pria je izuzetno znaajna i istinita. Celina mora
biti prosvetljena.
Naravno, ovek moe doi do izvesnog razumevanja, ali to razumevanje otkriva da
su i drugi ukljueni i da je svest jedna. Biti samo svoj znai nestati potpuno u celini, jer samo
glupi ljudi pokuavaju da sauvaju sebe. Pokuavajui da se sauvaju oni sebe unitavaju.
Isus je rekao: "Ko uva sebe, izgubie se, ko izgubi sebe, sauvae se." On vam je dao jednu
od najboljih metoda da budete svoji: izgubite sebe, i dobiete sebe. Vi dobijate gubei sebe.
Postajete tako sreni da se vaa srea iri posvuda; postajete tako smireni da se va mir iri
posvuda.
ali kako je on mogu kada nas podstiete da budemo potpuno usmereni na sebe?
On je mogu samo kada ste potpuno svoji. Tada ete uvek videti sutinu. Ako ivite
u porodici, ako ste mu ili ena, moi ete da vidite da ako ste vi dobri, i mu je srean. Samo
sebinost ini da mu bude srean, da pevui i zvidue, jer ako on postane tuan, depresivan
i ljut, tada ni vi ne moete biti sreni za dugo. On e uticati na vas. Sve je zarazno. Ako elite
da budete sreni, moraete da budete razigrani i sreni kao vaa deca, jer to je jedini nain da
vaa energija bude razigrana. Ako su ona tuna, bolesna, i sede bezvoljno u oku, vaa
energija e odmah pasti. Samo posmatrajte. Kada odete kod ljudi koji su sreni, odjednom
vaa tuga nestaje. Nestaje. Kada odete kod ljudi koji su tuni, vaa energija odmah padne.
To je matematiki dosledno. Ako elite da budete sreni, uinite ljude srenima. Ako
zaista elite da budete prosvetljeni, pomozite ljudima da budu prosvetljeni. Ako elite da
budete meditativni, stvorite meditativni svet. Zato je Buda stvorio veliki red sanjasina: zbog
okeanske atmosfere koju ti ljudi stvaraju i koja ih preplavljuje.
Ba prole noi jedan sanjasin je doao i rekao mi: "Oseam se vrlo neugodno sa
sanjasinima, jer se oseam kao deo gomile." Sad, to je vrlo sebian stav. Samo deo gomile?
Svako eli da bude poseban, svako eli da bude nezavisan, jedinstven, sam kao vrh, nevezan.
To je ego-trip. Dajem vam oker odeu, menjam vam ime, i vi se postepeno gubite u okeanu u
kome ne postojite kao posebni. Poinjete da stapate sebe sa drugima. Naravno, ego e se
oseati povreen, bie mu neugodno, nemirno. Ali ego je vaa bolest; on mora biti odbaen. I
ovek e tada moi da uiva u tome da ne bude poseban, da bude samo obian, sjedinjen, tako
1019
da ga niko ne vidi kao posebnog, odvojenog od drugih. Ali ego ima samo jednu ideju: kako
biti izdvojen i razliit.
Nisam nita rekao tom sanjasinu. Hteo sam da mu kaem ali sam pomislio da bi mu
to naudilo - on je samo jedan egoist koji misli da je oran odea neugodna, da je postao deo
stada - hteo sam da mu kaem da je onda bolje da obrije pola glave, pola brkova, pola brade,
tako da gde god da ode izgledae poseban. Istetovirajte elo, radite ono to niko ne radi.
Oseaete se dobro i ugodno. To ego eli.
uo sam o jednom oveku koji je eleo da postane vrlo poznat, koji je eleo da vidi
svoju sliku u novinama. Obrijao je pola svoje glave, pola svojih brkova i brade, i tako je iao
okolo po gradu. Za tri dana postao je najpoznatiji ovek u gradu. Sve novine su imale njegovu
sliku, deca su ila oko njega uz graju i viku, i on je u tome veoma uivao. Moete i vi da
uinite to isto.
Ego eli da bude izdvojen; zato je ego laan jer izdvojenost je lana. Bit zajedno
znai biti realan. Svaka izdvojenost je lana i iluzorna, a zajednitvo je istinito i realno.
Peto pitanje:
Tokom predavanja koristite izraz 'postignite sreu' i moj um skoi i kae: 'Radi vie,
jae'. Ali kako da radim prema predaji? To izgleda ludo.
Ovo je od Amide.
Ona ima um veoma orijentisan na rad: rad je vredan, igra je bezvredna, i sve je
ostvarljivo samo kroz rad. To je postalo ukorenjena navika u njenom umu. Ali tako je svako
nauio. Ceo svet se usaglaava prema radnoj etici. Igra se tolerie, u najmanju ruku. Rad se
najvie uvaava.
Stoga ak i ovde, kada ja govorim o predanosti, kada govorim o biu koje prihvata sa
nenou, va um puca. Gde god nae neku podrku, on iskae i kae: 'Da'. Sama re
'dostignue' pokree lavinu misli u vama: 'Dostignue? - rad, teak rad mora da se izvri.
Sama ta re pokree lanac misli, kao da je um samo ekao da skoi na sve to bi mu dalo
kontinuitet.
Tako vi mene sluate. Ja koristim rei koje se vrlo sadrajne, rei koje moete da
tumaite na razliite naine, rei koje razliito deluju na vas, asocijacijama, znaenjem.
Koristim jezik, a jezik je vrlo opasna stvar. Samo obratite panju na re 'postignue' i ceo um
orijentisan na rad poinje da deluje. Na taj nain me uopte ne sluate, ono to ja zaista
govorim. Rekao sam da je postignue mogue jedino onda kada ne pokuavate da ga
postignete. Postignue je mogue jedino onda kada sav napor da ga postignete otpadne, jer
ono to pokuavate da postignete je ve tu. Ne moe biti postignuto kao neto novo. Sam
napor postizanja stalno stvara prepreke izmeu vas i onoga to vi jeste u stvarnosti. Ali kada
um stalno posmatra i uvek je spreman da nae neku podrku za sebe.
Dopustite da vam ispriam jednu priu.
Policajac u jednom malom selu radio je vie od dvadeset godina i nije bio popularan
kod stanovnika. Daleko od toga da bude samo seoski bobi, popularan kao lokalni kasapin ili
potar, on je sebe video kao erifa iz amerikih filmova, i najmanji prekraj je tretirao kao
sluaj za Skotland Jard. Ponosno se hvalisao da je svaki stanovnik primio poziv za sud
zahvaljujui njemu. Vremenom je dobio automobil da bi pokrivao vei teren, jo est sela
pored njegovog, i tada je primetio da nikada nije imao sluaj protiv lokalnog svetenika.
Ponos mu nije dozvoljavao da se taj ovek tek tako provue pored njega. Ali nije imao ni
jedan razlog za intervenciju sa njim. Posmatrao ga je kako vozi bicikl po selu i skovao je plan.
Sakrio se iza jedne krivine na putu sa namerom da iskoi pred njim tako da mu svetenik
pregazi nogu biciklom. Moi e da ga kazni zbog neispravnih konica. Ali kada je to uinio,
sveteniku su refleksi omoguili da brzo zaustavi bicikl, na in pred nogu policajca.
Policajac je nerado priznao poraz i rekao je: "Mislio sam da je dolo moje vreme,
svetenie."
Ovaj mu odgovori: "Oh, da, ali Bog je bio sa mnom."
"Aha, imam te!" ree policajac, "dvojica na biciklu."
1020
Tako stalno radi um - posmatraj. Bilo koji izgovor: racionalan, iracionalan; bilo
kakav, ak i apsurdan, i um odmah skae da pokua da nastavi sa starim obrascem. Govorio
sam vam toliko o tome, ali naravno, koristim jezik. Budite paljivi, budite paljivi za te
trikove koje um skriva iza vaeg pogleda, i samo eka neki razlog da sebe pojaa jo vie.
Rad je dobar, ali rad samo kao rad je bedan, nije dobar. Rad je dobar ako je igra. Rad
je dobar ako ima istinsku vrednost; ako slikate jer volite slikarstvo, uivate u slikanju. Ako
vam slikanje omoguava da doete do novca, tada je drugorazredno, nevano, tada ono nije
sutina. Ako dobijete novac, onda je dobro, ako ne dobijete novac, onda niste nita izgubili,
jer vi ste tako uivali u slikanju. Vi ste u svakom sluaju ispunjeni. Ispunjenje e vam biti
vee od uloenog napora. Ako slikanje moe bit naplaeno, to e biti dodatno ispunjenje: Bog
je bio tako dobar prema vama. Ali ukoliko vas nagrada interesuje, dobiete je. Kada slikate,
kada piete poemu, kada radite u bati i znojite se na suncu, vi u tome imate svoju nagradu.
Rad kao igra, rad kao uivanje, rad kao bogosluenje je divan; to je milost za vas.
Rad kao poslovna aktivnost je jadan. Tada postajete deo trita. Tada samo razmiljate u
terminima koristi koju imate za to. Tada nikada niste ovde i sada. Tada ste uvek u rezultatu, a
taj rezultat je u budunosti. Nikada ne budite orijentisani na rezultat - to je patnja ljudskog
uma - budite usmereni na ovde i sada. Inae neete moi da dosegnete svoje najvie bie kroz
rad. Postii ete ga samo bivajui prisutni ovde i sada, bivajui svesni. Stoga koristite rad
prema okolnostima.
Ali ta se dogaa? Vi me sluate: vi samo beleite u svom umu ono to sam rekao.
Niste me zaista sluali. Sakupljate beleke. Ne sakupljate razumevanje. Sakupljate beleke i
tako nastaju problemi.
Dozvolite da vam ispriam jednu drugu anegdotu.
Stari doktor je razgovarao sa svojim asistentom pored bolesnikovog kreveta, irskog
svetenika koji je bio crven u licu i sa visokom temperaturom. Doktor ga potapa po ramenu:
"Ustaj i najedi se govedine sa salatom" ree mu. Sledei dan Irac se vratio na posao. Asistent
je zapisao beleku: crveno lice, visoka temperatura - biftek i salata.
Malo kasnije, zbog odsustva doktora, mladi asistent je pozvan do kreveta drugog
pacijenta, Nemca, kome je lice bilo crveno i imao je visoku temperaturu. Asistent mu prepisa
biftek i salatu. Ve sledeeg dana su obavestili asistenta da je Nemac umro. On zapisa sledee
u svoju belenicu: biftek i salata - dobro za Irce, ubija Nemce.
To je ono to vi radite sa mnom - sakupljate beleke. Samo pokuajte da razumete ta
govorim. Ne sakupljate beleke. Samo me posmatrajte, ta ja radim ovde. ta se dogaa
izmeu vas i mene ovde, upravo u ovom trenutku; kakva se razmena energije dogaa izmeu
vas i mene u ovom trenutku; posmatrajte, osetite i dozvolite da se to rastvori u vaem biu. Ne
stvarajte zabeleke inae ete uvek biti u nevolji.
Poslednje pitanje.
i vrlo je ozbiljno. Molim vas da ga ne shvatite kao alu. itananda ga je postavio.
Pitanje esto:
Uzgred reeno, vi ste jedini normalan ovek okolo. Zato nemate dece? Da li
prosvetljeni imaju dece ponekad?
Nikada nisam razmiljao o tome.
Moda nisi posluao nita od mojih odgovora, ali ja sam sasluao tvoje pitanje: to je
dobra ideja. Zapamtiu je. Ali tu ima jedan praktian problem: teko je nai normalnu enu.
Pre svega teko je nai normalnu osobu, a tek enu! - skoro nemogue. Ta je tekoa
mnogo vea.
Ispriau vam jednu anegdotu.
Vrlo bogati finansijer bio je mag na berzi, ali vrlo lo igra golfa. Imao je obiaj da
iskaljuje svoju lou volju na pomonika koji je nosio tapove. Jednog jutra, posle loe igre,
povikao je na njega: "Mora da si najgori pomonik na svetu!" "O, ne gospodine", odgovori
1021
pomonik, "to bi bila prevelika podudarnost."
Najgori golfer i najgori pomonik na svetu zajedno? To bi bila prevelika
podudarnost.
Da pronaem isto ovako normalnu enu kao ja, bila bi prevelika podudarnost. To se
nikada nije dogodilo, i mislim da se nee dogoditi. Nije poznato da je ijedan prosvetljeni
ovek imao decu. Da, mogli ste uti da je Buda imao sina, ali to se dogodilo pre nego to se
prosvetlio. Mahavira je imao erku, ali i to se dogodilo pre nego to se prosvetlio. Gurijev je
imao mnogo dece sa vie ena, ali i njemu se to desilo pre nego to se prosvetlio. Ali morate
biti svesni da za tu decu, kao to je Budin sin Rahula, nije sigurno dokazano da je Budin sin.
Za Mahavirinu erku nije sigurno dokazano da je njegova erka; to je samo uobiajeno tako
prihvaeno. To je tako nedokazano da jedna od ainskih sekti veruje da je to samo mit, da se
Mahavira nikada nije enio i da nije imao decu. Njegova erka je tako nedokazana kao da nije
ni postojala. Da li ste ikada uli da su sin ili erka nekog prosvetljenog postigli prosvetljenje?
Takva podudarnost bila bi prevelika.
Tu je ukljueno neto drugo. Prvo, normalna osoba trai normalnu enu, a onda oni
zajedno trae normalnu duu da se rodi. Taj problem je vrlo komplikovan jer vi traite enu
jedino kada ste nenormalni. Zato to niste sreli svoju unutarnju ensku stranu, vi traite enu
spolja. Traite oveka jer niste sreli svog unutarnjeg mukarca. Zato to niste kompletna
celina iznutra, vi idete spolja.
Prvo, u trenutku kada postanete celina iznutra - to znai postati svetac, onaj ko je
celovit - tada neete traiti spolja. Tada to nije potrebno. Vi takoe to ne moete izbei. Ako
ena doe sama, nemojte beati i javljati policiji da je ena sama dola. To je dobro. Ako ena
sama doe, svreno dobro. Ako ode, i to je savreno dobro.
Ako vam se dete rodi, to je takoe izraz neuroze - jer vi uvek elite da budete
okupirani neim. Vaa osnovna preokupacija je sa budunou, a deca stvaraju budunost
prikladnu za vas. Kroz njih, vae ambicije mogu da se kreu. Kada vi odete, vaa deca e biti
ovde. Ako ste pokuavali da postanete premijer, i niste uspeli, vae dete e moi da postane.
Pripremaete ga da nastavi gde ste vi stali.
Kada umire neko ko nije imao dece, on osea kao da je smrt zaista kraj, orsokak.
Ali ako ste ostavili dece iza sebe, osetiete neku vrstu besmrtnosti kroz njih: "U redu je,
umirem, nema problema. Deo mene e iveti kroz moju decu." Ljudi su tako mnogo
zainteresovani za decu jer su tako mnogo uplaeni od smrti. Deca vam daju lanu predstavu o
besmrtnosti, o nekoj vrsti nastavljanja. Normalna, ne-neurotina osoba nije zainteresovana za
decu, nije zainteresovana ni za koji oblik nastavljanja. Ona je otkrila venost, i nije zabrinuta
oko smrti.
1022
Poglavlje 5
TO JE TO!
5. maj 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
IV, 11: hetuphalarayalambanaih samgrhitatvadeamabhave tadabhavah.
[Vasane postoje] podravane [svojim] uzrokom [tj. eljom za ivotom],
[neizbenou sazrevanja] ploda (phala), [svojom unutranjom] potporom (asraya) [tj.
supstratom ili fondom svesnosti] i [svojim spoljanjim] potporama (alambana) [u vidu
objekata spoljanjeg sveta]. Kada ova [etverostruka podranost] nestane, i ovi [duevni
ostaci] nestaju.
IV, 12: atitanagatam svarupato 'styadhvabhedaddharmanam.
Ono prolo i ono to jo nije [mogu da paralelno] postoje svako na svoj
specifian nain s obzirom na injenicu multidimenzionalnosti razvojnog procesa
(adhvan) formi (dharma).
IV, 13: te vyaktasukma gunatmanah.
Ove [forme, naime, mogu postajati kao] jasno uoljive (vyakta), ili pak kao
ulima nedostupne (sukma). Ono sutinsko u njima su energetski aspekti (guna).
IV, 14: parinamaikatvadvastutattvam.
Jedinstvenost (ekatva) [koja se moe uoiti] u promenljivosti (parinama) ini
moguim [tvrenje] realnosti [nekog] entiteta (tattva).
IV, 15: vastusamye cittabhedattayorvibhaktah panthah.
I pored toga to je [na ontolokom nivou] ono-realno (vastu) samo jedno -
ishodita dva [razliita posmatraa nuno se] razilaze, budui da im se fond
oitavanja (citta) razlikuje.
IV, 16: na caikacittatantram vastu tadapramanakam tada kim syat.
[Ali, time] nije [reeno] ni da je realno projekcija jedne [Apsolutne] moi
oitavanja (ekacittatantra), a kako [u skladu sa prethodnim aforizmom] ona nije
[jedinstveno i jednoznano] merilo (pramana) [postojanja stvari] - tada [u sluaju
neaktivnosti ili rasprenosti citte] na koji nain bi [uopte dotina stvar] mogla
postojati?
IV, 17: taduparagapekitvaccittasya vastu jnatajnatam.
Ono realno (vastu) se zna ili se ne zna u zavisnosti od uticaja koji ovo ima na
fond oitavanja (citta).
Prva sutra:
Iako su vezane zajedno kao uzrok i posledica, posledice nestaju sa nestankom
uzroka.
Avia, neznanje o Sopstvenom biu, je osnovni uzrok sveta. Jednom kada avia,
neznanje o Sopstvenom biu nestane, i svet takoe nestaje - ne svet objekata, ve svet elja;
ne svet oko vas, nego svet koji vi stalno projektujete iznutra. Svet vaih snova, iluzija,
projekcija, trenutno nestaje u trenutku kada neznanje nestane iz vas.
Ovo mora da se razume: neznanje nije samo neki nedostatak znanja, pa da moete
sakupiti znanje; neznanje o kome je ovde re nee nestati na taj nain. Moete postati vrlo
1023
obrazovani, ali da i dalje ostanete u neznanju. Zapravo, znanje deluje kao zatita za neznanje.
Neznanje nije uniteno znanjem. Naprotiv, ono je njime zatieno. Juriti za sakupljanjem
znanja, nagomilavati znanje, nije nita drugo do skrivanje svoga neznanja. to vie znate, to
vie mislite kako vie niste neznalica.
Na Tibetu kau: Blago neznalicama, oni su sreni jer misle kako sve znaju.
Pokuavati da se sve naui nee pomoi; time je sutina promaena. Pokuati
spoznati sebe samoga je dovoljno. Ako znate Sopstveno bie znate sve, jer vi uestvujete u
celini, vaa prava priroda je sama celina.
Vi ste kao kap vode. Ako znate tu kap potpuno, znaete i ceo okean, prolost,
sadanjost i budunost. U jednoj kapi vode prisutna je cela priroda okeana.
ovek pored uenja stalno zaboravlja sebe i samo nakuplja informacije. On moe
postati veliki znalac, ali da ostane neznalica. Stoga neznanje nije protivno znanju; znanje nije
lek za neznanje. Onda ta je lek za neznanje? Joga kae: svesnost; ne znanje, ve spoznaja; ne
fokusiraj sebe spolja, ve se fokusiraj na onoga koji zna.
Kada je dete u majinoj utrobi, ono je potpuno uspavano. Prvih meseci u materici
ono je u dubokom snu, onome to joga naziva suupti - duboki san bez snova. Onda, pri kraju
estog ili sedmog meseca, dete poinje po malo da sanja. Dubok san je prekinut, nije vie
potpun. Neto se dogaa spolja, umovi, i detetov dubok san je prekinut. Vibracije stiu do
njega i remete njegov duboki san i ono poinje da sanja. Prvi talasi snova dolaze. Dubok san
bez snova je prvo stanje svesti.
Drugo stanje je san sa snovima. U drugom stanju ostaje san, ali nova aktivnost
deluje: aktivnost snova. Zatim kada se dete rodi nastupa tree stanje svesti, koje mi
uobiajeno nazivamo stanje budnosti ili java. To nije pravo stanje budnosti, ali ta nova
mogunost poinje da deluje i to je dar razmiljanja. Dete poinje da misli.
Prvo stanje je spavanje bez snova; drugo stanje je spavanje sa snovima; tree stanje
je spavanje sa snovima i sa mislima - ali i dalje ostaje spavanje. Spavanje nije potpuno
prekinuto. Vi ostajete uspavani i dok razmiljate. Vae razmiljanje je samo drugaiji nain
sanjanja; spavanje nije prekinuto. To su uobiajena stanja. Retko koji ovek postigne vie od
treeg stanja, razmiljanja. A to je cilj joge: dostii stanje iste svesti, iste kao to je isto i
prvo stanje. Prvo stanje je ist dubok san, a zadnje stanje je ista svest, ista budnost. Jednom
kada je vaa budnost ista kao dubok san, postali ste Buda, ostvareni ste, stigli ste kui.
Patanjali kae: samadhi, najvie stanje svesti je kao dubok san, samo sa jednom
razlikom. On je miran i tih kao dubok san, spokojan, objedinjen i blaen kao dubok san, ali
samo sa jednom razlikom: on je potpuna budnost. To je vrh evolucije. Mi uobiajeno
ostajemo na treem stanju svesti. Duboko dole san se nastavlja, na slojevima snova, na
slojevima miljenja - ali san nije prekinut. I to sami moete da opazite, to nije samo teorija.
Moete da se uverite u tu injenicu.
U svakom trenutku kada zatvorite oi prvo to ete videti su misli, slojevi misli
svuda oko vas, talasi misli, jedna dolazi, druga odlazi, gomila, guva. Ostanite mirni nekoliko
sekundi i videete iznenada da misli vie nisu tu, ali poinju snovi. Sanjate kako ete postati
predsednik drave, ili da ete nai grumen zlata na putu, ili da ete nai prelepu enu ili
mukarca, odjednom vi poinjete da projektujete: snovi poinju da rade. Ako nastavite da
sanjate due vreme doi e trenutak kada ete zaspati - mislite, sanjate, spavate; i onda opet iz
spavanja, do sanjanja i do razmiljanja. Tako se obre ceo va ivot. Istinske svesti jo nema,
a ta istinska svest je ono za ta Patanjali kae da razbija neznanje - ne znanje, ve svest.
Skupljamo znanje samo da zaglupimo sebe i druge.
uo sam: U maloj koli se pojavio inspektor na asu i rekao: "Ko je sruio zidine
Jerihona?" Jedan deko zvani Bili Grin, odgovori brzo: "Molim vas, gospodine, nisam ja."
Inspektor se zaudio takvom neznanju i iznese sluaj direktoru kole kada je zavrio posetu.
"Znate" ree, "pitao sam razred: 'Ko je sruio zidove Jerihona?' a mali Bili Grin ree da nije
on!" Direktor ree: "Bili Grin? Pa znate, moram vam rei da je on uvek bio poten i iskren, i
ako on kae da nije onda nije."
Inspektor napusti kolu bez komentara. Ne gubei vreme on izvesti ceo sluaj
1024
ministru obrazovanja. Odmah mu posla izvetaj: "Dragi gospodine, referenca: zidovi Jerihona
su materija za ministarstvo rada, i vae pitanje u poslati njima na dalju nadlenost."
Niko ne prepoznaje jednostavnu injenicu, da ne zna. Ma kakvo da je pitanje, svako
pokuava da prui odgovor. Moete tako uhvatiti sebe na delu mnogo puta ako pokuate.
Neko neto pita, neko govori o neemu to ne znate, ali vi poinjete da komentariete,
objanjavate, kaete neto tek da ne budete uhvaeni u neznanju, da niko ne pomisli da ste
neznalica. Ali prvi korak u svesnosti je da ponete sa prepoznavanjem da ste u neznanju.
Neznanje moe biti razbijeno, ali ne dok ga ne prepoznate.
Kada je P. D. Uspenski, veliki uenik Gurijeva, sreo svog uitelja prvi put, ve je
bio vrlo poznat kao uenjak u svetu. Gurijev je bio nepoznat, Uspenski je bio vrlo poznat.
Ve je bio napisao jednu od najboljih knjiga tog vremena, Tertium organum. To je bio vrlo
smeo pokuaj. Zapravo, u to vreme ni jedan drugi ovek nije ni pokuao tako smelu
spekulaciju. Odvano, Uspenski je opisao svoju knjigu kao trei kanon miljenja: Tertium
organum. Prvi je napisao Aristotel, drugi je napisao Bekon. I on kae: "Ja sam napisao trei
kanon miljenja." Ree: "Prvi i drugi nisu nita prema treem. Trei stoji pre prvog." To je bio
smeo poduhvat, nije to samo egoizam. On je traio samo istinu.
Kada je Uspenski doao pred Gurijeva, Gurijev ga je pogledao. Mogao je videti
obrazovanog oveka koji mnogo zna, koji zna sve to i ostali znaju, i jo vie - vrlo suptilan
ego. Gurijev mu dade pare papira, i ree mu da ode u sobu i da sa jedne strane napie sve
to zna, a sa druge strane sve to ne zna. Jer njihov rad moe da pone tek kada bude naisto
sa tim ta zna, a ta ne zna. Gurijev ree: "Zapamti, sve to napie da zna, ja u prihvatiti i
nikada o tome neemo govoriti. To je zavreno, ti to zna. Sve to napie da ne zna, mi
emo raditi na tome." Gurijev kae da je prva stvar koji treba da znate, ta je to to znate, a
ta ne znate.
Uspenski ode u sobu. Poeo je da razmilja o onome to zna po prvi put u ivotu, i
nije mogao da napie nijednu stvar na papiru. Pokuao je sa Bogom, sopstvom, svetom,
umom, sveu - ta je on znao? Po prvi put je to pitanje postavio iskreno. Znao je mnoge
stvari o Bogu, znao je mnoge stvari o dui, o svesti, ali nije zaista znao samog Boga. To su
sve bile samo informacije, nije bilo njegovo iskustvo. A sve dok neto ne postane vae
iskustvo, moete li rei da to znate?
Moete znati o ljubavi, ali to znanje nije pravo. Morate proi kroz ljubav, morate
proi kroz vatru ljubavi. Morate goreti i preiveti taj izazov, i kada izaete iz ljubavi vi ste
potpuno promenjeni, drugi ste ovek od onoga koji je uao u ljubav. Ljubav preobraava.
Informacije vas nikada ne preobraavaju. Informacije dolaze kao dodaci, ma kakvi da ste, one
e vam biti samo dodaci. One dolaze kao dragocenosti, ali vi ostajete isti. Iskustvo vas menja.
Pravo saznanje nije sakupljanje, ono je preobraaj, promena - staro umire a novo se raa. To
je teko
Uspenski je pokuavao koliko je mogue da pronae bar neku stvar, jer je bilo
previe za njegov ego da ne napie nita. Nije moga ak ni da napie: "Znam sebe samoga."
Ako ne znate osnovnu stvar, sebe samoga, ta drugo moete znati? Bila je hladna no, a on je
poeo da se znoji. Samo trenutak pre drhtao je od hladnoe. Celo njegovo bie bilo je u
pitanju. Oseao je vrtoglavicu, pao je u nesvest. Dugi sati su proli dok Gurijev nije pokucao
na vrata i rekao: "Da li si uradio neto?" I tada je Gurijev mogao videti da se ovek
promenio. Samo je drao beo papir u ruci, sedeo i bio je u meditaciji, u zazenu. Dao je prazan
papir Gurijevu i rekao: "Ne znam nita. Ja sam potpuna neznalica. Primi me za uenika."
Gurijev je rekao: "Sada si spreman - prepoznavanje svoga neznanja je prvi korak ka
mudrosti."
Iako su vezane zajedno kao uzrok i posledica, posledice nestaju sa nestankom
uzroka.
Patanjali kae da ste besmrtni, ali to je posledica. Vi ste poudni, i to je posledica.
Oseate bes, to je posledica. Naite uzrok. Ne borite se sa posledicama jer vam to nee
pomoi. Moete se boriti sa svojom pohlepom, ali ona e se pojaviti ponovo u nekom drugom
1025
obliku. Moete se boriti sa svojim gnevom, bie potisnut i eksplodirae ponovo. Posledice se
ne mogu ukinuti borei se sa njima. Zato joga nije moralni sistem, ona je sistem svesti. Mora
se pronai pravi uzrok. Ako seete grane i kreete lie drveta to nee uticati na drvo. Novo
lie e nii ponovo. Morate istraiti koren, sam uzrok. Ako elite da unitite drvo, unitiete
koren. Kada koren nestane, nestae i drvo. Ne moete sei grane, to nije nain da se uniti
drvo. Zapravo, kada seete grane drvo jo vie raste. Kreite drvo i ono e postati jo deblje i
gue. Odsecite koren i drvo e nestati.
Joga kae: moralnost je borba sa posledicama.
Vi ste pohlepni, pokuavate da ne budete pohlepni, i ta se dogaa? Moete biti bez
pohlepe samo kada se vaa pohlepa pretvori u ne-pohlepu. Ako neko kae da ako postanete
bez pohlepe ii ete u raj, a ako ostanete pohlepni otii ete u pakao, ta on radi? On vam daje
novi objekat pohlepe. On kae: "Ne budi pohlepan; stei e raj i bie zauvek srean." Sada
e pohlepna osoba poeti da misli kako da praktikuje nemanje pohlepe kako bi stekla raj.
Vi ste uplaeni, strah je tu. Kako se osloboditi straha? Moete stvoriti jo straha,
mnogo vie straha moe biti stvoreno kada ponete da ga potiskujete. To nije nain da se
oslobodite straha; samo ete postati jo vie uplaeni. Stvorie se novi strah, strah od straha.
Vi ste besni. Lako vam je da postanete besni, a vrlo teko da odolite tom nagonu.
Neto mora biti uinjeno. Zato postajete besni? Uvek kada vam je ego povreen postajete
besni. Nauili su vas da ovek koji ume da se kontrolie je potovan u drutvu. Smatra se da
je ovek koji ne pokazuje svoj bes, veliki ovek. Tako se va ego menja: postaje vie
disciplinovan i kontrolisan, nauen da ne pokazuje lako svoj bes. Va ego nije uniten,
naprotiv, postaje ojaan. Bolest moe menjati svoj oblik, ime, ali e i dalje ostati bolest.
Zapamtite ovo: joga nije sistem moralnosti jer se ne bavi posledicama. Zato tu nema takvih
stvari kao to su deset zapovesti.
Ljudi ue jedni druge bez spoznaje osnovnog uzroka. Dok osnovni uzrok ne bude
spoznat, nita nee biti uinjeno; ljudska linost e ostati ista, moda malo prilagoena i
uglaena tu i tamo.
uo sam: Poljak je otiao kod onog lekara na pregled vida. Seo je ispred table,
doktor mu zatrai da ita redove. Kada je stigao do najnieg reda on proita: C S V E N C J
W i zastade zabrinuto. Doktor ree: "Ne brinite. Ako to moete da proitate onda je sve dobro
sa vaim vidom." Poljak ree: "Da itam to? Ja znam tog tipa!"
Tak je teko da prihvatite ono to ne znate, da ne znate zato ste egoistini. Ne znate
zato tako lako postajete besni. Ne znate zato je pohlepa tu. Zato je pouda tu, zato je tu
strah. Bez poznavanja uzroka, stalno ete se boriti sa posledicama. Arogantni ste zato to
znate. Mnogi ljudi dolaze kod mene i kau: "Voleli bismo nekako da se oslobodimo besa." Ja
ih pitam: "Da li znate uzrok?" Oni sleu ramenima, kau: "Samo je bes tu, i kada imam samo
malo ljutnje to me uznemiri, uznemirava moje odnose, stvara vie napetosti, nemira, kajanje,
krivicu." Ali to su sve posledice.
Zato se pre svega sam bes javlja? Niko to ne pita. A lepota je u tome: ako pitate o
uzroku, ako istraite uzrok, biete iznenaeni kada spoznate da je uzrok jedan. Ima miliona
posledica a uzrok je samo jedan, koren je jedan. Bes, pohlepa, egoizam, strah, mrnja,
ljubomora, zavist, nasilnost: ma ta da je posledica uzrok je jedan. A uzrok je: niste dovoljno
svesni. Moete kontrolisati bes, ali to vam nee pomoi. To e biti samo kontrolisana bolest,
stabilizovana u vama. Nee vas uiniti zdravim. To e vas ak uiniti jo vie bolesnim.
Moete videti da osoba koja ispoljava po malo ljutnje nikada nije zaista opasna. Moete biti
sigurni da ona nikada nee poiniti ubistvo. Nikada ne akumulira dovoljno besa da bi poinila
ubistvo. Svaki dan se prazni. Po malo, bez ikakvih provokacija ona ispoljava svoj bes. To
znai da se ta energija ne zadrava vie u njemu. On ima ventile. Kad god je previe pritiska
pare u njemu, on je ispusti napolje. ovek koji se mnogo kontrolie je vrlo opasan ovek. On
blokira svoju paru, njegova energija ostaje skrivena, blokirana. Jednog dana ta energija e
prevazii njegovu kontrolu i eksplodirae. Tada e poiniti neto zaista teko. ovek koji lako
ispoljava bes, lako se i smiruje. Takav tip oveka nikada nee biti ubica. Nikada ne akumulira
1026
dovoljno pritiska. Ljudi koji lako ispoljavaju emocije su dobri ljudi. Oni nisu mnogo
kontrolisani, oni plau, kukaju, i smeju se, ali su dobri ljudi. Biti sa njima je bolje nego biti sa
religioznim ovekom, moralistom, puritancem, vrlo sabranim, kontrolisanim. Oni su opasni.
Pre neki dan je jedan mladi bio u Tirtinoj grupi za suoavanje. On je mnogo godina
trenirao aikido. Aikido, dudo, karate, diu-dicu i sve te metode su metode kontrole.
Kontroliete sebe tako da postanete skoro kao statua, da niko ne moe da vas isprovocira. I taj
mladi je postao deo grupe za suoavanje.
Ali filozofija grupe za suoavanje je potpuno razliita: ispoljiti sve, ma ta da je u
vama. Nikada ne akumulirati nita u sebi. Isprazni, pusti da ode. Suoavanje i aikido su dve
potpuno razliite stvari. Aikido kae: kontrola - jer trening aikidoa je trening za borca. Svi
japanski treninzi su za to da vas naprave velikim borcem, i sigurno da su metode takvog
razvoja vrlo opasne. Ali to je zato jer su Japanci vrlo mali ljudi i morali su da se bore sa
ljudima koji su mnogo vei od njih. Morali su da stvore sredstva pomou koji e sebe da
uine jaim od veih i snanijih ljudi, i nali su sredstvo. To je bila kontrola svih energija u
sebi, to postaje stvar koja sjedinjuje. Zato Japanci i Kinezi ive pod velikom kontrolom i
disciplinom. Oni su opasni. Jednom kada vas napadnu neete preiveti. Obino vas nee
napasti, ali ako vas napadnu mogu da vas ubiju.
I tako je taj mladi koji je bio duboko u aikidou uao u grupu za suoavanje, i Tirta je
insistirao da ispoljava sve to ima van, a on nije mogao. Ceo njegov trening, reko mi je
kasnije, bio je trening kontrole. Onda je jedna devojka iz grupe poela da ga gurka i udara.
Izazvala je njegov bes da se ispolji tako da je ostao kao statua, jer je ceo njegov trening bio da
ne ispoljava nita spolja. Ostao je kao Buda, ne kao pravi Buda, jer Buda je svestan, a ne
kontrolisan. Izgledao je kao statua Bude. ovek koji se kontrolie i ovek koji je svestan
mogu slino da izgledaju, ali duboko unutra oni su potpuno razliiti. Njihove energije su
kvalitativno razliite.
On je postajao sve vee agresivan unutra, i takoe vie kontrolisan jer je sav njegov
trening u pitanju. Bacio je jastuk na devojku, a ak i jastuk baen od aikidoke moe biti
opasan. Moe da vas udari na posebno mesto sa takvom snagom da i jastukom moe da vas
ubije. U tome je ceo njihov trening, godinama, mali potez ali na vrlo delikatno mesto. Japanci
su otkrili da mogu da udare vrlo blago i da osoba nestane. Samo sa jednim prstom mogu da
ubiju neprijatelja. Nali su posebna mesta za udarac, kada i kako da izvedu taj udarac.
Ali tada se uplaio da je mogao da ubije devojku. Tako se uplaio da je pobegao iz
grupe i doao do mene da mi objasni. Rekao je: "Ta vrsta grupe ne bi trebalo da radi u
aramu. Neko bi nekoga mogao ubije." On je upravu jer taj ubica je u njemu. Njegov strah je
ispravan, on je u pravu to se tie njega samoga. On moe postati ubica. Zapravo, takav
trening moe samo da vas uini ubicom, ratnikom.
Zapamtite: ako kontroliete bes, poudu, i takve stvari, onda ih akumulirate u temelju
svoga bia - onda sedite na vulkanu. Joga nema nita sa potiskivanjem. Joga jedino veruje u
svesnost.
Iako su vezane zajedno kao uzrok i posledica, posledice nestaju sa nestankom
uzroka.
Naite uzrok i uzrok je samo jedan. Sve stvari postaju jednostavne, jer ne morate da
se borite sa tako mnogo posledica. Jednostavno odseete koren, glavni koren, i celo drvo sa
svim granama jednostavno e nestati. Postanite vie svesni.
Izvan dubokog sna bez snova, javljaju se snovi i poinju da vas prelivaju. Moete da
vidite, ponekad vas san probudi. Isto se dogaa kada mislite: samo miljenje vas probudi. Kao
to u snu moete da sanjate da ste budni, i u razmiljanju moete da zamiljate da ste budni -
iako jo niste. Pravo buenje se dogaa jedino kada vae misli nestanu - kada nema oblaka u
vama, kada ni jedna jedina misao ne lebdi, kada ste samo isti vi sami. To je sama istota,
jasnoa opaanja, samo vienje bez objekta vienja, celo nebo je prazno. Ako ne vidite nita,
nijedna re ne nastaje u vama. Vidite cvet rue, i nita se ne javlja u vama, ak ni: "Divan
cvet". Samo vidite da je rua tu, da ste vi tu, i izmeu vas nema verbalizacije. I u toj tiini prvi
put znate ta znai biti svestan, ta je stanje prave budnosti. Tada je koren odseen. To
1027
pokuajte na sve duge naine.
Jedan od naina je da kada ste besni, pokuate da budete svesni toga. Iznenada ete
videti da ili moete biti besni, ili svesni, ne moete biti oba istovremeno. Kada se seksualnost
javlja, pokuajte da budete svesni toga. Iznenada, videete da ili moete biti svesni, ili biti
seksualni, ne moete biti oboje istovremeno. To e vam pomoi da uvidite injenicu: svest je
lek, a ne kontrola. Ako postajete sve vie i vie svesni, vaa energija poinje da se kree u
sasvim drugim dimenzijama. Ista energija koja vas je vodila u bes, u poudu, u seks, se
oslobaa i poinje da se kree kao stub svetlosti u vama. I ta svest je najvie stanje ljudske
evolucije. ovek postaje Bog kada je svestan. Dok to ne dostignete vai ivoti e biti
izgubljeni. iveete kao pijanice.
Kada ovek zapone da meditira izlazi iz stanja pijanstva mnogih ivota. Po prvi put
ne moe da poveruje kako je uopte iveo sve do tada. Sve mu to izgleda kao komar -
grozno. Zato ljudi i ne pokuavaju da postanu svesni, jer i najmanji uvid svesti vodi u razlaz u
razbijanje celog dotadanjeg ivota za koji su znali. Ceo njihov ivot im postaje besmislen i
beznaajan. Strah od svesnosti je strah od dokaza da je ceo va ivot bio pogrean. Zato samo
najhrabriji ljudi pokuavaju da meditiraju, da postanu svesniji. Inae ljudi se samo kreu u
istim zaaranim krugovima istih elja, istih snova, istih misli; zato dolaze ponovo i ponovo
natrag u ivot, ponovo umiru - od kolevke do groba.
Samo malo razmislite, kontemplirajte o tome ta radite: ponavljate nekoliko
nesvesnih elja, ponavljate neto to vam nikada nije dalo nikakvo blaenstvo, to vas je uvek
razoaralo. Nastavljate tako dalje kao hipnotisani. U sutini to joga i kae: mi smo duboko
hipnotisani. Niko drugi nas nije hipnotisao, mi smo sami hipnotisani od svoga uma; ali mi
ivimo u toj hipnozi.
Ma ta da radite u nesvesnom stanju, bilo ta, mogu vam bezuslovno rei da e vas to
napraviti idiotima. Vi sami to ponekada oseate, ali uvek iznova vi odbacujete sebe. Ne seate
ga se toliko dugo jer to izgleda tako rizino.
Volite neku enu: ako postanete svesni ljubav moe nestati jer vaa ljubav je moda
bila samo hipnoza, kako obino i biva. Vi ste ambiciozni, pokuavate da steknete kapital, da
postanete predsednik ili premijer, i zato se plaite da postanete svesni, jer ako postanete svesni
iznenada e cela stvar da ispadne glupa, a vi ste vezali ceo svoj ivot za to.
Ba pre neki dan video sam fotografiju senatora Hampreja kao plae, jer celog ivota
je pokuavao da postane predsednik Amerike, i ovo mu je bila zadnja prilika, i video je da je
propala. Tako je stao pred svoje oboavaoce i zaplakao. Suze su mu lile kada je rekao: "Sada
sam ve star i ovo mi je bila poslednja prilika, nikada neu postati predsedik." Plakao je kao
malo dete vai politiari i jesu mala deca koja se igraju i tuku meusobno.
Ako postanete svesni videete odjednom svu besmislenost vaih tenji. Tada moete
da stanete, i osetite da ste negde duboko iznutra oduvek to oseali.
Jednom se dogodilo: vrlo bogat ovek je doao kod mene da me slua. Iznenada je
prestao. Posle vie meseci sreo sam ga na jutarnjoj etnji. Pitao sam ga: "Gde si bio? Iznenada
si nestao." On ree: "Nije bilo iznenada, postao sam postepeno svestan. Doao sam da te
sluam, ali sada nije vreme. Mlad sam, i sluajui te postepeno izgubio bih sve svoje ambicije.
To bi postalo opasno. Prvo u da ostvarim svoje ambicije. Kasnije, kada ostarim, tada u da
meditiram, ali to nije sada za mene. Prvo sam doao kod tebe iz radoznalosti, ali postepeno
bivao sam uhvaen u to. I zaustavio sam se. Bilo je teko da se zaustavim, ali ja sam ovek
koji ima jaku volju."
Ne moete postati svesniji jer ste mnogo uloili u svoje gluposti, u svoje neznanje, u
svoju nesvesnost. U taj san, u taj dreme, vi ste uloili svoj ivot, i to mnogo puta. Sada, kada
se jave prvi zraci svesnosti izgleda vam kao da ete izgubiti ceo svoj ivot. Ostali ste bez
hrabrosti. Zato ljudi stalno menjaju posledice, jer to nije opasno, to nikada ne dodiruje koren.
Jednom se dogodilo: Putovao sam sa Mulom Nasrudinom. Iznenada smo postali
svesni da je on izgubio svoju kartu. Gledao je po depovima ali bili su prazni. Ali nije
pogledao u jedan od svojih depova. Rekao sam mu: "Pogledao si u sve depove osim tog.
Zato?" On ree: "Bojim se. Ako karta nije tu, pau mrtav. Ostavio sam taj dep u nadi da
1028
ako karta nije nigde drugde, onda je sigurno tu. Ako i tu pogledam, a ona nije ni tu, pau
mrtav."
Vi znate gde da pogledate, ali ostajete uplaeni. Zato idete da gledate na druga mesta
samo da biste ostali obuzeti s neim. Gledate u novac, mo, presti, ovo i ono, ali nikada
unutar sebe, nikada u svoje unutarnje bie. Uplaeni ste; izgleda vam da ako pogledate unutra
i nita ne naete, paete mrtvi. Ali svako ko je pogledao unutra uvek je naao. Nije se
dogodio nijedan sluaj da onaj ko je otiao unutra nije pronaao blago. To je univerzalna
injenica. ak ni naune injenice nisu tako univerzalne; ta injenica nema nijednog izuzetka.
Bilo kad, u bilo kojoj zemlji, u bilo kom veku, svaka ena ili ovek koji su pogledali u sebe
nali su blago. Ali kada ga jednom ugledaju, od tada je potrebna velika hrabrost. Vi ste uredili
svoj svet spolja. Vaa ljubav, vaa mo, va novac, va ugled, vae ime: sve je to izvan vas.
Onaj ko hoe da ide unutar sebe mora da ostavi te svari, da zatvori oi i vrsto se dri do
samoga kraja.
ivot vam donosi razoarenja; to je blagoslov. ivot vas stalno iznova razoraava.
ivot kae: "Idi unutra". Sva razoarenja su jednostavno pokazatelji da gledate u pogrenom
smeru. Ispunjenje je mogue samo u pravom smeru. ivot vas razoarava jer je udesan
blagoslov. Ako se zadovoljavate spoljanjim biete izgubljeni zauvek, tada nikada neete
pogledati unutra. Ali uprkos svemu razoarenja vam daju nadu.
uo sam o jednom oveku: "Zato si napustio svoj zadnji posao?" "Pa ef je rekao da
sam otputen. Ali nisam dobio nikakav otkaz. On je uvek tako govorio. Doao sam sledeeg
dana i sve moje stvari su bile uklonjene iz ureda. Doao sam i sutradan i moje ime sa vrata je
bilo uklonjeno, a sledeeg dana sam video drugog tipa sa sedi za mojim stolom. 'To je previe'
pomislih u sebi pomiren sa sudbinom."
Ali ak ni to nije previe za vas. Svaki dan vi ste otputeni, svaki dan ste frustrirani,
svakoga trenutka. Ma ta da nameravate da uradite biva uniteno svakog trenutka, ma ta da
zamislite. Sve vae nade se jednostavno pokazuju beznadnim, i svi vai snovi padaju u
prainu i ostavljaju gorak ukus u ustima. Stalno se oseate gadno, ali i dalje vi prianjate za to;
jednog dana, moda, odnekud, vai snovi e se ispuniti. Tako vi visite nad vrlo iluzornim
svetom svojih projekcija. Dok ne postanete svesni i vidite beznadenost svih vaih nada, dok
ne odbacite sve nade, neete se okrenuti unutar sebe, i tako neete moi da uklonite uzrok.
Prolost i budunost postoje u sadanjosti, ali se ne opaaju u sadanjosti jer su u
razliitim planovima.
Joga veruje u bezvremenost, ne u vreme. Joga kae: sve jeste, prolost je ovde,
skrivena u sadanjosti, i budunost je takoe ovde, skrivena u sadanjosti, jer prolost ne
moe jednostavno da nestane i budunost ne moe samo da se pojavi iz niega. Prolost,
sadanjost, budunost, svi su ovde i sada. Za nas oni su podeljeni jer ih ne moemo videti u
potpunosti. Imamo vrlo mali otvor za vienje, za ula, za vienje stvarnosti. Mi smo odvojeni.
Da je naa svest ista i bez oblaka, videli bismo venost kakva jeste. Tada ne bi bilo
ni prolosti ni budunosti. Bio bi samo ovaj trenutak, veno ovaj trenutak.
Veliki zen majstor Bokuju, je umirao i njegovi uenici su se sakupili. Glavni uenik
ree: "Uitelju, vi nas naputate. Ljudi pitaju ta je vaa poruka, ta posle vaeg odlaska? Iako
ste nas uili dugo mnogim stvarima, mi smo i dalje u neznanju, teko nam je da samemo
vau poruku. Zato vas molimo, pre nego to odete, dajte nam sutinu vae poruke ukratko."
Bokuju otvori svoje oi i glasno ree: "To je to!" - zatim zatvori oi i umre. Sada, posle njega,
vekovima ljudi se pitaju ta je time mislio: To je to. On je time rekao sve.
To je to
Dao je celu poruku: sve je u ovom trenutku. Ovaj trenutak - cela prolost, cela
sadanjost, cela budunost, sadrani su u ovom trenutku. Ali vi to ne moete da vidite u
potpunosti jer je va um tako zamagljen, tako pranjav mislima, snovima, spavanjem, suvie
je hipnoza, elja, motiva. Ne moete da vidite. Niste celoviti, zato vae vienje nije celovito.
"Jednom kada je vienje celovito" kae Patanjali, "prolost i budunost e postojati u
1029
sadanjosti, ali oni se ne iskuavaju u sadanjosti jer su u razliitim planovima." Prolost je
pomerena u drugi plan. Dok ne postanete nadsvesni ne moete znati budunost. Zatvoreni ste
u svoju malu svesnost, veoma podeljenu. Vi ste kao vrh ledenog brega: mnogo je skriveno
duboko ispod, upravo ispod vas, a mnogo toga je skriveno i iznad vas. Upravo ispod i iznad
vas, cela stvarnost vas okruuje, ali vi prianjate uz vau malu svesnost. Uinite vau svesnost
veom i jaom.
To je svrha meditacije - kako da uinite svoju svest veom, kako da uinite svoju
svest beskrajnom. Biete jedino tada u stanju da razumete veu realnost, srazmerno ueem
svoje svesti biete sposobni da znate realnost. Ako imate beskrajnu svest znaete beskrajno,
ako imate trenutnu svest, znaete samo ono trenutno. Od vae svesti zavisi sve.
Bilo da su ispoljene ili neispoljene, prolost, sadanjost i budunost imaju prirodu
triju guna: stabilnost, aktivnost i inertnost.
Govorili smo o trima gunama: sattva znai stabilnost i ravnotea, raas znai
aktivnost a tamas inercija. Patanjali sada povezuje prolost, sadanjost i budunost sa trima
gunama. Za Patanjalija sve u ivotu i postojanju nekako je povezano sa trima gunama, trima
svojstvima postojanja. To je Patanjalijevo trojstvo. Sve sadri tri svojstva. Stabilnost,
prolost je stabilna. Zato ne moemo da promenimo prolost, ona je dola utvrena. Vie ne
moete da je promenite. Nema naina. Tako uvek dolazi. Sadanjost je akcija, raas,
Sadanjost je u stalnom procesu promene. Sadanjost je dinamina, a budunost je inertna.
Ona stoji kao seme, uspavana. U semenu je drvo uspavano, inertno.
Budunost je mogunost, prolost je stvarnost, a sadanjost je pokret od mogueg ka
stvarnom. Prolost je ono to se dogodilo, budunost je ono to moe da se dogodi, a
sadanjost je prolaz izmeu ta dva. Sadanjost je prolaz da budunost postane prolost, da
seme postane drvo.
Sutina svakog objekta sastoji su u jedinstvenom odnosu triju guna.
Sada fiziari kau da su elektroni, neutroni i protoni osnovni elementi koji sve
sainjavaju. Sve je sainjeno od ta tri: pozitivnog, negativnog i neutralnog. To je isto ono to
predstavljaju sattva, raas i tamas: pozitivno, neutralno i negativno - i sve je sastavljeno od ta
tri svojstva. Samo su razliite njihove razmere, inae to su osnovni elementi koji sainjavaju
celu egzistenciju.
Isti objekti su vieni na razliit nain zbog razliite svesnosti sa razliitom
svesnou mi vidimo isti objekat na razliit nain.
Na primer, drvosea doe u batu. On nee videti cvee, nee videti zelenilo, videe
samo drvo pogodno za seu, koje drvo je dobro za sto, koje za vrata. Za njega drvee postoji
samo kao materijal za nametaj. Mogui nametaj, to je ono to on vidi. Ako doe slikar, nee
videti u tome nametaj. Ni jednog trenutka nee nametaj ui u njegovu svest. Mislie o
bojama, o zelenom, crvenom, belom, o hiljadama boja svuda okolo. Mislie na slikanje, o
nanoenju tih boja na platno. Ako doe pesnik nee misliti na slikanje, mislie o neemu
drugome. Filozof e misliti o neemu drugome. To zavisi od uma. Objekti se uvek vide kroz
um; um ih boji.
Dozvolite da vam ispriam nekoliko anegdota.
Jedan pijanac je upao u kuu poznatog trezvenjaka. "Hou neto da vas pitam" ree
on trezvenjaku. "Da li ikada pijete alkoholna pia?" "Pre nego to odgovorim" ree
trezvenjak, "elim da znam da li je to pitanje postavljeno kao istraga ili kao poziv."
To zavisi odgovor zavisi od pitanja. Kada vidite neku stvar, vi ne vidite stvar po
sebi.
Imanuel Kant je rekao da stvar sama po sebi ne moe biti spoznata, i bio je u pravu.
Bio je u pravu zato to uvek kada spoznajete neku stvar, va um, vaa predubeenja, vaa
pohlepa, vai koncepti, vaa kultura, vaa religija, sve je to tamo i posmatra stvar. Ali Kant
1030
nije potpuno u pravu jer postoji nain vienja stvari bez uma. On uopte nije bio obaveten o
meditaciji.
U tome je razlika izmeu Zapadne filozofije i Istone filozofije. Zapadna filozofija
stalno misli kroz um, a sav napor Istoka je kako da odbaci um da bi se videla stvar, jer tada se
stvari pojavljuju kakve jesu, u svome svetlu, u svojim sutinskim svojstvima. Tada vi ne
projektujete nita.
Va um neprekidno neto projektuje. Stvarnost deluje kao ekran, a vi radite kao
projektor. ovek koji ui kako da bude svestan mora da naui kako da odbaci svoje projekcije
i da vidi injenice kakve jesu. Ne unosite svoj um u to, inae nikada neete biti sposobni da
spoznate stvarnost. Ostaete zatvoreni u svoja vlastita tumaenja.
Isti objekti su vieni na razliit nain zbog razliite svesnosti uma. Sam objekat ne
zavisi od ovekovog uma.
Ali ipak Patanjali nije rekao istu stvar kao Berkli. Berkli je rekao da su stvari
apsolutno zavisne od uma. On je rekao da svaki put kada izaete iz svoje sobe, sve iz sobe
nestaje. Ako nema nikoga da vidi, kako ete znati da stvari postoje? I uzgred, to je teko
opovrgnuti jer on kae: "Kada ponovo uete u sobu, stvari se pojavljuju. Kad odete one
nestaju jer um je neophodan da ih predstavi." Berkli kae da stvari nisu nita drugo do
interpretacije. Tak da svuda gde vi idete sa vama idu i vae interpretacije i nita ne ostaje u
sobi. Teko je dokazati da je to pogreno jer ako se vratite u sobu da dokaete, stvari e biti
tu. Ali ljudi su pokuavali. Jedan ovek je pokuavao da pronae nekoliko primera kako bi
Berklija naterao da poveruje.
Sedite u vozu i voz se kree, ne gledajte prema tokovima, ali oni su tu, jer voz se
kree. Niko drugi ne vidi tokove, ali neete moi da poreknete da su oni tu jer se voz kree,
inae ne biste mogli da signete na drugu stanicu. Niko od putnika u vozu ne vidi tokove, ali
oni su tu. Naravno, on je takoe zabrinut oko stvari, jer ako sve stvari nestaju, kako se vraaju
natrag? Na kraju je objasnio da postoji Boiji um i kada god vi niste tu Bog gleda na va
nametaj. Zato stvari ostaju iako ih ne vidimo, inae bi nestale.
Berklijeva filozofija je inae vrlo logina. On je verovao u um, a nije verovao u
materiju. On je rekao da materija postoji isto kao to stvari postoje u vaim snovima. U snu
moete da vidite palatu, ona tu postoji iako u stvarnost nikada tako neto niste videli. Ali
ujutru, kada otvorite oi, ona nestaje. Ali kada sanjate ona je opet tu. On je dobar maya vadin,
onaj koji veruje u koncept iluzije, da je svet iluzoran.
Ali Patanjali je vrlo nauan. On kae da stvari nisu vae interpretacije, ali ma ta da
mislite o stvarima jeste vaa interpretacija. Stvari po sebi postoje. Kada niko ne ue u batu -
ni stolar, ni drvosea, ni slikar, ni pesnik, n filozof; niko da ne doe ipak cvee ostaje kao
cvee, bez ikakvih interpretacija. Niko ne kae da je lepo, stoga nije ni lepo, nije ni runo.
Niko ne kae da je belo ili crveno,stoga nije ni belo ni crveno. Ali stoji tu kakvo jeste.
Stvari postoje same po sebi, ali mi moemo znati stvari po sebi samo kada odbacimo
um. Inae, na um igra trikove. Idemo da gledamo stvari koje elimo. Vidimo samo ono to
elimo da vidimo. To se dogaa svaki dan ovde: ja vam govorim, vi sluate onako kako elite
da ujete. Birate ono to e da vam pomogne. Va um jaa na taj nain. Ako kaem neto
protiv vas, verovatno neete uti to. Ili, ak i ako ujete, protumaiete to tako da ne stvori
nikakvo uzbuenje u vaem umu, apsorbovaete to, uiniete to delom svoga uma. Ma ta da
ujete vi ete protumaiti, jer sluate kroz um.
Patanjali kae: pravo sluanje znai sluanje bez uma, pravo vienje znai vienje
bez uma; kada ste jednostavno svesni.
Objekat je poznat ili nepoznat zavisno od toga da li je um obojen njime, ili nije.
Sad, jedna stvar vie: kada gledate u objekat, va um boji objekat i objekat boji va
um. Tako stvari postaju poznate ili ostaju nepoznate. Kada gledate cvet kaete: "Divno."
Projektovali ste neto na cvet. Cvet je takoe projektovao sebe u va um: svoju boju, oblik.
Va um postaje podeen sa oblikom i bojom cveta, va um postaje obojen cvetom. To je jedini
nain da spoznamo stvari. Ako niste obojeni cvetom, cvet moe biti tu ali da ga vi ne
1031
spoznajete.
Da li ste posmatrali? Ako ste na trgu i neko vam kae da vaa kua gori, odmah
poinjete da trite. Proi ete mnoge ljude, neko e rei: "Zdravo, gde uri?" ali vi ga neete
ni uti. Nekog drugog dana, u drugo vreme, vi biste ga uli, ali sada vaa kua gori. Va um je
potpuno umeren na vau kuu. Sada vaa panja nije ovde, vi ne postajete obojeni. Moete
proi pokraj divnog cveta, ali sada neete rei da je divan, neete ak ni primetiti da je taj cvet
tu, nemogue.
uo sam za jednog oveka, velikog filozofa, njegovo ime je Ivar andra Vidjasagar.
Guverner je otiao da mu urui nagradu za njegov rad, znanje, predavanja, ali on je bio vrlo
siromaan ovek. iveo je u Kalkuti, u siromanom Bengalu, njegova odea je bila suvie
pohabana da bi u njoj primio nagradu. Zato su njegovi prijatelji doli i rekli mu: "ne brini, mi
emo nabaviti lepo odelo za tebe." Ali on ree: "Ja nikada nisam nosio nita bolje od ovog
odela. Zar da menjam ceo moj nain ivota samo da bih primio jednu nagradu?" Ali prijatelji
su ga ubedili i on se spremio. To vee se vraao iz grada kada je pored njega prolazio jedan
musliman, vrlo dostojanstvenog izgleda, polako, elegantno, vrlo lep ovek. Tada je sluga
dotrao do tog muslimana i rekao: Gospodine, vaa kua gori" ali musliman je nastavio da
eta. Sluga ree: "Da li ste me uli? Vaa kua je u plamenu! Sve gori!" Musliman ree: "uo
sam te, ali samo zbog kue u plamenu ne mogu da prekinem etnju. ak i da potrim ne mogu
da spasem kuu, zato nema svrhe."
Ivar andra je uo ovaj razgovor izmeu sluge i gospodara. Nije mogao da veruje
oima, ni uima: "ta je taj ovek rekao?" Tada se setio: "Ja sam upravo promenio svoju
odeu i pozajmio bolju samo da primim nagradu?" Odbacio je celu ideju. Sledeeg dana
pojavio se u svojoj staroj odei. Guverner i prijatelji su ga pitali zato je to uinio, i on im je
preneo celu priu.
Sada, taj musliman je imao izvesnu svest koja nije mogla biti zamagljena niim,
izvesnu budnost koju nije lako poremetiti. Uvek sve boji vas, i vi bojite sve. Kada to
obostrano bojenje prestane, stvari poinju da se javljaju u svom istinskom postojanju. Tada
moete da vidite stvarnost kakva jeste. Tada znate "To je to". Dolazite do spoznaje onoga to
jeste.
Ova sutra naglaava da dok ne nastane stanje ne-uma, neznanje ne moe biti
uniteno. Svest je protiv neznanja, znanje nije protiv neznanja. Stoga ne budite kao papagaji i
nemojte samo da uite napamet. Pokuajte da vidite. Postanite sposobniji da vidite stvari
kakve jesu. Vede, Upaniade, Kuran, Biblija, ne mogu vam pomoi. Moete postati veliki
uenjak, ali ostaete duboko dole, budala. A kada ovek neznanje ukrasi znanjem, tada se
vee za to. Nee hteti to da razori. Zapravo, ego e se tako oseati jo srenijim.
Imate izbor. Ako izaberete ego, ostaete neznalica. Ako izaberete svest, postaete
svesni svih trikova koje ego igra sa vama.
Ujutru posmatrajte ta sve zante, a ta sve ne znate. Ne zadovoljavajte se povrnim
posmatranjem, idite to je dublje mogue u to ta znate i ta ne znate. Ako moete da odredite
ta znate, a ta ne znate, uinili ste veliki korak napred. I taj korak ja najvaniji korak koji
ovek ikada napravi je to je poetak hodoaa prema realnosti. Ako nastavite da verujete da
znate mnoge stvari koje zapravo ne znate, obmanjujete sebe i ostajete hipnotisani svojim
znanjem. Gubite ceo svoj ivot u tom pijanstvu. Obino ljudi tako ive, kao u dubokom snu,
hodaju u snu, rade razne stvari u snu, kao meseari.
Gurijev je vodio Uspenskog i ostale uenike na udaljeno mesto i rekao je svoj
tridesetorici da budu potpuno tihi tri meseca. Rekao im je da budu tako tihi da ne
komuniciraju ni oima ni gestovima. I trideset osoba je ostalo u malom bungalovu kao da tu
uopte nije trideset ljudi, jer svako od njih je iveo sam. Posle nekoliko dana par ljudi je
odustalo, jer je to bilo previe, nemogue. Gurijev je bio teak majstor. Ako bi video da se
neko smeka nekom drugom, smesta bi ga izbacio, jer je imao komunikaciju; tiina je
naruena. Rekao je: "ivite u toj kui kao da ste sami. Tu je jo dvadeset devet drugih ljudi,
ali oni vas ne interesuju, kao da ne postoje." Ali za tri meseca ostalo je samo troje ljudi,
dvadeset sedam je otpalo. Uspenski je bio jedan od te trojice. Te tri osobe koje su postale tako
tihe, Gurijev je izveo iz bungalova i odveo u grad. Doveo ih je na trg, i Uspenski je zapisao u
1032
svom dnevniku. "Prvi put sam video da svi ljudi idu spavajui. Ljudi govore spavajui.
Prodavci su prodavali stvari, kupci su kupovali, velika gomila se kretala tamo-amo, i mogao
sam tada jasno da vidim da su svi spavali, niko nije bio budan." On je rekao: "Oseamo se
neprijatno na ovom ludom mestu pa smo pitali Gurijeva da se vratimo u bungalov. Ali on je
rekao: 'To u bungalovu je bio samo eksperiment da vam pokae stvarnost oveanstva, i vi ste
iveli na taj nain. Ali sada ste tako tihi da su ljudi kao pijani, nesvesni, ne ive u stvarnosti,
samo se kreu ne znajui zato, ne znajui kako.' "
Posmatrajte sebe, meditirajte o tome i videete da li ivite u snu. Ako ivite u snu,
onda izaite iz njega.
Meditacija nije nita drugo do napor da zadobijete malu neprekidnu svest koju imate,
da je odrite na okupu, da je kristaliete, da uinite sve napore da je uveate sve vie i vie, i
tako smanjite nesvesnost. Postepeno svest postaje sve vea: sve je manje snova, sve je manje
misli koje dolaze do vas, i sve je vie procepa tiine. Kroz te otvore tiine otvara se prozor ka
Boanskom. Jednog dana kada budete zaista sposobni da moete rei: 'Bio sam nekoliko
minuta bez ijedne misli i bez snova koji bi me ometali'. Tada ete prvi put znati. Cilj je
ispunjen.
Iz dubokog sna doi ete u duboku svesnost. Kada se duboki san i duboka svesnost
sjedine, krug je kompletan.
To je samadhi. Patanjali to naziva kaivalya - ista svest, nezavisnost, tako ista,
tako neuslovljena da nita drugo ne postoji. Jedino to iz te neuslovljenosti dolazi je
blaenstvo. Samo iz te neuslovljenosti ovek zna ta je istina. Istina ja vae bie. Vi ste u
njemu, ali uspavani. Probudite se.
Poglavlje 6
NEMATE NIKAKVOG IZBORA
6. maj 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
Prvo pitanje:
Bio sam upuen u uenje Rudolfa tajnera, ali jo nisam probio svoje prepreke
prema njemu. Iako mu verujem da je upravu i da pokazuje put koji je prikladan Zapadu, na
mogunost da oslobodimo sebe od maje. inei to i meditirajui, kae on, biemo sposobni da
izgubimo svoj ego i da naemo svoje pravo Ja. Centralna figura njegovog uenja je Hrist,
koji se razlikuje od Isusa kao potpuno razliito bie. Va put mi se ini drugaiji. Moete li
molim vas da mi objasnite? Ja sam neko ko je rastrzan izmeu vaeg i tajnerovog puta.
Rudolf tajner je bio veliki um, ali imajte na umu da sam rekao "veliki um", a um
takav kakav je nema nita sa religijom. On je izuzetno talentovan. Zapravo, vrlo je retko nai
drugi um koji bi se mogao uporediti sa Rudolfom tajnerom. Bio je veoma talentovan u
mnogo pravaca i dimenzija, izgledao je skoro kao natovek: veliki mislilac i logiar, veliki
filozof, veliki arhitekta, veliki uitelj, i tako dalje. Sve ega se dotakao otkrivao je u novim
idejama. U ta god da je gledao, stvarao je nove obrasce miljenja. Bio je veliki ovek, veliki
um, ali um kao takav, bilo mali ili veliki, nema nita sa religijom.
Religija dolazi iz ne-uma. Religija nije talenat, ona je vaa priroda. Ako elite da
budete veliki slikar, morate biti talentovani; ako elite da budete veliki pesnik, morate bit
talentovani; ako elite da budete veliki naunik, takoe morate biti talentovani. Ali ako elite
da budete religiozni, nije potreban nikakav poseban talenat za to. Svako, bio mali ili veliki, ko
dobrovoljno odbaci svoj um, ulazi u dimenzije boanskog. Naravno, za vrlo talentovanog
1033
oveka vrlo je teko da odbaci svoj um, on je mnogo uloio u njega. Za jednog obinog
oveka koji nema talenata, mnogo je lake da odbaci um. Ali ak i tada to izgleda teko. On
nema nita da izgubi, ali jo uvek se vezuje za um. Naravno, ova tekoa se uveava kada
imate talentovani um, kada ste genije. Tada je ceo va ego uloen u va um. Ne moete da ga
odbacite.
Rudolf tajner je osnovao nov pokret nazvan Antropozofija, protiv Teozofije. Bio je
Teozof u poetku, i onda je njegov ego doao u sukob sa drugim egoima u tom pokretu. Hteo
je da bude vrhovni poglavar, najvii u teozofskom pokretu u svetu, predvodnik. To nije bilo
mogue, bilo je suvie drugih egoa. Najvei problem je doao od Krinamurtija koji nije
uopte ni imao ego. Naravno, teozofi su se sve vie okretali prema Krinamurtiju. On je
postepeno postao mesija. To je stvorilo probleme u tajnerovom umu. Bio je proteran iz
pokreta. Ceo nemaki ogranak teozofa se odvojio sa njim. Bio je vrlo, vrlo ubedljiv govornik,
ubedljiv pisac, ubedio je ljude. Rasturio je Teozofski pokret vrlo kvarno, podelio ga je. Od
tada Teozofi se nikada nisu ponovo okupili u celinu i obnovili.
Rudolf tajner se obraao zapadnom umu, a to je opasno - jer zapadni um je u osnovi
logiki orijentisan: racionalan, misaon, logian. Govorio je o tome i rekao je: "To je put
zapadnog uma." Bilo Zapadni ili Istoni, um je um, a put je od ne-uma. Ako ste istonjak, vi
ete odbaciti istonjaki um. Ako ste zapadnjak, odbaciete zapadnjaki um. Kada krenete u
meditaciju, um kao takav, bie odbaen. Ako ste hrianin, odbaciete hrianski um. Ako ste
hindus, odbaciete hinduski um. Meditacija nema nita sa hrianstvom, hinduizmom,
Istokom, Zapadom, Indijom ili Nemakom, ne.
ta je um? Um je uslovljavanje koje vam je nametnulo drutvo. On je stavljen preko
izvornog uma, koji mi ovde nazivamo ne-um. Samo ne budite zbunjeni oko toga: svi umovi
kao takvi e biti odbaeni. Prolaz mora da bude potpuno prazan da bi Boansko moglo da ue
u vas. Miljenje nije meditacija. ak ni ispravno miljenje nije meditacija. Ispravno ili
pogreno, miljenje e biti odbaeno. Kada nema misli u vama, kada nema oblaka misli u
vama, ego nestaje. Zapamtite: kada ego nestane, Ja ne postoji. Postavlja pitanja je rekao da je
Rudolf tajner rekao: 'Kada ego nestane, Ja se otkriva'. Ne, kada ego nestane, Ja se ne moe
nai. Nita se nalazi. Da, upravo tako: nita je naeno.
Ba pre neko vee sam govorio o velikom zen majstoru To-sanu. Postao je prazan,
postao je prosvetljen, postao je ne-bie; ono to budisti nazivaju anatta, ne-um. Glasine su
stigle do bogova da je neko postao prosvetljen. Naravno, kada neko postane prosvetljen,
bogovi ele da vide njegovo lice, njegovu lepotu, izvornu lepotu, njegovu nevinost. Bogovi su
sili do manastira u kome je To-san iveo. Oni su gledali i traili, pokuavali, ulazili su u
njega sa svih strana i nikoga nisu nali u To-sanu. Bili su frustrirani. Hteli su da mu vide lice,
izvorno lice, a tu nije bilo nikoga. Pokuavali su mnogim sredstvima, i jedan lukavi bog je
rekao: "Uradimo jednu stvar" i otra do manastirske kuhinje i donese punu aku pirina i
itarica. To-san e ujutru naii na njih kada bude iao tim putem.
U zen manastirima sve se bezuslovno potuje, ak i pirina i itarice, kamenje, sve se
potuje. Svako je stalno paljiv i budan. Ni zrno pirina neete videti da lei na tlu. Svako je
pun potovanja. I zapamtite, to potovanje nema nita sa Gandijevom ekonomijom. To nije
pitanje ekonomije, jer Gandijeva ekonomija nije nita drugo do racionalizacija tvrdiluka.
Ovo nema nita sa tvrdilukom. Ovo je jednostavno potovanje svega, potpuno potovanje.
Ovi su bili bez potovanja. To je izvorno Upaniadska ideja kada su sveci rekli aham brahma
- hrana je Bog - jer hrana vam daje ivot, hrana je vaa energija. Bog dolazi u vas putem
hrane, postaje vaa krv, vae kosti, stoga i hrana treba biti uvaavana kako i bog. I tako su
bogovi posuli pirina na put kojim To-san prolazi, i on nije mogao da veruje: "Ko je to
uinio? Ko je bio tako bezobziran?" I kroz te njegove misli, kae pria, bogovi su mogli da
vide njegovo lice na trenutak, jer kroz taj trenutak Ja je iskrslo na vrlo suptilan nain: "Ko je
to uinio? Neto nije u redu."
Uvek kada sudite ta je ispravno a ta pogreno, vi ste tu, trenutno. Ego postoji
izmeu ispravnog i pogrenog. Izmeu dve misli postoji ego. Svaka misao raa svoj ego. Za
trenutak oblak se pojavio u To-sanovoj svesnosti: "Ko je to uradio?" - napetost. Svaka misao
je napetost. ak i sasvim obina, nevina misao je napetost.
1034
Vidite da je bata prelepa, sunce se uzdiglo, ptice pevaju, i misao se rodi: "Kako je
divno!" ak i tada, i to je napetost. Kada neko eta pored vas vi mu odmah kaete: "Pogledaj,
kakvo predivno jutro!" ta ste uradili? Samo ste izrazili napetost koja je dola kroz vae misli.
Divno jutro misao dolazi; ona stvara napetost oko sebe. Vae bie nije vie oputeno. Ono
eli da se opusti i zato govori drugima. To je besmisleno jer on stoji pored vas. I on uje ptice,
i on vidi sunev izlazak, vidi cvee, u emu je svrha da kaete neto kao 'to je divno'? Je li on
slep? Ali tada to ne bi imalo svrhu. Ne biste mu preneli nikakvu poruku. Poruka je upuena
njemu, ali se odnosi na vas. Zapravo, vi time olakavate svoju napetost. Kroz govor je
izbacujete u atmosferu, oslobaate se od tereta.
Kroz pojavu To-sanovog uma, kroz taj nadoli oblak bogovi su mogli da vide
njegovo lice, samo na tren. Kada je oblak ponovo nestao, ponovo nije bilo nikakvog To-sana.
Zapamtite, to je sve na ta se odnosi meditacija: da vas uniti tako potpuno da ak i
bogovi ako dou, ne mogu da vas vide, ne mogu da vas nau. Vi sebe moete nai samo u
takvoj situaciji da vas ni bogovi ne mogu nai. Kada ne bude unutra nikoga ko bi se naao.
Taj 'neko' je vrsta napetosti. Zato ljudi koji misle da su neko, imaju vie napetosti. Ljudi koji
misle da nisu nita znaajno, osloboeni su napetosti. Ljudi koji su potpuno zaboravili na
sebe, potpuno su slobodni. Stoga zapamtite: kada se ego izgubi, Ja nije naeno. Kada se ego
izgubi nita je naeno. To nitavilo, ta istota praznine je vae bie, vae najdublje sredite,
vaa prava priroda, vaa Buda-priroda, vaa budnost - kao nebo bez oblaka.
Sada, posluate pitanje ponovo.
"Bio sam upuen u uenje Rudolfa tajnera." Da, to je uenje, a ono to ja ovde
radim nije nikakvo uenje. Pre je neto suprotno, ja uklanjam sva uenja daleko od vas. Ja
nisam uitelj. Ja vam ne prenosim znanja. Sav moj napor je da unitim sve to mislite da
znate. Sav moj napor je da uklonim svo znanje od vas. Ovde sam da vam pomognem da se
oduite.
"Bio sam upuen u uenje Rudolfa tajnera, ali jo nisam probio svoje prepreke
prema njemu."
Niko ne moe da ukloni svoje prepreke prema osobi koja je sama orijentisana na ego.
To je tee nego ukloniti prepreke prema osobi koja vie nije. ak i tada teko je da uklonite
prepreke jer je va ego ostao. Ali kada ste sa uiteljem iji je ego trip jo iv, koji je opstao,
ko se trudi da bude neko, ko je ostao napet, nemogue je da odbacite svoj ego.
"Iako mu verujem da je upravu i da pokazuje put koji je prikladan Zapadu, na
mogunost da oslobodimo sebe od maje".
Ne, put Istoka i Zapada je: kako se oduiti od miljenja, kako ne misliti i samo biti.
Za to je vie potrebno Zapadu nego Istoku, jer je Zapad ve dva milenijuma, od Aristotela bio
uslovljavan kako da misli, misli, misli. Miljenje je bilo cilj. Misaoni um je bio cilj Zapada:
kako da postane sve vie i vie ispravno, nauno miljenje. Sav nauni svet nastaje iz tog
napora, jer kada radite kao naunik morate da mislite. Radite u objektivnom svetu i morate
nai sve vie ispravnog, tanog i validnog naina razmiljanja. I to e se vie isplatiti.
Naunici imaju velike uspehe, ali ljudi misle da ista metodologija moe pomoi kada idete
unutra. U tome je greka Rudolfa tajnera.
On je mislio da isti metod kojim smo sposobni da prodremo u materiju, moe pomoi
da odemo unutar sebe. To ne moe pomoi, jer ii unutar oveka je upravo suprotan put,
direktno suprotan. Ako miljenje pomae da znate materiju, nita od toga nee pomoi da
spoznate sebe. Ako logika pomae da spoznate materiju, neto nalik na zen koan, neto
apsurdno, nelogino, pomoi e vam da uete u sebe: vera, poverenje, ljubav moda; ali
logika, nikada. Sve to vam pomae da bolje spoznate spoljni svet postae prepreka za
unutarnji put. Takoe i istina o spoljnjem svetu: sve to pomae da spoznate sebe nee nuno
biti od pomoi da spoznate materijalni svet. Zato Istok nije mogao da razvije nauku.
Prvi uvidi u nauku doli su sa Istoka, ali Istok nije mogao da razvije nauku. Istok nije
mogao da se kree tim pravcem. Samo osnovno znanje je razvijeno na Istoku.
Na primer: matematiki simboli od jedan do deset, razvijeni su u Indiji.
254
To je
254
Iako je ovo popularna teza u Indiji i odatle u ostalom svetu, to nije tano. Brojevi su nastali od arapskih
algoritama (od stare ljudske rase iz Sumera i Mesopotamije pre njihove degradacije) koje su preuzeli Feniani i
1035
uinjeno matematikom mogunom. Uinili su veliko otkrie, ali tu su stali. Poetak je bio od
pomoi, ali Istok nije mogao da nastavi tim putem. Zato svi jezici sveta, kao i brojevi, imaju
koren u sanskritu.
255
Na primer: dva je na sanskritu dwa, postalo je twa i two (na engl.). Tri na sanskritu
tri - postalo je three (na engleskom, na srpskom je ostalo isto). Sedam je na sanskritu sapta,
postalo je seven. Osam je na sanskritu asta, postalo je eight. Devet je na sansritu nawa,
postalo je nine. Osnovna otkria su Indijska, ali su ostala na tome.
U Kini su prvi otkrili barut pre hiljadama godina, ali nikada nisu pravili bombe od
njega. Pravili su samo vatromet. Uivali su u tome, voleli su to, igrali su se time, to im je bila
igraka. Nikada nisu nikoga ubili sa tim. Oni to nisu razvijali.
Istok je otkrio mnoge temeljne stvari, ali nikada nije iao duboko to. Nije mogao da
ide, jer je sav napor bio usmeren unutra. Nauka je Zapadnjaki napor; religija je Istonjaki
napor. Na Zapadu ak i religija pokuava da bude nauna. To je pokuavao Rudolf tajner:
pokuao je da priblii religiju i nauku - jer na Zapadu se nauka uvaava. Ako moete da
dokaete religiju kao nauku, tada e i religija postati uvaavana na slian nain, indirektno.
Zato svaka religiozna osoba na Zapadu pokuava da dokae da nauka nije jedina nauka, da je i
religija takoe nauna. Mi na Istoku ne brinemo o tome. To je samo kretanje drugom stranom
istog kruga: ako neko neto dokae, za te ljude e to otkrie i taj dokaz imati religiozan
znaaj. Inae, bie beznaajno.
"inei to i meditirajui, kae on, biemo sposobni da izgubimo svoj ego i da
naemo svoje pravo Ja."
Rudolf tajner zaista ne zna ta je meditacija, a ono to naziva meditacija je zapravo
koncentracija. On je potpuno zbunjen: koncentraciju naziva meditacijom. Koncentracija nije
meditacija. Koncentracija je opet vrlo, vrlo korisno sredstvo za nauan rad. Koncentrisan um
je suen um, usredsreen na jednu odreenu stvar. Ali um i dalje ostaje, samo postaje vie
usredsreen, vie integrisan.
Meditacija nije koncentracija ni na ta. Zapravo, to je oputanje, ne suavanje. U
koncentraciji postoji jedan objekt. U meditaciji nema uopte objekta. Vi ste jednostavno
izgubljeni u svesti bez objekata, u proirenoj svesti. Koncentracija je isticanje neega, dok je
sve ostalo iskljueno. Ona sadri samo jednu stvar, iskljuuje sve ostale.
Na primer: ako me sluate moete me sluati na dva naina - kroz koncentraciju; tada
ste napeti i fokusirani na ono to govorim. Tada ptice mogu da pevaju i neete ih uti.
Misliete da vas to odvraa i dekoncentrie.
Rasejanost nastaje od vaeg napora da se koncentriete. Rasejanost je nusprodukt
koncentracije. Moete da me sluate i na meditativan nain, tada ete biti jednostavno
otvoreni, prijemivi - sluaete mene i ptice takoe, i vetar koji uti kroz granje, sluaete i to
takoe i biete istovremeno ovde. Tada, ma ta da se dogodi ovde biete pristupani tome bez
ikakvog uma u sebi, bez ikakvog izbora u sebi. Neete rei: "Sluau to a neu sluati ono."
Ne, sluaete celu egzistenciju. Tada ptice i ja i vetar nismo tri odvojene stvari. Nismo. To su
istovremeni dogaaji, zajedniki, svi zajedno i vi sluate celinu. Naravno, tada e i vae
razumevanje biti izuzetno obogaeno jer ptice govore istu stvar na svoj nain, i vetar na svoj
nain prenosi istu poruku koju i ja govorim putem jezika, tako da je tada moete bolje
razumeti. Inae, poruka je ista. Medijum se razlikuje, a poruka je ista jer Bog je poruka.
koristili ih za brojanje i trgovinu. Sutina tih brojeva je u uglovima, tj. u broju uglova. Ti brojevi su se prvobitno
pisali u pravim linijama. Jedinica se pisala tako da ima samo jedan ugao, dvojka dva ugla, trojka tri, i tako do
devetke sa devet uglova.
Nula jedina nema uglova.
Svo drevno znanje u Indiju doneli su Arijevci koji su doli sa Zapada. Izvorno je jedino duhovno
znanje Sankhye i joge koje potie od starosedelaca iz doline Inda, ijom se degradacijom razvila sva duhovnost
Indije.
255
Ovo je tano samo za indoevropsku jeziku grupu.
1036
Kada budala poludi, to je Bog poludeo. Ne odvajajte, ne izdvajate ga jer ete izbaciti
Boga. Ne iskljuujte nita; budite sveobuhvatni.
Koncentracija je suenje svesti; meditacija je irenje: sva vrata su otvorena, svi
prozori su otvoreni, a vi niste izbirljivi. Tada, naravno, ako niste izbirljivi ne moete biti ni
konfuzni. To je lepota meditacije: meditant ne moe biti rasejan i zbunjen. Neka vam to bude
kriterijum: ako ste rasejani znajte da radite koncentraciju, ne meditaciju. Pas poinje da laje -
meditant nije rastrojen. On to prihvata, on uiva u tome. Rei e: "Vidi - Bog laje kao pas.
Savreno. Hvala ti to laje dok meditiram. Tako brine o meni na sve naine." I nikakve
napetosti se nee javiti. On nee rei: "Taj pas je protiv mene. Pokuava da mi narui
koncentraciju. Ja sam tako religiozan, ozbiljan ovek, a taj glupi pas ta uopte trai ovde?"
Tada nastaje mrnja i bes. A vi mislite da je to meditacija? Ne, to je bezvredno ako postajete
besni na psa, sirotog psa koji radi svoj posao. On nije poremetio vau meditaciju ili
koncentraciju niti bilo ta. On ne brine za vau religiju uopte, ni za vas. Nije ni bio svestan
kakve gluposti radite. On je samo uivao na svoj nain, u svom ivotu. Ne, on nije va
neprijatelj.
Posmatrajte ako neko u kui postane religiozan, cela kua postaje poremeena jer
je ta osoba stalno na ivici rastrojstva. On se moli: niko ne sme da pravi buku. On meditira:
deca moraju da budu tiha, niko ne sme da se igra. Vi nameete neophodne uslove egzistenciji.
Ako ih poremetite i padnete u konfuziju samo ste vi odgovorni. Smo ste vi krivi, niko drugi.
Ono to Rudolf tajner naziva meditacijom nije nita drugo do koncentracija. Kroz
koncentraciju moete izgubiti ego i zadobiti svoje Ja, a to Ja e biti nita drugo do vrlo, vrlo
suptilan ego. Postaete poboan egoista. Va ego se nee ukraavati religijskim jezikom, ali
bie tu.
"Centralna figura njegovog uenja je Hrist, koji se razlikuje od Isusa kao potpuno
razliito bie."
Za meditanta ne moe biti nijedne centralne figure. Nema potrebe da bude. Ali za
onoga ko se koncentrie, mora postojati neto na ta se koncentrie. Rudolf tajner kae da je
Hrist centralna figura. Zato nije Buda? Zato nije Patanjali? Zato nije Mahavira? Zato
Hrist? Za budiste Buda je centralna figura, nije Hrist. Oni svi trae neki objekat na koji e se
koncentrisati, neto to e fokusirati njihov um. Za religioznog oveka nema centralne figure.
Ako je va centralni ego nestao, onda vam nee biti potreban nijedan drugi ego spolja da ga
podri. Taj Hrist ili Buda su opet neki ego tamo negde. Vi stvarate podelu na Ja - On. Kaete:
"Hrist je moj majstor" ali ko to kae? Tom 'Ja' je potrebno da se dokae i odbrani. Pogledajte,
itajte Zen budiste. Oni kau: "Ako sretnete Budu na putu, odmah ga ubijte." Ako sretnete
Budu odmah ga ubijte, inae e on ubiti vas. Ne dajte mu nikakvu ansu, inae e vas
zaposesti i postae centralna figura. Va um e zavisiti od njega. Postae budistiki um.
Postae hrianski um. Za tako programiran um potreban je centralni objekat.
Naravno, on je vie naklonjen Hristu nego Isusu. To je razumljivo. Tako radi
poboni ego. Isus je nalik na nas, ljudsko bie sa telom, obinim ivotom; sasvim ljudskim.
To za velike egoiste nije dovoljno. Njima je potrebna vrlo, vrlo ista figura. Hrist nije nita
drugo do proien Isus. Kao kada dobijete iz zgruanog mleka maslac, gi, najistiji deo
mleka, esenciju. Ne moete dobiti vie nita iz njega, on je zadnji, najistiji proizvod. Hrist je
potpuno proien Isus. Teko je za Rudolfa tajnera da prihvati Isusa, to je teko za sve
egoiste. Trude se da ga odbace na sve naine.
Na primer: hriani kau da je roen od device. Osnovni problem je da hriani ne
mogu da prihvate da je on roen kao i mi, obina ljudska bia. Tada bi i on izgledao obino.
On mora da bude poseban, jer mi moemo da sledimo samo posebne majstore. Nije kao Buda,
roen iz obine ljudske ljubavi, obinog ljudskog seksualnog odnosa, ne - Isus je poseban.
Posebnim ljudima potrebni su posebni majstori, roeni od device. I on je jedini sin boiji,
jedini. Jer ako ima i drugih sinova, onda ovaj nije vie poseban. Samo je on Hrist, samo je on
krunisan od Boga. Svi ostali najvie mogu biti samo proroci, ali ne mogu biti na istom nivou i
planu kao Hrist. Hriani kau da je on jedini put, ali ja bih vie voleo da razumem Isusa nego
Hrista - jer Isus je vie zahvalan za razumevanje, bogougodan za razumevanje, imaemo od
njega veu pomo na putu. Jer vi ste u situaciji Isusovog bia; Hrist je samo san.
1037
Prvo morate proi kroz Isusovo bie, tek onda e se jednoga dana Hrist pojaviti u
vama. Hrist je samo stanje bivstvovanja, kao i Buda. Sidarta Gautama je postao Buda; Isus je
postao Hrist. Vi takoe moete postati Hrist, ali za sada je Hrist suvie daleko. Moete da
mislite o tome i da stvarate filozofije i teologije o tome, ali to vam nee pomoi. Sada je bolje
razumeti Isusa jer to ste vi sada. Odatle vae putovanje mora da zapone. Volite Isusa, jer
kroz ljubav prema Isusu voleete svoju ljudskost. Pokuajte da razumete Isusa i njegov
paradoks, i kroz taj paradoks biete sposobni da oseate manje krivice.. Kroz razumevanje
Isusa biete sposobni da vie volite sebe.
Ali hrianstvo je pokuavalo da nekako odbaci tu paradoksalnu situaciju Isusovu
nametanjem koncepta Hrista. Na primer: ima trenutaka kada je Isus besan, i to je problem; ta
da se radi sa time? Teko je izbei tu injenicu jer je vie puta bio ljut, a to ide protiv
njegovog uenja. On je stalno govorio o ljubavi, a pokazivao je ljutnju. Govorio je o
opratanju neprijateljima, ne samo to ve i da volite svoje neprijatelje, a sam ih napada
svojom ljutnjom. U hramu u Jerusalimu tukao je menjae novca i sam ih je izbacio iz hrama.
Mora da je bio zaista besan, estoko, skoro lud. Sad, kako to izmiriti? Nain koji su hriani
pronali da to izmire - a Rudolf tajner zasniva svoju ideologiju na tome - je da su stvorili
Hrista koji je taj paradoks potpuno pomirio. Zaboravite sve o Isusu, primite ist koncept
Hrista. Moete rei: "On je bio Isus kada je bio besan. A kada je na krstu govorio: 'Oe,
oprosti im jer ne znaju ta rade' bio je Hrist." Sada je paradoks sreen. Kada je iao sa enama
bio je Isus; kada je rekao da ne diraju Magdalenu bio je Hrist. Dva koncepta pomau da se
nadiu te dve stvari, ali time unitavate lepotu Isusovu, jer sva lepota je u tom paradoksu.
Nije potrebno usklaivanje jer duboko u Isusovom biu to je usklaeno. Zapravo, on
je mogao biti besan jer je previe voleo. Voleo je tako snano i zato je ponekad postajao ljut.
Njegova ljutnja nije izraz mrnje, ona je deo ljubavi. I vi znate da ponekad budete ljuti zbog
ljubavi. U emu je onda problem? Volite vae dete: ponekad ga oamarite, udarite, ponekad
ste besni na njega ali to je zbog ljubavi. To nije zbog mrnje. On je mnogo voleo - tako ja
razumem Isusa - on je voleo toliko da je zaboravio sve o besu i postajao je besan. Njegova
ljubav je bila prevelika. On nije bio samo jedan mrtav svetac, bio je iva osoba; i njegova
ljubav nije bila samo filozofija, bila je stvarna. Kada je ljubav stvarna, onda postaje ponekad i
ljutnja.
Bio je ovek kao i vi. Da, ali on nije tu i zavrio. On je bio i vie nego ovek, ali
prvobitno je bio ovek, pa vie od oveka. Hriani pokuavaju da dokau da je on bio
natovek, a da je njegova ljudska strana samo sporedna i nebitna, da je nuno zlo jer je doao
u telu. Zato je bio besan. Inae je bio sasvim ist. Takva istota je mrtva. Ako je istota prava
i autentina, ona se ne plai neistote. Ako je ljubav prava, ona se ne plai ljutnje, borbe. Ona
se pokazuje ak i u borbi. Postoje sveci koji govore o ljubavi prema oveanstvu, a nisu
sposobni da vole ni jednog oveka. Lako je voleti oveanstvo. Uvek zapamtite: ako ne
moete da volte, tada vi 'volite oveanstvo'. To je lako jer nikada neete naii na
'oveanstvo', i oveanstvo vam nee nikada praviti probleme. Pojedinac vam moe napraviti
probleme, mnogo problema. Kako onda moete voleti oveka? Volite oveanstvo. Vis te
iroki, vaa ljubav je velika. Ali ja vam kaem: volite ljudsko bie; to je osnovna priprema za
ljubav prema oveanstvu. To moe da bude teko, to moe da dovede do velike krize, stalne
krize i izazove. Ako ih moete nadii a da ne unitite ljubav zbog tih tekoa, nego da
pojaate svoju ljubav uprkos svim tekoama, moguim i nemoguim, postaete integrisani.
Hrist je voleo ljudska bia, tako mnogo i njegova ljubav je bila tako velika da je nadila
ljudska bia i postala ljubav prema oveanstvu. Tada je nadila ljubav prema oveanstvu i
postala ljubav prema samoj egzistenciji. To je ljubav prema Bogu.
"Va put mi se ini drugaiji."
Ne samo da je drugaiji, on je potpuno suprotan. Na prvom mestu on uopte nije put.
To nije put, ili ako ba volite tu re, onda moemo rei da je put bez puta, staza bez staza. Ali
to nije put, jer put ili pravac je potreban ako je vaa stvarnost daleko od vas. Tada moete da
se spojite tim putem. Ali je stalno istiem da je vaa stvarnost ovde i sada. Ona je u vama. Put
nije potreban da bi se otkrila. Zapravo treba da odbacite sve puteve i iznenada ete otkriti da
1038
ste u njoj. to vie puteva sledite vie se udaljujete od Sebe. Putevi obmanjuju, zavode, jer vi
ste ve to to traite. Zato vam putevi nisu potrebni, ali ako ste uslovljavani da mislite u tim
terminima, onda u vam rei da je moj put potpuno suprotan. tajner govori o ispravnom
miljenju; ja vam kaem samo miljenje je pogreno, sva miljenja su pogrena. Miljenje kao
takvo je pogreno; ne-miljenje je ispravno.
"Moete li molim vas da mi objasnite? Ja sam neko ko je rastrzan izmeu vaeg i
tajnerovog puta."
Ne, niste vi doli u to stanje rastrzanosti pre nekoliko dana. Ne mogu vas savetovati i
pomagati, jer ako vas savetujem vi ete doi i poeti da sledite mene. To bi bilo nezrelo.
Morate se prvo dobro izboriti sa tajnerom pre nego to doete kod mene, a to e vam sasvim
izvesno biti teka borba. Nee vas pustiti tako lako. A ja vam neu dati nikakvu pomo, tako
da ete morati doi sami. Samo tako moete doi, sami od sebe. Kao kada zreo plod padne
sam od sebe. Ne, neu vam dobaciti ni najmanji kameni, jer plod moda jo nije zreo a
kamen ga moe oboriti i tada ete biti u nevolji. Ostaete u svom podeljenom stanju uma.
Moraete da se odluite jer niko ne moe da ostane u podeljenom stanju uma zadugo.
Nastaje taka gde se ovek mora odluiti. Ako vam pomognem to nee biti u korist Rudolfa
tajnera. On je mrtav, ne moe da se bori protiv mene. Bilo bi mi lake da vas uputim ka sebi
da ste vi sa njim. Takoe bilo bi bolje da budete samo sa njim nego da i ja ostanem sa vama.
Samo se izborite sa tim. Bilo oda odbacite mene i tada biste bili na dobitku, jer tada biste
sledili tajnera mnogo potpunije.
Ali ne mislim da je to mogue sada otrov je uao u vas. Sada je samo pitanje
vremena.
Drugo pitanje:
Kada sam sa biljkama, rekom, planinama, ivotinjama, pticama, nebom, oseam se u
redu. Ali kada doem meu ljude oseam se kao da sam doao u ludnicu. Otkuda ta podela?
Kada si sa drveem, nebom, rekom, stenama, cveem, i osea se u redu, to nema
nita sa tobom, to je neto od drvea i reke i kamenja. To spokojstvo dolazi od njihovog mira.
Kada doe blizu ljudima poinje da osea ludilo, kao u ludnici, jer ljudska bia su
ogledala; oni tebe odraavaju. Mora da si ti lud. Zato se osea meu ljudima kao da si u
ludnici. Ja se nikada nisam oseao tako. ak i sa ludim ljudima kao to si ti, nikada se nisam
oseao tako.
To je jedan o d osnovnih problema svakog religijskog tragalaca sa kojim se suoava.
Kada ste sami stvari izgledaju mirno, jer nema nikoga da ih uznemiri. Niko vam ne
daje ansu da budete uznemireni. Sve je tiho, zato i vi oseate izvesnu tiinu, ali ta tiina je
prirodna. To nije nita duhovno. To pripada prirodi. Ako odete na Himalaje, na hladnu, mrtvu
tiinu himalajskih vrhova, i vi ete se oseati tiho. Ali zasluga pripada Himalajima, ne vama.
Kada se vratite, vi ete se vratiti kao isti onaj ovek koji je otiao. Neete moi da zadrite
Himalaje u sebi. Mnogi su otili tamo i ostali zauvek, mislei da ako se vrate u svet izgubie
neto to su tamo stekli. Ali nisu stekli nita. Jer jednom kada neto steknete, ne moete to da
izgubite, i svet e biti test. Stoga ako se oseate dobro ako tu nema ljudskih bia, to samo
pokazuje da kada ste okrueni ljudskim biima vae unutarnje ludilo poinje da deluje. Zato
nemojte beati od stvarnosti, ne osuujte drutvo, ljude, gomilu. Nemojte rei da je to ludnica.
Radije ponite da mislite da mora da vi imate neke lude sklonosti u sebi koje poinju da se
pokazuju kada doete u odnos sa ljudima.
Naravno, kada doete meu ljude, dolazite meu ljude nalik vama. Iznenada neto u
vama poinje da reaguje. Oni su ludi; vi ste ludi - dolazi blizu trenutak kada suptilan dijalog
energija poinje da se dogaa. Vae ludilo izaziva ispoljavanje njihovog ludila; njihovo ludilo
izaziva ispoljavanje vaeg ludila. Samo ako ivite sami onda ste sreni.
ak i kada se dvoje ljudi sretnu odmah se nezadovoljstvo javlja. Vi uvate suptilno
seme nezadovoljstva u sebi. U pravoj prilici ono e da nikne. Naravno, da bi u ljudskom biu
to izniklo sa svim svojim potencijalom, potrebno je ljudsko okruenje. Drvo ne trai vae
1039
okruenje. Moete otii do drveta i sesti u tiini ili raditi ta god hoete, ostaete nevani za
njega. Tu nema dijaloga, nema jezika izmeu vas i drveta. Drvo ostaje zadubljeno u sebe, a vi
ostajete zadubljeni u sebe. Nema mosta. Reka je reka, nema mosta izmeu vas i reke. Kada
doete blizu ljudi, iznenada vidite da ste spojeni, i taj spoj odmah poinje da prenosi stvari
meu vama.
Ali u osnovi ste vi u pitanju, i nemojte osuivati drutvo i druge ljude. Oni
jednostavno pokazuju vas. Ako imate i malo razumevanja, biete im zahvalni to vam ine
veliku stvar. Oni vas otkrivaju; oni vam pokazuju ko ste, gde ste, ta ste. Ako ste ludi,
ukazae vam na vae ludilo. Ako ste Buda, ukazae vam vau prosvetljenost. Sami nemate
nikakve reference. Sami nemate nikakav kontrast. Sami ne moete znati ko ste.
Ljudi odraavaju samo ono to skrivate u sebi. Ako oseate kao da ste u ludnici,
mora da ste ludi. Pokuajte da budete u drutvu vie mukaraca, vie ena, pokuajte da
budete vie sa ljudima. Iskuavajte vie odnosa. Ako ne moete da budete sreni sa ljudskim
biem, nemogue je da budete sreni sa drveem, sa rekom - nemogue. Ako ne moete da
razumete ljudsko bie koje je pored vas, slino vama, kako se moete nadati da ete razumeti
drvee, reke, planine koje su tako daleko? Milioni godina vas dele od planina. Moda ste bili
neka planina pre vie miliona ivota, ali ste potpuno zaboravili taj jezik. A planina sada ne
moe razumeti va jezik. Planina tek treba da postane ovek, potrebna je duga evolucija.
iroka provalija postoji izmeu vas i planine. Ako ne moete da poveete sebe sa ljudskim
biem koje vam je tako blisko, nee vam biti mogue da se poveete ni sa im drugim.
Prvo poveite sebe sa ljudskim biima. Postepeno biete sve vie sposobni da
razumete ljudska bia, vie da razumete unutarnji dijalog, harmoniju, ritam. Tada se moete
kretati malo po malo. Tada se kreite sa ivotinjama, to je drugi korak. Tada se kreite sa
pticama, pa sa drveem, sa stenama, i onda ka samoj egzistenciji, jer ona je izvor svega. Mi
smo tako udaljeni od tog izvora da smo potpuno zaboravili da smo mu ikada pripadali, da je
ikada bio na izvor.
Tree pitanje:
Voljeni Osho, sluam te, tvoju samilost punu ljubavi prema meni kao eni, iza svih
rei, koja me ponekada uznemiruje. Oseam da sama moja enstvenost stvara glavnu
prepreku da ikada iskusim blaenstvo prosvetljenja. Jer svi prosvetljeni o kojima si ikada
govorio su mukarci, i jer je tvoje iskustvo prosvetljenja kao mukarac. Molim te podeli sa
mnom ta moe da uini oko mog prosvetljenja kao ene.
Prva stvar: enstvenost nije nikakva prepreka za razumevanje. Zapravo, to daje
najbolju mogunost da me razume. Mukarcu je tee da me razume jer mukarac ima
agresivan um. Mukarcu je lake da bude naunik, ali mnogo mu je tee da postane religiozan
jer religioznost zahteva prijemivost, pasivno stanje svesti gde niste agresivni, samo
pristupani. enski um je ba takav kakav treba da bude za razumevanje, u uenika. ak i
mukarev um moe postati enstven. Zato ne reci da je to prepreka; nije.
Druga stvar: to je zaista veliki problem jer ga ne razumete. Problemi su tu samo ako
ih ne razumemo. Stalno me iznova pitate zato uvek govorim o mukarcima koji su postali
prosvetljeni a nikada o enama. Mnogo ena je postalo prosvetljeno, isto kao i mukaraca.
Priroda uva izvesnu ravnoteu. Vidite u svetu, broj mukaraca i ena je uvek isti. Ako tako
ne bi bilo, priroda bi dola u neravnoteu. Nekoj se osobi rodi deset deaka, a nekoj jedan
deak, drugoj osobi jedan devojica, ali globalno uvek se odrava ravnotea. Negde je vie
mukaraca, negde ena. Ne samo to, nego je ena i jaa od oveka, jaa u smislu otpornosti,
stabilnosti, sposobnosti prilagoavanja. Na stotinu devojaka rodi se sto petnaest deaka. Ali
dok porastu za udaju, petnaest deaka nestanu. Deaci umiru vie od devojaka. Priroda uva
ravnoteu i na taj nain. Ravnotea je potpuna. Ne samo tako, i u ratno vreme vie mukaraca
umire. Prvi Svetski rat je stvorio problem za psihologe i biologe. Nisu mogli da veruju ta se
dogaa; u ratu je vie mukaraca poginulo, ali odmah posle rata vie mukaraca je bilo roeno
a manje ena. Opet je ravnotea uspostavljena. To se dogodilo posle Prvog svetskog rata.
Razlog nije bio uopte jasan. Ostao je misterija. To se dogodilo opet posle Drugog svetskog
1040
rata. Posle rata broj roenih deaka je bio mnogo vei, a manje devojica jer je ve bilo vie
ena. Kada se ravnotea uspostavila opet se raalo kao i ranije: na stotinu devojica sto
petnaest deaka, jer je petnaest deaka umiralo.
Deaci su manje snani od devojica. Mukarci ive pet godina krae od ena. Zato
ete svuda u svetu nai vie starih ena nego mukaraca, vie udovica nego udovaca. Ako je
ivotni prosek kod ena osamdeset godina, kod mukaraca je sedamdeset i pet. Pet godina
manje. Ali zato ene ive pet godina due? To je izgleda takoe neka unutarnja ravnotea.
ene su sposobne da vie prihvate od mukaraca. Ako mu prvi umre, ena e plakati, naricati
i aliti, ali e prihvatiti tu injenicu. Povratie svoju ravnoteu. Ali ako ena umre prva, mu
ne moe da obnovi ravnoteu. Jedini nain za koji on zna da se povrati jeste da se oeni
ponovo, da nae drugu enu; ne moe da ivi sam. Vie je bespomoan nego ena.
Obino je u svetu brano doba neprirodno. Svud aje nametnut obrazac koji je
neprirodan. Ako devojka ima dvadeset godina, misli se da je doba mladia koji treba sa njom
da se oeni oko dvadeset i pet. Ovo bi trebalo da bude obrnuto, jer kasnije ena e iveti pet
godina due. Zato bi doba kada se devojka udaje trebala biti dvadeset pet, ako mladi ima
dvadeset godina. Svaki ovek bi trebao da se oeni sa enom koja je pet godina starija od
njega. Tada e ravnotea biti savrena. Zatim, oni e umreti u okviru est meseci jedno za
drugim, i tako e biti manje patnje u svetu.
Ali zato se to ne deava? Jer brak nije prirodna stvar. Inae priroda bi nas venavala
na neki svoj nain. To je drutvena institucija. Inae ovek se osea malo glupo i ponieno
kada je ena starija od njega, iskusnija, vie obrazovana od njega. On eli da sauva svoj
muki ovinistiki ego: da je on vei na svaki nain. Nijedan mukarac ne eli da oeni enu
koja je via od njega. Glupost. ta je poenta? Zato ne elite da oenite enu koja je via od
vas? Jer se muki ego osea povreen kada hoda sa viom enom. Moda je to razlog zato
ene ne rastu mnogo - ensko telo je vrlo iskusno, nauilo je trik, zato ele da budu malo nie,
inae nee moi da nau mua. To je prilagoavanje opstanku. Bie prikladne samo ako nisu
suvie visoke. Vrlo visoke ene samo zamislite enu visoku sedam stopa (213 cm); nee
moi da nae mua. Umree bez mua. Nee imati dece, nestae. ena koja je visoka pet
stopa (152 cm) lako moe da nae mua. Ona e opstati, imae mua, rodie decu. Naravno,
visoke ene e nestati, postepeno, jer nemaju mogunost opstanka. Zato e postepeno i rune
ene da nestanu jer ne mogu da opstanu. Svet pomae onima koji mogu da opstanu, ko ne
moe, nestaje. Mukarci e postati sve vii, jai, jer na svaki nain ele da budu bar malo vii
od ena. Oni ele uvek da budu na vrhu svega.
ak i na Zapadu ljudi nisu nikada uli da ena vodi ljubav u poloaju iznad mukarca
pre nego to su doli na Istok i upoznali se sa Kama sutrom od Vatsjajane. Zapad to nije znao.
A na Istoku ete se iznenaditi kada ujete da poloaj u kome je mukarac iznad ene nazivaju
'misionarskim poloajem', jer je Istok to prvi put saznao od hrianskih misionara. Zato je
nazvan 'misionarskim poloajem'. Mukarac mora biti iznad na svaki nain, ak i kada vodi
ljubav. On mora da ima vei stas, on mora biti najmanje doktor nauka da bi oenio doktorku.
Inae prirodno bi bilo da ena bude pet godina starija od mukarca. To izgleda savreno
odgovara jer ena na svaki nain ima vie iskustva. Ona postaje majka, ne samo majka svojoj
deci, nego i svome muu. A mukarac postaje dete. Bez obzira na godine on tei da ponovo
bude dete, da ostane detinjast.
Isto se deava i sa prosvetljenjem - priroda odrava ravnoteu. Ali nismo uli za
mnogo prosvetljenih ena - to je tano - jer drutvo pripada mukarcima. Oni nisu zabeleili
mnogo toga o enama. Zabeleili su mnogo o Budi; nisu zabeleili mnogo o Sahao.
Zabeleili su mnogo o Muhamedu; nisu mnogo o Rabiji. Zabeleili su samo one sluajeve
koji su mukarcima izgledali vani. Dogodilo se u Indiji: jedan o ainskih Tirthankhara
256
,
ainskih majstora, prosvetljenih ljudi, nije bio mukarac, bio je ena. Njeno ime je Malibai,
ali veliki sledbenici ainizma su promenili njeno ime. Zvali su je Malinath, ne Malibai. Bai
pokazuje da je ena, nath pokazuje da se radi o mukarcu. Postoje dve sekte u ainizmu:
256
Ova re doslovno znai 'vodi preko bujice' preko reke, koji poznaje gaz, a misli se na bujicu bivstvovanja ili
egzistenciju. To su vodii preko egzistencije u pobedu (inah) nad uslovljavajuom egzistencijom. U tradiciji
aina ima 24 Tirthankara, a poslednji je bio Mahavira, Budin savremenik iz 5 veka pre n.e.
1041
svetambare i digambare. Digambare tvrde da nije ensko, Malinath. Oni su joj promenili ime.
Izgleda da je protiv mukog ega da ena postane Tirthankara, veliki majstor, osniva religije,
vodi preko prelaza do boanskog. Ne, to je nemogue. Zato su joj promenili ime.
Istoriju su zabeleili mukarci, a ene nisu bile zainteresovane da belee stvari. Vie
su bile zainteresovane da ih iskuavaju i ive; to je prva stvar. Druga je da ene veoma lako
postaju uenice jer su prijemive. Za mukarca to je tee jer da se postane uenik potrebna je
predanost, a to je problem. Oni mogu da se bore, ali ne mogu da se predaju. Stoga kada
postanu uenice ene su savrene. Ali suprotno se dogaa kada postanete majstor. Mukarci
lako postaju majstori. enama je teko da budu majstori, jer da biste to bili morate da
postanete agresivni. Morate da razarate tue sturkture. Morate da budete skoro nasilni; kao da
ubijate svoje uenike. Morate da im isperete mozak. Zato je za ene teko da postanu
majstori; mukarcima je teko da postanu uenici. Ali opet je tu ravnotea: ene nalaze da im
je lake da budu uenice i da postajui uenice postanu prosvetljene, ali da nikada ne postanu
majstori. Mukarcu je teko da postane uenik, ali jednom kada postane uenik, on se
prosvetljuje, vrlo je lako za njega da postane majstor, mnogo lake. Zato nikada niste uli
ali ne brinite oko toga.
Vaa vlastita iskustva su enska. Zapamtite, iskustvo je najvanije i ono nema nita
sa mukim ili enskim polom. Iskustvo je najbitnije i ono je iznad dualnosti. Stoga kada
postanete prosvetljeni, u tom trenutku vi niste ni ena ni mukarac. U tom trenutku ste
transcendirali sve dualnosti. Postali ste ceo krug; vie ne postoje podele. Zato kada vam
govorim, ja vam ne govorim kao prosvetljeni mukarac. Niko ne moe da govori o
prosvetljenju kao mukarac, jer prosvetljenje nije ni muko ni ensko. U Indiji najvia
realnost nije ni muka ni enska, ona je neutralna.
Vi ste u tekoama: Bog je mukarac u zapadnjakom umu. Za Boga kaete 'on' -
izuzev onih u pokretu za osloboenje ena koji su poeli da koriste 'ona'. Inae niko ne koristi
'ona' za Boga; koristite 'on'. I ja mislim da bi 'ona' bilo bolje. 'On' je dovoljno korien; sada bi
'ona' bilo bolje. 'Ona' (She) sadri 'njega' (He) - posle 's' ide 'he', ali 'he' ne sadri 's'. To je
bolje, to ini Boga malo veim. 'Ona' je vee od 'on'; nita tu nije pogreno.
Ali u zapadnjakom umu Bog je 'on'. U zapadnjakim jezicima ima samo dva roda,
muki i enski. U indijskim jezicima, posebno u sanskritu, imamo tri roda: muki, enski i
neutralni. Bog je neutralan. On nije ni 'on' ni 'ona'. On je ono to jeste, Takvost - linost je
nestala, to je bezlino, sama energija. Stoga ne brinite ni za jedno ni za drugo.
"Molim te podeli sa mnom ta moe da uini oko mog prosvetljenja kao ene."
Prestani da misli o sebi kao o eni, inae e se vezati za enski um. Svi umovi treba
da budu odbaeni. U dubokoj meditaciji ti nisi ni jedno ni drugo. U dubokoj ljubavi takoe
nisi ni jedno ni drugo. Moe li to da opazi?
Kada vodite ljubav sa mukarcem ili enom, i ta ljubav je zaista potpuna i
orgazmika, vi zaboravljate ko ste. Um je odleteo u ekstazu. Vi jednostavno ne znate ko ste.
U jednom trenutku dubokog orgazmikog blaenstva, dogaa se jedinstvo. U tome je sav
napor tantre: da transformie seks u iskustvo jedinstva - jer tada se dogaa vae prvo iskustvo
jedinstva, a prosvetljenje je poslednje iskustvo jedinstva. Vodei ljubav vi nestajete -
mukarac postaje kao ena, a ena postaje kao mukarac i vie puta oni menjaju uloge. I tada
dolazi trenutak, ako ste bili oba pola i potpuno preputeni, kada nastaje kruenje energije koje
nije ni jedno ni drugo. To e biti vae prvo iskustvo. Ljubav je osnovno iskustvo
prosvetljenja, prvi uvid. Onda jednog dana, kada se vi i celina sretnete u dubokom orgazmu,
to je samadhi, ekstaza. Tada vie niste ni muko ni ensko. Zato ponite da odbacujete tu
podelu ve sada.
U zapadnom umu je ova podela svesti postala vrlo, vrlo jaka, jer mukarac je
potinio enu toliko koliko moe da izdri. A ona moe to da izdri samo ako je sve vie i
vie svesna kao ena. Kada vi sa Zapada doete kod mene, postaje vam teko da razumete da
treba odbaciti tu podelu na muko-ensko. Da budete samo bie. I sav moj napor je da
povratim vae izvorno bie, koje nije ni muko ni ensko.
1042
Poslednje pitanje:
Imam oseaj da nisam birao da li u doi ovde. Da li mi uopte ikada biramo stvari
koje nam se dogaaju u ivotu?
Obino ne. Obino se kreete kao roboti, mehanino, sluajno. Sve dok ne postanete
potpuno svesni vi ne moete da birate. I u tome je paradoks: moete postati svesni samo ako
vie nemate izbora - samo ako postanete svesni moete da birate. Moete da birate jer ste
svesni, moete da odluujete ta da inite a ta ne. Obino vi ivite kao u stanju pijanstva.
Kao mesear. To je ono to ste sada.
Ispriau vam nekoliko anegdota.
Ministar se poalio svom prijatelju da je njegov bicikl ukraden.
Prijatelj mu ree: "Pa zato idue nedelje ne proita Deset zapovesti pred
skuptinom? Kada bude proitao "Ne kradi" pogledaj po skuptini i ako je lopov meu njima
verovatno e se odati po izrazu lica."
Sledee nedelje isti prijatelj je sreo ministra kako vozi svoj bicikl i zaustavio ga:
"Vidim da si povratio svoj bicikl. Moja ideja je bila dobra?"
"Pa, ne ba" ree ministar. "Poeo sam sa Deset zapovesti i kada sam stigao do "Ne
ini preljubu" setio sam se gde sam zaboravio biciklu."
Druga pria:
Poznati biznismen doao je kod doktora. "Doktore" ree "elim da se sa vama
posavetujem za mog sina. Verujem da ima male boginje."
"To je uobiajena stvar" ree doktor, "nijedna familija nije poteena toga."
"Ali doktore" uzvrati ovaj, "on kae da je to dobio od ljubljenja sa kunom
pomonicom, i to je istina. Bojim se da sam i ja u opasnosti od iste bolesti. Poto svake noi
ljubim i svoju enu, i ona je u opasnosti."
"O nebesa" ree doktor. "Izvinite me, moram odmah da pregledam svoje grlo."
Svi se kreu u nesvesnom krugu, ljudi razmenjuju svoje bolesti, zaraze, svoje
nesvesnosti, dele samo svoju nesvesnost meu sobom.
Obino vi ivite kao u snu. Ne moete da odluujete dokle god ste u snu. Kako
moete da odluujete?
ovek je doao kod Bude i rekao: "elim da sluim oveanstvu." Mora da je bio
veliki filantrop. Buda je gledao u njega i on je mogao da vidi suzu u Budinom oku. To je bilo
udno. Buda plae? Zato? ovek se oseao vrlo neugodno. Ree: "Zato plaete? Da li sam
rekao neto pogreno?" Buda ree: "Ne, nita pogreno. Ali kako ete sluiti oveanstvu? Vi
jo niste. Ja vidim da vrsto spavate, ujem da hrete. Zato plaem. elite da sluite
oveanstvu? Prvo morate da postanete budni, svesni. Prvo morate da budete."
Lepa ali priglupa sekretarica stalno je kasnila na posao. Jednom je njen ef zaista
izgubio strpljenje sa njom i zagrmeo je: "Opet kasnite! Zato ne koristite sat sa alarmom koji
sam vam dao?"
"Koristim ga" ree ljupko, "svake noi".
"Pa zato ne ustanete kada se alarm ukljui?"
"Pa uvek se ukljui kada zaspim."
To je ono to vam se stalno dogaa. Vi spavate, i dok spavate ak ni sat sa alarmom
ne moe vam pomoi. Moda vam se nekada dogodilo da dok spavate sat zazvoni, a vi
nastavite da sanjate da ste u hramu i da zvone zvona u hramu. Da izbegnete injenicu da sat
zvoni, vi stvarate san u vezi njega. Tada, naravno, nastavljate da spavate i tu vie nema sata.
To vam se stalno dogaa. Vi me stalno sluate, ali ja vidim kada vi stvarate san oko sebe. Da
me stvarno sluate sigurno biste se probudili, ali problem je: da li me uopte sluate? Ili
stvarate snove oko onoga to govorim?
Vi stvarate snove. Moete da stvorite san i o prosvetljenju. Ponete da sanjate o
1043
prosvetljenju i izgubite mene. I ljudi su izgubljeni. Vi ete tumaiti poruku, u tome je
problem. Vi sluate kroz svoje snove i tumaite na svoj nain. Zato ako zaista elite da me
sluate, nemojte tumaiti.
Ba pre neko vee doao je jedan mladi da postane sanjasin. Rekao sam mu: "Prvo
budi ovde nekoliko dana." On ree: "Ali moram da idem za dva-tri dana." Ja sam mu rekao:
"Ali ne moe tako. Tek si doao. Jo nisi imao ni jedan kontakt sa mnom. Zato ostani ovde
nekoliko dana due." On ree: "Razmisliu o tome." Tada sam mu rekao: "Onda nije potrebno
da razmilja, idi. Jer ma ta da smisli bie pogreno. Cela sutina sanjase je da me slua bez
razmiljanja o tome. Sutina je da kada neto kaem da to postane najvanije u tvom umu. U
tome je celo znaenje sanjase. Sada postoji sukob izmeu onoga to ja govorim i tvoga uma.
Treba da odbaci svoj um da bi me sluao. U tome je rizik. Ako stalno koristi svoj um da
odluuje o svemu to kaem, da li e biti uinjeno ili ne, onda ostaje u sebi. Ne izlazi iz
sebe. Ne prua mi ruke i ja ne mogu da ih primim."
Obino sve vam se dogaa; vi nita ne inite.
"Imam oseaj da nisam birao da li u doi ovde."
To je sasvim tano. Mora da ste nekako navedeni da doete ovde. Prijatelj koji je bio
ovde vam je rekao, ili ste nali neku moju knjigu.
Jedan sanjasin je doao i pitao sam ga: "Kako si doao da me vidi? Kako si se prvi
put zainteresovao?" On ree: "Sedeo sam na Goi, na plai, i na pesku sam naao va asopis
koji je neko ostavio. Nemajui ta da radim, poeo sam da ga itam. Tako sam dospeo ovde."
Sluajno
Doli ste do mene sluajno, ali sada je tu mogunost da se probudite pored mene, da
budete sa mnom u punoj svesti. Dobro je to ste doli kod mene sluajno, ali nemojte ostajati
nehotino. Odbacite tu sluajnost, spontanost. Sada preuzmite odgovornost za svoju svesnost.
Inae, neko e vas obuzeti ponovo, s neim drugim. Opet ete biti odneseni od mene, jer onaj
ko je doao sluajno nanesen, ne moe ostati dugo. Bie odnet dalje, neto drugo e se
dogoditi. Neko je otiao u Nepal i u vama e se roditi ideja: 'Zato ne bih otiao u Nepal?' i
otii ete u Nepal. Ili ako sretnete devojku koja je protiv sanjasina, ta ete uraditi? I vi ete
odbaciti svoj sanjas.
Sada ste ovde, iskoristite tu okolnost. Ljudi koriste okolnosti na vrlo nesvestan nain.
Koristite ih svesno. Jer okolnosti su ovde takve da ih moete koristiti samo svesno.
1044
Poglavlje 7
SVEDOENJE SAMO SEBE OSVETLJAVA
7. maj 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
IV, 18: sada jnatacittavrttayastatprabhoh puruasyapari namitvat.
Budui da [vie] ne podleu promenljivostima - obrti u svesti (cittavrtti) - u
onoga ko je ovim [obrtima] ovladao, i ko je [injenicom nepromenljivosti postao]
ista, transcendirajua subjektivnost (purua) - uvek su znani.
257
IV, 19: na tatsvabhasam dryatvat.
Ovi [obrti], budui [da mogu biti samo] objekt vienja (drya) [a ne i posmatra
- dratr] ne mogu sami sebe osvetliti.
258
IV, 20: ekasamaye cobhayanavadharanam.
Niti [je pak mogue] da istovremeno postoji izvesnost o oboma [naime, i o
objektu vienja i o posmatrau].
IV, 21: cittantaradrye buddhibuddheratiprasahgah smrtisamkaraca.
Kada bi jedna svesnost (citta) mogla da uzme drugu kao svoj objekt vienja
(drsya), usledio bi regressus ad infinitum moi budnosti (buddhi), [a time] bi i potpuno
jasna prisutnost (smrti) [koja je upravo neprikosnovenou probuenosti garan-
tovana] - bila pomuena.
IV, 22: citerapratisamkramayas tadajarapattau svabuddhisamvedanam.
Kada isto zrenje (citi) koje se [inae] ne podaje [pojedinanom oitavanju]
poprimi njegov nain (akara) - sagledava [ono tada] svoju vlastitu budnost
(svabuddhi).
259
IV, 23: dratrdryoparaktam cittam sarvartham.
[I tada] oitavanje (citta), koje bivajui impregnirano [u isto vreme] i onim-
koji-ga-vidi (dratr) i objektom-koga-vidi (drya), postaje sposobno-za-uvianje-
svekolikog-smisla (sarvartha).
IV, 24: tadasamkhyeyavasanabhiscitramapiparartham samhatyakaritvat.
ak i kad u ovom [oitavanju o kome je prethodno re] izrazito uoljivi bivaju
[nepoeljni] duevni ostaci (vasana) - budui da je [ono sada] u saradnji
(samhatyakaritva) [sa Onim-koji-vidi] - sledi ono svrhu (artha) koja je s one strane
(para) [tj. sledi put konanog izbavljenja-kaivalya].
260
257
Aktivnosti uma mogu biti poznate samo onome ko je iza njega, svedoku uma i sveg zbivanja, purui, jer je on
izvan uma, transcendentalan.
258
Um samog sebe ne spoznaje, jer je deo prakrti.
259
Individualna, ograniena svest, dobija svoju svesnost od neograniene, transcendentalne, iste svesti, koja se
modifikuje kao individualna. Individualna svest, um, je kao lampa, a ista, transcendentalna svest je kao
elektricitet koji osvetljava lampu.
260
Iako je svesnost (citta) razliito obojena od mnogobrojnih podsvesnih utisaka (vasana), ona se kree ka
transcendenciji, jer ju je iskusila.
1045
Prva sutra:
Aktivnosti uma uvek su poznate njegovom gospodaru, zahvaljujui nepromenljivosti
purue, iste svesti.
Patanjali uzima celu sloenost ljudskog bia u procenu radi razumevanja. Nikada
pre i nikada posle tako sveobuhvatan sistem nije bio razraen. ovek nije jednostavno bie.
ovek je vrlo sloen organizam. Kamen je jednostavan jer ima samo jedan sloj, sloj tela. Ono
to Patanjali naziva anamaya koa, najgrublje telo, samo jedan sloj. Ako uete u kamen nai
ete samo slojeve kamena, nita drugo. Pogledajte u drvo i nai ete jo neto osim drveta.
Drvo nije samo telo. Jo neto suptilno se deava u njemu. Ono nije mrtvo kao kamen; ima
ivota u njemu - postoji i suptilno telo. Ako se odnosite prema drvetu kao prema kamenu,
pogreno ete postupiti. Tada neete opaziti unutarnju vrednost, suptilnu evoluciju koja se
dogodila izmeu kamena i drveta. Drvo je vie razvijeno, mnogo sloenije. Onda, imate
ivotinje, one su jo sloenije. Jo jedan sloj suptilnog tela se u njima razvio.
ovek ima pet tela, pet semena ili omotaa, stoga ako zaista elite da razumete
oveka i njegov um - a nema drugog naina ako elite da upoznate celu njegovu sloenost -
onda moramo biti vrlo strpljivi i paljivi. Ako preskoite jedan korak, neete biti sposobni da
dosegnete dublje jezgro bia. Telo koje moete da vidite je odraz spoljnjeg omotaa vaeg
bia. Mnogi ga pogreno shvataju kao da je ono sve to postoji.
U psihologiji postoji pokret zvan bihejviorizam koji smatra da ovek nije nita drugo
do samo telo. Uvek se uvajte ljudi koji govore 'nita osim toga'. ovek je uvek vie od svega
to 'nita osim toga' moe da sadri. Bihejvioristi: Pavlov, B.F. Skiner i drutvo misle da je
ovek samo telo - ne da vi imate telo, ni da se vi u telu, nego prosto da ste vi samo telo. Tako
je ovek sveden na najniu vrednost. I naravno, oni su to dokazali. Oni su to mogli da dokau
jer najgrublji deo ovekov je lako dostupan naunom eksperimentisanju. Suptilni slojevi
ovekovog bia nisu tako lako dostupni. Ili drugaije reeno: nauni instrumenti nisu tako fini
i savreni. Oni ne mogu da se bave ovekovim suptilnim slojevima.
Frojd i Adler su zali malo dublje u oveka. ovek nije samo telo. Oni su dotakli
neto od drugog tela, koje Patanjali naziva pranamaya koa: vitalno telo, energetsko telo. Ali
Frojd i Adler su dotakli samo mali deo tog tela, jedan deo Frojd, a drugi deo Adler.
Frojd je sveo oveka na seksualnost. To postoji u oveku, ali to nije cela pria. Adler
je sveo oveka na ambiciju, volju za mo. To takoe postoji u oveku. ovek je vrlo velik,
vrlo sloen. ovek je orkestar, sadri mnogo instrumenata u sebi.
Ali to se uvek deava: kada neko otkrije neto on pokuava da napravi konanu
filozofiju od toga to je otkrio. To je veliko iskuenje. Frojd je nabasao na seks, i to ne na ceo
seks, sapleo se samo na potisnutu seksualnost. On je do toga doao preko ljudi koji su
potiskivali seks. Hriansko potiskivanje je napravilo mnoge blokade u oveku tako da
energija postaje zapletena, zakoena, prestaje da tee. On se naao naspram te blokade velike
kao stena na izvoru ovekove energije, i pomislio je - a ego uvek tako misli - da je naao
najviu istinu. Adler je radio na drugi nain i nabasao je na drugu blokadu u oveku: volju za
mo. I on je napravio itavu filozofiju iz toga.
ovek mora biti obuhvaen u delovima. Joga je jedina filozofija koja postoji a koja
obuhvata celog oveka u svojoj proceni. Jung je zaao jo malo dalje, dublje. On je dohvatio
jedan deo treeg tela ovekovog, manomaya koa, i stvorio celu filozofiju od toga. Za
razumevanje celog tela ni to nije dovoljno jer telo je suvie sloeno: milioni elija u potpunoj
harmoniji deluju na udesan nain. Kada ste zaeti u materici, vi ste samo mala elija. Iz te
jedne nastaju dve, iz dve etiri. Na kraju svih tih podela - koje se stalno nastavljaju - imate
milione elija. I sve one deluju u dubokoj saglasnosti, kao da neko vlada njima. T nije haos, vi
ste kosmos.
Tako neke elije postanu vae oko, neke vae uho, neke genitalni organi, neke vaa
koa, neke kosti, neke mozak, neke nokti i kosa. I sve one dolaze iz jedne elije. I sve su
sline. Nemaju razlike u kvalitetu, samo su im funkcije razliite. Oko moe da vidi, uho ne
moe da gleda. Uho moe da uje, ali ne moe da se mirie. Ne samo da elije deluju u
harmoniji, one su postale specijalizovane. One dobijaju posebne specifinosti. Nekoliko elija
1046
odu u oko. ta se dogaa? Koja vrsta obuke im se dogaa? Zato pojedine elije postaju oko,
a pojedine uho, dok ostale postaju nos, a sve su sline? Mora da postoji veliki obrazovni
centar unutra, neka nepoznata mo koja ih obrazuje za posebne namere.
I primetiete da su elije spremne za gledanje iako jo uvek nisu videle nita. Dok je
dete u materici ono je slepo. Ono jo nije videlo svetlost, oi su mu zatvorene. I gle uda: bez
uvebavanja gledanja oi su spremne, bez gledanja oi su spremne. Dete jo nije disalo
svojim pluima, jo ne zna ta je disanje, ali plua su spremna. Ona su spremna i pre nego to
e dete izai u svet i disati. Oi su spremne pre nego to dete izae u svet da njima gleda. Sve
je spremno. Kada se dete rodi ono je savreno ljudsko bie, udesno sloeno, usavreno do
najfinijeg stepena. I tu nije bilo nikakvog uvebavanja, nikakvih proba. Dete nije nikada
udahnulo vazduh, ali odjednom, im izae iz materice ono zaplae i pone da die.
Mehanizam je spreman pre svakog uenja koje mu moe biti dato: neka ogromna mo, neka
mo koja sadri sve budue mogunosti, neka mo koja je pripremila dete da se suoi sa svim
mogunostima ivota u budunosti, radi duboko u njemu.
ak ni telo nije potpuno upoznato, ne jo. Svo nae razumevanje je delimino. Nauka
o oveku jo ne postoji. Patanjalijeva joga je najvii napor ikada uinjen. Ona je podelila telo
u pet slojeva, ili na pet tela. Vi nemate samo jedno telo, imate pet tela; iza tih pet tela je vae
bivstvo. Isto ono to se dogaa u psihologiji, dogaa se i u medicini. Alopatija veruje samo u
fiziko telo, grubo telo. Uporedo sa bihejviorizmom. Alopatska medicina je najgrublja
medicina. Zato se njome bavi nauka, jer nauni instrumenti su jedino sposobni da se bave
samo grubim stvarima. Treba ii dublje.
Akupunktura, kineska medicina, ide jedan sloj dublje. Ona radi sa vitalnim telom,
pranamaya koa. Kada neto loe krene sa fizikim telom, akupunktura uopte ne dira fiziko
telo. Ona pokuava da radi sa vitalnim telom, sa bioenergijom, bioplazmom. Ona neto tu
podesi i uravnotei i grubo telo odmah rad bolje. Kada se neto poremeti u vitalnom telu,
alopatija deluje na telo, na grubo telo. Za alopatiju je to teak zadatak. Za akupunkturu je to je
lak zadatak jer vitalno telo je malo vie od fizikog tela. Kada je vitalno telo podeeno
ispravno, fiziko telo ga jednostavno sledi, jer njegov plan rada postoji u vitalnom telu.
Fiziko telo samo sprovodi u delo vitalno.
Sada akupunktura dobija priznanje, malo po malo, jer vrlo senzitivne fotografije,
Kirlijanove fotografije, u Rusiji, otkrile su sedam stotina vitalnih taaka na ovekovom telu
koje su ve bile prikazane u akupunkturi pre vie od pet hiljada godina. Ona nije imala
instrumente da otkrije gde su te vitalne take na telu. Postepeno, kroz pokuaje i greke,
vekovima, oni su otkrili sedam stotina taaka. Sada je Kirlijanovom fotografijom otkriveno
istih sedam stotina taaka pomou naunog instrumenta. I Krlijanovom fotografijom je
dokazano jo neto: ne moe se menjati vitalno telo pomou u fizikog. To je kao da
pokuavate da menjate gospodara pomou sluge. To je skoro nemogue jer gospodar nee da
slua slugu. Ako hoete da menjate slugu, menjajte gospodara. Sluga e trenutno da ga sledi.
Umesto da menjate svakog vojnika, promenite generala. Telo ima milione vojnika, elija, koji
jednostavno rade pod jednom komandom. Promenite komandanta, i svi obrasci rada tela bie
promenjeni.
Homeopatija ide jo malo dublje. Ona radi sa manomaya koa, mentalnim telom.
Osniva homeopatije, Haneman, otkrio je jednu od najveih stvari ikada, a to je: mala koliina
leka deluje dublje. Metod rada takve medicine nazvao je 'potentizing'. Smanjivao je koliinu
leka. Radio je na sledei nain: uzeo bi jednu koliinu leka i pomeao bi je u deset puta veoj
koliini vode. Zatim je jednu desetinu tako pomeanog rastvora opet podelio na isti nain na
deset delova, koje bi opet delio na isti nain sve dok sam lek ne postane tako suptilan da skoro
nestane. to je rastvor bivao vei, mo leka bi jaala. Postepeno lek bi ostajao samo na
atomskom nivou. Postao bi tako suptilan da ne biste poverovali da moe da deluje, skoro je
nestao. Tako radi homeopatska medicina, samim potencijalom. to je manja koliina, vei
potencijal. Nakon deset hiljada rastvora, ostao je samo milioniti deo leka, skoro nita. Skoro
da je nestao, ali tada on ulazi u najdublje jezgro manomaya koa. Ulazi u vae mentalno telo.
Ide dublje nego akupunktura. Skoro da dosee atomski ili subatomski nivo, postaje sama
informacija. Tada ne dotie vae fiziko telo. Ne dotie ni vae vitalno telo; samo ulazi. On je
1047
tako suptilan i tako mali da ne nailazi ni na kakvu prepreku. On moe jednostavno da sklizne
u manomaya koa, u mentalno telo, i odatle da deluje kao sama informacija za delovanje.
Tada ima vei autoritet nego u pranamaya koa.
Ayur veda, indijska medicina, je sinteza ove tri metode. To je najkompleksnija
medicina.
Hipnoterapija ide jo dublje. Ona dopire do vigyanamaya koa, etvrto telo, telo
svesti. Ona ne koristi lekove. Ona ne koristi nita. Ona samo koristi sugestiju, to je sve. Ona
jednostavno stavlja sugestiju u va um, to moete nazvati animalnim magnetizmom,
mesmerizmom, hipnozom ili kako hoete, ali ona radi preko moi misli, ne preko moi
materije. ak i homeopatija ostaje u okviru moi materije u vrlo suptilnoj veliini.
Hipnoterapija nadilazi svu materiju, jar ma koliko da je suptilna, materija je uvek materija. I
milioniti deo je jo uvek materijalan. Ona jednostavno skae u mentalnu energiju,
vigyanamaya koa: telo svesti. im vaa svest prihvati jednu ideju, ona poinje da deluje.
Hipnoterapija ima veliku budunost. Ona e postati budua medicina, jer samo
menjanjem vaeg misaonog obrasca va um moe biti promenjen, kroz um vae vitalno telo, a
kroz vitalno telo i vae grubo telo. Onda emu svi ti otrovi, sva ta gruba medicina? Zato ne
delovati preko moi misli? Da li te nekada posmatrali kako radi hipnoterapeut? Ako niste,
posmatrajte. To e vam dati neke jasne uvide.
Moda ste videli ili uli za hodanje po vatri u Indiji. To nije nita drugo do
hipnoterapija. Ideja je da su zaposednuti od strane nekog boga ili boginje i vatra ne moe da
ih opee, ali sama ideja je dovoljna. Ta ideja kontrolie i transformie uobiajene funkcije
njihovog tela.
Oni se pripremaju: dvadeset i etiri sata poste. Kada postite celo telo vam se proisti,
i nema izluevina, most izmeu vas i grubog tela otpada. Za dvadeset etiri sata oni ive u
hramu ili damiji, pevaju i pleu, usklauju se sa Bogom. Dolazi trenutak kada hodaju po
vatri. Dolaze igrajui, opsednuti. Dolaze puni poverenja da ih vatra nee opei, to je sve, nita
drugo. Samo je pitanje kako da se stvori to poverenje. Onda oni igraju po vatri i vatra ih ne
pee.
Dogodilo se mnogo puta da neko ko je samo posmatra postane opsednut ekstazom.
Dvadeset osoba hoda po vatri i ne biva opeeno, i neko odmah uspostavi poverenje: "Ako ti
ljudi mogu, zato ne bih i ja?" i skoi na vatru i ne izgori. U odreenom trenutku nastane
poverenje. Ponekad se dogodi da ljudi koji su bili pripremani budu opeeni. Nekada
nepripremljeni posmatra hoda po vatri i ne biva opeen. ta se dogaa? Ljudi koji se
pripremaju moraju da se sauvaju od sumnje. Oni moraju imati svoju misao bilo ta da se
dogodi. I najmanja sumnja mora bit uklonjena iz vigyanamaya koe, iz svesti. Inae nee biti
potpunog poverenja. Oni dou, ali sa sumnjom. Zbog te sumnje telo ne moe da primi poruku
od vie due. Sumnja se ubaci izmeu i telo nastavlja da radi na uobiajeni nain; biva
opeeno kada se izloi vatri. Zato sve religije insistiraju na veri. Vera je hipnoterapija. Bez
vere ne moete ui u suptilne delove svoga bia, jer i zbog najmanje sumnje bivate baeni
natrag u grubo telo. Nauka radi sa sumnjom. Sumnja je metod nauke jer nauka radi sa grubim
telom. Svejedno da li sumnjate ili ne, jedan alopata ne brine o tome. On vas nee pitati da li
verujete u njegovu medicinu; on e vam samo dati lekove.
Ali homeopata e vas pitati da li verujete, jer bez vaeg verovanja homeopati e biti
mnogo tee da radi na vama. A hipnoterapeut e vas pitati za potpunu predanost, inae nita
ne moe da uradi.
Religija je predanost. Religija je hipnoterapija. Ali tu je jo jedno telo. To je
anandamaya koa: telo blaenstva. Hipnoterapija dopire do etvrtog tela. Meditacija dopire
do petog. 'Meditacija' - sama re je divna jer ima isti koren kao 'medicina'. Obe rei dolaze iz
istog korena. Medicina i meditacija izviru iz iste rei: a to je isceliti, izleiti, bit zdrav i celovit
je medicina. A na dubljem nivou to je meditacija.
Meditacija vam ne daje nikakve sugestije jer sugestije mogu biti davane spolja. Neko
drugi vam mora dati sugestiju. Sugestija znai da ste zavisni od nekoga. On vas ne moe
uiniti savreno svesnim jer e drugi biti potreban, i njegova senka e biti baena na vae
bie. Meditacija vas ini savreno svesnim bez bilo ijih senki - ista svetlost bez tame. Tada
1048
je i sugestija misao koja pripada grubim stvarima. Neko vam sugerie - to znai da neto
dolazi spolja, i najvia analiza toga to dolazi spolja je materijalna. Nije samo materijalna, ali
sve to dolazi spolja je materijalno. ak je i misao suptilan oblik materije. ak i hipnoterapija
je materijalna.
Meditacija odbacuje sve potpore, sve podrke. Zato je razumeti meditaciju najtea
stvar na svetu, jer nita nije preostalo - samo isto razumevanje, svedoenje. To je ono to
kae prva sutra.
Modifikacije uma uvek su poznate gospodaru ko je gospodar u vama? On treba da
bude pronaen.
Modifikacije uma uvek su poznate gospodaru, nepromenljivom Purui, istoj svesti.
U vama se dve stvari dogaaju. Jedna je vrtlog misli, emocija, elja - veliki vihor oko
vas, stalno se menja i preobraava, stalno se kree. To je proces. Iza tih procesa je vaa
svedoea dua - vena, trajna, bez ikakvih promena. Ona se nikada ne menja. Nalik je
beskrajnom nebu: oblaci dolaze i odlaze, nakupljaju se, rasturaju nebo ostaje nedotaknuto
ni sa kakvim uticajima. Ono ostaje isto i nevino. To je gospodar, vean u vama.
Um se stalno menja. Samo trenutak ranije imali ste jednu misao, trenutak kasnije
drugu misao. Samo pre nekoliko minuta bili ste ljuti, sada se smejete. Samo trenutak ranije
bili ste sreni, a sada ste tuni. Preobraaji, promene, stalno se talasaju gore i dole, skaete
kao jo-jo.
261
Ali neto u vama je veno: to je ono to ostaje svedok cele igre. Svedok je
gospodar. Ako ponete sa svedoenjem, postepeno dolazite sve blie i blie gospodaru.
Ponite sa svedoenjem objekata. Gledajte u drvo. Ali ako gledate u drvo ali niste
svesni da ga gledate; tada niste svedok. Kada gledate u drvo i istovremeno vidite svoje
vienje, tada ste svedok. Svest dobija dva usmerenja: jedan smer je ka drvetu, drugi smer je
ka vaoj subjektivnosti, ka onome koji gleda.
To je teko, jer kada postanete svesni sebe, zaboravite na drvo, a kada postanete
svesni drveta, zaboravite na sebe. Postepeno nauite ravnoteu, ba kao hodanjem po
zategnutom uetu. Teko je u poetku, opasno, rizino, ali postepeno ovek naui ravnoteu.
Samo probajte. Uvek kada imate priliku da budete svedok, iskoristite je, jer nita nije tako
dragoceno kao svedoenje. Pokuajte neto: dok hodate ili jedete ili dok ste u kupatilu, budite
svedok toga. Pustite da vas tu poliva, ali u sebi ostanite svesni i vidite ta se deava -
hladnoa vode, njeni treptaji po celom telu, tiina oko vas, izvesno blagostanje nastaje u vama
- a vi ste postali svedok. Oseate se sreno, samo ste sreni i nita vie - postali ste svedok.
Samo stalno posmatrajte: "Oseam se sreno oseam se tuno ljut sam" - stalno
posmatrajte. Postepeno ete uvideti da je ta srea odvojena od vas, tuga takoe. Sve emu
moete da svedoite je odvojeno od vas. To je metod zvani viveka, razlikovanje. Sve postaje
razliito od vas kada moete da budete svedok, a moete svemu da svedoite jer je sve
odvojeno od vas. Ne moete da svedoite jedino samom svedoku; on je gospodar. Ne moete
ii iznad gospodara; vi ste taj gospodar. Vi ste osnovno jezgro postojanja.
Um ne osvetljava samoga sebe, jer je on sam objekt opaanja.
Um samoga sebe ne moe videti. On moe postati objekt vienja. Moe biti opaen,
stoga on nije taj koji opaa. Mi obino mislimo da je um taj koji opaa jedan cvet. Ne, moete
ii iza uma i videti sam um, isto kao to um vidi cvet. to dublje idete, vie nalazite da
posmatra sam po sebi postaje opaan. Zato Krinamurti stalno govori: Posmatra je
posmatrano, opaalac je opaano."Kada krenete u dubinu, prvo vidite drvee, rue ili zvezde,
i mislite da je um svedok. Tada zatvorite oi. Sad vidite utiske u umu o ruama, zvezdama,
drveu. Onda, ko je posmatra? Posmatra je malo dublje. Sam um je postao objekt
posmatranja.
261
Jo-jo je igraka stara vie od 2500 godina, kotur ili toki oko koga je namotana nit ispusti se dole, kada se nit
odmota do kraja, sam se vraa nagore.
1049
Tih pet koa, tih pet ljuski, su pet stanja posmatranja gde sam posmatra redom
iznova postaje opaen. Kada zaete iza grubog, fizikog tela, tela hrane, anamaya koa, do
vitalnog tela, trenutno vidite da iz vitalnog tela grubo fiziko telo moe biti vieno kao objekt.
Ono je izvan vitalnog tela. Kao to je kua izvan vas, kada ste u vitalnom telu, vae fiziko
telo vam izgleda kao zid oko vas. Kada se opet pomerite od vitalnog tela do manomaya koe,
mentalnog tela, isto se dogaa. Sada je ak i vitalno telo izvan vas, kao zatitna ograda oko
vas. I tako dalje sa drugim telima, sve do najvie take gde preostaje smo svedoenje. Tada
neete videti sebe kao "Ja sam blaen"; videete samoga sebe kao svedoka blaenstva.
Poslednje telo je telo blaenstva. Ono je najtee za objektivno odvajanje jer je vrlo
blisko gospodaru. Ono ga okruuje skoro kao njegova atmosfera, zraenje. Ali i ono moe biti
objektivno spoznato. ak i u toj najvioj taci kada ste ekstatino blaeni, tada morate da
uinite i najvii napor, poslednji napor objektivnog razlikovanja da uvidite da je i blaenstvo
razliito od vas.
To je osloboenje ili kaivalya. Tada preostajete samo vi sami, samo svedoenje, i sve
je svedeno na objekt: telo, um, energija. ak i blaenstvo, ak i ekstaza, ak i meditacija kao
takva nije vie ovde. Kada meditacija postane savrena, nije vie meditacija. Kada meditant
zaista postigne cilj, on vie ne meditira. On ne moe da meditira jer je to sada ista aktivnost
kao etnja, rad, jelo On je postao odvojen od svega. U tome je razlika izmeu dhyana i
samadhi, izmeu procesa meditacije i cilja meditacije, samadhija. Meditacija je u petom telu,
tela blaenstva. Ona je kao terapija, lek. Vi ste jo uvek malo bolesni, bolesni jer se jo uvek
identifikujete sa neim to niste. Svaka bolest je identifikacija, a potpuno zdravlje dolazi kroz
prestanak identifikacije. Samadhi nastupa onda kada i meditacija ostaje iza.
itao sam knjigu Edvarda de Bono-a. Opisao je vrlo star dogaaj koji se dogodio u
Kini.
Jednom davno u Kini jedan hram, pagoda, izgoreo je u poaru. udan i privlaan
miris privukao je tragae da u pepelu pronau nesrenu svinju koja je izgorela u plamenu.
Tako je peena svinja postala poslastica u Kini. To je nehotice otkriveno kada se pagoda
zapalila i jedna svinja je izgorela u njoj. Ali ljudi su tada pomislili da je pagoda neto uinila
pa je peena svinjetina bila tako ukusna. Tako se vekovima u Kini nastavilo da uvek kada bi
hteli da jedu peenu svinjetinu, oni bi prvo napravili pagodu, onda bi stavili svinju u nju i
zatim je zapalili. To je bilo vrlo skupo, ali je njima izgledalo vrlo nauno. Tek nakon vie
vekova primetili su da je to bilo glupo. Svinja se moe ispei i bez pagode. Pagoda nije
potrebna za to.
Ali tako radi ljudski um, jer kada postanete svesni vaeg tela sve se povezuje sa njim.
Kada oseate izvesno blagostanje, sreu oko vas, vi to oseate zbog tela, jer oseate se zdravo
zato to je ono takvo. Onda pokuavate da sauvate vae telo mladim i zdravim. Nita nije
pogreno u tome, ali blagostanje dolazi odnekud dublje u vama. Da, zdravo telo je potrebno,
inae taj dublji izvor ne bi mogao da bude aktivan. Zdravo telo deluje kao prenosilac
blagostanja iz vaeg najdubljeg jezgra, ali samo telo nije uzrok tog blagostanja.
Dozvolite da vam ispriam nekoliko anegdota o tome kako um izgleda vrlo logian,
ali u sutini donosi vrlo apsurdne zakljuke.
Jedan profesor je dresirao storinu buva da skoe kada im on da odreenu komandu. I
one su odgovarale na komandu. Onda im je on odrezao noge. im je primetio da mu vie
nijedna buva ne odgovara na komandu, objavio je svoje otkrie naunoj zajednici: "Imam
neosporiv dokaz, gospodo, da se buvama ui nalaze na njihovim nogama."
To se dogodilo mnogo puta tokom cele istorije ljudske misli: odseci im noge, ne
mogu da skoe, znai da ne mogu da uju komandu. Stoga, svakako da su ui buvama bile na
nogama.
Logika moe odvesti do vrlo neloginog kraja. Logika moe dovesti do vrlo
neloginih zakljuaka. Telo je najgrublji deo, lako razumljiv; moete ga lako obuhvatiti,
trenirati, moete ga uiniti zdravijim boljom hranom. Moete ga i ubiti gladovanjem. Moete
uiniti hiljadu stvari sa telom. Ono je razumljivo. Izvan tela poinje svet koji izmie
razumevanju.
1050
Naunici se pribojavaju da krenu u taj nedokuivi svet, jer tada njihovi kriterijumi ne
deluju dobro. Tada sve postaje tamnije i tamnije. Naravno, ostae tamo gde je svetlije.
Poznata pria o Rabiji al Adaviji: Jedno vee je traila neto po ulici. Neko upita:
"ta trai?" Ona ree: "Izgubila sam iglu." I dobri ljudi poee da joj pomau: "Stara ena
izgubila je iglu" svi su doli da joj pomognu. Ali neko se setio da primeti da je igla suvie
mala stvar. "Gde si je tano izgubila? Ulica je velika, moemo da je traimo godinama. Gde si
je tano izgubila, da idemo da je traimo na tom mestu?" Rabija ree: "Izgubila sam je u
svojoj kui". Ostali stadoe i rekoe: "Jesi li poludela! Iglu si izgubila unutra, a trai je
napolju?" Rabija ree: "Ali tamo nema svetla. Ovde na ulici ima vie svetla, sunce jo nije
zalo. Ne gubite vreme, pomozite dok sunce ne zae i ne padne mrak na ulicu."
S jedne strane to izgleda nelogino, ali sa druge vrlo logino. To je ono to naunici
rade. Telo je jedini osvetljeni deo za njih, sve drugo je u tami - to dublje idete vie je mrano.
to dublje idete, vie gubite pravac. to dublje idete, sve to je izgledalo jasno, postaje
nejasno. Sve postaje ogromna konfuzija. Bolje je drati se osvetljenog dela, ostati tu. I tu
neto moe da se uini, jer telom se moe manipulisati.
Ali na taj nain neto vrlo vredno biva izgubljeno, i oveanstvo, malo po malo,
postaje fokusirano samo na telo. A telo je samo jedna spoljna ljuska.
Dogodilo se u zatvoru: Do je osuen na dvadeset godina zbog uea u pljaki.
Kratko nakon poetka sluenja kazne, otkrio je buve u svojoj kosi. Nije mogao nita bolje da
uradi nego da ih naui trikovima. Prvo ih je nauio da skau po komandi, a zatim sve
sloenije trikove. Svakog dana svake nedelje Do ih je strpljivo vebao dok ih jednog dana
nije uvebao za neverovatne trikove. Uskoro je dobio otpust i Do pojuri u najvei cirkus.
Otiao je kod upravnika cirkusa, izvadi buve iz depa na sto i predstavi ih: "Samo ih
pogledaj" ree upravniku. "Da" ree upravnik, i tresnu pepeljarom buve. "Prave napasti, zar
ne?" Pobio mu je buve i sada za jadnog Doa nije bilo naina da dokae da ih je istrenirao za
neverovatne trikove.
Tako se deava i sa celokupnim fizikim razmiljanjem o oveku: ono ubija
unutarnju misteriju. Ono ini da ljudi budu tako zavisni od tela da zaboravljaju svoj unutarnji
svet, tako da ak i njegovo dokazivanje postaje teko. Ljudi kao to su Buda, Isus i Krina
izgledaju ludi. Postoje knjige na Zapadu koje dokazuju da je Isus bio neurotian. Naravno,
ako ne znate nita o unutarnjem svetu on e izgledati neurotian. One je neurotian ako vi ne
zante nita o unutarnjem svetu. Tada on izgleda kao ludak jer ponekada razgovora sa Bogom i
tvrdi da dobija odgovore od njega. Kada izgubite kontakt sa unutarnjim svetom, kakva je
razlika izmeu ludaka i njega? Ludak takoe uje glasove. To moete da vidite ako odete u
ludnicu, videete ljudi kako sede sami i opinjeno razgovaraju kao da je neko sa njima. U
emu je razlika? Kada se Isus sam molio Bogu u Getsimanijskom vrtu, dizao ruke ka nebu i
obraao se Bogu, u emu je razlika? Izgleda da nikoga drugog nije bilo tu. Isus izgleda lud
isto kao ludak. Kada je na krstu dozivao Boga, u emu je razlika? Hiljadu ljudi je bilo tu i nije
videlo nikoga. A Isus je rekao: "Oe, oprosti ovim ljudima jer ne znaju ta rade." Kao da je
lud. Kome govori? On je otiao izvan ula. Postepeno, kako se va unutarnji svet uskrauje i
gubite kontakt sa njim, ne moete da verujete u Isusa, Krinu, Budu ili Patanjalija. O emu
oni zapravo govore? Govore da ljudi sanjaju, da vi, vrlo umiljeni ljudi, sve vreme govorite o
svojim snovima na vrlo nauan nain.
Mnogi ludi ljudi su vrlo, vrlo logini. Ako ih sluate biete iznenaeni. Vrlo su
argumentovani, vrlo racionalni, i u neemu mogu da vas ubede.
uo sam o oveku koji je hteo da obie roaka u ludnici. U istoj sobi sa njim bio je
drugi pacijent, ali on je izgledao kao gospodin, elegantan, sedeo je otmeno i itao novine, da
ga je posetilac ga upitao: "Vi uopte ne izgledate ludi." Razgovarao je sa njim sasvim logino,
potpuno normalno. Posetilac je bio iznenaen: "Zato ste ovde?" Ovaj ree: "Zbog svojih
roaka. Oni su me bacili ovde jer su eleli da se doepaju novca koji imam. To je bio jedini
nain: ili da me ubiju ili da me bace u ludnicu. I ja sam to prihvatio. Tako je bolje. Bar sam
iv. Inae, oni bi me ubili. Imam mnogo novca."
Sve je bilo logino to je ovek rekao. "Nita ne brinite" ree posetilac, "poznajem
guvernera, otii u i rei u mu sve". Ludak ree: "Molim vas, ako neto moete da uradite,
1051
uradite." Kada je posetilac krenuo da izae iz sobe, iznenada ludak skoi i udari ga snano po
glavi. Posetilac ree: "ta to radite?" Ovaj ree: "Samo da vas podsetim ne zaboravite da
idete kod guvernera. Sada neete zaboraviti."
Sve je ponekad logino, ali kako da odredite da li je ludak ili mistik? Jer sve takoe
izgleda logino i kod mistika, u odreenoj meri. Iznenada on govori o neemu to nikada niste
iskusili. Tada se uplaite, i da biste sebe zatitili od straha, poinjete da racionalizujete strah.
Nemogue je da um zna samoga sebe i druge objekte istovremeno.
Sve ove sutre govore o svedoenju. Patanjali govori, korak po korak, da je
nemogue umu da ini dve stvari: da opaa i da bude opaen. Ili moe da opaa ili da bude
opaen. Stoga, kada moete da budete svedok svome umu, to je siguran dokaz da um nije onaj
koji opaa. Vi opaate. Vi niste telo, niste ek ni um. Ceo smisao je u tome: kako da vam
pomogne da se razlikujete od onoga to niste.
Ako bi se pretpostavilo da drugi um osvetljava prvi, nastala bi spoznaja spoznaje i
time konfuzija seanja.
Ali ima filozofa koji kau da nije potrebno pretpostaviti svedoka; moemo
pretpostaviti drugi um, koji opaa prvi um. S time bi se i psiholozi sloili, jer zato uvoditi
neto sasvim nepoznato u sluaj? Um je posmatran od samog sebe, od suptilnijeg uma. Ali
Patanjali taj stav pobija na vrlo logian nain. On kae: "Ako pretpostavite da je prvi um
opaen od strane drugog, ko opaa taj drugi um? Neki trei um. Onda ko opaa trei um?" On
kae: "To e stvoriti konfuziju, beskrajan regres. Tada idete do apsurda, ak i da kaete
'hiljaditi um' problem ostaje isti. Opet morate pretpostaviti neki um iza hiljaditog, hiljadu i
prvi um, i tako dalje.
Ne, ovek mora razumeti da postoji neto apsolutno unutra, iza ega vie nema
niega. Inae nastaje konfuzija seanja, haos. Telo, um i svedok: svedok je apsolutan. Ali ko
opaa svedoka? Ko zna svedoka? Time dolazimo do jedne od najvanijih stavova joge.
Spoznaja svoje prave prirode kroz samospoznaju zadobija se kada svest ostvari oblik
koji nije promenljiv.
Joga veruje da svedok sam sebe osvetljava. On je kao svetlost. Imate malu lampu u
sobi. Lampa osvetljava celu sobu, nametaj, zidove, slike na zidu. ta osvetljava lampu? Nije
vam potrebna druga lampa da naete tu lampu. Ona samu sebe osvetljava. Ona osvetljava
druge stvari, i istovremeno samu sebe. Svabuddhi samvedanam: najvia svest samu sebe
osvetljava. Njena sama priroda je svetlost. Sunce osvetljava sve u solarnom sistemu, i
istovremeno sebe samog. Svedok svedoi svemu to se zbiva u pet omotaa i u svetu, i
istovremeno osvetljava samoga sebe. To izgleda savreno logino. Negde moramo doi do
dna. Inae ii emo stalno dalje i tada nam nema pomoi, problem ostaje isti.
Spoznaja svoje prave prirode kroz samospoznaju zadobija se kada svest ostvari oblik
koji nije promenljiv.
Kada vaa unutarnja svest doe do trenutka bez kretanja ka pojedinanim objektima,
kada postane duboko centrirana i ukorenjena, nepokolebljiva, kada je postala stalan plamen
svetlosti - tada osvetljava samu sebe.
Kada je um obojen i onim to vidi i onim koji vidi, to je sveobuhvatan uvid.
Um je upravo izmeu vas i sveta. Um je most izmeu vas i sveta, izmeu svedoenja
i svedoenog. Um je most, kada je obojen stvarima, a istovremeno i svedoenjem, on postaje
sveobuhvatan. Postaje izuzetan instrument znanja. Dva tipa obojenosti je potrebna: prvo treba
1052
da bude obojen stvarima koje vidi, i treba da bude obojen svedoenjem. Svedoenje treba da
ulije svu svoju energiju u um; samo tada um moe da spozna stvari.
Na primer: naunik radi. Secira ljudsko telo, tako detaljno koliko nauni instrumenti
omoguavaju. On trai duu, i ne moe nai nikakvu duu, samo materiju, stvar. Najvie to
moe da pronae je neto od sveta fizike, ili iz sveta hemije, ali nita to pripada svetu svesti.
On izlazi iz laboratorije i kae: "Tu nema svesti". On je promaio jednu stvar. Ko je pregledao
mrtvo telo? On je potpuno zaboravio sebe. Naunik posmatra objekt ali je potpuno zaboravio
svoje vlastito bie. Naunik pokuava da nae svest spolja, ali je potpuno zaboravio da onaj
koji to pokuava je svest. Traga je onaj koji se trai. Postao je suvie usredsreen na objekt
tako da je subjekt ostao zaboravljen.
Nauka je suvie usredsreena na objekte, a takozvane religije suvie su usredsreene
na subjekta. Ali joga kae: Ne sme biti jednostranosti. Zapamti gde je svet, i takoe zapamti
gde si ti." Pusti svom pamenju da bude potpuno i celovito, da obuhvati i subjekta i objekte
zajedno. Kada je va um ispunjen vaom sveu, i takoe objektivnim svetom, tada se dogaa
sveobuhvatno razumevanje.
Patanjali kae: Kada je um obojen i onim to vidi i onim koji vidi, to je
sveobuhvatan uvid. Tada moe znati sve to se moe znati. Nita nije skriveno takvom umu.
Religiozni um - nazovimo ga introvertnim - malo po malo saznaje subjekta i poinje da
govori da je svet iluzija, maya, san, sainjen od iste grae kao i snovi. Naunik koji je suvie
fokusiran na objekte poinje da veruje u objektivni svet i kae da samo materija postoji; svest
je samo poezija, prie sanjalica: dobra je, romantina, ali nije realna. Naunik kae da je
svesnost iluzorna; introvert kae da je svet iluzoran.
Ali joga je via nauka. Patanjali kae: "Realno je oboje." Stvarnost ima dve strane:
spoljnu i unutarnju. Kako moe samo unutarnja postojati bez spoljne? Moete li pretpostaviti
da postoji samo unutarnja strana a da je spoljna iluzorna? Ako je spoljna iluzorna, onda je i
unutarnja automatski iluzorna. Ako je unutranjost vae kue realna, a spoljanjost nerealna,
gde ete to da razgraniite? Gde realnost prestaje a iluzija poinje? Kako neto to je iluzorno
spolja postaje realno unutra? Nerealno telo imae nerealna um, i nerealan um imae nerealnu
svesnost. Stvarna svesnost zahteva stvaran um; stvaran um zahteva stvarno telo; stvarno telo
zahteva stvaran svet.
Joga ne odbacuje nita. Joga je potpuno pragmatina, empirijska. Vie je nauna od
nauke, i vie religiozna od religije, jer stvara veliku sintezu unutarnjeg i spoljnjeg.
Iako je proaran raznolikim i bezbrojnim eljama, um dela za drugoga, u saradnji sa
njim.
Um stalno radi, ali on ne radi za sebe. Ima samo poloaj upravnika; gospodar je
skriven iza. Um sarauje sa gospodarem. To treba dobro razumeti.
Ako um sarauje sa gospodarem vi ste zdravi i celoviti. Ako um zastrani, protiv
gospodara, vi ste poremeeni i bolesni. Ako sluga sledi gospodara kao senka, sve je u redu.
Ako gospodar kae: "Idi levo" a sluga ode desno, onda neto ide pogreno. Ako hoete da
vae telo potri, a ono kae: "Ne mogu da trim" onda ste paralisani. Ako hoete neto da
uradite a telo i um kau: "Ne", ili ponu da rade neto drugo to ne elite da radite, onda ste u
velikoj zbrci. Celo oveanstvo je sada u takvoj zbrci.
Joga ima to za cilj: da va um deluje usklaeno sa svojim gospodarem, vaom
duom. Da vae telo deluje usklaeno da vaim umom, da moete da kreirate svet oko vas
koji je usklaen. Kada je sve usklaeno - nie je uvek u saradnji sa viim, a vie je u skladu sa
jo viim, a ono u skladu sa najviim - tada imate ivot u harmoniji. Tada ste jogin. Tada
postajete jedan, ali ne u smislu da samo jedno postoji: sada ste postali jedno u smislu
skladnosti svega. Postali ste jedno kao orkestar - sa mnogo instrumenata, ali muzika je jedna;
mnogo tela, mnotvo objekata, elja, ambicija, raspoloenja, uzvienih i niskih, uspona i
padova, velika raznovrsnost ali sve je u jednozvunom saglasju, u harmoniji. Postajete kao
orkestar. Sve meusobno sarauje sa svim drugim, i sve to uvek sarauje sa samim centrom
vaeg bia.
1053
Zato u Indiji sanjasine nazivaju svami. Svami znai gospodar. Postajete svami samo
kada postignete tu harmoniju o kojoj Patanjali govori. Patanjali nije ni protiv ega. On
podstie harmoniju svega. On je protiv nesklada. Nije protiv niega: nije protiv tela; nije
protiv sveta, protiv ivota; on obuhvata sve. Kroz tu sveobuhvatnost on stvara viu sintezu. A
najvia sinteza je kada je sve u saradnji, kada nema nijedne neskladne note.
uo sam jednu anegdotu. Mladune od babuna imalo je pet godina i nije progovorilo
od roenja. Njegovi roditelji su mislili da je mutavo sve do jedne veeri kada je mali babun
jeo bananu. Iznenada je pogledao u majku i jasno je upita: "U emu je smisao da me hranite
trulom bananom?" Majka babuna se oduevila i upitala sina zato nikada do sada nije govorio.
"Pa" ree mali babun, "hrana je do sada uglavnom bila dobra."
Ako ste u harmoniji neete se aliti na svet. Neete se aliti ni na ta. Prigovaraki
um je jednostavno pokazatelj da stvari nisu u unutarnjoj harmoniji. Kada je sve u skladu, tada
nema albi. Sada, idite kod vaih takozvanih svetaca: svi se oni ale na neto - ale se na svet,
na elje, ale se na telo, na ovo ili ono. Svako ivi u albama; neto je u neskladu. Savren
ovek je onaj koji se ne ali ni na ta. Takav ovek je Boiji ovek koji prihvata sve,
apsorbuje sve i postaje kosmos, nije vie haos.
Druga anegdota: Slatka stara bakica bila je ponosna na nain kako je nauila svoga
papagaja da govori, i pokazala ga je pastoru. "Ako podignete svoju levu nogu, izgovorie
molitvu Gospodu, a ako podignete svoju desnu nogu, recitovae Psalme" objasnila mu je.
"ta ako podignem obe noge odjednom? upita pastor.
"Pae na dupe, matora budalo" odgovori mu papagaj.
To se dogaa ljudima. Ako dotaknete jednu nogu, u redu; ako dodirnete drugu nogu,
i to je u redu; ali ako podignete obe noge, izgubiete ravnoteu i pasti. To je ono to se dogaa
oveku. Celo njegovo bie je izgubilo ravnoteu i palo. Religije ga obaraju. Unose suvie
straha prema telu, suvie krivice. One stalno pokuavaju da razore i otruju telo. ele da budete
kao duh, bez tela. Njihova je ideja da je telo sutinski pogreno, da je telo greno. Stoga,
volele bi da budete kao duh, bestelesni.
Sada su tu i materijalisti - komunisti, Marksisti, naunici - pokuavaju drugim putem.
Oni pokuavaju da vam odstrane jednu nogu. Oni kau da nema svesti, da nema Sopstva. Vas
sainjavaju samo kombinacije telesnih i hemijskih stvari. Vi ste samo telo, nita drugo. Oni
zajedno odbacuju obe noge, i ovek dospeva u bedno stanje, u bolest, u nesklad.
Patanjali kae: "Prihvati sve, uzmi sve, budi kreativan sa svim, nita ne negiraj."
Negacija nije njegov put, ve afirmacija. Zato Patanjali tako mnogo govori o telu, o hrani, o
jogikim poloajima, asanama, o pranajami. To je sve u tenji da stvori harmoniju: ispravnu
hranu za telo, ispravan stav za telo, ritmino disanje za vitalno telo. Vie prane, vie vitalnosti
e biti apsorbovano. Pronalazite naine i sredstva da nikada ne budete bez energije, da budete
preplavljeni energijom.
Sa umom isto ini pratjahara; um je most: moete preko tog mosta otii van, a
moete istim mostom i otii unutra. Kada odete izvan, objekti i elje vas preovladaju. Kada
odete unutra, beeljnost, svesnost, svedoenje prevladavaju u vama; ali most je isti. On se
samo koristi; ne treba da bude odbacivan ili unitavan. On ne treba da bude uniten jer to je
isti most kojim dolazite u svet, i kojim se vraate natrag u svoju unutarnju prirodu, i tako uvek
iznova.
Patanjali koristi sve. Njegova religija nije od straha, ve od razumevanja. Njegova
religija nije za Boga a protiv sveta. Njegova religija je za Boga kroz svet, jer Bog i svet nisu
dve odvojene stvari. Svet je Boija tvorevina. Svet je Njegovo stvaralatvo, Njegov izraz,
Njegova poezija. Ako ste protiv poezije, kako ete doiveti milost pesnika? Ako odbacujete
poeziju, odbacili ste i pesnika. Naravno, poezija nije cilj; treba da vidite pesnika. Ali na putu
do njega moete da uivate i u poeziji. Nita nije pogreno u tome.
Metodistiki svetenik je leteo avionom za Ameriku, kada ga je stjuardesa pitala da li
bi eleo neto da popije u baru. "Koliko visoko letimo?" upita je ovaj. "Oko trideset hiljada
stopa", odgovori ona. "Onda radije ne bih, suvie sam blizu glavnom tabu."
1054
Strah - stalan strah, religiozni ljudi su obuzeti strahom. Ali strah vam ne moe dati
milost, dostojanstvo. Strah obogaljuje, paralie, kvari. Zbog straha religija je postala skoro
bolest. ini vas nenormalnim. Ne ini vas zdravijim, ini vas sve vie i vie uplaenim od
ivota: tu je pakao, i ma ta da radite izgleda vam kao da radite neto pogreno. Volite, i to je
pogreno; uivate, i to je pogreno. Srea se asocira sa krivicom. Izgleda da samo pogreni
ljudi mogu da budu sreni. Dobri ljudi su uvek ozbiljni i nikada sreni. Ako elite da odete na
nebo, morate biti ozbiljni i nikada sreni, uvek turobni i jadni. Morate da budete strogi. Ako
elite u pakao, budite sreni, igrajte i uivajte. Ali zapamtite, Omar Khajam jednom je rekao:
"Uvek me brinula jedna stvar: ako svi ti nesreni ljudi idu u raj, ta e da rade tamo? Ne mogu
da pleu, ne mogu da pevaju, da piju, da uivaju, da vole. Sve dobre mogunosti su izgubljene
za te glupe ljude. Ljudi koji mogu da uivaju baeni su u pakao. Zapravo, trebali bi da budu u
raju. Mislim da je to loginije." Omar Khajam je rekao: "Ako zaista elite da odete u raj,
ivite rajskim ivotom ovde, tako ete biti spremni."
Patanjali kae: "Ne budite protiv sveta. Radije istraujte kroz svet. Tako pronaite
put koji e vas dovesti do izvorne svetlosti, iste devianske svetlosti."
Ima ljudi koji ive samo za hranu, i ima ljudi koji su protiv hrane - oboje su pogreni.
Isus je rekao: "ovek ne ivi samo od hleba." Tano, potpuno tano - ali kako da ivi bez
hleba? I to treba uzeti u obzir. ovek ne ivi samo od hleba, ali takoe ne moe da ivi ni bez
hleba.
Proitau vam malu anegdotu.
ena je kupila papagaja u prodavnici kunih ljubimaca na uveravanje da e
progovoriti. Dve nedelje kasnije ona se vratila da se poali da ne govori. "Kupite malo zvono
da se igra s njim" predloio je vlasnik prodavnice. "To esto pomae da progovori." ena je
kupila zvono i otila. Nedelju dana kasnije ona se vratila i rekla da ptica jo uvek nije izustila
ni re. Vlasnik prodavnice je predloio da kupi ogledalo, to je bio siguran nain da se ohrabri
papagaj da progovori. Ona je uzela ogledalo i otila, da bi se vratila za samo tri dana. Ovog
puta vlasnik prodavnice joj je prodao malu plastinu pticu koja je cvrkutala i neto govorila.
Druga nedelja je prola i ena je ula da obavesti vlasnika prodavnice da je ptica uginula.
"Je li umrla bez ikakvog govorenja?" upita vlasnik prodavnice.
"Ah, ne" odgovorila je ena. "Rekla je jednu stvar malo pre nego to je uginula."
"ta je rekla?"
"Hrana! Zaboga, daj mi hranu!"
ovek mora da bude vrlo, vrlo oprezan, inae moe otii u suprotnost vrlo lako. Um
je ekstremista. To je moje zapaanje: ljudi koji ive samo za hranu, kada postanu razoarani
takvim nainom ivota, poinju da gladuju. Odjednom odu u drugu krajnost. Nikada nisam
sreo fanatike u postu koji prethodno nisu bili fanatici u hrani. To su isti ljudi. Ljudi koji su
suvie u seksualnosti, posveuju se celibatu. Oni koji su bili velike tvrdice, poinju da se
odriu svega. To je nain na koji se um kree iz jedne krajnosti u drugu.
Patanjali eli da uravnoteite svoj ivot, da ga dovedete u ravnoteu. Ba negde
izmeu, gde niste ludi za hranom i niste ludo protiv hrane, gde niste ludi za enama, odnosno
mukarcima, i niste ludo protiv njih, tu negde ste uravnoteeni, spokojni.
Psihijatri kau da smo tada malo nenormalnog ponaanja. Svi smo malo nenormalni
u svom ponaanju. Drugaije reeno: Ja sam originalan, vi ste ekscentrini, on je lud. Kada vi
inite neto mislite da ste originalni, kada va prijatelj ini istu stvar mislite da je
ekscentrian, a kada va neprijatelj ini istu stvar, mislite da je lud. Zapamte, ovaj egoistian
nain razmiljanja e unititi sve anse za rast. Budite vrlo objektivni prema sebi. Postoji
napetost ludila u svakome, jer oveanstvo je bilo ludo hiljadama godina. Postoji napetost
neuroze u svakome, jer civilizacija jo nije doprla do take gde moe da omogui puno
funkcionisanje ljudskog bia. Ono je bilo potiskivano. Stoga budite oprezni: ako ste
neurotini, vi ete jesti previe. Moete se preseliti u drugu krajnost i moete prestati sa
jedenjem potpuno, ali vaa neuroza ostaje ista. Sada je neuroza protiv hrane. I nemojte misliti
da time inite veliki duhovan rad, vrlo originalan rad.
1055
Jednom je Vina dovela deka kod mene, zapravo je navalila na mene. Dola je sa
jednim drugim dekom koji je bio neurotian. Dola je da me pita moe li ovek da ivi samo
od vode. elela je da ivi samo od vode. Bila je vrlo mrava, bleda i skoro mrtva. Kada sam
rekao: "Ne budi luda" nije bila srena. Rekla je: "Samo mi dajte neke adrese ljudi koji mogu
da mi pomognu, jer elim da ivim samo na vodi. Sve je neisto - samo je voda ista."
Takvi ljudi su neurotini. Moete ih nai po celoj Indiji, u manastirima, u aramima.
Meu stotinu ljudi nai ete devedeset pet neurotinih. A ne moete ih nazvati ludim jer oni
rade joga asane, molitve, post, ovo i ono Ali njihova neuroza postaje odmah oigledna s
onim to nazivam neurozom. Svaki ekstremizam je neurotian. Biti uravnoteen znai biti
zdrav; bine neuravnoteen znai biti neurotian. Kad god naete bilo kakvu neravnoteu u
sebi ili u nekome drugome, pazite se. Inae, izgubiete najvii sklad i harmoniju. Jednostrani,
neuravnoteeni, neete moi da stvorite orkestar na koji vam Patanjali ukazuje.
Sve modifikacije uma uvek su poznate njegovom gospodaru, zahvaljujui
nepromenljivom Purui, istoj svesti.
Sada jnata cittavrttayas tat prabhoh puruasyapari namitvat
Tat prabhoh - gospodar je otkriven. On se skrivao u vama a vi ste tragali za njim. Ma
kakvi da ste, on je bio prisutan. Ma ta da ste radili, on je bio onaj koji radi. Ma ta da ste
videli, on je bio onaj koji vidi. ak i sve ono to ste eleli, on je bio taj koji eli. Sloj za
slojem skidajte sa sebe, kao crni luk. Ogulite sebe, ali ne u besu, ve u ljubavi. Ogulite sebe
vrlo oprezno, paljivo jer Bog je taj koga ljutite. Skidajte slojeve pobono. Ne budite
mazohista. Ne stvarajte patnju sebi. Ne uivajte u patnji. Ako ponete da uivate u patnji i
postanete mazohista, upaete u samoubilaki trip. Unitiete sebe. ovek mora da bude vrlo,
vrlo obazriv, paljiv i kreativan. Kreete se po svetom tlu.
Kada se Mojsije popeo na vrh brda gde je susreo Boga, ta je video? Video je bun u
plamenu, vatru, i snaan glas mu ree: "Izuj se jer je sveta zemlja kojom hodi." Ali gde god
da idete vi hodate po svetom tlu. Kada dotaknete svoje telo, vi dotiete neto sveto. Kada
jedete neto, jedete neto sveto; annam brahma: hrana je Bog. Kada volite nekoga, vi volite
Boga, jer On je svuda okolo u bezbrojnim oblicima. Sve je Njegovo ispoljavanje.
Uvek imajte to na umu da vas neuroza ne opsedne. Ostanite uravnoteeni i spokojni,
samo hodajte srednjim putem i nikada se neete izgubiti, nikada neete biti neuravnoteeni,
jednostrani.
Joga je ravnotea. Joga tei ravnotei jer predstavlja put najvieg jedinstva, najvie
harmonije svega to jeste.
1056
Poglavlje 8
POVERENJE JE NENASLOVLJENO
8. maj 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
Prvo pitanje:
U jednoj od tvojih lekcija neto me je jako pogodilo. To je suprotnost izmeu
poverenja u sebe i poverenja prema tebi. Jedan deo mene kae: Ako verujem sebi i sledim
samo sebe, tada postiem predanost i mogu da ti kaem 'Da'. Ali nisam siguran da to nije
samo racionalizacija koju sam stvorio sam sebi.
Um je vrlo lukav, i to treba uvek znati. Zato kaem: koliko verujete sebi, verovaete i
meni. Ili, s druge strane, ako verujete meni, prirodno ete verovati i sebi. Tu nema suprotnosti.
Suprotnosti nastaju samo od uma. Ako verujete sebi onda verujete svemu, jer je vae
poverenje ivo. Verovaete ak i onome ko vas obmanjuje, ali to je onda nevano. To je onda
njegov problem, ne va. Bilo da vas on obmanjuje ili ne, to nema nita sa vaim poverenjem.
Ako kaete: "Moje poverenje postoji samo pod uslovom da me niko ne obmanjuje" tada vae
poverenje ne moe postojati jer svaka mogunost e stvarati izvesno oklevanje u vama: "Ko
zna - moda ovaj hoe da me obmane". Kako moete da predvidite budunost? Prevara se
moe dogoditi u budunosti, ako se to desi, ili se ne desi, sve je to u budunosti - a poverenje
mora biti ovde i sada.
Ponekada i poten ovek moe da vas obmane. Svetac moe postati grenik svakog
trenutka. Ponekad i vrlo lo ovek moe da bude veoma dostojan poverenja. Uostalom,
grenik je taj koji postaje svetac.
Ali to je u budunosti, i ako postavljate uslove za svoje poverenje, tada nemate
poverenja. Poverenje je neuslovljeno. Ono jednostavno kae: "Ja imam tu osobinu kao to je
poverenje. Nevano je ta e se dogoditi sa mojim poverenjem - da li e biti potovano ili ne,
da li e biti obmanuto ili ne. To uopte nije sutina." Poverenje nema nita sa objektom
poverenja, ono se odnosi na va unutarnji kvalitet: moete li da verujete? Ako moete da
verujete, prva vera e se svakako ostvariti prema vama samima - verovaete sami sebi. To je
prva stvar koja e se dogoditi u najdubljoj sri vaeg bia. Ako ne verujete sebi tada e sve
biti daleko. Tada sam i ja daleko od vas. Kako mi moete verovati? Ne verujete ak ni sebi
samom koji vam je tako blizu. I kako moete verovati svojoj veri u mene, ako ne verujete ni
sebi? Ako ne verujete sebi, ma ta da inite duboko nepoverenje e se nastaviti ispod
povrine. Ako verujete sebi, verovaete celom ivotu - ne samo meni, jer zato bi samo meni?
Poverenje je sveobuhvatno. Poverenje znai: poverenje u ivot, u celinu koja vas okruuje;
celinu iz koje ste nastali; u celinu u koju ete se jednog dana rastopiti.
Poverenje jednostavno znai da ste razumeli neurozu sumnje, da ste razumeli patnju
sumnje, da ste razumeli pakao koji sumnja stvara. Spoznaete sumnju i tom spoznajom ete je
odbaciti. Kada sumnja nestane, tu je poverenje. To je izvesna transformacija u vama, vaem
stavu, vaem pristupu. Poverenje na zna za protivurenost.
Pitalac je rekao: " To je suprotnost izmeu poverenja u sebe i poverenja prema tebi."
Ako postoji takva protivurenost, onda veruj sebi. Ako moe verovati sebi onda nita drugo
nije potrebno. Onda si duboko ukorenjen u svom poverenju, a kada je drvo duboko
ukorenjeno u zemlji, onda iri grane prema nepoznatom nebu. Kada je ukorenjeno u zemlji,
onda moe da veruje nebu. Kada drvo nije ukorenjeno u zemlji, onda ne moe verovati nebu;
uvek e se plaiti, plaie se od oluje, od kie, od sunca, od vetra, plaie se od svega. Strah e
1057
dolaziti iz korena. Drvo zna da nije dobro ukorenjeno. Svaki beznaajni dogaaj, i ono e
pasti. Ve je palo. Tako i ivot, neukorenjen, neusredsreen, nije ivot uopte. To je samo
polagano, dugo samoubistvo. Stoga ako verujete sebi, zaboravite sve o meni. Tada nije
potrebno ni postavljati pitanje. Ali ti zna i ja znam da ti nema vere u sebe.
Um stvara vrlo lukav mehanizam. Um kae: "Ne veruj nikome, veruj samo sebi." A
vi ne moete verovati sebi. Zato ste ovde. Inae, zato biste bili ovde? Onaj ko veruje u sebe
nema potrebe nigde da ide, ni kod jednog Majstora, nigde nita da ui. ivot dolazi kod vas na
milione naina; nema potrebe nigde da idete.
Bez obzira gde ste, poverenje moe da se dogodi, ali vi ne verujete sebi. I kada
kaem: "Verujte mi" to je samo nain koji pomae vaem poverenju. Ne moete verovati
sebi? U redu, verujte meni. Moda e vam poverenje u mene dati nagovetaj poverenja tako
da moete verovati sebi.
Majstor nije nita drugo do dui put da doete do samoga sebe, jer ne moete doi
kraim putem. Idete malo zaobilaznim putem. Jer pomou Majstora dolazite do sebe. Ako se
zakaite za mene, onda sam va neprijatelj, onda vam nisam od pomoi. Tada ne mogu da vas
volim, tada nemam nikakvog saoseanja prema vama. Jedina samilost koju mogu da imam
prema vama jeste ta da vas postepeno vratim vama samima. Zato govorim: "Ako sretnete
Budu na putu, ubijte ga!" Ako se vezujete za mene, odbacite me odmah. Ubijte me, zaboravite
sve o meni. Ali va um kae: "Kada ima tako mnogo straha od privrenosti, bolje je ne ii tim
putem." Tada ostajete u nepoverenju prema sebi. Ja vam samo dajem mogunosti da iskuate
poverenje.
Sluajui mene kada kaem da ne prianjate za Majstora, va ego poinje da se osea
vrlo dobro. Kae: "Sasvim tano. Zato bih verovao ikome? Zato bih se predao ikome? To je
prava stvar." To se dogodilo Krinamurtijevim uenicima. Tokom etrdeset ili pedeset godina
oni su ga sluali, mnogi su ga sluali itav ivot, i nita se nije dogodilo - jer on je insistirao
na tome da nema Majstora, da nema uenika. On vas je okretao ka vama samima. Pre nego to
ste iskusili poverenje on vas je okretao ka vama. Pre nego to biste se prilepili za njega on bi
vas upozoravao. Nije vam doputao da mu se pribliite. To je jedna krajnost. Va ego se osea
vrlo dobro ako nemate nijednog Majstora, tada se ne morate nikome predati. Vi da se
predate!? To ne izgleda dobro, izgleda poniavajue. Ovako se oseate vrlo dobro. Oko
Krinamurtija su se okupile sve vrste egoista. Ako elite da pronaete najkulturnije egoiste,
nai ete ih oko Krinamurtija. Oni su vrlo kulturni, sofisticirani, vrlo intelektualni, vrlo
lukavi i bistri, logini, racionalni, ali nita se nije dogodilo sa njima. Mnogi od njih dolaze
kod mene i kau mi: "Mi sve znamo, razumemo, ali nae razumevanje ostaje intelektualno.
Nita se ne dogaa. Nismo preobraeni, u emu je stvar?" Krinamurti kae da se ne vezujete
za njega, ali vi se vezujete za sebe. Ako ima ikakve anse da se neto uini, bolje da se veete
za Krinamurtija nego za sebe. Bar ste se vezali za bolju osobu.
Tu je onda druga krajnost. Tu je guru koji zahteva da se veete za njega. Onaj koji
mu se preda misli da je to kraj, a ne samo sredstvo. Kau: "Ostani potpuno sa mnom. Ne
vraaj se kui." To je takoe opasno jer ste uvek na putu i nikada ne doseete cilj - jer cilj ste
vi, on je u vama. Ja mogu postati put ka vama. Krinamurti vam nee dozvoliti da od njega
nainite svoj put. Zatim su tu drugi koji vam nee dozvoliti ni da vi sami postanete cilj. Oni
kau: "Nastavite putovanje, nastavite putovanje." I vi ostajete uvek na hodoau i nikada ne
stiete na cilj - jer cilj je najdublje jezgro vaeg bia. Ja ne mogu biti va cilj. Kao bih to
mogao biti? Jednog dana ete morati da se rastanete sa mnom.
Ja se ne slaem ni sa Krinamurtijem ni sa ostalim ekstremistima. Kaem: koristite
me kao put, ali zapamtite, samo kao put. Ako postanem cilj, ubijte me odmah, odbacite me
odmah - jer sada je lek postao kao bolest. Lek treba da bude uzet i zaboravljen. Ne treba da
nosite boce i recepte zajedno sa sobom. To su samo pomona sredstva, sada kada ste zdravi,
ostavite ih, zaboravite na njih. Budite im zahvalni, ali nema potreba da ih dalje nosite.
Buda je ispriao priu o pet budala koji su prelazili reku,i poeli su da razmiljaju -
budale su uvek filozofi, i obrnuto je takoe tano - poeli su da razmiljaju: "ta da radimo?
Ovaj amac nam je sada pomogao da preemo reku, tamo bismo umrli, padala je no, tamo je
divljina, ima divljih ivotinja i pljakaa, i svata bi moglo da se dogodi. Ovaj amac nas je
1058
spasao. Biemo uvek zahvalni tom amcu, samo njemu." Tada je jedna budala predloila:
"Da, to je ispravno. Sada emo uvek nositi amac sa sobom da bismo mogli da ga
oboavamo." Tako su nosili amac kroz grad. Mnogi ljudi su ih pitali: "ta to radite? Videli
smo da amac nosi ljude. Nikada nismo videli da ljudi nose amac. ta se dogodilo?" Oni
rekoe: "Ne zanate. Taj amac je spasao nae ivote. Mi to neemo zaboraviti i celog ivota
emo nositi taj amac sa sobom." Sada ih je ta taj amac potpuno dokrajio. Bolje bi im bilo
da su ostali sa druge strane reke. Bolje bi im bilo da su ih ubile divlje ivotinje nego da nose
taj amac zauvek. To je beskrajna beda. Da su ostali na drugoj strani malo due, neto bi se
jo moglo dogoditi. Sada godinama zajedno nose teret, jaram, amotinju.
I to vie nose vie se navikavaju na teret. Bez tog tereta se nee oseati dobro; bie
im neugodno. I tako nee biti sposobni nita da uine, jer kako da rade ita drugo? Nosei
amac bie tako zaokupljeni time da e postati nesposobni da rade ita drugo.
To se dogaa veini religioznih ljudi: postaju nemoni da rade bilo ta drugo; oni
samo nose svoj amac. Idite i pogledajte ainske manastire, katolike manastire, budistike
manastire - ta ti ljudi rade? Oni samo odrauju svoju religiju; odbacili se sav svoj ivot.
Samo se mole ili samo meditiraju. ta oni rade? Oni ne ispunjavaju ivot. Nisu kreativni. Oni
su prokleti, nisu blagoslovljeni. ivot ne postaje lepi od njih. Oni ga ne pomau ni na koji
nain. Oni su vrlo ozbiljni ljudi, izgledaju uvek angaovani, dvadeset etiri sata oni su
angaovani. On nose svoj amac na glavi. Njihov ritual je amac.
Zapamtite: doite kod mene, predajte mi se. Samo sluajte ta je istina. Doite u moj
vrt i sluajte vetar kroz kronje drvea, onda se vratite u svoj dom i stvorite svoj vlastiti vrt.
Doite do tih cvetova, raspevanih ptica, doivite duboko iskustvo sa njima, tada se vratite.
Stvorite svoj svet. Samo pogledajte kroz moj prozor da steknete uvid. Dozvolite mi da vam
dam bljesak svetlosti da biste sami mogli da vidite celinu ivota - ali to e biti samo kratak
uvid.
Nema potrebe da se vezujete za mene, jer onda kada ete nainiti svoju kuu, svoj
vrt, svoje rascvetano cvee, kada e vaa ptica zapevati iz srca? Ne, onda ete vi nositi svoj
amac da vam pomogne da doete na drugu obalu. Ali tada e i druga obala biti ista kao i ova
jer stalno nosite svoj amac. Kako ete igrati na drugoj obali? Kako ete slaviti? Taj amac e
biti stalan zatvor.
Kada vam kaem da mi verujete, tada vam samo kaem da se odreena klima dogaa
oko mene: dae vam uvid u pravu stvar. Doite, dopustite da vas ta klima okrui. Pustite me
da vibriram u vaem srcu; da pulsiram oko vas; pustite me da pokucam u najdublje jezgro
vaeg bia, da odjeknem u vama. Zapevau pesmu tu - dozvolite joj da odjekne u vama tako
da ete znati: "Da, ta pesma je mogua". Buda je otiao, Isus nije tu, to je prirodno. Ne moete
da sluate Isusa. Moete da itate Bibliju, ona samo opisuje neto to se nekada dogodilo, ali
vi ne moete tome da verujete. To moe biti samo mit, pria. Buda za vas moe biti samo
pesnika imaginacija, moda su ga stvorili pesnici. Ko zna - jer vi niste uivo bili sa njima.
Dok ne doete do istinski religioznog oveka, religija e vam ostati kao neki san. Nikada nee
postati stvarnost. Ako doete do oveka koji je osetio stvarnost, koji ivi u drugaijem svetu,
u drugaijoj dimenziji, kome se Bog dogodio i kome Bog nije samo teorija, nego injenica
kao disanje, verujte mu, idite s njim. Tada ne oklevajte, budite hrabri. Tada budite odvani.
Ne budite kukavica i ne unjajte se oko vrata; uite u hram. Naravno, taj hram nee postati
vae prebivalite. Vi treba da stvorite svoj hram jer Bog moe biti sluen samo kada vi
stvorite svoj hram. U pozajmljenom hramu Bog ne moe biti sluen. Bog je stvaralac i on
uvaava samo stvaralatvo. Osnovno stvaralatvo je da stvorite svoj hram. Pozajmljeni hram
nee delovati. Ali, kako da stvorite svoj hram?
Pre svega ne smete verovati da je takav hram ikada postojao. Isusovo postojanje je
vrlo sumnjivo; Buda izgleda kao mit, ne kao istorijski lik. Krina je vie iz sveta snova. to se
dalje vraate u istoriju, sve vie stvari nestaju u mitologiji. Nema znakova da se bile stvarne.
Kada kaem da mi verujete, jednostavno mislim: ne stojte spolja. Ako ste ve doli
kod mene, onda doite jo malo blie. Ako ste ve doli, uite. Dozvolite da vas moja klima
okrui. Tada e to postati egzistencijalno iskustvo za vas. Gledajte u moje oi, uite u moje
1059
srce, tada e vam biti nemogue da ne verujete Isusu. Tada e vam biti nemogue da kaete da
je Buda samo mit. Ali jo vek vam kaem, ako sretnete Budu na vaem putu, ubijte ga.
Doite skroz do mene, ali ne ostajte tu. Steknite iskustvo i idite svojim putem. Ako
iskustvo izgubite i ono izbledi u seanju, doite opet dok sam dostupan ovde. Ponovite
iskustvo, ali stalno imajte na umu da treba tako neto da stvorite u sebi. Samo tada moete
iveti u tome. Ja mogu otii na odmor, u najboljem sluaju, iz vaeg uobiajenog ivota, jer
ne mogu postati va ivot. Vi morate da promenite svoj ivot.
Sad, um je vrlo lukav. Ako kaem 'verujte mi', um osea da je to teko. Poverenje u
nekog drugog je vrlo razarajue za ego. Ako kaem da verujete samo sebi, um se osea dobro.
Ali samo zato to se osea dobro, nita se nee dogoditi. Kaem vam, verujte sebi. Ako je to
mogue, nema potrebe da verujete meni; ako nije mogue, onda pokuajte sa drugim. Um je
uvek u potrazi za neim to e ga podrati.
Rei u vam jednu anegdotu.
Seljak se preselio u veliki grad i svake nedelje je tokom est meseci iao u razliite
crkve traei odgovarajuu versku zajednicu. Najzad, jedne nedelje ujutro, uao je u crkvu u
kojoj je svetenik upravo govorio: "Ostavili smo neuenjeno ono to je trebalo da uinimo, a
uinili smo stvari koje nismo trebali da uinimo." Seljak je seo i zadovoljeno odahnuo i
promrmljao sebi: "Konano sam naao svoje drutvo."
Vi samo traite neto to nee da vas uznemiri. Naprotiv, ono to jaa va stari um.
Ono to vas jaa takve kakvi ste. To je sav napor uma: da odri sebe. Morate da budete
obazrivi u vezi toga. Um ima sklonost da ne uje ono to je reeno, ve ono to eli da uje.
Hari se oenio starom i runom enom samo zbog njenog bogatstva. Naravno, naao
je mnogo naina da troi te pare, kao to je na primer safari kroz afriku dunglu. Kada je
ogroman krokodil iskoio iz movare i zgrabio njegovu enu i poeo da je povlai u vodu,
Hari se nije ni pomakao. "Brzo! Upucaj ga! Upucaj ga!" (Shoot it!) zavritala je nesrena
ena. Hari je samo slegnuo ramenima: "Voleo bih to da uinim draga, ali nije mi ostao nijedan
film u kameri."
Um ima sklonost da uje ono to eli da uje. Nikada ne pomiljajte da ujete mene.
Vi stalno manipuliete sa tim na mnogo naina. Kad neto ue u vau glavu, vi ne sluate to
direktno. Prvo, vi to pomeate sa svojim idejama; promenite ovo i ono. Nekoliko stvari
odbacite, nekoliko dodate. Tada to, naravno, poinje da vam odgovara, i uskoro vi uverite sebe
da je to ono to sam vam ja rekao.
Kloar je pao u nesvest na londonskoj ulici u sred velike guve. Odmah se oko njega
okupila gomila.
"Dajte jadnom momku malo viskija" ree stara gospoa.
"Dajte mu malo vazduha" ree drugi ovek.
"Vodite ga u bolnicu" ree neko trei.
"Dajte mu malo viskija" opet ree stara gospoa.
Razgovor se nastavio tako dok kloar nije ustao i viknuo: "Hoete li da umuknete i
posluate staru damu!"
ak i kada ste u nesvesti moete uti ono to elite da ujete. A kada sve svesni vi ne
ujete ono to vam je reeno.
Jedan prosjak je doao kod mene da me slua. Zatim je priao jednom oveku na
ulici i rekao: "Daj mi neki dinar za olju kafe." ovek ree: "Ali dao sam ti osam pre deset
minuta." Kloar ree: "O, prestani da ivi u prolosti." Ja stalno govorim da ne ivite u
prolosti - dobro je uo.
Zapamtite: va um stalno igra trikove sa vama. Tu nema protivrenosti; protivrenost
stvarate vi.
Sada u vam proitati preostali deo pitanja - koji je naglaen. Jedan deo mene kae:
Ako verujem sebi i sledim samo sebe, tada postiem predanost i mogu da ti kaem 'Da'. Ali to
1060
je samo jedan deo; ta je sa preostalim? Ako je poverenje taj deo, preostali um moe rei: "ta
to radi?" Tako nastaju sumnje. Ako sluate sa tim preostalim delom uma, on e stvarati
sumnje. Tako se um kree - uvek u podelama. On podeli sebe protiv sebe i onda igra murke
sam sa sobom. Stoga ma ta da uradite dolazi frustracija - ma ta da uradite. Frustracija e
obavezno da doe. Ako verujete meni, jedan deo vaeg uma e rei: "ta to radi? Uvek sam
ti govorio da uvek veruje samo sebi." Ako ne verujete meni nego sebi, drugi deo uma e biti
stalno razoaran. Rei e: "ta to radi? Veruj njemu. Predaj se." Sad, pogledajte tu
podvojenost uma.
Ako moete videti tu stalnu deobu uma koja nikada nije sposobna da doe do
potpune reenosti, onda e se postepeno drugaija vrsta svesti pojaviti u vama sa kojom ete
moi doneti potpunu odluku. Ona nije od uma. Zato vam govorim da predanost ne dolazi od
uma. Poverenje ne dolazi od uma. Um ne moe verovati. Nepoverenje je vrlo bitno za um;
ono mu je ugraeno. Um postoji na nepoverenju, na sumnji. Kada ste u velikoj sumnji,
moete videti mnogo mentalnih aktivnosti unutar sebe, kretanja. Um mnogo dobija na
aktivnosti. Ali kada ste u veri, tada um nema ta da radi. Moete li to da vidite? Kada kaete:
'Ne!' bacate kamen u tihi bazen vae svesti; milioni talasa nastaju. Kada kaete 'Da' ne bacate
nikakav kamen. Najvie moete plutati kao ruin cvet na jezeru. Bez ijednog talasia, cvet
pluta. Zato ljudi nalaze da je vrlo teko rei 'Da', i nalaze da je vrlo lako rei 'Ne'. 'Ne' je uvek
spremno. ak i pre nego to ujete, 'Ne' je spremno.
Jednom sam bio sa Mula Nasrudinom. uo sam da je ena rekla Nasrudinu:
"Nasrudine, idi i vidi ta dete radi i zaustavi ga."
Ona nije znala ta dete radi, "Idi i vidi ta dete radi, i zaustavi ga." Ma ta da radi,
nije vano; ali zaustavi ga, reci mu 'Ne'. Negacija dolazi lako; ona ojaava Ego. Ego se hrani
sa 'Ne'; um se hrani sa sumnjom, podozrenjem, nepoverenjem. Ne moete mi verovati kroz
um. Moraete videti podvojenost uma - stalni duel, stalnu prepirku unutar uma. Jedna strana
uvek deluje kao opozicija.
Um nikada ne dolazi do jasne namere, odluke. Uvek ima nekoliko delova uma koji
su disidenti. Oni ekaju svoju zgodnu priliku i onda vas dovode u razoarenje.
Onda, ta je poverenje? Kako moete verovati? Razumevanjem uma. Razumevanjem
celog uma i stalne dualnosti u njemu, svedoenjem postajete odvojeni od uma. U toj
odvojenosti nastaje poverenje, i to poverenje ne poznaje podele izmeu mene i vas. To
poverenje ne poznaje podele izmeu vas i ivota. Ta vera je jednostavno samo vera. Ona je
nenaslovljeno poverenje, nema niije adrese - jer ako verujete meni, onda neminovno nekome
ne verujete. Uvek kada verujete nekome, istovremeno, sa druge strane, neete verovati
nekome drugome. Ako verujete u Kuran, neete verovati Budi. Ako verujete u Isusa,
nemoete verovati u Budu. Kakva je to vrsta poverenja? Ono je bezvredno.
Vera je neadresovana. Nije naslovljena ni na Hrista, ni na Budu. Ona je samo vera.
Vi jednostavno verujete jer uivate u poverenju. Jednostavno verujete i toliko uivate u veri
da ak kada ste prevareni, vi uivate. Uivate to moete da verujete i pored svih moguih
prevara, nikakve prevare ne mogu da unite vau veru, vaa vera je vea, tako da obmanjiva
ne moe da vas razuveri. Moe da vam uzme novac, ugled, da vas skroz opljaka, vi ete
uivati. Oseaete ogromnu sreu i blaenstvo to nije pokolebao vau veru; nastaviete da
mu verujte. I ako opet doe da vas opljaka, biete spremni, ostaete u poverenju sa njim.
Stoga onaj ko vas obmanjuje moe da vas opljaka materijalno, ali e vas obogatiti duhovno.
Ali, ta se obino deava? Jedan ovek vas prevari i celo oveanstvo je osueno.
Jedan hrianin vas prevari, svi hriani su odbaeni. Jedan musliman se ne ponaa lepo sa
vama, cela zajednica muslimana je grena. Jedan hindus nije dobar prema vama, svi hindusi
su loi. Samo saekajte. Jedan ovek moe da stvori nepoverenje prema celom oveanstvu.
ovek od vere stalno veruje. Ma ta da se dogodi njegovoj veri, jedno se nikada nee
dogoditi: nee dozvoliti nikome da razori njegovu veru. U veri on sve vie raste. Vera je Bog.
Ljudi e vam rei da verujete u Boga; ja vam kaem: vera je Bog. Zaboravite sve u vezi Boga;
samo verujte i Bog e vas traiti i nai bilo gde da ste.
1061
Drugo pitanje:
ta motivie Budu?
Pitanje je apsurdno, jer Buda je postao Buda tek onda kada je odbacio sve
motivacije, kada su sve elje nestale. Buda postaje Buda jedino onda kada nema nita da
uradi, nita da poeli, nigde da ode, nita da postigne. Sva ostvarenja uma nestaju - tada ovek
postaje Buda. Stoga ako pita: "ta motivie Budu?" postavlja apsurdno pitanje. Nita ga ne
motivie; zato je Buda.
Sidarta Gautama je postao prosvetljen. Pria kae da je jedan bramin prolazio tuda.
Nikada nije video tako divnu osobu. Neto nezemaljsko je okruivalo Budu dok je sedeo pod
drvetom; bio je obasjan udesnim mirom. Bramin nije mogao da hoda dalje. urio je da stigne
negde, ali Budina tiina ga je povukla k sebi. Zaboravio je gde je poao, zaboravio je zato je
poao. Ako ste blizu osobe koje je postigla stanje bez motivacije, to e vas povui ka svome
izvoru. Opinjen, on je ostao tu, kae pria, satima. Onda je iznenada postao svestan; ta on tu
radi? Iznenada je postao svestan da je iao negde, ali gde? Tada se upitao: "Ko sam ja?" - kao
da je sav identitet i sva prolost negde nestala. Nije mogao da razabere ko je toga bio svestan.
Tada prodrma Budu i ree: "ta si mi uradio? Potpuno sam zaboravio gde sam poao, i odakle
dolazim, i ko sam ja. Sad koga da pitam? Ko e to da mi odgovori? Ja sam ovde stranac. Reci
mi, ta si uradio!" Buda otvori oi i ree: "Nisam uinio nita. Prestao sam da inim. Moda
zato, moda samo zato to si bio blizu mene ali ne brini. Otii e od mene ubrzo." ovek
ree: "Pre nego to odem, pitao bih te jednu stvar: Da li si ti Bog?" On je tako sluao, bio je
obrazovan bramin, recitovao je Vede svakodnevno kao deo svoga rituala. uo je za Krinu i
Ramu, ali to je samo sluao kao prie. Prvi put je izgleda neko od njih bio tu - vrst, realan, na
zemlji, a i dalje boanstven. "Da li si ti Bog?" Buda je odgovorio: "Ne." ovek onda ree:
"Da li si svetac, Arahat?" jer on je tako razumevao. U Indiji aini ne veruju u Boga, stoga
kada neko postigne savrenstvo, najviu istinu, naziva se Arahat: onaj ko je pristigao, mudrac,
svetac. Zato ga je prvo pitao: "Da li si Bog?" Postavio je pitanje iz terminologije hindusa, i
Buda je rekao: "Ne" Tada je ovaj pomislio: "Moda on pripada drugoj tradiciji hindusa,
tradiciji ramana (pustinjaka, ainskih asketa) koji ne veruju u Boga. Pitao ga je: "Da li si
Arahat, mudrac, svetac?" i Buda je odgovorio: "Ne." Sada je ovaj bio zbunjen jer su to bile
jedine dve mogunosti za koje je znao. Tada ga upita: "Pa ko si onda ti?" Buda ree: "Ja sam
probuen." To nije sasvim gramatiki ispravno rei, ali je tano. Rekao je: "Ja sam
probueni". Jednostavno je identifikovao kvalitet svoga postojanja u tom trenutku -
probuenje - ne Bog, ne svetac. Jer kada kaete 'Bog' mislite na neto statino. Kada kaete
'svetac' to podrazumeva neto kompletno, statino, kao stvar. Buda je rekao: "Ja sam
probuen." Ili moda bi bilo bolje prevesti da je rekao: "Ja sam budnost" - bez identiteta,
samo iva energija probuenog bia. U budnosti, u samoj budnosti kao takvoj, nema
motivacije; ako tu ima motivacije, onda to nije budnost.
Dozvolite da vam isprian jednu priu.
Jedna gospoa i njen mali sin plivali su i surfovali, ali na to mestu postojala je jaka
podvodna struja. Ona je vrsto drala sina i veselo su se kupali. Tada je ogroman talas izronio
visoko ispred njih. Dok su oni prestravljeno gledali talas se sruio na njih. Kada se voda
povukla, deaka nigde nije bilo. Majka je u panici traila po vodi i vritala: "Melvin! Melvin!
Gde si, Melvin!" Kada je bilo oigledno da se dete izgubilo u moru, tuna majka je podigla
svoj pogled ka nebu i zamolila: Oh, dragi, milostivi Boe, molim te saali se na mene vrati mi
moje lepo dete. Obeavam ti venu zahvalnost. Obeavam da nikada neu prevariti svog
mua ponovo, nikada neu skrivati svoj porez, biu ljubazna prema svekrvi, odrei u se
puenja, svega! Svega, samo te molim da mi se smiluje i vrati mi sina."
Upravo tada drugi veliki talas je izronio i pao preko nje. Kada se voda povukla videla
je da njen sin stoji na obali. Ona ga je brzo zagrlila i ljubila. Zatim je pogledala na trenutak
ponovo ka nebu i rekla: "Ali on je imao kapu."
Takav je um: sin je vraen ali kapa je nestala. Sada nije bila srena jer se sin vratio,
ve nesrena jer je kapa izgubljena - ponovo gunanje.
1062
Moete li da posmatrate to dogaanje unutar vaeg uma ili ne? To se uvek dogaa.
Ma ta da vam ivot da, vi niste zahvalni za to. Vi se uvek iznova alite na to. Vi uvek gledate
na ono to se nije dogodio, nego na ono to se upravo dogaa. Uvek gledate i elite i
oekujete, ali nikada ne zahvaljujete. Milioni stvari vam se dogaaju, ali nikada niste
zahvalni. Uvek gunate, alite se, i uvek ste razoarani. ak i kada dosegnete nebo, takav um
vam nee dozvoliti da ivite u njemu. Stvoriete pakao ma gde da ste: toliko je elja da kada
jedna bude ispunjena, deset novih se pojave iz nje; tome nikada nema kraja.
Nijedna elja nikada nije dovela do stanja mira, do stanja bez elja. Razumevanjem
elja, razumevanjem motivacija, ovek postaje, malo po malo, budan. Dolazi do spoznaje da
ako se odbace motivacije, nema razoarenja u ivot. Tada vas nita ne moe uiniti
nesrenim. Tada je srea prirodna, ona je uvek gde ste i vi. Tada ma ta da se dogodi, vi
ostajete sreni. Ovako, ma ta da se dogodi, vi ostajete nesreni.
Buda je bez motivacije; zato je srean. On je tako srean da ako ga upitate: 'Da li si
srean?' on bi slegnuo ramenima - otkud bi znao? Srea je znana samo u kontrastu sa
nesreom. On je zaboravio samo iskustvo nesree, zato ako ga upitate: 'Da li si srean?' on e
ostati nem. Nee moi nita da kae. Jer kada nesrea nestane, sa njom takoe nestaju i sve
njene suprotnosti. Zato Buda nije rekao da je najvie stanje srea. Ne, rekao je da je to mir, ali
ne srea.
To je jedna od razlika izmeu hinduizma i budizma, izmeu Patanjalija i Bude. To
je jedna od sutinskih razlika. I naravno, oboje su upravu; te stvari su iste kada govorite o
najviem, ako ih poznajete. Onda ma ta da kaete, ma koliko kontradiktorno to izgledalo, to
je uvek ispravno. Patanjali kae da je to stanje blaenstva jer sva patnja, sva mogunost
patnje nestaje. Naravno, on je u pravu. Buda kae: "To nije ak ni blaenstvo, jer kako ete
znati da je to blaenstvo? Kada sva patnja nestane, nema suprotnosti, nema naina da to znate
kao blaenstvo." Ako ne bi uopte bilo noi, kako biste znali da je dan? Bio bi dan, ali kako
biste znali da je dan? Buda je takoe u pravu: ako ste u blaenstvu, neete to moi da
nazovete blaenstvom, jer da biste to rekli, morate u to dovesti i nesreu.
ovek postaje Buda kada razume mehanizam svih motivacija. ta je motivacija? To
je nezadovoljstvo u sadanjosti, nesigurnost u sadanjosti, i nadanje u budunost. Motivacija
je nezadovoljstvo sada i ovde, i san zadovoljenju negde u budunosti.
ivite u maloj kuu: nesreni ste sa tom malom kuom, nezadovoljni ovde i sada, i
nadate se veoj kui u budunosti. Budunost je potrebna jer odmah sada velika kua nije
mogua. Potrebno je vreme da se nabavi novac, da se uradi hiljadu svari da bi se to ispunilo.
Tek onda e velika kua biti mogua. Stoga ste sada nezadovoljni, ali imate san o buduem
zadovoljenju. Naporno radite. Posle toga velika kua postaje mogua jednog dana, ali ni tada
ne vidite da vam se dogaa nita nalik ispunjenju. U trenutku kada velika kua postane
dostupna, vi poinjete da mislite na jo veu kuu. Postali ste naviknuti na motivaciju. Sada
ne moete da ivite bez motivacije. Opet, i u veoj kui, vi ste nesreni. Opet se nadate:
"Jednog dana, negde, u nekoj palati" i tako ovek nastavlja da gubi ceo ivot.
Razumite mehanizam motivacije. On vam daje san o budunosti - a san je samo san -
i on oduzima svo blaenstvo iz sadanjosti. Zbog neega nerealnog, on unitava ono to je
realno. Jednom kada to razumete prestaete da ivite kroz motivacije. Tada ete iveti
jednostavno bez motivacije.
Kakva je to ivot bez motivacije? To je ivot duboko zadovoljan ovde i sada, bez
uznemiravanja oko budunosti.
Isus je rekao: "Ne brinite se za sutra. Pogledajte ljiljane u polju. ak ni kralj
Solomon im nije ravan u svoj svojoj raskoi. Pogledajte ljiljane u polju; oni ne misle o
budunosti. Oni su samo ovde i sada. Oni su sa Bogom ovde i sada. Oni nemaju budunost;
ne brinu se o prolosti. Ovaj trenutak je sve."
Um koji odbaci motivaciju vie nije um. Jednom kada odbacite motivaciju postajete
deo vene stvarnosti koja je uvek sada, uvek ovde. I tada ste ispunjeni zadovoljstvom. Iz
vaeg zadovoljstva, jo vie zadovoljstva pristie; sve vei i vei talasi zadovoljstva se podiu.
Iz vaeg nezadovoljstva, sve vie i vie nezadovoljstva nastaje.
1063
Stoga, vidite ovog trenutka moete da se kreete u svetu motivacije u kome ste se
ve kretali - u trgovini, nadmetanju - ili moete da se kreete u svetu bez motivacije. Svaki
korak na putu je ta raskrsnica. Ako odbacite motivaciju, odluite da budete sreni ovog
trenutka i recite: "Neka budunost brine o sebi. Ja u biti ovde i sada, i to je sve, i ne traim
vie. Uivau u svemu to ve imam." I vie nego dovoljno vam je ve dato.
Nikada nisam video oveka koji nije bogat ivotom, ali to je vrlo teko otkriti u
bogatau - oni su svi prosjaci. I kaem vam: niko ne bi trebao da bude prosjak. ivot ve daje
tako mnogo bogatstva da, ako znate kako da uivate u njemu, neete traiti nita vie. Rei
ete: "ak i ovo je mnogo za uivanje. Jo bi bilo previe. Ne bih mogao da prihvatim, ruke
su mi male, srce mi je malo; ne mogu vie da prihvatim! Dato mi je suvie plesa, suvie
pesme, suvie radosti. Vie ne mogu da traim. Ni ovo ne mogu da ispraznim."
iveti ovde i sada znai biti religiozan. iveti ovde i sada znai iveti bez uma.
iveti ovde i sada znai biti Buda. Zato je on rekao: "Ja sam budan." Jer i Bog je takoe
motivisan, i on trai enu - moda bolju enu na nekoj vioj dimenziji, ali trai enu. I bogovi
se meusobno nadmeu.
Hindusi su izuzetno lepi u vezi toga. Oni se ne ustruavaju ni oko ega. Ako itate
prie o bogovima u Puranama biete vrlo iznenaeni: oni su kao ljudi. Oni rade iste stvari
koje i vi radite - moda na malo bolji nain, moda na malo viem planu. Poglavar, ef
bogova se zove Indra. On je kralj bogova. I on je uvek uplaen - a kraljevi se uvek boje - i
njegov presto se uvek ljulja jer ga neko uvek povlai za noge. Moete otii u Delhi i pitati
ljude. Kad god ste na prestolu neko vas povlai, zapravo mnogi vas povlae, jer i oni takoe
ele da budu na prestolu. Indra se neprekidno tresao. Ja sad mislim da to mora da mu je prelo
u naviku. Vukao ga neko ili ne, on se tresao. Vekovima se tresao. Prie kau da kad god bi
neki asketa ili svetac postigao vie stanje postojanja, on bi poinjao da se plai. Njegov presto
bi bio uzdrman; neko pokuava da mu bude konkurent. Neko pokuava da postane kralj
bogova. On odmah poalje lepe device, apsare, da uniti tog bednog asketu. One igraju divan
erotski ples oko njega, zavode jadnog asketu. I onda Indra moe mirno da spava: jo jedan
konkurent je uniten.
U hinduskom nebu putevi su posuti dijamantima, drvee je od zlata, cvee od srebra,
nefrita i dragulja - ali u tom istom svetu - ene su predivne tamo, ali u tom istom svetu su iste
pohlepe, iste elje kao i ovde. Hindusi kau: "ak i bogovi moraju da se rode na zemlji kada
se iscrpi dejstvo njihovih zasluga, kada proive svoju punju, svoje zasluge."
Re punja je vrlo dobra. 'Poona'
262
dolazi od punja. To znai 'grad vrlina'. Ti bogovi
su isto toliko ovozemaljski kao i ovaj svet. Oni e se vratiti kada se njihove vrline okonaju.
Jednom su uivali, a onda moraju da se vrate na zemlju ponovo da se zlopate.
Buda je rekao: "Ne ja nisam Bog, jer nemam motivacije." "Da li si svetac ili arahat?"
Buda ree: "Ne, jer ak i sveci imaju neku motivaciju, da dosegnu osloboenje" - kako da
dostignu moku, kako da odu izvan sveta, kako da postanu bez elja. Ali jo uvek tu je elja.
Sada je tu elja da se bude bez elja. Motivacija moe biti da se postane bez motivacije: kako
dosei stanje bez motivacije - to postaje motivacija. Ali to je sve jedno isto, vi ste opet u istoj
zamci.
Buda ree: "Ne, ja sam budan." U budnosti motivacije se ne pojavljuju. Kad god se
jave motivacije, javljaju se i elje. Ne inite nita. Samo budite budni, i videete da se elje
povlae natrag, nestaju. One isparavaju. Kada se uzdigne sunce budnosti, elje isparavaju kao
jutarnje kapi rose.
Tree pitanje:
Ako prosvetljeni nee da imaju dece, a mi koji smo sada neurotiari po vama smo
nesposobni da budemo roditelji, kada je za to pravo vreme?
Prosvetljeni ljudi ne moraju da imaju dece; neurotiari ne bi trebali da ih imaju.
Upravo izmeu to dvoje, gde je stanje mentalnog zdravlja, bez neuroze: niste ni neurotini ni
262
Grad u Indiji gde je Osho osnovao svoju komunu.
1064
prosvetljeni, samo ste zdravi. Upravo u toj sredini - to je pravo vreme za roditeljstvo, da
postanete majka ili otac.
Problem je u ovome: neurotiari tee da imaju mnogo dece. Zapravo, na Zapadu je
vie neuroze. Ljudi ne ele da imaju mnogo dece. To moe biti jedan od razloga zato je tu
neuroza preovladala: starih obaveza oko dece nema vie. Na Istoku ljudi nisu toliko
neurotini. Ne mogu da postignu da budu neurotini: previe je dece. Porodine zajednice
imaju mnogo dece. Uopte nemate vremena da odete u ludilo - nemogue. Ona vas nee
pustiti. U takvoj ste ludoj situaciji i tako ste usklaeni sa njom da i ne primeujete ta ste ludi.
Na Zapadu nestaju porodine zajednice. Deca takoe nestaju, tako to se pojavljuju na Istoku.
Imaju jedno ili dvoje dece najvie. Mnogo je prostora ostalo. Svih starih obaveza nema vie.
Ljudi postaju sve vie bogati, uticajni, sve je manje i manje rada, a sve vie razonode, a ne
znaju ta da rade se slobodnim vremenom. Odlaze u neurozu. Ako nemate ta da radite onda
samo razmiljate o sebi, ako nemate decu za koju biste radili.
Jednom sam upitao Mula Nasrudina: "Da li jo uvek radi za istu firmu?" On ree:
"Da, za istu kompaniju: za enu i trinaestoro dece!"
Ako imate porodicu koju izdravate, teko radite ceo ivot, od jutra do veeri, i
stiete kui umorni i odete da spavate, i ujutro ste opet na toj istoj traci, kako moete biti u
stanju da budete neurotini? Kada ete nai vreme da odete kod psihijatra? Na Istoku ne
postoje psihijatri. Deca su jedini psihijatri.
Neurotini tee da stvore oko sebe prostor u kome e biti veoma zauzeti. To ne bi
trebali da rade, jer to je samo izbegavanje. Trebalo bi da se suoe sa injenicama neuroze da
bi ih nadili.
Prosvetljen ovek nema potrebe za decom. On je dobio poslednje roenje za sebe.
Nije potrebno da daje roenje nikome drugome. On postaje otac i majka samome sebi. On je
postao materica samome sebi i preporodio se u Boanskom.
Ali izmeu to dvoje, kada nema neuroze, meditirate, postajete po malo budni, svesni,
va ivot nije sasvim u mraku. Svetlost nije prodrla toliko da postajete Buda, ali slaba svetlost
svee je prisutna. To je pravo vreme - polutama, kada ste na granici, da krenete van u svet, ili
unutra u drugi svet; to je pravo vreme da imate decu, jer tada ete biti sposobni da date neto
od svoje svesti svojoj deci. Inae, kakav e te im dar dati? Daete im svoju neurozu.
Vi stalno nesvesno reprodukujete svoje dvojnike.
263
Prvo pomislite: da li ste u
takvom stanju da rodite dete da biste mu poklonili ceo svet? Da li ste vi blagoslov sveta, ili
prokletstvo? I tek onda pomislite: da li ste spremni da budete otac ili majka. Da li ste spremni
da date bezuslovnu ljubav? Jer deca dolaze kroz vas, ali vam ne pripadaju. Moete im dati
svoju ljubav, ali ne bi trebalo da im umeete svoje ideje. Ne bi trebalo da im usaujete svoj
neurotian nain ivota. Da li ste spremni da ne dajete svoj neurotian nain ivota svojoj
deci? Hoete li im dozvoliti da cvetaju na svoj nain? Hoete li im dozvoliti da budu sama
slobodna? Ako ste spremni, onda je u redu. Ako niste, ekajte; postanite spremni.
Sa ovekom evolucija svesti je ula u svet. Ne budite kao ivotinje, da se samo
nesvesno reprodukujete. Niste jo spremni da imate decu samo ako ih elite. Postanite vie
meditativni, postanite tii i mirniji. Oslobodite se svih neuroza u vama. Saekajte trenutak
kada budete potpuno isti, tada rodite dete. Tada ete dajui ivot detetu, voleti to dete.
Pomoi ete da se stvori jedan bolji svet. Inae biete samo jedna gomila u svetu. Gomila je
ve tolika da je sprema da poludi. Nema potrebe da uveavate gomilu. Da date ljudsko bie
svetu, a ne kao crvi koji se gomilaju i gmiu po zemlji, tada prvo budite spremni.
Po meni postati majka pretpostavlja veliku disciplinu; postati otac veliko asketsko
podvinitvo. Inae ostaviete nekoga ko je isti kao vi, ili jo goreg od sebe, na svoje mesto.
To nee biti dobar potez sa vae strane. Prosvetljeni ljudi nemaju potrebe da daju nikome
roenje; neurotini ne bi trebali. Samo oni izmeu njih bi trebali da ih imaju.
263
Ovde je prikladna mudra izreka Duka Radovia: "Roditelji! Tucite svoju decu uvek kada primetite da
poinju da lie na vas."
1065
Poslednje, etvrto pitanje:
Kaete: uklonite sve svoje maske i budite autentini. Ja mislim samo na seks i
ljubavne romanse. Ne znam ni za ta drugo osim toga. Da li sam na pogrenom putu?
Ne vidim nita pogreno u seksu i ljubavnim romansama. Vi ste na dobrom putu.
Ljubav je pravi put, i jedino ivei ivot ljubavi, nastaje molitva - nikako drugaije. Samo iz
dubokog iskustva ljubavi, slatkoe i gorine, zadovoljstva i bola, visokog i niskog, neba i
pakla; samo iz dubokog iskustva bola i zadovoljstava kroz ljubav ovek postaje budan. Oni su
potrebni da vas uine budnim.
Bol je podjednako potreban kao i zadovoljstva, jer oba deluju zajedno. Malo po
malo, izmeu zadovoljstva i bola, postajete kao hoda po uetu. Postiete ravnoteu.
Ali vekovima je ljubav bila osuivana, seks je bio osuivan. Zato u vama nastaju
ideje da je to moda pogrean put. Vi ste samo prirodni. Ako ste prirodni znai da niste na
pogrenom putu. Ako mislite da taj put treba osuivati, onda ste na pogrenom putu. Tada
ete potiskivati, a ma ta da potiskujete ostae skriveno u vaoj podsvesti, u vaoj osnovi, i
mnoge perverzije e izai iz te represije.
Dopustite da vam ispriam par anegdota.
Re je o vrlo bogatom i poznatom oveku, Lordu Davzberiju, imao je devedeset
godina i sedeo je na irokom prozoru svoga stana na Park Lejnu posmatrajui jutarnje
prolaznike. Iznenada opazi prelepu mladu enu sa kolicima kako prolazi parkom. "Brzo
Dejms", ree, "moji zubi, hou da joj zviznem".
Devedeset godina! Ali to se dogodilo. Pitanje je od Krina Prije.
Zapamtite, ako ne zvidite za devojkama sada, onda jednoga dana kada vam zubi
otpadnu, videete neku mladu enu i: "Brzo, moji zubi!" To e biti jadno. Sada su zubi dobri,
moete da zvidite. Sve treba initi u svoje vreme. Inae stvari postaju jadne.
Dete tri za leptirima, to je u redu, ali ako ovek u etrdesetim tri okolo za leptirima
izgledae lud. Mladi ljudi mogu malo da izgledaju luckasto. To se oekuje i prihvata. Nita
nije pogreno u tome. To mora da je neto u osnovi ivota: biti ponekad malo luckast, jer
mudrost dolazi iz iskustva mnogih gluposti. Ne moete postati mudri odjednom. Moraete da
se kreete, da zastranite i da poinite mnoge gluposti. Iz svih tih akcija, i budalastih i ostalih,
nastaje mudrost.
Mudrost je kao lep miris, a iskustvo injenja gluposti je kao ubrivo. Ono smrdi - ali
divan cvet nie na njemu. Stoga ne izbegavajte ubrivo ivota, jer ete izgubiti cvee
mudrosti. Moete potisnuti jednu elju sa jedne strane, ali ona e se pojaviti sa druge. Ne
moete obmanuti ivot.
"Mama", ree mala nakaza, "deaci u koli stalno govore da imam vrlo veliku
glavu."
"Uopte nema veliku glavu", ree majka, "samo zaboravi na te nevaljale deake i
doi da ide neto da mi kupi. Treba mi deset kilograma krompira, pet kila repe, i dve
kupusa."
"Dobro mama. Gde je torba za kupovinu?"
"O, ne brini za to. Samo uzmi svoju kapu."
Moete potisnuti sa jedne strane, izbie sa neke druge. Nikada nita ne potiskujte.
Ako je seks tu, pustite ga pre nego to bude prekasno. Dopustite to, kreite se kroz to,
prihvatite to. Mora da je od Boga dato. Mora da postoji dobar razlog za to. Tu je. Ne
izbegavajte nijednu dunost koju vam Bog daje, inae izbei ete svoj rast. Na kraju, postaviti
takvo pitanje u ovom veku, dvadesetom veku, jednostavno je glupo.
estogodinjak je prvi put iao u zooloki vrt i kao i obino postavljao je neugodna
pitanja: "Hej, tata, odakle dolaze bebe slona?" upita, a zatim doda: "I ako mi opet ispria
staru priu o rodama znau da si lud."
1066
Slonove da donose rode? Zato je estogodinjak rekao: "Ako mi opet ispria staru
priu o rodama znau da si lud."
Prola su ta budalasta vremena kada su ljudi razmiljali u terminima osude,
antiivotne filozofije. Posle Frojda ljudi prihvataju seks mnogo prirodnije. Velika revolucija
se dogodila u svetu.
Sada misliti na potiskujui nain jednostavno nije u skladu s vremenom. Pitanje
Krina Prije bilo bi u redu da je postavljeno pre pet hiljada godina, ali sada? Ono je apsurdno.
I to u mom aramu!
1067
Poglavlje 9
KAIVALYA
9. maj 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
IV, 25: vieadarsina atmabhavabhavananivrttih.
Za onoga-koji-je-uoio (dariri) razliku [izmeu purue i citte] misaoni napor
(bhavana) koji se odnosi na vlastitu egzistenciju prestaje.
IV, 26: tada vivekanimnam kaivalyapragbharam cittam.
Tada s-vesnost (citta), vuena privlanou razlikovanja, tone u [blaenu]
dubinu [konanog] Izbavljenja.
IV, 27: tacchidreiu pratyayantarani samskarebhyah.
U momentima kad se ovakav [tok s-vesti] prekida [tj. kada se jogin ne nalazi u
stanju najdublje usredsreenosti] raniji znaenjski poticaji ponovo iskrsavaju budui da
podsvesne gotovosti (samskara) postoje jo uvek.
IV, 28: hanameam kleavaduktam.
Uklanjanje ovih [poslednjih meu samskarama] identino je [po nainu onom
koji vodi uklanjanju] zapreka (klea). A o ovome je ve bilo rei.
IV, 29: prasamkhyane 'pyakusidasya sarvatha vivekakhyaterdharmameghah samadhih.
Duboka usredsreenost (samadhi) [u sluaju] onoga koji se vie ak ni za
sreivanje uvida (prasamkhyana) ne interesuje, budui da je dostigao razaznavajui
[konani] uvid (vivekakhyati) u svim njegovim aspektima, [naziva se] - Oblakom -
[istinske] - forme (dharmamegha).
IV, 30: tatah kleakarmanivrttih.
Ovde [tek] zapreke i retribucija akata (karman) prestaju [konano] da se
ispoljavaju.
IV, 31: tada sarvavaranamalapetasya jnanasya' 'nantyajjneyamalpam.
Tada - u neuporedivosti onog znanog, od svekolike zaklanjajue prljavtine
osloboenog - ono-to-ostaje-da-se-spozna (jneya) je [beznaajno] malo (alpa).
IV, 32: tatah krtarthanam parinamakramasamaptirgunanam.
Na ovom mestu sledi [i] okonanost evolutivnog razvojnog niza
(parinamakrama) koji karakterie osnovne energetske konstituente (guna) koje su
ispunile svoj cilj.
IV, 33: kanapratiyogi parinamaparantanirgrahyah kramah.
Razvijenost (krama) uzeta [ovde] kao korelat instantnosti trenutka (kana)
treba da bude shvaena kao ono to nema vie nastavka (aparanta).
264
264
Poput opruge koja je u potpunoj razvijenosti okonala imanentne joj impulse i zavrila kretanje koje joj se iz-
nutra nametalo, i spreg energija u joginu raspleo se u ovom konanom samadhiju u kojem forme (dharma)
bivaju samo ono to su u trenutku (kana), dakle, nezavisno od poloaja koji u budunosti ili prolosti mogu da
imaju ili su imale. Vreme vezano za promene, ija je sutina, nizanje, sleenje (krama), ne protie na ovom
mestu.
1068
IV, 34: puruarthaunyanam gunanam pratiprasavah kaivalyam svarupapratitha va
citiaktiriti.
Povratni tok (pratiprasava) energetskih konstituenata (guna) [u prvobitno
stanje], za transcendirajuu subjektivnost, budui liene znaaja (puruarthaunya),
sainjava stanje izbavljenosti (kaivalya). [Drugi aspekt ovog stanja] je postavljanje
energije [pravog] subjekta oitavanja (citisakti) u samoj sebi.
Prva sutra:
vieadarsina atmabhavabhavananivrttih
Kada ovek uvidi tu razliku,
265
tada prestaje napor za sopstvenim opstankom.
Buda je rekao da je najvie stanje svest anatta - biti bez Ja. To je vrlo teko razumeti.
Buda eli da kae da poslednja elja koja otpada je elja da se bude. Ima miliona elja. Ceo
svet nije nita drugo do objekat elja, ali osnovna elja je da se bude u tom svetu. Ta osnovna
elja uvek opstaje i traje. Smrt je najvei strah; zadnja elja koja otpada je elja da se bude u
ovom svetu.
Patanjali u ovoj sutri kae: kada vaa svesnost postane savrena, tada se viveka,
razlikovanje ostvaruje, kada ste postali svedok, ist svedok ma ta da se dogaa, izvan vas, u
vama Vi niste vie onaj koji ini, samo ste posmatra; ptica peva napolju vi samo
posmatrate; krv cirkulie unutra vi opaate; misli se kreu unutra vi posmatrate - nikada
se ne identifikujete ni sa im. Ne moete rei: "Ja sam telo"; ne moete rei: "Ja sam um"; ne
moete rei nita. Vi samo stalno posmatrate ne bivajui identifikovani ni sa jednim
objektom. Ostajete kao ist subjekt; jednostavno znate samo jednu stvar: kada ste posmatra,
svedok, kada je to svedoenje utvreno, tada elje nestaju.
I u trenutku kada elje nestanu, i smrt nestaje. Smrt postoji jer elite da postojite.
Smrt postoji jer ne elite da umrete. Smrt postoji jer se borite protiv celine. U trenutku kada
ste spremni da umrete, smrt postaje beznaajna; ne moe tada biti mogua. Kada ste spremni
da umrete, kako moete umreti? U samoj spremnosti za smrt, za nestanak, svaka mogunost
za smrt je nadvladana. To je paradoks religija.
Isus kae: "Ako uva sebe, izgubie se. Ako eli da se sauva, nemoj se uvati."
Onaj ko eli da postoji biva uniten. Nije da e neko da vas uniti; sam va napor da postojite
je destruktivan jer u trenutku kada se rodi misao: "elim da opstanem" vi ste se pokrenuli
protiv celine. To je kao da talas pokuava da bude protiv okeana. Sam taj napor stvara brigu i
patnju, i doi e trenutak kada e talas nestati. Ali sada kada se talas bori protiv okeana,
nestanak izgleda kao smrt. Da je talas spreman i svestan: "Ja nisam nita do okean, stoga u
emu je svrha sa uvam sebe? Postojau uvek i uvek jer okean postoji uvek, i ja u sa njim
uvek biti tu. Neu postojati kao ovaj talas, talas je samo oblik koji se trenutno uzima. Oblik e
nestati, ali ne i moj sadraj. Neu postojati kao ovaj talas, moda kao drugi talas, ili uopte
neu biti talas. Moda u ostati kao morska dubina gde nema talasa."
Unutarnja stvarnost opstaje jer celina prodire u vas. Vi niste nita drugo do celina,
jedan izraz celine. Kada je jednom ova svest ustanovljena, Patanjali kae: "Kada ovek uvidi
ovo razlikovanje, da nije nita od bilo ega, kada postane tako svestan da se ne identifikuje ni
sa im, tada se obustavljaju elje za ouvanjem sebe." Tada i poslednja elja nestaje, a ta
poslednja je i osnovna. Zato Buda kae: Moete odbaciti elje za novcem, bogatstvom, moi,
ugledom - sve je to nitavno. Ne moete da prestanete da udite za svetom - sve drugo je
nitavno, to su sekundarne elje. Osnovna elja je da se postoji u ovom svetu." Zato ljudi koji
se odriu svetovnog ivota ele osloboenje, ali to osloboenje je opet njihovo osloboenje.
ele da ostanu u moki, osloboenom stanju. ele da u tom stanju ne bude bola. ele da tu ne
bude patnje. Da budu potpuno blaeni, ali da oni tu budu. Naglasak je na tome da oni moraju
tu da budu.
265
Razliku izmeu purue, kao iste transcendentalne svesti, i uma (tela i svega bivstvujueg kao prakrti).
1069
Zato Buda nije mogao da pusti korenje u ovoj zemlji (u Indiji) u kojoj misle o sebi da
su veoma religiozni. Najreligiozniji ovek koji je roen na ovoj planeti nije mogao da pusti
korenje u ovoj religioznoj zemlji. ta se dogodilo? On je rekao, insistirao je na tome, da se
odbaci osnovna elja za postojanjem; rekao je: "Budi kao ne-bie". Rekao je: "Ne uestvuj u
zbivanju". Rekao je: Ne pitaj o osloboenju jer sloboda nije za tebe. Sloboda je sloboda od
tebe, ne za tebe, nego od tebe."
Osloboenje je osloboenje od vas samih. Uoite razliku: to nije za vas, osloboenje
nije za vas. To nije sloboda u kojoj vi i dalje postojite. Osloboeni, vi nestajete. Buda kae:
"Samo ropstvo postoji." Dozvolite da vam objasnim.
Da li ste ikada naili na zdravlje? Bili ste zdravi mnogo vremena, ali da li moete rei
ta je zdravlje? Samo bolest postoji. Zdravlje je nepostojee. Ne moete ga ustanoviti. Kada
imate glavobolju znate da je tu, ali da li biste ikada znali da nije bilo glavobolje? Zapravo, da
nije bilo glavobolje i glava bi nestala. Ne biste je vie oseali. Ako stalno oseate svoj glavu,
to samo pokazuje da tu mora biti nekog pritiska unutra, nekog stresa, naprezanja. Neke vrste
glavobolje mora biti stalno. Ako je celo telo zdravo, telo nestaje. Zaboravljate na njega. U
Zenu, kada meditanti sede vie godina, samo sede i ita ne rade, dolazi odreeni trenutak kada
zaboravljaju da su imaju tela. To je njihov prvi satori. Ne da telo nije tu, ono je tu, ali nema
pritisaka, pa kako da ga osete? Ako kaem neto moete da me ujete, ali ako sam tih kako
moete da me ujete? Tiina je tu - ona vam omoguava mnogo komunikacije - ali tiina se ne
moe uti. Ponekad kaete: "Da, mogu uti tiinu" tada ujete neki um. Moda su to umovi
tamne noi, ali su jo uvek umovi. Da je potpuna tiina, ne bi ste je mogli uti. Kada vam je
telo savreno zdravo, ne oseate ga. Kada neki pritisak nastane u telu, nek poremeaj, neka
bolest, tada poinjete da ga oseate. Ako je sve u harmoniji i nema bola ni patnje, vi ste
prazni. Nitavilo vas razbija.
Kaivalya je najvie zdravlje, celovitost, isceljenje svih rana. Kada su sve rane
isceljene, kako moete postojati? Vae Ja nije nita drugo do nakupljeni pritisci. Ja nije nita
drugo do sve mogue bolesti i poremeaji. Ja nije nita drugo do neostvarene elje, razoarane
nade, oekivanja, snovi - svi slomljeni, razbijeni. To nije nita do nakupljena bolest, to je ono
to nazivate Ja. Ili pogledajte to sa druge strane: u trenucima harmonije vi zaboravljate na
sebe. Kasnije moete da se setite kako je to bilo lepo, fantastino, daleko. Ali u tim trenucima
vi niste bili tu. Preplavilo vas je neto vee od vas; zaposelo vas je neto vie od vas; neto
dublje od vas je izbilo iz vas. Vi ste nestali. U dubokim trenucima ljubavi, ljubavnik nestaje.
U dubokim trenucima tiine, meditant nestaje. U dubokim trenucima pevanja, plesanja,
oboavanja, oboavalac nestaje. I to postaje poslednja predanost, najvia, najvii vrh -
kaivalya.
Patanjali kae: "ak i elje e nestati. ak i preostale elje e nestati." ovek je
tako ispunjen, tako potpuno ispunjen da nikada i ne razmilja u kategorijama postojanja.
Zato bi? Vi elite da budete ovde sutra jer ste danas neispunjeni. Sutra je zato potrebno;
inae umrli biste neispunjeni. Jueranjica vas je duboko razoarala; danas je opet
razoarenje; sutranjica je potrebna. Razoarani um stvara budunost. Razoarani um se
vrsto dri za budunost. Frustrirani um eli da postoji, jer ako sada smrt doe, cvee nee
procvetati. Nita se jo nije dogodilo, ovde je samo neplodno ekanje: "Kako mogu sada da
umrem? Nisam jo iveo." Taj neiivljeni ivot stvara elju za postojanjem.
Ljudi se tako plae smrti: to su ljudi koji nisu iveli. To su ljudi koji su, u izvesnom
smislu, ve mrtvi. Osoba koja je ivela potpuno ne misli o smrti. Ako doe, dobro, dobrodola
je. Takva osoba takoe eli da ivi, da slavi. ivot je blagoslov, milost; ko ga tako ivi
spreman je da prihvati smrt. ivot je udesno iskustvo; ovek je takoe spreman i za iskustvo
smrti. On se ne boji jer sutranjica mu nije potrebna; danas je potpuno ispunjen. ovek je
doao do ploda, cvetanja i rascvetavanja. Sada elje za sutranjicom nestaju. elja za sutra
uvek nastaju iz straha, a strah je tu jer se ljubav nije dogodila. elje uvek ostaju samo zato da
pokau da duboko u sebi vi oseate da ste potpuno besmisleni. ekate na neki smisao.
Jednom kada se smisao dogodi, vi ste spremni da umrete - tiho, lepo, divno.
1070
"Kaivalya", kae Patanjali, "dogaa se samo kada i poslednja elja nestane". Sav
problem je u biti ili ne biti. Ceo ivot se trudimo da budemo ovo ili ono, a ono najvie se
dogaa samo kada vi niste.
Kada ovek uvidi tu razliku, tada prestaje napor za sopstvenim opstankom.
Napor za sopstvenim opstankom je samo proieni oblik ega. Poslednji ostatak
poremeaja, stresa, pritisaka. Jo uvek niste potpuno otvoreni; neto je ostalo zatvoreno. Kada
ste potpuno otvoreni, kao da etate po brdu, kao svedok, ak i mrtve elje nestaju. Sa
nestankom i tih elja, neto potpuno novo se deava u ivotu. Novi zakon poinje da deluje.
uli ste za zakon gravitacije; uli ste za zakon boije milosti. Zakon gravitacije je
kada sve pada dole. Zakon milosti je kada sve 'pada' nagore. I ti zakoni postoje jer je sve u
ivotu ravnotea suprotnosti. Nauka je dola do otkria zakona gravitacije: Njutn je sedeo u
bati i posmatrao jabuku kako pada - da li se tako dogodilo ili nije, nije vano, ali videvi tu
jabuku kako pada u njemu se javila misao: Zato stvari uvek padaju dole? Zato nije
suprotno? Zato voka ne odleti navie i nestane u nebu? Zato ne u stranu? Zato uvek
navie? Poeo je da razmilja i meditira i tako je otkrio zakon. Doao je, zapravo nabasao na
vrlo temeljan zakon: da zemljina gravitacija privlai stvari sebi. To je gravitaciono polje. Kao
magnet ono vue sve dole.
Patanjali, Buda, Krina, Hristos - postali su svesni drugaijeg temeljnog zakona,
vieg od gravitacije. Oni su postali svesni da dolazi trenutak u unutarnjem ivotu svesti kada
svest poinje da se uzdie - slino gravitaciji. Ako jabuka visi na grani, nee pasti. Drvo joj
pomae da ne padne. Kada voka otpadne sa drveta, onda padne dole.
Slino tome: ako prianjate za telo neete 'pasti' navie; ako prianjate za um neete
'pasti' navie. Ako se vezujete za ideju o sebi, ostaete pod dejstvom gravitacije - jer telo je
pod dejstvom gravitacije, i um takoe. Um je suptilno telo, telo je grubi um. Oboje su pod
dejstvom gravitacije. I zato to se vi vezujete za njih i vi ste pod dejstvom gravitacije, jer se
vezujete za neto to je pod dejstvom gravitacije. To je kao da ste vezali za sebe kamen i
pokuavate da plivate, kamen e vas vui dole. Neete vam dozvoliti da plivate. Ako odbacite
kamen, moi ete da plivate lako.
Vezujete sa za neto to deluje pod zakonom gravitacije: za telo, um. "Jednom" kae
Patanjali, "kada postanete svesni da niste ni telo ni um, iznenada poinjete da se uzdiete
navie." Neki centar negde visoko na nebu poinje da vas povlai. Taj zakon se naziva "milost
boija". Bog vas povlai navie. I taj zakon je tu, inae ni zakon gravitacije ne bi mogao da
postoji. U prirodi, ako postoji pozitivno naelektrisanje, mora postojati i negativno. Mukarac
postoji, onda postoji i ena. Postoji razum, zato postoji i intuicija. Postoji no, zato postoji i
dan. Postoji ivot, postoji i smrt. Svemu treba suprotnost zbog ravnotee. Nauka je postala
svesna jednog zakona: gravitacije. Nauci je jo uvek potreban Patanjali da joj da drugu
dimenziju, dimenziju uzdizanja navie. Tada e ivot postati kompletan.
Vi ste mesto susretanja gravitacije i milosti. U vama milost i gravitacija se ukrtaju.
Vi imate neto od zemlje i neto od neba u sebi. Vi ste horizont gde se zemlja i nebo
dodiruju. Ako se suvie drite zemlje, tada ete potpuno zaboraviti ono to se u vama odnosi
na nebo, ne beskonani prostor, na ono iznad. Jednom kada vie niste vezani za va zemaljski
deo, poinjete da se uzdiete navie.
Kada ovek uvidi tu razliku, tada prestaje napor za sopstvenim opstankom.
Tada vivekanimnam kaivalyapragbharam cittam
Tada um vuen prema razlikovanju, tei ka konanom osloboenju.
Nova gravitacija poinje da deluje. Osloboenje nije nita drugo do ulazak u struju
milosti. Ne moete osloboditi sebe, moete samo odbaciti sve prepreke; osloboenje se
dogaa vama. Videli ste kako magnet privlai male parie gvoa. Ne idu oni ka magnetu,
magnet njih privlai. Spolja gledano izgleda kao da se ti parii gvoa kreu prema magnetu.
Tako izgleda, ali u sutini neto suprotno se dogaa: oni se ne kreu prema magnetu, magnet
1071
ih privlai ka sebi. Zapravo, magnet je taj koji dosee do njih. Sa magnetskim poljem on im se
pribliava, dodiruje ih, privlai ih. Ako su ti opiljci gvoa slobodni, nevezani ni za ta, za
neki kamen, tada magnet moe da ih privue. Ako su zakaeni za kamen, tada e ih magnet
privlaiti, ali nee moi da ih privue jer su zakaeni.
Potpuno isto se dogaa: jednom kada uvidite odvojenost, da niste telo, niste vie
okovani ni sa kakvim kamenom, niste vie u ropstvu sa zemljom. Neposredno pone da deluje
boiji magnet. Nije da ste vi dosegli Boga. Zapravo, Bog je dosegao vas. Vi ste ve u
njegovom magnetskom polju ali drite se za neto. Odbacite sve ega se drite i biete u toku,
u struji privlaenja. Buda je koristio re srotaapanna: pasti u tok, u struju. Govorio je:
"Jednom kada zapadnete u struju, ona e vas odvesti do okeana. Stoga, ne treba nita da
radite." Jedino treba da skoite u struju. Stojite na obali. Uite u struju i tada e struja uiniti
sav preostali posao. To je kao da stojite na visokoj zgradi, na krovu visoke zgrade, trista ili
petsto stopa visoko iznad zemlje. Nastavljate da stojite, gravitacija deluje na vas, ali nee
delovati dok ne skoite. Jednom kada skoite neete morati nita da radite. Samo iskoraite sa
krova dovoljno; va rad je zavren. Sada e gravitacija sve da odradi. Nema potrebe da
pitate: "ta sad treba da uradim?" Uinili ste prvi korak. Prvi korak je i zadnji korak.
Krinamurti je napisao knjigu "Prva i poslednja sloboda". Znaenje je: prvi korak je poslednji
korak jer jednom kada ste u struji, sve drugo e da uradi struja. Vi niste potrebni. Jedino je za
prvi korak potrebna vaa hrabrost.
Tada um vuen prema razlikovanju, tei ka konanom osloboenju.
Poinjete polako da se kreete navie. Vaa ivotna energija poinje da raste sve vie
i vie. I to je neverovatno kada se dogaa jer to je protiv svih zakona koje poznajete do sada.
To je levitacija, ne gravitacija. Neto u vama jednostavno poinje da se kree navie, i nema
prepreka za to. Nita ne spreava njegov put. Samo malo oputanja, malo nevezivanja - prvi
korak - i tada automatski, spontano, vaa svest postaje sve vie i vie razluujua, sve vie i
vie budna.
Dozvolite da vam kaem jednu drugu stvar. uli ste za izraz "zaarani krug".
Uzmimo umesto toga drugi izraz: "krug vrlina i ispravnosti". U zaaranom krugu loe stvari
se nastavljaju jedna za drugom. Na primer, ako ste ljuti na neto, ljutnja se nastavlja i na neto
drugo, i to donosi jo vie besa. Sada ste u zaaranom krugu. Svaki bes stvara naviku da se
razbesnimo jo vie, to opet stvara naviku da se jo vie razbesnimo i tako dalje. Kreete se u
zaaranom krugu koji postaje sve jai i jai.
Uzmimo drugi izraz: "krug vrline i ispravnosti". Ako postanete svesni, to Patanjali
naziva viveka, panja, sa kojom dobijate mo razlikovanja i uvida: vairagja. Razlikovanje
stvara odvajanje.
266
Kada postanete svesni, odjednom vidite da niste vie telo i odvraate se
od njega. Niste se odvojili od tela; usled same vae svesnosti telo se pokazuje kao neto
prirodno odvojeno od vas. Ako postanete svesni, postanete svesni da misli nisu vae i
odvraate se od misli. Sama ta svest oslobaa od misli. Tako poinjete da ih odbacujete. Ne
dajete im vie nikakvu energiju kroz identifikaciju i saradnju. Vaa identifikacija je prestala i
oni ne mogu vie da ive bez vae energije. Oni ive od vae energije. Oni vas iskoriavaju.
Oni nemaju svoju energiju. Svaka misao je ispunjena vaom energijom. I zato to niste u
kaivalyi, nezavisnosti, vi im dobrovoljno dajete svoju energiju, tako te misli ive tu, tu su
nainile svoje boravite. Naravno, onda dou i njihova deca, i prijatelji, i roaci, i to se tako
nastavlja. Jednom kada postanete malo svesni, viveka donosi vairagju, svesnost donosi
naputanje. Naputanje vas ini sposobnim da postanete sve vie budni. Naravno, vie
budnosti donosi vie vairagje, vie odvajanja, i tako dalje.
To je ono to nazivam "krugom vrline i ispravnosti": jedna vrlina proizvodi drugu, i
svaka postaje osnova za nastanak novih vrlina i ispravnosti.
266
Ovo poetno razlikovanje (viveka) donosi prvi uvid u nezavisnost duha i tela/uma, purue i prakrti. To
razlikovanje se sve vie produbljuje tako da postaje odvajanje (vairagja) od svega to nas sputava i ono dovodi
do konanog i apsolutnog razlikovanja purue i prakrti: kaivalya. U kaivalyi se dogaa potpuno odvajanje, kao
kada se odvajamo iz sna. Buenje je konkretno izlaenje iz sna. Tako se i iz stanja svesti koje predstavlja san i
neautentino bivstvovanje, bukvalno izlazi, odvaja. Zato se u Patanjalijevoj jogi i u sankhyi koristi izraz
kaivalya koji znai izdvajanje, a ne neki drugi. Time se naglaava direktno iskustvo probuenja.
1072
"To dovodi" kae Patanjali, "do poslednjeg trenutka" koji on naziva dharma megha
samadhi. Doi emo do toga kasnije. On kae da je to kao "oblak vrline koji vas obasipa". To
je taj krug vrline u razlikovanju, viveka, koga sledi vairagja, odvajanje, vairagja donosi vie
viveke, viveka opet stvara vie mogunosti za vairagju, i tako dalje - to dovodi do najvieg
vrha gde vas oblak vrline obasipa: dharma megha samadhi.
Kada se razlikovanje prekida, javljaju se stari sadraji i koncepti noeni snagom
steenih utisaka.
Meutim, jo uvek e tu biti mnogih zastajanja. Zato ne budite obeshrabreni. ak i
kada ste vrlo svesni i oseate iznenadne trenutke povlaenja, privlanost milosti navie, i u
izvesnim trenucima ste u toj struji, plovei u savrenoj lepoti, bez napora, i sve ide glatko, jo
uvek e tu biti pukotina i zastoja. Iznenada ete zatei sebe kako stojite na obali, izvan toka,
samo zbog starih navika. Mnogo ste ivota iveli na toj obali, izvan toka milosti. Samo zbog
starih navika prolost moe uvek iznova da vas nadvlada. Ne budite obeshrabreni zbog toga.
U trenutku kada vidite da ste opet na obali, opet siite u struju. Ne budite tuni zbog toga, jer
ako budete tuni opet ete ui u zaarani krug. Ne budite tuni zbog toga. Mnogo puta
tragalac dolazi blizu odredita, i mnogo puta gubi svoj put. Nema razloga za zabrinutost, opet
unesite svesnost. To e se dogaati mnogo puta; to je prirodno. Milionima ivota iveli smo
nesvesni - prirodno je da e stare navike mnogo puta iznova da se javljaju.
Kada se razlikovanje prekida, javljaju se stari sadraji i koncepti noeni snagom
steenih utisaka.
Mnogo puta ete biti baeni natrag, ponovo, ponovo i ponovo. Borba je teka ali nije
i nemogua. To je naporno, vrlo muno, ali ne budite tuni i obeshrabreni. Kad god se
osvestite ponovo, ne brinite ta se dogodilo. Dozvolite svesti ponovo da se uvrsti, to je sve.
Stalnim utvrivanjem svoje svesti uvek iznova, stvarate novi naboj i uticaj unutar vaeg bia,
novi utisak vrlina. Jednog dana e one postati prirodne kao ostale navike.
Onaj koji je sposoban da odri stalno stanje bez elja, ak i prema najuzvienijim
stanju prosvetljenja, i sposoban da primenjuje najviu vrstu diskriminacije, ulazi u stanje
znano kao 'oblak koji zasipa vrlinom'.
Onaj koji je sposoban da odri stalno stanje bez elja, ak i prema najuzvienijim
stanju prosvetljenja Patanjali to naziva paravairagja: najvie odvajanje. Odvajate se od
sveta; odvajate se od pohlepe; odvajate se od novca; odvajate se od moi, odvajate se od
svega spoljanjeg. Odvajate se ak i od svoga tela, ak i od svoga uma, ali poslednje
odvajanje je kaivalya odvajanje, od same kaivalye, od same moke, od same nirvane. Sada se
odvajate od same ideje osloboenja jer i to je elja. A elja, bez obzira na objekt, uvek je ista.
Vi elite novac, ja elim osloboenje, moku. Naravno, moj objekt je bolji od vaeg objekta,
ali jo uvek je moja elja ista kao i vaa. elja kazuje: 'Ja nisam zadovoljan sa onim to jesam.
Treba mi vie novca, tada u biti zadovoljan. Vie osloboenja je potrebno, tada u biti
zadovoljan.' Kvalitet elje je isti, problem elje je uvek isti. Problem je taj to je potrebna
budunost: "Ja sam sebi nisam dovoljan, neto vie je potrebno. Ma ta da mi se dogodi nije
dovoljno. Neto jo uvek treba da mi se dogodi, tek onda u biti srean." To je priroda elje:
traite novac, neko trai veu kuu, neko misli na vie moi, na politiku, neko misli na bolju
enu ili boljeg mua, neko misli na bolje obrazovanje, vie znanja, neko misli na vie
udotvornih moi, ali to sve ne pravi razliku. elja je elja, a potrebna je beeljnost.
To dolazi do paradoksa: ako ste potpuno bez elja - a u potpunoj beeljnosti i
osloboenje je ukljueno - dolazi trenutak kada ne elite ak ni osloboenje, ne elite ak ni
Boga. Vi jednostavno ne elite; vi samo jeste, i tu nema elja. To je stanje bez elja.
Osloboenje se dogaa u tom stanju. Osloboenje se ne moe eleti, jer sama njegova priroda
je takva da dolazi samo kada nema elja. Osloboenje se ne moe eleti. Ono ne moe postati
motiv jer se dogaa samo kada su svi motivi nestali. Ne moete nainiti Boga za objekat
svojih elja, jer eljan um je uvek bezboan. eljan um ostaje bez svetosti; eljan um ostaje
1073
svetovan. Kada nema elja, ak ni elje za Bogom, odjednom otkrivate da je On oduvek tu.
Vae oi se otvaraju i prepoznajete ga.
elje deluju kao prepreke. I poslednja elja, najsuptilnija elja, jeste elja za
osloboenjem. Poslednja najsuptilnija elja je da se bude bez elja.
Onaj koji je sposoban da odri stalno stanje bez elja, ak i prema najuzvienijim
stanju prosvetljenja, i sposoban da primenjuje najviu vrstu diskriminacije
Naravno, najvia diskriminacija e biti potrebna. Moraete da budete veoma svesni -
jer je vrlo, vrlo duboka elja da se bude slobodan od patnje, da se bude slobodan od ropstva,
tako da se ak i te elje ne jave. Vaa svesnost je tako savrena da vie nema nijednog
mranog ugla u vaem biu. Puni ste svetlosti, osvetljeni sveu. Zato je Buda, kada su ga
vie puta pitali: "ta se dogaa sa onim kose prosvetli?" - ostajao tih. Nikada nije odgovorio.
Stalno su ga to pitali: "Zato ne odgovarate?" Rekao je: Ako odgovorim, stvoriete elju za
tim, i to e postati prepreka. Pustite da ostanem tih, tako da vam ne bih dao novi objekta elja.
Ako kaem: 'To je sat it ananda: to je istina, to je svesnost, to je blaenstvo', odmah e
nastati elja u vama. Ako bih o tome govorio kao o ekstatinom stanju u Bogu, odmah bi vas
obuzela pohlepa. Odjednom bi nastale elje u vama. Va um bi rekao: "Da, to e traiti, to
e nai. To treba traiti. Po svaku cenu, ali postae blaen." Buda je rekao: "Neu rei nita
o tome, jer ma ta da kaem, va um bi skoio na to i od toga napravio elju, i to bi postalo
uzrok vaih tenji i nikada ne biste dostigli prosvetljenje."
Buda je naglaavao da nema osloboenja. Naglaavao je da kada ovek postane
svestan, on jednostavno nestaje. On nestaje kao kada ugasite lampu i svetlost nestaje. Re
nirvana jednostavno znai gaenje lampe, utrnue svetiljke. Tada neete pitati gde je plamen
otiao, ta se dogodilo sa plamenom; jednostavno je nestao - poniten. Buda je naglaavao da
tada nita ne preostaje; kada postanete prosvetljeni sve nestaje, kao kada se plamen u lampi
ugasi. Zato? To izgleda vrlo negativno. To je zato da vam ne bi dao neki objekat elja. Sada
ljudi pitaju: "Zato bismo traili takvo stanje? Bolje je biti u svetu. Barem smo tu, u patnji, ali
postojimo, u muci, ali postojimo. Vae stanje nitavila nam ne odgovara."
U Indiji budizam je nestao; u Kini, Burmi, na Cejlonu i Japanu opet se pojavio, ali
nikada se vie nije pojavio u svojoj izvornoj istoti jer budisti su nauili lekciju: a to je da
ljudi ive kroz elje. Ako insistiraju da nema niega posle prosvetljenja i da sve nestaje, onda
ljudi nee da ih slede. Tada e sve ostati kako jeste, samo e njihova religija nestati. Stoga su
nauili trik, i u Japanu, u Kini, na Cejlonu i Burmi poeli su da govore o divnim stanjima
nakon prosvetljenja. Oni su izdali Budu. Njegova istota je izgubljena; religija se proirila.
Budizam je postao jedna od najveih religija na svetu. Oni su nauili politiku ljudskih bia.
Ispunili su vae elje. Rekli su: "Da, udesna zemlja, Budina zemlja, nebeska zemlja gde
vlada veno blaenstvo." Poeli su da govore u pozitivnim terminima. Protiv ljudske pohlepe
sa kojom su bili zaraeni, podigli su elje. Ljudi su poeli da slede budizam, ali budizam je
izgubio svoju lepotu. Njegova lepota je u njegovom insistiranju da vam ne daje nijedan
objekat elja.
Patanjali je napisao najbolje to se moglo napisati o najvioj istini, ali nijedna
religija nije nastala oko njega, nijedna crkva se nije ustanovila oko njega. Takav veliki uitelj,
takav veliki Majstor ostao je bez sledbenika. Nijedan hram ga ne obeleava. ta se dogodilo?
Njegova Joga sutra je itana, komentarisana, ali nita ni nalik Patanjaliju ne postoji u
hrianstvu, budizmu, ainizmu, hinduizmu, islamu. Zato? Zato to vam on ne daje nikakve
nade. Ne daje vam nikakvu pomo za vae elje.
Onaj koji je sposoban da odri stalno stanje bez elja, ak i prema najuzvienijim
stanju prosvetljenja, i sposoban da primenjuje najviu vrstu diskriminacije, ulazi u stanje
znano kao 'oblak koji zasipa vrlinom'.
Dharma megha samadhi: te rei se moraju razumeti. One su vrlo sloene. Mnogo je
komentara bilo napisano o Patanjaliju, ali izgleda da su oni propustili sutinu. Dharma
megha samadhi znai: trenutak u kome svaka elja nestaje. Kada nema ak ni elje za
ouvanjem sebe, kada nema straha od smrti, vrlina vas obasipa - kao oblak koji se sakuplja
oko vae glave i obasipa vas divnom vrlinom, blagoslovima, velikim blaenstvom Ali zato
Patanjali to naziva oblakom? Zato jer je ovek izvan ak i od toga; to ostaje samo kao oblak.
1074
Ranije, vae oi bile su pune mana, sada su pune vrlina, ali vi ste ostali ravnoduni. Ranije,
samo vas je patnja obasipala, kao pakao; sada ste uli na nebo i sve je savreno lepo, nema
jadikovki ni na ta, ali to ostaje samo oblak. Moda je to beli oblak, nije crni, ali samo je
oblak i ovek je izvan njega. Zato on to naziva oblakom.
To je poslednja prepreka, i naravno, ona je vrlo lepa jer je od vrlina. Nalik je zlatnim
lancima optoenim dijamantima. Nije ni nalik obinim lancima; izgleda vrlo ukraeno, vie
deluje kao ukras nego kao okov. ovek voli da bude vezan sa njima. Ko ne bi voleo da bude
obasut udesnom sreom, beskrajnom sreom? Ko ne bi voleo da bude u takvoj ekstazi
zauvek? Ali i to je samo oblak, beo, divan, ali i on skriva pravo nebo iza sebe.
I u toj uzvienoj taki postoji mogunost pada natrag. Ako postanete vezani za
dharma megha samadhi, ako postanete suvie vezani, poinjete suvie da uivate u tome i
prestanete da uviate da "ja nisam ni to", tada je mogue da odete natrag.
U hrianstvu, judaizmu, islamu, jedino dva stanja postoje: raj i pakao. Ono to
hrianstvo naziva rajem jeste ono to Patanjali naziva dharma megha samadhi. Na Zapadu
nijedna religija nije zala iza toga. Mi u Indiji imamo tri stanja: pakao, raj i osloboenje,
moka. Pakao je apsolutna patnja, raj je apsolutna srea, moka je iznad oboje: nije ni raj ni
pakao. Na zapadnim jezicima nema nijednog izraza nalik moki. Hrianstvo je stalo kod raja
- dharma megha samadhi. Koga briga da ide iznad toga? To je tako lepo. I iveli ste tako
dugo u patnji, elite da je ostavite zauvek. Ali Patanjali kae: "Ako se veete za to, spotai
ete se na poslednji stepenik. Samo to niste stigli svome domu, samo jo jedan stepenik, i
stii ete na taku bez povratka - ali se spotiete. Samo to niste pristigli svome domu, vi opet
gubite put. Pred vratima ste, spremni da zakucate da se otvore, ali na tom predvorju palate vi
stajete i ostajete da ivite tu, na ulazu." Pre ili kasnije ete izgubiti to predvorje, jer ono
postoji samo za onoga ko ulazi u palatu. Ono ne moe postati boravite. Ako ga nainite
svojim domom, pre ili kasnije biete izbaeni odatle: neete biti dostojni. Vi ste kao kloar
koji je poeo da ivi na neijem ulazu od kue.
Treba da uete u palatu; tada e ulaz biti otvoren. Ali ako stanete na ulazu, ak e i
on postati nedostupan. A predvorje je tako divno, nikada niste znali za tako neto, zato postoji
nerazumevanje - mislimo da je to ve sama palata. iveli smo uvek u takvoj napetosti i patnji,
pritiscima, da ak i u predvorju, tako blizu najvioj palati, tako blizu najvioj istini, tako tihoj,
mirnoj, tako blagoslovenoj, ne moemo zamisliti da je mogue neto bolje od toga. Poeleete
da ostanete tu.
Patanjali kae: "Ostanite paljivi i budni". Zato to naziva oblakom. Moe da vas
zaslepi, moete da se izgubite u njemu. Ako nadiete taj oblak: tatah kleakarmanivrttih -
tada sledi sloboda od prepreka karme.
Ako moete da nadiete dharma megha samadhi, ako moete da transcendirate
nebesko stanje, raj, samo tada sledi sloboda od patnje i karme. Inae paete natrag u svet.
Jeste li videli malu decu kako igraju igru zvanu ludo, lestve i zmije? Pomou lestvica
napreduju, a pomou zmije se vraaju. Pobeuju u igri od sto taaka, ali na devedeset devetoj
je zmija, ako ne proete devedeset i deveti korak, baeni ste natrag, u svet.
Dharma megha samadhi je devedeset i deveti poen, ali tu je zmija. Pre nego to vas
zmija dohvati morate da skoite u stoti poen. Samo je tu pravi dom. Vratili ste se kui,
ispunili ste krug.
Tada sledi sloboda od prepreka karme.
Tada ono to se jo moe spoznati kroz um je vrlo malo u poreenju sa beskrajnim
znanjem steenim u prosvetljenju, kada se uklone svi velovi naruavanja i oneienja.
Samo par sutri ranije Patanjali kae da je um sposoban da spozna beskrajno. Sada
kae da je ono to moe biti spoznato kroz um vrlo malo u poreenju sa beskrajnim znanjem
steenim u prosvetljenju.
Kako napredujete sve vie, svako stanje je iznad onoga koga ste nadili. Kada je
ovek izgubljen u svojoj ulnosti, um deluje ogranieno. Kada ovek nije izgubljen u
ulnostima i nije vie vezan za telo, um poinje da deluje na savreno zdrav nain. Dogaaju
1075
mu se neogranieni uvidi; postaje sposoban da spozna bezgranino. Ali i to nije nita u
poreenju kada je um potpuno odbaen i kada bivate bez uma. Nikakav posrednik nije
potreban. Sva posredna sredstva nestaju i vi ste neposredno u stvarnosti. ak ni um nije tu kao
posrednik, kao neto izmeu. Nieg nema izmeu. Vi i stvarnost ste jedno. Spoznaja kroz um
nije nita u poreenju sa spoznajom u prosvetljenju.
Bivajui ispunjen svojim ciljem, proces preobraaja triju guna se okonava.
Za prosvetljenoga ceo svet staje, jer sada mu nije potreban svet da bi on postojao.
Najvie je otkriveno. Svet postoji kao stanje svesti. Svet postoji zbog vaeg rasta. kola
postoji za uenje. Kada ste nauili lekcije, kola vam vie nije potrebna, vi ste poloili ispit.
Kada neko postigne prosvetljenje, on je poloio ispit ovog sveta. Sada kola nema vie
nikakve svrhe za njega. Sada moe da zaboravi na kolu, i kola moe da zaboravi na njega.
Moe da ide iznad, porastao je. Takve okolnosti vie nisu potrebne.
Svet je mesto, okolnost. On je mesto u koje ste zalutali i vraate se kui. On je
okolnost kada ste izgubljeni i vraate se na pravi put. On je stanje kada zaboravljate Boga i
spoznajete ga opet.
Ali zato uopte takva situacija? Zbog suptilnog zakona: ako ne zaboravite Boga, ne
moete ga se ponovo setiti. Da nema mogunosti da ga zaboravite, kako biste ga znali, zato
biste ga znali? Zato je uvek mogue da ga lako zaboravite. Riba u okeanu nikada ne spoznaje
okean, jer nikada nije bila izvan njega. ivi u njemu, roena je u njemu, umire u njemu, ali
nikada ne dolazi do spoznaje o okeanu. Samo u jednoj situaciji riba spoznaje okean: kada je
izvaena iz njega. Tada iznenada postane svesna da je to okean, njen ivot. Kada je riba
baena na obalu, na pesak, tada zna ta je okean.
Potrebno je da budete izbaeni iz okeana Boanskog; nema drugog naina da ga
spoznate. Svet je takva velika situacija u kojoj postajete toga svesni. Tu je agonija, bol je tu,
ali to je sve znaajno. Nita nije bez znaaja u svetu. Patnja je znaajna. Patnja je kao ona
patnja na obali, na pesku, koja daje svu snagu da se vratite u okean. Tada, kada se riba vrati u
okean, ona e znati. Nita se nije promenilo - okean je ostao isti, riba je ostala ista - ali njen
odnos se ogromno promenio. Sada zna: "Ovo je okean". Sada zna kakva je milost biti u
okeanu. Patnja je stvorila novo razumevanje. I pre je bila u istom okeanu, ali sada okean vie
nije isti jer postoji novo razumevanje, nova svest, novo prepoznavanje.
Neophodno je da ovek bude izbaen iz Boga. Biti baen u svet nije nita drugo do
biti izbaen iz Boga. I kada ste izvan milosti boije, izvan milosti celine iz koje ste izbaeni,
zato traite put natrag. Putem tog napora, tog tekog napora biete sposobni da ga dostignete,
i tada ete razumeti. Platiete to svojim naporom, inae Bog e ostati beznaajan. A kada je
neka stvar beznaajna, ne moete da uivate u njoj. Inae Bog e ostati suvie oigledan.
Kada je neka stvar suvie oigledna, skloni ste da je zaboravite. Inae Bog je toliko blizu da
nema razmaka da ga uvidite. To je prava patnja, ne znati ga. Patnja sveta nije patnja; to je
zamaskirani blagoslov jer samo kroz tu patnju doi ete do spoznaje ogromnog blaenstva
prepoznavanja, vienja licem u lice boanske istine.
Bivajui ispunjen svojim ciljem, proces preobraaja triju guna se okonava.
Ceo svet sainjen od tri gune: sattva, raas i tamas, se okonava. Uvek kada neko
postigne prosvetljenje, za njega svet prestaje. Naravno, drugi nastavljaju da sanjaju. Ako vie
riba pati na obali, na vruem pesku, na vrelom suncu, i jedna riba pokuava i pokuava i skoi
u okean, opet se vrati kui, za nju, ili za njega, toplota sunca, vrelina peska i sve patnje
nestaju. One su samo komar prolosti; ali za druge on postoji.
Kada ribe kao to su Buda, Patanjali skoe u okean, za njih svet nestaje. One su
opet u sveoj materici okeana. Vratile su se opet, uivaju, spojene su sa bezgraninim
ivotom. Nisu vie odvojene; nisu vie otuene. One su postale svesne. Vratile su se sa novim
razumevanjem: budne, prosvetljene - ali za ostale svet se nastavlja.
Ove Patanjalijeve sutre nisu nita drugo do poruke od ribe koje su se vratile domu
svome, trudile su se da doskoe i govore neto ljudima koji su ostali na obali i pate. Moda su
vrlo blizu okeanu, na samoj ivici, ali ne znaju kako da uu u njega. Ne ine dovoljno napora,
1076
ili ga moda ine u pogrenom pravcu, ili su moda jednostavno izgubljeni u patnji i prihvatili
su je kao da je ivot takav, ili su tako razoarani, obeshrabreni, da ne mogu da uine nikakav
napor. Joga je napor da se dostigne stvarnost u kojoj smo postali ponovo spojeni. Biti ponovo
spojen znai biti jogin. Joga znai: ponovno spajanje, vraanje u jedinstvo, ponovno stapanje.
Procesi ispoljavanja kao niza promena, koje se dogaaju iz trenutka u trenutak,
bivaju spoznate na konanom kraju preobraaja guna.
U ovoj maloj sutri Patanjali je rekao sve to je savremena fizika otkrila. Samo pre
trideset ili etrdeset godina bilo bi nemogue razumeti ovu sutru jer je u njoj predstavljena
cela kvantna fizika, u saetoj formi, u toj maloj sutri. I to je dobro jer ovo je zavrna sutra.
Zato Patanjali saima ceo svet fizike u ovoj zavrnoj sutri: u meta-fiziku. To je
fundamentalna fizika. Najvei prodor u fizici doao je u ovom veku kao kvantna teorija.
Maks Plank je otkrio neverovatnu stvar. Otkrio je da ivot nije kontinuitet. Sve je
isprekidano, trenutno. Jedan trenutak vremena je odvojen od drugog, a izmeu dva trenutka
vremena je prostor. Oni nisu spojeni; oni su nepovezani. Jedan atom je odvojen od drugog
atoma, a izmeu dva atoma je veliki prostor. On nisu spojeni. Zato je to nazvao 'quanta':
odvojenost, posebni atomi nisu meusobno spojeni, oni lebde u beskrajnom prostoru, ali
odvojeno - kako kada presipate graak iz jedne posude u drugu i on pada odvojeno, zrno po
zrno, a kada prelivate ulje iz jednog suda u drugi ono, tee u kontinuitetu.
Egzistencija ne nalik graku, odeljena. ta je Patanjali pod time mislio? Jer on kae:
"Jedan atom, drugi atom: to su dve stvari koje sainjavaju svet. Izmeu njih je prostor. To je
ono to sve sadri, Bog. Nazovite ga prostor, nazovite ga brahman, nazovite ga purua, kako
god hoete; svet se sastoji od pojedinanih atoma, a celina se sastoji od beskrajnog prostora
izmeu njih."
Sada fiziari kau da ako bismo sabili svu materiju kosmosa, sve zvezde i planete,
bila bi saeta na malu kuglicu veliine graka. Samo toliko materije postoji. Toliko je veliko
rastojanje izmeu atoma. Materija je vrlo retka, tek tu i tamo. Ako bismo sabili svu materiju
Zemlje, mogli bismo je smestiti u kutiju ibice. Toliko prostor nadmauje materiju,
neverovatno! "I ako je sabijamo jo vie" kae Patanjali, "tada e i ta mala koliina materije
da nestane." Sad, fiziari kau da kada materija nestaje ostaje crna rupa.
Sve dolazi iz niega, plee okolo, i ponovo nestaje u nita. Kao to postoje
materijalna tela: zemlja, sunce zvezde, postoje slino njima i prazne rupe, crne rupe. Te crne
rupe su saeta praznina. One nisu puko nitavilo, one su vrlo dinamine - vrtlog nitavila. Ako
zvezda doe do crne rupe, crna rupa e je usisati. Stoga one su vrlo dinamine, ali to je
praznina, nema materije u njima, jednostavno odsustvo materije; samo ist prostor, ali
udesno mona. Moe da usisa svaku zvezdu, i zvezda e nestati u praznini, bie svedena na
prazninu. Stoga, konano, ako se potrudimo, sva materija e nestati. Ona dolazi iz ogromne
praznine, i biva baena opet u ogromnu prazninu: iz niega u nita.
267
Procesi ispoljavanja kao niza promena, koje se dogaaju iz trenutka u trenutak,
bivaju spoznate na konanom kraju preobraaja guna.
To jogin uvia u poslednjoj fazi, kada tri gune nestaju u crnoj rupi, nestaju u
praznini. Zato jogini svet nazivaju maya, iluzorna predstava.
Da li ste videli magijsku proizvodnju mango drveta koje odjednom raste i raste, i ne
samo to, ono se odjednom pojavljuje iz niega? To je samo iluzija, magiar stvara iluziju.
Moda je poslao duboku poruku u vae nesvesno. To je kao duboka hipnoza. On stvara ideju,
ali je vizualizuje tako duboko da je utiskuje duboko u vae nesvesno tako da je vi vidite onako
kako on eli da je vidite. Nita se ne dogaa. Drvo nije tu, mango nije tu. Ali mogue je, samo
iz velike imaginacije, stvoriti mangoovo drvo, i ono e se pojaviti. Ne samo to, on moe
ubrati mango i dati vam ga i rei ete: "Vrlo ukusno".
267
Taj prostor koji sadri sve estice je osnova svesti. I prostor i svest imaju iste osobine: kao to prostor sadri
sve objekte, tako i svest moe da osvesti sve objekte, da im svedoi. Taj isti prostor se spolja pokazuje kao crna
rupa u kojoj nestaje sva materija, i iz koje sva materija nastaje, dok se u nama taj isti prostor pokazuje kao ista
svest o sebi ili Sopstvo. Budui da sve objektivno sadre, oboje transcendiraju materiju i objekte.
1077
Hindusi svet nazivaju maya, magijska predstava. To je Boija imaginacija. Sve je
san, sve je projekcija.
Gledate film: na istom ekranu vidite kako se odigrava velika pria, i vidite kao da je
sve u kontinuitetu, ali nije. Ako se film pokrene malo sporije, videete da je sve isprekidano -
kvantno. Jedna slika odlazi, druga dolazi, druga odlazi, druga dolazi, ali izmeu dve slike je
procep. U tom razmaku moete videti pravu pozadinu. Kada se slike kreu brzo, one stvaraju
iluziju jedinstvenog kretanja. Naravno, film nije film, ve statina fotografija kao i svaka
druga. Kretanje je iluzija jer se te statine fotografije kreu jedna za drugom tako brzo,
razmak izmeu njih je tako mali, da ne moete da vidite razmak. Tako sve izgleda kao
neprekidno.
Pokreem svoju ruku: da bi se prikazao pokret moje ruke na filmu potrebno je hiljade
slika koje prikazuju pokret iz trenutka u trenutak. Jedan jednostavan pokret ruke e biti
podeljen na hiljade malih statinih slika. Kada se sve te slike pokrenu brzo ruka izgleda kao
da se kree. To je iluzija. Iza svega toga, izmeu dvaju slika, je beli ekran, prazan.
Patanjali kae: "Svet nije nita drugo do bioskop, projekcija." Ali to razumevanje
nastaje jedino onda kada ovek dostigne zadnju taku uvida. Kada vidi sve gune obustavljene,
nita se ne kree, odjednom uvia da je cela pria o stvaranju nastala usled iluzornog kretanja,
brzog kretanja. To je ono to se dogodilo savremenoj fizici.
Prvo su rekli kada su doli do atoma: "Sada je to najvie, to vie ne moe da se deli."
Onda su podelili i atom. Tada su doli do elektrona: "Sada to vie ne moe da se deli." Onda
su i to podelili. Sada su doli do praznine; sada ne znaju ta da rade. Delili su i delili i
savremena fizika je dole do take kada je materija potpuno nestala. Savremena fizika je
dostigla preko materije, a Patanjali i jogini su preko svesti dostigli istu stvar. Do ove
pretposlednje sutre dosegli su i fiziari. Do ove pretposlednje sutre naunici mogu da se
priblie, da razumeju, da prodru. Poslednja sutra je nemogua za naunike, jer poslednja sutra
moe biti ostvarljiva samo putem svesti, ne putem materije, ne kroz objekte, samo direktno
kroz subjektivnost.
Puruarthaunyanam gunanam pratiprasavah kaivalyam svarupapratitha va
citiaktiriti
Kaivalya je stanje prosvetljenja koje sledi povratak guna u izvorno stanje jedinstva
usled ega se purua oslobaa od objekata. U tom stanju purua je utvren u svojoj
autentinoj pravoj prirodi, koja je ista svest. Kraj.
Kaivalya je stanje prosvetljenja koje sledi ponovno stapanje triju guna kada svet
stane, kada tok zbivanja sveta, kramaha, stane, kada postanete sposobni da vidite izmeu dva
trenutka vremena i dva atoma materije, kada moete da se kreete u prostoru i kada moete da
vidite da sve nastaje iz tog prostora i da se sve vraa u taj prostor; kada postanete tako budni
da odjednom sav iluzorni svet nestaje kao san, to je kaivalya. Tada ostajete u istoj svesti -
bez identiteta, bez imena, bez oblika. Tada ste istiji od istog. Tada ste najtemeljniji,
najbitniji, najpostojaniji, i utvreni ste u toj istoti, samo vi.
Patanjali kae: "Kaivalya je stanje prosvetljenja koje sledi povratak guna u izvorno
stanje jedinstva, usled ega se purua oslobaa od objekata. U tom stanju purua je utvren u
svom autentinom stanju." Vratili ste se kui. Putovanje je bilo dugo, muno, naporno, ali ste
se vratili kui. Riba je skoila u okean iste svesti. Patanjali nije rekao nita vie o tome, jer
vie se ne moe rei. Ikada Patanjali kae "Kraj" ne samo da misli da se Joga sutre tu
zavravaju. On kae: "Svaki mogui izraz se tu okonava. Sve to se moe rei o najvioj
stvarnosti tu se okonava. Iza toga je samo iskustvo. Izraavanje se ovde zavrava." I niko
nije sposoban da ode iza toga. Niko. Nema nijednog izuzetka u celoj istoriji ljudske svesti.
Ljudi su pokuavali. Samo je njih nekoliko dostiglo to to je Patanjali dosegao, ali niko nije
bio sposoban da ode iza Patanjalija.
Zato kaem da je on Alfa i Omega. On je zapoeo od samoga poetka; niko nije bio
sposoban da pronae bolji poetak od njega. Poeo je od samoga poetka i doao do samoga
kraja. Kada on kae 'Kraj' on samo kae de je izraavanje okonano, definisanje je okonano,
1078
opisivanje je okonano. Ako ste zaista doli sa njim dovde, onda je samo iskustvo dalje
preostalo. Sada poinje postojanje. ovek moe da bude to, ali ne moe o tome da govori.
ovek moe to da ivi, ali ne moe to da opie. Rei ne pomau. Svi jezici su nemoni iza te
take. Samo je rekao ono to se moe rei: tada ovek postie svoju autentinu, pravu prirodu
- i Patanjali je stao. To je cilj: spoznati svoju pravu prirodu i iveti je - jer sve dok ne
otkrijemo svoju pravu prirodu biemo u patnji. Sva patnja je pokazatelj da ivimo nekako
neprirodno. Sva patnja je samo simptom da naa priroda nije ispunjena, da nekako nismo
usklaeni sa sopstvenom stvarnou. Patnja nije va neprijatelj; ona je samo simptom. Ona na
neto ukazuje. Ona je kao termometar, jednostavno pokazuje da ste negde otili pogreno.
Ispravite to, ispravite sebe, dovedite sebe u ravnoteu, vratite se, uskladite se. Kada sva patnja
nestane, ovek je u skladu sa svojom prirodom. Tu prirodu Lao Ce naziva Tao, Patanjali je
naziva kaivalya, Mahavira je naziva moka, Buda je naziva nirvana. Ali ma kako da je
nazovete - ona nema imena, nema oblika - to je u vama, prisutno, upravo ovoga trenutka.
Ispali ste iz tog okeana jer ste izali iz sebe. Suvie ste se kretali u spoljnjem svetu. Krenite
unutra. Neka sada to bude vae hodoae: kretanje ka sebi.
Dogodilo se: sufi mistik Bajazid je otiao u hodoae u Meku. Bilo je teko. Bio je
siromaan i nekako je za nekoliko godina isprosio trokove potrebne za putovanje. Tada je bio
vrlo srean. Imao je skoro sav potreban novac da ode u Meku, i poao je. Ali u vreme kada je
trebao da stigne u Meku, ba ispred grada sreo je fakira, svog Majstora. Seli su ispod jednog
drveta i ree mu: "O, budalo, gde si poao?" Bajazid ga pogleda; nikada nije video tako
prosvetljeno bie. Pribliio mu se o ovaj mu ree: "Daj mi sve to ima. Gde si poao?" On
ree: "Poao sam u Meku na hodoae." Majstor mu ree: Gotovo. To ti sada nije potrebno.
Samo slui mene. Moe ii oko mene koliko god hoe. Moe da radi svoju parikramu,
svoje obilaenje kabe oko mene. Ja sam Meka." I Bajazid je bio tako ispunjen njegovim
magnetizmom da mu je dao sav svoj novac, kao bogosluenje. Tada je starac rekao: "Sada se
vrati kui." I on je tada bio u svojoj kui.
Kada je pristigao u svoj grad ljudi su se okupljali i govorili: "Neto se izgleda
dogodilo sa tobom. Znai to ipak deluje, odlazak u Meku deluje? Izgleda osvetljen, ispunjen
svetlou." On ree: "Prestanite se tim besmislicama! Jedan starac me sreo i promenio celo
moje hodoae. Rekao je: 'Idi kui' i otada ja idem kui, unutra. Stigao sam. Dostigao sam
svoju Meku."
Spoljna Meka nije prava Meka. Prava Meka je u vama. Vi ste hram boiji. Vi ste
boravite najvieg. Stoga nije pitanje gde da naete istinu, pitanje je: kako ste je izgubili?
Pitanje nije gde da idete; ve ste tu - prestanite da idete.
Odbacite sve puteve. Sve su to putevi elja, nastavci elja, projekcije elja: ii negde,
ii negde, uvek negde drugde, nikada ovde.
Tragalac ostavlja sve puteve, jer svi putevi vode ovde, i On je tu.
Puruarthaunyanam gunanam pratiprasavah kaivalyam svarupapratitha va
citiaktiriti
1079
Poglavlje 10
JA SAM U MILOSTI LJUBAVI
10. maj 1976. pre podne u dvorani "Buddha"
Prvo pitanje:
Zato je svako ljudsko bie puno problema i nesreno?
Prva stvar: zato to ovek moe biti udesno srean, ta mogunost postoji, iz tog
razloga je nesrean. Niko drugi, ni ivotinja, ni ptica, ni drvo, ni kamen - ne mogu biti sreni
kao ovek. Mogunost, udesna mogunost da moete biti sreni, veno sreni, da budete na
vrhu planine blaenstva, stvara nesrenost. I kada pogledate oko sebe vidite da ste u dolini,
mranoj dolini, a da moete biti na vrhu: poreenje, mogunost i aktuelno stanje.
Ako niste roeni da budete Buda, tada neete ni biti nesreni. Stoga, to osoba vie
opaa, vie je nesrena. to je osoba osetljivija, vie je nesrena. to je vie ivahna, vie
osea tugu, vie osea mogunosti i protivrenost, jer se nita ne dogaa i sputana je.
ovek je nesrean jer moe biti neizmerno srean. I nesrenost nije loa. To je
upravo put koji vas vodi na vrh. Ako niste nesreni, tada se neete ni kretati. Ako niste
nesreni u vaoj mranoj dolini, zato biste ulagali bilo kakav napor da se popnete uzbrdo? To
moe biti teko za penjanje - dok sunevi zraci sa vrha ne izazovu panju, dok sama
egzistencija na vrhu ne stvori lud impuls za dostizanje, dok vas sama mogunost ne izazove
da ispitate i traite.
Ljudi koji nisu vrlo paljivi, oseajni, nisu ni mnogo nesreni. Da li ste videli nekog
idiota nesrenog? Nemogue. Idiot ne moe da bude nesrean jer ne moe da bude svestan
mogunosti koje nosi u sebi.
Vi ste svesni da ste seme, i da moete biti sreni samo kao drvo. Cilj vie nije tako
daleko, to vas ini nesrenim. To je dobar nagovetaj. Oseaj duboke nesree je prvi korak.
Buda ga sigurno osea vie nego vi. Zato se on odrekao doline i poeo da se penje uzbrdo.
Male stvari koje vama iskrsavaju svaki dan, postaju veliki izazov za njega. Video je bolesnog
oveka, video je starca sa tapom, video je mrtvaca, to je bilo dovoljno; iste te noi napustio
je svoju palatu. Postao je svestan gde se nalazi: "Isto e se i meni dogoditi. Pre ili kasnije,
biu star i mrtav, stoga zato bih ostao ovde? Pre nego to nestanu povoljne mogunosti,
pokuau da dostignem neto to je besmrtno." Velika elja je nastala u njemu da dosegne
vrh. Taj vrh nazivamo Bogom, taj vrh nazivamo kaivalya, taj vrh nazivamo moka, nirvana;
ali taj vrh postoji u vama kao seme. Ono mora da se otvori. Stoga vie osetljive due vie i
pate. Idioti ne pate. Budale ne pate. Oni su ve sreni u svom prosenom ivotu: zaraditi malo
novca, napraviti malu kuu - i gotovo. Sve njihove mogunosti su samo to.
Ako ste svesni da to ne moe biti cilj, da to ne moe biti sudbina, tada velika patnja
ulazi u vae bie kao otrica maa. Ona e prodreti do same sri vaeg bia. Veliki krik e se
javiti u vaem srcu i to e biti poetak novog ivota, novog naina ivota, nove osnove
ivljenja.
Stoga prva stvar koju sam eleo da vam kaem je: oseati nesreu je blagoslov. Ne
oseati je znai biti tupav.
Druga stvar: ljudska bia ostaju u patnji jer oni stalno stvaraju patnju sami sebi.
Prvo, razumite to. Biti nesrean je dobro, ali ja nisam rekao da treba da stvarate
nesreu stalno, sve vie i vie. Rekao sam: to je dobro jer vas izaziva da to nadiete. Samo
ako odete iznad toga to je dobro, inae nije dobro.
Ljudi stalno stvaraju obrasce patnje. Razlog je u tome to um ne odobrava promene.
Um je vrlo dogmatian. On eli da nastavi starim putem, jer mu je staro poznato. Ako ste
roeni kao hindus, umreete kao hindus, Ako ste roeni kao hrianin, umreete kao
hrianin. Ljudi ne ele da se menjaju. Odreene ideologije postaju tako ukorenjene u vama
da se plaite da ih promenite. Oseate zabrinutost zbog promene jer sa njima ste bliski i dobro
1080
upoznati. Novo - ko zna? - moda nee biti tako dobro kao staro. Staro je poznato, vi ste
dobro upoznati sa njim. Moda je bedno, ali vam je bar blisko. Na svakom koraku svakog
trenutka svog ivota vi odluujete o neemu, bilo da to znate ili ne znate. Nailazite na
neoekivane izbore svakog trenutka - bilo da sledite stari put koji ste do sada sledili, ili da ste
izabrali novi. Na svakom koraku se put rava. Ima dve vrste ljudi. Oni koji biraju poznate
puteve; naravno, oni se kreu u krugu. Oni biraju poznato, a poznato vodi u krug. Oni ve
imaju poznato. Oni biraju istu budunosti kao to je bila njihova prolost. Kreu se u krugu.
On od svoje prolosti prave budunost. Ne dogaa im se rast. Oni se samo ponavljaju,
automatizovani su kao roboti.
Ima i druga vrsta ljudi, koja je svesna, koja uvek pazi da izabere novo. Moda novo
stvori i vie patnje, moda novo vodi u stranputicu, ali u svakom sluaju to je novo. Ne ele
da ponavljaju prolost. Novo donosi mogunost uenja, rasta, da potencijalno postane
aktuelno.
Stoga zapamtite, uvek kada ste pred izborom, izaberite novu stazu. Ali vi se ueni
upravo suprotno. Ueni ste da uvek izaberete poznato. Ueni ste da budete promuurni i
lukavi. Naravno, udobnost ide sa poznatim. Jedna od ugodnosti je ta da moete ostati nesvesni
sa poznatim. Tada nije potrebno da budete svesni. Ako sledite istu stazu moete ii njome
skoro spavajui, kao mesear. Ako ste u kui kojoj se svaki dan vraate, nemate potrebu da
budete budni; moete doi i nesvesni. Kada treba da skrenete desno, skrenuete; nema potrebe
da odravate nikakvu panju. Zato ljudi vole da slede stare staze: nema potrebe za budnou.
Budnost je jedna od najteih stvari za postizanje. Uvek kada se kreete novim pravcem
morate da budete budni na svakom koraku.
Izaberite novo. To e vam dati budnost. Ona vam nee dati udobnost. Rast nije
nikada ugodan; rast je bolan. Rast prolazi kroz patnju. Proi ete kroz vatru, ali samo tako
ete postati isto zlato. Tako e sve ono to nije zlato biti sagoreno, svedeno na pepeo. Samo
e istota ostati u vama. Naueni ste da sledite staro jer mislite da ete u starom poiniti
manje greaka. Ali poiniete temeljnu greku, a to e biti ova: rast se dogaa samo kada
postanete dostupni novome, sa mogunou injenja novih greaka. Svakako, tada nije
potrebno ponavljati stare greke uvek iznova, ali budite sposobni i hrabri da poinite nove
greke - jer svaka nova greka vas neemu ui, one slue uenju. Uvek kada zastranite,
moete nai put natrag domu. I to dolaenje i odlaenje, stalno zaboravljanje i priseanje,
stvara integraciju u vaem biu.
Uvek izaberite novo; ak i kada to izgleda gore od starog, kaem vam, uvek izaberite
novo. Ako izgleda neugodno - izaberite novo. Ako izgleda neprijatno, nesigurno - izaberite
novo. Ne radi se o tome da samo bude 'novo'; to e vam dati mogunost da budete vie budni.
Koristie vam da nauite ta je cilj. Novo nije cilj. Budnost je cilj. Korist je inila da sledite
stari put uvek iznova, jer ste bili delotvorniji na starom putu. Znali ste sve okove i krivine.
Putovali ste njime mnogo godina, ili moda mnogo ivota; postajali ste sve vie i vie veti.
Ali vetina i efikasnost nije cilj. Efikasnost je cilj za mainu. Maina treba da bude efikasna,
ali ovek? ovek nije maina. ovek treba da bude vie budan, i ako efikasnost dolazi od
budnosti, onda je to dobro, divno. Ali ako ona dolazi za raun svesti, onda inite veliki greh
prema ivotu, i onda ete ostati nesreni. I ta nesrea e postati obrazac. Jednostavno ete se
kretati u zaaranom krugu. Jedna nesrea e voditi drugoj, i tako dalje.
Nesrenost i svesnost su blagoslovi, ali nesrenost kao stil ivota je prokletstvo. Ne
pravite od toga svoj nain ivota. Video sam mnoge ljude koji su od toga napravili svoj nain
ivota. Ne znaju ni za jedan drugi nain ivljenja. ak i da im govorite o tome, ne ele da
sluaju. Pitae vas zato su nesreni, a ne ele ni da uju o tome da su oni sami ponajvie
stvorili svoju nesreu.
Teorija karme jednostavno kae da ma ta da vam se dogodilo, vi ste to poinili.
Negde, na nesvesnom nivou, mora da ste to vi stvorili - jer nita vam se ne dogaa spolja.
268
Sve izbija iznutra. Ako ste tuni, mora da ste stvorili svoju tugu negde u dubini svoga bia.
Otuda ona dolazi. Mora da ste je vi proizveli negde u vaoj dui. Posmatrajte: ako ste oajni,
268
Za Boansko ne postoji spolja. Ono je sve. Nema dvojstva. To smo mi. Zato mi nismo samo telo i individua
koja ide kroz ivot. Mi smo sam taj ivot koji se spoznaje idui kroz sebe putem tog tela. To je sutina karme.
1081
duboko razmiljajte o svom oajanju, kako ste to stvorili. Uvek pitate: "Ko je odgovoran za
patnju?" Niko nije odgovoran osim vas. Um e vam uvek rei da, ako ste mu, patnju je
stvorila vaa ena. Ako ste ena, va mu je stvorio vau patnju. Ako ste siromani, patnju su
vam stvorili bogati. Uvek se odgovornost baca na nekog drugog.
To treba temeljno razumeti: da osim vas, niko nije odgovoran. Jednom kada to
razumete, stvari poinju da se menjaju. Ako ste stvorili svoju patnju i volite je, onda je
stvarajte. Onda nemojte stvarati problem izvan toga. Nikome nije posao da vas ometa. Ako
elite da budete tuni, ako to volite, budite savreno tuni. Ali ako ne elite da budete tuni,
onda vam to ne treba, ne stvarajte to. Posmatrajte kako stvarate svoju patnju: ta je obrazac?
Kako time rukovodite iznutra? Ljudi stalno stvaraju svoje raspoloenje. Dok bacate
odgovornost na druge, nikada se neete promeniti. Tada ete ostati u patnji, jer ta moete da
uradite? Ako su to stvorili drugi, ta vi moete da uradite? Dok to drugi ne promene, nita nije
do vas. Bacanjem odgovornosti na druge, vi postajete rob. Uzmite odgovornost u svoje ruke.
Pre neki dan mi je jedna sanjasin rekla da joj njen suprug uvek stvara probleme.
Kada mi je ispriala svoju priu video sam vrlo jasno da njen mu jeste odgovoran. Imala je
osmoro dece sa svojim muem, a on je imao jo i troje dece sa drugim enama, jedno sa
svojom sekretaricom. Stalno je ludovao okolo sa svakom enom sa kojom je mogao. Naravno,
svako bi sauestvovao sa tom jadnom enom. Ona je mnogo stradala i ta igra se nastavlja.
Mu ne zarauje mnogo. Ona zarauje i izdrava i decu drugih ena koju je on doveo.
Naravno, ona je u velikoj patnji, ali ko je odgovoran? Rekao sam joj: "Ako stvarno pati,
zato i dalje eli da bude sa tim ovekom? Napusti ga. Trebalo je da ga odbaci jo ranije.
Nema potrebe da nastavlja sa njim." I ona je razumela, to je retka stvar - vrlo kasno, ali jo
uvek ne prekasno. Ipak, njen ivot je ovde. Ako bi sada htela da ostane sa tim ovekom, tada
bi htela da ostane sa svojom patnjom. Onda bi uivala u svojoj patnji. Tada bi uivala u
osuivanju svoga mua; tada bi uivala u privlaenju sauea svih drugih. I naravno, od
svakoga s kim bi stupila u kontakt dobila bi sauee kao jadna ena.
Nikada ne traite sauee. Traite razumevanje, ali nikada sauee. Inae, sauee
vam moe postati dobra plata da ostanete u patnji. Tada imate nekih investicija u svoju patnju.
Ako vie niste jadni, ljudi nee sauestvovati sa vama. Da li ste posmatrali? Niko ne
sauestvuje sa srenim ovekom. To je neto apsurdno. Ljudi reaguju na srenog oveka, ali
nikada ne sauestvuju sa njim. Zapravo, ljudi oseaju odbojnost prema srenom oveku. Biti
srean je opasno. Biti srean i izraavati svoju sreu znai dovesti sebe u veliku opasnost -
svako e vam biti neprijatelj jer svako e oseati: "Kako sam ja nesrean, a ti srean?
Nemogue! To se ne sme dopustiti. To je previe."
U drutvu koje je nesreno sainjeno je od jadnih ljudi, srean ovek je stranac. Zato
smo otrovali Sokrata, razapeli Isusa, ubili Mansura. Nikada nismo bili blagi sa srenim
ljudima. Oni nekako veoma povreuju na ego. Ljudi su razapeli Isusa. Kada je najvie iveo,
oni su ga ubili. Bio je mlad, samo trideset i tri. Jo nije ni video sav ivot. Tek je poeo svoj
ivot, kao pupoljak koji se tek otvorio, i ljudi su ga ubili jer je bio tako tolerantan. Tako
srean? Svako je bio povreen. Ubili su tog oveka. A onda su poeli da ga oboavaju. Samo
pogledajte sada ga oboavaju ve dve hiljade godina, razapetog. Jer sa razapetim Isusom
moete da sauestvujete; sa srenim Isusom oseate odbojnost.
Isto se i ovde dogaa. Ja sam vrlo srean ovek. Ako hoete da me oboavate,
morate prvo da me razapnete. Nema drugog naina. Onda e ljudi koji su protiv mene postati
moji sledbenici. Ali prvo ele da me vide na krstu, ne pre toga. Niko nikada nije bogosluio
srenog oveka. Prvo srean ovek mora biti uniten. Tada je podesan. Tada moete
sauestvovati sa Isusom. Uvek kada ih vidite liju suze za njim: "Nesrenik, tako je mnogo
patio". Hrist koji plee stvara probleme. J U vedskoj je neko pokuavao da napravi film
"ovek Isus". Vie godina je pokuavao ali imao je hiljadu prepreka: vlada nije htela to da
dozvoli - "ovek Isus" - Ne!" jer Isus kao ovek znai da je taj ovek mogao biti u ljubavnoj
vezi sa Marijom Magdalenom, a ovaj ovek to eli da objavi. Isus voli ene. To je prirodno;
nita nije pogreno u tome. Bio je srean ovek. Ponekad je takoe voleo i vino. Bio je ovek
koji je slavio. Sad, Isus kao ovek je opasan, a ovaj hoe da napravi film o Isusu kao oveku;
ne kao sinu Boijem, nego kao sinu oveijem. To je bilo problematino. I ako se takva pria
1082
objavi morae da otkrije neto o ilegalnoj ljubavnoj vezi sa Marijom, jer devica nije mogla da
rodi dete. Isus nije bio Josipov sin; toliko je sigurno. Ali mora biti neiji sin. Vlada e biti
protiv, crkva e biti protiv. "Pokuavate da dokaete da je Isus bio kopile! Nemogue! Film
ne moe bit doputen." I da li je Isus voleo prostitutku Magdalenu? Svakako da je voleo. Bio
je srean ovek. Ljubav se jednostavno dogaa oko srenog oveka. On uiva u ivotu. ivot
je boiji blagoslov, ovek treba da uiva u njemu. Svaki religiozan ovek slavi duu.
Onda su ubili tog oveka, razapeli ga, i tek onda su poeli da ga bogoslue. Tada je
bio podesan i prihvatljiv za oboavanje; izazivao je mnogo sauea u njima. Isus na krstu je
mnogo privlaniji nego Buda koji sedi pod drvetom i smeka se. Isusu na krstu je mnogo
privlaniji nego Krina koji svira na flauti. Isus je postao svetska religija. Krina? Ko mari za
njega? Svaki hindus osea pomalo krivice zbog esnaest hiljada ena koje su plesale oko
njega. "Nemogue, to je samo mit." Hindusi kau da je to lepa poezija, i stalno je tumae.
Kau: "Tih esnaest hiljada ena nisu prave ene, to je esnaest hiljada nadija, kanala nervnog
sistema u ovekovom telu. To je simbolian izraz ovekovog tela. Krina je dua, a esnaest
hiljada nerava su Gopi koje pleu oko due." Tada je sve u redu. Ali ako je tu prava ena, tada
je to teko, vrlo teko da se prihvati.
aine, druga religija u Indiji, bacili su Krinu u pakao zbog tih esnaest hiljada ena.
U ainskim puranama kau: "Krina je u sedmom paklu, poslednjem i nee odatle skoro
izai. Bie tamo do kraja sveta. Izai e odatle tek kada zapone sledee stvaranje; ekae
milione godina. Poinio je veliki greh." A taj veliki greh je bilo to to je slavio. Veliki greh je
bio njegov ples.
Mahavira, je mnogo prihvatljiviji. I Buda je donekle prihvatljiv. Krina izgleda kao
otpadnik koji zavodi ozbiljne ljude. On je neozbiljan, srean, nije tmuran, nema izduenu facu
- smeje se, plee. I to je pravi put. elim da vam kaem da je ples va put ka Bogu, smeh je
va put ka Bogu. Ne idite mu sa ozbiljnim licem. Bogu su ve dosadili takvi tipovi.
Sauee je velika investicija, i ona moe da se nastavlja samo ako stalno primate
sauee, samo ako ostajete jadni. Zato ako se jedna patnja okona, vi stvorite drugu; ako vas
jedna bolest napusti, vi stvorite drugu. Posmatrajte to - igrate vrlo opasnu igru sa sobom. Zato
su ljudi jadni i nesreni. Inae, nema nikakve potrebe da budu.
Uloite svu svoju energiju da budete sreni, i ne brinite o drugima. Vaa srea je vaa
sudbina; niko nije pozvan da se mea i ometa je. Ali drutvo se stalno uplie; to je zaarani
krug. Roeni ste u drutvu koje ve postoji, izloeni ste drutvu neurotinih ljudi, ljudi koji su
jadni i nesreni. Vai roditelji, vaa familija, vae drutvo, vaa zemlja, svi oni su ve tu i
ekaju na vas. I kada se malo dete rodi, celo drutvo skoi na njega, poinje da ga obrazuje,
da ga obrauje. To je kao da se dete rodilo u ludnici, i svi ludaci ponu da ga obrazuju.
Naravno - treba mu pomo, dete je suvie malo i ne zna nita o svetu. Nauie ga sve to ve
znaju. Bie mu nametnuto sve ono to je i njima bilo nametnuto od strane njihovih roditelja i
drugih ludaka. Jeste li primetili da kad god dete pone da se kikoe i smeje, neto u njima
postane nemirno? Odmah mu kau: "Smiri se i uzmi lizalo." Odmah im doe da kau
"Zaepi!" Kada dete pone da se smeje, da li oseaju ljubomoru, ili ta? Ne mogu da dozvole
detetu da tri tamo-amo, da skae, samo da se mirno igra.
uo sam o dvema amerikankama, dvema usedelicama. Posetile su Italiju da vide
jednu staru crkvu. Ameriki turisti! U crkvi videle su jednu italijanku kako se moli, a njeno
etvoro-petoro dece je tralo unutra pravei buku, jednostavno su bila srena, potpuno
nesvesna da su u crkvi. Ove dve amerikanke nisu to mogle da podnesu: "To je previe. To je
svetogre." Dole su do ene koja se molila, do majke, i rekle joj: "Da li su to vaa deca? Ovo
je crkva i neka disciplina ovde mora da vlada. Morate da ih kontroliete." ena sa pobonim
pogledom, oiju punih suza od sree, pogleda ih i ree: "Ovo je kua njihovog oca, zar ne
mogu da se igraju ovde?"
Ali takvo je gledite retko, vrlo retko.
oveanstvom vladaju ludaci: politiari, svetenici oni su ludi jer ambicija je
ludilo, i oni stalno jaaju taj obrazac. Kada se dete rodi ono kljua energijom, beskrajnim
izvorom blaenstva, sree, radosti, ushienja, iste radosti, nieg drugog - preplavljeno.
Poinjete da ga kontroliete, poinjete da seete njegove udove, da ka komadate. Kaete:
1083
"Sada je pravo vreme za smeh." Pravo vreme za smeh? To znai pravo vreme da se bude iv.
Kao da kaete: pravo vreme da se bude iv. "Ne bi trebalo da ivi 24 asa". To je vreme za
plakanje. Ali kada dete osea potrebu za smehom, ta pretpostavljate da e raditi? Ono mora
biti kontrolisano, a kada obuzdavate svoj smeh on postaje gorina i mrzovolja u vama.
Energija koja je htela da izae van, biva potisnuta unutra. Ako sputavate energiju vi postajete
sputani. Dete eli da dosegne neto, da tri okolo, da skae, gurka se i plee; sada je sputano.
Njegova energija je spremna da ga preplavi, ali sada je naueno samo na jedno: da zamrzne
svoju energiju. Zato je toliko sputanih ljudi u svetu, tako konvencionalnih, uvek pod
kontrolom. Oni ne mogu ni da plau, suze su im lane. Ne mogu da se smeju; smeh im
izgleda necivilizovan. ivot je odbaen; smrt je oboavana. Voleli biste da se deca ponaaju
kao starci, da bi starci mogli da nametnu svoju smrt novim generacijama.
uo sam o eni u devedesetim, grofici, koja je imala vrlo veliku kuu na velikom
imanju, punom zelenila. Jednog dana je izala da obie svoje veliko imanje. Upravo iza
ribnjaka, iz drvea, videla je dvoje mladih kako vode ljubav. Pitala je svoga vozaa: "ta ovo
dvoje rade ovde?" - devedeset godina, moda je zaboravila Voza je morao da kae istinu.
Vrlo uglaeno je rekao: "To su dvoje mladih koji vode ljubav." Stara dama je postala mnogo
ozlojeena i rekla je: "Zar takve stvari jo uvek postoje u svetu?"
Kada ostarite, zar mislite da je ceo svet ostario? Kada umirete, da li mislite da ceo
svet umire? Svet stalno sebe obnavlja i oivljava. Ono to uzima starima, daje mladima.
Egzistencija stalno nastanjuje zemlju novim ljudima. Uvek kada vidi da se neka
osoba potpuno zaglavila - da vie ne tee, da nema soka u njoj, da se jednostavno ogradila od
egzistencije i tako postala nepotreban teret na zemlji - tada biva uklonjena. Ta osoba se vraa
u egzistenciju rastvaranjem. Zemlja se vraa zemlji, etar etru, vatra vatri, voda vodi. Zatim se
iz te zemlje, iz tog etra, vazduha i vode raa nova beba - izliva se mlada, svea i spremna da
ivi i plee ponovo. Kao to cvee nie na drvetu, i drvo cveta, tako i zemlja stvara nove
bebe.
269
Ako zaista elite da budete sreni, morate da ostanete mladi, ivi, sposobni da
plaete, da se smejete, dostupni svim dimenzijama, da teete preko svega, kao bujica. Tako
ete ostati sreni. Ali zapamtite, neete dobiti nikakvih simpatija. Ljudi e vas moda gaati
kamenom, ali to je cena toga. Ljudi e misliti da ste nereligiozni, mogu vas osuditi, mogu vam
nametnuti svakojaka imena, ali ne budite zabrinuti zbog toga. To nije vano. Jedino to je
vano je vaa srea.
Kada se oslobodite mnogih stvari, samo tada ete postati sreni. Sve to vam je
drutvo nametnulo treba da se odbaci. Sve to vas sputava - poeli ste da se smejete a otac vas
gleda ljutito i kae "Prestani!" - treba da nastavite dalje od toga. Recite svom ocu: "Sada u se
opet smejati". Negde u vaoj glavi va otac i dalje gleda na vas: "Prestani!". Moete li da
vidite? Ako duboko meditirate moete videti i uti svoje roditelje u sebi. Poeli ste da plaete
i majka vas je zaustavila, jer bili ste bespomoni i morali ste da pravite kompromise da biste
preiveli. Nije bilo drugog naina. Oslanjali ste se na te ljude i oni su imali ista ta
uslovljavanja; inae ne biste dobili mleko, ne biste dobili hranu, ne biste imali nikakvu
podrku. A kako malo dete moe da ivi bez podrke? Ono mora da pravi kompromise. Ono
kae: "U redu, da bih preiveo, slediu sve to kaete." Tako malo po malo postaje
neprirodno. Postaje protivno sebi. Htelo bi da se smeje, ali otac to ne doputa, zato ostaje tiho.
Postepeno postaje laan, licemer.
Licemer nikada ne moe biti srean, jer srea je istinski izraz ivotne energije vaeg
pravog bia. Srea iz delovanje vaeg istinskog bia. Srea nije tamo negde, gde moete da
odete i kupite je. Srea vas ne eka negde pa da treba da naete put da je otkrijete. Ne, srea je
delovanje vaeg istinskog bia, vae autentinosti. Uvek kada ste istiniti, vi ste sreni. Uvek
kada ste lani, vi ste nesreni.
I neu sada rei da ako ste lani, biete nesreni u svom sledeem ivotu, ne. To su
besmislice. Ako ste lani onda ste sada nesreni. Posmatrajte - uvek kada ste lani, oseate
nelagodnost, neraspoloenje, jer energija ne tee. Energija nije kao reka; blokirana je, mrtva,
269
Priroda stvara samo fizika tela kao najpogodnije organske sklopove za boravak dua koje potiu od
transcendentalnog Duha.
1084
zaleena. A eleli biste da teete. ivot je tok; smrt je zamrzavanje. Nesrenost dolazi otuda
to su mnogi vai delovi zaleeni. Oni nikada nisu bili puteni da deluju, jer ste tokom
vremena nauili trikove da ih kontroliete. Sada ste ak i zaboravili da neto kontroliete.
Izgubili ste svoje korene u telu. Izgubili ste svoje korene u svom istinskom biu.
Ljudi ive kao duhovi; zato su u patnji. Kada pogledam u vas, retko kada doprem do
ivog oveka. Ljudi postaju kao duhovi, fantomi. Niste u svome telu; negde ste oko glave gde
lebdite kao duh, kao balon oko vae glave. Samo ste s malom niti povezani sa telom. Ta nit
vas dri u ivotu, to je sve, ali to nije uivanje. Treba tek da doete do svesti, do meditacije, i
onda ete odbaciti sve kontrole. Tek treba da se oduite, da ponitite, i tada po prvi put opet
da ponete da teete.
Naravno, za to je potrebna disciplina, ne kao kontrola ve kao budnost. Kontrolisana
disciplina je suptilna pojava. Kada ste paljivi, budni, disciplina dolazi lako iz same budnosti
- vi je uopte ne forsirate, ne planirate. Ne, iz trenutka u trenutak vaa budnost odreuje kako
e da reaguje. A jedna tako svesna osoba uvek reaguje na takav nain da ostaje srena, ne
stvara nesreu ni sebi ni drugima.
Otuda je sva religioznost u tome: budi srean i ne stvaraj nikakve situacije nikome da
bude nesrean. Ako eli da pomogne, uini druge srenima. Ako ne moe, onda bar samo
uini sebe srenim.
Drugo pitanje:
Imam sanjarenja da letim. ta se dogaa?
G. K. estrerton je rekao: "Aneli lete jer su sebe uinili bezbrinim i lakim."
Mora da se to dogaa u tebi; mora da postaje aneo. Dopusti to. to se lakim
osea, vie srenim, manje e biti pod uticajem gravitacije. Gravitacija pravi grobnicu od
vas. Teina je greh. Biti teak jednostavno znai biti ispunjen neiivljenim iskustvima,
nekompletnim iskustvima; zato ste optereeni sa tolikim neostvarenim besmislicama. Hteli
biste da volite enu, ali to e biti teko, jer Mahatma Gandi je protiv toga; bie teko jer
Vivekananda je protiv toga; bie teko jer su svi veliki proroci i sveci isticali bramaarju,
celibat. elite da volite, ali svi sveci su protiv toga, zato vi nekako kontroliete sebe. To
izgleda kao smee sa kojim ste ispunjeni. Ako mene pitate, rei u vam da treba da volite.
ak i sad nita nije izgubljeno; treba da volite. Ispunite to. Znam da su svi sveci i mudraci u
pravu, ali ne kaem da ste vi pogreni.
Dozvolite da vam objasnim taj paradoks. Sveci i mudraci su u pravu, ali oni su doli
do tog razumevanja posle velike ljubavi, nakon to su iveli, nakon to su iskusili sve to
ljubav sadri. Onda su doli do razumevanja i bramaarja je procvetala. Oni nisu protiv
ljubavi, oni su kroz ljubav procvetali u bramaarji. Sada vi itate knjige, spise, i kroz njih
dobijate ideje. Te ideje vas paralizuju. Te ideje nisu pogrene same po sebi, ali vi ih dobijate
preko knjiga, a mudraci su doli do njih kroz svoje ivote. Samo se vratite u istoriju, u stare
purane, i vidite vae mudrace: oni su voleli mnogo, iveli su mnogo; iveli su udesne ivote,
mone, intenzivne. I onda su, postepeno, doli do razumevanja.
Samo ivot donosi razumevanje. elite da budete besni, ali svi spisi to zabranjuju,
zato nikada ne doputate bes. Zato se taj bes akumulira - sloj po sloj - i vi ste optereeni tim
nabojem, skoro srueni pod njim. Zato se oseate tako teko. Zbacite ga, odbacite to. Idite u
praznu sobu i budite besni, budite zaista besni; tucite jastuk, bacajte stvari na zid, razgovarajte
sa zidom, i recite mu sve ono to ste hteli da kaete ali niste. Budite gnevni, eksplodirajte doi
ete do divnog iskustva. Posle eksplozije, posle oluje, tiina e se spustiti na vas, ispunie vas,
tiina kakvu nikada do tada niste znali, rastereenje. Imaete neoekivani oseaj lakoe.
Vidja je postavila ovo pitanje. Mogu da vidim da ona osea lakou. Ui dublje u to
tako da to ne budu samo snovi, nego da stvarno moe da poleti.
Ako nisi optereena prolou, imae takvu lakou, kao pero. ivi ali ne dodiruj
zemlju. ivi ali ne ostavljaj nikakve tragove na zemlji. ivi ali ni za ta se ne hvataj, i milost
e okruivati ceo tvoj ivot, tvoje bie, kao aura, kao sijanje. Nee samo ti biti u toj svetlosti,
svako ko doe u kontakt sa tobom odjednom e osetiti neto tako milostivo, tako divno.
1085
Cvee e vas obasipati, i imaete miris koji nije od ovoga sveta. Ali to se dogaa jedino kada
ste rastereeni.
Mahavira je nazivao to rastereenje nirjara - odbacivanje svega. Ali kako odbaciti?
Vi ste naueni da ne budete besni. I ja vas takoe uim da ne budete besni, ali ne kaem vam
da ne budete besni. Kaem vam: budite besni. Nije potrebno da budete besni na nekoga, sa
nekim; to je komplikovano. Samo budite besni na prazan prostor. Idite na reku gde nema
nikoga i jednostavno budite besni, i radite sve to oseate da biste voleli da radite. Posle
velike katarze besa padnite na pesak, i osetiete kao da lebdite. Prolost je na trenutak nestala.
To isto treba da se uini sa svakom drugom emocijom. Osetite je, postepeno, kao to
ste uradili sa besom, proite kroz sve delove ispoljavanja emocije. Prvo ponite sa besom,
zatim ete poeti da plaete, ni zbog ega. Ljutnja se otputa, oslobaa - drugi nivo vaeg bia
biva dotaknut. Iza svake ljutnje je tuga, jer uvek kada uskratite ispoljavanje besa postajete
tuni. Stoga nakon svakog sloja besa dolazi sloj tuge. Kada se bes opusti, oseate tugu.
Opustite i tugu, poeete da plaete. Jecajte, plaite, neka suze liju. Nita nije pogreno u
tome. Suze su jedne od najlepih stvari na svetu: tako oputajue, tako olakavajue. I kada
suze odu odjednom ete videti drugu emociju: osmeh poinje da se iri negde duboko u vama,
jer uvek kada se tuga opusti ovek poinje da osea sreu,vrlo finu, delikatnu sreu, krhku.
Ona e se pojaviti, prokljuati i zatim preplaviti celo vae bie. I tada ete videti da se smejete
po prvi put - iz trbuha, grohotom, kao Svami Sardar Gurdajal Sing. Uite od njega. On je na
Grk Zorba u ovom aramu. Uite se od njega smehu.
Sve dok vam se stomak ne zatrese vi se ne smejete. Ljudi se smeju iz glave; treba da
se smeju iz stomaka. Nakon to se tuga opusti, videete da se uzdie smeh, skoro ludaki
smeh. Opsednuti ste njime i smejete se glasno. I kada smeh ode oseaete se lagano, bez
teine, kao da lebdite. Prvo e se to javiti u vaim snovima, i postepeno u vaem budnom
stanju ete osetiti da vie ne morate da hodate, da moete da letite.
Da, esterton je u pravu: aneli lete jer su sebe uinili bezbrinim i laganim.
Uinite sebe laganim.
Ego ini sebe vrlo vanim. Sad, u tome je problem: egocentrini ljudi su veoma
zainteresovani za religiju. Zapravo, oni su najnesposobniji da budu religiozni. Samo ljudi koji
su neozbiljni mogu postati religiozni, ali oni nisu mnogo zainteresovani za religiju. Taj
paradoksalni problem postoji u svetu. Ozbiljni ljudi, bolesni, tuni ljudi, utegnuti, podignute
glave, oni postaju veoma zainteresovani za religiju jer im religija daje najvei ego-trip. Oni
onda rade neto nedzemaljsko, a sav ostali svet je samo materijalan, osuen. Svi e da odu u
pakao, samo e oni da idu na nebo. Njihov ego se osea veoma ojaanim. Ali to su ljudi koji
ne mogu da postanu religiozni. To su ljudi koji unitavaju sve religije na svetu.
Uvek kada se Buda pojavi, takvi ljudi poinju da se okupljaju oko njega. Dok je on
iv, nee im dozvoliti da postanu moni. Ali kada on ode, postepeno, ozbiljni ljudi poinju da
upravljaju neozbiljnim ljudima. Tako sve religije postaju organizovane, i sve religije postaju
mrtve. Dok je Buda tu, on stalno iri svoj osmeh, i stalno pomae ljudima.
Mnogo puta sam priao ovu priu: Buda je jednog dana doao sa cvetom u rukama i
seo utei. Minuti su prolazili; proao je i sat i svi su se zabrinuli, postali nespokojni: "Zato
ne govori?" Nikada to nije inio. Samo je gledao u cvet i potpuno je zaboravio hiljade uenika
koji su se okupili da ga sluaju. Tada je jedan uenik, Mahakasjapa, poeo da se smeje,
grohotom. Usred tiine njegov smeh se glasno irio. Buda ga je pogledao. Pozvao ga je blie,
dao mu cvet i rekao: Sve to sam mogao da vam kaem kroz rei, rekao sam vam, a sve ono
to nisam mogao da vam kaem reima, prenosim Mahakasjapi." Zbog njegovog smeha. Zbog
smeha Buda daje svoje nasledstvo? Ali Mahakasjapa je nestao. Ovi ozbiljni ljudi koji nisu
razumeli smeh postali su manipulatori. Kada je Buda otiao, niko nije uo nita o
Mahakasjapi. Ali ta se desilo sa Mahakasjapom, kome je Buda dao najtajniju poruku: onu
koja se ne moe preneti reima, koja se jedino moe preneti i primiti tiinom i smehom,
udesnom tiinom i udesnim smehom? U budistikim spisima nita se ne spominje. Samo ta
jedna pria, i to je sve. Kada je Buda otiao Mahakasjapa je zaboravljen, i onda su ozbiljna
lica poela da organizuju religiju. Ko eli da slua smeh? I Mahakasjapa se povukao. Koga je
briga? Ti ozbiljni ljudi su se estoko borili da onaj ko voli smeh bude udaljen od njihove lude
1086
druine i konkurencije. "Ko moe da bude poglavar budistike zajednice, Budinog reda?" - i
politiari su uli, borili se i glasali i svata radili. Mahakasjapa se jednostavno izgubio. Gde je
umro? Niko ne zna. Niko ne zna pravog naslednika Bude. Mnogo vekova kasnije, najmanje
est vekova, jedan drugi ovek, Bodidarma, stigao je u Kinu. Ponovo se ulo Mahakasjapino
ime jer Bodidarma je rekao: "Ja nisam sledbenik organizovane budistike religije. Primio sam
svoju misiju od direktne linije Majstora. Ona je zapoeta kada je Buda dao cvet Mahakasjapi,
i ja sam esti naslednik te loze. Ko su bili ostala etvorica izmeu? - to je ostalo tajna. Kada
su ludaci postali tako ambiciozni i politiari tako jaki, smeh je postao tajan. Postao je
privatan, intiman odnos. Mahakasjapa je morao tiho da prenosi svoju poruku nekome, a taj
nekom drugom, i tako sve do Bodidarme.
Zato je Bodidarma doao u Kinu? Zen budisti su se to pitali tokom vekova. "Zato?
Zato je uopte doao u Kinu?" Ja znam, ovo je razlog: Kinezi su mnogo veseliji ljudi od
Indijaca, vie uivaju u ivotu i u malim stvarima, koji su ivopisni. Mora da je to bio razlog
zato je Bodidarma putovao tako daleko, prepeaio cele Himalaje da vidi i nae ljude koji e
moi da se smeju sa njim, koji nisu ozbiljni, koji nisu veliki uenjaci i filozofi, ovo i ono. Ne,
Kina nije stvorila velike filozofe kao Indija. Ona je stvorila par velikih mistika kao to su Lao
Ce i uang Ce, ali i oni su bili nasmejane Bude. Mora da je zato Bodidarma traio prema Kini
ljude koji su vedri, bezbrini.
Sav moj napor ovde je da vas uinim bezbrinim, nasmejanim, ne-ozbiljnim. Ljudi
koji dolaze kod mene, posebno Indijci, to kritikuju: "Kakvu vrstu sanjasina stvara ovde? Oni
uopte ne lie na sanjasine. Sanjasin treba da bude ozbiljna osoba, skoro mrtva, kao le. Ovi
ljudi se smeju, pleu i grle jedni druge. To je neverovatno! Zar to sanjasini rade?" I ja im
kaem: "Ko drugi? Ko drugi to moe da radi? Samo sanjasini mogu da se smeju."
Stoga, Vidja, vrlo dobro - smej se, uivaj, budi sve vie i vie bezbrina i laka.
Tree pitanje:
Svako predavanje postaje jedna injekcija ivota. Ponekad izaem proet vaim
prisustvom, ponekad zbunjen; u svakom sluaju bogatiji, nov. Oseam se zaljubljeno i voljen
od ivota. I pored toga, posle najslaeg darana oseam duboku frustraciju. Moete li mi rei
neto o tome?
Ovo je pitanje od Prapati.
Da, znam da se to dogaa. To se esto dogaa. To ima duboko znaenje. elim da se
to dogaa na taj nain. Kada me sluate na jutarnjem govoru, tada nisam govorio vama lino.
Nisam govorio nikome lino. Nisam govorio nikome posebno. Samo sam govorio. Naravno,
niste ukljueni u to, samo sluate. ak i da dodirnem vau glavu uvek ete misliti da je to
uopteno, uvek ete nai objanjenje: "Osho tako radi i drugima, dobro je." Uvek ete
iskljuiti sebe.
Ali kada doete na daran uvee, govorim vam svakome posebno, Prapati. Tada vas
dotaknem i to ne moete da izbegnete. I znam da su vam potrebni mnogi okovi jer nema
drugog naina da se probudite. Alarm moe jako da zvoni, ako vi elite da spavate, alarm vas
uznemirava. Zapravo ba onda kada elite najslae da spavate, alarm se ukljuuje.
Uvek kada vidim da najmanji znak spavanja proima va um, lupiu vas snano.
Naravno, na daranu gledate u mene; to je za vas kao sudar, i zato oseate frustraciju. Ako me
razumete, oseaete ispunjenje, ne frustraciju. Ako razumete videete zato vas snano
udaram. Ja nisam va neprijatelj. Ja vas iz samilosti udaram tako grubo. Ako me razumete
oseaete zahvalnost to se trudim da vas drmusam.
Kada doete do mene, zapamtite: ako me gurnete, gurnuu i ja vas vrlo grubo.
Ponekada iako me ne dodirnete, ja u vas gurnuti. Va ego e biti razbijen; otuda frustracija.
Frustracija dolazi od vaeg ega, ne od vas. Ja ne putam va ego. Neu mu dati nijednu
vidljivu niti nevidljivu podrku. Ali na jutarnjem govoru, to je vrlo lako. Ma ta da udarim to
je za druge, a ma ta da osetite dobro to je za vas. Moete da birate. Ali nije tako i uvee.
Na jutarnjem govoru je lako, moete da verujete ta god hoete da sam rekao vama.
Ali na veernjem daranu to je nemogue.
1087
Ali zapamtite da vas drmusam da bih vam pomogao, to je iz samilosti i ljubavi. Kada
stranac doe kod mene, ne diram ga, ni na daranu. Zapravo, ne inim nikakav kontakt, jer
bilo kakav kontakt sa mnom bio bi kao elektrini udar. Samo sa sanjasinima sam strog, i jo
sam tei ako vidim da je va potencijal vei. Prapati ima veliki potencijal. Ona moe da raste i
divno da cveta, ali nije joj vreme, treba joj veliko kresanje. To boli. Zapamtite, uvek kada
boli, uvek posmatrajte, i videete da to boli va ego, ne vas. Odbacite ego, odsecite ga, jednog
dana ete se uzdii izvan njega, iznad oblaka. I tada ete razumeti moje sauee i ljubav. Ne
pre toga.
Ljudi me pitaju: "Moete li nam pomoi iako nismo sanjasini?" Spreman sam da vam
pomognem, ali to e biti tee za vas. Jednom kada postanete sanjasin, postajete deo mene.
Tada mogu da vam radim sve to treba ne brinui o vaoj dozvoli, nije potrebno. Jednom kada
postanete sanjasin, dali ste mi sve dozvole, dali ste mi sav autoritet. Kada uzimate sanjas dali
ste mi gest, pokazali ste mi svoje srce. Rekli ste: "Sada sam ovde. Uinite sve to treba."
Naravno, moram da odseem mnoge delove koji su pogreno ugraeni u vas. To je kao
hirurgija. Mnoge stvari moraju biti uklonjene. Mnoge nove stvari moraju vam biti dodate.
Vaa energija mora bit reorganizovana; kretala se u pogrenim pravcima. Tako da to postaje
kao kompletna demontaa i ponovno sastavljanje. To postaje skoro haotino. Ali uvek
zapamtite, samo iz haosa se raaju zvezde; nema drugog naina.
Poslednje, etvrto pitanje:
Na Istoku se naglaava da bi ovek trebao da ostane u jednom ljubavnom odnosu, sa
jednom osobom. Na zapadu ljudi lutaju iz jednog odnosa u drugi. Na ijoj ste vi strani?
Ja sam na strani ljubavi.
Dozvolite da vam to objasnim: budite u pravoj ljubavi i ne brinite o partneru. Bilo da
je jedan ili vie partnera, nije vano. Pitanje je da li ste u pravoj ljubavi. Ako ivite sa
partnerom koga ne volite onda je va ivot grean. Ako ste venani sa osobom koju ne volite,
ali ipak ivite sa njom, vodite ljubav sa njom, inite greh prema ljubavi a ljubav je Bog.
Odluili ste se protiv ljubavi zbog drutvene udobnosti, interesa, formalnosti. To je
isto toliko pogreno kao kada biste silovali nekoga koga ne volite. Silujete neku enu; to je
zloin - jer ne volite tu enu i ona ne voli vas. Ali isto se deava ako ivite sa enom koju ne
volite. Tada je i to silovanje - drutveno prihvaeno, naravno, ali je silovanje - i vi ste protiv
Boga ljubavi.
Dakle, kao na Istoku, ljudi mogu da odlue da ive sa jednim partnerom ceo ivot;
nita to nije pogreno. Ako ste u pravoj ljubavi, to je najlepa stvar izmeu dvoje osoba, jer
intimnost raste. Ali u devedeset i devet procenata nisu u ljubavi; samo ive zajedno. A u
zajednikom ivotu mogu da rastu neki zajedniki odnosi, ali ne i ljubav. Nemojte to pobrkati
sa ljubavlju. Ali ako je to mogue, ako volite osobu i ivite sa njom ceo ivot, velika
intimnost e rasti i ljubav e postajati sve dublje i dublje otkrovenje za vas. Ako to nije
mogue, ako menjate esto partnere, to je kao da stalno presaujete drvo sa jednog mesta na
drugo, pa na tree. Tada mu nigde nee izrasti koren. Da bi drvetu izraslo korenje, mora da
ostane na jednom mestu. Tada ono ide dublje; tada postaje snanije. Bliskost je dobra, ostati u
jednoj zajednici je divno, ali osnovna neophodnost je ljubav. Ako je drvo posaeno na tlu gde
je samo kamenje i gde neto moe da ga ugrozi, onda je bolje da se premesti. Onda ne treba
insistirati da se ostane samo na jednom mestu. Ostanite u realnom ivotu - uklonite drvo jer tu
je ivot protiv njega.
Na Zapadu ljudi menjaju - previe je odnosa. Ljubav je ubijena u oba sluaja. Na
Istoku je ubijena jer ljudi se plae da menjaju; na Zapadu je ubijena jer se ljudi boje da ostanu
sa jednim partnerom due vreme - boje se jer to postaje obaveza. Zato, pre nego to postane
obaveza - menjaj. Tako ostajete lutajui i slobodni, tako rastu neke razuzdanosti. U ime
slobode ljubav je zdrobljena, svedena na smrt. Ljubav strada na oba naina: na Istoku ljudi se
vezuju za sigurnost, udobnost, formalnost; na Zapadu se vezuju za egoistinu slobodu, bez
obaveza - ali ljubav strada u oba sluaja.
Ja sam na strani ljubavi. Ja nisam ni istonjak ni zapadnjak, i ne obraam panju
1088
kojem drutvu pripadate. Ja ne pripadam drutvu. Ja sam na strani ljubavi. Uvek zapamtite:
samo ako je odnos ljubavan, dobro je.
Sve dok i malo ljubavi postoji, postoji i mogunost dublje predaje. Ostanite u tome
koliko god je mogue; budite apsorbovani u taj odnos. Tada e ljubav moi da vas
transformie. Ali ako tu nema ljubavi, bolje je menjati. Ali tada nemojte postati zavisnik od
promena. Nemojte je pretvoriti u naviku. Ne dozvolite da postane mehanika navika da
menjate svakih dve ili tri godine, kao to neko menja kola svakih par godina, ili svake godine.
Nov model je stigao, ta da se radi? Promeniete kola. Upoznate na novu enu. Tu nema
mnogo toga novog. ena je ena, mukarac je mukarac. Razlike su sekundarne, jer je u
pitanju energija. enska energija je enska energija. U svakoj eni predstavljene sve ostale
ene, i u svakom mukarcu predstavljeni su svi ostali mukarci. Razlike su samo povrne: nos
je malo dui ili krai; kosa je plava ili brineta - male razlike, samo na povrini. Duboko ispod
pitanje je muke i enske energije. Stoga, ako je ljubav tu, drite se toga. Dajte ansu rastu.
Ali ako nije tu, menjajte pre nego to se naviknete na odnos bez ljubavi.
Mlada ena u ispovedaonici upitala je svetenika o kontracepciji. "Ne smete da je
uzimate" odgovori svetenik. "To je protiv boijih zakona. Uzmite au vode."
"Pre ili posle?" upita ena.
"Odmah!" odrapi svetenik.
Pitate me da li da sledite Istoni ili Zapadni put. Nijedan; sledite boanski put. A ta
je boanski put? Ostati u iskrenoj ljubavi. Ako je ljubav tu, sve je doputeno. Ako ljubavi
nema, nita nije doputeno. Ako ne volite svoj enu, ne dirajte je, jer to je sagreenje. Ako ne
volite enu ne spavajte sa njom; to je onda protiv zakona ljubavi, a to je najvii zakon. Samo
kada je volite sve je doputeno.
Neko je upitao sv. Avgustina: "Ja sam vrlo neobrazovan ovek i ne mogu da itam
spise i velike teoloke knjige. Dajte mi malu poruku. Ja sam glup i pamenje mi nije dobro,
zato dajte mi samo sutinu tak da mogu da je zapamtim i sledim." Avgustin je bio veliki
filozof, veliki svetac, imao je velike propovedi, ali niko ga nije pitao samo za sutinu. Kae se
da je zatvorio oi i meditirao satima. ovek ree: Molim vas, ako ste nali, samo mi recite da
mogu da idem, jer ekam vas satima." Avgustin ree: "Ne mogu nai nita osim ovoga:
ljubav, i sve drugo ti je doputeno. Samo ljubav."
Isus je rekao: "Bog je ljubav". elim da vam kaem: ljubav je Bog. Zaboravite sve o
Bogu; ljubav e biti dovoljna. Ostanite dovoljno hrabri da se kreete sa ljubavlju, nita drugo
ne treba uzimati u obzir. Ako uzmete u obzir samo ljubav, sve drugo e vam postati mogue.
Prvo, ne idite sa enom, ili ovekom koga ne volite. Ne idite samo iz elje, iz
pohlepe. Otkrijte da li se u vama javlja elja da se obaveete toj osobi. Da li ste dovoljno
spremni da napravite duboku vezu? Jer takva veza e promeniti ceo va ivot. A kada
napravite vezu, uinite to istinski. Ne skrivajte to od svog voljenog ili voljene - budite iskreni.
Odbacite sva lana lica koja ste nauili da nosite.
Odbacite sve maske, budite istiniti. Otkrijte svoje srce; budite nagi. Izmeu dvoje
voljenih ne sme biti nikakvih tajni, inae to nije ljubav. Odbacite sve tajnovitosti. To je
politika; skrivanje je politika. Toga ne moe biti u ljubavi. Ne biste trebali nita da skrivate.
Sve to iskrsne u vaem srcu treba da bude vidljivo vaem voljenom, i sve to iskrsne u
njegovom srcu, treba da bude vidljivo vama. Treba da postanete dva transparentna bia jedno
drugome. Malo po malo videete da jedno kroz drugo rastete u vie jedinstvo.
Spajanjem sa enom spolja, stvarnim spajanjem, u ljubavi, predavanjem sebe njenom
biu, rastapanjem u njoj, nestajanjem u njoj, vi ete, postepeno, poet spajanje sa enom u
sebi;
270
poeete spajanje sa mukarcem u sebi.
271
Spoljanja ena je samo put do unutarnje
ene; spoljanji mukarac je takoe samo put do unutarnjeg mukarca. Pravi orgazam se
dogaa u vama kada se vai unutarnji mukarac i ena susretnu. To je znaenje hindu simbola
ardhanarishvara. Mora da ste videli ivu: pola mukarac, pola ena. Svaki mukarac je pola
270
Ako ste mukarac.
271
Ako ste ena.
1089
mukarac a pola ena; svaka ena je pola ena, a pola mukarac. To mora biti tako jer pola
vaeg bia dolazi od oca, a pola od majke. Vi ste oboje. Unutarnji orgazam, unutarnji susret,
unutarnje jedinstvo je neophodno. Da biste nali to unutarnje jedinstvo morate nai enu
spolja koja odgovara unutarnjoj eni, koja vibrira vaim unutarnjim biem, i vaa unutarnja
ena koja spava, budi se. Kroz spoljnu enu imaete susret sa unutarnjom enom; isto je tako i
sa mukarcem.
Zato, ako odnos traje dugo, to je bolje, jer unutarnja ena treba vreme da se probudi.
Kako se dogaa na Zapadu - udri-i-bei afere - unutarnja ena nema vremena, unutarnji
mukarac nema vremena da se uzdigne i probudi. Ali to vreme je uzbudljivo, jedna ena ode,
druga ena, sa drugim vibracijama doe. I naravno, ako stalno menjate ene/mukarce
postaete neurotini, jer suvie stvari, suvie zvukova ulazi u vae bie, suvie vibracija
razliitih vrednosti e vas obuzeti tako da neete moi da naete svoju unutarnju enu. Bie
teko. Mogue je i da postanete zavisni od promena. Kada ponete da uivate u spoljnim
promenama, tada ste izgubili ono unutarnje.
Spoljna ena je samo put do unutarnje ene, i spoljni mukarac je samo put do
unutarnjeg mukarca. I najvia joga, mistino jedinstvo dogaa se unutar vas. A kada se to
dogodi, tada ste slobodni od svih ena i svih mukaraca. Tada ste slobodni od i mukog i od
enskog roda. Odlazite izvan; tada niste nijedno.
Kraj svih knjiga.
1090
Patanjali
IZREKE O JOGI
Predgovor, komentari i prevod
sa sanskritskog jezika
ZORAN ZEC
Beograd, 1977
1091
PREDGOVOR
U indijskoj civilizaciji, u kojoj iskustvo opte neugode i neizbene bolne rasprenosti
ovekovog bia poinje da dozreva u svesti, verovatno jasnije nego bilo gde drugde
uporedo se javlja i yoga
1
kao metod, put okupljanja, sprezanja
2
tog razbijenog,
rasplinutog bivstvovanja, kao svojevrsna terapija. U autentinom bivstvovanju ometeno i
zagubljeno ovekovo bie poinje u legendarnim mudracima da se prepoznaje i pronalazi
da bi u momentu kada erudita Patanjali (Patanjali) sastavlja tekst Yogasutri, yoga ve uivala
status jednog tradicijom sasvim priznatog puta
3
ka tom spasonosnom pribiranju, i postaje
jedna od est, od bramana priznatih, dakle, ortodoksnih darana.
4
Upravo ovim nizom
sutri,
5
koga italac po prvi put moe da ita i na naem jeziku,
6
ovo vekovima gomilano
iskustvo dobija svoj kanonski, klasini oblik.
7
Kao i ostale bramanistike sutre, i ova predstavlja niz pregnantno sroenih izraza
namenjenih prvenstveno u pedagoke svrhe onima ve posveenima kao podsetnik pri dalj-
njoj predaji yoge, ili pak kao opti orijentacioni pregled onim ve donekle upuenim,
iniciranim. Sigurno nije re o priruniku iz koga bi se poetnik mogao nauiti ovoj vetini
ili putu.
8
Nazivi religija, filozofija, ili nauka samo bi se uslovno i sa mnogo natezanja
mogli pripisati onome izloenom u tekstu Yogasutra.
Zadravajui sanskritsko ime yoga,
9
doslovno sprezanje, sabiranje (i u
matematici), smatram da je bolje odustati od kvalifikovanja koja mogu vie da zbune i
zbrkaju nego da razjasne. Ovo posebno zbog neodreenosti i loe omeenosti upravo
navedenih pojmova. Pojam mudrosti, koji ve dugo ostaje sakriven iza pojma filo-sofija
moda vie nego drugi nazivi ukazuje na to to jeste patanjalijevska joga. I re religija u
svom zaboravljenom izvornom smislu krije jednu slinu primitivnu sliku kao i re yoga.
Naime, religo, re-ligere odgovara jednom od osnovnih znaenja sanskritskog korena
YUJ sprezati, sastaviti, povezati. I tree, dostojanstvu joge kao tradicionalno
osvedoenog puta svakako doprinosi i to to ova predstavlja jedno iskustvom provereno
znanje nasuprot nekom svetovnom proizvoljnom mnenju, te je stoga mogue u yogi videti i
izvesnu znanost, nauku u smislu grkog epidthmh ili nemakog wissenschaft. Meutim,
ponovimo to, svi ovi termini samo su parcijalno valjani, pa je preporuljivije u upotrebu
uvesti, kao to se to u stvari i s razlogom ve u praksi i dogodilo, sanskritski termin yoga.
Ovaj u termin, kao usvojenicu, pisati kao joga, osim u sluajevima kad ulazi u
kompozicije sa drugim terminima i tretirau ga kao imenicu enskog roda, kako se to ve kod
nas odomailo, iako je u sanskritu re yoga, kao i veina imenica koje zavravaju na a,
mukog ili srednjeg roda, a ne enskog.
Rekli smo da Yogasutre (u daljem tekstu YS), sa svojim obimnim komentarima
10
to su vekovima dodavani uz ovaj inae kratak tekst i koji zajedno ine to to se u sanskritu
naziva yogadarana, izlau jedan odreeni put, jedan metod. Rekli smo na poetku i to da re
yoga, shvaena kao cilj kome ovaj methodos vodi, jeste izvesno pribiranje, sprezanje neeg
to je prethodno bilo raspreno, razbijeno.
Meutim, time glavno nije reeno. YS ni ne pokuavaju da to glavno izraze.
Ambicija ovog ezoterinog teksta bila je oevidno samo da ukae na postojanje tog
neizrecivog smisla, kao to je i ambicija same prakse i naina svojstvenih jogi samo da
dovede do mesta sa koga se ovaj smisao ukazuje, do stanja ili sedita u kome se ovaj
smisao ivi. Ovo treba shvatiti gotovo doslovno. Re asana,
11
naime, ije je jedno od
osnovnih znaenja sedite, u kontekstu joge oznaava mesto, poziciju, najee sedei stav
u kome su preliminarni uslovi za neposredno zrenje, oseanje, fuziju sa tim smislom
ispunjeni. S druge strane, i re dhyna, koju mi se inilo najpogodnije prevesti sa
kontemplacija, oznaava u ovim kontekstima, takoe, jedno odreeno sasvim specijalno
mesto, ono koje oznaava latinsko templum (u najstarijem smislu te rei), naime, mesto sa
1092
koga je pomenuto zrenje posebno istinosno i usled ega se gnoseoloko direktno poinje da
pretapa u ontoloko vodei u samdhi, a preko ovoga u jednu jo stabilniju pribranost,
prikupljenost, naime ka samyami koja, ako ve nije upotrebljena kao sinonim za samdhi,
oznaava jedno vie, kosmiko, jedinstvo najee ukljuujui u harmoniju i spoljanji
svet, odnosno neki njegov deo. (O svemu ovome bie vie rei povodom samog teksta YS,
odnosno u komentarima, naroito s obzirom na aforizme koji ine tzv. Treu knjigu.)
12
A ovaj smisao o kome je in ultima analysi jedino i re u YS odreuje se kao
uvianje razlikovanjem, razaznavanjem (vivekakhyti). ovek najee ivi svoj ivot ni
ne slutei ovu razliku koju YS nazivaju razlikom izmeu sattve i purue (ponegde umesto
sattve stoji buddhi ili citta, tada gotovo sinonimno upotrebljeni, a ponegde se ovo
razlikovanje oznaava i drukije, kao npr. razlikovanje izmeu daranaakti i drgakti). O
tome ta ovi pojmovi znae bie vie rei u samom tekstu, ali italac bez jogistikog iskustva
ne treba da misli da moe jasno i u potpunosti postati svestan znaenja i naroito znaaja ovih
pojmova, niti pak suptilne razlike meu njima, razlike koja se ukazuje tek na kraju putovanja.
Opis, ma kako ga vet i iskusan ovek sainio, nije i ne moe biti zamena za utiske puta. Ako
bi se moda i moglo tvrditi da se moe videti za drugoga (to mi se ve ini nemoguim)
jo je manje moguna tvrdnja da se moe doiveti i iveti za drugoga. Ovo tim pre to je re o
jednom potpuno novom iskustvu.
13
Metodologija nalae postupnost, jer se jedino u okviru i
nakon ovog, da tako kaemo, preliminarnog iskustva, nazovimo ga iskustvom nieg
ranga, moe da zane, zainje i dogaa novo, nazovimo ga vie, iskustvo. Meutim, ovo
vie i nie treba shvatiti samo uslovno, naime, neto jeste vie samo utoliko ukoliko
dolazi nakon, kao, na primer, iskustvo starenja ili ivljenja.
Za savremenog evropskog itaoca, koga je specifinost novovekovnih kulturno-
istorijskih uslova unekoliko uinila pretencioznim, potencirajui njegovu veru u svemo
znanja i pragmatinu efikasnost intelekta, naglaavajui uglavnom samo one ideale koje
ivi i izabira mladost, zanemarujui one od vrednosti koje tek starost obezbeduje nee
biti suvino ponavljati i insistirati na ovom momentu postupnosti i neophodnosti tog
odgovarajueg prelimiranog, nieg iskustva. U atmosferi u kojoj sredstva izraza, i komu-
nikacije (naizgled?) jaaju, s nepoverenjem se gleda na utanje orfiara, i lakonsku
nedoreenost predsokratovskih mudraca (Heraklit Tamni bi se, meutim, bez sumnje,
samo nasmejao na prigovor o nejasnosti njegovog izraza). Spolja gledajui reklo bi se
kao da su prestali da vae razlozi zbog kojih Platon ne preporuuje mladiima bavljenje
filozofijom; odnosno ljudima bez dovoljno ivotnog iskustva. Glas Kjerkegora da je u
hrianstvu potrebno vebanje ostaje samo jedan vox clamantis u pustinji koja je od
hrianstva ostala. Prodor pragmatizma i u filozofiju deplasira u potpunosti pojam vita
contemplativa. Relativno duga tradicija filozofije uinila je da ova postane jedna akademska
disciplina u kojoj erudicija kao takva postaje okosnica celokupnog traganja, a diskurzivni
procede pretenduje na dostojanstvo najmonijeg i jedino legalnog metoda. To to nasluuje
eling kada kae da postoji i neko specifinije ulo koje filozof treba da konsultuje moda i
nije sasvim jasno, ali je sigurno da je sa Diltajevim (Diltay) razumevanjem i
fenomenolokim zorom (Wesenschau) otkriveno neto novo to, dodue, iskusnog
jogina sasvim pouzdano ne bi mnogo emu novom nauilo.
O kakvom je to iskustvu re? U skladu sa uenjem joge (i ne samo nje), iskustvo
univerzalnosti muke, neugode (duhkha), je jedna od osnovnih dimenzija i prvi impuls bez
koga nema nikakvog daljnjeg uspona ka viim poimanjima, odnosno stanjima ili
stanovitima. Niti motiva za put, niti yoge kao rezultata.
Iskustvo, bar za trenutak, prevladane muke i jedne privremene usredsreenosti
ostvarene kroz duga sistematska nastojanja uz pomo odgovarajuih tehnika (ili bez njih)
predstavlja drugo od osnovnih, neophodnih uslova. Bez ovog iskustva ne moe se imati uvida
u neka metodoloki dragocena stanja iz kojih se neposredno raaju iskustva samadhija i
samyame. Ova se pak stanja, o kojima e u nastavku biti mnogo vie govora, veoma razlikuju
upravo po svojoj noetskoj vrednosti, svrsi kojoj vode i, naroito, po dubini i trajnosti traga
koga za sobom ostavljaju. A u perspektivi YS nema nieg odsudnijeg i relevantnijeg za
1093
napredovanje ili stagnaciju od pomenutih tragova (aya, samskra, vasana). Stanja
usredsreenosti (samadhi) ili sjedinjenosti odnosno saivljenosti (samyama) su, mogli
bismo slobodno rei, tek laboratorija, to jest adekvatno mesto u kome se poraaju, ali i
ostaju da ive, saznanja o svemu (relevantnom), a pre svega i iznad svega saznanje, odnosno
iskustvo o onoj neuhvatljivoj supstanciji koju mi nazivamo imenom svesti, pojmom koji
moe mnogo da znai, a koji u svojoj neuhvatljivosti i mnogoznanosti najee vrlo malo
precizno oznaava. Otprilike na mestu gde mi govorimo o svesti, YS govore o pojmovima
citta, buddhi, manas, a onde gde analiza ove problematike postaje najinteresantnija, naime
gde je re o razliitim stanjima u kojima se ova supstancija kao deo svekolike pradatosti
(prakrti) u svom obrtanju moe da nae, o njenim elementarnim modusima oznaenim
terminima rajas, tamas i sattva
14
-jezik zapadne filozofije i psihologije uglavnom teko moe
da prati govor indijske. A time nisu pobrojana sva teka mesta, o kojima je gotovo nemogue
govoriti, kao to je npr. ono o odnosu citte i purue.
Ipak se nadam da e italac i u ovom prevodu, ijih sam nesavrenosti i sam
uveliko svestan, u toku paljivog dobronamernog i, po mogustvu, ponavljanog itanja, sresti
i osetiti ta su glavne teme i problemi kojima se bavi joga i na koje skup YS u elegantnim,
lakonski sroenim izrekama ukazuje. Ve i ova isto informativna funkcija inila mi se
dovoljnom da opravda pokuaj jednog gotovo nemogueg prevoda. Zbog toga sam smatrao
neophodnim da se uz prevod objavi i sam sanskritski tekst. Meutim, najdublje razumevanje
ovih tema, i njihovog pravog znaenja i znaaja, ponovimo to jo jednom, italac moe imati
tek kada ove poinje da pronalazi negde u svom linom iskustvu. Tada e eventualno pridoi
i oni osvetljavajui detalji koji u tekstu YS oevidno nedostaju, a bez kojih organsko
inkorporiranje, transplantacija ove stare poruke u jedno individualno iskustvo nije mogua.
Sve to je relevantno, sve detalje glavnih tema, i uputstva za otklanjanje svih prepreka koji se
mogu sresti na putu, ini mi se da ni teorijski nije mogue izrei. Meutim, o onom
najvanijem bie proporcionalno, ipak moda, ponajmanje reeno. O samoj istini i njenim
kriterijumima YS praktino ne govore. Iz celine teksta postaje, dodue, sasvim jasno da je
istina shvaena kao saobraenost s onim autentinim (svarupa). Ali, ta je to autentino i u
kom momentu moe biti rei o toj saobraenosti s njim YS, kao uostalom i veina
najvanijih tekstova indijske duhovne tradicije, gotovo i ne govore. Podrazumeva se da niko
ko se nae pred istinom nee ovu zaobii. Na kontrastu neautentinosti, iaenosti, opte
pomerenosti (duhkha)
15
spasonosna Istina javlja se nedvosmisleno kao ozdravljenje, kao kad
se za vrelog dana ue u sveu vodu, kako to kae jedan budistiki tekst.
16
Razlika je tako
velika da Istina ne moe neopaeno proi i bie sigurno shvaena samo ako su uslovi za nju
tu. I upravo o nunim uslovima i preduslovima najvie se govori u YS, to je ono emu je
posveen najvei broj aforizama, ono to predstavlja centralnu temu i interes ovog teksta i
same joge.
Dakle, koji su uslovi i preduslovi potrebni da bi se dostiglo ono mesto sa koga je
istinosna spoznaja (rtambhara-prajna) mogua i odakle se, izmeu ostalih uvida, prua i uvid
u onu suptilnu razliku o kojoj smo maloas govorili? YS prave razliku meu uslovima delei
ih na dve osnovne grupe.
Preduslovima ili preliminarnim uslovima moemo nazvati ono to tradicija naziva
spoljanjim lanovima ili udovima (anga)
17
joge i u koje spadaju odreena pravila unutarnje
i spoljanje higijene kao i izvesna etika pravila grupisana pod imenom yame i nyame. Trei,
etvrti i peti ud ili lan ovog spoljanjeg korpusa (pranayama, asana, pratyhara)
odnose se pre svega na ono gde se stapaju, ili meusobno uslovljavaju fizioloko ili
fiziko sa psihikim. Ovim spoljanjim lanovima joge uglavnom je posveena Druga
knjiga Yogasutri.
Meutim, ono najinteresantnije svakako su oni specifino jogistiki uslovi ili delovi
joge (antaranga) oznaeni imenima dharana, dhyana i samadhi ijim definicijama zapoinje
Trea knjiga Yogasutri. I sami posledica jedne duhovne bistrine i proienosti, ova stanja ili
stepenici vode ka sve dubljoj proienosti (vairagya)
18
, dok ova ne postane potpuna. Upravo
pojmom vairagya direktno ulazimo u onu problematiku do koje je YS najvie stalo. Naime,
ovaj pojam upuuje na ono to bi mi danas nazvali podsvest, jer ienje, proiavanje o
1094
kome je sada ovde na ovom nivou re nije vie ienje socijalnih kontakata ili ienje tela,
kao to je to na prethodnom nivou bio sluaj, nego postizanje staloenosti, neuzburkanosti,
oienosti od svega to zamuuje, ometa zrenje ili s-vest
19
, (naroito) u momentu kada je
ova usmerena unutra ka tom pod-svesnom, za oitavanje teko dostupnom nivou
20
joginove due. Ovo nastojanje da prodre upravo ovde, na nivo gde se u vidu nezaustavljive,
spontane emocionalne ili afektivne reakcije
21
ivi, doivljava ili proivljava slika, vest, ili
bilo koja s-poznaja koju je isposlovala s-vest (citta), moe moda, unekoliko, da podsea
i na izvesnu psihoanalizu (ma kako ovu odredili).
Permanentni kontakt sa ovim primordijalnim impulsima i tendencijama u poetku
garantuje s-vest ili oitanost unutarnje strukturiranosti najdubljih slojeva due, a zatim
omoguuje istinsku aktuelizaciju tih dubokih, donekle skrivenih ili loe shvaenih tendencija,
i time njihovo zadovoljenje odnosno smrt. Za ove preformirane, utisnute, esto uroene i
najee potisnute i zakoene tendencije (i samim tim i energije) u YS susreemo gotovo
sinonimno upotrebljena tri termina samskra, vasan i aya, o kojima e biti vie rei u
samom tekstu.
ta to jogin zatie u masi prikrivenog, donedavno podsvesnog u koju poinje
sada da sve dublje i dublje zahvata zahvaljujui, s jedne strane, permanentnosti svoga
nastojanja i vebanja u tom naporu da se prodre, a s druge strane, i injenici da je, bar ona
gruba, uzmuvanost koju izaziva nesreeni psihovegetativni i socijalni ivot
22
najveim delom
ve prestala?
Tada e, kau YS, izotreno oko jogina, koje je u stanju da raspozna i najsuptilnije
meu titrajima due, u masi unutranjih pod-svesnih tendencija ili spremnosti (doslovno
gotovosti, oformljenosti samskara) uoiti aktuelizovane, ive ili latentno prisutne dve
vrste ovih tendencija. U zavisnosti da li ove supstanciju due potiu, gone u pravcu mira i
staloenosti, odustajanja ili je pak uzmuuju, uzbuuju tekst YS ih naziva santa- ili
uditasamskra (cf, YS, III, 12, 14).
Na koji to nain jogin moe uopte doi u kontakt sa svojim podsvesnim
tendencijama?
Pred evociranim predmetom, kao i pred apercipiranim, zbiva se, kao to rekosmo,
jedna neposredna, emotivna ili afektivna reakcija. Pomisao ili ideja o hrani, eni, bogu ili o
bilo kakvom vrhovnom dobru
23
izaziva izvesno neposredno pristajanje, indiferentnost ili
odbojnost prema dotinoj zamisli ili apercepcije predmeta. Ovaj poticaj (pratyaya)
24
koji se
javlja pred znakom (ovaj u poticaj stoga prevoditi esto kao znaenjski poticaj), ovo
titranje i proticanje ili, ponekad, kuljanje energija izazvano neim evociranim ili spoznatim,
ovaj pokret koji predstavlja nesvodljivu sutastvenost ovekovog psihikog ivota moe
uveliko da varira u zavisnosti i od onog ranije dogoenog i od novog iskustva koje se, upravo
se dogaajui, stapa i sainjava deo zapoetog toka. A u jednom tako posebnom stanju, u
stanju usredsreenosti, okupljenosti (samadhi), o kojem je u jogi zapravo jedino i re,
sva ranija iskustva organski se grupiu jednom intenzivnom koncentrisanom-panjom-i-
potpunom-prisebnou-uspomena (za koji YS upotrebljavaju vaan i teko prevodiv termin
smrti). Zahvaljujui ovoj prisebnosti svega iskuenog i organskoj povezanosti svega
doivljenog ta neposredna primitivna reakcija (koja se kroz dela posredno ispoljava, odnosno
ospoljava) biva predodreena, modifikovana. U tome se sastoji i izvesna konstruktivnost
joge. Rauna se na mogunost upliva na svoju budunost, na mogunost olakanja onog
bremena iju teinu posledice naih inova bitno predodreuju i koja se zbog toga naziva
karman (doslovno: in, uinjeno).
Ako neumitnost retribucije, u vidu nagrade i kazne zbog onog poinjenog (iji trag
neizbeno ostaje da postoji i deluje), vodi naizgled u izvestan fatalizam, onda mogunost
uplitanja ili upliva na stvaranje pozitivnih tragova (bele karme, kako kae YS, IV, 7)
obesnauje jednu takvu generalnu odredbu. Pasivizam nipoto ne pristaje jogi kao opti
kvalifikativ. Nastojei da deluje u smislu direktnog ili indirektnog stvaranja uslova za
neometano funkcionisanje organskih sklopova (indriya) i svih oblika svesti (citta) putem
stvaranja pozitivnih i obesnaenja nepoeljnih predispozicija, joga je jedan permanentni
1095
napor, jedna sistematska akcija ka razbistrenju u kome e se pojaviti u punom svetlu ono to
jest. A u poetku to to se ukazuje jesu vrsto utisnuti tragovi i predispozicije kojima jogin
moe i treba da udovolji, da se povinuje. Ovi tragovi ine od celokupnosti onog formiranog,
faktinog (karman), jednu dinaminu strukturu, jedan manje ili vie uzmuvani vrtlog energija
koji predstavlja zapravo joginovo trenutno realno bivstvovanje. Upravo u momentu
usredsreenosti na ovu unutarnju dinamiku jogin vie nego ikad postaje s-vestan
neizbenosti povinovanja, priznavanja njene neumitnosti.
Kako je onda mogue uprkos toj dinamici govoriti o smirenosti? Nije li pojam
usredsreenosti na ovom nivou u suprotnosti sa fundamentalnom ambicijom joge? Po emu
se onda stanje jogina u samadhiju razlikuje od stanja tog istog jogina van samadhija?
Odgovor u ovom sluaju, kao i odgovor na veinu drugih vanijih problema, zadire u
problematiku citte. Naime, ono to sutinski karakterie stanje samadhija nije, dakle, odsustvo
tih unutarnjih, esto protivrenih tendencija nego potpuno koncentrisana, usredsreena s-
vest (samahi-tacitta) o ovoj dinamici, ma kakva ova bila. Druga, i u ovoj perspektivi
sekundarna, stvar pri tome je to to do ove usredsreenosti nee moi doi ukoliko izvesna
preliminarna sreivanja i okupljanja energija nisu obavljena. Yogasutre e, dakle, ipak
govoriti o usredsreenosti, pribranosti, ak i onde, kao na primer u sluaju prvog
razaznavanja onog relevantnog (razaznavanja koje se tehnikim terminom oznaava kao
vitarkasamadhi cf. YS, I, 17), gde ni izdaleka jo ne moe biti govora o potpunoj
staloenosti i proienosti tih unutarnjih tokova i proticanja i raznoraznih sklonosti i tenji
odreenih ranijim iskustvom. Dovoljan uslov da bi se govorilo o samadhiju jeste, na ovom
niem stupnju, neometana kontinuiranost i skoncentrisanost s-vesti (ekagratacitta), dok je tek
na najviem od nivoa uslov jedna jo radikalnija proienost koju Drugi aforizam, kojim tek
praktino zapoinje izlaganje, naziva obustavljenost partikularnih obrta (ili vrtloga) s-
vesti (cittavrttinirodha). Ovu obustavljenost (nirodha) YS ak identifikuju sa samom jogom.
Re joga je tada upotrebljena da oznai sam rezultat joge kao prakse, dakle kao sinonim za
samadhi. Razbijenost celovitosti ovekovog bia, svi poremeaji unutarnje ravnotee, sve
psihosomatske disharmonije, i, naravno, sve zamuenosti odnosno poremeaji u procesu
spoznavanja i istinosnog uvianja objanjavaju se putem razbijenosti, rasprenosti ovekove
s-vesnosti. Osnovno zlo je, dakle, neskoncentrisana, rastrojena s-vest. U duhu koji je
zajedniki i budizmu i jogi govori se o s-vesti ili duevnosti koja je razbijena
cittavikepa (cf. YS, I, 30, 31).
U situaciji u kojoj jogin tei ka punoj aktuelizaciji i rasvetljenosti onoga to jeste
besmisleno je i pomisliti da bi se kao put, kao efikasan metod, u ime nekakve kvazi-askeze
25
mogao preporuivati put represije tendencija i tenzija, ma kakve vrste ove bile. (To, naravno,
ne znai da nije bilo u bogatoj istoriji joge i takvih sekti ili kola gde je izvesna rigorozna sa-
mokontrola ila ak do samomuenja i fundamentalne represije svih vitalnih tendencija). U
Patanjalijevom sistemu joge nepriznavanja ontolokog fakticiteta onog to se zateklo, ure-
zalo i to poput navijene opruge moe i mora da tei samo da se oprui, ne moe nipoto da
se preporuuje kao osnova joginove strategije.
Ono na ta ova joga rauna jeste da iz mase iskuenog, iz mase utisaka, koju ve
iskustvo nekoliko prvih decenija ivota za sobom u pravilu ostavlja izrone, ukau se iz
podruma memorije-u-asu-potpune-pribranosti (smrti) i tendencije, odnosno
predisponiranosti ka miru, ka smirenju (antasamskara). Ukoliko je citta bila bistrija i samim
tim otvorenija za ono to je aficiralo, to je na nju delovalo, to je ona, informirajui se,
zapravo uvala i sauvala upravo kroz te svoje predisponiranosti ili u njihovom obliku,
utoliko e ove tendencije biti snanije, zamor od ponavljanja vei i nastojanje, gotovost da se
izae iz vrtlonog i iaujueg kruenja prevagnue nad inercijom uobiajenog reagovanja.
Opazivi u sebi ove evolutivne promene, ovaj razvoj (parinama), joginu ne preostaje nita
vanije (a ni ugodnije) nego da, oslukujui ih, ovima udovolji, da im ostane veran, kao to je
bilo nuno da ostane veran onim njima suprotnim i da ih iivi.
Prema tome, ako postoji neto to sasvim sigurno i ve na prvi pogled u potpunosti
odudara od ovog stava koji jogin usvaja postajui jogin onda to moe da bude samo jedno
inertno preputanje navikama i koloteini uobiajenog, jedno ogluivanje o one prve, esto
1096
vrlo tihe i nerazgovetne, nove ili prastare, svejedno, bukom Svakodnevnice, ipak, najee za-
gluene, glasove vlastite due, koja nepogreivo naveuje pravac kome istinski tei,
smer istinskog osloboenja svojih energija. Naglaavam kvalifikativ istinskog da bih time
istakao razliku od onog zatvorenog, ciklinog, veno ponavljanog samsarinog obrtanja, u
ijoj je definiciji upravo jedno parcijalno frustrirano oslobaanje. A na parcijalnosti, na
nepotpunosti ovog oslobaanja temelji se i sam ivot i sve njegove forme zakljuno sa
ekonomskom i kulturnom istorijom i svim drugim oblicima civilizacije.
26
Ova je joga, utoliko
ukoliko se bavi iskljuivo onim najintimnijim, unutranjim dahom due samo
marginalno ukljuena u svekoliko civilizacijsko i kulturno stvaralatvo,
27
koje u perspektivi
impliciranoj Patanjalijevom jogom predstavlja taj isti, ali ve izdahnuti, zaleeni dah.
Bavei se dahom ili duhom ili duom (koren je ovih rei, svakako ne sluajno, isti)
samo dok ovi znae sam ivot ili ivost, a ne i nakon toga jogin ne stvara ni umetnost, ni
filozofiju, ni religiju niti kakav drugi od mnogih oblika civilizacije. On ih, moglo bi se u neku
ruku rei, ivi, proivljava na nivou na kome se ovi zainju, ali moglo bi se, s druge strane,
rei i to da se ove forme u njemu i zavravaju, budui da on konzumira, troi i njihove
rezultate. Budui da ne stvara za budunost, ne skuplja, ne ekonomie, za jogina bi se isto
tako moglo kazati da je on onaj neprestano eljeni i retko kad ostvareni luksuz u ivotnoj i
civilizacijskoj ekonomiji. Duhovnim stavovima, kakav je Patanjalijeva joga, kao da se
zavrava analna, skupljaka faza ivotnog i civilizacijskog, kao da se na ovom teko
dostinom nivou poinje da najzad troi ono dugo uvano, duboko deponovano, pa ak,
ponekad i potpuno zaboravljeno. Joga je neekonomina i destruktivna kao ljubav. Eros
koji postaje svestan mogunosti neposrednog zadovoljenja ne stvara civilizaciju.
No, vratimo se jo jednom na ovu podsvesnu predisponiranost koju samskare i
vasane sainjavaju, pred ijom neumitnom faktinou jogin ne moe nita do da im udovolji
da bi naglasili da patanjalijevska joga ne vodi u nekakav pasivizam ili fatalizam.
Koncepcija o neizbenoj retribuciji akta (karman), o neumitnom dozrevanju upravo onog
ploda koji je jednom bio zasejan (vipka), (ove koncepcije inae sreemo i daleko van joge),
imaju i svoju drugu stranu: zakonitost, naime, kojom prolost nuno implicira sadanjost,
ukoliko se jasno uoi na koji nain se to zbiva, na koji nain se stvara budui karman, stvara
povoljne izglede kad je re o uticaju na budunost. Budunost se ovim na izvestan nain
otvara postajui polje slobodnog izbora. A jogin radei na bistrenju, preiavanju
vlastite s-vesnosti i inei sve to pospeuje dostizanje, makar i privremene,
usredsreenosti i pribranosti uveliko, i u sasvim odreenom smeru, odreuje taj svoj
karman. Jer, tragovi koje u dui, u akumulirajuoj svesnosti, ostavlja samdhi
predstavljaju svakako najmoniji generator tendencija i podsvesnih elja ka smirenosti o
kojima smo govorili. Seanje na blaenstvo ovog stanja jednom okuanog i ono, sasvim
spontano, na nivou neposredne primitivne reakcije (bhoga) izvedeno poreenje sa drugim,
ranije ivljenim stanjima, uinie da e se pri svakoj sledeoj evokaciji i pomisli na dobru
centriranost (sukha), koja je u toku samadhija vrsto zauzimala mesto po sredini joginovog
bia, kao i pri evociranju one blaene punoe i transparentnosti proivljene u stanju
neuzmuenosti i potpune pribranosti s-vesti (samahitacitta) (ime sve karakteristike svih vrsta
samadhija nisu iscrpljene) pojaviti jedan snaan poticaj energija u pravcu trajnijeg
smirivanja. Cela linost, personalitet,
28
koja nije drugo do zbir steenih, za ivota
izraenih, samskara, oblija natopljenih mirisima onog ranije steenog, uroenog (vasana),
biva, u jednom odreenom prelomnom momentu, vie nego za bilo ta drugo, predisponirana
da izae iz samsarinog toka. U celini gledajui, jogin dakle nikada ne radi protiv sebe,
protiv svoje linosti, tanije, protiv onoga to u njoj prevladava. Istina je otprilike u tome
to se u njoj sada dogaaju neke promene koje uobiajene reakcije linosti skreu na poseban
pravac, pa tako izgleda da se stara linost polako gubi. Meutim, do istinskog gubitka te
maskirajue konstrukcije doi e tek mnogo kasnije onda, naime, kada u nirbijasamadhiju
sve sklonosti bivaju iivljene, kada prestaju sve tenzije i sav voljni napor, i kada samim tim
nee dolaziti ni do stvaranja novog karmana. (O etiri vrste karmana cf. YS, IV, 7.)
Ako smo rekli da represija nije nain, metod joginov i ako naglasimo da je
udovoljenje najdubljim tendencijama najee, ako ne u pravilu, praeno ugodom (sukha)
1097
time nije reeno da se pronaenom ugodom, koja, kao i svako pojedinano stanje, ima svoje
granice, zavrava joginov put. Ono nad im se, bivajui van samddhija, ezne, a bivajui u
samddhiju strepi, ne moe da predstavlja vrhunsko dobro, odnosno zavretak joginovog puta
ka konanom osloboenju. Hedonizam, pa ak i eudajmonizam, nisu konana stanovita ove
joge, iako se nuno javljaju kao faze joginovog uspona ka najviim vrstama samadhija.
O razlikama koje postoje izmeu pojedinih usredsreenosti, o karakteristikama
prve grupe samadhija za razliku od onog drugog oznaenog kvalifikativomasampranata, ili
pak onog treeg oznaenog kao nirbijasamadhi, bie opirnije rei u samom tekstu, jer svrha
ovog Uvoda nije da pominje i razglaba sve to je predmet Yogasutri. Meutim, nabrajajui
neke vanije teme koje YS tretiraju ostaje, ipak, da se, koliko je to uopte mogue, neto kae
i o temi koja natkriljuje celu tvorevinu i koja se nalazi i u samom naslovu etvrte knjige,
naime, o Izbavljenju (kaivalya).
Kao i u sluaju mnogih drugih soteriolokih doktrina, i ovde se moe o onom
Najviem, o onom to dolazi na kraju puta govoriti uglavnom u negativnim odredbama.
Osnovna od tih negativnih odredbi Absoluta
29
jeste neuslovljenost, izbavljenje iz
uslovljavajueg lanca koji bitno karakterie ivot. Negira se svaki onaj odnos uslovljavanja
koji postoji izmeu onog koji poseduje i posedovanog (bez koga onaj koji poseduje ne eli ili
ne moe da ostane ono to eli). U perspektivi YS izriito se negira svaki takav spas koji bi
zavisio od osvajanja i posedovanja bilo ega, ako je ono to se osvojilo i to se poseduje takve
prirode da moe i da ne bude, da moe da ponestane iz bilo kojih razloga. Dostii krajnji cilj
ne znai dostii nekakvu besmrtnost, ve bi se pre moglo rei da je re o tome da se
dostigne ono stanje u kome smrt kao kategorija sa nieg ontolokog nivoa prestaje da ima
smisla. A za ovo joginovo pojedinano biti-na-nain-u-kome-se-javlja-mogunost-smrti re-
eno je da se transcendira u momentu u kome ovaj dostie vrhunski razaznavajui uvid
(vivekakhyati), odnosno kada u sebi prepoznaje puruu nasuprot ili, tanije, kroz ili pak
unutar svekolikog pojedinanog obrtanja s-vesti, odnosno oitavanja (citta). Ovo se
transcendiranje na pojedinano usmerene panje ili budnosti (buddhi) dogaa upravo kada se
postigne onaj specifini meu pojedinim obrtima svesne supstancije u kome je ova suptilna,
ali, pak, u koncepciji YS, materijalna supstancija u stanju potpune neuzmuenosti, kao
transparentan za sve otvoren medijum (sattva). Dakle, nasuprot ili unutar svekolike
materijalnosti u ma kojoj od osnovnih svojih vidova (guna) se ova nalazila purua,
ijom se prepoznatou definie konano izbavljenje, pojavljuje se, koliko ja mogu nazreti,
kao mo jednog specifinog istog oitavanja, ili s-vesti koja bi se razlikovala od uobiajene
upravo odsustvom bilo kakvog uestvovanja, bilo kakvog pokreta, makar ovaj bio odreen i
kao najsuptilniji pokret sauestvujue due (vicara). Za poreenje u ovom sluaju moe da
poslui slika ogledala koje se kree i subjekta koji, iako stoji mirno, videvi sebe u ogledalu,
poto ne opaa niti shvata tano svoju istinsku situaciju, dobija utisak i veruje da je u pitanju
njegovo vlastito kretanje.
Pariz, leto, 1976. ZORAN ZEC
1098
PRAKTINA UPUTSTVA
ZA ITANJE SANSKRITSKOG TEKSTA
Problemi oko pisanja sanskritskih rei reeni su u knjizi uglavnom na tradicionalan
nain. Za sanskritsko devangari pismo upotrebljena je meunarodna latinika transliteracija
koja se ve odavno odomaila u evropskoj indologiji. Od nekoliko varijanti koje se, inae,
meusobno razlikuju, prvenstveno u pisanju sibilanata i nekih nazala, sainio sam verziju
koja je, ini mi se, za itanje i tampanje ovog mnotva novih znakova najjednostavnija za
nae pojmove i navike, a pri tom ne odstupa bitno od meunarodnih konvencija. Veina
znakova (od 48 koliko ima devangari) izgovaraju se identino ili veoma slino kao i u
naem jeziku. Meu ovim znacima kao najei i najvei izuzetak su palatali j i c koji se
izgovaraju kao nae odnosno . Re jaya treba, dakle, izgovoriti kao nae aja, a re citta
kao nae itta.
Izlino bi bilo uputati se sada u nijanse i detalje izgovora i akcentiranja
sanskritskih rei. O tome u gramatikama ima dovoljno. Oni koje sanskritski tekst posebno
interesuje to ve, uostalom, i znaju. Drugima e biti korisnija iskljuivo praktina uputstva.
Dakle, kada italac naie na vokal iznad koga se nalazi akcenat ^ neka ga izgovori
dva puta due nego onaj koji nema taj akcenat. Izuzetak ine e i o koji u sanskritskoj
jezikoj teoriji shvaeni kao diftonzi sastavljeni od a+i i od a+u zahtevaju tretman
produenih vokala. Diftonge ai i au valja izgovarati kao duge vokale ali uvek jednoslono.
Kao vokal treba izgovarati i jedno dugo r oznaeno kao . italac e najlake priblino tano
izgovoriti ovaj glas ako neposredno uz nae r izgovori jedno sasvim kratko i. (U rei vtti ili u
samskta, koja u Evropi pojednostavljenjem daje sanskrit, nalazimo to , koje neki indolozi
belee pomou dva znaka, naime, kao i izneveravajui princip da se za svako slovo
devanagari pisma upotrebi samo jedan odgovarajui znak.)
Aspirovani suglasnici itaju se tako to se jedno h prilino razgovetno uje uz
odgovarajui suglasnik. Samostalno i zvuno je svako drugo h i valja ga jasno razlikovati od
jednog muklog glasa koga sreemo uglavnom na kraju reenice kao lagani eho
samoglasnika koji mu prethodi. Za ovu blagu vokalsku aspiraciju, nazvanu visarga,
upotrebljen je znak .
U sanskritu postoje tri sibilanta: s, i . Dok s odgovara uglavnom naem s, dotle je
sanskritsko tvre a znatno meke od naeg . (Zbog lakeg itanja i tampanja u nekim se
transkripcijama, to ih sreemo uglavnom na anglosaksonskom jezikom podruju, za ovaj
retrofleksni sibilant upotrebljava znak sh umesto najee upotrebljavanog . Za znak
francuski i engleski izdavai upotrebljavaju esto .)
Cerebrali , h, , h izgovaraju se praktino kao da su u pitanju engleski dentali t i
d s tim to u sluaju kada su aspirovani, pridolazi jedno h. I znak izgovara se retrofleksno,
dakle, kao n pri ijem se izgovoru povlai prema nepcu.
Gutural neka se izgovori kao nae n u rei tango ili stanka. Odgovarajui palatal
identian je naem nj. Zbog jednostavnijeg tampanja umesto znaka ~, koji se najee sree
u sanskritskim transkripcijama, izabrao sam znak '. Tako se rei praja ili Patajali itaju kao
pranja ili Patanjali.
esto se iza samoglasnika sree jedno specijalno m oznaeno kao . Pred
poluvokalom, sibilantima i glasom h ovaj znak ukazuje na nazalizovani zavretak prethodnog
mu samoglasnika. Pred drugim pak konsonantima, u zavisnosti od mesta na kome se ovi
izgovaraju, poprima zvunu vrednost guturala , palatala , cerebrala ili dentala n.
1099
Prema tome, u celini latiniki ekvivalent za onu devanagari koju sreemo u
sanskritskom tekstu Yogasutri izgledao bi ovako:
Vokali: kratki a i u =
dugi
Diftonzi: kratki e o
dugi ai au
Konsonanti: guturali k kh g gh
palatali c ch j jh n
cerebrali { {h h
dentali t th d dh n
labijali p ph b bh m
poluvokali y r l v
sibilanti ^ s
hk h
posebni znaci *
Nastojei da ostanem veran upotrebi ovog meunarodno usvojenog ekvivalenta
sanskritskog pisma, a ne elei da nepotrebno komplikujem ortografiju nekih rei koje se
esto pojavljuju u srpskohrvatskom tekstu komentara inilo mi se oportunim i opravdanim
napraviti izvestan kompromis. Tako npr. re vasana ili sutra u mnoini piem kao vasane i
sutre, a ne kako bi to potpuna nauna akribija zahtevala kao vasana-e ili sutra-e.
Kada je u pitanju deklinacija tih izdvojenih, iz sanskritskog teksta izvuenih
imenica i prideva, valja obratiti panju na dvostruku ortografiju: sanskritska re uvek je
pisana po pravilima pomenute transliteracije, ali se pridodati padeni nastavak mora itati kao
u naoj latinici. Tako npr. prvo j u rei Patanjalijev treba izgovoriti kao nae , a drugo je
nae latiniko j.
U sluaju imenica koje su u sanskritu mukog ili srednjeg roda, a koje su se kod
nas odomaile kao imenice enskog roda, kao to je sluaj sa imenicama yoga ili sutra,
budui da nisam naao dovoljno razloga da se ne povinujem praksi koju je nametnula logika
naeg jezika to sam i ostale imenice koje zavravaju na -a, za koje bi, u nedostatku poj-
movnih ekvivalenata, eleo da se usvoje, tretirao kao imenice enskog roda (npr. dhyana,
samyama).
1100
IZREKE O JOGI
PRVA KNJIGA
,,USREDSREIVANJE"
(samadhi)
U ovoj knjizi re je:
- o cilju kome vodi praksa usredsreivanja (l-4)
- o preprekama koje joj stoje na putu (5-11)
- o metodama i sredstvima njihovog uklanjanja (12-16)
- o vrstama ili nivoima usredsreivanja (17-18)
- o preduslovima i uslovima za dostizanje najviih formi, o prednosti jogistikog nad
boanskim (19-22)
- o odreenju uzvienog i nainu kontakta sa njim (23-28)
- o listi moguih naina za otklanjanje psihosomatskih smetnji (29-34)
- o smirenosti i nainima da se ova ustali (35-39)
- o spregnutoj svesti i razliitim vrstama sjedinjenosti, o specifinim rezultatima koji
proizilaze iz razliitih usredsreenosti i o vrhunskom (39-51)
I, l: atha yognuasanam.
[Neka bi se upravo ovo to] sada [sledi uzelo za] jogistiko uenje.
Povodom rei atha, koju sam preveo itavom jednom reenicom, valja izriito
naglasiti da prevodilac zaista ne moe uvek slediti izuzetnu konciznost sanskritskog teksta. U
dilemi koja se esto nametala: izneveriti pregnanost i lakonsku poetinost Patanjalijevog
aforizma, ili se izloiti riziku nerazgovetnosti i nedoreenosti - inilo mi se smislenije
rtvovati konciznost forme. Ovo tim pre to iz perspektive interesa koji moe da ima veina
italaca danas - pogodnost uenja teksta napamet ne spada u neophodne ili dragocene stilske
karakteristike. Sledei taj princip i elei da u samom prevedu bude prisutna veina, ako ve
ne sve znaenjske nijanse koju sanskritska re ima za itaoca koji zna sanskrit - jedini izlaz su
bili esto dugaki dodaci i perifraze. Njih sam, koliko god je to bilo mogue, izdvajao od
nekakvog osnovnog nosioca znaenja - putem uglatih zagrada. Tako npr. re atha, kojom
po tradiciji zapoinju spisi koji pretenduju na autoritativno izlaganje odreenog sadraja, ima
pored ostalih svojih znaenja (kao to su sada ili evo ili dakle) i znaenja svojevrsnog
blagosiljanja i nekakvog inicijalnog Amin. Da bi sve to, onoliko koliko je to uopte
mogue, nalo mesta i u prevodu, smatrao sam sasvim oportunim uvesti proirenja koja se u
uglatim zagradama nalaze uz osnovni srpskohrvatski korelat pomenute rei.
[A. nirodha-TEKST]
I, 2: yogacittavrttinirodhah.
Yoga je u obustavljenosti [zamuujuih partikularnih] obrta u s-vesti
(cittavrtti).
Drugi aforizam donosi uvenu definiciju koja ostaje kroz vekove kao autoritativno
klasino odreenje onoga to se, bez sumnje, i pre Patanjalija, podrazumevalo pod tehnikim
1101
terminom yoga.
272
Definicija tei da - ukazujui na finalni rezultat jogistike prakse -
naznai smisao koji kompleks tehnika i znanja, tradicionalno oznaen ovom reju, ima ili
treba da ima. Ovde, na poetku samog izlaganja, bez znanja onoga to e uslediti posle,
neupuen italac ne moe potpuno da shvati znaenje ovog stava. Kako e ostale izreke iz
raznih posebnih aspekata osvetljavati ono najdublje znaenje koje se krije iza rei yoga, ne
ini mi se uputno dugo se zadravati na komentarisanju ovog mesta. Ovde treba samo
napomenuti, u skladu sa klasinim komentarima, da re nirodha, koju sam preveo kao
obustavljanje, ne znai nipoto destrukciju ili potpunu negaciju funkcija (ili to bi bilo
etimoloki blie obrta) (vrtti) koji ine uobiajena stanja ili aktivnosti nae psihe, a o
emu e u nastavku biti vie govora. Re je, naime, o tome da dua ili svesnost ili s-vest
(citta), ili, kako u ovu re esto u nastavku prevoditi - oitavanje
273
- izbegavajui svaku
ometajuu partikularnost - ue u stanje gde je svakolika budnost orijentisana na injenicu ili
udo vlastitog postojanja mimo pojedinanih modusa. Stanje obustavljenosti psihikih funk-
cija nije, dakle, nipoto nekakvo beslovesno, hipnotino stanje suene svesnosti, nego upravo
suprotno: njena prava i puna mera.
Druga stvar na koju treba izriito skrenuti panju u ovom sluaju - jeste da je ovde u
pitanju gotovo sam rezultat ili, bolje rei, poslednji i najvaniji uslov koji mora biti ispunjen
da bi se taj rezultat mogao pojaviti u neijem iskustvu. Dakle, nipoto ne treba misliti da je
tajna joge ovim otkrivena i da je dovoljno odluiti se na zaustavljanje vlastitih misli, seanja,
opaanja i da kroz nekoliko, ili ak i jako mnogo pokuaja i nastojanja, rezultat mora uslediti.
Videemo jasnije u nastavku kako bi takav pristup bio neosnovan i naivan.
I, 3: tada dratuh svarupe vasthanam.
[Samo] tada [u toj obustavljenosti partikularnih obrta] onaj koji vidi (dratr)
biva u skladu sa svojom pravom prirodom (svarupa).
O izuzetno znaajnoj ulozi koju u sistemu joge ima pojam promatraa, subjekta
vienja ili, kako smo ovde preveli, onog-koji-vidi (dratr) - bie govora povodom afo-
rizama koji se ovom problematikom detaljnije bave. Za razumevanje narednog teksta vano je
znati da se sve ostalo u sistemu zbiva ili treba da zbiva u funkciji ovog presudnog samo-
prepoznavanja ovekovog. ovek (purua) je, inae, u Patanjalijevom sistemu sinonim
za ovu paradoksalnu sebe-ne-poznavajuu, u samoj sebi ili u svojoj pravoj prirodi nepo-
ivajuu subjektivnost, koja se kroz jogu isti od taloga to ih inovi u neznanju uinjeni
ostavljaju, da bi, u potpunoj proienosti i uklonjenosti svih prepreka, zablistao konano pre-
sudni razgonetavajui ili razaznavajui uvid (vivekakhyati). Ovaj uvid je rezultat i raison
d'etre joge. Kada ovaj usledi, uloga joge kao puta, kao metoda, prestaje.
274
Prepoznavi se,
ovek tada jasno povlai granicu izmeu sebe i onoga to on nije. I, kako kae sledei
aforizam, ovek boravei u svojoj pravoj prirodi (svarupa) vie se ne poistoveuje sa bilo
kojom partikularnou koja je u funkcionisanju i kontaktiranju sa svetom objekata i
objektivnosti mogua.
I, 4: vrttisarupyamitaratra.
272
O razliitim znaenjima koje kroz vekove poprima re yoga u sanskritskoj literaturi, italac se moe obilno
obavestiti u filoloki znaajnoj studiji Masson-Oursela Sur la signification du mot Yoga (Revue de Phistoire
des re!igion, Paris, 1927.). Ovo to je ovde osobito relevantno jeste to to re yoga moe biti upotrebljenja ne
samo da bi oznaila skup ili sistem tehnika i znanja objedinjenih imenom yoge, kao to je to bio sluaj u prvom
aforizmu, nego i u smislu finalnog rezultata itavog tog metodikog poduhvata, kao to je sluaj ovde.
273
U prevodu citta sa oitavanje za razliku od drugih mogunosti, kao to je npr. s-vest, mogue je raunati
na izvestan pozitivan transfer znaenja koji etimoloka srodnost i zvukovna slinost korenova ove dve rei
omoguuje. Naime, staroslovensko i sanskritsko CIT - susreu se onde gde i jedan i drugi koren oznaavaju
jedno uzimanje k svesti, procenjivanje, o-itavanje, onde gde i grko - upuuje na procenjivanje,
vrednovanje.
274
Ponekad u tekstu komentara, klasinih i onih modernijih, sreemo re yoga u znaenju samog rezultata. U
tom sluaju joga je uzeta u onom svom znaenju kad oznaava spregnutost, pribranost i tada je sinonim za
samadhi ili samyamu. O ovim pojmovima bie vie rei na poetku Tree knjige.
1102
Inae se [ovek] poistoveuje sa [partikularnim] obrtima (vrtti) [vlastite
svesti].
Ovo poistoveivanje je izvor i uitaka i bola i uzrok zamuenosti dobrog i
dalekosenog vienja. Ispunjavajui u potpunosti uobiajeno stanje svesti, u ovom se
saobraavanju sa pojedinanim krije i uzrok fatalne uronjenosti u ciklini tok ivljenja
(samsara).
I, 5: vrttayah pancatayyah klitaklitah.
Obrta ima pet vrsta. [Neki od njih] su ometajui (klita) [po proces
samoprepoznavanja subjekta] neki to nisu (aklita).
Pre nego to e u sledeim aforizmima da navede i ukae na sutine pojedinih
obrta koji, uzeti zajedno, pokrivaju celo polje svakodnevne, uobiajene svesne aktivnosti -
Patanjali daje, pre same liste, kriterijum jedne dihotomne podele, koja, kao to e se videti
kasnije, u soteriolokom sistemu joge (i ne samo joge) predstavlja svakako jedno od
najvanijih razlikovanja. Ometajui (klita) su oni obrti koje karakterie neka od pet
osnovnih zapreka ili smetnji (klesa) (cf. YS, II, 3).
I, 6: pramanaviparyayavikalpanidrasmrtayah.
Istinosna spoznaja, zabluda, afektivno uivljavanje u imaginativnom
(vikalpa), spavanje i seanje [ine tih pet obrta].
I, 7: pratyakanumanagamah pramanani.
Neposredno zrenje (pratyaka), logino zakljuivanje (anumana) i predanje
zasnovano na proverenim tradicijama (agama) su [iskljuivi izvori] istinostnih
spoznavanja (pramana).
Ortodoksni ili bramanistiki duhovni sistemi - darane razlikuju se meusobno i
u zavisnosti koje kriterijume ili izvore istinitih informacija (pramana) priznaju. Sa svoja tri
kriterijuma Patanjalijeva joga ima relativno irok spektar ovih spoznajnih izvora.
I, 8: viparyaya mithyajnanatadrupapratitham.
Zabluda (viparyaya) je [ona vrsta] pogrenog saznanja koje proizilazi iz formi
razliitih od ovih [napred navedenih].
I, 9: abdajnananupati vastuunyo vikalpah.
Afektivno uivljavanje u imaginativnom(vikalpa) je [onaj obrt] koji proizilazi
kao rezultat verbalnog saznanja (sabdajnana) a kojem nedostaje realna potpora.
I, 10: abhavapratyayalambana vrttirnidra.
Spavanje (nidra) je onaj obrt koji kao potporu poticaju energija (pratyaya)
ima odsutnost.
Za razliku od snova, spavanje u perspektivi YS karakterie se bitno upravo
poduprtou utiskom odsustva, imajui, dakle, kao svoju intencionalnost odsustvo.
Preovladavajui utisak koji izaziva dotini poticaj (pratyaya) koji odreuje stanje citte u tom
momentu jeste odsustvo, tanije ne-bivanje (abhava).
Interesantno je, dakle, primetiti da YS ak ni ovde, u ovom specijalnom sluaju, kao
to je prosto spavanje, ne tvrde odsustvo poticaja nego prisustvo poticaja odsutnosti, tanije,
ne-bivanja. Naime, na nivou obinog iskustva, a san je jedno takvo iskustvo, sve to se
zbiva uvek je jedno obrtanje poticaja i nikad njegovo odsustvo. Zaustavljanje poticaja spada u
najvia od dostignua kojima jogin stremi. O ovoj zaustavljenosti u nastavku YS govore kao o
jednoj od bitnih karakteristika onoga to se naziva asampranatasamadhi. (Cf. YS, I, 18).
1103
I, 11: anubhutaviayasampramoah smrtih.
Neisputanje (asampramoa) onog [jednom ve] iskuenog jeste seanje
(smrti).
Re smrti koju je ovde mogue bez tekoa prevesti sa seanje, budui da je u
pitanju obino iskustvo - u kontekstima koji govore o specifino jogistikom (ili budistikom)
iskustvu - bie nemogue svesti na seanje. Tu se ovaj pojam proiruje da bi oznaio, kao
to smo to ve rekli u Uvodu i kao to emo to videti i u nastavku (cf. YS, I, 20, 43; IV, 9,
21), jednu jasnu i permanentnu prisutnost ili pri-seb-nost svega doivljenog, jedno opte
istovremeno prisustvo svega to jest u nama i za nas.
I, 12: abhyasavayragyabhyam tannirodhah.
Vebanje i [duevna] proienost vode ka toj umirenosti (nirodha) [o kojoj je
prethodno bilo rei u YS, I, 2].
I, 13: tatra sthitau yatno 'bhyasah.
Napor da se tu [u umirenosti ovek] ustali jeste [ono to sutinski odreuje]
vebanje (abhyasa).
I, 14: sa tu dirghakalanairantaryasatkarasevito drdhabhumih.
Ovo [vebanje] pak postaje efikasno ukoliko se kroz dugi period, neprekidno i
sa panjom obavlja.
I, 15: drtanuravikaviayavitrinasya vaikarasamjna vairagyam.
Oseanje da se zagospodarilo (vaikarasamjna) u sluaju onoga koji ne osea
vie e ni za objektima iz oblasti ula niti za onima iz oblasti slovesnosti
(anusravikaviaya) oznaava se [tehnikim terminom] - proienost (vairagya).
Razjanjavajui ovaj izuzetno vaan pojam Vysa u svom komentaru definie
proienost pomou pojma abhoga, (u YS to je bhoga) koga gotovo da nije mogue
prevesti. Izvedena iz korena BHUJ kada ovaj znai uivati (najee u jelu) uestvovati u
uivanju - imenica bhoga o kojoj smo neto pisali i u Uvodu i koja predstavlja onu
primitivnu i neposrednu reakciju due kad se ova upuuje ka, obuhvata, participira u,
iskuava u smislu trpi predstavu ili apercepciju nekog odreenog predmeta. Pojam
proienosti (vairagya) je po Vyasi - upravo odsustvo te neposredne, spontane
participacije. Dakle, nije re o nekom intelektom izabranom stanovitu neutralnosti i
odricanja. Na tom nivou, naime, prisutnost ili odsutnost neega, pristajanje ili nepristajanje na
neto, ne bi mogli da drmaju celo bie, jer ukupna koliina energije vezana na ovom nivou
koji je karakterisan operacijama intelekta srazmerno je mala u poreenju sa onom koja je
rezervisana, ili vezana uz one, u dubinama podsvesti ukorenjene, slike ili nekakve
arhetipove. Kada se zaista objektivno dogodi (na bilo koji nain, a joga je jedan od njih),
da vie ne dolazi do tog neposrednog participiranja ni povodom tako starih i tako
elementarnih ili primitivnih slika kao to su one koje u ovom sluaju, ilustracije radi, nabraja
Vyasa, naime ideje ene, hrane, pia ili snage ili mitskih ideala neba ili metafizikih i
religioznih vrhunskih dobara - tada, u tom momentu, dolazi do jednog potpunog oslobaanja
nesluenih energetskih potencijala koji su uz te slike bili vezani. I tek tada dolazi i do
mogunosti da se njima ovlada. Naravno, u poetku ovo oslobaanje nije trajno. Ono se
dogaa samo u privilegovanim trenucima duboke duevne usredsreenosti (samadhi).
Meutim, saznanje o tome da se bar jednom potpuno zagospodarilo (vaikarasamjna) i s-
vest o osloboenosti jedne do tada nepoznate energije, koja se javlja u vidu oseanja
triumfalne radosti i neuporedive punoe, uinie svoje. Trag koji ovaj dogaaj ostavlja
neizbrisiv je i dubok. Put je prokren i ponovo dostizanje ovog stanja vie nije u pitanju, tako
da njegova pojava predstavlja simptom jedne uspene uznapredovalosti na zapoetom putu
1104
i garanciju da je izbavljenje iz bolom obeleenog ivotnog vrtloga (samsara) jedna realna,
opipljiva mogunost.
I, 16: tatparam puruakyatergunavaitrnyam.
Ova je [proienost] dostigla vrhunac kada se u zrenju sve-transcendirajue-
subjektivnosti (purua) i e za [samim] energetskim izvorima [u kojima su i sve
potencijalnosti prisutne] (guna) - gubi.
Ako je proienost o kojoj je re u prethodnom aforizmu obuhvatala sve ono
pojedinano to se manifestovalo i o emu se moglo obavestiti vlastitim ulima, uti od
drugih ili saznati putem knjiga - na ovom stadijumu priienosti, kada se ova odreuje i
naziva Najviom (para), odsustvo elje odnosi se na celu klasu, na celi ontoloki sloj kao
takav. Odsustvo iskustvenog participiranja (bhoga) ili, kako Bhoja kae, odsustvo afektivne
obojenosti (virakta) javlja se i prema materijalnim formama koje su se manifestovale i prema
onima koje to jo nisu (vyaktavyaktadharmaka). Pojam guna (o kome e vie biri rei u
etvrtoj knjizi) predstavlja ovde taj univerzalni i neiscrpni izvor iz koga je poteklo sve to se
ve manifestovalo, ali u kome se nalazi i ono to jo - nije. Ova distinkcija je izuzetno
vana upravo zato to za radikalnu neovisnost od sveta objekata nije dovoljno ne oseati elju
za onim to se javlja neposrednim predmetom bilo naih ula, bilo naeg uvenja - potrebno je
imati potpunu uverenost, znanje o iscrpljenosti svih mogunosti, raunajui tu, dakle, i ono
to bi moglo uopte jo nastati i postati objekt elje, a to se jo nije manifestovalo. Dakle,
oseaj zasienosti koji, kako kae Vijnanabhiku u svom duboko premiljenom spisu Yoga-
sarasamgraha, bitno karakterie proienost, mora se protegnuti i na nadu. Prema tome,
nije re samo o prostoj zasienosti onim poznatim, o nezadovoljenosti koja najee upravo
pothranjuje nekakvu (romantiarsku) nostalgiju za neim egzotinim, dalekim, prolim.
Najvia priienost nastupa, kako to aforizam kae, onda i onde gde se ukazao jedan novi
(privlaniji) ontoloki sloj - naime, onde gde se oveku ukazuje ovek-kao-takav, ovek
kao ista sve-transcendirajua-subjektivnost (purua). Tek u jasnom zrenju (khyati) ovog
sloja, u tragu i iskustvu koje ono povlai za sobom - osloboenost od elja za objektima
je potpuna. Konani cilj neovisnosti (kaivalya) s njom je u direktnoj kauzalnoj vezi.
I, 17: vitarkavicarananadasmitarupanugamatsamprajnatah.
Kada proizlazi iz Razlikovanja, Razgonetnutosti, Uitka ili Oseanja
samodovoljnosti [usredsreenost, (samadhi)] je [jo uvek po karakteru]
opojmljavajua (samprajnata).
Ovom reenicom data je osnovna shema Patanjalijevske joge, koju u neto
izmenjenom obliku sreemo i u budizmu kao i u ostalim baroknim formama joge. Valja
naglasiti da o suptilnoj dijalektici ovih stanja, o kojima e u nastavku biti rei, najvie
saznajemo upravo iz budistikih izvora kojima se i autor ovog komentara bogato inspirisao.
Imena vitarka, vicara, ananda, asmita koje nisu sluajno poreane upravo ovim
redom, oznaavaju niz etapa na putu ka sledeem, kvalitativno viem stadijumu, u kome se
tek stiu uslovi za dostizanje konanog cilja joge, stadijumu koji je oznaen kao
asampranata, (o emu u sledeem aforizmu). Ova upravo navedena imena predstavljaju
tehnike termine dosta este u reniku indijske spiritualnosti i nije na odmet da ih italac, po
mogustvu, upamti na sanskritu, utoliko pre to ni priblinih ekvivalenata za njih, u naem
jeziku, nema.
Prvi lan ovog nabrajanja je i prvi korak na putu ka konanoj usredsreenosti i
konanom Uvidu. Ve taj prvi stepen, koga emo uslovno prevesti sa Razlikovanje, napada
na ono to je i za jogu izvor svih zala - neznanje, neuvianje (avidya). A razaznavanje i jasno
razlikovanje uzroka jednog odreenog stanja, kontemplacija nad podacima vlastite memorije i
vlastite s-vesnosti, kritiko ispitivanje vrednosti preko odmeravanja neposrednih emotivnih
reakcija na predoeno, to bi, reeno neto savremenijim jezikom, bili neki od najvanijih
dogaaja koji se zbivaju u toku te prve etape. Na fiziolokom planu ova zaokupljenost svih
1105
energija s-vesnosti i s-vest o tome da se u tom momentu dogaa ono to nas se najvie tie -
obezbedie jednu privremenu smirenost i zadovoljenost koja, sa svoje strane, pospeuje ovo
prvo, delom diskurzivno, delom intuitivno sreivanje. Upravo zato je i ovaj prvi stadijum, u
kome su mir i sreenost samo relativni, ipak ubrojan u kategoriju samadhija, odnosno
usredsreenosti ili duhovne prikupljenosti. Re meditacija, u smislu u kome se
najee sree upotrebljena u zapadnoj filozofskoj tradiciji, gde oznaava izvesno misaono
prosleivanje nekog problema, izvesno rasvetljavanje predmeta - ulazila bi u pojam vitarka
samo utoliko ukoliko oznaava onu vrstu meditiranja gde je potpuna vitalna angaovanost
onog koji meditira obezbeena izuzetnou interesa i privlanou koju za njega ima
predmet meditacije i ukoliko se zbog toga javlja jedna gotovo fizioloki primetna
zadubljenost. Potrebno je, moda, u vremenu u kojem je filozofiranje shvaeno najee
izrazito intelektualistiki insistirati na postojanju ovog, nazovimo ga, fiziolokog aspekta
filosofije. Bilo kako bilo, u perspektivi joge izvesna psihosomatska sreenost je nuni uslov i
indikator dobrog razvijanja ovog duhovnog (=duevnog) usredsreivanja iji se pun hod
naziva vitarkasamadhi.
Kada posle dovoljno dugog i upornog upranjavanja poinju da se naziru prvi
rezultati u obliku razumevanja i grubog razabiranja osnovnih struktura vlastite due i njene
situacije, razluujui jasno od nejasnog, ugodno od neugodnog, javlja se i prvo opte
odluivanje i opredeljenje. Time se ulazi u drugu fazu, u tzv. vicarasamadhi. Prelaz se u
principu ne dogaa naglo i esto se karakteristini oblici ove dve faze meusobno smenjuju.
Vicarasamadhi je retko sasvim ist, jer onog momenta kada se posle ispitivanja i
odmeravanja izvesnost potpuno instalira, ime je prva faza potpuno okonana, brzo se potom
javlja radost, oseaj slavlja i jedno neuporedivo blaenstvo (zbog osloboenog energetskog
potencijala), a ovi su ve bitne crte tree faze, tzv. anandasamadhija. Meutim, pokuajmo,
ipak, izrei ono neizrecivo, naime ta se dogaa u stanju vicarasamadhija. Re vicara
izvedena je iz korena CAR, koji oznaava ideju kretanja. Za razliku od vitarke koja je jedno
dinamino povoenje za mnogim pojedinanim idejama ili seanjima, pokret o kome je re
jeste vicara, u-jedno-sliven, opti pokret cele due u pravcu rezultante, koja se, u tom
momentu, jasno ukazala iz mase komponenti. Intelektualno zrenje samog sreivanja i
okupljanja onog rasprenog (vikipta) i emotivno pristajanje ili prijanjanje uz ugodom praeno
rastereenje to ga izvesnost sobom donosi - stapaju se u jedno mono Aha! iji odjek
predstavlja ivotni titraj Razgonetnutosti (vicara). Njime sada jogin nastavlja da ivi.
Meutim, kao to pomenusmo, ovo odstranjivanje problematinog i razvejavanje
svekolikog oklevanja i dvoumljenje proizvodi jedan energetski viak. Na psiholokom planu
ovaj se viak prevodi u oseanje jedne blaene ispunjenosti i zadovoljenosti, a na fiziolokom
planu - lice se joginovo istog momenta ozari osmehom tako karakteristinim za umetnost koja
ova stanja poznaje.
275
Dakle, dve komponente sainjavaju ovo stanje: s-vest o prirodi
ugodnosti i njenom poreklu i s-vest o pronaenosti sebe i svog interesa van svega pojedi-
nanog, spolja pristiueg - to praktino znai izbavljenost iz lavirinta pojedinanih
uslovljenosti - spas. Radost i uitak koji se tada javljaju neuporedivi su sa bilo kojim
ranijim uitkom i jogin eli da se nita ne promeni i da sve ostane tako kako mu je u tom
trenutku.
Pa, ipak, logika ili, tanije, priroda stvari ne doputa da se ovde neprekidno i trajno
opstaje. Nee proi dugo i jogin e, izotrenog vida i uma, osetiti da, s jedne strane, ve i sam
strah od prolaznosti ovog stanja - krnji njegovu radost, ako je ve sasvim ne unitava, a, s
druge strane, postae neposredno svestan da ugodno stanje dobre centriranosti (sukha) i
opta zadovoljenost ne zavise od tih posebnosti koju radost (ananda) predstavlja, niti da je
energetski viak za to neophodan. Odsustvo strepnje i neugode (duhkha)
276
pokazuje se
uskoro joginu kao dovoljan uslov za to jo stabilnije i trajnije (budui manje zavisno) stanje
275 Ne krije li se tu i tajna tzv. arhajskog smeka koga sreemo ne samo u starogrkoj umetnosti?
276
Du je reca koja oznaava loe, neugodno, i sl., za razliku od su koje izraava suprotnu ideju, kha
oznaava rukavac osovine toka. Osnovna ideja koju duhkha sugerie je, dakle, jedna loa centriranost, jedna
opta iaenost, nelagodnost. Termin bol, kojim se esto prevodila duhkha, oznaavao bi samo jedan njen
poseban sluaj, samo jedan deo.
1106
due, u kome jogin sada vidi sve to on jo jeste, sve do ega mu je jo uvek stalo. U ovom
ostatku on prepoznaje svoje pravo preostalo ja sam (asmi) (od koga se u sanskritu pravi i
supstantiv asmita, doslovno ja-sam-stvo kao posebna oznaka za ovaj samadhi).
Poput toka (kha) koji moe biti samo dobro (su) ili loe (du) centriran, i ovekova
elementarna, dalje nesvodiva stanja u svetu (kao uostalom i stanja bilo kojih drugih bivs-
tvujuih) mogu biti samo sukha ili duhkha. Ulaskom u stanje samadhija, duhkha biva
prevladana. Ali, dimenzija trajnosti stanja ugode nije nipoto garantovana u pobrojanim
stanjima budui da ni ona sama nisu trajna, sukha se ne moe odrati jednostavnom
injenicom da se do nje dri. tavie - drati do neega, nastojati odrati, znak je ovisnosti,
nesavrenosti. Jogin e, dakle, u potrazi za stabilnijim stanjem napustiti to nesigurno,
izmiue obilje koje ananda prua. Nastojei da na novosteenom temelju asmite izgradi
svoje utoite, on svakako pronalazi i od sada poseduje jedno stabilnije boravite. S-hvativi
ovu, u dostojanstvu realizovanog pojma utemeljenu poziciju, razreivi svoju sit-uaciju
poimanjem jednog neotuivog sup-strata koji ini njegovo ja-sam, jogin osvaja svakako
jednu viu, trajniju poziciju. Meutim, potpuno pogreno bi bilo u ovom prepoznavanju pune
mere svoga Ja-stva, u reduciranju na njegovu autonomnost - videti ita to bi nalikovalo na
jedno energetsko ili bilo kakvo drugo osiromaenje ili egoizam, ma kako ovaj bio shvaen. Ja
o kome je re jeste upravo negacija ili, tanije, jedno hegelovsko aufgehoben onoga to se na-
ziva svojim ja u obinom ivotu. To, nazovimo ga, malo ili plitko ja, koje sebe, zapravo, ni ne
poznaje, koje u svoj identitet samo veruje, koje bi se pri svakom paljivom pogledu pokazalo
kao splet kontradiktornih, meusobno se ponitavajuih tendencija, jedan vor zavezanih,
sputanih energija. Sve veliko u jogi (a i van joge) dogaa se upravo nekim radikalnijim
raspletom, razvezivanjem ovog vora
277
, koji, svakako, nije sluajno nastao, koji ima svoju
dugu istoriju i predistoriju (ali koji zbog toga nije manje vor).
Dakle, novoizgraena pozicija, novosteena tekovina poiva na jednom
razumevanju, poimanju, delo je i posledica tog jednog odreenog zahvata s-vesti. Opstaje
ukoliko i ova postoji - usmerena, dirigovana, voljom podravana s-vesnost.
Moe, meutim, jo dugo vremena protei pre nego jogin primeti, na svoj
neposredan, nediskurzivan nain (kojim se, uostalom, jedino i moe istinski videti), da graditi,
posedovati, poimati, hteti i strepeti vodi ka istom, odnosno, da se u sri svake konstrukcije
krije i klica destrukcije.
Suoenost sa takvom prirodom svake mentalne konstrukcije vodi ka onom stadijumu
u kome s-vest koja je inae uvek usmerena ka vesti prodire najzad u ono od stanja gde je
najvanija od vesti uvek neposredno prisutna bez voljnog usmeravanja, htenja, nastojanja,
naime, do samog, istog bivanja. Budui da je svest tada uvek kod kue, da je joginovo
zahvatanje usled dostignutosti i sveopte prisutnosti pojma zapravo zavreno, da se ne dogaa
vie, ova se usredsreenost, kvalitativno via od svih prethodnih, karakterie kao
asampranata.
I, 18: viramapratyayabhyasapurvah samskaraeo 'nyah.
Nakon to se vebanjem dostigne stanje zaustavljenosti [bilo kakvih] poticaja
[spolja] (viramapratyaya) [i samo] ranije oformljene predisponiranosti (samskara) ostaju
277
Moda bi se, ak, moglo pokazati da je energija osloboena upravo destrukcijom tog malog kontradiktornog
ja najbogatiji izvor svih odsudnih svetovnih, religioznih ili parapsiholokih poduhvata i pokreta. Pokazalo bi se
da ovi po pravilu mogu da ponu i zaista i zapoinju i proistiu iz na izgled potpuno drukijih izvora od ovog
navedenog. Istorija saoptava o velikom broju pokreta pobuenih bilo osujeenou vitalnih ili egoistikih
interesa (ekonomska beda, potreba za potvrivanjem ili proirivanjem svojih prostora, ma kako se ovi odredili,
psihopatski odbrambeni mehanizmi i tome slino) bilo privremenim, varirajuim vikom potencijala tog istog ja
(zanosi i zanesenosti nekih svetaca, stvaralaca i onih opijenih bilo ime, zatim, filosofovo uenje ili
ushienje pred injenicama morala ili zvezdanog neba). - Svi ti pokreti bilo ime da su inicirani i bilo kuda da
streme najee ne stiu daleko ukoliko, pod vidom rtve, samopregora ili raznih ideala (kao to je npr.
humanizam), ne uspeju da ukinu inicijalnu svezanost energija. S druge strane, proizvevi erupciju ove svakako
najznaajnije rezerve energije, ovi zahvati, ukoliko su i odmakli negde, osueni su na lagano propadanje, na
prvobitnu poziciju ukoliko se osloboena energija sve vie poinje da zaplie u pomenuti vor privatnih
egzistencija i egoizma.
1107
[ta usredsreenost predstavlja onu] drugu [vrstu koja nije spoznavajua
(asamprajnata)].
I, 19: bhavapratyayo videhaprakrtilayanam.
Roenjem je dat [asamprajnatasamadhi] onih neinkarniranih (videha) i onih
[ije su se pojedinane forme] u pramateriji (prakrti) apsorbovale.
Kategorije takozvanih dezinkarniranih bia i bia utopljenih u sebe-nesvesnoj-
pramateriji (prakrti) slue da oznae one tipove meu bistvujuima koja bi asampranatasa-
madhi imala kao prirodno ili uroeno stanje.
278
Za razliku od ovih boanskih stvorenja,
smrtnik mora ovo stanje - metodiki da osvaja. Meutim, prednosti jednog metodiki
dostignutog samadhija u perspektivi Yogasutre svakako su neuporedive. Jer, budui dostignut
putem savlaivanja opreka koje ga onemoguuju, on, na kraju, ostaje kao neto trajno utoliko
ukoliko su sve prepreke koje se javljaju pri njegovoj realizaciji morale biti savladane
iskljuivo sredstvima (upaya) i potencijalima kojima jogin u svakom momentu efektivno
raspolae. Bia pak koja Patanjali pominje na ovom mestu, posedujui stanje
asampranatasamadhija iskljuivo sticajem prethodeih uslova - nuno i nepovratno gube
ovo stanje u momentu kada te uslovljavajue okolnosti koje su do njega dovele - nestanu.
Vredno je uoiti ovaj momenat da bi se bolje shvatio svojevrsni teizam
Patanjalijevske joge. O jogistikom konceptu boanskog bie govora povodom af. br. 23.
Ovde zabeleimo to da je u hijerarhiji vrednosti, koja je implicirana u YS, boansko (devata)
ispod jogistikog ukoliko boansko nije odreeno upravo kao idealna ostvarenost ovih ciljeva
kojima joga tei. A podsetimo se da je metodiko prevladavanje neuvianja (avidya), koje je
u korenu svekolike muke (duhkha), cilj kome tei gotovo celokupna duhovnost Indije, i ne
samo Indije.
I, 20: raddhaviryasmrtisamadhiprajnapurvaka itaream.
Inae [da bi se na drugi nain stiglo do asamprajnatasamadhija potrebno je da]
prethodi [itav niz posredujuih uslova:] predanost, energinost, pribranost,
koncentrisanost i mo jasnog razaznavanja.
Sa ovih pet teko prevodljivih manje ili vie tehnikih termina oznaeni su najvaniji
od potrebnih uslova ili vrlina koje omoguuju taj drugi, metodski, tanije, metodom
karakterisan pristup, koga i tradicija starija i od najstarijih jogistikih tekstova naziva
upayapratyaya. To je put koji ostaje obinim smrtnicima, kojima izuzetno povoljne okolnosti
ili dobri inovi predaka to ih poinjemo da snosimo ve i samim roenjem nisu ostavili
otvorenom tu izvanrednu mogunost da se prostom eljom, icchamatrena, uzdignu do sfere u
kojoj bie moe u samom sebi, tj. na osnovu svojih izuzetno povoljnih predisponiranosti
(samskara) zasnovati svu punou i neotuivost bivstvovanja (budui da ga ove ine
dovrenim u samom sebi).
Navedene vrline ili osobine koje jogina vode njegovom cilju nisu inae iskljuivo
arsenal joge. U budizmu sreemo ak potpuno identinu seriju. I ovde, kao i u budizmu
radha oznaava onu predanost i poverenje, onu otvorenost srca
279
, onu neposrednost koju,
278
U tumaenju ovog mesta YS, klasini komentari se unekoliko razilaze. Najubedljiviji inio mi se komentar
koji daje Vijnanabhiku u Yogasarasamgrahi. Tumaenje koje predlaem inspirisano je ponajvie upravo
njegovim razjanjenjima povodom sloenice bhavapratyaya, kojoj nasuprot stoji upayapratyaya. Ovu kovanicu,
sastavljenu od bhava i pratyaya, on shtava kao odreen roenjem, kao prirodan, kao potiui od roenja.
Reprodukovanje svih klasinih i modernijih divergirajuih komentara nastalih povodom ovog aforizma i
naroito pojma pratyaya zahtevalo bi isuvie mesta u odnosu na interes, koji bi iz tih razmatranja mogao da ima
proseni italac. Od klasinih komentara neto opirnije bave se ovim aforizmom Vacaspatimira i
Vijnanabhiku, a od modernijih pisaca upuujemo na novo izdanje Hauerove studije Der Yoga, ein indischer
Weg zum selbst i naroito na opirnu beleku i reference koje tu nalazimo u vezi sa terminom pratyaya.
279
Etimoloka analiza pokazuje da se radha ima dovesti u vezu sa onim istim indoevropskim korenom na koji
se svode i nae srce i grko , i lat. cor, cordis kao i credo (umesto cred-do).
1108
npr. jedno dete ispoljava prema svojoj majci. Prevesti ovaj termin u ovom kontekstu sa
vera, kako ine neki prevodioci (Vuds, na primer) ne ini mi se najsrenije zbog
mogunosti dovoenja u vezu sa izvesnim hrianskim pojmom vere sa kojim nema ni
izdaleka identinu konotaciju. Ono emu se, naime, jogin srcem predaje, ono emu se jedino i
bez rezerve otvara jeste ono to u sebi samom susree ili to se u njemu zainje u toku
sistematskog upranjavanja jogistikog metoda. Iskuano i iskuavanja su jedini apsoluti pred
kojima se jogin sme bezrezervno predati. Jogistiki Bog (ivara), o kome e kasnije biti
rei, jeste jedan pomaui, pomoni hipotetiki princip koji prestaje to da bude u momentu
kada ga jogin realizuje u sebi. Tada se zapravo vie ne moe nipoto rei da se jogin klanja
ili da veruje u Apsolut budui da ga on tada ivi u svom vlastitom iskustvu.
Klasini komentari insistiraju na meusobnoj uslovljenosti ovih vrlina. Tako radha
kao odsustvo oklevanja u pogledu metoda oslobaa energiju, kanaliui je ka rezultatu, a
zahvaljujui energinosti (virya) roenoj iz te sranosti i odreitosti jogin napreduje. Termin
virya sadri inae i znaensku nijansu heroizma, odlunosti, reenosti.
Stavivi hrabro sve svoje snage i sve svoje vrednosti u igru, jogin se angauje u
celosti i do kraja. Kada se u ovoj igri opteg odmeravanja i sameravanja, koja karakterie prve
korake na putu ka konanom cilju, stavi sve to ga okruuje, konstituie i odreuje, sve
predstave, sve uspomene
280
i sve elje - ta prisutnost totaliteta, ta sveopta prizvatost u svesti
ini ono to se naziva smrti. Maksimalna prikupljenost ovog sainjavajueg, formirajueg
materijala vodi u jednu privremenu koncentrisanost bia, u samadhi. U ovom kontekstu
termin samadhi uzet je u onoj svojoj upotrebi u kojoj emo ga sresti i u YS, III, gde oznaava
prosto-naprosto odravanje u neprekinutoj koncentrisanosti, ne isputanje stanja u kome se
zbiva to opte odmeravanje ili kontemplacija (dhyana). Tek u ovakvoj pak u potpunosti
pribranoj i koncentrisanoj s-vesti (termin u YBh. je samahitacitta) mogu je i sledi neopozivi
diskriminirajui uvid u ono to zaista jeste, mogua je razgovetna Spoznaja (prajna) (cf. YBh.
i dr. komentare). Put ka konanom cilju, valja to naglasiti, vodi dakle, ipak, preko
razaznavanja onoga to jeste, preko pravog znanja, ali se konana mudrost, tj. istina, kao to
emo videti, ne zaustavlja, ne ivi u poimanju. Prajna odvodi jogina do pred cilj, ali ona nije
taj cilj. Diskriminativna funkcija prajne, prema Vacaspatimiri, je najvii domet s-vesnosti, s-
vesti, oitavanja (citta). Ali, videemo u nastavku, citta nije najvia ontoloka regija koju
jogin moe da dostigne.
l, 21: tivrasamveganamasannah.
Onima koji arko ele [asamprajnatasamadhi] je na domaku.
Unutranja motivisanost i snaga elje se u tradiciji joge uzimaju kao merilo
spremnosti i podobnosti za bavljenje jogom, ali i za merilo stepena ostvarenosti samog
rezultata. Metodino objedinjavanje energija raa i pospeuje samadhi, ali je ve donekle
ostvaren i okuan samadhi sa svoje strane izvor elje za ponavljanjem tog iskustva. Zbog
toga se moe rei da je prisustvo jake elje sa samadhijem ujedno i znak da je ovaj blizu.
I, 22: mrdumadhyadhimatratvat tato 'pi vieah.
Postoji nadalje [u relaciji jogin - samadhi pedagoki relevantna] razlika [s
obzirom na injenicu] nedovoljnosti, odmerenosti ili prekomernosti [joginove
motivacije].
Primetimo samo povodom ovog da metodika izraenost veine indijskih sistema
mudrosti ini da se razlike relevantne iskljuivo sa pedagokog aspekta ne izostavljaju ni u
ovako konciznim tekstovima. Komentari idu i dalje, ukazujui u svakom od lanova ovog
trihotomnog razlikovanja na jo jednu analognu trihotomnu razdeljenost.
280
Otuda naziv za ovu fazu smrti. Ova re slui u sanskritu, da, izmeu ostalog, oznai ono stoje ostavljeno od
predaka, ono to je namrto. U grkom i lat. etimoloki srodni pojmovi su , memor i mora.
Meutim, u kontekstima kao to je ovaj, engleski termin mindfulness koji mnogi prevodioci jogistike i
specijalno budistike literature upotrebljavaju za smrti dosta dobro slue kao ekvivalent.
1109
[B. ivarapranidhana - TEKST]
I, 23: ivarapranidhanad va.
U predanosti Uzvienom [nalazi se] takoe [jedan od naina da se dostigne
samadhi].
I, 24: kleakarmavipakaayairaparamrtah puruaviea ivarah.
[Taj] Uzvieni [ideal] (ivara) predstavlja onu izuzetnu sve-
transcendirajuu-individualnost (purua), koja je iznad [svega to se javlja kao]
zapreenost [klea) [realizaciji istine], iznad inova i njihovih [neposrednih i posrednih]
plodova (karmavipaka), iznad [svih] determinirajuih ostataka ranijih iskustava
(aaya).
ovek (purua) o kome je re ovde, i preko koga se definie taj uzvieni ideal -
ivara, vidimo iz ove reenice, odreen je kao ona osobena, posebna (viea) sve-
transcendirajua individualnost ili subjektivnost ili, kako Cimer kae, monada u iju
definiciju ulazi svekolika neovisnost o kojoj aforizam govori. Inae, jogin koji je stigao na
kraj puta otkrivi, prepoznavi u sebi, posle svih napora puruu (o emu posebno u IV knjizi)
ni po emu se drugome osim po svom prethodnom statusu ne razlikuje od tog uzvienog
ideala kome tei. Utoliko je, vidimo, apsolut ili bog u perspektivi YS veoma malo nalik
na one bogove drugih religija koji se, da tako kaemo, meaju u poredak sveta, kao
vlastodrci, tvorci, suci. . . isvara je u kontaktu sa svetom (bio) samo utoliko ukoliko je uitelj
prvih uitelja (cf. YS, I, 26), to e rei ukoliko kao ideal prethodi onome to mu se podreuje
i sledi ga, naime, tzv. prvim mudracima.
I, 25: tatra niratiayam sarvajnabijam.
Tu je klica istinskog znanja dostigla svoj najvii domet.
Pojam sarvajna sam u ovom kontekstu preveo dosta slobodno sa istinsko znanje
da bi izbegao dvosmislenost prevoda sve-znanje (to bi inae bio doslovni, pa, ak, i
etimoloki veran prevod). Sarvajna upuuje, po mom miljenju, samo na totalitet relevantnog
znanja.
I, 26: purveamapi guruh kalenanavacchedat.
On je uitelj i prvim mudracima, budui vremenom neogranien.
Kontinuitet do koga je Patanjaliju stalo vidi se i ovom prilikom. Prvobitni mudraci
(guru), o kojima je ovde re, je tradicionalna bramanistika kategorija i pozivanje na njih je
oduvek bilo i bie argument ortodoksije. Stvaralatvo i originalnost pojedinaca, ma kako
ovi bili nadareni, u duhovnoj klimi Indije nije gotovo nikad mogla da se po ugledu meri sa
tradicijom osvetalih tekovina. I yogadarana je nastala u toj klimi, i ona kao celina, kao
pojava meu drugima, trai dodatni zaklon u autoritetu predanja ili otkrovenja, elei upravo
na taj nain da ostane verna metodolokom principu iskustva i okuanosti. Razumljivo je to
je kao takva bila priznata za jednu od est ortodoksnih, od bramana priznatih, darana, iako
po nekim od svojih osnovnih postavki, bar u onoj meri u kojoj su ove identine sa onim iz
samkhye, ova pripada skupu ili sloju ideja koje arijevci u svojim Vedama nisu doneli sobom,
ve zatekli na tlu koje su osvojili i postepeno poeli asimilovati.
1110
I, 27: tasya vacakah pranavah.
Re koja ga iskazuje je prvobitna vibracija [AUM].
O mantrama u koje spada i ova privilegovana meu formulama, bie rei kasnije (cf.
YS, I, 28).
I, 28: tajjapastadarthabhavanam.
Ponavljati je i realizovati u sebi njen smisao [vodi takoer ka samadhiju].
Pri tome ponavljanju razlikuju se, kae Bhoja, tri momenta: prvi je a, drugi u, trei
m, koje se pri kraju svoga trajanja pretvara u nazal, to predstavlja etvrti ili, tanije, polovinu
etvrtog momenta (ako se momenat shvati kao podjednako dug vremenski period).
I, 29: tatah pratjakcetanadhigamo' pyantaraydbhavaca.
Ovim [ponavljanjem] postie se Uvid u vlastitu unutranjost (pratyakcetana), a
[svakovrsne psihosomatske i intelektualne] smetnje (antaraya) bie takoer otklonjene.
I, 30: vyadhistyana samaya pramadalasya viratibhranti darana
labhabhumikatvanavastihitatvani cittavikepdste 'ntarayah.
Humoralni poremeaji (vyadhi), malodunost, sumnjiavost, nehaj, tromost,
nezajaljivost, pomuenost uvianja (bhrantidarana), nemo da se napreduje [na putu
ka konanom cilju], nesposobnost da se [ono dostignuto] odri - [sve to] su [oblici]
duevne neusredsreenosti (cittavikepa). To su te smetnje [o kojima je re u
prethodnom aforizmu].
Kao to e to budizam posebno naglaavati i ovde, u Patanjalijevoj jogi, uzrok svih
psihosomatskih poremeaja, neugodnih psihikih stanja i nezadovoljavajuih intelektualnih
osobina, odnosno moi, dovodi se u neposrednu vezu sa jednim odreenim stanjem svesti
koje se ovde karakterie kao vikepa - raspreno, razbijeno.
I, 31: duhkha daurmana syanga mejayatva vasapravasa vikepa sahabhuvah.
Opta nelagodnost (duhkha), nezadovoljstvo, uznemirenost, neuravnoteenost
udaha i izdaha prate pomenutu neusredsreenost.
I, 32: tatpratiedharthamekatattvabhyasah.
Da bi otklonio ove [prepreke joginu se preporuuje] praktikovanje
[unutranjeg] objedinjavanja (ekatattvabhyasa).
ta znai ovo unutranje, introvertovano objedinjavanje s-vesti oko jedne jedine
potpore (alambana), teko je shvatiti bez bar izvesnog elementarnog istorodnog iskustva.
Ako bi se u poznatijim oblastima ivota trailo neko poreenje sa iskustvom koje, iako daleko
od toga da bi bilo jogistiko, moe moda da uputi na smer u kome treba zamiljati ili prak-
tikovati ovo objedinjavanje - onda bi moda moglo da se tvrdi da npr. u sluaju jednog puaa
ovoj potpori pomou koje se vri izvesno usredsreivanje na neki problem odgovaraju prvi
udasi dima cigarete koji, iako naizgled odvlae svest ili panju dalje od problema - ipak, u
konanom ishodu, pomau. Naime, u tom momentu, iako to ini potpuno nesvesno, pua
okuplja svoju panju oko ina udaha. Ova okupljenost se na psiholokom planu prevodi
neposredno kao ugodna punoa i puau se, s pravom, ini da je tada spremniji da se suoi s
bilo kakvim problemom. Jedan drugi primer moe olakati razumevanje nepuaima koji
imaju izvesno religiozno iskustvo.
Molitva je par exellence in koji vekovima vri ovu funkciju okupljanja (sigurno
bolje nego cigareta). Pri inu koncentrisanog izgovaranja (glasnog, poluglasnog ili samo
mentalnog) neke molitve, vernik izganja iz due uobiajenu rastresenost. Verujui pri tom da
oseaj punoe koji se tada javlja dolazi iz kontakta s bojom panjom, molitva postaje
1111
utoliko efikasnija ukoliko je i ova vera jaa. Okupljenost duevne energije koja je tada
spremna za novu efikasniju mobilisanost, u bilo kom pravcu, moe da potraje i due. Time se
delimino mogu objasniti mnoga uda poinjena u religioznom zanosu i sva zastranjivanja
religioznog fanatizma.
Izuzetni rezultati sportista i izuzetna izdrljivost stvaralaca iz svih oblasti teko bi
bili mogui bez jedne permanentnije okupljenosti koja zna za razna pomona sredstva, ali
koja moe biti i direktna, neposredna. Posle izvesnog dueg vremena provedenog u
vebanjima, veliki sportisti, borci ili umetnici postiu gotovo neverovatnu mo voljne
mobilizacije energije. Unutarnja pak objedinjenost svekolike energije jeste cilj koji jogin eli
da postigne nezavisno od bilo kakvog izvanjskog cilja. U tome je moda jedna od bitnih
razlika, sa prethodno navedenim primerima.
I, 33: maitrikarunamuditopekanam sukha duhkha punya apunya viayanam bhavanata
citta prasadanam.
Duevna proienost (cittaprasadana) javlja se uspostavljanjem (bhavana)
[odnosa] simpatije za ono to je u dobru (sukha), sauea za ono to je u patnji
(duhkha), radovanja za ono to je valjano (punya) i ravnodunosti za ono to takvo nije
(apunya).
Pored prethodno pomenutog, ovaj aforizam ukazuje na jo jedan nain kako se u dui
stvaraju povoljni uslovi za samadhi.
Ovo su, kako kae Bhoja, spoljanji uslovi koji favorizuju ulazak u stanje samadhija,
ali nisu konstitutivni delovi tog stanja.
I, 34: pracchardanavidharanabhyam va pranasya.
[Pomenuta proienost javlja se] takoer [kao posledica kontrolisanog]
otputanja i zadravanja daha.
Ono to se u baroknim oblicima joge sree razvijeno do mere u kojoj preti da
izgubi iz vida svoje pravo mesto - jesu upravo ovi pomoni oblici dostizanja izvesne
unutranje objedinjenosti i proienosti. Besmisleno bi bilo pisati prirunik pranayame
281
ili
dinamike daha budui da je to ve onaj nivo gde samo neposredni kontakt onog koji zna, i
ima pedagoko iskustvo, sa onim koji eli da putem pranayame uini prve korake - moe
nekuda zaista da vodi. Bez ovog linog kontakta nikakav progres gotovo da nije mogu preko
ovog pomonog ali vrlo delikatnog sredstva joge.
I, 35: viayavati va pravrttirutpanna manasah sthitinibandhani.
Ono dostignue (pravrtti) uma (manas) u kome se [kroz istotu senzacije] dogaa
poistoveenost sa predmetom [senzacije] (viayavati) privodi [duu] miru.
I, 36: visoka va jyotimati.
- ili [se pomenuta duevna vedrina i proienost javlja u ostvarenosti stanja]
ispunjenog blaenom rastereenou i rasvetljenou (jyotimati).
Komentari dodaju ono to YS, kao jedan sumarni pregled celine joge niti sadre niti
mogu da sadre, naime, detalje koji se odnose na njenu tehniku, praktinu stranu. Ve na
nivou YBh nailazimo na elementarna tehnika uputstva koja se preporuuju sledbeniku joge
za realizovanje odreenih stanja. Dok YBh samo napominje da je region na kome ili u kome
se vri koncentracija jeste, u ovom sluaju, tzv. lotos srca, dotle komentar ovog
komentara Tattvavaiaradi opisuje jo neto detaljnije to mora da se dogodi da bi se dotino
stanje pojavilo. Meutim, interesantno je sa metodolokog stanovita primetiti da se u
principu ni u jednom od jogistikih pisanih tekstova ni izdaleka ne pretenduje da kae sve.
281
O pranayami bie vie rei u Drugoj knjizi.
1112
Uvek se ostavlja mesto za ono to samo neposredni inicijator, uitelj (guru), kroz neposredni
kontakt, jedino moe da prui poetniku. Jer, ukoliko vrhunska iskustva poinju vrlo brzo da
konvergiraju, dotle ono nebrojeno mnotvo poetnih pozicija praktino ne doputa mogunost
jednog opte vaeeg i najefikasnijeg uputstva, koje bi najkraim putem povelo prema vrhu
piramide. Otuda i ezoterini aspekt jednog ovakvog teksta kao to su Yogasutre.
I, 37: vitaragaviayam va cittam.
- ili, pak [u poistoveenosti] sa domenima eljom-nepomuenih (vitaraga) s-
vesti.
Za ovakav jedan nain dostizanja toga to se naziva cittaprasadana mogli bismo rei
da krije otprilike ono na ta ukazuje izanala formula - slediti dobar primer: jogin se
postavlja, bar privremeno, u stanje onoga ko je preao na drugu obalu, iju s-vest ne
remeti nikakva zamuenost - raga
282
. Ovo se zbiva uzimanjem za svoj - upravo domen (vi-
aya) ili predmet s-vesti (citta) onoga ko je vitaraga - onoga ije oitavanje ne zapreuje
nikakva emocionalna obojenost, niti mu se taj materijalni fluks s-vesti upuuje u domene
odreene eljom, inercijom.
I, 38: svapnanidrajnanalambanam va.
- ili [se pak taj mir javlja] iz spoznaja to se raaju potpomognute bilo snovima
ili [smirujuim iskustvom] spavanja bez snova.
I, 39: yathabhimatadhyanadva.
- ili [se pak mir o kome je re javlja] kroz kontemplaciju (dhyana) predmeta
koji nam je drag.
Tome ta znai dhyana i ta za indijsku duhovnost ona predstavlja valjalo bi posvetiti
mnogo vie prostora nego to nam stoji na raspolaganju ovom prilikom. O tome kako je ona
shvaena u okviru Yogasutri bie govora povodom aforizama II, 10 i naroito III, 2, gde je
ova definisana.
Ovom prilikom navedimo samo ono to se ini da predstavlja osnovnu ideju ovog
aforizma. Naime, putem okupljanja panje i zadovoljenosti u koju zapada jogin kontempli-
rajui predmet koji mu je posebno drag, postie se jedno inicijalno smirenje koje se potom
moe zadrati i izvan te posebne usmerenosti s-vesti.
I, 40: paramanuparamamahattvanto 'sya vaikarah.
Tako proien um u stanju je da dominira i najsuptilnijim [tj. onim to
nadilazi mo obinog ulnog opaanja] (paramanu)
283
kao i onim beskrajno velikim
(paarmamahattva).
Vyasa dodaje - takav um nema potrebe za daljim vebanjima, jer ono bitno to
prethodi konanom rezultatu jeste upravo ova proienost. Ona omoguuje za spoznaju ne-
ophodno prodiranje i proputanje u sebe svega to je predmet. Isto tako ova unutarnja
razbistrenost omoguuje zahvatanje u sve to je bilo predmet, a to se, inae, nalazi negde
unutar, esto duboko skriveno ili zakrito. Ova se translucidnost, kae sutra, pojavljuje bilo u,
inae, neuhvatljivom kontaktu sa onim najsuptilnijim, meta-fizikim ili ekstra-senzornim,
bilo da je u pitanju beskrajno veliko (paramamahattva).
Insistirajui na ovom spoznaju-noseem proimanju, sledei aforizam donosi jedno
lepo poreenje.
282
Podsetimo se da raga, koja se najee prevodi sa uitak ili strast, jeste derivat korena RANJ - koji znai
bojiti, obojiti, dakle omesti izvesnu (prvobitnu) transparentnost ovog suptilnog ali, ipak, materijalnog
supstratuma ili medijuma u kome se i ivot (animalni) i svesnost zbivaju, oznaenog najee kao citta ili kao
buddhi.
283
Doslovno: to je s one strane, to je dalje od nedeljivog, od atoma (anu).
1113
I, 41: kinavrtterabhijatasyeva manergrahitrgrahanagrahyeu tatsthatadanjanata
samapattih.
Gde su uzmuvanosti (vriti) nestale, tamo, kao u sluaju prozirnog kristala
[gde svetlost, svetlucanje i on sam postaju jedno isto, i u mudracvoj dui] dolazi do
[jedne izuzetno homogene] sjedinjenosti (samapatti)
284
u kojoj se izjednauje onaj
koji s-hvata (grahitr) shvatanje samo (grahana) i ono shvaeno (grahya).
I, 42: tatra abdarthajnanavikalpaih samkirna savitarka samapattih.
Ova sjedinjenost (samapatti) gde dominiraju afektivna povoenja (vikalpa)
bilo [da je re o onom koje polazi] za verbalnim znakom (abda), bilo pak za oznaenim
(artha), bilo za spoznajom (jnana), [naziva se] - diskurzivna [ili pojmovna] (savitarka).
U rang-listi samapattija ovaj koji je oznaen kao savitarka predstavlja najnii,
najneistiji. Sledei aforizam ukazuje ta bi bio vii.
I, 43: smrtipariuddhau svarupa unyevartha matra nirbhasa nirvitarka.
Osloboen [ometajueg] prisustva asociranja (smrti) kao u sluaju onoga koji
[vie] ne poseduje svoju vlastitost (svarupa) [oko koje bi se asociranje vrilo] i jedino jo
sama stvar (artha) zrai [znaenjem - u pitanju je tada tzv.] nediskurzivna
sjedinjenost (nirvitarkasamapatti).
I, 44: etayaiva savicara nirvicara ca sukmaviaya vyakhyata.
U sluaju ove [nediskurzivne sjedinjenosti] bilo da je ova karakterisana
prisustvom odluujueg pokreta due (savicara)
285
; bilo da je [ak] i ovaj ve umiren
(nirvicara) - [u pitanju je] tzv. u-suptilnom-poivajua (sukmaviaya) [sje-
dinjenost].
Terminom sukma Indijci oznaavaju onu stvarnost koja se prostire dalje od onoga
to uobiajeni nain upotrebe osnovnih ula prua kao stvarno, odn. kao realno. Ukazivanje
na postojanje ove tzv. suptilne realnosti je jedan od osnovnih ciljeva koje pedagogija
kakva je i jogistika sebi postavlja. Upoznavanje ove realnosti i prepoznavanje Sebe u njoj
je ono to se dogaa za vreme jogistikog putovanja, ukoliko se ovo odista preduzme. U
hijerarhiji nivoa bia koja je implicirana ovim Patanjalijevim sutrama - suptilno (sukma)
zauzima otprilike ono visoko mesto koje u zapadnoj metafizici oznaava termin sutinsko
ili supstancijalno. Prevod termina sukma sa suptilno, koji se odomaio u prevodilakoj
praksi na Zapadu, dobro ukazuje na jedan aspekt ovog fenomena: realnost koja je u pitanju
zahteva suptilna sredstva percipiranja koja prevazilaze moi obine ulne percepcije (one koja
ima posla sa krupnim, prostim (sthula) predmetima). U hijerarhiji suptilnih entiteta
najvie mesto zauzima, kao to emo videti u sledeem aforizmu - ono nesvodljivo
(alinga), apsolutno, ono to nije mogue svesti ni oznaiti znakom(linga).
I, 45: sukmaviavatvam calingaparyavasanam.
Suptilnost dostie svoj najvii domet u Nesvodljivom (alinga).
I, 46: ta eva sabijah samadhih.
Ove [gore navedene sjedinjenosti (samapatti)] jo predstavljaju [takozvane]
284
Od prevoda balanced state, apsorption i Zusamenfallen koje sreemo u prevodilakoj literaturi na Zapadu
najsretniji i najverniji je svakako nemaki Zusamenfallen budui da je ideja koju samapatti najneposrednije
sugerie upravo jedna meusobna zapalost, upalost-u, stopljenost.
285
U YS I, 17, preveo sam vicara kao razgonetnutost. Na ovom mestu prevod sa odluujui pokret due
insistira na aspektu znaaja koji razgonetanje ima za onoga koji ga vri. Naime, ono je neodeljivo od
odluujueg, odluku-donoseeg uvida. U obliku nekog unutranjeg, rastereujueg Aha! ono je odgovor na
problem i angamana i pravca akcije i utoita.
1114
usredsreenosti s klicom [nesavrenstva].
Svaki od samadhija posle koga je, ipak, mogue ponovno ispoljavanje, dozrevanje
ranijih klica, odnosno povratak u vrstu stanja iz koga se polo, naziva se sa klicom (sabija)
upravo zbog te mogunosti reverzibilnosti. Iako ni jedan samadhi (kao to emo videti dalje)
nije bez trajnih posledica, jer za sobom ostavlja (u soteriolokom smislu pozitivan) karman,
ipak samo jedan od njih, kada je jednom uspostavljen, izvlai konano i nepovratno jogina iz
stanja zavisnosti. Tehniko ime za to stanje je nirbijasamadhi. Tek ovim je dostignut nivo
definitivne usredsreenosti i sreenosti, bez i najmanje klice nesavrenstva koja bi omoguila
ponovnu pojavu pomuenosti vrednovanja i sagledavanja. Meutim, od svih usredsreenosti
koje se zbivaju u svetu objekata, formi i vrednosti, drugim reima u svetu razlikovanja i
dualiteta, najvie mesto pripada svakako onoj u kojoj se upravo umirio i najsuptilniji pokret
286
razlikujue svesti i gde se nakon upravo zavrenog odmeravanja sam rezultat, sama Istina,
nastavlja da ivi. O ovom stanju koje se naziva nirvicarasamadhi, i o plodovima tog stanja
re je u sledeim sutrama.
I, 47: nirvicaravaiaradye 'dhyatmaprasadah.
[Tek] kroz vedrinu (vaisaradya) proisteklu iz duevne nepomuenosti (nirvicara)
javlja se najdublji unutranji mir (adhyatmaprasada).
A ovaj e mir, to se rodio iz obavljenosti svih relevantnih egzistencijalnih
sameravanja i vrednovanja, u nastavku joginovog putovanja sa svoje strane odigrati ulogu
daljeg pokretaa i nastavljaa. Jogin koji u dnu svoje due zadri seanje na ovaj blaeni mir,
nosi ga kao jedno sigurno utoite, i sve to se bude kao novo pojavljivalo u njegovom svetu
bie sameravano u odnosu na to jednom snano doivljeno stanje. Drugim reima, u
joginovoj citti ostaju tragovi odnosno determinirajui ostaci ranijih iskustava (aaya) i
odreene predisponiranosti (samskara) koje su nosioci pozitivne retribucije (karman) i dae
odgovarajuom maturacijom (vipaka) pozitivne plodove u obliku unutranjeg osloboenja i
istinske spoznaje, o emu govori i sledei aforizam.
I, 48: rtambhara tatra prajna.
Tek tada [u tom miru] Spoznaja (prajna) je istinosna (rtambhara).
Valja izriito naglasiti ovaj vaan momenat jogistike gnoseoloke koncepcije.
Naime, tek tamo gde je svaki unutarnji pokret zaustavljen, stvoreni su uslovi za usklaenje,
poistoveenje, Istinu (rta) koja znai usklaenost. Jer, pokret, ak i onaj suptilni kao to je
poimanje, intelektualno zahvatanje, krije u sebi mogunost, rizik opiranja, nesklada, a samim
tim i neugode, iaenosti, bola (duhkha). Istina shvaena kao sklad, kao poistoveenje sa
izvesnom prestabiliranom formom (dharma) ili oblikom, odnosno prirodom (rupa),
kao nekakav primordijalni ritam (re sa kojim rta ima i etimoloku srodnost) - ne zbiva se,
dakle, u poimanju (kao operaciji), a pogotovu ne na nivou diskurzivnog i verbalnog zaklju-
ivanja. Sledei aforizam izriito naglaava ovaj vrlo specifian smisao koji prajna poseduje.
I, 49: rutanumanaprajnabhyamanyaviaya viearthatvat.
Ova spoznaja nema isti domen kao slovesnost (ruta) ili [logiko]
zakljuivanje (anumana) i smisao (arthatva) joj je razliit.
I, 50: tajjah samskaro 'nyasamskarapratibandhi.
Odatle stvorena predisponiranost (samskara) [tj. ona koja preostaje posle
nirvicarasamadhija] predupreuje [sve] druge tendencije (samskara).
I, 51: tasyapi nirodhe sarvanirodhannirbijah samadhih.
286
Nirvicara -je izvedeno-od nir-vi-CAR, gde koren CAR oznaava pre svega ideju kretanja.
1115
Kad i ona iezne budui da je sve [iz sveta dualiteta koji raa pokret]
obustavljeno - sledi [takozvana] usredsreenost (samadhi) bez klice [nesavrenstva].
Re nesavrenstvo koje sam dodao ovde da bi kvalifikativ bez klice (nirbija)
imao smisla odnosi se na nesavrenstvo koje bi proizilazilo bilo iz injenice uslovljenosti
ranijim predisponiranostima, bilo iz potrebe da se radi odranja usredsreenosti posee za
bilo kakvim pomonim sredstvom iz sveta formi, ili pak da se, radi istog cilja, posee za
nekim jogistikim tehnikama, makar to bile i one najsuptilnije koje ne zahtevaju nita
spoljanje, nita osim isto voljnog napora. Svaki bi takav akt i svaka bi takva ovisnost bili
u suprotnosti sa osnovnom pretenzijom joge: potpunim oslobaanjem, radikalnom
neuslovljenou. Mogunost da taj neki odreeni uslov, koji u datom trenutku omoguuje
sreenost nestane, taj eventualni nedostatak ili lienost podupiruih formi koje u poetku,
dodue, omoguuju napredak u pravcu oslobaanja, jeste ta potencijalna, latentna opasnost, ta
klica, koja moe u momentu kada se aktuelizuje, kada proklija, da ponovo restaurira svet
bolnih dvojnosti. (O ovoj problematici bie govora jo i povodom YS, III, 8 i dalje.)
DRUGA KNJIGA
ili
- o nainima kako da se oslabe, a potom i otklone elementarne prepreke i uine prvi koraci (l-
11)
- o karmanu (12-14)
- o optosti neugode (15)
- o tome ta se moe izbei (16)
- o uzrocima opte neugode (17-24)
- o izbavljenju, njegovim stepenima i oblicima (25-27)
- o podeli joge na osam lanova (28-29)
- prvi lan: opta pravila (30-31)
- drugi lan: specifino jogistike obaveze (32)
- o rezultatima koji proizilaze iz potovanja pravila i obaveza (33-45)
- trei lan - asane (46-48)
- etvrti lan - pranayama (49-52)
- peti lan - uzdravanje ula (53-55)
[C. kriyayoga - TEKST]
II, l: tapah svadhyaevarapranidhanani kriyayogah.
Askeza (tapas), misaono usvajanje poruke tradicijom osvedoenih tekstova i
formula (svadhyaya) i predanost Uzvienom (ivarapranidhana) sainjavaju jogu na
nivou akta (kriyayoga).
Ovo predstavlja sumarnu definiciju kriyayoge koja e u sledeim aforizmima biti
precizirana (cf. aforizme II, 30 i dalje).
II, 2: samadhibhavanarthah kleatanukaranarthaca.
[Njen] cilj je uspostavljanje usredsreenosti i oslabljenje zapreka (klea).
Cilj kriyayoge, kao to se jasno moe zakljuiti iz ove reenice, jeste jedno
preliminarno sreivanje koje tek treba da stvori neophodne uslove za otpoinjanje onog
definitivnog okupljanja i raiavanja o kojem e u sledeim knjigama biti vie rei.
Oslabljenje zapreka (kleatanukarana) nije i njihovo konano likvidiranje. Upoznati
1116
prirodu ovih zapreka i eliminisati ih voljom koliko god je to mogue jeste samo prvi korak
na putu oslobaanja, ali je njegova neophodnost neosporiva u sluaju kad ove bitno odreuju
ponaanje. U sledeim sutrama nalazimo listu i ono to je najbitnije za svaku od ovih
zapreka. Ne treba u pojmu klea traiti bilo ta od onoga to pojam poroka oznaava.
klea je prvenstveno gnoseoloka kategorija i skoro nema ni traga od nekakve moralistike
konotacije. Uostalom, to jasno proizlazi ve i iz injenice da je najosnovnija od klea i glavno
zlo protiv koga se bori itava indijska spiritualnost upravo shvaeno kao ne-uvianje
(avidya).
II, 3: avidyasmitaragadveabhiniveah klesah.
Neuvianje, neopravdano pridavanje personaliteta (asmita), [podleganje]
strastima (raga), neopravdana odbojnost (dvea), i e za ivotom predstavljaju
[najvanije oblike u kojima se javljaju] zapreenosti (klea).
II, 4: avidya ksetramuttaream prasuptatanuvicchinnodaranam.
Neuvianje je to polje na kome niu ostale [zapreke], bilo da su uspavane
(prasupta), oslabljene (tanu), [privremeno] zaustavljene (vicchinna) ili potpuno
aktivirane (udara).
II, 5: anityauciduhkhanatmasu nityaucisukhatmakhyatiravidya.
Uzimati ono to je prolazno (anitya), neisto (asuci), bolno (duhkha) i bez [svesti
o svome] Ja (anatman) za veno, isto, ugodno i svesno sebe jeste [to] neuvianje [o
kome je re].
II, 6: drgdaranaaktyorekatmatevasmita.
Poistovetiti mo-onoga-koji-u-via (drgakti) sa obavljanjem vienja
(daranaakti) predstavlja [neopravdano] pridavanje personaliteta (asmita).
Razlikovanje o kojem je re ovde jeste svakako najvanije razlikovanje koje jogin
uopte treba da obavi radi savladavanja prepreka to se javljaju na putu ka izbavljenju.
Supstancijalna modifikacija koja obavlja ili, tanije, kojom biva obavljeno vienje (buddhi),
koja, shodno koncepciji o pasivnosti s-vesnosti ili o-s-veavanja (citta), trpi in-formaciju,
ali koja nije subjekt koji moe da je proceni (bar ne iz perspektive totaliteta iskuenog) - u
obinom iskustvu mea se upravo sa tom sve-pamteom, sve-procenjujuom i sveznajuom
subjektivnou. Bol ili ugoda nisu ni u vesti samoj niti u poslednjoj instanci koja ovu ita,
nego u medijumu koji vesti ili informacije prenosi. Zbog te svoje moi da oseti bolnosti
ili ugodnost, za obino iskustvo se ovaj medijum javlja kao subjectum, personalitet, ili
doslovno kao Ja-sam-stvo (asmita).
II, 7: sukhanuayi ragah.
U uivanju lei [skrivena opasnost podleganja] strasti.
II, 8: duhkhanuayi dveah.
Iz bolnog [iskustva] sledi [opasnost neopravdane] odbojnosti.
II, 9: svarasavahi viduo'pi tatha rudho 'bhiniveah.
Sama sebe pothranjujui, pojavljuje se [ak] i kod mudraca e za ivotom
(abhinivesa).
II, 10: te pratiprasavaheyah sukmah.
One suptilne [zapreke ideelnog realiteta] otklanjaju se [optim]
napredovanjem-protiv-struje (pratiprasava).
Pre nego je postala, ili nakon to je prestala da bude jedna sasvim odreena
1117
modifikacija aktuelizovana na planu uzroka i posledica - zapreka takve vrste koju YS naziva
suptilnom (sukma) bie rastvorena u optem pokretu koji, jednom se izdigavi iznad plana
stihijnog haotinog reagovanja, kree progresivno u smeru koji ide od plana diskurzivnog
poimanja (vitarka) ka planu poimanja celokupnog realiteta preko realiteta vlastite
subjektivnosti (asmita). O ovim planovima je ranije bilo rei (cf. YS, I, 17). YS nazivaju ovaj
pokret napredovanjem-u-suprotnom-pravcu ili -protiv-struje (pratiprasava) budui da
prirodni, normalni tok zavrava upravo tamo gde jogin zapoinje svoj put, naime, u
potpunoj meusobnoj kondicioniranosti pojedinanog, u postvarenosti koju predstavlja svet
objekata. Kako se jedna ideja ili elja na konkretnom planu manifestuje tek u prisustvu
nadraaja, a kako tzv. napredovanje-protiv-struje zapravo ukida realnost sveta u kome se
nadraaji uopte mogu pojavljivati - to je istovremeno celokupna masa, ukoliko je re o masi,
ovih latentno postojeih elja osujeena en bloc u tom optem pokretu demaskiranja lanog
realiteta, i to bez pojedinanog suoavanja.
Ukoliko je pak prepreka, u obliku elje ili ideje koja vezuje ili upuuje energiju,
aktuelna, ispoljavajui se u vidu nekog od obrta (vrtti) - pojedinani susret sa njom je tada
neizbean. Njeno potpuno i neopozivo prizivanje k svesti, ispitivanje njenog znaenja u
neposrednom sagledavanju i odmeravanje njenog znaaja predstavlja sadraj onoga to Indijci
nazivaju dhyana ili jhana, a to bi, po mom miljenju, zadravajui sve rezerve, moda
najmanje pogreno bilo prevesti sa kontemplacija - priseajui se najstarijeg njenog
znaenja - onog gde ona ukazuje na ono uzvieno mesto (templum) sa koga je motrenje spolja
pristiuih znakova (npr. leta ptica) posebno istinosno. Sledei aforizam zahteva upravo
postizanje jednog takvog psiholokog mesta sa koga je vienje nekog predmeta posebno
istinosno. Aludirajui na ovu analogiju, izabrao sam re kontemplacija da zameni sans-
kritsko dhyana. Meu uspelijim prevodima to se isto moe nai i kod Vudsa.
II, 11: dhyanaheyastadvrttayah.
[Meutim, kada se zapreke pojavljuju u obliku] funkcionalnih obrta (vriti) valja
ih odstranjivati putem kontemplacije (dhyana).
Kontemplacija (dhyana) kojom se valja boriti u sluaju kad se prepreka potpuno
manifestovala je oruje koje se u klasifikaciji prema objektima na koje se oruje treba upotre-
biti smeta izmeu ve ranije pomenute kriyayoge (i njenog tehnikog repertoara o kome je
re u YS, II, 1) i maloas pomenutog napredovanja-u-suprotnom-pravcu. U Komentarima
sreemo ilustraciju ove podele: kao to se povrna prljavtina na nekoj tkanini skida ve
prostim stresanjem, tako se i grubim tehnikim repertoarom kriyayoge otklanjaju najgrublje
forme koje zapreke poprimaju. Suptilnije forme trae njima adekvatno sredstvo.
Kontemplacija, promiljanje uzroka, je takvo jedno sredstvo koje se uporeuje za prostim
pranjem. Najsuptilnije pak forme prljavtine, one koje duboko impregniraju ovekovo bie,
odlaze tek primenom najradikalnijih mera.
II, 12: kleamulah karmaayo drtadrtajanmavedaniyah,
Izvor retribucije aktova (karmaaya) ima svoj koren u zaprekama i moe davati
plodove u [ovom] oevidnom (drta) ivotu ili pak u onom koga neemo videti (adrta).
Osloboditi se u perspektivi YS znai pre svega izai iz ovog lanca koga celokupna
indijska tradicija naziva zakonom retribucije akta - karman.
II, 13: sati mule takvipako jatyayurbhogah.
Dok god koren postoji, postoji i [to naknadno] dozrevanje (vipaka) [plodova
akta], u vidu raanja, trajanja i ivljenja.
II, 14: te hladaparitapaphalah punyapunyahetutvat.
Kao plod [javlja se] zadovoljstvo (hlada) ili munina (paritapa) u zavisnosti da li
je uzrok [retribucije] vrlovit (punya) ili prljav in (apunya).
1118
Aforizam izraava generalni stav: retribucija dobrih ili loih inova donosi
zadovoljstvo ili muninu. Stav se primenjuje i na jogina dok ovaj ne stigne na nivo
najsuptilnijih uoavanja pre nego postane mudrac (vivekin). Za njega se tada itav taj
mehanizam inova koji uslovljavaju pojavljuje kao neugodan (duhkha), i ono emu on tada
tei jeste izlaenje iz tog retribucijom pokretanog kola. Potpuno u istom tonu koji dominira
budizmom sledei aforizam izrie ovu istinu:
II, 15: parinama tapa samskara duhkha irguna vrtti virodha ccaduhkha meva sarvam
vivekinah.
Zbog bolnih oseanja roenih iz [nepredvidive] promenljivosti (parinama),
munine (tapa) [koju izaziva neizvesnost] iz [neizbrisive prisutnosti ranijih bolnih]
utisaka (samskara), kao i zbog meusobne iskljuivosti [triju] osnovnih psihofizikih
funkcionalnih komponenata (gunavrtti) - onome ko jasno razaznaje (vivekin) sve se
javlja kao bolna izmetenost (duhkha).
Promenljivost, munina i neeljena prisutnost tragova u vezi su sa uobiajenim
hedonistikim konceptom odnosa prema svetu. Prema Bhojinom komentaru, za onoga ko
sreu vidi u objektima zadovoljstva nepredvidljivost i promenljivost sveta objekata donosi
bol. Objekt elje nije uvek dostupan, a kada ga posedujemo, strahujemo zbog mogunosti da
ga izgubimo. Osetljivost za ugodno pretpostavlja osetljivost i za neugodno. Izloeni i bolnim i
neugodnim utiscima, pamtei ili slutei ranije iskuena razoaranja, onaj ija svest nije us-
pavana i opte oseanje proizalo iz nje ni na koji nain ne moe uivati niti isto
zadovoljstvo (sukha) niti mir. Pojaana panja i osetljivost istanana u proienosti ine da i
ono to drugi ne opaaju kao neugodu i bol, ipak, predstavlja jedno svojevrsno bolno
iskustvo. Komentari ilustruju ovu osetljivost uporeujui je sa osetljivou one jabuice
kojoj dodir i sasvim tanke vunene vlasi priinjava bol, dok druga mesta na telu nisu u stanju
ni da registruju ovaj dodir.
Stalni obrti raspoloenja koje nismo u stanju da kontroliemo reflektuju nestabilnu
prirodu bia sastavljenog od tri neuravnoteene gune.
II, 16: heyam duhkhamandgatam.
Izbei se moe [samo] budui bol.
Ono to je bilo i ono to jeste moe se samo prihvatiti. Meutim, rezignacija u smislu
budueg bola nema mesta u jogistikom weltanschauungu. Pesimizam nije re kojom bi
valjalo karakterisati doktrine kakva je ova ili ona budistika. Stav da je sve bolno (sarvam
duhkham) je dijagnostiki stav koji ak nije ni univerzalno primenjen, nego je indiciran
samo u izuzetnim sluajevima - naime, tamo gde je re o jednoj izuzetnoj razvijenosti moi
razlikovanja (viveka). Terapiju, naime, eli i preduzima samo onaj kome je ona nuna, a to je,
kao to kae prethodni aforizam, onaj koji jasno razaznaje (vivekin).
Sledei aforizam daje objanjenje uzroka pojave bola, njegovu etiologiju:
II, 17: dratrdryayoh samyogo heyahetuh.
Uzrok toga [bola] to se ima izbei jeste [afektivno] vezivanje (samyoga) onog-
koji-vidi (dratr) sa [svetom] vidljivog (drsya).
II, 18: prakaakriyasthitiilam bhutendriyatmakam bhogapavargartham dryam.
[Svet] vidljivog poseduje sposobnost da odbija svetlost (prakasa), da deluje
(kriya), da biva zaustavljen, [odnosno lokalizovan] (sthiti); nalazi se u formi elemenata
(bhutas) ili organskih ulnih sklopova (indriya); smisao mu je u tome da bude iskuen
(bhoga) ili naputen (apavarga).
Sve to zbiva se u relaciji oitavajua mo, tj. svesnost (citta) ili, to je esto njen
1119
sinonim, (buddhi) i objekta. Purua kao vrhunska subjektivnost nije dotaknuta niim od svega
toga osim spoznajom. Vyasa daje slikovito uporeenje: kao u sluaju boraca ija se pobeda ili
poraz, ropstvo ili osloboenje koji oni zapravo doivljavaju pripisuje njihovim komandantima
koji je samo spoznaju, tako se i dogaaji u svesti pripisuju nosiocu subjektivnosti.
Ezoterini smisao prve tri karakteristike je njihovo povezivanje sa teorijom o tri
elementarna stanja (guna) koja se uopte sreu u fizikom i psihikom svetu: guna sattva
odgovara svojstvu vidljivog objekta ili fenomena (drya) da biva vidljiv, osvetljen (prakaa)
svetlou ili sveu; rajas je svojstvo objekta da proizvodi kretanje, odbojnost ili privla-
nost, jednom reju, da je aktivan, da deluje (kriya); tamas - obezbeuje stabilnost,
mogunost zaustavljanja, lokalizovanja, odreenja (sthiti). Da bi se govorilo o fenomenu po-
trebno je, dakle, da sva tri stanja budu zastupljena. U zavisnosti od proporcije u kojoj je
pojedino stanje zastupljeno zavisi upravo i priroda samog objekta. Meutim, da bi se govorilo
o objektu, svi uslovi jo time nisu nabrojani. Bez bivstvujuih elemenata (bhutta) kao
supstancijalnih nosilaca i organskih ulnih sklopova (indriya) koji, iako su samo deo tog
sveta, uestvuju u formiranju egzistencije objekta - fenomenalna stvarnost jo nije
konstituisana. Ovih organskih sklopova u skladu sa gnoseolokom tradicijom Indijaca ima,
kao to znamo, tri vrste: ulni organi, organi akcije i suptilni organi unutranjeg registrovanja
i sreivanja.
287
II, 19: vieaviea lihgamatralingani gunaparvani
Momenti (parvani) [u kojima se pojavljuju] osnovna-konstitutivna-energetska-
stanja-bia (guna) su: konkretizovano, (viea), [njemu odgovarajue konkretizujue
ili] ne-konkretizovano (aviea), samo-sebe-sadravajue (lihgamatra) i nita-ne-
izdvajajue (alinga).
Konkretizovano (viea) prema Vyasi jeste: eter-prostor (akaa), vazduh (vayu),
vatra (agni), voda (udaka) i zemlja (bhumi); pet organa ula: uvo, koa, oko, jezik, nos; pet
organa akcije: glas, ruke, noge, organi vezani za metabolizam i regeneraciju i koordinirajui
centar (manas). Organi ili aparati ula i akcije na nivou konkretnog shvaeni su kao
mehanike aparature nedovoljne da same prue za iskustvo relevantnu sliku bez posredstva
grupiueg i koordinirajueg centra (manas).
Pod tehnikim terminom ne-konkretizovano (aviea) podrazumevaju se oni
suptilni, na metafizikom nivou delujui i odreujui entiteti (pet takozvanih suptilnih ili
nesvodljivih elemenata - tanmatra).
Sledei nivo je nivo samo-sebe-sadravajue, odnosno samo-svesnost-
reflektirajue realnosti - odakle i karakteristika da se osim samog karakterisanja nita ne
pojavljuje kao karakteristika.
Sinonimi koje sreemo u YBh ukazuju na mistini, nesvakodnevni aspekt ovog
iskustva: uzviena sutastvenost (mahattattva), uzviena svest (mahabuddhi), velika
dua (mahatma).
Prakrti nazvana alinga u ovoj podeli zauzima najvie mesto. Njena
neizdiferenciranost i nepojedinanost, njena potpunost i nesvodivost ine da se u jogistikoj i
naroito samkhya-perspektivi ovaj neizdiferencirani supstrat iz koga se sve izvodi pojavljuje
kao ono konano odmorite koje je u pravcu potpunog izlaenja iz zamarajueg i bolom
duboko karakterisanog bivstvovanja u svetu guna.
II, 20: drata drimatrah uddho'pi pratyayanupayah.
Onaj-koji-vidi nije drugo do mo vienja koja, ak i potpuno ista, zadrava
znaenjske poticaje (pratyaya).
Onaj-koji-vidi (dratr) ili purua ne sudi, ne zaplie se u kvalifikacije. Meutim,
287
Opirnije izlaganje ove jogistike i gotovo panindijske gnoseoloke koncepcije zahtevalo bi mnogo vie
prostora nego to bi ga neposredna svrha ovih komentara opravdavala. Eventualna poreenja sa nekim kod nas
prisutnim gnoseolokim koncepcijama takoe emo ostaviti za drugu priliku.
1120
uoava i zadrava ono to do njega stie preko osvetavajue funkcije organa budnosti
(buddhi). Moi razdvojiti funkcicnisanje tog aparata, koji predstavlja osveavanje u svoj
njegovoj dinamici i koje pripada jo uvek svetu kojeg izvia, od nepominog i neizmenljivog
supstrata svesnosti-same (purua) jeste taj delikatni i najvii zadatak kojemu se posveuje
sledbenik joge.
II, 21: tadartha eva dryasyatma.
Sutina (atman) vidljivog je u smislu [koji vidljivo ima] za onog-koji-vidi.
Primordijalna supstancija (pradhana ili prakrti) od koje je sainjeno sve vidljivo,
nema cilj ni smisao u sebi. Smisao ili znaaj koji je sutina ili dua (atman) stvari dolazi
stvarima od onoga koji ih vidi. Ovaj stav koji duboko karakterie jogu, ukoliko je ova, u
prvom redu, jedno iskustvo ivljenja u svetu stvari, vrlo je znaajan i za konstituisanje teorije
ovog iskustva. itaocu ostavljamo interesantan posao da ovde (i drugde) eventualno trai
paralele sa zapadnim filozofskim sistemima.
Kad je re o odnosu prema drugim sistemima indijske duhovnosti, paralele sa
samkhya-sistemom je ovde potpuna. U glavnim delima ovog sistema svuda nalazimo uveno
poreenje sa profesionalnim igraem koji igra za publiku. Kako je sutina spektakla u tome da
bude vien, moe se rei da je i smisao igraevog nastupa tamo gde je gledalac. Zato je i sutra
II, 18 mogla tvrditi da je smisao ili znaaj objekta, ako ga ovaj uopte ima, ili u tome da bude
iskuan (vien, uivan) ili, pak, izbegnut ukoliko gledalac shvata da ga interes i srea ne vode
vie kroz opaanje, uivanje pojedinanog (viea), i kada se itava masa vidljivog svodi (ili
uzdie) na nivo neizdiferencirane mase (prakrti) koja svoj znaaj tada ima upravo kao ono
neizdiferencirano koje sadri sve potencijalnosti koje se moraju izbei, osim one koja se u
purui izdvaja kao finalni smisao egzistiranja samog: biti-izvan-sfere-iskustva(=trpljenja,
bola), doi u stanje neovisnosti, kaivalya (o kome e biti rei neto kasnije).
II, 22: krtartham prati natamapyanatam tadanyasadharanatvat.
Iako nepostojei za onoga ko je dostigao [konani] cilj - [svet fenomenalnog], u
[univerzalnoj] podranosti (sadharanatvat) nastavlja da postoji za [one] druge.
Zavrivi ovde opis onog-koji-vidi i onog vidljivog sledei aforizam obrauje
njihov meusobni odnos. Ovaj je shvaen kao konfuzna nerazdvojenost, spregnutost
(samyoga) koju valja jasnim razlikovanjem ukloniti kao osnovnu prepreku dostizanja
gospodarske samosvojnosti i snage (svamisakti). Bez tog razlikovanja gospodar (svami =
purua) ne izmie identifikaciji sa onim posvojenim, jer u iskuavanju (bhoga) objekta on
stie pogreno uverenje istovetnosti sa njegovom snagom (svaakti) (cf. YBh, II, 23).
II, 23: svasvamiaktyoh svarupopalabdhihetuh samyogah.
Kon-fuzija (samyoga) je u osnovi uzimanja za jedno isto sutinskih oblika
(svarupa) dvaju razliitih energija: gospodaree i zagospodarene.
II, 24: tasya heturavidya.
Uzrok ovoj [svezanosti] je neuvianje (avidya).
II, 25: tadabhavatsamyogabhavo hanam tuddrseh kaivalyam
Uklonivi ovo [fundamentalno neuvianje] i konfuzija (samyoga) biva
uklonjena. To je osamostaljenje onog-koji-vidi, potpuna nezavisnost (kaivalya).
Za dostizanje stanja neuslovljenosti, neovisnosti, potrebno je, dakle, jedino
nepogreivo i neopozivo sagledavanje (darana). Razvejavanje osnovne zablude i odreenost
energija koje iz toga proizlaze zbiva se instantno u trenutku dostizanja iluminirajueg
neposrednog uvida.
Domogavi se prostora koji joj autentino pripada, vrhunska samosvest (purua)
1121
naputa i modifikacije triju guna i samim tim i podruje gde postoji bol i njegovi uzroci.
II, 26: vivekakhyatiraviplava hanopayah.
[Nepogreivi] razaznavajui uvid (yivekakhyati) je [jedino] sredstvo tog
osamostaljenja.
II, 27: tasya saptadha prantabhumih prajna.
Za onoga
288
[koji poinje da uvia] Spoznaja (prajna) dostie svoj najvii nivo u
sedam [etapa].
Sedam stupnjeva, odnosno etapa, na joginovom putu ka najvanijem od dogaaja to
se imaju zbiti na planu spasonosnog osveivanja veoma podsea na odgovarajuu
klasifikaciju u budizmu. Termin koji oznaava etapu - bhumi, koji doslovno znai zemlja,
tlo, pojavljuje se i ovde u svom izvedenom znaenju u smislu nivoa, stepena, etape.
Evo tih sedam etapa kako ih susreemo u svim klasinim komentarima.
Vacaspatimira i Bhoja ih dele u dve grupe. Prve etiri, koje ine prvu grupu, tretiraju
spoznajne aktivnosti i promene nastale prema onom spoljanjem:
- 1. Uoavanje i prouavanje onoga to se eli izbei predstavlja prvu etapu, prvu
stepenicu koja mora biti neprikosnoveno dostignuta da se sumnja u celinu i smisao putovanja
vie nikada ne bi pojavila.
- 2. Na drugom stupnju uoeni su i jednom za svagda postepeno se eliminiu uzroci
onoga to se eli izbei.
- 3. U dubokoj usredsreenosti centriranoj oko injenice eliminisanosti uzroka onoga
to se htelo izbei i obustavljenosti njegovog ponovnog ponavljanja (nirodhasamadhi),
obustavljenosti koja je neposredna konsekvenca te eliminisanosti, jogin se smeta u
(=kontemplira) to potpuno novo stanje, odnosno stanovite. Boravei ovde, proivljavajui is-
kustvo pomenute obustavljenosti, on dolazi do etvrtog stupnja -
- 4. u kome se zbiva sudbonosno razaznavanje autonomne samosvesnosti i svega to
joj je spoljanje. Tu se dogaa onaj sudbonosni obrt koji ini da se istina ne trai vie u
spoznaji spoljanjeg niti u aktima spoznavanja, iskuavanja spoljanjeg. Nastupa sledea
etapa u kojoj se dogaaji razvijaju u s-vesti i neovisno od njenog obavetavajueg
funkcionisanja.
- 5. U tri sledee zavrne faze koje poinju sa prestankom poistoveivanja sa
energijom vesti pristigle putem obavetavajueg (misleeg, matajueg, priseajueg...) or-
gana zvanog buddhi (citta je esto sinonim za buddhi) - nikakav napor niti voljna aktivnost ne
vri se vie. I to iz sledeeg razloga:
- 6. Na nivou osnovnih energetskih komponenata (guna, doslovno - strukova)
impulsivnost (rajas) i njena suprotnost - tamas obustavljaju svoju uobiajenu borbu dosti-
gavi uravnoteenje u stanju izvesne inteligibilne takovosti (sattva). Da je u sluaju ove
gune re o onome to zaista jeste, o istom biu, sugerie i njeno ime (sattva je derivat iz
korena AS - biti). Da bi se uopte bilo, tanije, da bi se znalo za bivanje, potrebna je svest o
tome (=svetlost bia), te se, prema tome, bie javlja samo tamo gde se zbiva ova
nepomuenost obavetavanja, a to je guna sattva. Kada je dolo do ovog razbistravanja, kada
su pomuenosti i vrtlozi svesnosti nestali, nastupa neto novo:
- 7. Izvan svih energetskih vrtloga izranja, ukazuje se sebi samoj, jedna potpuno
autonomna i samo-sebe reflektirajua svesnost (purua). Jer, obustavljanje partikularnih
modifikacija ne znai unitavanje totaliteta sebe-svesne i niim ne-uslovljene supstancije.
Naprotiv, neokrnjen, ovaj se totalitet tek tada ukazuje, nasuprot uslovljavanoj, obradivoj i
pokretanju podlonoj materiji (prakrti).
288
Na ovom mestu sledimo autoritet Vyasinog komentara prevodei tasya kao da se ova zamenica odnosi na
subjekat uvianja, a ne, kao to bi to proizlazilo iz prethodnog aforizma, na samo uvianje.
1122
[D. yoganga-TEKST]
II, 28: yoganganuthanadauddhikaye jnanadiptiravivekakhyateh.
Kada se u postupnoj ovladanosti jogistikim metodama [doslovno udovima
(ahga)] neisto ukloni - javlja se [u srazmeri sa tom ovladanou] i svetlost znanja [koja
zavrava u vrhunskom] razaznavajuem uvidu (vivekakhyati).
Specifinost prepreka zahteva specifinost metoda. U zavisnosti od savladanosti
pojedinih zapreka i svetlost spoznaje varira. Da bi se dostiglo konano razaznavanje onoga to
je sutinsko - a sutinsko je, naime, samoprepoznavanje purue i uvianje njegove neovisnosti
od onog to mu dolazi spolja - potrebno je potpuno raiavanje svega to istotu uvida
ometa.
II, 29: yama nyama asana pranayama pratyahara dharana dhyana samadhayo' tavangani.
[Opta] Pravila [ispravnog postupanja] (yama), [specifino jogistike]
obaveze (nyama), [jogistike] seee pozicije (asana), kontrola daha (pranayama),
uzdravanje [ula] (pratyahara), zadranost [panje] (dharana), kontemplacija
(dhyana) i usredsreenost [bia] (samadhi) predstavljaju osam lanova [joge].
II, 30: ahimsasatyasteyabrahmacaryaparigraha yamah.
Uzdravanje od nasilja (ahimsa), istinoljubivost (satya) ne-posezanje-za-
tuim-dobrom (asteya), kontrola vlastite ulnosti (brahmacarya), odricanje od
posedovanja [svega to nije neophodno] (aparigraha) predstavljaju [opta] pravila
[ispravnog ponaanja] (yama).
Na vrlini uzdravanja od nanoenja bola (ahimsa) poivaju sve druge vrline iz ove
serije, kae komentar. Vrlina istinoljubivosti (satya) valja se ispoljiti ne samo u govoru nego i
u ponaanju. Istina ne sme biti upotrebljena da bi se naneo bol drugome. Vrlina ne-
posezanja-za-tuim-dobrom (asteya) podrazumeva i odbijanje da se uzme to mi ne pripada,
ak kada mi je i ponueno.
Uzdravanje od tetnog i preteranog odavanja ulnim zadovoljstvima - brahmacarya
treba da karakterie ivot onih koji ele da potpuno ovladaju svojim energijama i predstavlja
vie praktino uputstvo u pogledu ekonomije snaga nego to je inkopatibilno sa nekakvim
moralom joge.
II, 31: jatideakalasamayanavacchinnah sarvabhauma mahavratam.
289
Ukoliko su [ova pravila] potovana bez ogranienja u smislu vrste ili socijalnog
poloaja [doslovno roda (jati)], mesta, momenta ili sticaja okolnosti (samaya) u celini
(sarvabhauma) - re je tada o Velikom zavetu (mahavrata).
Vyasin komentar to ilustruje primerom ribara koji ukoliko se angauje Velikim
zavetom - ne moe se vie zaklanjati iza razloga koji su ga prethodno mogli opravdati, a koji
sada nisu dovoljni da bi ga opravdali zbog prekraja najvanijeg od pravila, naime onoga
koji se odnosi na uzdravanje od nanoenja bola drugim ivim biima. On vie ne moe rei:
Ja ubijam samo ribe, ili Ja ne lovim u svetim vodama, ili Ja ne lovim u danima kada se
to ne sme, ili Ja lovim samo po volji bogova i svetenika. Veliki zavet ne doputa vie
nijedan izuzetak ni u kom od pravila.
289
U nekim izdanjima YS (npr. KSS) tekst ove sutre se razlikuje po tome to je ispred jati dodato ete. Kako je
subjekt potpuno jasan i bez ove zamenice, to nisam smatrao nunim da odustajem od verzije teksta koju daje
ASS.
1123
II, 32: aucasamtoatapahsvadhydyevarapranidhanani niyamah.
Higijena, zadovoljstvo [u posedovanju samo onog neophodnog] (samtoa),
askeza (tapas), misaono usvajanje poruke tradicionalnih tekstova i formula (svadyaya),
predanost Uzvienom predstavljaju [specifino jogistike] obaveze.
Higijena moe biti spoljanja i unutranja. Dok se spoljanja (vahya) dobija pranjem
i istom ishranom, unutranja (antara) zahteva otklanjanje duhovne prljavtine (one koja
smeta istom uvianju).
Askeza (tapas) je ispit volje i izdrljivosti kojom se ispoljava spremnost i upoznaju
prave potrebe (za razliku od mase lanih kojih esto nismo ni svesni). Ko moe izdrati dugi
post, moe lake u svojoj ishrani uoiti i odbaciti suvino. Ko izdrava jaku hladnou ili
toplotu, moe lake odbaciti suvinu odeu ili komfor kue. Dugo utanje proiava re, a
izlaganja bolovima, koja se tradicionalno smatraju delom askeze, spadaju u isti red
samoupoznavanja kao i ostale manifestacije asketizma koje smo spomenuli, a ijim
nabrajanjem nismo iscrpli irok repertoar koji se razvio na marginama indijske civilizacije.
Askeza ima svoje ogranienje samo utoliko ukoliko ne sme izazivati poremeaje u
funkcionisanju organizma.
II, 33: vitarkabadhane pratipakabhavanam.
Ukoliko se javljaju razmiljanja koja se suprotstavljaju [izvrenju nekog od
pravila ili obaveza], valja uspostaviti njima suprotna.
Kako ni misao ne prolazi a da ne ostavi traga, joginu se preporuuje da, ukoliko se
misli oprene onima koje ostavljaju dobar trag ipak jave, iskoristi svoju razvijenu mo jasnog
predoavanja i uspostavi u svojoj dui ono to je suprotno misli koju je sumnja donela. Ovo
uspostavljanje ili kultivisanje odreene ideje ili slike, ovo saivljavanje sa neim na nain da
ovo po psiholokim kriterijumima zaista biva, naziva se u duhovnoj tradiciji Indijaca -
bhavana (od korena BHU - koji je u srodstvu sa naim biti).
II, 34: vitarka ahimsadayah krtakaritanumodita lobha krodha moha purvaka
mrdumadhyadhimatra duhkhajnananantaphala iti pratipakabhavanam.
[Ova oprena] razmiljanja odnose se kako na nasilje tako i na ostale
[nedozvoljene inove]. Bilo da smo ih sami poinili, bilo da smo ih prouzrokovati, bilo da
se [samo] slaemo sa njima, izvor im je ili pohlepa, ili bes, ili zabluda. Mali, obini ili
neuobiajeno veliki [ovi prekraji bez razlike] neprestano poraaju patnju i neznanje, te
se zato preporuuje uspostavljanje (bhavana) onoga to je ovima suprotno (pratipaka).
Uspostavljanjem onoga to je suprotno nepoeljnim stanjima duha izbei e se
nepoeljni tragovi, zaustavie se neprestano obnavljanje bola i dotai e se istinsko bivanje.
Zato sledei aforizmi insistiraju na saivljavanju i vrstom ustolienju u vrlovitoj duhovnoj
(=duevnoj) ustrojenosti.
II, 35: ahimsapratithayam tatsamnidhau vairatyagah.
Uspostavivi [duboko u svojoj dui vrlinu]
290
uzdravanja od nasilja, iz okoline
[joginove] tada iezava neprijateljstvo.
II, 36: satyapratithayam kriyaphalarayatvam.
Uspostavivi istinoljubivost [duboko u svojoj dui - jogin tada postaje] uporite
[zakona pravedne retribucije] inova i [njihovih] posledica.
290
Pratitha - uspostavljanje zahteva u svojoj, nazovimo je, tehnikoj upotrebi pojaanje u smislu u kome
sintagma (vie poetska nego tehnika) - duboko u svojoj dui to indicira.
1124
II, 37: asteyapratiihayam sarvaratnopasthanam.
Uspostavivi [duboko u svojoj dui vrlinu] ne-pose-zanja-za-tuim-dobrom,
sva blaga ovog sveta (sarvaratna) mu pripadaju.
II, 38: brahmacaryapratithayam viryalabhah.
vrsto uspostavivi kontrolu vlastite ulnosti (brah-macarya), muevna snaga
nadolazi.
II, 39: aparigrahasthairye janmakathamtasambodhah.
[Tek] kroz postojanost u odricanju-od-posedovanja [svega to nije
neophodno] javlja se svest o svemu to uslovljava proces ivota (janmakathamta].
Kroz postojanost u odricanju o kome je re javlja se i distanca od procesa samog
raanja i time uslov za njegovo sagledavanje. Kako posedovati, zadrati, odrati (se) duboko
karakterie ivot, sa ovim se distanciranjem tek stie neophodan uslov za sagledavanje
uzrono-posledinog lanca u kome posedovanje, gomilanje dobara, predstavlja deo totaliteta
koji je u pitanju. Vezanost, utonulost u elju za posedovanjem, onemoguuje analizu sloenog
fenomena raanja i opstajanja.
II, 40: aucatsvangajugupsa paraivasamsargah.
[Ostvariti] istotu povlai za sobom [izvesnu] otmenu distanciranost
291
(jugupsa) u odnosu na vlastite telesne udove i izbegavanje kontakta sa [prljavim telima]
drugih.
Onoga to razmatra i uvia uzroke zala i patnji ovog sveta i koji bar delimino nalazi
lek u strogoj higijeni (makar ova bila i samo spoljanja), ukus i dugo upranjavana navika
odravanja istoe dovode, posle odreenog vremena, do izvesnog otmenog prezira prema
izvorima neistoe. Prema telima koja ak nisu ni spolja ista ovaj e se oseaj javiti u elji da
se kontakt sa njima izbegne.
Sledei aforizam nabraja konsekvence ostvarene unutranje istote i aspekte stanja
koji slede jedni iz drugih.
II, 41: sattva uddhi saumanasyaikagrye
292
indriyajayatma darana yogyatvani ca.
[Na unutranjem planu pak ostvarenost istote] izaziva proienost same
svetlonosne modifikacije bivstvujue supstancije (sattva), optu zadovoljenost
(saumanasya), potpunu prisutnost panje (ekagrya), kontrolu ula (indriyajaya) kao i
mogunost najdublje introspekcije (atmadaranayogyatva).
Komentari ukazuju na kauzalnu ovisnost pojedinih gore nabrojanih kategorija od
onih njima prethodeih. Raienost egzistencijalnog plana, unutranja istota due, vode
proienosti na nivou sattve koja se, sa svoje strane, odraava optom zadovoljenou. Ova
pak, uklanjajui potrebu da se u mislima prosleuju raznorazni ciljevi (to je, inae, sluaj) -
vodi koncentrisanju moi opaanja (ekagrya). Zadovoljenost u samom sebi i prisutnost
celokupne energije panje su neophodni uslovi za mogunost kontrole ula. Moi pak upraviti
svoja ula u eljenom pravcu, preduslov je za introverziju ulnosti i ova mo tek omoguava
najdublju introspekciju.
II, 42: samtoadanuttamah sukhalabhah.
Iz zadovoljstva [u posedovanju samo onog neophodnog] (samtoa) sledi
neuporedivo blaenstvo (sukha).
291
Prevodei jugupsa sa otmena distanciranost sledio sam Hauerovu sugestiju koju daje povodom vlastitog
prevoda ovog mesta.
292
U KSS susreemo termin ekagrata umesto ekagrya.
1125
II, 43: kayendriyasiddhirauddhikayattapasah.
Uklanjanjem neistoa i askezom dostie se savrenstvo (siddhi) tela i ula
(indriya).
II, 44: svadyayaditadevatasamprayogah.
Studioznim usvajanjem poruke tradicionalnih tekstova i formula (svadyaya)
stie se do sjedinjenja sa izabranim boanskim [uzorom].
II, 45: samadhisiddhirivarapranidhanat.
Predanost Uzvienom [uzoru] vodi ka savrenstvu usredsreenosti
(samadhisiddhi).
II, 46: sthirasukhamasanam.
[Joginova sedea] pozicija [mora biti] stabilna i ugodna.
Prvobitno asana oznaava sedite, a potom sedenje. U jogistikoj tradiciji pak pod
asanom se podrazumeva poloaj, pozicija, odnosno situacija u kojoj se zbiva yoga (shvaena i
kao tehnika i kao rezultat).
II, 47: prayatnaaithilyanantyasamapattibhyam.
[Tek] kada je svaki napor iezao i [javio se oseaj] sjedinjenosti sa
bezgraninim [moe biti govora o asanama].
Kao najbitnije u vezi jogistikih pozicija YS izdvajaju upravo ovo pomenuto
oputanje (aithilya) koje, rastvarajui svaki napor odranja pozicije (ili situacije), rastvara i
granice koje napor, inae, implicira, uspostavlja. Iz ove potpune rastoenosti sledi oseaj
sjedinjenosti sa beskonanim.
293
II, 48: tato dvamdvanabhighatah.
Iz te [oputenosti sledi] izbavljenje (anabhighata) od [ometajuih] parova
(dvamdva) [suprotnosti].
Suprotnosti o kojima je re su hladno-toplo, radost-tuga i tome slino.
II, 49: tasminsati vasapravasayorgativicchedah pranayamah.
[Tek] kada je ova [potpuno stabilna i ugodna pozicija] uspostavljena [sledi]
zaustavljanje [uobiajenih] udaha i izdana i [moe otpoeti] kontrola daha
(pranayama).
II, 50: bahyabhyantarastambhavrttirdeakalasamkhyabhih paridrto dirghasukmah.
Kada je izlazei, ulazei i zadravani [dah] regulisan (paridrta) s obzirom na
mesto, trajanje i broj [u svakoj od tri pomenute modifikacije (vrtti) dah tada] postaje
produen i suptilan.
Svakako jedan od najdelikatnijih delova celokupnog korpusa joge jeste taj to smo u
prethodnom aforizmu preveli kao kontrola daha, a to je moda najbolje ostaviti ne-
prevedeno, jer se re pranayama, kao uostalom i rei yoga, samadhi i dhyana, polako
odomauju i u drugim jezicima zahvaljujui uticaju koji joga u obliku hathayoge poinje da
vri irom sveta.
Ne verujem da ima smisla pisati o pranayami. To je onaj domen gde samo intuicija i
293
U perspektivi YS, gde je psiholoka istina jedina relevantna istina, ovaj oseaj dostie status realnog
sjedinjenja. Univerzum joginove citte (uma) je, naime, jedini univerzum o kome moemo uopte biti obaveteni
(=s-vesni).
1126
prigodna re gurua moe da ima odgovarajui efekat, budui da je broj pojedinanih
izuzetnih sluajeva praktino jednak ukupnom broju, pa je, kako bi Aristotel to rekao,
govor, nauka, logija o tome nemogua.
II, 51: bahyabhyantaraviayakepi caturthah.
U [svojoj] etvrtoj [modifikaciji disanje] nije vie ogranieno ni pravcem
izlaenja ni ulaenja, niti bilo kojom drugom situirajuom odredbom (viaja).
Termin bahya doslovno oznaava spoljanji.
II, 52: tatah kiyate prakaavaranam.
Time se veo koji spreava svetlost [neuzmuene svesti postepeno] otklanja.
Boraviti u stanju potpune neovisnosti, koja ide do toga da i dah na odreeno vreme
prestaje da se oituje, pomae, kako to kae Vyasin komentar, da se nadie i nadvlada (bar
privremeno) karmiki lanac. Kada se jogin uzdigne do ove opte neuslovljenosti u kojoj i
disanje, kao poslednje uporite, iezava - tragovi e ovog boravka posluiti za stvaranje jed-
nog novog uporita, iz koga e tek osveenje biti mogue. Ovo se uporite izgrauje
postepeno, jer tragovi i uspomene jednog izlaska nisu dovoljni da bi se na njima izgradilo
jedno potpuno sigurno uporite sa koga je mogu taj novi pogled na bivanje. I Vyasin
komentar insistira na ovoj postepenosti, te sam zato u prevodu teksta sutre dodao re
postepeno.
II, 53: dharanasu ca yogyata manasah.
Kroz [sve ove] zadranosti (dharana) i koordinirajui organ celokupne
intelektualne aktivnosti (manas) bie spregnut [pod kontrolom] (yogyata).
Zadranost ili stabilnost ili moda i bolje fiksnost odnosno na psihofizikom
planu, koja se u jogistikoj tradiciji naziva dharana,
294
voljna je mobilizacija celokupne
duevne i duhovne energije u jednom pravcu, njeno okupljanje oko jedne ideje ili slike, njeno
postavljanje na jedno mesto u psihosomatskoj celini. Ova mobilizacija povlai za sobom
automatsku kontrolu, zapt, podjarmljenost duhovnog organa - uma (manas), koji od ovog
momenta nije vie mesto gde se dogaa rasipanje, disperzija bia u vidu (sluajem ili
podsveu izazvanih) asocijacija, ili pak kroz neeljene apercepcije. Na nivou manasa (uma)
ili citte (svesnosti)
295
uspostavlja se stanje spregnutosti. Ovo stanje, na ovom nivou,
videemo to u sledeem aforizmu, prethodi spregnutosti na nivou ula.
II, 54: svaviayasamprayoge citta
296
svarupanukara ivendriyanam pratyaharah.
Kada ula, ne bivajui [vie] podjarmljena svojim [specifinim] domenima
(svaviaya), tako rei oponaaju [prethodno postignutu] saobraenost duha pravoj mu
prirodi (citta-svarupa) - to predstavlja tzv.] uzdravanje [ula] (pratyahara).
Komentari razjanjavaju ovo mesto tvrdei da je osloboenje ili uzdravanje ula
posledica prethodno izvedenog osloboenja (ili uzdravanja od uplitanja u svet) na nivou
uma. Vydsa daje primer pela koje slede svoju maticu: kada matica (um) poleti, roj pela
(ula) je sledi. Kada pak ova sleti, i ostale pele to ine.
Izgovoreno savremenijim jezikom, to bi znailo da ukidanje (iznuenog)
apercipiranja povlai ukidanje percipiranja, a nipoto obratno.
294
Dharana je izvedena iz korena DHR=drati
295
U skladu sa sledeim aforizmom ova dva termina predstavljaju sinonime.
296
Na ovom mestu neka od izdanja stavljaju cittasyasvarupa umesto cittasvarupa. Bilo koje od ovih itanja da
usvojimo, znaenje ostaje neizmenjeno.
1127
II, 55: tatah parama vayatendriyanam.
Ovom se [uzdranou] uspostavlja [tek] vrhunsko gospodstvo nad ulima.
Izlaganjem petog od lanova jogistikog korpusa zavrava se deo koji se
tradicionalno naziva Druga knjiga (pada).
TREA KNJIGA
IZUZETNE MOI
Tekst Tree knjige se prirodno nastavlja na kraj Druge knjige izlaui poslednja tri
od osam lanova joge. Samo pozniji komentatori, kao Vacaspatimira ili Bhoja, govore o
poetku novog poglavlja, dok najstariji komentar, tzv. Yogabhaya, kao, uostalom, i u sluaju
poetka Druge knjige, niim ne pokazuju da je re o novom poglavlju.
Trea knjiga sadri:
- definicije unutarnjih lanova joge (l-3)
- definiciju samyame, njenih oblika i rezultata (4-6)
- vrste usredsreenosti, forme optih raspoloenja due s obzirom na vrste podsvesnih
predisponiranosti (6-13)
- osnovne epistemoloke stavove i koncepciju vremena (14-16)
- primenu samyame i rezultate ove primene; izuzetne moi (16-52)
- odreenje vrhunskog razaznavanja i izbavljenja (53-55)
III, l: deabandhacittasya dharana.
Fiksiranje [celokupne] moi oitavanja (citta) na [iskljuivo] jedno mesto
[predstavlja] - zadranost (dharana).
U momentu kada se uspostavlja pomenuto fiksiranje ili lociranje moi oitavanja,
celokupna s-vesnost se koncentrie bez ostatka na samo jedno izabrano mesto. Kako tog
momenta vie nikakva duevna energija ne preostaje, kako se ivotno tog momenta pretvorilo
u spoznajno, u oitavajue - moe se rei da se tog momenta gnoseoloki, psiholoki ili
estetski i ontoloki plan zapravo stapaju u jedan jedini. Bie, bez ostatka angaovano u aktu
zrenja, ivi svoj zor kao samog sebe. U ovim momentima (a upravo njima se joga i bavi)
pojmovi kao to su duh, dua, mo ili organ svesnosti, energija ivotnog, budnost ili
oitavajiia mo gotovo su potpuno nerazluivi. Kao to emo videti dalje u YS - termini kao
to su citta, buddhi, manas, daranaakti upotrebljavaju se esto kao sinonimi.
Kao primere za mesto, oblast (dea), na kome ili u kome se vri mobilizacija
psihike energije komentari navode oblast oko pupka, oko srca, u unutranjosti glave iznad
nepca (oblast u kome se nalazi tzv. okean svetlosti), vrh nosa, vrh jezika ili neko drugo
mesto na telu ili u telu. Osim ovih manje-vie internih oblasti, komentari (svakako u skladu
sa vrlo starom praksom) ukazuju i na transcendirajue, spoljne regione ili oblike u ije vienje
ili predstavljanje jogin moe uspeno da smeta, vezuje i kanalie svoju oitavajuu energiju.
To su slike ili ideje boanstava, idealne predstave Brahme, Indre, Vine ili tome sline
inspirirajue ideje - predmeti. Bez ove unutranje ili spoljanje podrke - zadranost
(dharana) panje nije mogua, kae Vacaspatimira.
[Iako postoje razliiti objekti za uspostavljanje panje, grubi ili suptilni, najvii i za
ostvarenje cilja joge najbitniji vid koncentracije jeste okretanje panje ka sebi, ka izvoru misli
1128
i samog uma. Svi drugi oblici vebanja mogu biti korisni samo kao priprema za ovu sutinu
meditacije. - Prim. Ivan Anti]
III, 2: tatra pratyayaikatanata dhyanam.
Kada se u ovoj [zadranosti] uspostavi neprekinutost poistoveenosti
(ekatanata) sa [izabranim, znaenjskim] poticajem (pratyaya) [to se, tehnikim
terminom, naziva] - kontemplacija (dhyana).
Tamo gde dharana predstavlja prvi korak, dhyana predstavlja drugi: odravati
prvobitnu mobilisanost neprekinutom, pretvoriti unificirajui poticaj u permanentni tok u
kome disperzija nije vie mogua. Rastreenost ili disperzija koja karakterie uobiajena
stanja znai ne ostajati veran poticaju koji smo izabrali i paralelno uvoditi druge izvore panje
ne stiui nikada da, do kraja angaujui spoznajne moi, domislimo ili spazimo predmete ili
totalitete ka kojima nas poticaji vode i iju istinu traimo. Istina je, ne zaboravimo, u
kontekstima i tekstovima kao to je ovaj - uvek shvaena kao poistoveenje sa realnim ili
transcendentnim (to se, inae, poklapa u sluaju veine sistema indijske misli).
Nai stanje u kome se autentino biva (autentino ovde znai u skladu sa najdubljim
tendencijama i poticajima, u skladu sa sutinskim modusom - svarupa) jeste cilj. O tome na
koji nain je dhyana put ka tom cilju govoriemo povodom sledeih aforizama.
III, 3: tadevarthamatranirbhasam svarupaunyamiva samadhih.
Kada kontemplacija tako rei nestaje u obliku koji joj je specifian (svarupa)
[naime, kada ova ne predstavlja napor subjekta da sledi znaenje koje zrai iz objekta] i
samo ovo zraenje smisla (arthamatranirbhasa) preostaje - [to se naziva tehnikim
terminom] - sjedinjenost (samadhi).
Na ovom mestu u ovoj sjedinjenosti ili usredsreenosti prestaje dualitet koji volja ili
elja nuno povlai za sobom. Ne postoji vie jogin (=subjekt) koji eli i nastoji da uspostavi
jednoliki fluks svoje panje u pravcu objekta, niti objekt nasuprot neemu to je subjekt, nego
postoji isijavanje, pojava (nirbhasa) samog znaenja (=znaaja). U potpunoj i trajnoj
zaokupljenosti konstituiuim poticajem (pratyaya) - bez koga nema ni znaenja ni znaaja -
jogin dostie najvii nivo tzv. pojmovne sjedinjenosti (sampranatasamadhi)
297
koja pred-
stavlja prvi nivo poslednjeg lana osmolanog sistema joge.
III, 4: trayam ekatra samyamah.
Ova tri [poslednja lana] uzeta zajedno [nazivaju se tehnikim terminom]
[vrhunska] spregnutost (samyama).
U celini koja u tehnikoj terminologiji (tantriki paribhaa) nosi ime samyama, a koju
sam, vodei rauna i o izvedenom tradicionalnom i o doslovnom znaenju, preveo sa
konana ili vrhunska spregnutost - dharana, dhyana i samadhi nalaze svoj raison d'etre. U
sistemu kakav je jogistiki, ova je vrhunska spregnutost na ontolokom i na psiholokom
planu shvaena kao neophodni uslov za realizovanje istine - bilo da se ova shvati kao
poistoveivanje sa smislom koji zrai iz objekata i totaliteta, ili pak kao saobraenje sa
vlastitom prirodom (svarupa) (koja je, kako kae sam poetak Yogasutri, u moi istog
vienja, u nepomuenom o-s-veavanju).
III, 5: tajayatprajnalokah.
[Tek] dostizanjem ove [spregnutosti javlja se] - svetlost Spoznaje.
Samyama sa svoje tri komponente ipak nije jo Spoznaja (prajna). Dharana, dhyana
i samddhi su pogodne forme ili, tanije, stanja u kojima se trancendirajua subjektivnost (pu-
297
Povodom aforizma III, 8 ponovo e biti tretirana problematika samadhija.
1129
rua) susree sa samom sobom i gde se dogaa spoznaja (prajna) i sudbonosno razaznavanje
(viveka) - o kojem je ranije bilo rei, cf. I, 48, II, 28... Smisao ovog i sledeeg aforizma lei u
isticanju ove razlike.
III, 6: tasya bhumiu viniyogah.
Pristizanje ove [svetlosti zbiva se] u etapama (bhumi).
III, 7: trayamantarangam purvebhyah.
Ova tri [poslednja] lana su sutinska u poreenju sa prvih [pet].
Valja istai i naglasiti da su, u perspektivi Yoga-sutri, prethodnih pet lanova, sa
svim svojim tehnikim i asketskim arsenalom, shvaeni samo kao preparativni u odnosu na
ova tri poslednja dela (naime, dharana, dhyana, samadhi) koji ine sutinu joge. Sledei
aforizam ide i dalje u uspostavljanju hijerarhije meu delovima tvrdei da ove tri komponente
jo nisu nec plus ultra joge budui da i od njih postoji neto bitnije.
III, 8: tadapi bahirangam nirbijasya.
[Meutim], ak i ovi [doslovno unutranji (antara) lanovi] javljaju se kao
spoljanji (bahi) [tj. sporedni ili pomoni] u poreenju sa [onim delom joge koji se
naziva] bez klice [nesavrenstva] (nirbijasamadhi).
U ovoj pribranosti, u ovoj usredsreenosti koja je ak i bez klice nesavrenstva,
jer joj nije potrebna nikakva, ni unutranja ni spoljanja, potpora ili poticaj i koja, samim tim,
zaista i potpuno izlazi iz sveta u kome vladaju tzv. parovi suprotnosti (cf YS, II, 48) - ovde
u nirbijasamadhiju moe tek da zaiskri svetlost najvie mudrosti i konano
samoprepoznavanje transcendentalne subjektivnosti (purua).
Valja istai i ponoviti i ovom prilikom da pristup najviem stadijumu u perspektivi
ovog najautoritativnijeg spisa o jogi - zapravo karakterie odsustvo svake tehnike. Razvijanje i
akcentiranje uloge tehnika, to ponegde ide i do apsurdnosti, jeste neto to se dogaa tek
kasnije, u indijskom srednjem veku. Tekst YS koji im prethodi oznaava u jogi epohu koju
neki autori nazivaju klasinom. Za razliku od mnotva manje znaajnih tehnikih
prirunika iz, nazovimo ga, dekadentnog perioda, klasina joga, kao to vidimo, akcenat
stavlja na uvianje i razlikovanje, na spoznaju koja rezultira iz prethodno ostvarenog mira.
Tehniko, u fazi u kojoj je tehnika potrebna ili moda neophodna, slui samo da bi se dolo
do stanja smirenosti i usredsreenosti, koje u momentu u kome je uspostavljeno ostavlja u
podsvesti trajne tragove. Potpomognute ranijim, ove e novosteene gotovosti (samskara) u
odreenom momentu prevagnuti i uspostaviti trajnu duevnu smirenost i vedrinu. Iz ove e,
kasnije, po prirodi same stvari, zaiskriti svetlost vrhunskog uvianja. Onaj koji uvia nai
e svoju pravu prirodu (svarupa). Donosei poistoveenje sa tom prirodom, spoznaja
postaje istinosna (rtambhara), to, inae, predstavlja cilj joge (cf. YS, I, 48).
III, 9: vyutthananirodhasamskarayorabhibhavapradurbhavau nirodhakanacittanvayo
nirodhaparinamah.
Kada se javi iezavanje tendencije koja karakteristie [uobiajeno] budno
stanje (vyutthanasamskara) i iskrsne [iz podsvesti] tendencija ka smirenju
(nirodhasamskara), te se s-vest (citta) [bivajui tada jo uvek pod utiskom obe sfere,
ipak] prikloni smirujuem momentu - nastupa period smirivanja (nirodhaparinama).
Ovde, kao i na drugim mestima, YS insistiraju na dinamici podsvesnih tendencija.
Zasienost i oputanje tenzija u jednom odreenom momentu dozvoljava izbijanje i
preovlaivanje drugih, njima suprotnih tendencija. Ne postoji arobni tapi nekakve
tehnike koja bi odjednom uspostavila Istinu. Onome ko je spreman i eli da okua spasonosni
put joge ne preostaje nita efikasnije od sleenja i razaznavanja vlastitih naklonosti (naravno,
raunajui tu i one asketske i one kvijetistike, kada se ove najave). Na vie mesta, kao to
1130
smo videli, YS insistiraju na postupnosti. Uivati se moe samo dozreli plod. Reeno drugim
jezikom, najoptija teleoloka pretpostavka YS osniva se na uverenju da najdublji
(genetski) kod bia, ukoliko nije ometan (nebrigom i nerazaznavanjem), vodi ovo ka Istini.
Otuda njen, nazovimo ga, soterioloki realizam. Naime, suprotno rairenom verovanju o
nekakvom nasilnom podvrgavanju asketskim odricanjima i munim vebanjima koja tobo
karakteriu jogu - Patanjalijev tekst gotovo svuda upuuje na strpljivo usmeravanje panje
na dubine vlastite due upravo da bi se uoile, a potom na povrinu dovele, iivele ili
kultivisale najsnanije tendencije koje se u ovim dubinama kriju. Sledei aforizam izriito
ukazuje na uslovljenost i takvih dragocenih duevnih dostignua kao to je trajna nepomue-
nost i vedrina - upravo ovom podsvesnom predisponiranou.
III, 10: tasya prasantavahita samskarat.
U ovoj podsvesnoj predisponiranosti (samskara) [due ka smirenju javlja se
definitivno] trajna neometana usmerenost toka [s-vesti].
Kao to vidimo, trajna neometana usmerenost toka svesti (prasantavahita) ili, to bi
bilo blie doslovnom znaenju, mirni tok pri oitavanju smisla javlja se kao posledica po-
voljnih predisponiranosti ili tragova (samskara) koji ostaju posle odreenih duhovnih
modifikacija ili stanja kakvo je npr. prethodno pomenuti period smirivanja.
III, 11: sarvarthataikagratayah kayodayau cittasya samadhiparinamah.
[Kada pak doe do potpunog] ukidanja (kaya) na-mnogo-predmeta-
usmerene (sarvarthata) s-vesti i [javi se] uspostavljenost (udaya) koncentrisanosti
(ekagrata) - [to se naziva) periodom [uspostavljene] usredsreenosti (samadhi-
parinama).
Prethodni stadijum u kome su tendencije ka miru izbile na povrinu predstavljao je
izvesnu zamrlost umorne due koja u optem obustavljanju (nirodha) aktivnosti nalazi eljeno
utoite (nirodhaparinama).
Stadijum o kome je ovde re razlikuje se od prethodnog utoliko ukoliko je aktivnost
s-vesti uspostavljena ponovo. Meutim, u ovom sluaju ne na nain koji karakterie
uobiajeno stanje razbuene svesti, naime, kao simultanu usmerenost-na-mnoge-sadraje
(savrarthata) koja vodi zamoru i neplodnoj rasutosti energije - nego na koncentrisano i
stabilno oitavanje smisla (ekagrata). Naravno, predmet iji smisao i znaaj ispitujemo jeste
predmet koji nas se najvie tie, koji nas (najbolnije) dotie.
III, 12: tatah punah antoditau tulyapratyayau cittasyaikagrataparinamah.
Budui, ipak, da su duhovni poticaj (pratyaya) koji vodi miru (santa) i onaj koji
vodi [aktivnosti kakva je pomenuto] uspostavljanje (udita) [stabilnosti u oitavanju] -
srodni [po cilju, postoji i stanje koje ih objedinjuje i koje se naziva] - periodom
stabilno-usmerene-s-vesti.
III, 13: etena bhutendriyeu dharmalakanavasthaparinama vyakhyatah.
Ovim [modifikacijama ili periodima u svesti razjanjava se] i promenljivost
elemenata (bhuta) i organskih sklopova (indriya) u smislu forme (dharma), temporalnih
karakteristika (lakana) i relacija (arastha).
Ovo za razumevanje dosta teko mesto Komentar razjanjava tvrdei da su, u stvari,
sve promene samo pripisane supstanciji, a da u njoj one ne postoje.
III, 14: II antoditavyapadeyadharmanupati dharmi.
Formama (dharma) [bilo da su ove] prestale da postoje (santa) [doslovno: u
miru poivajue], potpuno ispoljene (udita) ili jo ne ispoljene (avyapadeya) pripada
[obavezno jedan odreeni] nosilac forme (dharmin).
1131
Ovde po prvi put jasno izbija i specifinost joge s obzirom na budizam. Ne pominjui
imena Vyasin komentar vodi preutnu polemiku sa budizmom i to specijalno sa kolom
Vogacara, sa kojom Patanjalijev sistem ima najvie slinosti, a koja upravo najradikalnije
negira nekakav u objektu postojei subjekt-nosilac formi i fenomena. Nije na prevodiocu da
se uputa u komentarisanje ovog sloenog odnosa i u suptilne analize koje je poznija
skolastika, svakako u skladu sa mnogo starijim intencijama, razradila do neoekivanih
razmera.
III, 15: kramanyatvam parinamanyatve hetuh.
[injenica postojanja] mnotvenosti sukcesivnih faza (kramanyatva) [jednog
istog procesa] je uzrok mnogostrukosti [samih] promenljivosti (parinamanyatva).
Vyasa ilustruje mnotvenost faza na primeru raznih stanja u kojima se nalazi glina od
koje e biti napravljen up. Praina, testasta masa, dovreni, ponovo razbijen i izmrvljen up
su primeri sukcesivnih faza za promenljivost u smislu forme (dharmaparinama). Ta ista
sukcesivnost faza, posmatrana iz aspekta trajanja i starenja, uzrok je druge vrste promen-
ljivosti koja se naziva promenljivost u smislu vremena (lakanaparinama). Trea vrsta
promenljivosti je ona kad se menja status stvari u odnosu na sukcesivnu izmenu relacija i
poloaja koje ova ima sa drugim stvarima (raunajui tu i relaciju biti vien - gledati). To je
tzv. avasthaparinama.
Ova opta i vena relativnost i nestabilnost bia uzeta je za objekt na koji jogin treba
da usmeri i spregne svu svoju panju da bi usledilo nedvosmisleno suoavanje sa onim to je
potpuno prolo i onim to nailazi a to jo (uvek) nije. Ovo proirenje razumevanja sveta
donee, sa svoje strane, irenje polja njegove slobode i oslobaanje nepotrebno vezanih
energija. To je smisao sledeeg aforizma kojim poinje nabrajanje tzv. izuzetnih moi koje
dovrenom joginu stoje na raspolaganju.
III, 16: parinamatrayasamyamadatitanagatajnanam.
U potpunoj spregnutosti [s-vesti] na trostruku promenljivost (parinama) [javlja
se] znanje i o onome to vie nije (atita) i onome to jo nije (anagata).
III, 17: abdarthapratyayanamitaretaradhyasatsamkaras
tatpravibhagasamyamatsarvabhutarutajnanam.
Iz neodvajanja rei, stvari i znaenjskih poticaja jednih od drugih raa se
nedozvoljeno zamenjivanje [jednih drugima]. U potpunoj spregnutosti (samyama)
[svesti] na njihovu razliitost [javlja se] razaznavanje [jnana) [onoga to se nalazi i u]
kriku svakog ivog bia.
Usmerivi snop svoje svesti na tanu razdeljenost (pravibhaga) izmeu rei, samih
stvari i znaenjskih poticaja (pratyaya), jogin prodire do u sam izvor iz koga proistie ivot.
ivotinjski krik je svakako najelementarniji i najneposredniji nivo oglaavanja ovog
energetskog potencijala koga jogin, zahvaljujui monom sredstvu kakvo je samyama (cf. III,
4), moe i treba da spozna.
III, 18: samskarasakatkaranatpurvajatijnanam.
Kroz jasno predoavanje (sakatkarana) [vlastitih] dubinskih predisponiranosti
(samskara) [postie se] razumevanje ivljenja koje nam je prethodilo.
Re sakatkarana je ovde sinonim za samyama. Naime, neposredni rezultat svesti
koja je u stanju samyame jeste upravo jedna sasvim jasna predoenost neega (sakatkara).
Dubinske predisponiranosti mogu se ovom predoavanju javiti bilo u vidu priseanja
(iznenadnog ili u snu), bilo u vidu potpuno nesvesnih tendencija ili otpora (vasana). Suoiti se
potpuno sa svojom prolou, shvatiti ta se krije iza nekih nesvesnih sklonosti ili odbojnosti,
1132
baca svetlost na ono to je naem, bilo individualnom, ontogenetskom, bilo onom
filogenetskom razvoju prethodilo. Na taj nain ranija ivljenja oivljavaju pred naim
oima.
III, 19: pratyayasyaparacittajnanam.
[U potpunoj spregnutosti svesti] na znaenjski poticaj [ili motiv] (pratyaya) [koji
odreuju ponaanje drugih] javlja se i saznanje [stanja] drugih svesti (citta).
III, 20: na ca tatsalambanam tasyaviayibhutatvat.
Meutim, [ovo saznanje] se ne odnosi na objekte ovih [poticaja] budui da ne
poseduje kao svoj [sam] predmet [odn. domen] (viaya) tue svesti.
Postiui identifikaciju i sa stanjem duha ili due, prodirui do u svest onoga ije je
poticaje uspeo da kroz samyamu podeli, bivajui njima obojen (rakta), kako kae Vyasa,
jogin se, ipak, ne identifikuje sa samim predmetom, odnosno domenom druge svesti i ne biva
obojen objektima - izvorima poticaja koji pobuuju svesnost drugoga.
Budui da se ovaj aforizam moe shvatiti kao komentar ili dopuna prethodnog, u
nekim izdanjima teksta Yoga-sutri ova 20. sutra nedostaje.
III, 21: kayarupasamyamattadgrahyaaktistambhe cakuprakaasamprayoge 'ntardhanam.
U potpunoj spregnutosti s-vesti na [vlastitu] telesnost, vladajui potpuno moi
koja [je] ini vidljivom, postie [jogin] tada, kao konsekvencu razdvajanja percepcije
(cakus) od apercipirajue moi svesti (prakasa) - [izvesno] ieznue [iz ulima
dostupnog sveta].
Nita iz samog teksta niti pak u komentarima ne govori u prilog interpretaciji koja bi
u ovom ieznuu videla jedno, apsolutno ieznue za pogled drugih. Meutim, ne treba
sumnjati u realnost ovog ieznua za joginov pogled na svoje sopstveno telo ili telo
drugih, niti pak pomiljati na poreenje sa hipnotinim ili autosugestivnim stanjima. Sve ove
izuzetne moi, kao to je npr. ova da se iezne i postane nedostupan ulima, jesu dogaaji
koji se, uz pojaanu i koncentrisanu svesnost, realno zbivaju u univerzumu koji jogin sam
izabire ili, tanije, koji se u odreenom momentu namee kao jedino realan. Realnost ovog
novoosvojenog univerzuma nije nipoto inferiorna u poreenju sa onom koju poseduju uni-
verzumi uobiajenih stanja svesti. O tom novom i svakako irem konceptu realnosti u kome
ivi jogin od momenta kada otkriva svoju transcendentalnu subjektivnost, bilo je ve govora u
Prvoj knjizi povodom aforizama koji tretiraju problematiku samadhija.
III, 22: sopakramam nirupakramam ca karma tatsamyamadaparantajnanamaritebhyo va.
[Neumitna] retribucija akata (karman) moe biti neposredna ili odloena.
Usredsredivi se (samyama)
298
na ove [kauzalne nizove], naveuje se [joginu] znanje o
[njihovom] kraju [njegovoj smrti] ili [mu se ovo znanje pak javlja u vidu raznih]
predskazanja.
Da bi ilustrovao razliku izmeu pomenute neposredne i one odloene retribucije
akata, Komentar se slui slikom mokrog odela koje se kada je prostrto, sui vrlo brzo, a kada
je smotano u rolnu njegovo suenje, iako neizbeno, usledie mnogo kasnije. Samyama je
ovde potpuno suoavanje sa mehanizmom ove retribucije u kome je smrt jedan neizbeni
298
Termin samyama koji u svim ovim aforizmima gde je re o izuzetnim moima stoji u ablativu, koji treba da
oznai poreklo odreene moi ili nain kako se do ove stie - u zavisnosti od konteksta prevodimo donekle na
drugi nain istiui time vie neki od aspekata samyame koja, kao to znamo, jeste jedno odreeno
koncentrisanje na identifikovanje sa, uivljavanje u, usredsreenost na ili ka, usmerenje ili spregnutost (snopa)
svesti na... esto je zbog konciznosti ovaj termin isputen i aforizam tada valja shvatiti kao nastavak prethodnog,
kao niz koji nabraja domene i rezultate jedne iste operacije.
1133
momenat. Znanje o kraju moe se javiti i u vidu tumaenja raznih znakova. Komentari ova
predskazanja dele na: 1) ona koja se javljaju u dubini vlastite due (adhyatmika), 2) ona koja
vidimo u objektima i drugim biima (adhibhautika) ili nam stiu ekstrasenzornim putevima
(adhidaivika).
III, 23: maitryadiu balani.
[Potpuno saivljavanje (samyama) sa] oseanjem simpatije za druga bia
(maitri) i sa drugim [slinim oseanjima probudie u joginu nove, neoekivane] energije.
O oseanjima simpatije, sauea i radosti i po efektima slinim im oseanjima bilo
je rei ve ranije povodom aforizma I, 33. Meutim, na ovom mestu Vyasa dodaje da
oseanje indiferentnosti prema nedelima (upeka) drugih, koje inae dui donosi mir i
vedrinu, ovde ne proizvodi isti efekat kao prethodno pomenuta. Naime, samyama u oseanju
ravnodunosti ne donosi osnaenje, ne stimulie niti omoguuje podvige koji zahtevaju
nadljudske napore.
III, 24: baleu hastibaladini.
[Usmeravajui svu svoju panju na mobilisanje] energija [jogin e osetiti] snagu
slinu slonovskoj.
Komentari doputaju i sugeriu drukije razumevanje ovog mesta koje bi ilo u
pravcu magijskog. Naime, po toj drugoj interpretaciji, koju na prevod ne usvaja, joginu bi
valjalo saivljavati se sa snagom slona, ili neke druge snane ivotinje, i postii ovu snagu, ili
pak identifikovati se (putemsamyame) sa vetrom i dobiti njegovu snagu.
III, 25: pravrttyalokanyasatsukmavyavahita viprakrtajnanam.
Ponirui u (nyasat) [samo] funkcionisanje zapaanja [jogin] e ovladati znanjem
o suptilnom, skrivenom i udaljenom.
Mesto ili objekt gde se odigrava samyama jeste ovde sama funkcija zapaanja,
vienja, sama svest. Svetlost same svesti, medijum svesnosti u kome se zbiva prenos vesti i
koji je kao takav njena supstancija (istovremeno bivajui i u i izvan svakog pojedinanog
obrta i funkcije) jeste guna takovosti, istog bia ili jestanja (sattva). Po Bhojinom ko-
mentaru samyama iz koje e se javiti pomenuta znanja treba da se vri upravo u toj sferi. U
skladu sa tom koncepcijom ini mi se smisleno da se ideja komentara razvije dalje na taj
nain to bi se pod terminima suptilno, skriveno i udaljeno shvatilo sve ono to nije ili ne
moe biti predmet ulne spoznaje - a to, ipak, jeste. Znanje e, dakle, o toj meta-fizikoj real-
nosti ipak biti mogue kroz predoenost same sutine onog to jeste (sattva).
III, 26: bhuvanajnanam surye samyamat.
Kroz spregnutost svesti na [objekte kakvo je] sunce [javie se intuitivna]
spoznaja o svetovima [u kojima se biva] (bhuvana).
Komentar Vyasin na ovom mestu nadugo izlae jednu tradicionalnu hinduistiku
kosmoloku ili, tanije, ontoloku koncepciju za koju pretpostavlja da je podrazumevana i u
okviru Patanjalijevog sistema. Po njoj, ovih ontolokih nivoa u kojima se moe boraviti ima
sedam. Dok najnii nivoi odgovaraju realnim geografskim i kosmikim prostorima, srednji su
shvaeni kao psiholoki prostori karakterisani raznim ulnim uicima, raunajui tu i one
dobijene samadhijem. Poslednja tri nivoa, nazvana Bramini svetovi, odgovaraju najviim
nainima bivanja - tj. spiritualnim ili meditativnim. Poslednji u hijerarhiji svetova
naziva se svet Istine. Mesto gde se ulazi u Bramine svetove naziva se Vrata Sunca i
prema Vyasi samyamu valja uspostaviti na ovom privilegovanom mestu sa koga se vide i nii
i vii svetovi.
1134
III, 27: candre taravyuhajnanam.
[Samyama u pogledu] meseca [raa intuitivno] znanje o odnosima meu
zvezdama.
III, 28: dhruve tadgatijnanam.
[Samyama u pogledu] polarne zvezde [donosi intuitivno] znanje o njihovom
kretanju.
Polarna zvezda, sledi iz Bhojinog komentara, budui nepomina, uzeta je kao
referentna taka.
III, 29: nabhicakre kayavyukajnanam.
[Samyama] na centar smeten u regionu oko pupka [donee joginu intuitivno]
znanje o funkcionisanju tela.
U regionu oko pupka (epigastrini pleksus), prema jogistikoj fiziologiji, nalazi se
jedan od sedam centara (cakra) - takozvana nabhicakra, poznata i pod imenom
manipuracakra. Napomenimo samo to da se itava fiziologija i anatomija koju joga
pretpostavlja zasniva na realnosti iskuenog. Meutim, to iskustvo koje uspostavlja
injeninost jeste specifino iskustvo steeno u momentu vrlo specifine koncentracije (u
kome mo registrovanja odreenih impulsa to ih jogin osea u svome telu biva izuzetno
izotrena, a i sami fizioloki procesi unekoliko se menjaju). Iz tog iskustva, po pristupu vrlo
razliitog od iskustva i nauke roene iz seciranja mrtvih tela, roena je fiziologija cakri
koju e poznija, takozvana tantristika joga specijalno razviti.
III, 30: kanthakupe kutpipasanivrttih.
[Samyamom] na oblast grla nestae oseaj gladi i ei.
III, 31: kurmanadyam sthairyam.
[Potpunom spregnutou svesti na oblast zvanu] kornjain kanal (kurmanadi)
postie se stabilnost [odnosno mo dugotrajne nepominosti].
Kornjain kanal je oblast koja, poavi iz larinxa, silazi do u sredite grudi. Tu,
naime, ovaj kanal (nadi), irei se, poprima oblik kornjae.
Stabilnost (sthairya) o kojoj je ovde re, kae Komentar, jeste opta zaustavljenost
nalik na onu koju ima zmija u stanju hibernacije. Duh i telo idu, naime, uvek zajedno u
perspektivi yogadarane, i kada se kae da jogin postie stabilnost ili nepominost, onda se tu
misli na obe komponente. Stabilnost tela nije mogua bez stabilnosti duha, i obratno.
III, 32: murdhajvotii siddhadaranam.
[U spregnutosti s-vesti na] svetlost [koja se krije] u [vrhu] glave [joginu e se
javiti] vienje savrenih jogina (siddha).
Vacaspatimira precizira da je oblast koja se podrazumeva pod terminom glava
(murdha) u stvari zavretak glavnog kanala zvanog suumna, a Bhoja dodaje da je re o
tzv. Braminom otvoru (brahmarandhra). Ovaj pak otvor kojim se komunicira sa najviim
duhovnim sferama odgovara otvoru koji se lako moe opaziti kod tek roene dece u kostima
lobanje.
III, 33: pratibhadva sarvam.
Ili e se sve [te izuzetne moi pojaviti kao posledica] iluminacije (pratibha).
1135
Pratibha doslovno znai svanue, zora. Kao to ona prethodi suncu, tako i ova
naveujua svetlost (pratibha) i kako kae Vyasa, neposredno prethodi konanom
razaznavanju (vivekajnana), te je zbog toga nazvana i spasonosnom (taraka) (to je
istovremeno ime za zvezdu Zornjau). Naime, kao to onaj koji u noi, ekajui razdanjenje,
ne zna kada e ovo nastupiti, ali kada ugledavi Zornjau zna da dan i sunce neposredno sledi,
tako je i iluminacija neto nepredvidljivo, ali kada je jednom tu (poput Zornjae) spas
konanog Uvianja sasvim sigurno i neposredno sledi. I nikakva vie pojedinana samyama
nije potrebna. Poput instikta ona e biti stalno prisutna i vie nikakav napor uspostavljanja
ove spregnutosti sa svetom u kome se ivi nije potreban, kae Bhoja.
III, 34: hrdaye cittasamvit.
[Prodorom svesti] u srce [jogin dobija] uvid (samvit) u samu s-vesnost (citta).
Srce (hrdaya) je u indoevropskom svetu, kao i za jogina, gotovo isto to i sam centar,
sredite
299
svekolikog ovekovog bia. Budui da u momentu uspostavljanja samyame fluks
o-it-avanja, ili vesti, lagano i u koncentrinim krugovima naputa periferne regione
spoljanjih ula, nogu, ruku i glave da bi se svekoliko oitavanje svelo na ovo sredite, pri-
vilegovani poloaj srca u sreditu tela, kao i fizioloka uloga organa ovog regiona, pruie
utisak joginu da je svesnost (citta) konano prodrla u samu sebe, u svoje izvorno boravite.
Kako se nikuda dalje nije mogla povui i kako oseaj potpune punoe dominira u tom
momentu, jogin e shvatiti ta znai koncentrisana svesnost. Pamtei ranija stanja rasute
svesti i oseaj koji je pratio njeno koncentrisanje, on poinje da uvia njenu prirodu i njenu
dinamiku.
Ovo iskustvo o energetskoj prirodi svesti (citta= buddhi) koja se pokree, menja
objekte, koja biva zapreena (klita) ili proiena, koncentrisana (samahita) ili rasprena
(vikipta) i sl., ipak nije vrhunsko iskustvo. Sledei aforizam izriito upozorava da se ne
smemo zaustaviti na ovom podatku obinog ulnog iskustva (bhoga) koje bi energetsku
supstanciju, takvost (sattva) koja je u osnovi svesti uzela za vrhunsku transcendentalnu
subjektivnost, za oveka samog (purua).
III, 35: sattvapuruayoratyantasamkirnayoh pratyayavieo bhogah pararthanya
300
svarthasamyamatpuruajnanam
Prosto ulno iskustvo (bhoga) ne razdvaja znaenjske poticaje (pratyaya) [koji
bi, inae morali da se javljaju kao razdvojeni s obzirom na injenicu potpune razliitosti
(asamkirna) energetske-supstancije-svesti (sattva) [s jedne strane] i transcendentalne
subjektivnosti (purua) [s druge]. U spregnutosti svesti (samyama) na opreku [izmeu
onoga to moe da bude] objekt-i-za-druge (parartha) i [onoga to moe da bude]
objekt-samo-za-sebe (svartha) - javie se [tek konana] spoznaja transcendentalne
subjektivnosti (purua).
III, 36: tatah pratibharavanavedanadarasvada varta jayante.
Iz ove e se [spoznaje neposredno] roditi i prosvetljenost (pratibha) i
[natprirodne] mogunosti uvenja, dodira, vienja, okusa i mirisa.
Ovde je jogin na treem, od etiri stepena, koji sainjavaju jogistiki put (cf. YS: III,
51). Jogin je ovde ozaren svetlou spoznaje (prajnajotis) i sve su ove moi izrazito
299
Interesantno je napomenuti da je u naem jeziku ova veza izmeu sr(d)-ca i sred-ita lako uoljiva i na
etimolokom planu. (O ovome vidi opirnije u Skokovom Etimologijskom rjeniku, III, 34, 316.) Srce i sredite
se i u sanskritu sinonimno upotrebljavaju kao i u veini indoevropskih jezika.
Interesantno je i to to i starokineski prevodioci budistikih tekstova upotrebljavaju ideogram koji
znai srce - kao ekvivalent za sanskritsko citta.
300
Na ovom mestu izdanja teksta YS se unekoliko razilaze. Umesto pararthatsva, kako predlae tekst kritike
edicije anandarama, koji sam do sada uvek sledio, ovde, u skladu sa razlozima koje Hauer daje povodom ovog
mesta (cf. Hauer: Yoga ... s. 468.), usvajam jednostavnije itanje, naime: pararthanyasva.
1136
spoznajnog karaktera.
III, 37: te samadhavupasarga vyutthane siddhayah.
Ove [moi koje se] za obinu svest [smatraju] izuzetnim usavrenostima (siddhi)
- za [potpunu] duevnu usredsreenost (samadhi) su samo ometajui dodaci (upasarga).
Ovim je jasno izreen stav YS o svim ovim usavrenostima koje se esto pogreno
uzimaju, spolja gledajui, za samu bit joge, ili se pak, iznutra gledajui nekim joginima ove
ine kao dovoljan motiv bavljenja jogom. Vacaspatimisra poredi takav stav jogina sa stavom i
ponaanjem nekog siromaha koji, ivei od roenja u potpunoj bedi, nije u stanju da realno
proceni neku malu vrednost na koju je naiao i eli da je preceni.
Posle tog upozorenja Niska o jogi nastavlja sa operacionalnim odreenjima ovih
izuzetnih moi.
III, 38: bandhakaranaaithilyatpracarasamvedanacca cittasya paraariraveah.
Kada se [kroz samadhi] opusti svaka vezanost i spozna kako se s-vest kree,
moi e ova ui i u tela drugih.
Kada se u samadhiju i akt i svaki napor ukinu, uzroci svezanosti, tj. identifikacija
svesti sa telom nestaje, i ova postaje slobodna za nova, voljna investiranja (za kretanje van
tela). To bi, ini mi se, bio smisao reenice bandhakaranaaithilyat.
III, 39: uddnajayajjalapahkakantakadivasanga utkrantica.
Ovladavi [energijom tzv.] uzlaeeg daha (udana) [joginovo kretanje vie]
nee ovisiti o [preprekama kakva je] voda, blato, trnje... i moi e se izdii
301
(nad svim
tim).
Ovde samyama treba da bude praktikovana na energetskim fenomenima koje
jogistika fiziologija naziva dahovima ili vetrovima (vayu) i kojih ima pet: udana,
samana, prana, apana i vyana.
Ne nalazei dovoljno razloga da se uputam u razmatranje ovih izrazito ezoterinih
mesta, za ije razumevanje mi ni vlastito iskustvo ni Komentari ne pruaju dovoljno podataka,
ograniiu komentarisanje iskljuivo na probleme filoloke prirode.
III, 40: samanajayajjvalanam.
Ovladavi [energijom tzv.] ujednaujueg daha (samana), jogin postaje [sav]
ozaren.
Kada digestivna energija biva raznesena dahom samane izvan svog sredita,
produujui i potencirajui njeno irenje - jogin postie da ova energija, i spolja gledajui,
bude zapaena. Joginovo lice blista. Bhoja dodaje: kao u sluaju oveka ozarenog, obasjanog
slavom.
III, 41: rotrakaayoh sambandhasamyamaddivyam rotram.
U spregnutosti svekolike svesnosti (samyama) na vezu koja postoji izmeu
moi uvenja i etera (akaa) [kao medijuma zvuka, postii e jogin] natprirodnu mo
uvenja (divyasrotra).
Pojamakaa koji sam preveo sa eter nije nikakva pojedinana materijalna forma
niti, pak, neki apstraktni neutralni prostor. I energetska, vibraciona i prostirua, niim
301
Uzlaz, uzdizanje, uzdizanje due u momentu smrti ( = izdah) ili prosto nadilaenje - ostaje nejasno. Komentar
Vyasin i Vacaspatimire objanjavaju re utkranti u onom znaenju u kome se ona tradicionalno upotrebljava:
uzlaz due na nebo. Jogin koji ovlada ovim dahom postii e, kae se, uskrsnue u plamenu, nalik na
boansko.
1137
neograniena komponenta ukljuene su u ovaj veoma vaan i prilino zagonetan pojam
indijskog filozofskog iskustva.
III, 42: kayakaayoh sambandhasamyamallaghutulasamapatteca 'kaagamanam.
U spregnutosti svekolike svesti na vezu koja postoji izmeu tela i etera [kao
medijuma koji omoguuje prostiranje], postavi lagan poput pamuka - [jogin e postii
sposobnost] premetanja putem etera (akaagamana).
III, 43: bahirakalpita vrttirmahavideha tatah prakaavara nakayah.
Van [tela] i nezavisno [od njega] izvrena funkcija [s-vesti] (vrtti) predstavlja
[tzv]. mistiko naputanje tela (mahavideha). Prepreka koja skriva svetlost [iste,
telom neuslovljene s-vesti] time je uklonjena.
III, 44: sthulasvarupasukmanvayarthavattvasamyamad bhutajayah.
Samyama u pogledu [pet osnovnih ontolokih kategorija, naime] vidljive
forme (sthula), sutine (svarupa), nevidljivog [za prostu percepciju] (sukma),
ontike kauzalne zavisnosti (anvaya) i svrhovitosti (arthavattva) - [daje kao rezultat]
ovladavanje bivstvujuim(bhuta).
O ovoj klasifikaciji osnovnih ontolokih kategorija i potpodelama koje ova inplicira,
kao i odgovarajue primere nai e italac ukoliko ga ovaj aspekt yogadarane posebno
interesuje, nairoko i nadugako objanjene u Komentarima. Primetimo samo u vezi s ovim
mestom da ovaj, nazovimo ga metafiziki aspekt, gde se insistira na spoznaji sveta i
njegovoj logikoj sistematizaciji, postoji i u jogi. Izvanredno izotrena panja jogina u
momentu samyame treba da se angauje i u ovom smeru pod uslovom da ga prodiranje u svet
i ovladavanje bivstvujuim uopte interesuje.
III, 45: tato 'nimadipradurbhavah kaya samsampattaddharma nabhighata ca.
[Sa svoje strane pak] ovo [ovladavanje bivstvujuim] doprinosi pojavi
[izuzetnih] moi [kakva je npr. mo] smanjenja do veliine atoma (anima) i drugih
slinih [moi. Tada se javlja] i savrenstvo tela kao i nepovredivost (anabhighata)
njegovih formi (dharma).
Moi o kojima je ovde re nazivaju se mistinim usavrenostima (mahasiddhi) i
po tradiciji koju prenose Komentari ima ih osam:
1) anima - postati malen poput atoma,
2) laghima - postati lagan poput pamune niti (levitacija),
3) garima - postati izuzetno teak,
4) mahima - postati (beskrajno) velik da mesec prstom moe dotaknuti,
5) prakamya - mogunost zadovoljenja svih elja,
6) iitva - zagospodarenost vlastitim telesnim i duhovnim moima,
7) vaitva - mo vladanja nad drugim biima i elementima,
8) kamavaa-yitva - odustajanje (u ime vieg poretka stvari) od vrenja uticaja i zadovoljenja
vlastitih prohteva i elja.
Lista ovih izuzetnih moi navedena je po komentaru Bhojinom. Vyasin komentar
daje u nekim detaljima razliitu listu.
III, 46: rupalavanyabalavajrasamhananatvani kayasampat.
Savrenstvo tela (kayasampad) [o kome je prethodno re] podrazumeva lepotu,
privlanost, snagu i solidnost dijamanta.
1138
III, 47: grahanasvarupasmitanvayarthavattvasamyamadind riyajayah.
Usredsreenost na precizno uoavanje (grahana), na specifinu prirodu
[odreene stvari] (svarupa), na ono po emu jesam (asmita) [koje je energetska
sutina], na [opti] kauzalni poredak (anvaya) kao i na optu imanentnost (arthavattva)
[transcendentalne subjektivnosti (purua) u pojedinanim formama] - omoguie
podreivanje vitalnih organskih sklopova.
Indriya, organski sklopovi, su partikularne forme opte nediferencirane, oko JA
centrirane energije koja u njima ima svoju formu i u njima biva uoena. Meutim, ovi
sklopovi zajedno sa tom sutinskom vitalnom energijom su, kae Vyasa, stanja, razvojni obrti
(parinama) jedne vie kategorije koja je ovde nazvana anvaya, a to sam uslovno preveo sa
kauzalna uslovljenost. Ovo je, u ontolokoj analizi, nivo na kome jo jedino tri gune ostaju
kao ono partikularno. One su, naime, shvaene kao mogunost ili, tanije, dispozicija za
bivanje; bilo (1) u istom stanju opte s-vesnosti, kada je bie u stanju lucidne neaktivnosti
koja ostavlja svaku potenciju i sve partikularne obrte samo kao otvorene mogunosti, i koja se
naziva prakaa, bilo (2) kao aktivnu, pokrenutu energiju (rajas) u pravcu ka neemu (=ljubav,
privlanost) ili u pravcu od neega (=mrnja, odvratnost), bilo (3) kao stanje istog mraka i
neosetljivosti u kome su pri tom i obe tendencije (i ona ka i ona od) odsutne (tamas).
III, 48: tato manojavitvam vikaranabhavah predhanajayaca.
Iz ovoga e uslediti mogunost kretanja brzinom misli (manojavitva), mo
ekstrasenzorne percepcije (vikaranabhava) kao i ovladavanje [mogunou uplivisanja
na ono] prvobitno uspostavljeno (pradhana).
Ove su pak moi u tradiciji joge tehniki oznaene kao medene (madhupratika),
verovatno zato to su, na ovom stadijumu, one najslae, najzavodljivije. U viim fazama
iskuenja su ili manja, budui da jogin nema potrebe da se koristi ovim moima jer ono bitno
ve ima i zna, ili je pak u potpunoj proienosti od elja isuvie daleko odmakao da bi ga ove
moi, ak i da ih praktikuje, zavele i skrenule s puta.
III, 49: sattvapuruanyatakhyatimatrasya sarva bhavadhithatrtvam sarvajnatrtvam ca
[Meutim], mo onoga koji se izdigao nad svim oblicima bivstvovanja, kao i
sposobnost najdublje spoznaje onoga koji zna sve [to je vredno znanja], sledi samo iz
jasnog predoenja razlike koja postoji izmeu energetske supstancije u obliku lucidne
svesti (buddhi-sattva) i transcendentalne subjektivnosti (purua).
Sve dok se ne uoi ova razlika, spoznaja i bivstvovanje, makar bile i u posedu raznih
izuzetnih moi, kreu se u sferama pojedinanog, ogranienog (to je u perspektivi YS isto
to i bolnog) i tek ova vrhunska distinkcija omoguuje joginu da iz nje izie, da transcendira
granice i bol. Energetska supstancija, u kojoj i kojom se obavlja s-vesnost, ukoliko se
uzima za subjekat (to je inae sluaj) nuno pod uticajem iskustva sveta (bhoga), izlazi iz
stanja lucidne izbalansiranosti i blaenog mira i upada u vrtlono kretanje svojstveno svetu,
prelazei iz tog svog inicijalnog stanja sattve u stanja u kojima dominiraju ili rajas ili tamas
(o kojima je ve bilo rei napred). Tek kada subjektivnost (tj. ono to zaista, u poslednjoj
instanci prima i procenjuje vest) pronae sebe izvan energetske supstancije i njenih obrta
(guna), ma kakvi ovi bili, i uprkos injenici to se meu njima nalazi i mogunost blaene
uravnoteenosti sattvikog stanja - tek ta nova pozicija van kontaminirajueg domaaja
svetovnih vesti omoguuje radikalnu izbavljenost o kojoj govori sledei aforizam.
III, 50: tadvairagyadapi doabijakaye kaivalyam.
U proienosti od elja, pa ak i od ove [za izuzetnim moima], zatrvi [i samo]
seme zla - sledi izbavljenje (kaivalya).
III, 51: sthamyaupanimantrane sahgasmayakaranam punaranitaprasangat.
1139
U sluaju [zavodljivih] poziva [raznih] dostojanstvenika ni zavisnost (sanga) ni
oholost (smaya) ne bi trebalo da se iz toga rodi budui da iz ovih [oseanja] samo ono
nepoeljno moe uslediti.
Re je o upozorenju koje se, kau komentari, odnose na jogine koji su ovladali tzv.
medenim moima (cf. YS III, 48) i kojima se prilike za uivanje u najzavodljivijim ulnim
zadovoljstvima lako mogu da ukazu. Setimo se da i duhovni progres u izvesnim svojim
fazama (anandasamadhi, cf. YS, I. 17.) donosi neuporediva uivanja. Sve to to je ispod
nivoa Braminih svetova (cf. YS: III, 26). treba da bude ostavljeno u ime onoga to je
postavljeno kao vrhunski cilj.
Povodom ovog mesta Komentari navode tradicionalnu podelu jogina na etiri grupe:
1) na prvom nivou svetlost se lagano pojavljuje kroz napor i samodsiciplinu. Jogin je jo uvek
nekakav veba (abhyasin). 2) Svetlost spoznaje je stigla, mo jasnog razaznavanja je ve i
ovde prisutna, ali jogin, jo ima da pree dug put do samosavladavanja i potpunog proi-
avanja vlastitih karmikih ostataka. Ovo je stadijum na kome se i medene moi javljaju
i gde su iskuenja najvea. 3) Na ovom nivou javlja se stabilnost i sigurnost u posedovanju
svega ime se ve ovladalo, kao i u posedovanju svega neophodnog za nova napredovanja. Tu
se javlja (po prvi put), vie kao jasno postavljen cilj nego kao sigurno ostvarenje, i tzv.
nepojmovna usredsreenost (asampranatasamadhi). 4) Na poslednjem nivou napor
usredsreivanja vie nije potreban i nikakve vebe ili pokuaji vie nemaju mesta. Rasprostrti
svoju s-vest (cittapratisarga) na najviem ontolokom nivou (svet Istine) je posao koji
jedino ostaje joginu na ovom nivou.
III, 52: kanatatkramayoh samyamadvivekajam jnanam.
Iz usredsreenosti na trenutke i njihov sled javlja se [tzv.] iz jasnog
razlikovanja roena (vivekaja) spoznaja.
Vreme je subjektivna, mentalna tvorevina. Osnove za ovu tvrdnju treba jogin da
pronae u vlastitom iskustvu. Samyama na ono to jeste trenutanost, jasno predoavanje da
ne postoji objektivnost (vastu) kontinuiranog sleda (to se obino naziva vreme), nego da
je vreme diskontinuirano projektovanje nae budnosti (buddhi) - to je ono to e, sa svoje
strane, doprineti pojavi one vane vrste spoznaje (jnana) koju tekst naziva roenom iz
razlikovanja (vivekaja).
Ako bi se diskurzivno, eruditsko miljenje i spoznavanje i moglo zadovoljiti istinom
u tzv. vremenu, jogin svoj objekat i njegovu Istinu mora da ima u celini, a to je mogue
samo kroz celovitost trenutka, budui da je uhvaeni trenutak jedino mesto u kome je
realnost sama sebi identina.
III, 53: jatilakanadeairanyatanavacchedattulyayostatah pratipattih.
[Kada se ova mo diskriminacije ima], tada postaje mogue razlikovanje
(anyata) [ak i izmeu dva na izgled] identina predmeta koji [u obinom iskustvu] ne
mogu biti razdvojeni ni po rodu (jati) ni po [specifinoj] karakteristici (lakana), niti po
mestu (desa).
III, 54: tarakam sarvaviayam sarvathaviayamakramam ceti vivekajam jnanam.
Spasonosna, na sve se proteua, na sve se momente razvoja celina
odnosea i cela u svakom trenutku - takva je spoznaja roena iz [sposobnosti]
jasnog razlikovanja
III, 55: sattvapuruayoh uddhisamye kaivalyamiti.
Kada i sattva i purua ostaju isti, sledi izbavljenje (kaivalya).
Ovaj aforizam donosi odgovor na problem ta se dogaa u svesti u momentu kada
izbavljenje, doslovno izolacija (kaivalya) - nastupi. U tom momentu, kae tekst, i
1140
Komentar to naglaava, u energetskoj supstanciji koja je ve u stanju blaene izbalansiranosti
i lucidnosti (sattva) nije na snazi vie nijedan znaenjski poticaj ili tok (prahiti) osim onoga
koji ide u smeru uvianja i uspostavljanja najbitnijeg od svih razlikovanja - onog izmeu
sattve i purue. Kada je ovo razlikovanje konano uspostavljeno - uestvovanje u iskustvu
sveta (bhoga) tada prestaje, budui da se subjekt, nosilac oitavanja (citi), pronaao s one
strane sveta iskustva. Ova onostranost, transcendentnost subjekta jeste njegova istoa,
njegova neuprljanost o kojoj govori sutra. Sam sebe imajui za jedini predmet oitavanja,
purua (doslovno: ovek) ostaje u potpunosti u svome vlastitom obliku (svarupamatra) i
samo tu on pronalazi i kontemplira blaenu svetlost bia kao takvog - ne izlazei i ne
meajui se u svet diferenciranih formi onoga to je prvobitno dato (pradhana). Na ovoj
visini ovek je nedostian, izbavljen u izolovanosti (jer to je jedno od osnovnih znaenja
rei kaivalya). ovek jeste van sveta, ali je kao onaj-koji-vidi (dratr) zapravo jedini
koji je u kontaktu sa Biem. On je, naime, posluimo li se metaforom, njegova svetlost
(jyotis).
Sa svoje strane, energetska supstancija svesti ili budnosti (buddhi), liena odgovorne,
uznemirujue uloge subjekta - ulazi u ono od tri osnovna agregatna stanja (guna) koje se
sada karakterie neporemetivom lucidnou, tj. u stanje iste sattve koju druge gune, naime,
impulsivna rajas ili umorena, inertna tamas vie ne ometaju.
Na ovom mestu Komentari postavljaju i pitanje naina dolaenja u stanje
izolovanosti. Vyasin odgovor koji razvija Vacaspatimisra, mogao bi se rezimirati tvrdnjom
da ni izuzetne jogistike moi ni mo jasnog razlikovanja (koja omoguuje spoznavanje i
razumevanje sveta) nisu nuni, mada svaki ponaosob moe biti dovoljan uslov da bi se
uspostavilo stanje kaivalye. Naime, conditio sine qua non je jedino u onom osnovnom
razlikovanju koje se tie sattve i purue (cf. YS: III, 49). Kada je ono tu, svejedno da li su ga
iskustva izuzetnih moi donela ili je proizalo kao (intelektualni) plod onog saznanja to iz
uoavanja razlika proizlazi (vivekaja), ili je pak nekim treim nainom pristiglo - kada je ono
tu, i stanje kaivalye je tu.
1141
ETVRTA KNJIGA
IZBAVLJENJE
- o poreklu izuzetnih moi (1)
- o promenama i njihovom uzroku (2-5)
- o karmanu (6-11)
- o vremenu i formama (12-14)
- o polemici sa idealistikim koncepcijama (14-23)
- o najviim oblicima samoprepoznavanja (24-34)
IV, 1: janmauadhimantratapahsamadhijah siddhayah.
Izuzetne moi (siddhi) su date roenjem (janman) ili se postiu [uzimanjem
specijalnih] trava (oadhi) ili putem mantri, ili preko askeze, ili su proizvod
usredsreenosti (samadhi).
Komentar precizira da se pojedinim od pomenutih naina postie samo neka
odreena mo, a ne sve. Tako se npr. askezom postiu samo one moi u kojima igra ulogu
snaga volje, a samadhijem samo one koje su prethodno (u prethodnoj knjizi) bile opisane.
Termin samadhi je ovde, kao i ponegde drugde, uzet kao sinonim za samyamu, odnosno, za
onaj specifino jogistiki deo osmolanog korpusa joge, naime, za njegova poslednja tri
lana.
[E. nirmanacitta-TEKST]
IV, 2: jatyantaraparinamah prakrtyapurat.
Proces koji vodi ka novom roenju ide kroz ulivanje u ono-praizvorno
(prakrti).
Novo roenje, ili, doslovno, roenje u drugom (jatyantara) ili, drugim reima,
problem kontinuiteta tela i organskih sklopova u procesu transformisanja je domen koji
jogina posebno interesuje s obzirom na mogunost u-pliva na ove dogaaje. Kao to
vidimo, ovde svaki mogui u-pliv na proces raanja vri se posredstvom sveposredujueg
elementa, posredstvom prakrti u kojoj je sve dato kao mogunost i iz koje sve moe ponovo
da istee.
IV, 3: nimittamaprayojakam prakrtinam varanabhedastu tatah ketrikavat.
[Voljna] usmerenost (nimitta) je [meutim] bez efekta na praizvorne datosti
(prakrti). Ona moe samo da ukloni prepreke, kao u sluaju zemljoradnika.
Kao to ni zemljoradnik, kako kae ovo klasino uporeenje, koji, elei da prui
semenu biljaka to ga je posijao uslove za njegov normalni razvoj, ne moe da uini nita vie
za njega do da svojom voljnom usmerenou i eficijentnou ukloni prepreke dovodei vodu
sa brane na polje i omoguujui time semenu da razvije ono to je ve u njemu - tako ni jo-
ginu ne preostaje nita drugo do da ukloni prepreke koje bi onemoguavale ispoljavanje
njegove izvorne, primordijalne prirode. Drugim reima, nikakva tehnika ili vrlina ne mogu
1142
stvoriti neto radikalno novo. Za indijsku duhovnost (za jogu to vai a fortiori) - vrednosti
su ve tu ili uopte nikada nee ni biti. Dobro je ono to uklanja prepreke manifestovanju
potencijalno datih vrednosti. Zlo je ono to spreava, to potiskuje. Vrlina i istota su
u to radikalnijoj uklonjenosti svega ometajueg, zapreujueg (klita). Ono to zaista jeste -
dobro je.
IV, 4: nirmanacittanyasmitamatrat.
Razvijeni fond svesti (nirmanacitta) proizlazi [ipak] samo iz Ja-sam-stva
[asmita, i ni od kuda drugde].
Drugim reima, u evolucijskoj lestvici, razvijena, odnosno uposebljena,
partikularizovana s-vesnost smatra se izvedenom iz onoga to se naziva jastvo ili doslovno
Ja-sam-stvo. Asmita je, dakle, ono jezgro koje ini moguim celokupni razvoj fenomena s-
vesti.
IV, 5: pravrtti bhede prayojakam cittamekamanekeam.
U mnotvenosti funkcionalnih obrta ovaj mnotvom upravljajui (prayojaka)
fond svesnosti (citta) je samo jedan.
U celom ovom delu, koji se tradicionalno naziva etvrta knjiga, termini unekoliko
menjaju znaenje, a uticaj poznog budizma, bar to se tie terminologije i problematike koju
namee, ovde je vidnije izraen. Termin citta prevodim ovde radije kao fond svesti ili
svesnosti, a ne kao do sada: s-vest ili s-vesnost. Druga varijanta prevoda mogla bi da
bude fond oitavanja, a ne samo oitavanje.
Aforizam insistira na integritetu i jedinstvu onoga to se u mnotvu fenomena s-vesti
javlja kao izvesna (materijalna) podloga, odnosno fond. Sutra je, verovatno, polemiki
uperena protiv kola koje bi elele da se ree problema haotinog mnotva odricanjem svake
mogunosti objedinjavanja i koje u svakom pojedinanom vide nesvodljivu celinu za sebe.
IV, 6: tatra dhyanajamanaayam.
Ovde [pak, u tom mnotvu obrta to se izdvajaju na zajednikom fondu
svesnosti], oni iz kontemplacije proizili (dhyanaja) ne ostavljaju [nepoeljne] tragove
(asaya).
IV, 7: karmauklakrnam joginastrividhamitaream.
Retribucija joginovog akta nije ni crna ni bela; inae [u sluaju drugih koji
ne poseuju joginovu proienost] ova moe biti trostruka.
Po tradiciji koju prenosi Vyasa retribucija akata (karman) spada u neku od etiri
vrste: - 1) crna ili, drugim reima, nepovoljna, nepoeljna kao u sluaju onih zlom obe-
leenih. - 2) i-bela-i-crna kao u sluaju svih spoljanjih sredstava kojima se jogin na
poetku svoje karijere slui, a koja nisu liena ambivalentnih efekata. Tako npr. pravednost
nije uvek sasvim liena nasilja. - 3) bela ili povoljna retribucija usledie u sluaju kad su
potpuno potovana pravila yame i niyame, kao i u sluaju akta kontemplacije. - 4) U sluaju
onoga koji je u potpunoj proienosti potpuno napustio svaku akciju i koji kao prosjak-
beskunik (sannyasin) ivi svaki svoj trenutak kao poslednji - retribucija zapravo ne postoji.
Za ovakvu retribuciju reeno je da nije ni crna ni bela.
IV, 8: tatastadvipakanugunanamevabhivyaktirvasananam.
Kao rezultat [neke od pomenute tri vrste retribucije akata] usledie [nuno] i
sasvim u skladu sa odgovarajuom dozrelou (vipaka) - obelodanjenost duevnih
ostataka (vasana).
1143
Termin vasana koji se izvodi iz korena VAS - ostaviti, staviti u, poloiti,
oznaava one ostatke, onu ostavtinu koja posle jednog akta ostaje u dui kao jedan
sasvim odreen trag koji je obeleava, peati, proima najee na nain na koji miris ostaje u
glinenom sudu i kada se ovaj isprazni. Pre ili kasnije, kada uslovi za to budu postojali, ovo
zaostalo seme ranijeg akta dae svoj plod. Sa terminima samskara i karmaaya ovaj termin
predstavlja trei sinonim, sa napomenom da samskara ima mnogo iru konotaciju i da u
kontekstima gde se upotrebljava kao sinonim za vasana oznaava jedan mnogo doraeniji,
specifiniji trag, najee nastao uposebljavanjem, konkretizacijom odreenih vasana.
IV, 9: jatideakalavyavahitanamapyanantaryam smrtisamskarayorekarupatvat.
I pored toga to [u toku manifestacija duevnih ostataka] postoji meu njima
jaz kako u smislu neposrednog proizvodeeg uzroka (jati), tako i u smislu mesta i
vremena, ipak postoji [meu njima] neprekinuta [kauzalna] povezanost (anantarya),
budui da pamenje (smrti), [koje omoguuje taj kontinuitet] i podsvesne gotovosti
(samskara) [=vasana], u jednom te istom obliku (rupa) postoji.
Jedna od dominantnih tendencija etvrte knjige je da ukae na mehanizam psihike
determinacije i produbi tradicionalno uenje o optoj povezanosti akata (karman),
pretpostavljajui (u skladu sa koncepcijom koja se naroito razvija u poznijem budizmu) da
postoji jedan fond ili jedna posuda svesti (citta) koja obezbeuje to jedinstvo i taj
kontinuitet u rasparanosti individualnog iskustva (cf. YS: IV, 5). Prodor u sadraj ove
posude koju obezbeuje smrti i sam sadraj u vidu samskara (kao samodeterminirajuih,
aktivnih elemenata posude s-vesti) ne daju se meusobno razluiti. Seanje ili pribiranje
(smrti) je shvaeno kao evociranje prisutnosti, ospoljenje jedne samskare, jedne ranije
oformljene predispozicije ili tendencije. Zato se i tvrdi njihova istovetnost.
IV, 10: tasamanaditvam ca 'sio nityatvat.
A ovi su [psihiki ostaci akata] stalno prisutni budui da je i elja vena.
Ako je elja (za ivotom), vena, da li je onda mogue ukloniti iz svesti i podsvesti te
nepoeljne, uslovljavajue ostatke (vasana)? Naravno, odgovor joge je pozitivan jer je
proiavanje od svih moguih uslovljenosti i intruzija zapravo njen osnovni cilj. Potpuno u
skladu sa poznatim budistikim uenjem o uzroku i posledicama koje je poznato pod imenom
pratityasamutpada - autor IV knjige Yogasutri naveuje u odgovoru to ga nalazimo u
sledeoj sutri i kako je to oslobaanje od vasana mogue.
IV, 11: hetuphalarayalambanaih samgrhitatvadeamabhave tadabhavah.
[Vasane postoje] podravane [svojim] uzrokom [tj. eljom za ivotom],
[neizbenou sazrevanja] ploda (phala), [svojom unutranjom] potporom (asraya) [tj.
supstratom ili fondom svesnosti] i [svojim spoljanjim] potporama (alambana) [u vidu
objekata spoljanjeg sveta]. Kada ova [etverostruka podranost] nestane, i ovi [duevni
ostaci] nestaju.
IV, 12: atitanagatam svarupato 'styadhvabhedaddharmanam.
Ono prolo i ono to jo nije [mogu da paralelno] postoje svako na svoj
specifian nain s obzirom na injenicu multidimenzionalnosti razvojnog procesa
(adhvan) formi (dharma).
U sistemu kakav je joga, gde se metodikom naporu usmerenom na ono to jo nije
(konano osloboenje - moka) daje centralno mesto - negirati potpunu realnost tome to jo
nije (anagata) znailo bi ne biti konsekventan. Otuda ova tvrdnja - koju inae susreemo i u
budizmu meu pristalicama teze da sve - [i ono prolo i ono sadanje i ono to jo nije] -
jeste (sarvastivadin).
1144
Gotovo cela etvrta knjiga postaje razumljiva jedino kada se zna motiv koji je gonio
autora da je pie. Duh preutnog polemisanja sa tezama koje su verovatno bile uticajne u
vremenu u kome je ova redigovana, posebno se osea poev od ovog mesta i taj filozofski,
polemiki duh ne prestaje da provejava gotovo celom etvrtom knjigom. Teza koju brani
Dasgupta - da je, naime, ova knjiga pozniji dodatak prvobitnom korpusu YS, ini mi se vrlo
plauzibilna ako se, osim izvesnih terminolokih razlika, uzme u obzir i razlika u atmosferi i
tonu koja posebno ovde jasno dolazi do izraaja.
IV, 13: te vyaktasukma gunatmanah.
Ove [forme, naime, mogu postajati kao] jasno uoljive (vyakta), ili pak kao
ulima nedostupne (sukma). Ono sutinsko u njima su energetski aspekti (guna).
IV, 14: parinamaikatvadvastutattvam.
Jedinstvenost (ekatva) [koja se moe uoiti] u promenljivosti (parinama) ini
moguim [tvrenje] realnosti [nekog] entiteta (tattva).
Dokazati (nasuprot budizmu vijnanavadin-kole) da postoji realnost entiteta - moe
se jedino ako se opovrgne teza da je neuhvatljiva promenljivost opta i iskljuiva forma
postojanja i da mogunost uoavanja jedinstvenosti i celovitosti u pojedinim procesima zaista
postoji.
Na ovoj mogunosti, koju YS ovde tvrdi i koju Komentar shvata kao inherentnu
ovekovim spoznajnim moima, zasniva se teza o realnosti, tanije, o postojanju pojedi-
nanog entiteta.
IV, 15: vastusamye cittabhedattayorvibhaktah panthah.
I pored toga to je [na ontolokom nivou] ono-realno (vastu) samo jedno -
ishodita dva [razliita posmatraa nuno se] razilaze, budui da im se fond
oitavanja (citta) razlikuje.
Jo jednom se brani realistika teza. Razilaenja, koja su vidljiva u ponaanju raznih
ljudi, objanjavaju se razlikama u moima oitavanja, tanije, razlikom u proienosti fonda
na kome se oitavanje vri - citta, a ne nepostojanjem jedinstvene realnosti vidljivog
pojedinanog predmeta.
IV, 16: na caikacittatantram vastu tadapramanakam tada kim syat.
[Ali, time] nije [reeno] ni da je realno projekcija jedne [Apsolutne] moi
oitavanja (ekacittatantra), a kako [u skladu sa prethodnim aforizmom] ona nije
[jedinstveno i jednoznano] merilo (pramana) [postojanja stvari] - tada [u sluaju
neaktivnosti ili rasprenosti citte] na koji nain bi [uopte dotina stvar] mogla
postojati?
injenica da Bhoja ne komentarie ovu sutru, a donekle i stil i sadraj koji se njom
izrie, govori dosta snano u prilog teze koju podravaju neki istoriari indijske filozofije,
naime, da ova reenica ne pripada tekstu YS, nego da je to deo komentara Vyasinog. Bilo
kako bilo, ova je izreka potpuno u skladu sa prethodnim sutrama kojima je stalo da izreknu
poziciju jogina u smislu ontolokog realiteta spoljnog sveta. Dosta duhovito Vyasa kritikuje
poziciju koja je veoma nalik na vedantinsku ili, pak, na onu Vijnanavada - kole, tvrdei da:
poto sopstvena lea, kada ih joginova citta ne opaa, u skladu sa pomenutom koncepcijom,
samim tim i ne postoje - kako je mogue, pita dalje Vyasa, da onda stomak joginov koji ovaj
opaa, u isto vreme nesmetano postoji bez lea?
IV, 17: taduparagapekitvaccittasya vastu jnatajnatam.
Ono realno (vastu) se zna ili se ne zna u zavisnosti od uticaja koji ovo ima na
fond oitavanja (citta).
1145
U rei uparaga krije se vie nego to prevod sa reju upliv moe da prui. Naime,
ako se zna da je osnovno znaenje korena RANJ - iz koga je izvedena imenica raga - bojiti,
bojadisati, onda je poreenje koje se namee kao ilustracija za gnoseoloku koncepciju koja
je ovde pretpostavljena otprilike ova: citta poput bistre vode prima odsjaje koji joj stiu spolja
od stvari i biva sama obojena utoliko ukoliko ova spolja pristiua svetlost stie do nje (cf.
YS: I, 41). Vyasa sa svoje strane daje jedno moda jo interesantnije poreenje sa magnetom.
Naime, predmeti su kao obdareni magnetskom moi, a s-vesnost (citta) je elezo. Tek kada se
magnetina mo predmeta manifestuje, dolazi do toga da pasivna citta postaje aktivna na
nain predmeta i tek tada dolazi do meusobnog uticaja.
Meutim, spoznaja purue ni po predmetu ni po kvalitetu nije iste prirode. Dok s-
vest moe svoj objekt i da ne zna, transcendirajua subjektivnost, (purua), imajui za objekt
svoje spoznaje same obrte svesti (cittavrtti) - neprekidno ih motrei - uvek ih zna, tvrdi se u
sledeoj sutri.
IV, 18: sada jnatacittavrttayastatprabhoh puruasyapari namitvat.
Budui da [vie] ne podleu promenljivostima - obrti u svesti (cittavrtti) - u
onoga ko je ovim [obrtima] ovladao, i ko je [injenicom nepromenljivosti postao]
ista, transcendirajua subjektivnost (purua) - uvek su znani.
[Aktivnosti uma mogu biti poznate samo onome ko je iza njega, svedoku uma i sveg
zbivanja, purui, jer je on izvan uma, transcendentalan.]
IV, 19: na tatsvabhasam dryatvat.
Ovi [obrti], budui [da mogu biti samo] objekt vienja (drya) [a ne i posmatra
- dratr] ne mogu sami sebe osvetliti.
[Um samog sebe ne spoznaje, jer je deo prakrti.]
IV, 20: ekasamaye cobhayanavadharanam.
Niti [je pak mogue] da istovremeno postoji izvesnost o oboma [naime, i o
objektu vienja i o posmatrau].
IV, 21: cittantaradrye buddhibuddheratiprasahgah smrtisamkaraca.
Kada bi jedna svesnost (citta) mogla da uzme drugu kao svoj objekt vienja
(drsya), usledio bi regressus ad infinitum moi budnosti (buddhi), [a time] bi i potpuno
jasna prisutnost (smrti) [koja je upravo neprikosnovenou probuenosti garan-
tovana] - bila pomuena.
IV, 22: citerapratisamkramayas tadajarapattau svabuddhisamvedanam.
Kada isto zrenje (citi) koje se [inae] ne podaje [pojedinanom oitavanju]
poprimi njegov nain (akara) - sagledava [ono tada] svoju vlastitu budnost (svabuddhi).
[Individualna, ograniena svest, dobija svoju svesnost od neograniene,
transcendentalne, iste svesti, koja se modifikuje kao individualna.]
IV, 23: dratrdryoparaktam cittam sarvartham.
[I tada] oitavanje (citta), koje bivajui impregnirano [u isto vreme] i onim-
koji-ga-vidi (dratr) i objektom-koga-vidi (drya), postaje sposobno-za-uvianje-
svekolikog-smisla (sarvartha).
IV, 24: tadasamkhyeyavasanabhiscitramapiparartham samhatyakaritvat.
ak i kad u ovom [oitavanju o kome je prethodno re] izrazito uoljivi bivaju
[nepoeljni] duevni ostaci (vasana) - budui da je [ono sada] u saradnji
1146
(samhatyakaritva) [sa Onim-koji-vidi] - sledi ono svrhu (artha) koja je s one strane
(para) [tj. sledi put konanog izbavljenja-kaivalya].
[Iako je svesnost (citta) razliito obojena od mnogobrojnih podsvesnih utisaka
(vasana), ona se kree ka transcendenciji, jer ju je iskusila.]
IV, 25: vieadarsina atmabhavabhavananivrttih.
Za onoga-koji-je-uoio (dariri) razliku [izmeu purue i citte] misaoni napor
(bhavana) koji se odnosi na vlastitu egzistenciju prestaje.
U pronaenosti - pitanja koja se odnose na sutinu, poreklo i smisao - prestaju da
budu aktuelna.
IV, 26: tada vivekanimnam kaivalyapragbharam cittam.
Tada s-vesnost (citta), vuena privlanou Izbavljenja, tone u [blaenu] dubinu
[konanog] razlikovanja.
IV, 27: tacchidreiu pratyayantarani samskarebhyah.
U momentima kad se ovakav [tok s-vesti] prekida [tj. kada se jogin ne nalazi u
stanju najdublje usredsreenosti] raniji znaenjski poticaji ponovo iskrsavaju budui da
podsvesne gotovosti (samskara) postoje jo uvek.
IV, 28: hanameam kleavaduktam.
Uklanjanje ovih [poslednjih meu samskarama] identino je [po nainu onom
koji vodi uklanjanju] zapreka (klea). A o ovome je ve bilo rei.
IV, 29: prasamkhyane 'pyakusidasya sarvatha vivekakhyaterdharmameghah samadhih.
Duboka usredsreenost (samadhi) [u sluaju] onoga koji se vie ak ni za
sreivanje uvida (prasamkhyana) ne interesuje, budui da je dostigao razaznavajui
[konani] uvid (vivekakhyati) u svim njegovim aspektima, [naziva se] - Oblakom -
[istinske] - forme (dharmamegha).
IV, 30: tatah kleakarmanivrttih.
Ovde [tek] zapreke i retribucija akata (karman) prestaju [konano] da se
ispoljavaju.
IV, 31: tada sarvavaranamalapetasya jnanasya' 'nantyajjneyamalpam.
Tada - u neuporedivosti onog znanog, od svekolike zaklanjajue prljavtine
osloboenog - ono-to-ostaje-da-se-spozna (jneya) je [beznaajno] malo (alpa).
IV, 32: tatah krtarthanam parinamakramasamaptirgunanam.
Na ovom mestu sledi [i] okonanost evolutivnog razvojnog niza
(parinamakrama) koji karakterie osnovne energetske konstituente (guna) koje su
ispunile svoj cilj.
IV, 33: kanapratiyogi parinamaparantanirgrahyah kramah.
Razvijenost (krama) uzeta [ovde] kao korelat instantnosti trenutka (kana)
treba da bude shvaena kao ono to nema vie nastavka (aparanta).
Poput opruge koja je u potpunoj razvijenosti okonala imanentne joj impulse i
zavrila kretanje koje joj se iznutra nametalo, i spreg energija u joginu raspleo se u ovom
konanom samadhiju u kojem forme (dharma) bivaju samo ono to su u trenutku (kana),
dakle, nezavisno od poloaja koji u budunosti ili prolosti mogu da imaju ili su imale.
Komentar dodaje, povodom ovoga, da postoje dve vrste postojanosti ili neprolaznosti
1147
(nityata): apsolutno nepromenljiva postojanost i ona gde se upravo kroz promene (parinama)
jedna odreena sutina uspeva da odri. Sfera koju dostie jogin u momentu ulaska u Oblak-
formi-kao-takvih (dharmamegha) budui izvan ili, tanije, posle svih nizova i svih promena
oznaena je kao najvia, apsolutna postojanost (kutasthanityata) u kojoj su nizovi promena
dostigli svoje poslednje karike. Vreme vezano za promene, ija je sutina, nizanje, sleenje
(krama), ne protie na ovom mestu.
IV, 34: puruarthaunyanam gunanam pratiprasavah kaivalyam svarupapratitha va
citiaktiriti.
Povratni tok (pratiprasava) energetskih konstituenata (guna) [u prvobitno
stanje], za transcendirajuu subjektivnost, budui liene znaaja (puruarthaunya),
sainjava stanje izbavljenosti (kaivalya). [Drugi aspekt ovog stanja] je postavljanje
energije [pravog] subjekta oitavanja (citisakti) u samoj sebi.
1148
BELEKE UZ PREDGOVOR
1. U kojoj meri je yoga indijski, tj. arijevski produkt, valja li joj korene traiti u Vedama ili
pak njeno sutinsko jezgro, taj skup specifinih tehnika koji je bitno karakterie, postoji na tlu
Indije jo u Mohenjo Daro civilizaciji i pre dolaska arijevskih osvajaa, da li u raznovrsnim
formama amanizma treba videti pretee i izvore yoge - o ovome i slinim pitanjima polemika
meu istoriarima jo nije dala definitivan rezultat. Podataka ovakve vrste italac e u
dovoljnoj meri nai u istorijama indijske filozofije kao to su Dasguptina, Radakrinanova,
(koja je prevedena i na srpskohrvatski), Cimerova (Zimmer) i Glasenapova (Glasenapp) kao i
u knjigama i lancima M. Eliadea, Hauera (J. W. Hauer), Filioza (J. Filliozat), Mason-Ursela
(Masson-Oursel) i dr. Gotovo svi prevodi Yogasutre, o kojima e biti reci, takoer su, u
pravilu, praeni jednim istorijskim pregledom joge i stoga se ne bih uputao u jedno tako
delikatno i relativno jalovo raspravljanje kao to bi bilo ovo oko izvora joge kao sistema, ili
oko autorstva YS. Ilustracije radi, gde je stala polemika oko autorstva samog teksta neka
poslui i to da se istoriari koji su se bavili njegovom istorijom ne slau ni oko toga da li ovog
Patanjalija koga jedino tradicija zasigurno uzima kao autora Yogasutri valja identifikovati sa
Patanjalijem gramatiarem, piscem Velikog komentara za Pahinijevu gramatiku ili su pak
postojala dva Patanjalija.
2. Yoga je derivat korena YUJ, korena koji oznaava prvobitno ideju sprezanja, sabiranja.
Etimoloki srodno je latinsko jugum (jaram) i englesko yoke.
3. Ne treba nipoto misliti da je autor YS ujedno i tvorac, odnosno izumitelj sistema yoge.
Neki izvori, kao to je Yajria-valkyasmrti, kao osnivaa spominju Hiranyagarbhu. Ako
miljenja oko autorstva i datuma redigovanja samog teksta YS uveliko i variraju dotle
nema nikakve sumnje da skup tehnika i mnoge od osnovnih doktrina koje sreemo u njemu
potiu mnogo vekova pre datuma samog redigovanja. Ovo pak po optem uverenju nije
poznije od II v. n. e., mada ima uglednih istraivaa, mahom Indijaca, koji mu pripisuju i
daleko veu starost kao npr. Dasgupta, ali i onih kao npr. Vuds, koji Patanjalijeve sutre
smetaju negde u IV ili V vek nae ere.
4. itaocu koji ne vlada ni elementarnim znanjima iz indijske filozofije savetujem da sve
termine koje u tekstu sree na sanskritu, a za koje neposredno ne sledi objanjenje ili prevod,
potrai u Filozofijskom rjeniku to ga je u Zagrebu izdala Matica hrvatska i gde e, iz pera
naeg iskusnog poznavaoca indijske kulture, . Veljaia, nai dovoljno podrobnih ob-
janjenja.
5. Re sutra izvlai se iz korena SIV, koji znai iti, nizati. Kao to se niu ubodi,
bodovi pri iu, kao to se niu perle neke ogrlice, tako se mogu nizati i reenice nekog
teksta, ili poglavlja neke istorije. I onda susreemo ovaj supstantiv da bi se njim oznaio niz
ili niska pregnantno sroenih, lakom pamenju namenjenih izreka kojim se u bramanizmu
rezimiraju pojedine darsane. Stoga bi moda najpoetiniji prevod naslova ovog dela mogao
glasiti Niska o jogi. U budizmu pojam sutra utoliko je razliit to je svaki od bisera koji
obrazuju celu ogrlicu istorije Budinog uenja daleko vei i predstavlja itavu, esto vrlo
dugaku priu. Bramanistike sutre u koje spada i Yogasutra za razliku od budistikih sutri
1149
lakonski, u vidu aforizma i potpuno izvan bilo kakvog istorijskog konteksta, izriu svoju
istinu, ne uputajui se ni u izvoenja ni u dokazivanja.
Kao i u sluaju jo nekih estih sanskritskih rei kojima nisam u stanju da naem
zadovoljavajui ekvivalent u naem jeziku, prilikom slaganja u rodu, broju i padeu,
dodavau nae nastavke kao da je u pitanju usvojena re.
6. Na stranim jezicima YS su bile predmet nekih ozbiljnih, a i mnogih nesavesnih i uveliko
nesavrenih pokuaja prevoda. Tekoe prevoenja ovog dela trojake su i gotovo je nemogue
eliminisati sve tri vrste tekoa simultano. Prvo, ta uiniti sa nenadmanom konciznou
sanskritskog teksta koja nipoto nije ila na utrb bogatstva znaenjskih nijansi kojima, u je-
zicima to ih je stvorila zapadna kultura, praktino nije mogue nai dovoljno dobre
ekvivalente. Potom, a moda i pre toga, postavlja se problem: kako prevoditi materiju ako
prevodilac ovu ne poznaje, a filoloka znanja, ma kako mnogo ih prevodilac imao, ne mogu
biti dovoljan nadomestak jednom izuzetno bogatom jogistikom iskustvu o kome YS, u stvari,
jedino i govore. S tree strane, bilo je potrebno i dobro poznavati, oseati onu duhovnu
atmosferu u koju je to iskustvo o kome je u YS re trebalo pretoiti. Prevodima ljudi, najee
uenih pandita ili jogina koji su posedovali ili bar pretendovali na posedovanje izvesnog
iskustva joge i koji su vladali solidnim znanjem engleskog jezika nedostajalo je, na alost, up-
ravo taj oseaj, ta organska ukorenjenost u specifinu atmosferu i problematiku evropske
kulture. Meu petnaestak koje sam konsultovao tri prevoda bi se moda mogla izdvojiti kao
uspelija ili bar studioznije raena: 1) Vuds (J. H. Woods) je poetkom veka objavio svoj
paljivo i dugo raen prevod YS zajedno sa dva vana klasina komentara (Vyasin i Vacaspa-
timire). Jaa strana ovog prevoda je ujedno i izvor najveih tekoa pri njegovom itanju:
svakom sanskritskom terminu iznaen je po svaku cenu jedan engleski termin i ovaj je upo-
trebljavan svuda i u svakom kontekstu bez obzira da li bi neki drugi sinonim moda bolje
ukazivao na znaenjsku nijansu koja dominira u tom kontekstu. Ovo utoliko vie smeta uko-
liko engleski ekvivalent esto samo parcijalno ukazuje na bogatu konotaciju sanskritskog
termina. Kada italac zna o kome je sanskritskom terminu re, onda itanje poprima izgled
jednog deifrovanja i tada sve dobro ide. U suprotnom, reenice ponekad nemaju smisla jer
vetaki skovani termini bez te svoje sanskritske potpore gotovo nita ne znae engleskom
itaocu.
Poslednja dugo usavravana verzija Hauerovog nemakog prevoda YS (u Der Yoga,
ein indischer Weg zum Selbst, Stuttgart, 1958.) zasnovana je na potpuno drukijem principu:
autor pokuava da sanskritsku reenicu kao misaonu celinu potpuno transportira u, inae, za
prevod sa sanskrita veoma pogodan, nemaki jezik, pokuavajui da esto dugim perifrazama
nae to pribliniji ekvivalent sanskritskom pojmu. Ovaj relativno komotan nain prevoenja,
opravdan injenicom to autor daje uporedo i sanskritski tekst, dobar je onda kada je autor
siguran u koncepciju koju, na taj nain, sasvim otvoreno i do kraja namee itaocu. Osobenost
ovog, esto izuzetno uspelog prevoda jeste i u tome to se manje nego drugi prevodi, a
ponegde gotovo nimalo (kao npr. u IV knjizi YS), dri klasinih komentara.
Najnoviji francuski prevod, izaao u zborniku L'Hindouisme (Paris, 1974, izd.
Fayard), mnogo je blii po koncepciji Woodsovom prevodu koga ponegde sasvim sledi.
Mada se preteno oslanja na tradicionalne komentare, ne retko se mogu sresti i izuzetno sretna
i originalna reenja nekih tekih mesta. U ovom predstavljanju YS evropskoj publici daleko
bolji deo su, na alost kratki, komentari koje je L. Silbern pisala uz prevod koji je izradila
Enul (A. M. Esnoul). Izdvajajui posebno ova tri prevoda koja se jo uvek mogu nabaviti u
knjiarama ili kod izdavaa, to je izmeu ostalog bio razlog da ih posebno pomenem
nipoto ne elim da negiram vrednost i nekih drugih kao to su: Dojsenov (Deussen) u
njegovoj Algemeine Geschichte der Philosophie, Da (G. Jha), Aurobindov, Vivekanandin,
Mirin (R. Mishra), Mitrin (R. L. Mitra), kao i neki parcijalni prevodi kao to su Glasenapov,
Lakombov (Lacombe), Balantajnov (Ballantyne), koga je dovrio astri, ili poljski prevod
Ciborana (L. Cyboran), koji se pojavio u Studia Filosoficzne. Prevod Mason-Ursela, koji
sam itao u neautorizovanom rukopisu, ne ini mi se dovoljno doraen i itajui prevod i
kratke komentare koji ga prate imao sam utisak da je re tek o skici budueg prevoda koga
1150
autor nije stigao (ili nije hteo) da doradi i izda. Ovaj eminentni poznavalac indijske kulture
radio je na francuskoj verziji Vivekanandinog prevoda.
Od pomenutih prevoda lako je nabaviti Aurobindove i Vivekanandine prevode,
komentare i spise o jogi, jer ova dela uivaju u svetu veliku popularnost, iako mi se ini da je
pisana re ovih slavnih jogina daleko ispod nivoa njihovih iskustava i ne zasluuje onu slavu
koju su ovi, kao jogini, za ivota uivali. Bio sam uveliko razoaran Vivekanandinim delom,
iako ovo uveliko nadmauje prevode i dela nekih drugih autora, takvih kao to su R. V.
Dvivedi, Donston, (Ch. Johnston), Vud (E. Wood) (prevod ovog poslednjeg autora nalazi se
u knjizi Practical Yoga, a prevedeno je sa engleskog i na francuski (La pratique du yoga
Paris, 1969).
7. Osim Patanjdalijeve joge postoje i drugi manje-vie doraeni sistemi joge: joga iz
klasinih epova, tantristike barokne forme, budistika, jainistika, vedantinska joga... Joga
se, kako ree La Vale-Pusen (La Valle-Poussin), lako venavala sa raznim spekulativnim i
duhovnim sistemima i doktrinama, nadopunjujui ih vrlo uspeno, inei ih u praktinom
smislu mnogo efikasnijim. Brak samkhya-joga i budizam-joga su, svakako, ako ne najuspeliji,
ono najtrajniji i najpoznatiji brakovi joge. O jogi i njenoj ulozi u jednom tako izraenom du-
hovnom sistemu kao to je ivaizam iz Kamira znamo isto toliko koliko i o samom sistemu
dakle, veoma malo. Nesrazmerno malo poznat u poreenju sa drugim sistemima, ovaj
sistem, koji u delima Abhinavagupte doivljava svoju najviu taku, predmet je danas sve
veeg interesovanja i na Zapadu i na Istoku. Delo kao to je Abhinavaguptina Tantraloka
moe se smatrati pravom enciklopedijom joge. Verovatno najkondenzovaniji oblik
jogistikog, mistikog iskustva moemo sresti u delu iste tradicije nepoznatog autora pod
imenom Vijnanabhairava (Uvod, prevod na francuski, kao i bogati i veoma korisni komentari
iz pera Lilijan Silbern, Paris, 1964, zastupnik izdavaa E. de Boccard).
8. Retko se veliki uitelji odluuju da piu ita nalik na udbenik ili praktini prirunik za
inicijaciju u tajne joge. Udbenici joge su pozna pojava u njenoj istoriji. Na Zapadu, meutim,
gde je od interesa, ma kako plemenitog, relativno lako mogue napraviti business, u poslednje
vreme sreemo mnoge potene i nepotene pokuaje da se joga uini dostupna to veem
broju (kupaca). Moda iz proseka odskau kompletnou informacija dela Indijca Iyangara
(Light on Yoga) i Belgijanca Van Lisbeta (Andre van Lysbeth), predsednika Evropske
federacije za jogu, (J'apprend le Yoga). Meutim, ovde su u pitanju iskljuivo udbenici
hathayoge. Za druge oblike joge ne znam nijedan udbenik koji bih mogao posebno
preporuiti ili izdvojiti.
9. O tome ta je sve oznaavala re yoga kroz vekove bogate sanskritske literature italac se
moe obilno obavestiti u znaajnoj studiji Mason-Ursela: Sur la signification du mot Yoga
(Revue de l'histoire et religion, Paris 1924). Na naem jeziku neka elementarnija
obavetenja o tome italac moe nai u prevodu Radakrinanove Istorije indijske filozofije.
10. Najstariji sauvani komentar koji uiva najvei autoritet meu spisima o jogi nastalim
povodom yogasutri i koji je i sam bio povod mnogih poznijih komentara je relativno kratak
komentar poznat pod imenom Yogabhasya (u daljem tekstu YBh) koji se pripisuje Vyasi. Kao
i u sluaju veine starih indijskih tekstova, datum je neodreen. ini mi se verovatnije
miljenje onih autora koji tvrde da ovaj tekst nije stariji od druge polovine VII veka, mada ga
Radakrinan smeta u IV vek, niti pak pozniji od komentara koji su usledili kao njegova
razjanjenja, kao to je to Vacaspatimirin Tattvavaisaradi dakle, prva polovina IX veka.
Neto pozniji od ovog opirnog komentara koji obiluje erudicijom jeste esto interesantan,
komentar uvenog uenog kralja i jogina Bhoje poetkom XI veka, pod naslovom
Rajamartanda. Jedan od vanih komentara svakako je i komentar iz pera iskusnog
poznavaoca vedante, samkhye i joge Vijnanabhikua iz XVII veka, koji se po znaaju jedini
meu poznijirn komentarima moe meriti sa autoritetom Vyasinim. Vijnanabhiku je napisao
dva komentara relevantna za jogu: jedan na Vyasin komentar, pod imenom Yogavarttika, i
1151
drugi, koji sa puno razumevanja i vrlo jasno, na jedan sistematiniji nain, ukratko izlae, sve
to je vano u YS i povodom njih, pod imenom Yogasarasamgraha. Od starijih komentara
vredi pomenuti jo moda i Ramananda Sarasvatijev komentar iz XVI veka Maniprabha.
Opirniju bibliografiju starijih i modernijih radova o YS italac moe nai u esto
pretampavanoj knjizi M. Eliadea Le yoga: immor-talite et liberte, u Cimerovoj knjizi
Filozofije Indije ili u popularnoj knjizi Danijelua (A. Danielou) Yoga. The Method of re-
integration.
11. O ovim osnovnim pojmovima joge, kao to su asana, dhyana, samadhi, samyama... bie
vie rei povodom aforizama u kojima se ovi prvi put pojavljuju.
12. Kako je izgledala izvorna verzija Patanjalijevog teksta, nije nam poznato. Tradicija nam
je ostavila verziju prema kojoj se Yogasutre dele u etiri knjige (pada). Otkad se pojavila
sumnja u pripadnost IV knjige originalnoj verziji i meni se ini opravdanije verovati da je
celina teksta, onakva kakvu je poznajemo i iju tradicionalnu verziju ovde objavljujemo, u
stvari jedna poznija kompilacija nekih razdvojenih tekstova u kojoj dosta jasno moemo da
uoimo izvesne tematske celine. Kao Dojsenu i Haueru, i meni se inilo opravdanim da u
samom tekstu posebnim naslovima naznaim te celine, zadravajui, ipak, i tradicionalnu
podelu na etiri knjige.
13. Tek s izuzetno naglim razvojem nauke, koja se razvija pod imenom parapsihologije,
neka od ovih iskustava, otkrivena kao izvesni sluajni darovi nekih pojedinaca, skreu panju
i uvruju autoritet tekstova u koji spada i tekst YS. Ono to poneki sluajno otkriven i
afirmisan medijum ili izuzetno osetljiv subjekt ima kao jedan bogomdani dar, jogin
razvija sistematski i, da tako kaemo, usput - idui za svojim najviim ciljem. U YS se
eksplicite skree panja na opasnost da se na ovim zavodljivim moima kao to su
telepatija, telekineza, astralna projekcija, levitacija i njima slinim moima jogin,
zaveden njihovom profanom primenom, zaustavi u svom napredovanju ka cilju (cf. YS, III,
37).
14. Takozvana teorija o tri gune (rajas, tamas, sattva), koja je gotovo panindijska, ali koju
specijalno samkhya i yogadarana razvijaju, nalazi se upletena u samu sr jogistike
problematike. O istoriji ili, tanije, predistoriji ovih pojmova moe se italac opirnije
obavestiti u studiji E. Senarta: Rajas et Ja theorie des trois guna (Journal Asiatique, 1915,
II, s. 151 sq) ili Piluki (J. Przvluski): La theorie des gunas (London 1932). Meutim, svaka
istorija filozofije o ovome govori dovoljno, tako da nema potrebe da ona ovde bude specijalno
izlagana. U meri u kojoj se ova javlja kao neophodna za elementarno razumevanje teksta YS
italac e nai nuna razjanjenja u komentarima ispod aforizama u kojima se ovi pojmovi
pojavljuju po prvi put.
15. O pojmu duhkha i njegovoj suprotnosti sukha vidi beleku pod YS, I, 17.
16. Inae je veza izmeu YS i izvesnih delova budizma tako tesna da mi se inilo sasvim
opravdano posegnuti ponegde u bogatu riznicu budistikih tekstova da bi se potrailo poneko
dodatno rasvetljivanje, pogotovu onde gde su jogistiki tekstovi ili nedovoljno jasni ili, to je
ei sluaj, isuvie krti na opisima. Ovo se specijalno odnosi na zamrenu problematiku
samadhija. Napominjem da sam se u komentarima uz YS, I, 17. i 18. obilno sluio podacima i
objanjenjima koje prua jedan tako bogat tekst kakav je, bez sumnje, jedna od osnovnih
budistikih summa - Mahaprajnaparamitasastra.
Inae su se ovim odnosom izmeu budizma i joge specijalno bavili La Vale-Pusen u
Le bouddhisme et le Yoga de Patanjali (Bruxelles, 1937), M. Eliade posveuje celo jedno
poglavlje u svojoj monografiji o jogi koju smo maloas pomenuli, E. Senart, u lancima
Bouddhisme et yoga i Origines bouddhiques.
17. Po ukupnom broju lanova (ahga) (pet spoljanjih i tri unutranja) patanjalijevska
1152
se joga naziva i osmolana joga, a esto zbog dostojanstva koje se pridaje onim viim ili
unutranjim lanovima ova se joga - za razliku od hatha-yoge, bhaktiyoge, mantrayoge,
karmayoge, kriyayoge, laya-yoge, jnanayoge itd. - naziva raja ili kraljevska joga. O ovim
niim, podreenim formama joge italac moe nai osnovna obavetenja i bibliografiju
kod Danielua u Toga. The method of reintegration (London, 1948). Neke od oblika susreemo
implicitno ili eksplicitno pominjane i u tekstu YS. O raznim formama joge i razliitim
tradicijama italac se moe opirnije obavestiti u knjigama Eliade-a, Vudruf (Wodroof),
Bharatia, Silbern i dr.
18. Vairagya sam preveo kao proienost, vodei rauna o osnovnom znaenju korena
RANJ preko kojeg ovaj stoji u u direktnoj vezi sa rajas i koji upuuje na izvesnu obojenost,
neprozirnost. vairagya, oznaava, dakle, odsustvo, uklonjenost te neistoe, te nepoeljne
obojenosti. Iako upotrebljena u ovim kontekstima kao psiholoka kategorija, ipak prevodi u
smislu bez-eljnost (dispassionless) ili detachement i pored toga to dobro ukazuju na
neke aspekte ove rei, ne zadovoljavaju utoliko ukoliko uopte ne evociraju tu osnovnu ideju
na koju proienost ukazuje.
19. Da bih mogao jo uvek da upotrebljavam ovaj vaan, ali toliko upotrebljavan i
zloupotrebljavan pojam, ovom ortografijom rei svest skreem panju itaocu na to koju
osnovnu sliku ili ideju nosi za mene u ovom kontekstu ovaj pojam. S-veu jedan sadraj ili
intencionalitat jedna vest postaje in-formacija. Prefiks s- (od sa) ukazuje na ovu
saobraavajuu in-formativnu funkciju odreene vesti, koja u registrujuem kompleksu
obavlja (ili ne) jedno novo formiranje. U perspektivi YS ovaj registrujui kompleks sadri
upravo kao svoj centar jednu transcendentalnu subjektivnost, koju tekst oznaava kao
ovek (purua), a ija differentia specifica jeste upravo to to vest mada saoptena s-
vesti (citta ili buddhi), odnosno upeaena, ubeleena u njoj, ne izaziva nikakvu trans-
formaciju.
20. Za jogina koji je jogin upravo zato to postie mo nezaustavljive introspekcije pojam
ne-svesnog predstavljao bi contra-dictio in adjecto.
21. Ova uvek prisutna, spontana afektivna ili emocionalna reakcija, ovaj primordijalni impuls
due, njen neposredni odgovor na predoeno ili vest taj sloeni i pomalo zagonetni
pojam koji YS oznaavaju kao bhoga, predstavlja svakako jedan od najvanijih pojmova
jogistike psihologije ili psihoanalize. Izveden iz korena BHUJ - ije je jedno od osnovnih
znaenja, participiranje u... (najee u jelu, piu i sl.) - ovaj termin ukazuje na onaj ivotni
pokret due kojim se ova baca na predmet da bi ga iskuala, svarila, doivela. Vuds i Mira ga
prevode prilino dobro sa experience, a drugi sa das Geniessen, Genuss, la jouissance.
O ovome e neto vie biti rei povodom odgovarajueg aforizma (cf. YS I, 15).
22. O tome kako izgleda to najgrublje ienje i smirivanje, naime, o tome ta znae termini
yame i nyame kojima je ukazano na naine ovog ienja, neka italac vidi izreke i komentare
koji se time bave (cf. YS II, 29 i dalje).
23. Ove pojmove ovde pobrojane daje Vyasa u svom komentaru.
24. Veoma vaan pojam patanjalijevske joge je i ovaj poticaj, odnosno povoenje
(pratyaya, od korena praty-i). Naime, uvek kada neto ulazi u polje interesa ili znaenja, kad
god se javlja pokret due usled pojave nekog znaka, tada se kao najoptiji termin upotrebljava
upravo pratyaya. Termin dua, o ijem pokretu ili poticaju upravo govorimo, ovde, i inae,
stoji prilino neadekvatno umesto onoga to indijci nazivaju suptilno telo (linga ili
sukmaarira) za razliku od vidljivog, grubog, fizikog. Slika koja moe moda najbolje da
poslui da bi se imala neka predstava o ovom telu jeste izvestan plazmatini fluid koji se
prostire na prostoru koji priblino odgovara naem fizikom telu ili moda tanije - u kome je
1153
ovo vidljivo telo smeteno. Razni poticaji, bilo iznutra bilo spolja, izazivaju pokret, ponekad i
buru u tom fluidu, ili bioplazmi kako to ovaj fenomen, dosta sreno, naziva savremena
sovjetska parapsihologija zasnovana na rezultatima Kirlijanove fotografije.
25. O odnosu joge prema seksualnoj apstinenciji kao delu tog represivnog morala prof.
Filioza je posvetio itavu jednu studiju, u kojoj, po mom miljenju, dobro osvetljava ovaj
odnos. Povodom represije seksualnog nagona zauzima se priblino isto stanovite kao to smo
upravo formulisali s obzirom na bilo kakve represije (cf. J. Filliozat: Continence et sexualite
dans le bouddhisme et les disciplines de yoga).
26. Sva promaena traganja za svetim, naravno, valja takoer ukljuiti u pojam
civilizacijske istorije, koja je u jogistikoj, i ne samo u jogistikoj perspektivi jedno ciklino
kretanje, bez teleolokog opravdanja.
27. Kao to je to uvek bilo, pravci kao ovaj, i njemu slini, najee oznaeni kao
ezoterini, i sami e, po prirodi stvari, izai na marginu socijalnog ili e i sami zaboraviti ili
zapostaviti to to su i drugi zaboravili ili ega nisu nikad ni bili svesni. Tako danas jedina
forma joge koju susreemo i moemo da susretnemo inkorporiranu u stvaralako,
produktivno, skupljako drutvo jeste hathayoga kojom se postie jedna psihofizika sa-
vitljivost koja doprinosi lakem podnoenju tereta (otuujuih) produktivnih odnosa iz kojih
umoran proizvoa bar privremeno izlazi, da bi im se posle joge osveen i jo sposobniji za
produkciju vratio. Stoga protiv joge, ma kakva ona bila, ni ranija drutva, a ni savremeno, ne
moraju da preduzimaju nikakve mere opreza ili odbrane. Ono to uspeva da se inkorporira
funkcionalno se da opravdati; ono, pak to nije u drutvu nije ni predmet sociologije i kao
takvo izmie sociolokom sistematisanju i objanjenju, bar po svojoj sutini.
28. Kao i uvek, i ovde je interesantno povesti rauna o etimolokom razvoju rei.
Personalitet dolazi od lat. persona (iz personata), to je prvobitno oznaavalo masku koja
je, inae, bezlinoj individui glumca davala neki odreeni lik, linost neophodnu, za
ulogu (per sonata).
29. Re kaivalya ukazuje istovremeno na dve razliite ideje koje se u ovom kontekstu sretno
spajaju u jednu: naime, s jedne strane, kaivalya u sanskritu oznaava stanje onoga to je pros-
to, ne umeano, isto, dakle, nekakvu oienost, ogoljenost (npr. nekog zemljita). S druge
strane, u konotaciju ove rei ulazi i ideja savrenstva, zavrenosti, potpunosti. Obe strane valja
uzeti u obzir i ukljuiti u pojam kada je on upotrebljen na nain na koji ga shvata joga.
1154
BIBLIOGRAFIJA
Zahvaljujui mnotvu dobro sauvanih rukopisa (od kojih najstariji datiraju iz 1600.
godine) - indijskim panditima i nekim evropskim indolozima polo je za rukom da ustanove
nekoliko dobrih kritikih izdanja teksta Yogasutri. Meu nekoliko veoma dobrih inilo mi se
najpraktinijim upotrebiti ono koje je 1904. izalo u Puni u seriji sanskritskih tekstova koja se
navodi kao Anandarama Sanskrit Series budui da se uz izdanje ovog teksta nalaze i tri
klasina komentara na okupu i da se u tekstu navode varijacije iz dvanaest najverodostojnijih
manuskripata
302
. Verziju koju je izabrao izdava K. . Agae sa neznatnim izmenama uzeo
sam za osnovu teksta koji je posluio za ovaj srpskohrvatski prevod. Preporuiti se moe pre
svega izdanje iz Kalkute, 1890, zatim izdanja Bombay SS, Benares SS, Kashi SS. to se
teksta samih YS tie, mogu korisno posluiti sva dela navedena u bibliografiji koja sadre
sanskritski original budui da su razlike relativno male. esto uz izdanje samog teksta ide i
prevod na neki od ivih jezika. Meutim, u ovu istu grupu naslova ukljueni su i prevodi bez
originala koji, ak i kada su u mnogome nesavreni, mogu biti interesantni itaocu koji eli da
uporeuje prevode. U istu listu sam ukljuio i sve one studije i radove koji se neposredno
odnose na Patanjalijev sistem joge, odnosno koji poblie obrauju neki od posebnih aspekata
samog teksta.
U drugoj grupi naslova nalazi se izvestan broj dela koja mogu itaocu da prue jedan
celovit pogled na totalitet fenomena joge smetajui ga u iru celinu drugih, srodnih mu
duhovnih pojava, pruajui i istorijski kontekst u kome se ovaj razvijao i bez koga ga je teko
razumeti. Tu su ukljuena i dela koja predstavljaju presek istorije nekog od problema koji su
univerzalno prisutni u indijskoj filozofiji a koji se nalaze u centru i Patanjalijevog sistema,
kao npr. problem svesti ili problematike guna.
U treoj grupi nalaze se dela koja tretiraju neki od mnogih drugih oblika koje je
joga poprimala u toku svoga istorijskog razvijanja. Radi komparativnih studija navedeni su
i neki od najvanijih klasinih tekstova te druge joga tradicije i neke od vanijih studija
posveenih tim razliitim vrstama joge. Tu se nalazi i izvestan broj dela posveenih
razmatranju odnosa koje je mogue ustanoviti izmeu joge i nekih drugih pravaca prisutnih u
indijskoj odnosno zapadnoevropskoj tradiciji (budizam, samkhya, vedanta, psihoanaliza i dr.).
I, najzad, tu su i bibliografski podaci za sva ona dela koja se bilo kojim povodom nalaze
spomenuta u tekstu Uvoda i komentara.
I
Agae, K. ., (izd.), Ptanjala-yoga-sutrni (tekst YS sa komentarima Vyase, Vacaspatimire
i Bhoje, ASS No 47, Poona, 1904
Aranya, S. H., Yoga Philosophy of Patanjali, University of Calcutta, 1963
Aurobindo, Elements of Yoga, Pondicherrv, 1933-36
Ayyar, N. S. V., A peep into Patanjali, Visvabharati Quarterly, VI, Santiniketan, 1928
Balarama, Yoga-darana. Bhagavan-Mahamuni-Patanjali-pranitam (YBh, TV and a
tippana by Balarama), Calcutta, 1890. - Pretampano u Benaresu 1908. bez izmene paginacije
pod naslovom: Patanjala--daranasya-yoga-tattva.
Ballantyne and astri Deva, Yoga-sutra of Patanjali, (tekst YS i engl.prev.) Delhi, 1971
Bodas, R. Sh., Ptanjala-sutrani, (YS, YBh i TV) BSS, No 46, 1892
Das, B., A Concordance Dictionary to Yogasutras of Patanjali and the Bhya of Vyasa,
Benares, 1938
Dhundiraj asrri, The Vogasutram, KSS No 85, Benares, 1931 Dvivedi, M. N., The Yoga-
302
Listu MSS Patanjalijevog i svih do nedavna pronaenih dela iz joga-tradicije italac moe nai u Mitrinom
delu (cf. bibliog.) ili u Aufrehtovom katalogu (Th. Aufrecht, Catalogus Catalogorum, Leipzig, IIII, 1891
1903).
1155
sutra of Patanjali, Bombay. 1890
Eliade, M., Patanjali et le Yoga, Paris, 1962 Esnoul, A. M. et L. Silburn, Les Yoga Sutras,
(fr. prev. A. M.E.; komentari L. S.) u zborniku L'Hindouisme, Paris, 1973
Feuerstein, G. and Miller, J., A reappraisal of Yoga, London, 1971
Hauer J. W., Der Yoga: ein indischer Weg zum Selbst, (translit. tekst YS i nem. prevod),
Stuttgart, 1958
Janaek, A., Two texts of Patanjali and a statistica! comparison of their vocabulaires,
Archiv Orientalni, XXVI, Prague, 1958
Janaek, A., The voluntaristic type of yoga in Patanjali's Yogasutras Archiv Orientdlni,
XXII, 1954
Jha, G., The Yogadarshana, (YS i YBh sa navodima iz Vacaspatimirinog,
Vijnanabhikuovog i Bhojinog komentara), Madras, 1934
Johnston, Ch., The Yoga Sutras of Patanjali, New York, 1912, 1949, 1952, London, 1952
Lacombe, O., u zborniku Themes et texts mystiques (urednik L. Gardet) parcijalni prevod YS
(99 sutri), Paris, 1947
Mishra, N., Conception of samskara in the Yogasutra, Journal of Bihar and Orissa
Research Soc'iety, XXXVII, Patna, 1951
Mitra, R., The Yoga aphorisms of Patanjali With the commentarv of Bhoja Raja and an
english translation, Calcutta, 1883
Prasada, R., Yoga-sutras of Patanjali with Vydsa Bhaya, Allahabad, 1910
Purohit Swami. S., Aphorisms of Yoga, London, 1938, ponovo 1957
Sahay, M., PatanjaIayogasutras and the Vyasa Bhaya, Visheshvaranand Indological
Journal, II, 1964
Sarasvati, R. Y., Maniprabh (teskt i engl. prev.), BenSS, No 75, 1903 Woodsov prevod u
Journal of American Oriental Society, 1914
Taimni, I. K., The Science of Yoga (tekst YS, engl. prev. i prevodioevi komentari) Madras,
1965, 1971
Vijnanabhiku, Yogasdrasamgraha, (tekst i engl. prev. G. Jha), Bombay, 1894, Madras,
1933*
Vijnanabhiku, Yogavarttika, u The PanditNewSeries,\o\. VVI,Benares, 1884
Vivekananda, Raja Yoga (sa tekstom YS, engl. prevodom i komentarima) Calcutta, etrnaesto
izd. 1970)
Wood, Ernest, Practical yoga, ancient and modem, (prevod i koment.) Beverly Hills,
California, 1948, 1973
Woods, James Haughton, The Yoga Sistem of Patanjali or Ancient Hindu Doctrine of
Concentration of Mind, Harvard Oriental Series, vol, 17, Cambridge, Massachusets, 1914,
1927, New Delhi, 1965, 1972
II
Dasgupta, S. A History of Indian Philosophy, 5 vol. Cambridge, 192255
Dasgupta, S., Hindu Mysticism, Chicago, 1927
Deussen, P., Allgemeine Geschichte der Philosophie, Leipzig, 1894
Glasenapp, H. von, Die Philosophie der Inder, Stuttgart, 1948, 1958
Grousset, R., Les philosophies indiennes. Les systemes, Paris, 1930
Katii, R., Stara indijska knjievnost, Zagreb, 1973
Masson-Oursel, P., Esguisst d'une hisloire de la philosophie indienne, Paris, 1923
Przyluski, J., La theorie des gunas, Buli. Oriental School, vol. VI, London,193032
Radhakrishnan, S., Indian Philosophv, 2 vol., New York London, 1923 srpskohrv. prev.
Indijska filozofija, Beograd, 196465
Renou, L. et J. Filliozat, UInde classique, 2 vol., Paris, 1953
Saksena, S. K., The Nature of Consciousness in Hindu Philosophy, Benares, 1944
Veljai, ., Filozofija istonih naroda, I tomIndijska filozofija, Zagreb,1958
Zimmer, H., Philosophies of India, ed. by J. Campbell, New York, 1951
1156
III
Aurobindo, Bases of Yoga, Pondicherry, 1936
Aurobindo, On yoga, Pondicherry, 1955
Aurobindo, The Life Divine, Pondicherry, 1955
Avalon, A. (alias Sir J. Woodroffe), The Serpent Power, London, 1919, Madras, Ganesh,
1936
Ayyangar, T. R. S., The Yoga Upaniads, Theosophical Publ. House, Adyar, 1952
Bedekar, V. M., Dharan and codana (yogic terms) in Mokadharmaparvan of the
Mahbharata in their relation with the Yogasutras, Bharatiya Vidya, XXII (1962)
Bedekar, V. M., The Dhydnayoga in the Mahbharata (XII, 188), Bharatiya Vidya, XXI
(1961)
Bernard, Theos, Hatha Yoga, London, 1944
Bharati, A., The Tantric Tradition (sa opirnom bibliografijom), London 1965, New York,
Anchor Books, 1970
Briggs, G. W., Gorakhnath and Kanphata Yogis, Delhi, 1973
Brosse, Therese, Etudes instrumentales des techniques du Yoga. Experimen-tation
psychosomatique, Paris, 1963
Choisy, M., La metaphisigue des yogas, Geneve, 1948
Conze, E., Buddhist Meditation, Unwin Books, London, repr. 1972
Cowell, E. B., The Saiva darsana samgraha by Madhava acharya with english
translation, Chowkhamba Sanskrit Sridies, vol. X, Varanasi 1961
Danielou, Alain, Yoga. The Method of reintegration, London, 1949
Franc. prevod Yoga-methode de reintegration, Paris 1951, 1973
Dasgupta, S. N., A Study of Patanjali, Calcutta, 1920
Dasgupta, S. N., Yoga as Philosophy and Religion, London, 1924
Dasgupta, S. N., Yoga Philosophy m relation to other Systems of Indian Thought, Calcutta,
1930, Delhi, 1974
Digambarji, Swami and Pt. Raghunathashastri Kokaje, Hatha-yoga-pra-dipika, (Kritiko
izdanje sansk. teksta i engl. prevod), Lonavla, Poona, 1970
Divanji, Sri Prahlad C., Yogayjnavalkya, a treatise on Yoga as taught by Yogi
Yjnavalkkhya, Bombay Branch of the Royal Asiatic Society Monograph Bo 3, Bombay,
1954
Eliade, M., Yoga. Essai sur les origines de la mystique indienne (sa bibliografijom), Bucarest-
Paris, 1936
Eliade, M., Technigues du yoga, Paris, 1948
Eliade, M., Le Yoga, immortalite et liberte, Paris, 1954, 1972 (dodaci u bibliografiji) engl.
prev. Yoga-immortality andfreedom, London, 1969
Evans-Wentz, W. Y., Tibetan Yoga and Secret Doctrines, Oxford, 1935
Evola, J., Le Yoga tantrigue, Paris, 1971
Feuerstein, G., The Essence of Yoga, London 1974
Filliozat, J., Continence et sexualite dans le bouddhisme et les disciplines de Yoga, Etudes
carmelitaines; Mystique et cnntinence, Bruges, 1952
Filliozat, J., Sur la concentration oculaire dans le Yoga u Yoga, eine Internationale
Zeitschrift, vol. I, No l, Hamburg, 1931
Filliozat, J., Taoi'sme et Yoga Journal Asiatigue, CCLVII, 1969, No 12
Frobe-Kepteyn, O. (izd.), Yoga und Meditation im Osten und im Westen, Ziirich, 1934
Garbe, R., Samkhya und Yoga, Strasbourg, 1896
Hauer, J. W., Die Anfange der Yogapraxis im alten Indien, Berlin-Stuttgart-Leipzig, 1922
Henrotte, J. G., Yoga et biologie, Atomes, mai 1969
Jordens., J., Jung und Yoga, Journal oflndian Academy ofPhilosophy, 3, Calcuta, 1964
Kaviraj, G., Goraka-siddhanta-sangraha, (edition with introduction), Sarasvati Bhavana
Texts No 18
Kaviraj, G., Siddha-siddhanta-samgraha, (edition), Sarasvati Bhavana Texts, No 13
Kuvalavananda, S. and Dr. Shukla, S. A., Gorakaatakam (with introd.,text and engl.
1157
transi.), Lonavla, Bombay.
Lacombe, O., Sur le Yoga Indien, Etudes Carmelitaines, oct. 1937 La Vallee-Poussin, L.
de, Le bouddhisme et le Yoga de Patanjali, u Melanges chinois et bouddhique, Bruxelles,
1937 Lindquist, S., Die Methoden des Yoga, Lund, 1932 (skup tekstova iz jogatradicije)
Lu K'uan Yii, Taoist Yoga'. Alchemy and Imtnortality, London, 1970
Lysebeth, Andre van, J'apprend le Yoga, Flammarion, 1965 Malik, Smt. Kalavani, Siddha-
siddhanta-paddhati and other works of Nahts Yogis, Poona Oriental Book House, 1954
Masson-Oursel, P., Le Yoga, Paris, 1954, peto izd. 1965 Masson-Oursel, P. Sur la
signification du mot 'yoga' Revue de l'histoire et religion, Paris, 1924
Michael, Tara, Hatha-yoga-pradipik, (traduction, introd. et notes avec extraits du
commentaire de Brahmapanda), Paris, 1974
Padoux, A., Recherches sur la symbolique et renergie de la parole dans certains textes
tantriques, Paris, 1963
Pensa, C., Observations and references for the study of adangayoga Yoga Quarterly
Review, 4, London, 1972
Prem, S. K., The Yoga of the Bhagavat Gita, London, 1958
Pott, P. H., Yoga and Yantra, The Hague, 1966
Przyluski, J., La Grande Deesse, Paris, 1950
Rhys Davids, C., Dhyana in Early Buddhism, Indian Historical Quar-terly, III, 1927
Saksena, S. K., The nature of buddhi according to Samkhya-Yoga Philosophical Quarterly
XVIII
Saksena, S. K., The problem ofexperience in Samkhya-Yoga metaphysics with special
reference to Vacaspati and Vijnabhiku, Poona Orien-talist IV, 4, Poona, 1940
Sambaiva Sastri, K., Yogaydjnavalkya, Sanskrit edition, Trivandrum Sanskrit series No
CXXXIV, 1938
Schmitz, O. A. H., Psychoanalyse und Yoga, Darmstadt, 1923
Sengupta, N. N., Practice of detachement in spiritual life: Aspara-Yoga in its historical
development, Journal of the United Provinces Historical Society XIII, Lucknow, 1940
Senart, E., Bouddhisme et Yoga, Revue de l'Histoire des Religions, nov. 1900
Senart, E., Origines bouddhiques, Bibliotheque de vulgarisation du Musee Guimet, vol.
XXV, 1907
Senart, E., Rajas et la theorie des trois guna, Journal Asiatique, II Silburn, Lilian, Le
Vijrinabhairava, (sanskr. tekst, fr. prevod i komentari L. S.), Paris, 1961
Singh, M., Gorakhnath and Medieval Mysticism, Lahore, 1936
Smart, N., The Yogi and the Devotee, London, 1968
Sastri, Mahadeva, The Yoga Upaniads, text with commentary of Sri Upaniad-Brahma-
Yogin, Madras, 1920 Varenne, J., Le Yoga et la tradition hindou, Paris, 1973
Varenne, J., Upanishads du Yoga, traduites du sanskrit et annotees par J. V., coll. UNESCO,
Gallimard, 1971
Vasu, Srischandra, Gheranda Samhita, text and engl. translation, Madras, 1933
Vidhyaravasa, S. C., Siva samhita, engl. translation, Allahabad, 1923
Vidyarnava, R. B. S. Ch., iva-Samhita, text and transi., Allahabad, 1942
Williams, R. H. B., Jaina Yoga, London, 1963
Winter, F. L, Psychoanalysis and the Yoga aphorisms, Quest, 10, London, 191718
Wood, E., Yoga dictionary, New York, 1956 Yajnavalkya-Smrti with the Mitakara, edit.
Bapu Sastri Moghe, Bombav,1892
Yogaakti, P. M., Science of Yoga, (transi, of Gheranda Samhita, Bombay, 1964
Zigmund-Cerbu, A., The adangayoga, History of Religions, II, Chicago, 196364
1158
Faksimil teksta Yogasutri na sanskritskom jeziku (izdanje ASS, br. 47, Poona, 1904)

Potrebbero piacerti anche