SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ARHEOLOGIJE
UVOD U ANTIKU ARHEOLOGIJU







IVAN HORVATOVI




TITOV SLAVOLUK
Seminarski rad








MENTOR: Doc. dr. sc. Ivana Jadri- Kuan






Zadar, lipanj 2014.
SADRAJ:




1. Uvod .................................................................................................................................... 1
2. Tit Flavije Vespazijan ......................................................................................................... 2
2.1 Deifikacija i kult Tita i Flavijevaca ............................................................................. 2
3. Titov slavoluk na Via Sacri ................................................................................................. 3
3.1 Povijest i datacija ......................................................................................................... 3
3.2 Izgradnja ...................................................................................................................... 4
3.3 Morfoloke znaajke .................................................................................................... 5
4. Titov slavoluk na Circusu Maximusu ................................................................................. 6
5. Zakljuak ............................................................................................................................. 7
6. Literatura: ............................................................................................................................ 8


1

1. Uvod


Tema ovog seminarskog rada je znaaj i simbolika slavoluka podignutog na Via Sacri
ne samo za umjetnost, nego i za oblikovanje daljnje povijesti. Cilj ovog seminarskog rada e
biti objasniti bit Titovog slavoluka za vrijeme kada je podignut i za kasnije povijesne
dogaaje, odreivanje tone datacije izgradnje slavoluka i analiza morfolokih i mitolokih
tema na reljefima koji krase slavoluk. Za izradu seminarskog rada je koritena monografija
Donalda Stronga Roman ar i lanci; Michaela Vaste Flavian Visual Propaganda : Building a
Dynasty, N.B. Rankova The Arch of Titus M. Pfanner: Der Titusbogen. (Beitrge zur
Erschliessung hellenistischer und kaiserzeitlicher Skulptur und Architektur, 2.) Pp. x + 112;
112 illustrations. Mainz am Rhein: Philipp von Zabern, 1983. DM. 160. i Donalda
McFaydena The Date of the Arch of Titus.


2

2. Tit Flavije Vespazijan

Titus Flavius Caesar Vespasianus Augustus (30. prosinca 39. - 13. rujna 81. AD) je
vladao Rimskim Carstvom od 79. do 81. godine poslije Krista, nasljednik je svog oca
Vespazijana. Mnogi povjesniari bi se sloili sa tvrdnjom da je Tit bio najbolji rimski
car. Prema Tacitu i Svetoniju, Tit je bio oboavan car, sasvim suprotno od svog mlaeg brata
Domicijana. Uguio je ustanak idova u Judeji i naselio idove po carstvu. Dovrio je
gradnju Koloseuma koju je zapoeo njegov otac Vespazijan. Iz napunjene dravne blagajne,
novac je uloio na dijeljenje ita narodu i brojne utrke kola. Za Titove vladavine dogodila se
erupcija Vezuva ( 29. lipnja 79. godine) i grad Pompeji je bio uniten kao i napuljski zaljev.
Nakon poara u Rimu 80. godine, Tit je bio vrlo dareljiv u obnovi, pa je tako i postao
omiljen u narodu.

2.1 Deifikacija i kult Tita i Flavijevaca

Iako su Flavijevci zadobili naklonost naroda, rimska aristokracija se i dalje protivila
njihovoj vladavini to nije udno s obzirom na njihovo plebejsko podrijetlo. Time,
Vespazijan, nakon to je zauzeo tron 69. godine, je bio suoen sa sljedeim problemima:
nedostajalo mu je autoriteta i ''velianstva''. Pokrenuo je propagandni program da bi sebi
olakao taj problem, i uspostavio legitimitet za sebe i svoje nasljednike. To je postigao kroz
tematsku cijelinu u vizualnoj propagandi, usredotoivi se na tri odreene teme:
uspostavljanje veze svoje dinastije sa rimskom tradicijom, posebno Augusto i dobrim Julio-
Klaudijevcima; udaljavajui se od Nerona, loih vladara, i monarhije; proslavljujui
uspomenu na pobjedu nad idovima.
Njegov sin, Tit, se suoio sa slinim problemom kada je stupio na vlast. Kao
provoditelj Vespazijanovog programa, te uivatelj poprilino ekstravagantnog naina ivota,
njegovo naslijee se susrelo sa rasprostranjenim neprijateljstvom. Usprkos tome, Tit je ipak
ostao zapamen kao ljubav i dua ljudske rase .
1

Naslijedio ga je Domicijan, a za njegovu vladavinu su svi Vespazijanovi potomci bili
tovani kao divi, ne samo Tit, ve i Vespazijanova ker Flavia Domitilla, Titova ker Julija i

1
Michael Vasta, Flavian Visual Propaganda: Building a Dynasty (Illinois Wesleyan University: Digital
Commons, 2007), 107
3

Domicijanov sin koji je preminuo odmah nakon roenja 73. godine AD.
2
Tako su Flavia i
Julia nakon smrti dobile titulu Augusta. Obiaj posmrtne deificikacije svih lanova obitelji je
Flavijevska inovacija te se smatra da ta praksa uobiajena za Titovu vladavinu, ak i
Vespazijanovu. Domicijan je to iskoristio kao alat s kojim bi mogao ojaati svoje pravo
vladanja uzevi u obzir svoju rastuu nepopularnost.

3. Titov slavoluk na Via Sacri

3.1 Povijest i datacija

Samo je jedan slavoluk Flavijanaca ostao ouvan do danas, a to je komemorativni
sepulkralni spomenik; Titov slavoluk na Veliji, tonije na vrhu Via Sacre na jugoistonom
rubu Rimskog Foruma. Za njegov opstanak je zasluna srednjovjekovna tvrava koja je
sagraena oko njega, no unato tome ouvanost je loa. Posveta na slavoluku biljei da je
podignut u ast i slavu deificiranog Tita Flavija Vespazijana, brata rimskog cara Domicijana i
rimskog cara od 79. do 81. godine, nedugo nakon njegove smrti 81. godine poslije Krista
3
.
Toan datum izgradnje slavoluka je jo uvijek predmet diskusija jer je konkretnih informacija
o dataciji vrlo malo.
1. Ne postoji mogunost da je izgraen prije smrti Tita upravo zbog natpisa na kojem
se Tit naziva divus te je njegov uspon na nebesa tema reljefa koji krasi unutarnji svod
slavoluka. To nam donosi 13. rujan 81. godine poslije Krista kao ''sigurni'' terminus a quo
(toka odlaska).
2. Fragmenti reljefa iz Haterii grobnice sadre prikaz Titovog slavoluka, i zbog toga su
neki arheolozi skloni miljenju da je reljef na kojem je prikazan Titov slavoluk kasniji od 135.
godine po Kristu.
3. injenica da se Titov slavoluk ne spominje nigdje u latinskoj literaturi je malo
iznenaujua ako je podiknut za vrijeme cara Domicijana jer ostale Domicijanove gradnje
referiraju na njega.

2
Prema: McFayden, D.,The Date of The Arch of Titus, The Classical Journal 11, str. 135
3
Prema: Strong, D. (1995.) Roman art, 129.-131.
4

4. Iz Svetonijevih dijela moemo zakljuiti da nije podignut nijedan trijumfalni
slavoluk u Titovo ime za vrijeme Domicijanove vladavine.
4

Posljednja dva dokaza se iskljuuju iz rasprava o dataciji jer vjerojanosti upuuju na
suprotno. Slavoluk je bio simbol ljubavi i tuge Senata i Rimljana prema najmilijem rimskom
caru, te je potpuno prirodno pretpostaviti da je ta ljubav i tuga dodatno narasla nakon njegove
smrti. Domicijan bi podravanjem izgradnje slavoluka u spomen svome bratu, pogotovo
prikazujui ga u hiperboliziranom kontekstu usamljenog pobjednika istiui njegovu titulu
divusa i promovirajui boansko pravo vladanja kako bi opravdao svoj poloaj.


3.2 Izgradnja


Iako je ope poznata injenica da je Domicijan bio izuzetno ljubomoran na vojne
uspjehe svog starijeg brata i status kojeg je stekao za vrijeme svoje vladavine, to je logino
jer je Tit ostavio svog mlaeg brata u poveoj sjeni, Domicijan ga je ipak deificirao odmah
nakon Titove smrti 81. godine, te, uz pretpostavku da je Tit zapoeo, zavrio gradnju
slavoluka na Vei Sacri. Ova pretpostavka je naglaena jer je Tit podignuo slavoluk na
Circusu Maximusu kao komemoracijski simbol pobjede nad Jeruzalemom koja je okonala rat
sa idovima kojeg emo spomenuti u kasnijem tekstu. Pitanje slijedi; zato i tko je podignuo
Titov slavoluk na Via Sacri?
Iz oitih razloga, odgovor na to pitanje je Domicijan. Unato kontradiktornosti, trdnja
da je Titov slavoluk podignut za vrijeme Domicijana bi jo uvijek bila vrsta ako bi se i
pronaao alternativni datum izgradnje.
5









4
Prema: McFayden, str. 131.
5
Prema: isti, str. 131.
5



3.3 Morfoloke znaajke


Sadri reljefe koji, povijesno i mitski, poredstavljaju trijumf. Jedan od veih panela
pokazuje povijest: slika procesije s istaknutim plijenom uzetog iz Hrama: menora, stol za
prinoenje kruha
6
i srebrne trube. Drugi panel prikazuje Tita mitski: jae u kvadrizi, Victoria
ga okrunjuje, dok Roma vodi konje. U istoj veni, na vrhu luka, reljef prikazuje apotheosis
(glorifikacija subjekta do razine boanstva) Tita, sa slikom kako ga bogovima donosi orao,
simbol Jupitera. Takav prikaz njegovog uspona do boanstva kojeg je zasluio pobjedom nad
idovima, umjetnik moda eli poruiti da su Titova slava i junatvo u tom ratu zasluni za
njegovu beatifikaciju. Michael Vasta u svom radu Flavijevska vizualna propaganda:
izgradnja dinastije navodi da ''luk zasigurno implicira da je trijumf bio jedan od, ako ne i
najvani trenutak u Titovom ivotu.''
Poloaj drugog Titovog slavoluka je bitan za shvaanje vanosti idovskog rata u
Flavijevskoj propagandi. Podignut je na Via Sacri ( Svetom putu ), putu kojim je pobjednik
vodio procesiju da bi stigao do Hrama Jupitera Optimusa Maximusa. Domicijan je osigurao
da e svaki sljedei trijumf komemorirati, prolaskom ispod slavoluka, boanske Flavijevce
koji su donijeli pobjedu u idovskom ratu.
7


Natpis:
INSIGNE RELIGIONIS ATQVE ARTIS MONVMENTVM
VETVSTATE FATISCENS
PIVS SEPTIMVS PONTIFEX MAX(IMVS)
NOVIS OPERIBVS PRISCVM EXEMPLAR IMITANTIBVS
FVLCIRI SERVARIQVE IVSSIT
ANNO SACRI PRINCIPATVS EIVS XXIIII

6
12 truca kruha predstavljaju 12 plemena Izraela koje su sveenici polagali na stol te su ostavljene na 7 dana,
svaki abat bi sveenik sklonio jedan i pojeo ga na Svetom Mjestu. Stol i kruh su predstavljali volju Boga da
uspostavi prijateljstvo i zajednitvo s ovijekom. (http://the-tabernacle-
place.com/articles/what_is_the_tabernacle/tabernacle_table_showbread)

7
Michael Vasta, Flavian Visual Propaganda: Building a Dynasty (Illinois Wesleyan University: Digital
Commons, 2007), 135
6

(This) monument, remarkable in terms of both religion and art,
had weakened from age:
Pius the Seventh, Supreme Pontiff,
by new works on the model of the ancient exemplar
ordered it reinforced and preserved.
In the year of his sacred rulership the 24th

4. Titov slavoluk na Circusu Maximusu


Prvi Titov slavoluk, posveen 81. godine ubrzo nakon njegove smrti, se nalazio na
sredinjem polukrugu na jugo-istonom kraju Circusa Maximusa. Privlaio je panju zbog
svog poloaja u sredini neega to je jedno od najveih sportskih prostora u svijetu. Slavoluk
bi moglo vidjeti stotine tisua ljudi podsjeajui ih na pobjedu u Judeji. Posvetni natpis sadri
osobito laskanje i hvalisave tvrdnje od strane Senata u svrhu glorificiranja Tita i njegovog
oca. Nakon liste titula stoji da je ''podinio idove i unitio grad Jeruzalem, koji je bio
napadan od svih generala, kraljeva ili rasa prije njega ali nikad pokoren''.
8

Ove izvanredne tvrdnje se ine pogrene svakom tko poznaje Biblijsku povijest, ili
Rimljanima koji se sjeaju Pompejevog osvajanja 63. prije Krista i osvajanjem Gaja Sosija
37. godine prije Krista. One takoer istiu vezu izmeu Senata i Imperatora. Senat je jasno
razumio da je bila Titova elja da pobjeda nad idovima bude glavna tema njegove vladavine,
to objanjava u, ovolikoj mjeri, dramatinu posvetu.
9




8
Donald Strong, Roman Art (London: New Impressum ed., 1995), 131
9
Prema: Ibid.Vasta, str. 136.
7

5. Zakljuak


Titov slavoluk je zauujue najzapostavljeniji i u isto vrijeme jedan od najvanijih
rimskih spomenika. Njegova posebnost lei u miljenju mnogih arheologa da Titov slavoluk
nije trijumfalni slavoluk, ak ni memorijalni spomenik Tita. Odgovor se nalazi u prikazu
posveti Divo Tito te posebice u prikazu Tita na reljefu kako se uzdie u nebo na orlovim
leima - slavoluk je slavio apotheosis Tita.
Prikaz menore i truba su postali simbol idovske dijaspore. U kasnijoj eri, papa Pavao
IV. ga je proglasio mjestom godinje podinjenosti. idovi su odbijali hodati ispod njega.
Menora prikazana na slavoluku je posluila kao model za menoru koja se koristi na zastavi
Izraela. Meutim kada je slubeno objavljeno postojanje drave Izrael, cijela zajednica
rimskih idova se spontano okupila kod slavoluka te slavila dugo oekivani spas od Rimskog
Progona.
8


6. Literatura:


1. Vasta, M., "Flavian Visual Propaganda : Building a Dynasty." Constructing the Past 8,
No.1 : 107-137. Digital Commons. Web. 21 May 2014.
http://digitalcommons.iwu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1008&context=constructing
2. Rankov, N. B.. "The Arch of Titus M. Pfanner: Der Titusbogen. (Beitrge zur
Erschliessung hellenistischer und kaiserzeitlicher Skulptur und Architektur, 2.) Pp. x + 112;
112 illustrations. Mainz am Rhein: Philipp von Zabern, 1983. DM. 160.." The Classical
Review 34: 282-284. Print.
(http://the-tabernacle-place.com/articles/what_is_the_tabernacle/tabernacle_table_showbread)
3. McFayden, D.. "The Date of the Arch of Titus", The Classical Journal 11: 131-141. Print.
4. Strong, D. (1995). Roman Art (New Impressum ed.). New Haven ; London : Yale
University Press.