UNIVERZITET U SARAJ EVU

EKONOMSKI FAKULTET




PRISTUPNI RAD
Predmet: CENTRALNO BANKARSTVO
Tema: HRVATSKA NARODNA BANKA Ciljevi, instrumenti i
monetarni agregati





Studenti: Mentor:
abanovi Kenan Prof.dr. Denan onlagi
abanovi Malik
ehovi Dino
Muji Muris
Sarajevo, Novembar 2012.


2



SADRAJ:

1. UVOD ............................................................................................................................3
2. HRVATSKA NARODNA BANKA ...............................................................................4
2.1. Historija i organizacija Hrvatske narodne banke ...........................................................4
2.2. Ciljevi i zadaci Hrvatske narodne banke .......................................................................5
3. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE......................................................................6
3.1. Pojam monetarne politike.............................................................................................6
3.2. Pregled instrumenata i mjera Hrvatske narodne banke ..................................................7
3.2.1. Operacije na otvorenom tritu ..............................................................................7
3.2.2. Stalno raspoloive mogunosti ............................................................................ 10
3.2.3.Obavezna priuva ( rezerva) ................................................................................. 11
3.2.4. Devizne aukcije ................................................................................................... 14
3.2.5.Blagajniki zapisi ................................................................................................. 14
3.2.6. Minimalno potrebna devizna potraivanja ........................................................... 15
3.2.7. Kratkoroni krediti za likvidnost ......................................................................... 17
4. MONETARNI AGREGATI ............................................................................................. 18
4.1. Pojam monetarnih agregata ........................................................................................ 18
4.2. Monetarni agregati Hrvatske narodne banke............................................................... 20
5. HNB NAKON ULASKA REPUBLIKE HRVATSKE U EU ............................................ 22
6. ZAKLJUAK .................................................................................................................. 24
7. LITERATURA ................................................................................................................. 25





3



1. UVOD
Ovim seminarskim radomemo se poblie baviti ulogom Hrvatske narodne banke, te
nain nakoji ona djeluje i funkcionira. Kroz seminarski rademo obraditi povijest i razvoj
HNB.Nakon pojanjenja poloaja HNB-a slijedi najbitniji dio rada, a to jekoji su to zadaci,
ciljevi i funkcije HNB-a. Poto se Republika Hrvatska blii lanstvu uEuropske integracije,
takoer smo smatrali bitnim navesti i to e se dogoditi sa HNB-omnakon pristupanja
Republike Hrvatske Europskoj Uniji.
Za sami kraj rada slijede zakljucitemeljeni na prethodnim analizama do kojih smo
doli prouavajui ovu temu.Sama tematika nije bila zahtjevna za obradu jer se najbitnije
stavke za prouavanje nalaze usamom zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, te na samim
stranicama HNB-a, koje su i vienego dovoljne, za svakoga zainteresiranoga, da se upozna i
usavri svoje znanje o HNB-u. Nadamo se da e ovaj rad koristi svakome onome koji e se
upustiti u istraivanje ulogeHNB-a i HNB-a openito.











4



2. HRVATSKA NARODNA BANKA

Hrvatska narodna banka je centralna banka Republike Hrvatske. U ostvarivanju svoga
cilja i obavljanju svojih zadataka Hrvatska narodna banka samostalna je i nezavisna. Hrvatska
narodna banka ima svojstvo pravne osobe, ali se ne upisuje u sudski registar. Sjedite
Hrvatske narodne banke je u Zagrebu.Peat Hrvatske narodne banke sadrava prikaz grba
Republike Hrvatske i ime Hrvatske narodne banke.Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner
Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka u iskljuivom je vlasnitvu Republike
Hrvatske.
Hrvatska narodna banka nezavisna je i u donoenju i provoenju svojih odluka koje se temelje
na Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci ne trai upute tijela Republike Hrvatske, tijela
Europske unije ili drugih osoba niti je one obvezuju. Tijela Republike Hrvatske i druge osobe
ne smiju uticatina donoenje i provedbu odluka Hrvatske narodne banke niti mogu odobravati,
ponitavati, odgaati ili ukidati bilo koju odluku Hrvatske narodne banke i njezinih tijela u
podrujima iz njezine nadlenosti.
2.1. Historija i organizacija Hrvatske narodne banke

Ustav Republike Hrvatske, doneen 21. decembra 1990., odredio je u lanku 53.
Hrvatsku narodnu banku kao centralnu banku Republike Hrvatske i utvrdio njezine
odgovornosti: Narodna banka Hrvatske odgovorna je, u okviru svojih prava i dunosti, za
stabilnost valute i za opu likvidnost plaanja u zemlji i prema inostranstvu
1

U julu 2008.godine na snagu je stupio novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, kojim
se stvaraju preduvjeti za nesmetano funkcionisanje HNB-a u okviru ESCB-a i ECB-a i
uvoenje eura kao slubene novane jedinice Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka
ima poetni kapital u iznosu od 2.500.000.000 kuna.



1
Ustav Republike Hrvatske, lanak 53, 21.12.1990.god, Zagreb
5



Savjet Hrvatske narodne banke ine guverner Hrvatske narodne banke, zamjenik
guvernera i viceguverneri po svom poloaju te najvie osam vanjskih lanova. Savjet
Hrvatske narodne banke nadlean je i odgovoran za ostvarivanje cilja i izvravanje zadataka
Hrvatske narodne banke te utvruje politike koje su vezane uz djelovanje Hrvatske narodne
banke.
2.2. Ciljevi i zadaci Hrvatske narodne banke
Cilj Hrvatske narodne banke jest odravanje stabilnosti cijena.Hrvatska narodna banka
podupire poslovnu politiku Republike Hrvatske i pritom djeluje u skladu s naelima
otvorenoga trinog poslovanja i slobodne konkurencije.
Zadaci Savjeta Hrvatske narodne banke su: utvrivanje monetarne i devizne politike,
donoenje finansijskog plana Hrvatske narodne banke, donoenje Statuta Hrvatske narodne
banke, utvrivanje uvjeta odobravanja kredita kreditnim institucijama, utvrivanje kamatnih
stopa Hrvatske narodne banke i naknada za usluge Hrvatske narodne banke, utvrivanje
osnovice za obraunavanje obvezne rezerve i stope obvezne rezereve, izdavanje i oduzimanje
odobrenja za rad kreditnim institucijama, odreivanje strategije i politike upravljanja
meunarodnim rezervama, odluivanje o lanstvu Hrvatske narodne banke u meunarodnim
institucijama i organizacijama, odluivanje o osnivanju i zatvaranju podrunica i
predstavnitava Hrvatske narodne banke
Zadaci Hrvatske narodne banke su:
1. utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike,
2. dranje i upravljanje meunarodnim rezervama Republike Hrvatske,
3. izdavanje novanica i kovanog novca,
4. izdavanje i oduzimanje odobrenja i saglasnosti u skladu sa zakonima kojima se
ureuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni
promet i sistema za namiru platnih transakcija te devizno poslovanje i
poslovanje ovlatenih mjenjaa,
5. obavljanje poslova supervizije i nadzora u skladu sa zakonima kojima se
ureuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni
promet i sistema za namiru platnih transakcija,
6



6. voenje rauna kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim
raunima, davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit
sredstava tih institucija,
7. ureivanje i unapreivanje sistema platnog prometa
3. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE
3.1. Pojam monetarne politike
Monetarna politika ini sastavni dio ekonomske politike koju kreira i provodi
centralna banka, a kojom se regulira ponuda i potranja za novcem. Temeljne funkcije
monetarne politike su emisijska, kreditna, devizna i teajna politika. Monetarna politika sa
svojim mjerama i instrumentima ima snaan uticaj i na fiskalnu politiku i uope na
makroekonomsku politiku. Donositelj i provoditelj monetarne politike se centralne banke.
Monetarnom politikom privreda se obezbjeuje sa odgovarajuom koliinom novca.
2

Regulisanjem ponude i potranje novca monetarnom politikom ostvaruju se ciljevi
ekonomske politike:
- Stabilnost zaposlenost i cijena
- Platnobilansna ravnotea
- Ekonomski rast GDP-a
Glavni cilj monetarnih vlasti jest odravanje stabilnosti cijena, odnosno prevencija i
neposredne mjere i instrumenti u funkciji spreavanja inflacije i deflacije. Ovaj cilj se
odraava na finansijsku likvidnost, monetarnu ravnoteu i stabilnost domaeg novca i
deviznog kursa. Centralna banka moe voditi ekspanzivnu, restriktivnu i neutralnu monetarnu
politiku.
3





2
A.ivkovi, S. Komazec; Monetarna ekonomija; Beograd, 2000; str. 373
3
E. olo; Monetarna politika u aranmanu Currency Board-a; Tuzla, 2012.; str. 6
7



Centralnoj banci stoje na raspolaganju sljedei instrumenti monetarne politike, kojima ona
regulie koliinu novca u opticaju:
- Politika otvorenog trita
- Politika refinansiranja koja obuhvaa diskontnu i lombardnu politiku
- Politika rezervi likvidnosti i
- Selektivna kreditna politika
Primjena i efekat primjene odreenog instrumenta u pojedinoj zemlji zavisi od stepena
razvoja finansijskog trita.
4

3.2. Pregled instrumenata i mjera Hrvatske narodne banke
Hrvatska narodna banka provodi monetarnu politiku pomou sljedeih instrumenta i mjera:
- Operacije na otvorenom tritu
- Stalno raspoloive mogunosti
- Stopa obavezne rezerve
- Devizne aukcije
- Blagajniki zapisi
- Minimalno potrebna devizna potraivanja
- Kratkoroni kredit za likvidnost
3.2.1. Operacije na otvorenom tritu
Pod operacijama na otvorenom tritu podrazumjevaju se: redovite operacije, operacije fine
prilagodbe i strukturne operacije. Navedene operacije se provode putem:
5

- Operacija povratne kupovine vrijednosnih papira (repo operacije)
- Obratnim operacijama povratne kupovine vrijednosnih papira (obratne repo operacije)
- Direktnom kupovinomvrijednosnih papira
- Direktnom prodajom vrijednosnih papira



4
I. Periin, A.okman, I. Lovrinovi; Monetarna politika; Fakultet ekonomija i turizma, Pula, 2001. Str.259
5
Hrvatska narodna banka, Procedure provoenja operacija na otvorenom tritu; Zagreb; 2008.
8



U navedenim operacijama vrijednosni papiri su trezorski zapisi Ministarstva finansija
Republike Hrvatske u kunama izdani s originalnim rokom dospijea do godine dana.
Operacije na otvorenom trtu se provode na aukcijama ili bilateralnim dogovorom, a na
inicijativu Hrvatske narodne banke (u nastavku teksta: HNB). Postoje dva osnovna tipa
ponuda: standardne i nestandardne ponude. Aukcija na osnovu standardnih ponuda se provodi
unutar 24 sata od trenutka najave aukcije do trenutka izdavanja potvrde o prihvaanju ponude.
Vrijeme od krajnjeg roka za podnoenje ponuda do objave rezultata je priblino dva sata.
Aukcija na osnovu nestandardnih ponuda se provodi unutar nekoliko sati od trenutka najave
aukcije do trenutka izdavanja potvrda o prihvaanju ponude. Kod ovog tipa aukcije HNB
moe izabrati sudionike, odnosno ograniiti njihov broj prema unaprijed utvrenim
kriterijima.
HNB moe organizirati aukciju s fiksnom cijenom ili aukciju s varijabilnom cijenom uz
primjenu metode viestrukih cijena.Kad organizira aukciju s fiksnom cijenom, HNB pri repo i
obratnim repo operacijama unaprijed odreuje (fiksira) repo stopu, pa uesnici aukcije u
svojim ponudama navode samo kupovnu cijenu, dok kod operacija direktne kupovine i
prodaje trezorskih zapisa HNB fiksira njihovu cijenu, pa uesnici aukcije u svojoj ponudi
navode samo ukupni nominalni iznos trezorskog zapisa koji ele prodati odnosno kupiti. Kad
HNB organizira aukciju s varijabilnom cijenom, uesnici aukcije pri repo i obratnim repo
operacijama u svojim ponudama uz kupovnu cijenu nude i repo stope, a pri operacijama
direktne kupovine i prodaje trezorskih zapisa uz ukupni nominalni iznos trezorskog zapisa
koji ele prodati/kupiti nude i njegovu cijenu.
6

Pravo sudjelovanja na aukcijama na osnovi standardnih i nestandardnih ponuda imaju: banke
osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa Zakonom o bankama i podrunice stranih banaka
u Republici Hrvatskoj osnovane u skladu sa Zakonom o bankama koje su obuhvaene
sistemom obvezne rezerve.



6
Hrvatska narodna banka, Procedure provoenja operacija na otvorenom tritu; Zagreb; 2008.
9



Operacije na otvorenom tritu koje se provode bilateralnim dogovorom mogu se, u irem
smislu, definirati kao operacije u kojima HNB obavlja transakcije s jednom bankom ili s vie
banaka bez aukcija. U operacijama koje se zasnivaju na bilateralnim dogovorima od banaka
se, osim opih kriterija, moe traiti da udovolje i nekim drugim kriterijima. U skladu s tim,
kriterij selekcije moe biti aktivnost na novanom tritu ili ispunjavanje odreenih tehnikih
preduvjeta. Bilateralne operacije se ne najavljuju javno. HNB ne mora iroj javnosti objaviti
rezultate operacija provedenih na osnovi bilateralnog dogovora.
Redovite operacije slue za poveanje likvidnosti u sistemu, a provode se putem repo
operacija. Navedene operacije se izvravaju svake srijede u sedmici, sa rokom dospijea od
jedne sedmice. Redovite operacije se obavljaju na aukcijama standardnih ponuda. Sudionici
ovih operacija su: banke i podrunice stranih banaka koje ispunjavaju odreene ope kriterije.
Operacije fine prilagodbeprovode se putem repo/obratnih repo operacija, direktnih
kupovina/prodaja vrijednosnih papira (VP) i slue za poveanje ili smanjenje likvidnosti u
sistemu. Vrijeme izvravanja i dospijee ovih operacija nisu tano odreeni. Ove operacije se
provode se na aukcijama (putem nestandardnih ponuda) ili bilateralnim putem. Broj uesnika
je ogranien, gdje se osim opih uvjeta moraju zadovoljiti i drugi kriteriji.
Strukturne operacijeprovode se putem direktnih kupovina/prodaja VP-a te repo/obratnih repo
operacija. Kao i operacije fine prilagodbe, strukturne operacije slue za poveanje ili
smanjenje likvidnosti. Vrijeme izvravanja moe biti redovno i neredovno, dok dospijee nije
standardizirano. Provode se na aukcijama (putem standardnih ili nestandardnih ponuda) ili
bilateralnim putem.
Vano je napomenuti da je za repo/obratne repo operacije pravna osnova Ugovor o povratnoj
kupovini vrijednosnih papira, sklopljen 7.januara 2009.i Dodatak I. Ugovoru o povratnoj
kupovini vrijednosnih papira, sklopljen 7. januara 2009. godine.
7






7
Hrvatska narodna banka; Pregled instrumenata i mjera monetarne politike broj 4/2012; Zagreb; 2012.
10




Tabela 1.
8

3.2.2. Stalno raspoloive mogunosti
Stalno raspoloive mogunosti su instrumenti kojima se banke koriste na svoju inicijativu, a
slue radi stabiliziranja neoekivanih promjena u likvidnost banaka. Ovi instrumenti bankama
ne nude trajno rjeenje manjka ili vika likvidnosti, ve im pruaju privremeno rjeenje.
Instrumenti koji spadaju u stalno raspoloive mogunosti su: novani depozit, lombardni
kredit i unutardnevni kredit.
Pravna osnova za novane depozite je Odluka o polaganju novanog depozita kod Hrvatske
narodne banke (NN, br. 34/2005. i 133/2010.).Banke koriste ovaj instrument na kraju dana na
nain da viak sredstava deponiraju kod HNB-a. Ovaj instrument se moe koristiti
svakodnevno, sa kamatnom stopom od 0,25 % i uz dospijee koje je prekonono. Ovaj
instrument stabiliziranja vika likvidnih sredstava ne ulazi u obraun za izraunavanje
obaveznih rezervi.
Lombardni kredit se odobrava na zahtjev banke na kraju radnog dana. Banke upuuju zahtjev
za ovu vrstu kredita ukoliko trenutno nemaju dovoljno likvidnih sredstava. Banke mogu
svakodnevno koristiti ovu vrstu pokria manjka likvidnosti, ali je dospijee ovih kredita
prekonono. Kamatna stopa iznosi 6,25 %. Lombardni kredit mora biti pokriven odreenim
kolateralom i moe se koristiti u visini do 50 % nominalne vrijednosti trezorskih zapisa
Ministarstva finansija RH izdanih sa izvornim rokom dospjea od godinu dana. HNB ima
pravo da ogranii iznos koritenja lombardnog kredita ili da ne odobri koritenje



8
Hrvatska narodna banka, Procedure provoenja operacija na otvorenom tritu; Zagreb; 2008.
11



diskrecijskom odlukom. Nevraeni unutardnevni kredit se smatra kao zahtjev za odobravanje
lombardnog kredita. Pravna osnova za lombardne kredite je: Odluka o uvjetima za odobrenje
kratkoronog kredita na osnovi zaloga vrijednosnihpapira (lombardni kredit) (NN, br.
34/2005., 142/2008., 150/2008. i 33/2009.), Ugovor ounutardnevnom i lombardnom kreditu,
sklopljen 7. januara 2009. i Dodatak I. Ugovoru ounutardnevnom i lombardnom kreditu,
sklopljen 16. februara 2009.godine.
Unutardnevni kreditse odobrava u vidu limitana raunu banke za namiru banke tokom dana.
Karakteristika ove vrste kredita jeste da nema kamatne stopa i da je dospjee do kraja dana
kada je koriten. to se tie pokrivenosti kolateralom, i ova vrsta kredita mora biti pokrivena
kao i lombardni kredit i moe se korisitit u visini do 50 % nominalne vrijednosti trezorskih
zapisa Ministarstva finansija RH izdanih sa izvornim rokom dospjea od godinu dana.
Slinost sa lombardnim kreditom se ogleda jo i u tome da HNB ima pravo da ogranii iznos
koritenja unutardnevnog kredita ili da ne odobri koritenje diskrecijskom odlukom. Pravna
osnova unutardnevnog kredita se ogleda u: Odluci o uvjetima za odobrenje untardnevnog
kredita na osnovi zaloga vrijednosnihpapira (NN, br. 34/2005., 142/2008. 150/2008. i
33/2009.), Ugovoru o unutardnevnom i lombardnom kreditu, sklopljen 7. januara 2009. i
Dodatku I. Ugovoru o unutardnevnom i lombardnom kreditu, sklopljen 16. februara
2009.godine.
9

3.2.3.Obavezna priuva ( rezerva)
Obavezna priuva ( u daljem tekstu obavezna rezerva) je instrument monetarne
politike Hrvatske narodne banke, koji spada u standardne instrumente upravljanja
monetarnom politikom, u Bosni i Hercegovini izdvajanje obavezne rezerve je jedini
instrument koji Centralna banka BiH koristi. Obavezna rezerva glavni je instrument
zamrzavanja vika likvidnosti u bankovnom sistemu. Znaajnu ulogu ima u poveanju ili
smanjenju novane mase na tritu, to se deava u vrlo kratkom vremenskom periodu (
gotovo trenutno).



9
Hrvatska narodna banka; Pregled instrumenata i mjera monetarne politike broj 4/2012; Zagreb; 2012.
12



Izdvajanje obavezne rezerve je propisano Odlukom o obaveznoj priuvi (Narodne
novine, br. 133/2010 ; 30/2011. 109/2011 ; 136/2011.12/2012. i 43/2012.), koja je pravna
osnova za izdvajanje novanih sredstava na posebni raun Hrvatke narodne banke. U skladu
sa Odlukom o obaveznoj rezervi, subjekti koji su obavezni obraunavati, odravati i izdvajati
obaveznu rezervu su banke, tedne banke i podrunice stranih banaka sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj koje su dobile odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke. Obaveznu
rezervu ne obraunavaju, ne odravaju i ne izdvajaju tedionice specijalne namjene
(stambene tedionice), banke kada je to posebnim zakonom propisano i Hrvatska banka za
obnovu i razvitak. Trenutna stopa obavezne rezerve iznosi 13,5%. Pojednostavljeno reeno,
za svaku kunu novanih sredstava koje banke prime od povjerilaca (neovisno o tome radi li se
o depozitima primljenima od javnosti, kreditima primljenima od drugih banaka, ili o izdanim
dunikim vrijednosnim papirima), banke moraju na stranu ( poseban raun kod Hrvatske
narodne banke) odvojiti 13,5 lipa i tih 13,5 lipa ne smiju koristiti u svojoj kreditnoj aktivnosti.
Osnovicu za obraun obavezne rezerve ini prosjeno dnevno stanje sljedeih izvora
sredstava
10
:
1) primljenih depozita i kredita,
2) izdanih dunikih vrijednosnih papira,
3) hibridnih i podreenih instrumenata i
4) ostalih financijskih obveza.

Izvori sredstava koji ne ulaze u osnovicu za obraun obavezne rezerve su
11
:
1) sredstva primljena od Hrvatske narodne banke,
2) sredstva primljena od banaka koje obraunavaju obaveznu rezervu
3) sredstva depozita primljena na ime pomoi podrujima stradalim od elementarnih
nepogoda,ukljuujui i sredstva solidarnosti za otklanjanje posljedica ratnih razaranja,
4) sredstva primljena od Hrvatske banke za obnovu i razvitak i



10
Odluka o obaveznoj priuvi (Narodne novine, br. 133/2010 ; 30/2011. 109/2011 ; 136/2011.12/2012. i
43/2012.)
11
Odluka o obaveznoj priuvi (Narodne novine, br. 133/2010 ; 30/2011. 109/2011 ; 136/2011.12/2012. i
43/2012.)
13



5) sredstva primljena od sljedeih multilateralnih razvojnih banaka:
- Meunarodne banke za obnovu i razvoj,
- Meunarodne finansijske korporacije,
- Razvojne banke Vijea Europe,
- Europske banke za obnovu i razvoj i
- Europske investicijske banke.

Prosjeno dnevno stanje izvora sredstava za jedno obraunsko razdoblje izraunava se u
kunama tako da se zbroje dnevna stanja obraunske osnovice svakoga dana i da se dobiveni
broj podijeli s brojem dana toga obraunskog razdoblja. Obraunsko razdoblje traje od prvog
dana do posljednjeg dana u kalendarskom mjesecu. Kao dan obrauna obavezne rezerve je
druga srijeda u mjesecu, a razdoblje odravanja obavezne rezerve je od druge srijede u
mjesecu dodana koji prethodi drugoj srijedi sljedeeg mjeseca.
Osnovica za obraun obavezne rezerve se sastoji iz kunskog i deviznog dijela. Osnovicu
kunskog dijela ine kunski izvori sredstava i to primljene depozite i kredite u kunama (sa i
bez valutne klauzule), izdane dunike vrijednosne papire u kunama, hibridne i podreene
instrumente u kunama (s valutnom klauzulom i bez valutne klauzule) i ostale financijske
obaveze u kunama.
Osnovicu deviznog dijela, koji se sastoji od deviznih izvora sredstava, i to primljenih deviznih
depozita i kredita,obaveza po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasnikih
vrijednosnih papira banke),hibridnih i podreenih instrumenata u devizama i ostalih
finansijskih obaveza u devizama. Svaki od ovih navedenih dijelova se raunaju posebno kao
prosjena dnevna stanja tokom jednog obraunskog perioda.
Od obraunatog deviznog dijela obavezne rezerve 75% se ukljuuje u obraunati kunski dio
obavezne rezerve i izvrava u kunama.
Postotak izdvajanja kunskog dijela obavezne rezerve iznosi 70%.
Postotak izdvajanja deviznog dijela obavezne rezerve obraunatog na temelju deviznih
sredstava nerezidenata i deviznih sredstava primljenih od pravnih osoba u posebnom odnosu
prema banci iznosi 100%.
Postotak izdvajanja preostaloga deviznog dijela obavezne rezerve, naravno umanjen za iznos
sredstava koji je ve izdvojen u prethodnom dijelu, iznosi 60%.
Valutu u kojoj se izdvaja devizni dio obaveznih rezervi je EUR, USD.
14



Hrvatska narodna banka na iznos obaveznih rezervi ne plaa naknadu. Ukoliko neka banka u
bankarskom sektoru ima potekoa sa likvidnou, moe se pismenim putem obratiti HNB sa
zahtjevom za smanjenjem iznosa procenta obavezne rezerve i/ili posuivanje sredstava
obavezne rezerve u odreenu kamatnu stopu.
3.2.4. Devizne aukcije
Devizne aukcije provode se ad hoc radi ouvanja stabilnosti domae valute i
odravanja likvidnosti plaanja u zemlji i inozemstvu. U zavisnosti od potrebe, devizne akcije
mogu biti obostrane, to znai Hrvatska narodna banka prodaje i kupuje devize ili jednostrane
odnosno kada Hrvatska narodna banka prodaje ili kupuje devize. Deviznim akcijama se
kontrolie kurs, a ujedno i i likvidnsoti u finansijskom sektoru. Ako kuna pone aprecirati,
Hrvatska narodna banka e kupovati devize kako bi dovela kurs u ravnoteu. Tim poslovima
Hrvatska narodna banka povlai viak deviza na tritu i u opticaj puta dodatnu koliini
kuna. U sluaju kada kuna poinje slabiti ( deprecirati), Hrvatska narodna banka e prodavati
devize kako bi sprijeila deprecijacijske pritiske. Pristup ovim aukcijama imaju samo banke
koje imaju ovlatenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom.
3.2.5.Blagajniki zapisi
Provoenje monetarne politike mogue je i izdavanjem blagajnikih zapisa Hrvatske narodne
banke. Pravna osnova za ovaj monetarni instrument je Odluka o blagajnikim zapisima
("Narodne novine", broj 203/2003. i 133/2010.) Radi se o kratkoronim prenosivim
nematerijaliziranim dunikim vrijednosnim papirima, koji su nominirani u kunama, s rokom
dospijea od 35 dana. Blagajniki zapisi prodaju se bankama, tednim bankama i
podrunicama stranih banaka za koje je Hrvatska narodna banka dala dozvolu za rad, kao i
Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak na aukcijama, uz diskont. To znai da se nominalna
vrijednost blagajnikih zapisa umanjuje za iznos pripadajuih kamata. Hrvatska narodna
banka odreuje datum odravanja aukcija i o tome je duna obavijestiti uesnike najkasnije na
dan kada se odrava aukcija. Poslove depozatorija obavlja Srednje klirinko depozitarno
drutvo d.d.

15



3.2.6. Minimalno potrebna devizna potraivanja
Hrvatska narodna banka ima mogunost da upravlja monetarnom politikom i preko
instrumenta minimalnog potrebnog deviznog potraivanja. Instrument minimalno potrebnog
deviznog potraivanja i koritenje istog je definisano u Odluci o minimalnim potrebnim
deviznim potraivanjima ( u daljem tekstu Odluka) donesoj od strane Hrvatske narodne
banke. Kako bi se odrala adekvatna razina devizne likvidnosti banaka, Hrvatska narodna
banke je odredila minimalan iznos deviznih potraivanja u odnosu na devizne obaveze.
Obavezu obraunavanja, izdvajanja imaju banke koje su propisane u Odluci. Prema propisima
minimalno potrebna devizna potraivanja iznose 17 % od deviznih obaveza. Pojednostavljeno
reeno, za svaku kunu koju primi u stranoj valuti (ili u kunama s ugovorenom valutnom
klauzulom), banka mora odravati najmanje 17 lipa imovine u stranoj valuti. Obaveza dranja
propisanog procenta je na dnevnoj osnovi. Prema Odluci
12
:
Devizna potraivanja su:
- strana gotovina
- ekovi koji glase na stranu valutu
- devizni tekui rauni
- devizni depoziti kod HNB-a
- devizni depoziti po vienju
- devizni depoziti s preostalim rokom dospijea do 3 mjeseca
- dospjeli devizni depoziti
- vrijednosni papiri stranih finansijskih institucija
- stranih drava koji se dre radi trgovanja i koji su raspoloivi za prodaju instrumenti
trita novca
- obveznice i drugi dugoroni duniki instrumenti
- vrijednosni papiri stranih finansijskih institucija i stranih drava u devizama koji se
dre do dospijea i koji se vrednuju po fer vrijednosti u RDG-u (kojima se aktivno ne



12
Odluka o minalnno potrebnim deviznim potraivanjima ("Narodne novine" broj 59/2008., 17/2009., 23/2009.,
30/2011., 18/2012. i 67/2012.)
16



trguje) s preostalim rokom dospijea do 3 mjeseca instrumenti trita novca,
obveznice i drugi dugoroni duniki instrumenti s preostalim rokom dospijea do 3
mjeseca
- potraivanja po kreditima u kunama i u kunama s valutnom klauzulom, danima
privrednim subjektima u sklopu Programa razvoja privrede, i to u visini 50% iznosa
nedospjele glavnice koja je u skladu s navedenimProgramom finansirana iz sredstava
banaka.
Devizne obaveze prema Odluci su:
- redovni devizni rauni
- posebni devizni rauni pravnih osoba devizni rauni i devizni tedni ulozi po vienju
stanovnitva
- obaveze po izdanim vrijednosnim papirima u devizama (osim vlasnikih vrijednosnih
papira)
- obaveze po izdanim dunikim vrijednosnim papirima u kunama s valutnom
klauzulom (jednosmjernom ili dvosmjernom)
- primljeni oroeni devizni depoziti
- primljeni kunski depoziti s valutnom klauzulom (jednosmjernom ili dvosmjernom)
- primljeni deviznikrediti, primljeni kunski krediti s valutnom klauzulom
(jednosmjernom ili dvosmjernom)
- hibridni I podreeni instrumenti u devizama, hibridni i podreeni instrumenti u
kunama s valutnom klauzulom
- ostale finansijske obaveze u devizama

Svaka banka je u obavezi da o procentu deviznog pokria izvjetava Hrvatsku narodnu
banku za svaki kalendarski mjesec. Banke su dune dostaviti pregled za svaki dan prolog
mjeseca i to jednokratno do 10. radnog dana u tekuem mjesecu. Devizna potraivanja i
obaveze se raunaju po srednjem kursu na taj dan osim za sluajeve deviznih potraivanja u
kunama s valutnom klazulom, iji se iznosi prikazuju prema ranije ugovorenom kursu.

17



3.2.7. Kratkoroni krediti za likvidnost
Hrvatska narodna banka u provoenju i upravljanju monetarnom politikom koristi i
kratkoroni kredit za likvidnost. Za instrument kratkoronog kredita za likvidnost Hrvatska
narodna banka je donijela Odluku o kratkoronom kreditu za likvidnost to je i pravna
podloga za koritenje istog. Hrvatska narodna banka moe odobriti kredit za likvidnost svim
bankama, tednim bankama i podrunicama stranih banaka koje imaju potekoa s
likvidnou, uz uslov da su te banke solventne. Hrtvaska narodna banka prilikom odobravanja
kredita prihvata ove kolateralne insturmente
13
:
a) blagajniki zapisi Hrvatske narodne banke;
b) vrijednosni papiri Ministarstva finansija Republike Hrvatske
c) obveznice za koje je Republika Hrvatska zakonom garantuje
d) ostalim instrumentima osiguranja koje Hrvatska narodna banka ocijeni prihvatljivima

Rok dospijea ovih instrumenata mora biti dui od vremena koritenja kredita. Kredit se moe
koristiti najdue 12 mjeseci. Unato irokom opsegu prihvatljivih kolaterala, zbog relativno
visoke kamatne stope ovaj se kredit koristi samo u iznimnim situacijama. U Odluci o
kamatnim stopama i naknadama Hrvatska narodna banka je navedeno da za razdoblje
koritenja do tri mjeseca kamatna stopa jednaka je kamatnoj stopi za lombardni kredit
uveanoj za 0,5 postotnih bodova, dok je za razdoblje koritenja due od tri mjeseca kamatna
stopa jednaka kamatnoj stopi za lombardni kredit uveanoj za 1 postotni bod.
U nastavku navodim aktivne i pasivne kamatne stope Hrvatske narodne banke
14
:

a) kamatna stopa na lombardni kredit iznosi 6,25% godinje
b) kamatna stopa na kredit za likvidnosti do 3 mjeseca je jednaka kamatnoj stopi za
lombardni kredit uveanoj za 0,5 postotnih bodova



13
Odluka o kratkoronom kreditu za likvidnost lan 3. ( Narodne novine; broj 135/2008 i 153/2009)
14
Odluka o kamatnim stopama i naknadama; lanovi 1-3; (("Narodne novine", broj 34/2005., 64/2005.,
136/2005.,130/2007., 126/2009., 133/2010., 147/2010., 30/2011., 136/2011.i 67/2012.)
18



c) kamatna stopa na kredit za likvidnosti preko 3 mjeseca je jednaka kamatnoj stopi za
lombardni kredit uveanoj za 1 postotni bod
d) kamatna stopa na novani depozit iznosi 0,25% godinje
4. MONETARNI AGREGATI
4.1. Pojam monetarnih agregata
Termin monetarnih agregata se upotrebljava kao zajedniki pojam za razliite grupe
finansijskih instrumenata, tj.za novac i druga finansijska sredstva slina novcu. Polazei od
novca koji sadri puni stepen likvidnosti, ostali finansijski oblici se mogu poredati u
iznijansiranu skalu sve manjeg stepena likvidnosti. Broj stepeni u ovoj skali likvidnosti,
odnosno obuhvatnost finansijskih oblika koji ulaze u ovu skalu, bie razliit u razliitim
zemljama, to zavisi od konkretnih institucionalnih uslova, prije svega od stepena privredne
razvijenosti, ali i od djelovanja drugih faktora.
15

Monetarni agregati predstavljaju mjerila ukupne koliine novca u opticaju i najee
se definiu kao skup finansijskih aktiva istog stepena likvidnosti. Poto promjene u ukupnoj
ponudi novca i stopa rasta ponude novca jesu povezane vanim makroekonomskim
veliinama, tako je i jedan od osnovnih zadataka monetarne politike postizanje optimalne
ponude novca. Monetarni agregati su zapravo razliite definicije novca.
Osnovna mjera agregatne ponude novca je transakcijski novac ili novac u uem
smislu, tj. onaj koji slui za robno-novane transakcije ili kupoprodaje roba i usluga (M1-
novana masa, kovani, papirni i depozitni novac). Udio gotovine u strukturi M1 veoma je
vaan podatak, ali razliit u razliitim zemljama i razdobljima. Kree se obino od 1/3 do 2/3
novane mase. Smanjenje tog udjela povoljan je pokazatelj, a poveanje loa vijest za
monetarnu vlast jer se poveavaju trokovi tampanja novca, nepovjerenje u depozitni novac i
monetarni sistem.M2 je ira mjera ukupne ponude novca jer obuhvaa novac u irem smislu tj.i



15
. dr.Aleksandar , K. dr.Gradimir ;Monetarna ekonomija; VI izdanje, Centar za izdavaku djelatnost
Ekonomskog fakulteta u Beogradu, 2008.; str.57.
19



onaj novac koji obavlja funkciju uvanja dijela ukupne imovine u novanom obliku.Slijede
jo M3 i M4.
16

Ms =M1 +M2 +M3 +M4
M1 (novana masa)- gotov novac u opticaju, bez blagajnikih stanja u bankama i depozita
domaih nebankarskih ulagaa, (uglavnom preduzea i privatnih osoba na iro raunu);
M2 ( M1 + quasi novac) - pored novane mase ukljuuje jo tedne uloge domaih
nebankarskih ulagaasa zakonskim otkaznim rokom ( drugim rijeima predstavlja sva
likvidna sredstva);
M3 ( M2 +ostala likvidna sredstva) predstavlja ukupna novana sredstva u domaoj valuti,
odnosno novanu masu i novana sredstva ije je troenje ogranieno ili se po prirodi svoje
namjene troe vrlo sporo;
M4 ( M3 +nelikvidna sredstva ) ukratko, to je M3 uvean za nelikvidna sredstva.

Tabela1. Podjela monetarnih agregata
17




16
http://www.scribd.com/doc/51504855/37/Monetarni-agregati-M1-M2-M3-i-M4;18.11.2012.u 11
25h
.

20



4.2. Monetarni agregati Hrvatske narodne banke
Primarni novac M
0
obuhvata gotovinu izvan banaka ( u opticaju), rezerve i druge
depozite banaka i ostalih bankarskih institucija, novana sredstva u blagajni banaka, depoziti
banaka kod HNB-e, depoziti ostalih bankarskih institucija kod HNB-e, depoziti ostalih
domaih sektora.
Novana masa M1 obuhvaagotov novac izvan banaka, depozite ostalih bankarskih
institucijai ostalih domaih sektora kod Hrvatske narodne banke, tedepozitni novac kod
banaka.
Novana masa M1a obuhvaa gotovnovac izvan banaka i depozitni novac kod banaka,
uvean zadepozitni novac drave kod banaka.
Ukupna likvidna sredstva M4 obuhvaaju novanu masu M1,tedne i oroene depozite,
devizne depozite te obveznice i instrumentetrita novca.
18


Na slijedeim tabelama dajemo pregled monetarnih agregata Hrvatske narodne banke u
posljednjih 6 godina.Da bi mogli lake prikazati kretanja monetarnih agregata uzeli smo jedan
mjesec u godini kao bazni, a u naem primjeru to je sijeanj.



17
Izvor:http://beleske.com/monetarni-agregati/; 18.11.2012. u 11
30h
.
18
http://www.hnb.hr/monet/hmonet.htm; 17.11.2012. u 20
15h.

21



Tabela 2. Pregled monetarnih agregata HNB-a
19

Tabela 3. Komponente primarnog novca ( M
0
)
20












19
http://www.hnb.hr/monet/hmonet.htm; 17.11.2012.u 20
15h
.
20
http://www.hnb.hr/monet/hmonet.htm; 17.11.2012.u 20
15h
.
22



Tabela 4.Novana masa Tabela 5. Komponente monetarnog agregata M
4
HNB-e
21

( M
1i
M
1a
) HNB-e
22
.
5. HNB NAKON ULASKA REPUBLIKE HRVATSKE U EU
Izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci iz decembra 2006. godine
("Narodne novine", br. 135/2006. lanak 8. stavak 1., lanak 9. do 12., lanak 13. stavak 1.,
lanak 14. do 17. i lanak 23., Glava VIII., Glava IX.) stvorene su zakonske pretpostavke da
danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji HNB postane sastavni dio Europskog
sistemacentralnih banaka (ESCB) te da pone obavljati svoje zadatke u skladu sa Statutom
ESCB-a i Europske centralne banke (ECB). Vaeim Zakonom o Hrvatskoj narodnoj
banci(stupio je na snagu 9. jula2008.) pravni okvir djelovanja Hrvatske centralne banke
dodatno je usklaen s pravnim standardima Europske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na
stepen nezavisnosti centralne banke (institucionalne, funkcionalne, pravne i finansijske
nezavisnosti), kao i na cilj Hrvatske narodne banke, te se stvaraju preduvjeti za nesmetano
funkcioniranje HNB-a u okviru ESCB-a i ECB-a i uvoenje eura kao slubene novane
jedinice Republike Hrvatske.
Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji doi e do promjena u sastavu Savjeta HNB-a i
rukovodstva HNB-a. Savjet HNB-a imat e osam lanova, a init e ga guverner, zamjenik
guvernera i est viceguvernera koje e imenovati Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor,
imenovanja i upravne poslove i uz miljenje Odbora za finansije i dravni budet. Svi lanovi
Savjeta HNB-a bit e zaposlenici u HNB-u s punim radnim vremenom. Guverner HNB-a
postat e lan Opeg vijea ECB-a.



21
http://www.hnb.hr/monet/hmonet.htm; 17.11.2012.u 20
15h
.

22
http://www.hnb.hr/monet/hmonet.htm; 17.11.2012.u 20
15h
.

23



Nakon pristupanja Hrvatske EU-u prestat e mandat vanjskim lanovima Savjeta
HNB-a izabranima na temelju prethodnoga ili vaeeg Zakona o HNB-u, a guverner,
zamjenik guvernera i viceguverneri imenovani na temelju tih zakona ostat e na tim
funkcijama do isteka mandata za koji su imenovani. Hrvatski sabor imat e zadatak da u roku
od 30 dana od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji imenuje dva preostala viceguvernera.

Danom uvoenja eura kao novane jedinice Republike Hrvatske HNB e prenijeti
svoje ovlasti za voenje monetarne politike i deviznih operacija, upravljanje meunarodnim
rezervamai funkcioniranje platnog sistema na ECB. Guverner HNB-a postat e lan Upravnog
vijea ECB-a. HNB e zadrati samostalnost i nezavisnost u odluivanju i provedbi preostalih
zadataka. Kao integralni dio ESCB-a hrvatska centralnabankauestovatie u utvrivanju i
voenju monetarne i devizne politike te provoenju monetarne kontrole. HNB e upravljati
neprenesenim dijelom meunarodnih rezervi u skladu sa smjernicama ECB-a. Izdavanje
novanica i kovanog novca provodit e se u skladu s odredbama Statuta ESCB-a i odlukama
ECB-a. U godinje finansijsko izvejtavanje HNB-a ukljuit e se i dio monetarnih prihoda
ESCB-a i ECB-a koji je odredio ECB prema Statutu ESCB-a i ECB-a, a koji nastaje
provedbom zajednike monetarne politike.








24



6. ZAKLJUAK

Na temelju iznesenih podataka moemo zakljuiti da temeljem ustava i
zakonaRepublike Hrvatske najvaniji cilj HNB-a je briga za stabilnost cijena u Republici
Hrvatskoj i podupiranje privrede Republike Hrvatske, a da pritom ne ugorava stabilnost
cijena.Ostali ciljevi su provoenje monetarne politike, devizne politike, izdavanje novanica i
kovanog novca, dranje i upravljanjemeunarodnim rezervama, te druge obaveze propisane
zakonom.
HNB-ova uloga je ta da je on bitan regulator finansijskog, deviznog i monetarnog
sistema Republike Hrvatske.Ulaskom u Europsku uniju, a pogotovo nakon uvoenja eura,
HNB e mnoge dijelove svoga poslovanja prenijeti na institucije Europske unije, no to ne
znai da e se uloga Hrvatske narodne banke smanjiti ili nestati vee samo postati dio vee
zajednice.











25



7. LITERATURA

1. olo E.; Monetarna politika u aranmanu Currency Board-a; Tuzla, 2012.;
2. Periin I., okman A., Lovrinovi I.; Monetarna politika; Fakultet ekonomija i
turizma, Pula, 2001.;
3. .dr.Aleksandar , K.dr.Gradimir; Monetarna ekonomija; VI izdanje, Centar za
izdavaku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, 2008.;
4. ivkovi A., Komazec S.; Monetarna ekonomija; Beograd, 2000.;

5. Hrvatska narodna banka, Procedure provoenja operacija na otvorenom tritu;
Zagreb; 2008.

6. Hrvatska narodna banka; Pregled instrumenata i mjera monetarne politike broj
4/2012; Zagreb; 2012.

7. Odluka o kamatnim stopama i naknadama ("Narodne novine", broj 34/2005.,
64/2005., 136/2005.,130/2007., 126/2009., 133/2010., 147/2010., 30/2011., 136/2011.i
67/2012.)

8. Odluka o kratkoronom kreditu za likvidnost ( "Narodne novine"broj 135/2008 i
153/2009)

9. Odluka o minalnno potrebnim deviznim potraivanjima ("Narodne novine" broj
59/2008., 17/2009., 23/2009., 30/2011., 18/2012. i 67/2012.)

10. Odluka o obaveznoj priuvi (Narodne novine, br. 133/2010 ; 30/2011. 109/2011 ;
136/2011.12/2012. i 43/2012.)

11. Ustav Republike Hrvatske, lanak 53, 21.12.1990.god, Zagreb

12. www.hnb.hr

13. www.scribd.com