FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

1
Okvir raunovodstvenih naela

- odobren 1989, a usvojen 2001, obavezna primjena od 2005
- razliite definicije, postupci i oblici FI u raznim zemljama doveli do potrebe za okvirom
- harmonizacija regulative
- pripremiti takve FI koji zadovoljavaju informatike potrebe za veinu poslovnih odluka
- ostavlja se mogunost dodatnih ili razliitih rjeenja
- najee se zasnivaju na temelju historijskog troka i konceptu ouvanja nominalnog
kapitala
Osnovni pojmovi iz osnova raunovodstva
- Prema RN raunovodstvo obuhvata sistemsku cjelinu knjigovodstva,
raunovodstvenog planiranja, raunovodstvenog nadzora, raunovodstvene analize
sredstava, obaveza i kapitala, prihoda i rashoda, kao i iz njih izvedenih ekonomskih
kategorija i raunovodstveno informisanje.
- Raunovodstvena naela razrauju karakteristike i koncepcije raunovodstva u cilju
jedinstva u unapreivanju raunovodstva i jedinstvenog sastavljanja i prezentacije
finansijskih izvjetaja
- RS razrauju raunovodstvena naela u pogledu metoda obuhvatanja i obrade
raunovodstvenih podataka, formiranja raunovodsvenih informacija, prezentiranja i
uvanja raunovodstvenih podataka i informacija
- Osnovni pojmovi raunovodstva (dokumentacija, knjienje, poslovne knjige, kontni
plan, finansijski izvjetaji)
- Klasifikacija raunovodstva:
- Raunovodstvo preduzea
- Raunovodstvo banaka
- Raunovodstvo osiguravajuih organizacija
- Raunovodstvo budeta i budetskih korisnika
- Raunovodstvo udruenja i drugih neprofitnih organizacija
- Mikro raunovodstvo
- Finansijsko raunovodstvo
- Trokovno raunovodstvo
- Raunovodstvo odgovornosti
- Raunovodstvo u inflatornim uslovima
- Upravljako raunovodstvo
- Fiskalno raunovodstvo
- Makro raunovodstvo

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

2
Svrha i status RN:
- pomae sastavljaima finansijskih izvjetaja u primjeni raunovodstvenih standarda i u
postupanju s temama koje tek moraju postati RS
- da se da trajna struna osnova za formulisanje RS i donoenje zakonskih rjeenja,
- da se da struna osnovica za regulisanje materije raunovodstva, a i pomo pri
donoenju instrumenata kojim se preciziraju intencije poslovne politike pravnog lica
- pomae revizorima u formiranju miljenja o finansijskim izvjetajima
- pomae korisnicima finansijskih izvjetaja pri tumaenju informacija sadranih u Fi
- da se olaka komunikacija pravnih lica u meunarodnim ekonomskim odnosima i da se
afirmie raunovodstvena profesija

- OKVIR nije MRS i nita u ovim okvirima nema prednost u odnosu na MRS
- U odreenim okolnostima moe doi do konflikta izmeu Okvira i MRS. U takvim
sluajevima MRS imaju prednost
- Okvir se povremeno revidira

Djelokrug:

Okvir se bavi:
- ciljevima FI
- kvalitativnim karakteristikama koje odreuju korisnost informacija u FI
- definisanjem, priznavanjem i vrednovanjem elemenata od kojih su sastavljeni FI
- konceptima kapitala i ouvanja kapitala

Okvir se ne odnosi na posebne izvjetaje (npr. Izvjetaje direktora, upravnog odbora i
slino)

Okvir se odnosi na finansijske izvjetaje svih pravnih lica

Korisnici i njihove informacijske potrebe
- Ulagai (brinu se zbog rizika koji je svojstven investiranju, kao i odluke da li da zadre
ili prodaju svoje dionice)
- Zaposleni (stabilnost i profitabilnost, plate, penzije, nagrade)
- Zajmodavci (sigurnost povrata i kamata)
- Dobavljai (sigurnost naplate potraivanja)
- Kupci (sigurnost naplate potraivanja)
- Vlade i njihove agencije (sigurnost koritenja resursa, odreivanje poreske politike i
slilno)
- Javnost (zapoljavanje, podravanje lokalnih humanitarnih akcija i slino)

Iako su njihove potrebe razliite ipak se moe nai jedan set zajednikih informacija koje
se mogu pronai u setu finansijskih izvjetaja

Menadment ima primarnu ulogu i odgovornost u pripremanju i prezentaciji finansijskih
izvjetaja. Istovremeno je menadment i lino zainteresiran za informacije iz finansijskih
izvjetaja.

Ciljevi finansijskih izvjetaja:
- informacije o finansijskom poloaju, uspjenosti i promjenama finansijskog poloaja za
ire korisnike
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

3
- pokazuju rezultate menadmenta ili odgovornost za koritene resurse
- ne pruaju sve potrebne informacije

Finansijski poloaj, uspjenost i promjene na finansijskom poloaju

- poslovne odluke trae procjenu sposobnosti pravne osobe da stvara novac, kao i
dinamiku tog stvaranja
- na finansijski poloaj utiu finansijski poloaj, struktura, likvidnost, solventnost itd
- prvenstveno se pruaju u BS (poloaj) i BU (uspjenost)
- sastavni dijelovi FI su uzajamno povezani (razliiti aspekti istih transakcija)

Podjela finansijskih izvjetaja
- godinji (IV direktive Savjeta Evropske zajednice od 25. Jula 1978. godine i MRS)
- periodini (kod nas polugodinji)
- Konsolidovani (VII direktive od 13. Juna 1986 i MRS)

Publikacije (objavljivanja)
- izvjetaji moraju iti publikovani (objavljeni) u skladu sa Zakonom
- umnoeni u istoj formi i sa istim tekstom po kojem je nezavisni revizor izdao svoje
miljenje o finansijskom izvjetaju te moraju biti popraeni tekstom
- skraena verzija se moe objaviti ali mora imati napomenu da je to skraena verzija
- obavezno treba objaviti predloeni raspored dobitka ili tretman gubitka
- informacije o resursima koje kontrolie pravno lice
- Informacije o uspjenosti poslovanja, posebno o profitabilnosti
- Informacije o gotovinskim tokovima
- Sastavni dijelovi finansijskih izvjetaja su u meusobnoj vezi i samo kao cjelina
predstavljaju pravu vrijednost

Zabiljeke uz finansijske izvjetaje
- uz finansijski izvjetaj se publikuju zabiljeke i dodatne tabele te informacije (komentar
stavki BS i BU, rizike i neizvjesnosti, segmentirano izvjetavanje, potencijalne
dogaaje)

TEMELJNE POSTAVKE:

Nastanak dogaaja - Akrualna osnova
- treba uzeti u obzir prihode i rashode koji se odnose na finansijsku godinu bez obzira na
datum na koji je prihod naplaen ili izvreno plaanje
- uinci transakcija se prepoznaju kada se dese a ne kada se da ili primi gotovina
- Upravo zbog ovog principa se i pojavljuju kategorije potraivanja i obaveza za one
poslovne dogaaje koji su se desili ali nisu naplaeni odnosno plaeni

Stalnost poslovanja
- finansijski izvjetaji se sastavljaju na bazi kontinuiteta poslovanja, osim ako se nema
namjera da se preduzee likvidira
- izvjetaji se prave na pretpostavci da e preduzee due trajati i da e nastaviti
poslovanje
- isto se odnosi i na raunovodstvene politike: polazi se od pretpostavke da e usvojene
raunovodstvene politike due trajati, a ako se mijenjaju onda se to mora objaviti
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

4
- ako rukovodstvo ima namjeru da likvidira preduzee u skoroj budunosti to mora
objaviti u FI

KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVJETAJA

- naelo "kvalitativne karakteristike" FI predstavlja one kategorije koje se moraju
zadovoljiti prilikom pripreme i prezentacije finansijskih izvjetaja
- kvalitativna obiljeja su ona svojstva, koje informacije prezentirane u FI ine korisnim
za njihove korisnike. Kvalitativna svojstva su: raumljivost, relevantnost, pouzdanost i
uporedivost

Razumljivost
- da korisnici posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim transakcijama i
raunovodstvu te da imaju volju prouavati informacije
- naela ga definiu kao osnovni kvalitet i najosjetljiviji element FI
- u uslovima propisanih ema FI najvei broj podataka je unaprijed definisan te je
time i dovoljno razumljiv za struna lica
- FI se prave za iroki krug korisnika koji ne moraju posjedovati struna znanja niti
sposobnosti da razumiju propisane FI
- Ipak, ovaj kvalitet ne smije biti razlog da se bilo koja relevantna informacija izostavi iz
FI. U takvim sluajevima za korisnike se pruaju dodatna pojanjenja i tumaenja u
okviru zabiljeki

Relevantnost
- Ovaj kriterij odreuje korisnost informacija za donoenje poslovnih odluka
- Informacija je relevantna ako pomae potpunom sagledavanju ve nastalog poslovnog
dogaaja i njegovih ekonomskih posljedica, te ako omoguuje predvianje buduih
dogaaja i njihovih posljedica
- Okvir ukazuje na povezanost dvije uloge informacija:
- Potvrujue
- Predviajue

Znaajnost
- Mjera (stepen vanosti) u kojoj odreeni podatak ili informacija uestvuje ili moe
uestvovati u sagledavanju finansijskog stanja ili poloaja preduzea i na donoenje
poslovnih odluka
- Znaajnost je upravo proporcionalna mogunosti da se njenim izostavljanjem ili krivom
prezentacijom prouzroi donoenje pogrenih odluka
- svaka znaajna stavka treba biti prikazana u FI odvojeno.
- Beznaajne stavke mogu biti sastavljene i ne trebaju se prikazivati odvojeno
- RS se ne primjenjuju na beznaajne stavke
- Znaajnost pojedine stavke zavisi od njene
- Visine (po pravilu, veliki iznosi su uvijek znaajni)
- Prirode (i stavke sa malim iznosom mogu biti znaajne ako zbog njihove prirode ili
vrste zavisi poslovanje preduzea, posebno ako se radi o stavkama sa visokim
rizikom i neizvjesnosti
- I od visine i od prirode

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

5
Pouzdanost
- Informacija je pouzdana onda kada je vjerodostojna i objektivna, kada u njoj nema
znaajne greke ili predrasude
- Posebno je ovaj kvalitet potreban u sluaju da se neka stavka u FI procjenjuje. RS
insistiraju na razumnoj procjeni koja odluuje da li e se neto uopte evidentirati u FI
ili ne. Ako takva transakcija i zadovoljava npr uslove priznavanja kao sredstva ili
prihoda ona se nee priznati ako je procjena buduih koristi nepouzdana
- kada u informaciji nema znaajne pogreke i predrasuda i u koje se korisnici mogu
pouzdati
- informacija moe biti relevantna ali nepouzdana i obratno

Vjerodostojna prezentacija Fer prezentacija
- FI mora dati istinit i fer pregled sredstava, obaveza, finansijskog poloaja, finansijskog
rezultata, novanih tokova
- Vjerodostojnost je posljedica pravilnosti, blagovremenosti, sveobuhvatnosti i tanosti
voenja knjigovodstvenih evidencija
- RN priznaju da u nekim sluajevima informacija moe biti manje vjerodostojna ne zbog
npr predrasuda nego iz objektivne nemogunosti tanog vrednovanja pojedinih stavki
(primjer goodwill, procjena zaliha pijeska itd.
- RN predviaju da se stavke koje nisu vjerodostojen i ne iskazuju u FI, a stavke kod
kojih postoji sumnja u vjerodostojnost obavezno ta sumnja navede u zabiljekama

Sutina prije forme
- Da se finansijske informacije objave i prezentiraju u skladu sa njihovom sutinom a ne
samo u skladu sa njihovom zakonskom formom
- Informacija nije sama sebi cilj, niti da bi se zadovoljila forma nego da bi se dala korisna
informacija za donoenje poslovnih odluka
- sutina poslovne transakcije nije uvijek identina sa onim to je dogovoreno ili zakonski
regulisano. U tom sluaju vanija je sutina a ne forma
- u uslovima kada su obrasci propisani potrebno je u zabiljekama obrazloiti sve one
stavke koje nemaju svoje mjesto u tim obrascima a bitne su za poslovno odluivanje
- na primjer, fiktivni ugovor o poklonu sredstva iako je ono ostalo u preduzeu koje je
uinilo poklon

Neutralnost
- je preduslov objektivnosti i pouzdanosti informacije.
- Da bi bila neutralna ona mora biti neoptereena predrasudama
- To znai da se finansijskom izvjetavanju ne smije pristupiti sa unaprijed definisanim
zakljukom ili ciljem ili namjerom da se utie na poslovne odluke

Opreznost
- Sastavljai FI se susreu sa neizvjesnou.
- Takve neizvjesnosti se priznaju objavljivanjem njihove prirode i razmjera
- Sredstva i obaveze se moraju vrednovati po naelu opreznosti i to:
- Samo prihodi ostvareni na datum bilansa stanja mogu biti ukljueni u bilans uspjeha
- Treba uzeti u obzir sve obaveze i rashode koji su nastali za vrijeme tekue ili
prethodnih godina
- Aktivne stavke se uvijek vrednuju po najniim a pasivne po najviim vjerovatnim
iznosima
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

6
- Rrazlog za ovo je pokuaj osiguravanja da pozicije FI ne budu precijenjene ili
potcijenjene
- Ovaj princip ne doputa da se sredstva i prihodi namjerno iskazuju u precijenjenim ili
potcijenjenim iznosima
- Okvir izriito zabranjuje stvaranje skrivenih rezervi i potencijalnih gubitaka

Kompletnost - Potpunost
- Informacija moe biti pouzdana samo ako sadri sve one informacije koje su potrebne
da bi se ta informacija mogla razumjeti na pravi nain
- Ako je nekompletna informacija se moe pretvoriti u dezinformaciju
- Kompletnost infromacije se mora staviti u zavisnost od visine troka i koristi, tj. mora
biti kompletna u granicama materijalnih mogunosti i veliine troka

Uporedivost
- FI trebaju biti sastavljeni tako da osiuravaju uporedivost informacija tokom vremena, ili
izmeu preduzea
- Uporedivost se ostvaruje dosljednou u primjeni
- FI trebaju biti usaglaeni sa emama FI i RS
- dozvoljeno je detaljnije prikazivanje ali samo ako je u skladu sa sintetikom kontnog
plana
- bilansne eme se ne trebaju mijenjati unutar jedne godine osim ako je dolo do
znaajne promjene ili promjene zakona
- promjene bilansnih ema se obavezno moraju objaviti kao i razlozi za to
- odgovarajui iznosi za prethodnu godinu moraju se iskazati
- raunovodstvene politike se moraju dosljedno primjenjivati iz godine u godinu
- raunovodstvene politike se moraju objaviti inae se ne bi mogao ostvariti faktor
uporedivosti
- ne treba mijeati uporedivost i jednoobraznost
- potrebno je ukljuiti u FI i pdatke za prethodna razdoblja

Ogranienja na vane i pouzdane informacije (u pogledu relevantnosti i pouzdanosti
informacija)

- ovo naelo ne predstavlja suprotnost naelu kompletnosti i pouzdanosti i svodi se na to
da u FI ne treba prezentirati informacije koje nisu vane za donoenje poslovnih
odluka, te one informacije koje su nepouzdane

Pravovremenost

- da raunovodstvene informacije budu prezentirane na vrijeme, da nema kanjenja jer
je zakanjela informacija beskorisna bez obzira to moe zadovoljavati sve ostale
kriterije
- kanjenjem informacija gubi svoju relevantnost
- posebno u upravljakom raunovodstvu rukovodioci stavljaju pravovremenost ispred
tanosti i pouzdanosti
- u takvim sluajevima se trai optimalna ravnotea izmeu ova dva zahtjeva.

Ravnotea izmeu koristi i troka

- vie je ogranienje nego kvalitativno obiljeje
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

7
- opti ekonomski princip koji se treba primjenjivati i na raunovodstvo i FI
- korist od informacija treba biti vea od troka dobivanja te informacije
- ovo treba shvatiti kao opti kriterij jer se korisnost neke informacije teko moe
provjeriti, a za neke informacije koje su propisane zakonom ovaj se kriterij ne moe
primjeniti

Ravnotea izmeu kvalitativnih karakteristika

- RN trae da se izmeu navedenih kvalitativnih karakteristika mora uspostaviti
ravnotea jer najee nije mogue zadovoljiti istovremeno sve navedene kriterije

Istinit i fer prezentacija

- Primjenom gore razmatranih kriterija za sastavljanje finansijskih izvjetaja postie se
da oni predstavljaju istinit i fer pregled finansijskog poloaja i profitabilnosti preduzea

Elementi finansijskih izvjetaja

- Definisanje elemenata FI je usko povezano sa njihovim priznavanjem i vrednovanjem
- Elementi FI su
- sredstva,
- obaveze,
- kapital,
- prihodi, rashodi,
- Elementi FI su dalje predmet potklasifikacija i reklasifikacija
- stepen potklasifikacije je ponekad odreen i emamam FI ili kontnim planom a moe
biti i na osnovu interne odluke
- RN ponekad postavljaju i obavezu da se izvri potklasifikacija za sve one pokazatelje
koji su vani za donoenje poslovnih odluka

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

8
Finansijski poloaj

- Elementi koji se direktno odnose na vrednovanje finansijskog poloaja su sredstva,
obaveze i vlasniki kapital
- Sredstvo je resurs koji kontrolie pravno lice kao rezultat prolih dogaaja i iz kojeg
se oekuje priliv buduih ekonomskih koristi
- Obaveza je sadanja obaveza pravnog lica proizala iz prethodnih dogaaja za ije
se izmirenje oekuje odliv resursa
- Vlasniki kapital je ostatak sredstava nakon odbitka obaveza
- Ove definicije nisu dovoljne za priznavanje ovih kategorija; potrebno je da zadovolje i
mnogi dodatni kriteriji
- Stavka koja zadovoljava definiciju finansijskih izvjetaja treba se priznati ako:
- Je vjerovatno da e bilo koja budua ekonomska koristi povezana sa tom stavkom
pritjecati u ili iz pravnog lica (korist ili teret)
- Stavka ima troak (cijenu) ili vrijednost koja se moe pouzdano vrednovati
- Iz prethodnih definicija posebno treba izdvojiti aspekt vjerovatnosti i pouzdanosti

Sredstva
- Sredstvo je potencijal koji direktno ili indirektno doprinosi priljevu novca u pravnu osobu
- Taj potencijal moe biti proizvodni, usluni itd.
- Budue ekonomske koristi mogu priticati u preduzee na razne naine kao:
- Upotrijebljeno za proizvodnju, pruanje usluga
- Razmijenjeno za drugo sredstvo
- Za izmirenje obaveza
- Raspodijeljeno vlasnicima pravne osobe
- mogu imati fiziki oblik ali fiziki oblik nije od vanosti za postojanje sredstva (patent,
licence, autorska prava itd)
- ne moraju ukljuivati pravo vlasnitva ve kontrolu koristi (najam)
- sredstva su rezultat prolih dogaaja (namjera da se kupi materijal nije dovoljna da se
taj materijal prizna kao sredstvo)
- primjeri sticanja sredstava
- izdatak i sticanje sredstava se ne moraju podudarati (moe postojati izdatak a da nije
sredstvo i obratno moe se priznati sredstvo a da nema izdatka)
- razne podjele sredstava
- tekua su propisana (rok 12 mjeseci ili se uva za komercijalne potrebe, ili se nalazi u
vidu gotovine) a sva ostala su stalna
- Sredstva se dijele na stalna i tekua
- Tekua sredstva se priznaju u sluaju:
- Kada se oekuje da se pretvori u gotovinu ili ekvivalente gotovine proda ili potroi u
toku redovnog poslovnog ciklusa pravnog lica
- uva za komercijalne potrebe ili na kratki period a realizacija se oekuje u roku od
12 mjeseci
- Kada je ono ve gotovina ili ekvivalent gotovine
- Sva ostala su stalna
- Stalna sredstva se dijele na nematerijalna i materijalan
- Nematerijalna su: materijalna prava, osnivaki izdaci, trokovi razvojnog istraivanja,
goodwill, itd
- Materijalna su: zemljite, ume, graevine, oprema, viegodinji zasadi, stoku,
stambene zgrade i sl.
- Stalna sredstva mogu biti: u upotrebi, van upotrebe i u pripremi
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

9
- Finansijska sredstva su:
- udjeli,
- zajmovi,
- krediti,
- vrijednosni papiri,
- depoziti i kaucije,
- dugorona potraivanja,
- vlastite dionice,
- VR

Tekua sredstva mogu biti:
- sirovine i materijal
- proizvodnja
- roba
- mogu biti na zalihi, u pripremi u upotrebi na putu
- Gotovina i ekvivalenti gotovine
- potraivanja
- Ulaganja (u grupi, u drugim pravnim licima, plasmani u hartije od vrijednosti, u vlastite
dionice itd

Obaveze
- Obaveza je dunost ili odgovornost da se postupi ili neto izvri na odreeni nain
- mogu biti zakonske i ugovorne
- sadanje i budue obaveze
- izmirenje obaveze moe biti: plaanjem putem gotovine, transferom drugih sredstava,
pruanjem usluga, zamjenom za drugu obavezu, konverzijom u vlasniki kapital
- neke obaveze se mogu pojaviti samo uz odreenu dozu procjene i definiu se kao
rezervisanja
- sa stanovita roka dospjelosti obaveze mogu biti tekue, kratkorone i dugorone

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

10
Vlasniki kapital
- predstavlja razliku izmeu sredstava i obaveza (ali samo u sluaju da su sredstva vea
od obaveza)
- nominirani i nenominirani kapital
- potklasifikacija kapitala
- zakonske rezerve
- struktura vlasnikog kapitala (upisani, dodatno uplaeni, revalorizacione rezerve, druge
rezerve, akumulirana dobit, vlastite dionice
- ukupan iznos vlasnikog kapitala se samo sluajno podudara sa ukupnom trinom
vrijednou dionica
- realnost vrijednosti kapitala direktno zavisi od realnosti vrednovanja sredstava i
obaveza

Uspjenost poslovanja
- osnovno mjerilo uspjenosti je ostvarena dobit a osnovni elementi uspjenosti
poslovanja su prihodi i rashodi
- dobit kao mjerilo uspjenosti
- definicije dobitka i gubitka
- prihod je poveanje ekonomskih koristi tokom obraunskog perioda u obliku priliva ili
unapreenja sredstava ili smanjenja obaveza to ima za posljedicu poveanje
vlasnikog kapitala
- rashodi su smanjenje ekonomskih koristi u obliku odliva ili iscrpljivanja sredstava ili
stvaranja obaveza to za posljedicu ima smanjenje vlasnikog kapitala
- prihod poveava a rashod smanjuje vlasniki kapital
- strukura dobit (od aktivnosti, prije poreza, poslije poreza i slino)
- podjela na operativne, finansijske i ulagake, te mnoge kategorije dobiti i razliiti naini
iskazivanja uspjenosti poslovanja
- mnogi prilivi novca nisu prihodi i obratno

Prihod
- definicija prihoda obuhvata kako prihode tako i dobitke
- prihodi nastaju iz redovnih aktivnosti preduzea (prihodi od prodaje, od kamata i sl.
- Dobici predstavljaju ostale stavke koje zadovoljavaju definiciju prihoda a mogu a ne
moraju nastati iz redovnih aktivnosti (npr dobici od prodaje stalnih sredstava)
- Prihodi se obino priznaju prema bruto osnovi a dobici prema neto osnovi tj prihodi
umanjeni za rashode su dobici)
- uslovi za priznavanje prihoda:
- da postoji vjerovatnoa da e biti ostvareni (koncepti fakturisane, naplaene i
naplative realizacije)
- da se mogu pouzdano izmjeriti
- da pripadaju obraunskom periodu
- operativni prihodi
- neoprativni prihodi
- prihodi iz izmirenja obaveza

Rashodi
- definicija rashoda obuhvata kako rashode tako i gubitke
- rashodi nastaju iz redovnih aktivnosti preduzea (rashodi od prodaje, od kamata i sl.
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

11
- gubici predstavljaju ostale stavke koje zadovoljavaju definiciju rashoda a mogu a ne
moraju nastati iz redovnih aktivnosti (npr gubici od prodaje stalnih sredstava, prirodnih
katastrofa)
- gubici se obino prizanju na neto osnovi
- priznavanje rashoda:
- da postoji vjerovatnoa da e biti ostvareni
- da se mogu pouzdano izmjeriti
- da pripadaju obarunskom periodu
- operativni rashodi
- neoprativni rashodi
- rashodi se mogu priznati i na osnovu direktne povezanosti sa prihodima i obino se
zove sueljavanje prihoda i rashoda (kao posljedice neminovnosti pojavljivanja rashoda
ako se pojavi prihod najbolji primjer je prodaja gotovih proizvoda)
- sueljavanje prihoda i rashoda moe biti:
- direktno (oita povezanost)
- indirektno kada je povezanost manje oita
- rashodi se mogu priznati i na osnovu sistematien i racionalne alokacije rashoda na
sve obraunske periode u kojima se oekuju i prihodi po tom osnovu
- RN ukazuju i na mogunost nepostojanja nikakve povezanosti prihoda i rashoda
(manjak, zatezna kamata, kazne i sl.). Tada se rashodi odmah i u cjelosti priznaju

Usklaivanje radi ouvanja kapitala
- Revalorizacija ili usklaivanje vrijednosti ima za posljedicu poveanje ili smanjenje
kapitala. Iako ispunjavaju definiciju prihoda ili rashoda ne ukljuuje se u BU ve prema
konceptu ouvanja kapitala predstavlja korekciju kapitala

Priznavanje elemenata FI
- priznavanje je proces uvrtavanja u BS ili BU stavki koje zadovoljavaju definicije
elemenata
- Treba ih priznati ako:
- je vjerovatno da e bilo koja budua korist povezana s tom stavkom pritjecati u ili iz
pravnog lica ili
- ima troak odnosno cijenu koja se moe pouzdano vrednovati

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

12
Vjerovatnoa budue ekonomske koristi
- je povezan sa stepenom neizvjesnosti
- procjena neizvjesnosti priticanja buduih ekonomskih koristi vri se na osnovu dokaza
koji su raspoloivi u trenutku pripreme FI (ako postoji velika vjerovatnoa naplate
potraivanja onda e se ta stavka uvrstiti u FI)

Pouzdanost vrednovanja - mjerenja
- ako se priznata stavka ne moe izmjeriti ne moe biti elemenat FI
- ponekad procjena ne umanjuje pouzdanost
- stavke koje sada nisu priznate mogu se priznati kada se ispune uslovi
- stavke koje se ne mogu vrednovati mogu se objaviti u zabiljekama

Priznavanje sredstava
- sredstva se prizanju kada je vjerovatno da e budue ekonomske koristi priticati u
preduee, i kada stavka ima cijenu ili vrijednost koja se moe pouzdano izmjeriti
- izdavanje novca koje nee rezultirati u priticanju ekonomskih koristi ne priznaju se
sredstvo ve kao rashod

Priznavanje obaveza
- kada je vjerovatnoa da e odliv resursa proistei iz izmirenja sadanje obaveze i kada
se moem pouzdano izmjeriti

Priznavanje prihoda
- prihod se priznaje kada se poveanje buduih ekonomskih koristi odnosi na poveanje
sredstava ili smanjenje obaveza koja se mogu pouzdano izmjeriti

Priznavanje rashoda
- rashodi se priznaje kada se smanjene buduih ekonomskih koristi odnosi na smanjenje
sredstava ili poveanje obaveza koja se mogu pouzdano izmjeriti
- rashodi se priznaju na osnovu direktne povezanosti nastalih trokova i specifinih
stavki prihoda koji se naziva sueljavanje trokova sa prihodima
- mogu i na osnovu sistematine i racionalne alokacije (razgranienja)
- kada neki izdatak ne proizvodi budue ekonomske koristi
- kada se pojavi obaveza a da se nije priznalo sredstvo

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

13
Vrednovanje elemenata FI
- je proces utvrivanja novanih iznosa po kojima bi trebalo priznati elemente FI
- to je novano kvantificiranje
- vrednovanje se moe vriti:
- egzaktno (tano nastali iznos)
- razumnom procjenom (na bazi vie ili manje pouzdanih pokazatelja)
- najee se koristi naelo nabavne cijene
- mogu se koristi i slijedei oblici vrednovanja:
- historijski troak,
- tekua cijena, (iznos koji bi trebao biti plaen da se isto sredstvo nabavi u tekuem
periodu)
- ostvariva vrijednost, (iznos koji bi se mogao dobiti redovnom prodajom sredstva,
zamjenom i sl.)
- sadanja vrijednost, itd. (sadanja vrijednost oekivanog priliva od sredstva koji se
oekuje u budunosti diskontirana za mogua umanjenja
- kombinacija (npr kod zaliha princip nie cijene)

Utvrivanje fer vrijednosti
- fer vrijednost je iznos za koji bi se neko sredstvo moglo razmijeniti ili obaveza podmiriti
izmeu obavijetenih i zainteresiranih stranaka u transakciji u kojoj se cijena utvruje
pogodbom. Prema tome bitni elementi su.
- Slobodna razmjena
- Izmeu zainteresiranih strana
- Izmeu dobro obavijetenih strana
- Fer vrijednost je najblii terminu trine vrijednosti (razlika je jedino to se pojavljuje
vie uesnika i to se cijena ne utvruje pogodbom)
- za trine vrijednosne papire njihova trina vrijednost
- vrijednostni papiri koji nisu trini se procjenjuje na osnovu koeficijenta cijene zarade,
prinosa na dividende i oekivane stope porasta uporednih vrijednosnih papira pravnih
lica sa slinim karakteristikama
- potraivanje prema tekuim kamatnim stopama umanjena za ispravku vrijednosti i
trokove naplate
- zalihe je prodajna cijena umanjena za trokove prodaje i razumno smanjenje gubitka
za nabavljaev trud kod prodaje
- proizvodnja u toku vrijednost zavrenih proizvoda umanjena za trokove dovrenja,
trokove prodaje i razumno umanjenje profita za dovrenje i prodaju
- zalihe sirovina i materijala tekui troak zamjene
- postrojenja i oprema utvrena procjenom ili troak zamjene po odbitku amortizacioje
- nematerijalna stalna sredstva na bazi najbolje dostupne informacije o iznosu kojeg bi
pravno lice platilo za sredstvo u transakciji pred pogodbom
- dobavljai sadanja vrijednost plative obaveze (diskontovana)
- ugovori o obavezama isto kao dobavljai

KONCEPTI KAPITALA I ODRAVANJA KAPITALA

Koncepti kapitala
- Koncept ouvanja kapitala bavi se time kako pravno lice treba definisati kapital koji
nastoji ouvati. On osigurava vezu izmeu koncepta kapitala i koncepta dobiti stoga to
osigurava nain na koji se dobit mjeri, on je preduslov za razlikovanje izmeu prinosa
od kapitala i povrata kapitala preduzea, a samo se prilivi sredstava koji premauju
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

14
iznose potrebne za ouvanje kapitala mogu smatrati za dobit i stoga kao prinos od
kapitala. Stoga je dobit preostali iznos nakon to su rashodi bili odbijeni od prihoda
- finansijski koncept kapitala kapital je sinonim za neto sredstva ili vlasniki kapital
pravnog lica. Vlasnici prvenstveno brinu o odravanju vrijednosti i o kupovnoj moi
uloenog novca
- fiziki koncept kapital je proizvodna sposobnost bazirana na jedinici proizvoda na dan
- odabir koncepta zavisi od cilja korisnika

Koncept ouvanja kapitala i utvrivanja dobiti
- ouvanje finansijskog kapitala dobit je zaraena samo ako finansijski iznos neto
sredstava na kraju perioda premauje finansijski iznos neto sredstava na poetku,
nakon iskljuivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima
- ouvanje fizikog kapitala - dobit je zaraena ako fizika sposobnost pravnog lica na
kraju perioda premauje fiziku sposobnost na poetku
- koncept ouvanja kapitala znai da je iznos kapitala na poetku isti kao i na kraju a
razlika je dobit ili gubitak
- kod koncepta finansijskog kapitala do poveanja moe doi i uslijed poveanja cijena
pa se zbog toga mora razlikovati korekcija ouvanja kapitala i dobit


FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

15
Knjigovodstveni dokumenti i evidencije te rokovi uvanja

Kontni plan za preduzea

Pitanja iz RN
- Definicija RN I RS
- Svrha I status RN
- Djelokrug RN
- Korisnici FI
- Ciljevi FI
- Podjela FI
- Objavljivanje FI
- Temeljne postavke FI
- Kvalitativne karakteristike FI
- Elementi FI
- Priznavanje elemenata FI
- Vrednovanje (mjerenje) elemenata FI
- Koncepti kapitala i odravanja kapitala
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

16
RAUNOVODSTVENI STANDARDI

Rjeenje o usklaenosti Okvira raunovodstvenih naela sa Zakonom o raunovodstvu -
Okvir RN broj 1119-02/98 od 31.08.1998. koje je donio ZRR F BiH usklaeni su sa
Zakonom o raunovodstvu (SL 2/95 i 12/98)

Rjeenje o usklaenosti Okvira raunovodstvenih standarda sa Zakonom o
raunovodstvu - Okvir RS broj 665-02-01/03 od 26.05.1998. koje je donio ZRR F BiH
usklaeni su sa Zakonom o raunovodstvu (SL 2/95 i 12/98)

RS 1 Prezentacija finansijskih izvjetaja
RS 2 Zalihe
RS 7 Izvjetaji o gotovinskim tokovima
RS 8 Dobit ili gubitak perioda, temeljne greke i promjene raunovodstvenih
politika
RS 10 Potencijalni dogaaji i dogaaji nastali nakon datuma bilansa stanja
RS 11 Ugovori o izgradnji
RS 14 Izvjetavanje po segmentu
RS 16 - Nekretnine, postrojenja, oprema i ostala materijalna stalna sredstva
RS 18 Prihod
RS 20 Raunovodstvo donacija i pomoi
RS 21 Efekti promjena kurseva stranih valuta
RS 23 Trokovi pozajmljivanja
RS 24 Objavljivanje povezanih stranaka
RS 25 Ulaganja
RS 27 Konsolidovani finansijski izvjetaji
RS 28 Pridruena pravna lica
RS 31 Zajedniki poduhvati

SL 50/98

RS 9 Trokovi istraivanja i razvoja
RS 12 Porez na dobit
RS 15 Informacije koje pokazuju uinke mijenjanja cijena
RS 17 - Najmovi (lizing)
RS 30 Objavljivanja u finansijskim izvjetajima banaka i slinih finansijskih
institucija
RS 32 Finansijski instrumenti: objavljivanje i prezentacija
RS 33 Zarada po dionici
RS 34 Intervalni finansijski izvjetaj

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

17
SL 52/99

RS 16 Nekretnine, postrojenja, oprema
RS 19 Primanja zaposlenih
RS 22 Poslovne kombinacije
RS 26 Raunovodstvo i izvjetavanje o penzionim planovima
RS 28 Pridruena pravna lica
RS 31 Zajedniki poduhvati
RS 35 Obustavljeno poslovanje
RS 36 Umanjenje vrijednosti sredstava
RS 37 - Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna sredstva
RS 38 Nematerijalna sredstva


RS 29 Raunovodstveno izvjetavanje u hiperinflacionim privredama
RS 39 Finansijski instrumenti Priznavanje i odmjeravanje
RS 41 Poljoprivreda

RS 3 Konsolidovani finansijski izvjetaji (1976, suspendovan 1989 i zamijenjen RS 27 i
RS 28)
RS 4 Amortizacija (povuen 1999, zamijenjen sa RS 16, 22, i 38)
RS 5 Informacije koje trebaju biti objavljene u finansijskim izvjetajima (1976,
suspendovan 1997 i zamijenjen RS 1)
RS 6 Raunovodstveni tretman promjena cijena (Zamijenjen RS 15)
RS 9 Aktivnosti istraivanja i razvoja (Zamijenjen RS 38)
RS 13 Prezentacija tekuih sredstava i tekuih obaveza (Zamijenjen RS 1)
RS 25 Raunovodstvo investicija (zamijenjen RS 39 i RS 40)
RS 40 Investment Property (u primjeni od 2000)
RS 41 Agriculture (u primjeni od 2001)

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

18
Pregled MRS (eng. IAS)

RS 1 Prezentacija finansijskih izvjetaja (revidiran 1997, 2005)
RS 2 Zalihe (revidiran 1993, 2005)
RS 3 Konsolidovani finansijski izvjetaji (1976, suspendovan 1989 i zamijenjen RS 27 i
RS 28)
RS 4 Amortizacija (povuen 1999, zamijenjen sa RS 16, 22, i 38)
RS 5 Informacije koje trebaju biti objavljene u finansijskim izvjetajima (1976,
suspendovan 1997 i zamijenjen RS 1)
RS 6 Raunovodstveni tretman promjena cijena (Zamijenjen RS 15)

RS 7 Izvjetaji o gotovinskim tokovima (1994, 2004)
RS 8 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreke
(Ukida se raniji MRS 8 - Dobit ili gubitak perioda, temeljne greke i promjene
raunovodstvenih politika)
RS 9 Aktivnosti istraivanja i razvoja (Zamijenjen RS 38)
RS 10 Dogaaji nakon datuma bilansa (ukida se raniji MRS 10 - Potencijalni
dogaaji i dogaaji nastali nakon datuma bilansa stanja)
RS 11 Ugovori o izgradnji (1995)
RS 12 Porez na dobit revidiran 1998
RS 13 Prezentacija tekuih sredstava i tekuih obaveza (Zamijenjen RS 1)
RS 14 Izvjetavanje po segmentu (revidiran 1998)
RS 15 Informacije koje pokazuju uinke mijenjanja cijena (zamijenjen MRS 21)
RS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema (ukida se raniji MRS 16 - Nekretnine,
postrojenja, oprema i ostala materijalna stalna sredstva)
RS 17 - Lizing (ukida se raniji MRS 17 -Najmovi (lizing)
RS 18 Prihod (1995)
RS 19 Primanja zaposlenih (1999)
RS 20 Raunovodstvo donacija i pomoi (1984)
RS 21 Efekti promjena kurseva stranih valuta (revidiran)
RS 22 Poslovne kombinacije povuen
RS 23 Trokovi pozajmljivanja (1995)
RS 24 Objavljivanje povezanih stranaka - revidiran
RS 25 Ulaganja ??? - povuen
RS 25 Raunovodstvo investicija (zamijenjen RS 39 i RS 40)
RS 26 Raunovodstvo i izvjetavanje o penzionim planovima (1988)
RS 27 Konsolidovani finansijski izvjetaji - revidiran
RS 28 Ulaganja u pridruena drutva - revidiran
RS 29 Raunovodstveno izvjetavanje u hiperinflacionim privredama (1990)
RS 30 Objavljivanja u finansijskim izvjetajima banaka i slinih finansijskih
institucija (1991)
RS 31 Udjeli u zajednikim pothvatima (ukida se raniji MRS 31 - Zajedniki
poduhvati)
RS 32 Finansijski instrumenti: objavljivanje i prezentacija - revidiran
RS 33 Zarada po dionici - revidiran
RS 34 Intervalni finansijski izvjetaj (1999)
RS 35 Obustavljeno poslovanje - povuen
RS 36 Umanjenje vrijednosti sredstava - revidiran
RS 37 - Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna sredstva (1999)
RS 38 Nematerijalna sredstva - revidiran
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

19
RS 39 Finansijski instrumenti Priznavanje i odmjeravanje - revidiran
RS 40 Ulaganja u nekretnine (u primjeni od 2000) - revidiran
RS 41 Poljoprivreda (u primjeni od 2001)


Pregled MSFI (eng. IFRS)

MSFI 1 Prva primjena MSFI
MSFI 2 Isplate temeljem dionica
MSFI 3 Poslovne kombinacije
MSFI 4 Ugovori o osiguranju
MSFI 5 Stalna sredstva namijenjena prodaji
MSFI 6 Istraivanje i vrednovanje mineralnih resursa
MSFI 7 Finansijski instrumenti Objava

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

20
Osnovne razlike u odnosu na period prije 1.1.2005.
- primjenjuju se MRS i MSFI
- nove kategorije stalnih sredstava
o dugotrajna imovina iskazana po fer vrijednosti
o ulaganja u nekretnine (MRS 40)
o imovina klasificirana za prodaju i prekinuto poslovanje (MSFI 5)
- revalorizacija dugotrajne imovine na fer vrijednost (izuzetno kompleksan)
- priznavanje prihoda od prodaje dugotrajne imovine po neto principu
- ukidanje mogunosti primjene LIFO metode
- ukidanje kategorije vanrednih prihoda i rashoda
- povlaenje MRS 25 i zamjenjeno dopunom MRS 27, 28 i 39


Zakonski okvir raunovodstva u F BiH

- Zakon o raunovodstvu i reviziji BiH (Sl. Glasnik Bih 42/04
- Zakon o raunovodstvu i reviziji F BiH (SN F BiH 32/05


Osnovne napomene za itanje MRS

- tekst pisan masnim kurzivom je osnovni tekst
- sastavni dijelovi su:
o cilj
o djelokrug
o osnovne definicije
o svrha
o opta razmatranja
o objavljivanja
o datum stupanja na snagu
-
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

21
- RS 1 Prezentacija finansijskih izvjetaja

- revidiran 1997, obavezna primjena od 1.1.2005.

UVOD

UV1 zamjenjuje MRS1 iz 1997., a obavezan od 1.1.2005.
Razlozi revidiranja MR1

UV2
u skladu sa projektom Unapreenje MRS, a na osnovu kritika upuen MRS1
cilj je smanjenje alternativa, ponavljanja i protivrjenosti

UV3 glavni ciljevi su bili:
- stvoriti okvir za procjenu kako prezentirati poslovanje
- utemeljiti kriterije za klasifikovanje sredstava i obaveza
- zabraniti klasifikaciju stavki kao vanredne stavke
- specificirati objavljivanja

UV4 odbor nije ponovno razmatrao osnovni pristup prezentacije FI

PROMJENE u ODNOSU NA RANIJE ZAHTJEVE

UV5 glavne promjene u odnosu na raniju verziju MRS1 date su u nastavku
Fer prezentacija i odstupanje od MSFI-ova

UV6 ukljuena objanjenja termina fer prezentacija pod ime se podrazumijevaju FI
koji su prezentirani na fer nain

UV7 omoguuje da se odstupi od zahtjeva samo izuzetno, ako bi to moglo dovesti do
konflikta sa okvirom ili drugim MRS, i to samo ako to nije striktno zabranjeno nekim
relevantnim regulatornim okvirom

Klasifikacija sredstava i obaveza

UV8 klasifikacija sredstava i obaveza prema stepenu likvidnosti (bolja klasifikacija od
tekua/netekua)

UV9 obaveze koje nastaju prvenstveno u svrhu trgovanja klasifikuju se obavezno kao
tekue kratkorone obaveze

UV10 finansijske obaveze koje dospjevaju u okviru 12 mjeseci nakon datuma bilansa
klasifikuju se kao tekue obaveze (pa ak i ako se postigne sporazum o refinansiranju)

UV11 ako se uslijed krenja ugovora neka dugorona obaveza mora platiti odmah
klasificira se kao kratkorona, ak i ako povjerilac ne trai izvrenje

Prezentacija i objavljivanje

UV12 MRS zahtijeva sljedea objavljivanja:
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

22
a) okvirne procjene, odvojeno od oniih koje su ukljuene u konkretne procjene
b) kljune procjene u pogledu budunosti i ostale izvore neizvjesnosti

UV13 Izostavljene su slijedee objave:
a) rezultati poslovnih aktiovnosti ivanrednih stavki
b) broj zaposlenika pravne osobe

UV14 MRS 1 ukljuuje sva ostala objavljivanja kao i u prethodnim MRS uz dopunu da se
na glavnom obrascu bilansa moraju nai i podaci o:
a) biolokim sredstvima
b) tekue i odgoene poreske obaveze i poreska sredstva
c) iznos koji obuhvata zbir dobiti/gubitka poslije poreza za prekinuto poslovanje i
dobit/gubitak poslije poreza koji je priznat mjerenjem fer vrijednosti umanjene za
trokove prodaje ili otuivanja sredstava

OSTALE IZMJENE

UV15 zahtjevi za izbor i primjenu raunovodstvenih politika prebaeni su u MRS 8

UV16 Zahtjevi u vezi prezentacije dobitka ili gubitka razdoblja iz MRS 8 prebaeni su u
ovaj MRS

UV17 dodana je definicija pojma znaajan

UV18 MRS zahtijeva objavljivanje dobiti ili gubitka koji se odnosi
na manjinski interes i dio vlasnicima kapitala matinog preduzea

UV19 na glavnom obrasu obavezno izvjestiti o promjenama u kapitalu, ukupnog prihoda
i rashoda

Standarde koji su tampani masnim kurzivom treba itati u kontekstu osnovnog
materijala i uputa za primjenu u ovom standardu, te u kontekstu Zakona o raunovodstvu i
Okvira raunovodstvenih naela. F BiH Raunovodstveni standardi (u daljem tekstu F BiH
RS) se ne primjenjuju na bezbaajne stavke (vidjeti paragraf 35 Okvira Raunovodstvenih
naela).

Cilj

1. Cilj ovog standarda je da uredi osnovu za prezentaciju finansijskih izvjetaja ope
namjene, ime bi se omoguilo poreenje izmeu finansijskih izvjetaja iz prethodnih
godina istog pravnog lica kao i poreenje sa finansijskim izvjetajima razliitih pravnih
lica. Priznavanje, vrednovanje i objavljivanje specifinih transakcija i dogaaja se
obrauje u ostalim F BiH RS.





- Da istakne osnovne zahtjeve u pripremi i prezentaciji finansijskih
izvjetaja koji se pripremaju i prezentiraju sa ciljem pruanja
uobiajene vrste i obima finansijskih informacija za potrebe
najireg kruga korisnika tih informacija
- Cilj je da se ostvari uporedivost sa
- vremensku uporedivost
- meu preduzeima
- primarnu odgovornost za pripremu i prezentaciju FI ima
menadment pravnog lica koji je ujedno i korisnik tih informacija
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

23










Djelokrug

2. Ovaj se standard primjenjuje na prezentaciju svih finansijskih izvjetaja opte
namjene koji su pripremljeni i prezentirani u skladu sa Zakonom o
raunovodstvu i Okvirom raunovodstvenih naela.

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

24








3. Finansijski izvjetaji opte namjene su oni FI koji zadovoljavaju potrebe korisnika, koji
nisu u poziciji da zahtijevaju izvjetaje prilagoene njihovim specifinim informacijskim
potrebama. Ovaj standard se ne primjenjuje na skraene FI koji se sastavljaju u skladu
sa MRS 34 (FI u toku godine). Primjenjuje se na sve pravne osobe
4. MRS 30 Objavljivanja u FI banaka i slinih finansijskih institucija postavlja i druge
zahtjeve
5. MRS koristi pojmove karakteristine za profitne organizacije, zato e neprofitne
organizacije moda morati dopuniti odreene pojmove i zahtjeve
6. pravne osobe iji vlasniki kapital nije definisan u skladu sa MRS 32. mogu usvojiti da
u FI prezentiraju udjele lanova ili pojedinanih vlasnika

Svrha finansijskih izvjetaja

7. Finansijski izvjetaji predstavljaju strukturiran finansijski prikaz finansijskog stanja i
transakcija izvrenih od strane pravnog lica. Cilj finansijskih izvjetaja je da se
obezbijedi informacija o finansijskom stanju, perfomansi (uspjenosti poslovanja) i
gotovinskim tokovima pravnog lica, koje su od koristi irokom krugu korisnika u
donoenju finansijskh odluka. Finansijski izvjetaji takoe prikazuju rezultate koje je
rukovodstvo pokazalo u upravljanju povjerenim mu izvorima. Kako bi se ispunio ovaj
cilj, finansijski izvjetaji moraju obezbijediti informacije koje se tiu:
a) sredstava,
b) obaveza,
c) vlasnikog kapitala
d) prihoda i rashoda, zajedno sa dobicima i gubicima
e) Ostalim promjenama u kapitalu i
f) gotovinskih tokova pravnog lica

Pod navedenim kategorijama se podrazumijevaju definicije navedene u Okviru RN.

Ovakva informacija, zajedno sa ostalim informacijama sadranim u zabiljekama
finansijskih izvjetaja, od pomoi je korisnicima u predvianju buduih gotovinskih tokova
pravnog lica, a naroito u pouzdanosti i vremenu ostvarivanja gotovine i njenih
ekvivalenata.



- svi finansijski izvjetaji ukljuuju i konsolidovane FI
- ZoR propisuje obavezu svim pravnim licima sa sjeditem na
teritoriji F BiH da vode knjigovodstvo i sastavljaju FI u skladu sa
lokalnim zakonima bez obzira na djelatnost
- Forma FI nije ista za sva pravna lica
- strukturiran finansijski prikaz znai da se pojedini elementi FI
iskazuju u sistematiziranoj a kod nas i u unaprijed proopisanoj
formi, klasificirani i potklasificirani po svojim vrstama i podvrstama
- prilikom sainjavanja dodatnih informacija uvijek treba imati u vidu
potrebe korisnika tih informacija
- FI su svojevrsno ogledalo uspjenosti rada menadmenta, tek kao
mjerilo upravljaima prilikom odluivanja o sudbini menadmenta
- Opasnost da zbog gore navedenog menaderi "friziraju" FI
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

25







Dijelovi finansijskih izvjetaja

8. Potpuni set finansijskih izvjetaja sadri sljedee komponente:
a) bilans stanja
b) bilans uspjeha (raun dobiti i gubitaka)
c) izvjetaj gotovinskih tokova
d) izvjetaj o svim promjenama u vlasnikom kapitalu i
e) raunovodstvene politike i zabiljeke uz finansijske izvjetaje.
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

26



































9. Mnoga preduzea u FI ukljuuju i objanjenja finansijske uspjenosti i poloaja
kao to su:
a) glavne faktore i uticaje, promjene u okruenju, investicijske odluke, politiku
dividendi
b) izvore finansiranja te odnos kapitala i obaveza
c) resurse preduzea koji nisu priznati u FI

10. Mnoga preduzea dodaju u FI i izvjetaje o zatiti ovjekove okoline

Definicije

11. Koriste se slijedee definicije:

Neizvedivo primjena nekog MR je nepraktina, ako ga pravna osoba ne moe primjeniti
ni poslije vie pokuaja
- BS predstavlja sistematian pregled vrijednosti sredstava,
obaveza i kapitala pravnog lica tj pregled finansijskog poloaja
na odreeni dan
- Statinost BS i pokuaj uvoenja dinaminosti uvoenjem kolone
za prethodnu godinu
- Stavke su navedene po principu rastue likvidnosti i rastue
dospjelosti
- U nekim zemljama mala, srednja i velika preduzea nemaju isti
broj propisanih pozicija BS
- Stalna rasprava o broju pozicija BS
- BU (raun dobitak i gubitka) prikazuje prihode, rashode i
finansijski rezultat za odreeni period, te iskazuje pokazatelje
uspejnosti poslovanja perfomanse preduzea
- Iste napomene o broju pozicija vae kao i kod BS
- Propisani obrazac zahtijeva odvojeno iskazivanje elementata BU
za osnovnu djelatnost, ostale i vanredne djelatnosti
- IGT prikazuje promjene finansijskog poloaja pravnog lica kroz
gotovinske tokove razvrstane na poslovne, ulagake i finansijske
aktivnosti
- Pokazuje kako je i zbog ega dolo takvog stanja novca i
ekvivalenata
- Potreba za IGT pojavljuje se kao rezultat primjene akrualne
osnove i uslijed toga neslaganja izmeu ekonomskih i novanih
tokova u preduzeu
- Poto uvijek polazi od stanja na poetku perioda, promjena u toku
perioda i daje stanje na kraju perioda IGT je dinamian prikaz
- IPVK je takoer izvjetaj koji ukazuje na promjene u
finansijskom poloaju pravnog lica
- Prikazuje poetno stanje kapitala, dodatno uplaeni kapital,
efekte revalorizacije stalnih sredstava, rezerve pranvog lica kao i
o stanju akumuliranih dobitaka ili gubitaka, kao i podatke o
promjenama u dionikom kapitalu i vrijednosti dionica
- RPZ ima cilj da dopuni i obrazloi ostale FI
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

27

MSFI

Znaajnost izostavljanje ili pogreno navoenje stavki je znaajno ako bi ono,
pojedinano ili ukupno, moglo uticati na ekonomske odluke koje korisnici donose na
osnovu FI. Znaajnost zavisi od veliine i prirode izostavljanja ili pogrenog navoenja

Biljeke sadre informacije pored infromacija prezentiranih u FI. Biljeke pruaju opise ili
ralanjivanja stavki FI, kao i stavki koje nisu ispunile uslove za uvrtavnaje u FI

12. Procjenjivanje moe li izostavljanje ili pogreno navoenje uticati na ekonomske odluke
korisnika zahtijeva posebno razmatranje procjenjivanja

Opa razmatranja

Fer prezentacija i saglasnost sa raunovodstvenim standardima

13. Finansijski izvjetaji treba da daju istinit i fer pregled finansijske situacije,
perfomanse i gotovinskih tokova pravnog lica. Pravilna primjena Okvira i FbiH
RS, zajedno sa dodatnim objavama, kada je to potrebno, treba dati istinit i fer
pregled finansijskih izvjetaja.
14. Pravne osobe koje su sastavile FI u skladu sa MRS trebaju to objaviti u
zabiljekama kao eksplicitnu i bezrezervnu injenicu
15. Fer prezentacija zahtjeva:
a) da izabere raunovodstvene politike u skladu sa MRS 8
b) prezentira informacije na nain osiguraju potivanje osnovnih naela iz
Okvira relevantnost, pouzdanost, uporedivost, razumljivost itd.
c) Osigura dodatna objanjenja

16. Neodgovarajui raunovodstveni postupci se ne mogu ispravitiniti opravdati ni
objavljivanjem raunovodstvenih politika niti zabiljekama ni dodatnim
objanjenjima.

17. Pod izuzetno rijetkim okolnostima, kada menadment doe do zakljuka da bi
saglasnost sa zahtjevom odreenog standarda mogla navesti na pogrean
zakljuak, i da bi stoga odstupanje od takvog zahtjeva bilo neophodno u cilju fer
prezentacije, pravno lice treba da odstupi od zahtjeva o objavi uz odobrenje
Zavoda za raunovodstvo i reviziju za takvo odstupanje.

18. Kada pravna osoba odstupa od zahtjeva MRS ona tereba objaviti:
a) Da je menadment zakljuio da FI predstavljaju fer pregled,
b) Da se postupalo u skladu sa svim principima, tumaenjima i MRS osim to se
odstupilo od konkretnog zahtjeva da bi se osigurala fer prezentacija,
c) Naziv standarda, okvira ili tumaenja od kojega se odstupilo, razloge zbog kojih bi
taj postupak bio pogrean
d) Za svaki period finansijski uticaj odstupanja u odnosu na ono to je zahtjevano
19. ako je preduzee odstupilo od MRS u prethodnom razdoblju a to jo uvijek utie na
poslovanje, onda je potrebno postupiti u skladu sa takom 18.
20. To se npr odnosi na odstupanje od mjerenja sredstava ili obaveza
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

28
21. Ako menadment zakljui da bi postupanje u skladu sa MRS bilo pogreno i dovelo do
konflikta, a regulatorni okvir zabranjuje odstupanje, pravna osoba treba da maksimalno
umanji uoeni pogreni aspekt tako to e:
- objaviti naziv MRS o kojem se radi, prirodu zahtjeva, razloge zato menadment
misli da je postupanje u skladu sa MRS pogreno
- za svako razdoblje usklaivanja za svaku stavku u FI
22. Prilikom ocjenjivanja bi li postupanje bilo u skladu sa zahtjevom MRS bilo pogreno
menadment treba da razmatra:
a) zato cilj FI iz MRS nije ostvaren u odreenim okolnostima
b) koliko se okolnosti razlikuju od onih u MRS

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

29
Stalnost poslovanja

23. FI treba pripremati na osnovi naela stalnost poslovanja, osim ako menadment ne
namjerava likvidirati preduzee ili prestati sa poslovanjem. Ako menadment ocjeni da
nee moi poslovati trajno, odnosno sastaviti FI u skladu sa ovim naelom, duan je da to
objavi u FI

24. Za ocjenu stalnosti poslovanja menadment razmatra budunost tj najmanje 12
mjeseci unaprijed, a moe i vie

Raunovodstvena osnova nastanka dogaaja

25. Pravna osoba treba sastaviti svoje FI prema raunovodstvenoj osnovi nastanka
dogaaja, osim za informacije o novanim tokovima

26. Prema osnovi nastanka dogaaja stavke se priznaju kao elementi FI kada one za ove
elemente udovoljavaju definicijama i kriterijima priznavanja iz okvira

Dosljednost prezentacije

27. Prezentacija u FI treba biti identina u vie uzastopnih razdoblja osim:
a) ako je oigledno da bi drugaija prezentacija ili klasifikacija bila primjerenija
b) kada MRS zahtijevaju izmjenu u prezentaciji

28. Pravna osoba mijenja prezentaciju svojih FI samo ako izmjenjena prezentacija
osigurava informacije koje su pouzdanije i relevantnije za korisnike FI, i ako je vjerovatno
da e se izmjenjena prezentracija nastaviti i u narednim periodima

Znaajnost i saimanje

29. Svaku znaajnu skupinu slinih stavki u FI treba prikazati odvojeno. Stavke koje su
razliite prirode ili funkcije treba prikazati odvojeno osim ako su one beznaajne

30. Stavka koja nije dovoljno znaajna da bi se odvojeno prikazala na glavnom obrascu FI
ipak moe biti dovoljno znaajna da se odvojeno prezentira u biljekama

Prebijanje

32. Sredstva, obaveze, prihode i rashode ne treba prebijati osim kada je prebijanje
potrebno ili dozvoljeno MRS

33. Prebijanje umanjuje razumijevanje nastale transakcije, te njenu vrijednost za
donoenje odluka

34. Karakteristian primjer je evidentiranje prihoda ili rashoda od prodaje stalnih sredstava

35. Slian primjer su i stavke koje su sline po svojoj prirodi, a evidentiraju se na neto
osnovi su pogodne za prebijanje, ali nije dozvoljeno (npr dobici ili gubici po osnovu kursnih
razlika)

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

30
Usporedne informacije

36. Za sve stavke FI treba objaviti informaciju o visini iste stavke u prethodnom periodu.
Uporedne informacije treba objaviti i za tekstualne informacije

37. Primjeri tekstualnih informacija su informacije o sudskim sporovima

38. Kada se mijenja klasifikacija stavki u FI potrebno je izvriti reklasifikaciju i za
komparativne informacije, pri emu treba objaviti prirodu, iznos i razlog za reklasifikaciju
uporednih iznosa

39. Ako je reklasifikacija neizvodiva, pravno lice treba objaviti razloge zato iznosi nisu
reklasificirani i prirodu korekcija koje bi trebalo poduzeti

40. Reklasifikacija ponekad nije mogua jer nije izvodljivo ponovno kreiranje informacija iz
prethodnog obraunskog perioda

41. MRS 8 obrauje usklaivanja uporednih informacija koje se zahtijeva kada pravna
osoba mijenja raunovodstvene politike ili ispravlja greku.

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

31
Struktura i sadraj

Uvod

42. Standard zahtjeva odreena objavljivanja

43. Termin "objavljivanje" se koristi u irem smislu, obuhvatajui objavljivanja u svim FI pa
i zabiljeke


Identificiranje FI

44. FI se trebaju jasno identificirati j razlikovati od drugih informacija koje su objavljenje u
istom dokumentu

45. MRS se odnose samo na FI a ne na druge infromacije prisutne u godinjim
izvjetajima. Zato se moraju jasno razlikovati.

46. Svaka komponenta se mora jasno identifikovati, a za tu svrhu treba posebno istaknuti:
a) naziv izvjetajne pravne osobe
b) da li se FI odnosi na pojedinanu pravnu osobu ili skupinu
c) datum bilansa ili razdoblja
d) naziv valute
e) nivo preciznosti koja je koritena za prezentiranje iznosa u FI

47. To se postie objavljivanjem na svakoj stranici (u zaglavlju) svih potrebnih informacija,
ili ako se radi o elektronskoj formi ponavljanjem tih informacija dovoljno esto.

48. Dozvoljeno je skraivanje velikih iznosa na 000 ili milione.

Izvjetajno razdoblje

49. FI treba prezentirati najmanje jednom godinje. Ako se koristi dui vremenski period
onda se mora objaviti razlog za to te ukazati na neuporedive informacije.

50. MRS dozvoljavaju da se FI pripremaju za period od 52 sedmice a ne godinu dana

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

32
Bilans stanja

Razlika tekue / netekue

51. Pravna osoba treba iskazati tekua i stalna sredstva i kratkorone i dugorone
obaveze kao izvdvojeno klasificirane pozicije na glavnom obrascu BS, osim kada
prezentacija na temelju likvidnosti prua informacije koje su pouzdanije i relevantnije

52. Bez obzira na metodu prezentacije, za svaku stavku sredstava i obaveza u kojoj su
sadrani iznosi za koje se oekuje da e biti nadoknaeni ili podmireni u razdoblju kraem
od 12 mjeseci od datuma bilansa ili u razdoblju duem od 12 mjeseci pravna osoba treba
objaviti iznos za koji se oekuje da e biti nadoknaen ili podmiren nakon razdoblja od 12
mjeseci.

53. Stavka lana 51 posebno je pogodna za preduzea koja se bave trgovinom ili
pruanjem usluga

54. U finansijskim institucijama pogodnija je kalsifikacija prema likvidnosti

55. Dozvoljava se kombinovana klasifikacija tj da se najprije izvri klasifikacija na tekua i
netekua, a zatim u okviru njih prema likvidnosti.

56. Informacije o oekivanim datumima realizacije sredstava i obaveza korisne su kod
ocjenjivanja likvidnsoti i solventnosti

Tekua sredstva

57. Neko sredstvo treba klasificirati kao tekue ako ispunjava bilo koji od sljedeih uslova:
a) ako se oekuje da se realizuje ili se dri radi prodaje tokom normalnog poslovnog
ciklusa
b) ako se dri prvenstveno u cilju trgovanja
c) ako se oekuje da e se realizovati u okviru 12 mjeseci nakon datuma bilansa
d) ako se radi o novcu ili novanom ekvivalentu, osim ako je ograniena njegova namjena,
za najmanje 12 mjeseci poslije dana bilansiranja

Sva druga sredstva treba klasifikovati kao netekua (stalna) sredstva

58. Standard koristi termin netekua, a dozvoljava koritenje alternativnih naziva

59. Poslovni ciklus pravne osobe jeste vremensko razdoblje izmeu nabavke sredstava za
proizvodnju i njihove realizacije u novac. Ako se poslovni ciklus ne moe jasno
identifikovati onda se podrazumijeva period od 12 mjeseci.

Tekue obaveze

60. Obavezu treba klasifikovati kao tekuu obavezu ako zadovoljava bilo koji od sljedeih
kriterija:
a) oekuje se da e biti izmirena tokom normalnog poslovnog ciklusa
b) stvara se prvenstveno u procesu trgovanja
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

33
c) dospijeva za podmirenje u okviru razdoblja od dvanaest mejseci nakon datuma
bilansiranja
d) pravna osoba nema bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obaveze za najmanje 12
mjeseci nakon datuma bilansiranja

Sve ostale obaveze se kalsificiraju kao nnetekue (dugorone) obaveze

61. Odreene tekue obavez kao npr obaveze prema dobavljaima, prema zaposlenima i
slino, predstavljaju tekue obaveze ak i kada one dospijevaju za izmirenje 12 mjeseci
nakon datuma bilansiranja

62. Finansijske obaveze nastale po osnovu trgovanja su tekue a finansijske obaveze na
dugoronoj osnovi su netekue obaveze.

63. Pravna osoba klasifikuje obaveze kao tekue kada one dospijevaju za podmirenje u
okviru 12 mejseci nakon datuma bilansiranja ak i ako;
a) je izvorni rok bio dulji od 12 mjeseci
b) ugovorom o refinansiranju ili reprogramu duga na dugoronoj osnovi zakljuen nakon
datuma bilansiranja a prije nego to su finansijski izvjetaji odobreni za objavljivanje

64. Ako se postigne dogovor o refinansiranju na rok dui od 12 mejseci onda se takve
obaveze klasifikuju kao dugorone. Ako ne postoji ugovor o refinansiranju to se ne moe
uraditi.

65. Kada pravna osoba prekri ugovor o dugoronom zajmu i obaveze bude plativa odmah
ona se kalsifikuje kao tekua ak i ako se zajmodavac nakon datuma bilansiranja a prije
objavljivanja FI se sloi da nee zahtijevati naplatu.

66. Obaveza se klasifikuje kao dugorona ako se zajmodavac prije datuma bilansiranja
sloi da odobri grace period od najmanje 12 mjeseci.

67. U vezi zajmova klasifikovanih kao tekue obaveze, ako izmeu datuma bilansa i
datuma kada su FI objavljeni doe do slijedeih dogaaja ti se dogaaji objavljuju kao
dogaaji za koje se vri usklaivanje nakon datuma bilansa u skladu sa MRS 10
Dogaaji nakon datuma bilansa:
a) refinansiranje na dugoronoj osnovi
b) ispravljanje krenja ugovora o zajmu
c) dobivanje grace perioda
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

34
Informacije koje treba prikazati na glavnom obrascu bilansa stanja

68. Na glavnom obrascu BS treba obuhvatiti najmanje sljedee stavke:
a) postrojenja, nekretnine i oprema
b) ulaganja u nekretnine
c) nematerijalna sredstva
d) finansijksa sredstva
e) ulaganja koja se obraunavaju metodom udjela
f) bioloka sredstva
g) zalihe
h) potraivanja od kupaca i druga potraivnaja
i) novac i novane ekvivalente
j) obaveze prema dobavljaima i ostale obaveze
k) rezervisanja
l) finansijske obaveze
m) tekue poreske obaveze i sredstva
n) odgoene poreske obaveze i sredstva
o) manjinski interes iskazan u okviru kapitala
p) emitirani kapital i rezerve koje pripadaju vlasnicima kapitala matinog preduzea

68A) Glavni obrazac BS takoer treba sadravati:
a) ukupan iznos sredstava klasificiranih kao sredstva koja se dre radi prodaje i
iznos sredstava koja su ukljuena u skupine koje se otuuju, a koje su klasificirane
u skladu sa MSFI 5
b) obaveze koje su ukljuene u grupu za otuivanje a koje su klasificirane kao one
koje se dre radi prodaje

69. Dodatne stavke, naslove i meuzbrojeve treba prikazati na glavnom obrascu BS
kada je takvo prikazivanje releevantno za razumijevanje finansijske pozicije pravne
osobe

70. Ako pravna osoba na glavnom obrascu BS odvojeno iskazuje tekua i netekua
sredstva i obaveze, u tom sluaju ne bi trebalo odgoena poreska sredstva klasificirati kao
tekua sredstva (obaveze)

71. Ovaj standard ne propisuje oblik ili redoslije unoenja pozicija u BS

72. Odluku o tome da li dodatne stavke prikazati odvojeno treba temeljiti na procjeni:
a) prirode i likvidnosti sredstava
b) funkcije sredstava u okviru pravne osobe
c) iznosa, prirode i vremenskog raspored obaveza

73. Koritenje razliitih osnova mjerenja ukazuje na potrebu zasebne prezentacije takvih
stavki (jer se i njihova priroda i funkcija razlikuju)

Informacije koje treba prikazati bilo na glavnom obrascu BS ili u zabiljekama

74. Pravna osoba treba objaviti, bilo na glavnom obrascu BS ili u zabiljekama daljnju
podklasifikaciju stavki, koje su prikazanne i klasificirane na nain koji odgovara poslovanju
pravne osobe
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

35

75. Kod odluivanja o temelju za podklasifikaciju koriste se kriteriji iz take 72:

76. Pravna osoba treba objaviti sljedee informacije, bilo u glavnom obrascu ili u
zabiljekama:
a) za svaku vrstu dionikog kapitala, broj odreenih dionica, broj emitovanih, nominalnu
vrijednost, usklaivanja broja dionica, prava, preferencije i ogranienja koja se odnose na
dionice, dionice koje dri pravna osoba, dionice rezervisane za emitovanje
b) opis prirode i namjene svake stavke rezervi u okviru kapitala

77. Pravna osoba bez dionikog kapitala (ortako drutvo) treba objaviti informacije koje
su jednake informacionoim zahtjevima u taki 76a)

Bilans uspjeha (raun dobiti i gubitka)

Dobit ili gubitak razdoblja

78. Sve stavke prihoda i rashoda koje su priznate tokom rrazdoblja treba ukljuiti u dobit ili
gubitak, osim ako neki MRS ne zahtijeva drugaije

79. Mogu postojati okolnosti u kojima se odreene stavke mogu iskljuiti iz dobiti ili gubitka
tekueg razdoblja. MRS 8 navodi dvije takve mogunosti: ispravka pogreaka i uinci
promjene raunovodstvenih politika

80. Ostali standardi se bave stavkama koje mogu udovoljavati definicijama prihoda ili
rashoda iz Okvira ali se obino iskljuuju iz BU (npr revalorizacijski viak)

Informacije koje treba prikazati na glavnom obrascu BU

81. Kao minimum, u glavnom obrascu BU treba objaviti:
a) prihode
b) trokove finansiranja
c) udjel u dobiti ili gubitka pridruenih drutava koji se obraunavaju koritenjem metode
udjela
d) trokove poreza
e) iznos koji predstavlja zbir (1) dobiti ili gubitka poslije poreza za prekinuto poslovanje i (2)
dobiti ili gubitka poslije poreza koji je priznat kod mjerenja fer vrijednosti umanjeno za
trokove prodaje
f) dobit iligubitak
82. Sljedee stavke treba objaviti na glavnom obrascu BU kao alokaciju dobiti ili gubitka
razdoblja:
a) dobit ili gubitak koji pripada manjnskim dioniarima
b) dobit ili gubitak koji pripada vlasniciima kapitala matinog preduzea

83. Dodatne stavke, naslove i meuzbirove treba prikazati na glavnom obrascu BU samo
kada je takvo prikazivanje relevantno za razumijevanje FI

84. Dodatne stavke se ukljuuju u BU u skladu sa kriterijima iz lana 72.

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

36
85. Niti jedna stavka prihoda i rashoda pravne osobe ne treba prikazivati kao vanrednu
stavku, bilo u glavnom obrascu ili u zabiljekama

Informacije koje treba prikazati bilo na glavnom obrascu BU ili u zabiljekama

86. Ako je stavka prihoda ili rashoda znaajna, njezinu prirodu i iznos treba objaviti
odvojeno

87. Okolnosti koje mogu dovesti do odvojenog prikazivanja stavki su:
a) otpis zaliha
b) restruktuiranje aktivnosti
c) otuenje nekretnine, postrojenja ili opreme
d) prodaja dugoronih ulaganja
e) prekinuto poslovanje
f) podmirenje trokova sudskih sporova
g) ostala ukidanja rezervisanja

88. Pravna osoba treba ralaniti trokove koristei klasifikaciju temeljenu bilo na njihovoj
prirodi ili funkciji u okviru pravne osobe u zavisnosti koja od njih osigurava pouzdanije i
relevantnije informacije

89. Potiu se pravne osobe da ralanjivanje iz take 88. vre na galvnom obrascu BU

90. Dalje ralanjivanje trokova vri se sa ciljem isticanja komponenata finansijske
uspejnosti

91. Prvi oblik ralanjivanja je prema metodi prirodnih vrsta trokova (jednostavna za
primjenu)

92. Drugi oblik ralanjivanja je prema njihovoj funkciji rashoda (proizvodnje, distribucije,
administracije

93. Pravna osoba koja ralanjuje rashode prema funkciji treba objaviti dodatne
informacije o prirodi trokova, ukljuujui trokove amortizacije i primanja zaposlenih

94. Izbor izmeu funkcionalne metode i metode prirodnih vrsta trokova zavisi od
istorijskih faktora, faktora djelatnsoti, prirode poslovanja i slino.

95. Pravna osoba treba objaviti, bilo na glavnom obrascu BU ili u izvjetaju o promejnama
kapitala ili u zabiljekama izos dividendi koje su priznate kao raspodjela vlasnicima
kapitala, kao i iznos dividende po dionici

Izvjetaj o promjenama u kapitalu

96. 96. Pravna osoba treba prezentirati IPK i na njegovom glavnom obrascu iskazati:
a) dobit ili gubitak razdoblja
b) svaku stavku prihoda ili rashoda razdoblja, koja se prema zahtjevima drugih standarda
priznaje direktno u kapital, kao i ukupan iznos tih stavki
c) ukupne prihode ili rashode razdoblja, iskazujui odvojeno ukupan iznos koji pripada
vlasnicima kapitala matinog drutva i iznos koji pripada manjinskim dioniarima
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

37
d) za svaku komponentu kapitala, uinke promjena raunovodstvenih politika i ispravka
greaka, koji se priznaje u skladu sa MRS 8

97. Pravna osoba takoer treba prezentirati, bilo na glavnom obrascu ili u zabiljekama:
a) iznos transakcija s vlasnicima kapitala koji djeluju u svojstvu vlasnika kapitala,
iskazujui odvojeno distribuciju vlasnicima kapitala
b) stanje zadranih zarada na poetku razdoblja i na dan bilansiranja te promjene tokom
perioda
c) usklaivanja izmeu knjigovodstvene vrijednosti svake klase donikog kapitala, i svake
rezerve na poetku i na kraju razdoblja, objavljujui odvojeno svaku promjenu

98. Promjene u kapitalu odraavaju poveanje ili smanjenje neto sredstava. Ukupna
promjena u kapitalu predstavlja ukupan iznos prihoda i rashoda ukljuujui dobitke ili
gubitke koji su nastali aktivnou pravne osobe

99. Prema ovom standardu potrebno je prikazati sve prihode i rashode perioda bez obzira
da li se neki od njih izravno prizanju kao korekcija kapitala

100. Ovaj MRS zahtjeva retrospektivno usklaivanje komponenti kapitala (uslijed
promjena raunovodstvenih politika)

101. Oblici ispunjavanja zahtjeva iz lana 96 i 97 mogu biti razliiti (npr tabelarni oblik)

Izvjetaj o novanim tokovima

102. Informacije o novanim tokovima pruaju korisnicima FI temelj za ocjenu sposobnosti
pravne osobe da stvara novac i novane ekvivalente i potrebe pravne osobe da koristi ove
novane tokove. MRS 7 detaljnije definie zahtjeve u tom pogledu.

Biljeke

Struktura

103. Biljeke trebaju:
a) prikazati infromacije o osnovama za izradu FI i specifinim raunovodstvenim politikama
koje su koritene u skladu sa ovim standardom
b) objaviti informacije koje zahtjevaju MSFI koje nisu prikazane na glavnom obrascu FI
c) osigurati dodatne informacije koje nisu prikazane na glavnom obrascu FI, ali su
relevantne za razumijevanje svakog od njih

104. Biljeke treba prezentirati na sistematian nain, to je vie mogue. Svaka biljeka
treba imati oznaku koja upuuje na povezane informacije u FI

105. Biljeek se obino prikazuju prema sljedeem rasporedu:
a) izjave o postupanju u skaldu sa MSFI
b) kratak pregled znaajnih primijenjenih raunovodstvenih politika
c) dodatne informacije o stavkama prikazanim na glavnom obrascu FI, po redoslijedu po
kojem su prezentirane u FI
d) ostala objavljivanja ukljuujui potencijalne obaveze i nefinansijska objavljivanja (npr
rizik)
FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

38

106. U odreenim uslovima mogue je promijeniti redoslijed zabiljeki

107. Biljeke koje pruaju informacije o osnovama za izradu FI mogu biti prikazane
odvojeno, kao komponenta FI

Objavljivanje raunovodstvenih politika

108. U okviru pregleda znaajnih raunovodstvenih politika pravna osoba treba objaviti:
a) osnovu mjerenja koritenu u sastavljanju FI
b) ostale koritene raunovodstvene politike koje su relevantne za razumijevanje FI

109. Kada se pri sastavljanju FI koristi vie razliitih osnova za mjerenje potrebno je u
zabiljekama objasniti na koje dijelove FI se odnosi koja osnova mjerenja

110. Da li e u zabiljekama biti objavljenja osnova za mjerenje zavisi od toga da li e
izostavljanje te informacije ugroziti korisnost informacija za poslovno odluivanje

111. Svaka pravna osoba uzima u obzir prirodu svog poslovanja od ega zavisi
objavljivanje stavki u FI (ako posluje sa inostranstvom potrebno je obrazloiti nain
poslovanja sa inostranstvom)

112. MRS preporuuje i objavljivanje onih informacije koje nisu obavezne prema MSFI ili
MRS ali koje mobu biti znaajne sa aspekta razumijevanja FI

113. Pravna osoba treba obajviti pkvirne procjene odvojeno od konkretnih procjena koje je
menadment uinio u procesu primjene raunoavodstvenih politika

114. U okvirne procjene spadaju npr:
a) predstavljaju li finansijska sredstva ulaganja koja se dre do njihovog dospjea
b) kada su gotovo svi rizici prenijeti na druge pravne osobe
c) da li odreena prodaja predstavlja finansijski sporazum i zbog toga ne stvara prihod
d) da li bit odnosa dvije pravne osobe pokazuje da jedna pravna osoba kontrolira drugu

115. Neka od objavljivanja iz take 113 zahtijevaju se nekim drugim MRS (npr 27 ili 40)

Kljuni izvori procjene neizvjesnosti

116. Pravna ososba treba u zabiljekama objaviti informacije o kljunim pretpostavkama u
vezi sa budunosti i ostalim osnovnim izvorima neizvjesnosti konkretnih procjena na
datum bilansiranja, kod kojih postoji znaajan rizik da e u narednoj finansijskoj godini,
prouzrokovati znaajne korekcije knjigovodstvenog iznosa sredstava i obaveza. Pri tome
treba pruiti informacije o njihovoj prirodi i iznosu na dan bilansiranja

117. Procjene se posebno odnose na izraunavanje nadoknadivog iznosa nekretnina,
postrojenja i opreme, zastarjelih zaliha, sumnjvih potraivanja i slino.

118. Procjene obino zahtjevaju najtee, subjektivne ili kompleksne okvirne procjene

FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

39
119. Procjene se ne odnose na stavke kod kojih je u momentu bilansiranja ve poznato da
postjoi znaajan rizik.

120. Ove procjene su potrebne da korisnici FI shvate okvirne procjene o budunosti i
ostale kljune izvore neizvjesnosti.

121. Nije potrebno objavljivati planirane informacije ili prognoze.

122. Ako nije mogue objaviti obim uinaka, pravna osoba ipak treba upozoriti da ishodi u
FI budu drugaiji od pretpostavljenih i da to moe dovesti do znaajnih usklaivanja.

123. Objavljivanja iz take 113 ne odnose se na objavljivanja kljunih neiizvjesnosti iz
take 116.

124. Pojedina objavljivanja zahtjevana takom 116 zahtjevaju se i nekim drugim MRS

Druga objavljivanja

125. Pravna osoba treba objaviti u biljekama:
a) iznos dividendi koje su predloene i objavljenje prije nego to su finansijski izvjetaji
odobreni za objavljivanje, ali koje nisu prizante kao raspodjela kapitala vlasnicima tokom
razdoblja, kao i iznos dividendi po dionici
b) iznos svih kumulativnih preferencijalnih dividendi koje nisu prizante u FI

126. Pravna osoba treba objaviti i:
a) sjedite i pravni oblik pravne osobe, zemlju u kojoj je registrovana i adresu sjedita
b) opis prirode poslovanja pravne osobe i njezinih glavnih aktivnosti
c) naziv matinog preduzea i krajnjeg matinog preduzea grupe

Datum stupanja na snagu

127. Pravna osoba treba primjenjivati ovaj standard za period koji poinje sa 1.1.2005. ili
kasnije. Potie se ranija primjena. Ako pravna osoba pone primjenjivati ovaj standard
prije navedenog datuma to treba posebno objaviti.

Povlaenje MRS 1 (revidiranog 1997.)

128. Ovaj standard zamjenjuje MRS 1 iz 1997. godine