Sei sulla pagina 1di 17

From: Wikipedija

Adolf Hitler
Adolf Hitler

Fhrer Treeg Reicha
u slubi
2. kolovoza 1934. 30. travnja 1945.
Prethodnik Paul von Hindenburg
(kao predsjednik)
Nasljednik Karl Dnitz
(kao predsjednik)
1. Reichskanzler
24. Njemaki kancelar
u slubi
30. sijenja 1933. 30. travnja 1945.
Prethodnik Kurt von Schleicher
Nasljednik Joseph Goebbels
Roenje 20. travnja 1889.
Smrt 30. travnja 1945.
Politika stranka NSDAP
Supruga Eva Braun
Zanimanje politiar, vojnik

From: Wikipedija
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. - Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemaki
politiar, voa Nacionalsocijalistike njemake radnike stranke(njemaki: Nationalsozialistische
Deutsche Arbeiterpartei, skraeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistika stranka. Bio je
apsolutni diktator Njemake od 1934. do 1945., s naslovom Kancelara Reicha od 1933. do 1945.
i naslovom poglavara drave Fhrer) od 1934. do 1945.; njegova puna titula bila je Fhrer und
Reichskanzler.
Bio je odlikovani veteran Prvog svjetskog rata. Pridruio se pretei nacistike stranke, DAP-u
(Radnika stranka), 1919., a njezin je voa postao 1921., od kada se stranka naziva NSDAP.
Nakon to je zatvoren poslije neuspjelogPivnikog pua u Bavarskoj 1923., dobio je podrku
zbog irenja njemakog nacionalizma, antisemitizma, antikapitalizma i antikomunizma sa
svojomgovornikom nadarenou i nacistikom promidbom. Kancelarom je postao 1933. i brzo
je Weimarsku Republiku pretvorio u Trei Reich, dravu s jednostranakim sustavom, s
diktatorskom i autokratskom vlau i idealimanacionalsocijalizma.
Hitler je elio uspostaviti Novi svjetski poredak s njemakom prevlau u Europi. Da bi postigao
svoj cilj, vanjsku politiku usmjerio je na irenje ivotnoga prostora Arijevaca,
tzv. Lebensraum ("ivei prostor"); tako je i glavnina dravnih resursa usmjerena na postizanje
ovoga cilja. To je ukljuivalo i ponovno naoruanje Njemake, a naoruanje doivljava vrhunac
1939. kada Wehrmacht zapoinjeInvaziju na Poljsku. Zauzvrat su Ujedinjeno
Kraljevstvo i Francuska objavile rat Njemakoj, to je dovelo do poetka Drugog svjetskog rata.
U tri godine rata Njemaka i Sile osovine okupirale su veliku veinu Europe, veinu Sjeverne
Afrike, Istone i Jugoistone Azije te Tihi Ocean. Meutim, prevratom na Istonom
bojitu, Saveznici prelaze u vodstvo od 1942. pa nadalje. Do 1945. Saveznici su napadali sa svih
strana njemaka okupirana podruja i njezine saveznike. Nacistike snage bile su upletene u
razna zloinaka dijela tijekom rata, ukljuujui i sustavno ubijanje 17 milijuna civila,
[1]
od toga
priblino 6 milijuna idova i oko pola do milijun i pol Roma
[2]
Druge mete nacistikog etnikog
ienja uvelike su bili i Poljaci, sovjetski civili, sovjetski ratni zarobljenici, ljudi s nedostatcima,
homoseksualci, Jehovini svjedoci i ostali.
U zadnjim danima rata, pred pad Berlina, Hitler i njegova supruga Eva Braun, da bi izbjegli
sovjetsko zarobljenitvo, izvrili su samoubojstvo
[3]
30. travnja 1945.

Sadraj
[sakrij]
1 Rane godine
o 1.1 Porijeklo
o 1.2 kolovanje
o 1.3 ivot u Beu
o 1.4 Prvi svjetski rat
2 Nacistika stranka
3 Put do moi
4 Nacistiki reim
o 4.1 Gospodarstvo i kultura
o 4.2 Ugnjetavanje
o 4.3 Ponovno naoruanje i nova udruivanja
o 4.4 Holokaust
5 Drugi svjetski rat

From: Wikipedija
o 5.1 Poetni potezi
o 5.2 Put do poraza
o 5.3 Poraz i smrt
6 Utjecaj
7 Hitler i njegov odnos prema religiji
8 Zdravlje
9 Hitlerova obitelj
o 9.1 Porijeklo prezimena "Hitler"
10 Izvori
o 10.1 Pisani izvori
o 10.2 Vanjske poveznice
Rane godine
Porijeklo


Hitler kao beba
Adolf Hitler roen je u austrijskom graninom gradu Braunau am Inn 20. travnja 1889., kao
etvrto od ukupno estero djece
[4]
carinskog inovnika Aloisa Hitlera i njegove ene Klare(roene
Plzl). Od sve djece preivjeli su on i sestra Paula. Alois je bio vanbrani sin Anne Marie
Schicklgruber, a u svojoj 40. godini ivota je promijenio prezime u Hitler. Nikada nije dokazano je
li kasniji mu od Aloisove majke zapravo bio i njegov bioloki otac, no Johann Georg Hiedler
(Hitler je razliita pisana varijanta istog prezimena) sam nikada nije priznao njegovo oinstvo,
iako je nakon smrti naveden kao Aloisov otac u dokumentima. Podatak o nepoznatom oinstvu
su saveznici mnogo koristili za vrijeme 2. svjetskog rata kada su savezniki avioni bacali
propagandne letke iznad Njemake koje su zapoinjale s Heil Schicklgruber. Sam Adolf je
jednom u ali komentirao da je jedina pametna odluka koju je njegov otac donio u ivotu bila
upravo promjena prezimena.
Zbog posla obitelj Aloisa Hitlera preseljavala se esto: prvo iz Braunaua u Passau, zatim u
Lambach te najposlije u Leonding kod Linza. Alois je opisivan kao strog i hladan ovjek; po

From: Wikipedija
izjavama keri, Paule, Adolf mu se znao suprotstavljati zbog ega je esto dobivao batine. Majka
Klara je bila vrlo brina i popustljiva i Adolf ju je jako volio.
Postoje takoer izvori koji upuuju da je Adolf Hitler dijelom idov to je obilno koriteno u
propagandi politikih protivnika, a prije pogubljenja je isto tvrdio i njegov suradnik Hans Frank.
Navodno je Hitlerova baka, majka njegovog oca Maria Schicklgruber, zaela dijete dok je bila
slukinja u jednoj idovskoj obitelji u Grazu. Ove tvrdnje pobijaju povjesniari Werner Maser i Ian
Kershaw jer su idovi bili protjerani iz Graza u 15. stoljeu te nisu imali pravo ivjeti u Grazu za
vrijeme kada je Maria Schicklgruber navodno radila kao slukinja u tom gradu.
[5][6]

kolovanje
U osnovnoj koli je bio dobar uenik, a isticao se i drutvu svojih vrnjaka. 1900. nakon zavrene
osnovne, Alois je odluio da mu sin upie Realschule i njegovim stopama krene u inovniku
karijeru, iako je ta ideja Adolfu bila potpuno odbojna jer je elio postatiumjetnik. U srednjoj koli
nije bio uspjean: morao je ponavljati prvu godinu, a u kasnijim je iao na popravne ispite. Iako je
kasnije tvrdio da je jako volio povijest, zemljopis i vjeronauk, i iz tih predmeta je imao prosjene
ocjene. Do kraja je zbog loih ocjena bio prisiljen prijei u drugu kolu. Hitler opravdava svoj lo
uspjeh eljom da na taj nain razljuti oca s kojim se nije slagao; iako je loe ocjene imao i nakon
oeve smrti 1903., u pozadini njegove odbojnosti prema koli vjerojatno jest sukob s ocem.
Veina profesora tvrdi da se mladi Hitler nije ni po emu isticao, ni na pozitivan ni na negativan
nain; neki smatraju da je bio bistar, ali nedovoljno zainteresiran te da je imao problema s
autoritetom. Profesor povijesti, Leopold Poetsch, ga je svojim priama o njemakoj povijesti
imitologiji zainteresirao te je od njega upio ideje pangermanskog nacionalizma.
Nakon zavretka Realschule 1905., Hitler nije nastavio s daljnjim kolovanjem. Nije pokazivao ni
elju za bilo kakvim radom, a financijsko stanje obitelji ga nije ni prisiljavalo na to. Umjesto toga,
uz potporu svoje popustljive majke, proveo je dvije godine ivei neurednim ivotom, itajui
knjige, svirajui klavir, slikajui i sanjajui da e jednom postati veliki umjetnik. Ovo razdoblje je
opisao kao "najljepe u ivotu". Druio se s Augustom Kubizekom, mladiem koji je dijelio
Hitlerove snove i bio vrlo fasciniran njime i njegovim idejama.
ivot u Beu
1907. Hitler je odluio upisati Akademiju likovnih umjetnosti u Beu. Iste godine mu se razboljela
majka te se posvetio brizi za nju; no, budui da je imala neizljeivi rak, umrla je to ga je teko
pogodilo. Na upisu u Akademiju nije uspio; uao je u ui izbor kandidata, no ispao je u drugom
krugu ocjenjivanja. Kasnije je priznao da mu je neuspjeh bio ok budui da je bio potpuno siguran
u sebe. Profesor koji ga je ocjenjivao komentirao je da su mu prikazi graevina vrlo dobri, to je
mladog Hitlera potaknulo da se zainteresira zaarhitekturu.
[7]
Iako tvrdi da je tada odluio postati
arhitekt, i idue godine je pokuao upisati Akademiju, a tada je ispao ve u prvom krugu.
Iako nije upisao Akademiju, Hitler se odluio preseliti u Be; uz mirovinu za siroad i financijsku
potporu od tetke, mogao je ivjeti bez rada. Prijatelj Kubizek mu se takoer pridruio kao cimer
jer je studirao glazbu. U Beu je Hitler razgledao kulturne znamenitosti i kovao planove o
potrebnim arhitektonskim preinakama grada, Kubizek tvrdi da ga politika nije zanimala. Mnogo je
itao, a navodno je pokuavao i pisati drame i opere koje nikada ne bi dovrio; esto je iao
gledati opere, a posebno je volio Wagnera. Kubizek takoer navodi da se Hitler osjeao
nelagodno u drutvu ena, iako mu je i homoseksualnost bila odbojna.
Iako je imao dovoljno sredstava za ivot, nije ivio raskono. Soba u kojoj je stanovao s
Kubizekom bila je vrlo skromna, obroci su takoer bili oskudni, a jedini luksuz bila je opera. Iako
je polako ostajao bez novca, nije elio raditi; sanjao da e postati veliki umjetnik.1908. je po drugi
put pokuao upisati Akademiju i nije uspio; nakon toga je bez pozdrava odselio od Kubizeka.
ivio je u siromanijoj etvrti, no brzo je ostao bez novca te je neko vrijeme spavao na otvorenom
i gladovao.
Kad je od preminule tetke dobio nasljedstvo preselio je u skromni Dom za samce i ivotario
slikajui razglednice koje je jedan njegov kolega prodavao po kavanama. Hitler je svoje slike
nazivao prosjenima i amaterskima, iako je na njima pristojno zaraivao. U zajednikoj kantini
Doma esto se uputao u politike razgovore sa sustanarima te se isticao svojim govornitvom i
uivao odreeno potovanje, iako sam smatra da su ga drali za udaka.

From: Wikipedija
Be je u to doba bio antisemitski nastrojen, atmosferu je podgrijavao i gradonaelnik Karl
Lueger svojim otrim ispadima; utjecajne su bile ideje ekstremnih rasista von
Schnerera i Liebenfelsa. Hitler je bio estoki nacionalist, a u siromanoj etvrti u kojoj je ivio bio
je u dodiru s brojnom idovskom zajednicom. Ian Kershaw ipak smatra da Hitlerove preuveliane
tvrdnje iz Mein Kampfa, da je u to vrijeme usvojio svoje radikalne antisemitske stavove, nisu
tone, odnosno da ga antisemitizam nije zaokupljao i nipoto nije inio sredinjicu njegovog
svjetonazora. Hitler je u to doba osjeao neprijateljstvo prema socijaldemokratima, a zbog
neuinkovitostiaustrougarskog parlamenta iz tog razdoblja je zadrao i odbojnost prema
parlamentarizmu.
Prvi svjetski rat
Godine 1913. dobio je pravo na preuzimanje oevog nasljedstva, a istodobno se bojao kazne
zbog izbjegavanja regrutacije jer se nije elio boriti u habsburkoj vojsci. Odluio je pobjei
u Mnchen, no Austrijske vlasti su ga i tamo pronale. Nakon medicinskog pregleda je proglaen
fiziki nesposobnim za vojnu slubu (tada mu je izmjerena i visina: 174 cm). S vojnom
otpusnicom vraa se u Mnchen i ulaskom Njemakog Carstva u 1. svjetski rat oduevljeno
pristupa Bavarskoj vojsci ve 2. kolovoza 1914.
Dana 20. listopada je zavrio obuku i dodijeljen je tzv. Listovu puku s kojim je poslan
u Belgiju gdje je 29. listopada sudjelovao u prvoj bitci u kojoj je izginula veina puka. Hitler je u
vojsci bio kurir
[8]
; iako to u Mein Kampfu nije spomenuo, sugerirajui tako da je bio obian vojnik,
omalovaavanje njegove slube od strane politikih neprijatelja je neopravdano: od osam kurira u
njegovom puku, troje ih je poginulo, a jedan je ranjen. I sam Hitler se nekoliko puta naao u
situacijama u kojima je preivio pukom sluajnou. U studenom 1914. je promaknut u
in kaplara, a u prosincu je dobio eljezni kri II. klase. Do kraja rata Hitler nije vie napredovao u
inovima; Kershaw smatra da je sam Hitler odbijao razgovore o njegovom daljnjem promaknuu
(koje je jedno vrijeme bilo razmatrano iako su neki nadreeni smatrali da mu nedostaju "vjetine
voe") jer nije elio otii iz puka u kojem se osjeao ugodno; drugi povjesniari smatraju da je
razlog njegovo austrijsko dravljanstvo.
Hitlera su suborci smatrali udakom. Iako su mu neki zamjerali nekritiki odnos prema
nadreenim asnicima, nije bio posebno nepopularan. Ni tada nije imao posebno bliskih prijatelja,
veinu vremena je provodio itajui, nije pio, puio, niti posjeivao javne kue (tvrdio je "da nema
vremena za ene"), svoje dunosti i rat je shvaao vrlo ozbiljno.
U kolovozu 1918. je dobio eljezni kri I. klase; kaplari su rijetko primali ovo odlikovanje. Kraj rata
Hitler je doekao u bolnici gdje se lijeio od kratkoronog sljepila koje je zadobio trovanjem
bojnim otrovom. okiran kapitulacijom carske Njemake u studenom 1918, Hitler je ostao u
uvjerenju da njemaka vojska nije bila poraena u ratu, nego je, navodno, "izdana" od skupine
koju su inili ratni profiteri, idovi, socijalisti, trajkai i razni nenjemaki "unutarnji neprijatelji" koji
su se uvukli u vladajue strukture.
Nacistika stranka

From: Wikipedija

Hitlerova lanska iskaznica iz NSDAP-a
Nakon zavretka Prvog svjetskog rata Hitler je ostao u vojnoj slubi, koja je sada bila angairana
u suzbijanjusocijalistikih pobuna koje su izbijale diljem Njemake, ukljuujui i Mnchen, gdje se
Hitler vratio 1919. Hitler je takoer sudjelovao u obuavanju u 'nacionalnom razmiljanju' koje je
vodio "Odjel za obuavanje i propagandu" (Dept lb/P) bavarske "Reichwehr" skupine, koje je
predvodio kapetan Mayer. Cilj ove skupine bilo je stvaranje 'rtvenog jarca' za izbijanje Prvog
svjetskog rata te stvaranje krivca za poraz Njemake. Krivac je pronaen u 'Internacionalnom
idovstvu", komunistima i kao i politiarima svih boja i oprijeljenja.
Zbog svoje inteligencije i govornikih sposobnosti, Hitler je bio imenovan "V-Mann"-om "Skupine
za prosvjetljavanje" kojem je bio cilj utjecanje na vojnike koji su imale isti svjetonazor, a glavni
tab je takoer odredio da infiltrira jednu malu nacionalistiki orijentiranu stranku Njemaku
radniku stranku u srpnju 1919. Hitler je postao lanom Njemake radnike stranke u rujnu 1919,
gdje se upoznao s Deitrichom Eckartom anti-semitom i kljunim lanom stranke.
[9]

Godine 1920., Hitler je otputen iz vojske te se odmah nakon toga ukljuio u aktivnosti Njemake
radnike stranke. Ubrzo je postao njezin voa i promijenio joj ime u Njemaka nacional-
socijalistika radnika stranka (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, NSDAP), znanu i
kao Nacistika stranka . Hitler je ubrzo shvatio da ima dva talenta: govornitvo i nadahnjivanje
osobne lojalnosti. Njegovi ulini govori u kojima je napadao idove, socijaliste i liberale,
kapitaliste i komuniste, osvojilo je umove privrenih sljedbenika, od kojih su prvi postali: Rudolf
Hess, Hermann Gring, i Ernst Rhm. Jedan od oboavatelja je bio i njemaki feldmaral Erich
Ludendorff, kojeg je Hitler odluio iskoristiti kao paravan za preuzimanje politike moi
u Mnchenu sreditu Bavarske kroz takozvaniHitlerov pu ili Mar na Berlin 8. studenog 1923.,
kada su nacisti zapoeli mar iz jedne pivnice do Bavarskog ministarstva rata s ciljem izbacivanja
tadanje Bavarske vlade koju su sainjavali desni separatisti, a poslije su namjeravali marirati
prema Berlinu.
[10]
Kod tog pokuaja bavarska vojska je uspjela brzo raspriti naciste i uhititi
Hitlera. U elji da zadri poziciju voe Hitler je imenovaoAlfreda Rosenberga za privremenog
vou.
Na sudu, Hitler je bio optuen za veleizdaju i u travnju 1924. sud je presudio kaznu od pet godina
zatvora, biva zatvoren u Landsbergu. Dok je bio u zatvorenitvu Hitler je diktirao knjigu Mein
Kampf (Moja borba) svome zamjeniku Rudolf Hessu.
[11]
U prosincu 1924. Hitler sa svojim
sljedbenicima biva puten iz zatvora, nakon to je bila proglaena amnestija. Nakon izlaska iz
zatvora zapoinje s dugim naporom da ojaa stranku; 1925. osniva zatitarsku
jedinicu Schutzstaffel (SS), elitnu jedinicu obuenu u crno koju je predvodioHeinrich
Himmler jedan od glavnih provoditelja Hitlerovih planova za istrebljenje idova i ostalih naroda i
rasa tijekom II. svjetskog rata.
Za mnoge Nijemce Hitler je bio izbavitelj drave iz teke ekonomske krize koja je harala u to
doba, te isto i osoba koja se javno izraava za neizvravanje obveza Versajskog sporazuma,

From: Wikipedija
sporazuma koji je bio nametnut Njemakoj kao poraenoj strani Prvog svjetskog rata. Njemaka
je nakon Prvog svjetskog rata kroz Versajski sporazum izgubila mnogo: kolonije po svijetu (Afrika,
Azija, Pacifik) te teritorij u Europi, trebala je snositi u cijelosti krivicu za izbijanje Prvog svjetskog
rata te isplatiti reparacije u vrijednosti od 32 milijarde maraka, izgubiti cijelu ratnu mornaricu, i
smanjiti vojne snage na 100,000 vojnika.... Uvjeti Versajskog sporazuma bili su teki, i Nijemci su
ga prezirali. Hitler je to dobro znao, te je iskoristio takve osjeaje i pretvorio ih je u glasove.
Isprva, zbog jednostavne retorike oko krivljenja svjetskog idovstva nije dobio mnogo glasova, no
rafiniranjem svoje politike poruke kombiniranjem antisemitskih ideja skupa s kritiziranjem
Weimarskog sistema i stranaka koje su je podravale, nacisti su polako poeli osvajati glasove na
izbornim mjestima.
Put do moi


Parada SA-ovih trupa tijekom Hitlerove vonje uNrnbergu 1935.
Hitlerov kljuni trenutak je doao s Velikom depresijom koja zahvatila Njemaku1930.
Demokratska vlada, uspostavljena u Njemakoj 1919., takozvanaWeimarska Republika nikada
nije bila prihvaena od konzervativnih politiara, dok su joj se faisti otvoreno protivili.
Socijaldemokrati i tradicionalne stranke centra, kao i stranke desnice nisu imale program ni
odgovor za Veliku depresiju, jedino su Nacisti imali neto to se moglo nazvati programom te su
na izborima u rujnu 1930. dobili 18% glasova ili 107 mjesta u Reichstagu (njemakom
parlamentu) i tako su postali druga stranka po veliini.
Veina glasova za naciste dola je od njemakih seljaka, vojnih veterana i srednjeg sloja, to jest
slojeva u njemakom drutvu koji su bili najvie pogoeni visokom inflacijom iz 1920-tih te
nezaposlenou koja je vladala tijekom Velike depresije. Urbana radnika klasa nije previe
obraala panju na Hitlera i naciste, dok su gradovi kao Berlin te Ruhrska oblast bili izriito protiv
Hitlera. Izbori iz 1930. bili su katastrofalni za centar-desnu vladu na elu s Heinrichom
Brningom, koja sada nije imala veinu u parlamentu. U prosincu 1931. godine izbio je skandal s
Hitlerovom neakinjom Geli Raubal. Pronaena je mrtva u svojoj spavaoj sobi poinivi
samoubojstvo iz pitolja kojeg je Hitler posjedovao. Hitler je dao svoj stan u Mnchenu na
koritenje svojoj polusestri Angeli i njenoj keri Geli 1929. Neki glasovi su bili da je Geli poinila
samoubojstvo zbog ljubavne veze s Hitlerom, to nikada nije bilo potvreno. Ova tragedija je
duboko potresla Hitlera.

From: Wikipedija
Poto Brningove mjere za stabilizaciju nisu urodile plodom, vlada je nastojala izbjei
predsjednike izbore 1931. te su s nacistima htjeli stupiti u dogovor za produenje mandata
predsjednika Paula von Hindenburga kao i njegovog kabineta. Hitler je odbio dogovor te je
nastupio u predsjednikim izborima protiv Hindenburga, i uspio je biti drugi u prvom kao i u
drugom krugu izbora, dobivi neto vie od 35% glasova u drugom krugu u travnju 1932.
Nakon to je pobijedio na predsjednikim izborima Hindenburg je raspustio vladu i imenovao
novu vladu s Franzom von Papenom na elu. Papen je odmah najavio izbore za Reichstag za
srpanj 1932. Na tim izborima nacisti su dobili 230 mjesta i tako su postali najvea stranka u
Reichstagu. Veinu u Reichstagu sainjavali su nacisti i komunisti, te je sastavljanje bilo kakve
vlade u koaliciji s nekom od klasinih stranaka bilo nemogue. Poslije izglasavanja nepovjerenja
Papenovoj vladi koju je podravalo 84% zastupnika, najavljeni su novi izbori.
Papen i Katolika stranka centra (Zentrumspartei) zapoeli su pregovore s nacistima za
formiranje koalicijske vlade, ali Hitler je postavio teke uvjete; zahtijevao je mjesto kancelara te
predsjedniki dogovor o dobivanju mogunosti koritenja izvanrednih mjera. Propast dogovora s
vladom, kao i elja nacista da zadobiju podrku radnike klase samo je odvratila pojedine njihove
pobornike, pa su tako izborima u studenom 1932., nacisti izgubili neto glasova i zastupnika u
Reichstagu. Ovaj gubitak podrke nije uvelike smanjio njihovu mo, jer su jo ostali stranka s
najvie zastupnika u parlamentu. Poto Papen nije uspio formirati vladu, predsjednik Hindenburg
otputa ga i imenuje generala Kurta von Schleichera koji je obeao da e uspjeti sastaviti
veinsku vladu u pregovorima sa socijaldemokratskim radnikim strankama kao i s disidentskim
nacistikom frakcijom predvoenom Gregorom Strasserom.
Papen i Alfred Hugenberg, koji je takoer bio predsjednik Njemake nacionalne narodne
stranke (DNVP), stranka koja je prije nacista bila vodea desna stranka u Njemakoj. Hugenberg
je nagovarao Hindenburga da imenuje Hitlera kancelarom u koaliciji s DNVP-om., uvjeravajui da
e DNVP kontrolirati Hitlera. U nemogunosti da stvori koalicijsku vladu Schleicher je traio od
Hindenburga da raspusti Reichstag i opet raspie izbore. Hindenburg ga je otpustio i imenovao je
Hitlera kancelarom, Papena zamjenikom kancelara, dok je Hugenburg bio imenovan za
(blagajnika) ministra ekonomije. Kabinet predsjednika sadrao je samo jo tri predstavnika
nacistike stranke: Hitlera, Gringa, i Wilhelma Fricka. Dana 30. sijenja 1933., Adolf Hitler je
poloio slubenu zakletvu za kancelara Reichstaga.
Na izborima u oujku 1933., nacisti su dobili 44% glasova, te su u koaliciji s DNVP-om drali
veinu sjedala u Reichstagu. Dobivi tako veinu u Reichstagu, koalicija je iskljuila komuniste iz
parlamenta i tako se rijeila oporbe. Nedugo nakon toga proao je Zakon punomoi Enabling
Act, koji je Hitlera postavio za diktatora, dok je nacistiki kabinet imao mo stvaranja novih
zakona bez uplitanja Reichstaga. U Zakonu punomoi nacistiki kabinet mogao je samo potvrditi
prijedloge koje je postavio kancelar, a diktatorske su ovlasti trebale istei nakon etiri godine ili u
sluaju da se uspostavi nova vlada. Ovaj zakon bio je produavan bez ikakve debate ili oporbe
sve do kraja Drugog svjetskog rata.
Odmah nakon izglasavanja zakona o punomoi, nacistiki kabinet je izglasao cijeli niz dekreta
kroz kojim se zabranio rad stranki, kao i bilo kakve opozicije ili kritike nove vlasti. U samo
nekoliko mjeseci nakon imenovanja za kancelara, Hitler je zadobio apsolutnu vlast. U
kolovozu 1934. umire predsjednik Paul von Hindenburg, i umjesto raspisivanja izbora za novog
predsjednika, Hitlerov kabinet je izglasao zakon o spajanju uloge kancelara i predsjednika. Hitler
je sada imao tri funkcije: predsjednika nacistike stranke, kancelara, i predsjednika drave. Ova
konsolidacija snaga bila je potvrena od strane birakog tijela sredinom kolovoza 1934.
Nacistiki reim

From: Wikipedija


Slubeni portret Adolfa Hitlera 1938.
Osiguravi apsolutnu politiku vlast bez veinske podrke njemakog birakog tijela, Hitler je htio
zadobiti njihovo povjerenje kroz svoje govore, kao i kroz vjetu medijsku kampanju koju je
provodio njegov ef propagande Dr. Joseph Goebbels. Goebbels je u suradnji s Hitlerom i
Nacistikom partijom uspio uvjeriti veinu Nijemaca da je Hitler bio spasitelj Njemake od
ekonomske depresije, komunista, Versajskog ugovora i jarma idova.
Gospodarstvo i kultura
im je zadobio mo, Hitler je pokrenuo jednu od najveih ekonomskih ekspanzija Njemake.
Poveao je industrijsku proizvodnju i pokrenuo je velike graevinske pothvate: izgradnju auto
cesta (autobahn), eljeznica, akumulacijskih jezera, stanova... Kroz ovu ekspanziju ostvario je
gotovo potpunu zaposlenost, i proirio je ekonomsku i industrijsku bazu. Kroz propagandu i razne
druge programe promovirao je razvoj zdravstva, kolstva i obiteljskog ivota u kojem mukarci
rade dok ene brinu za "kuu, djecu i odlaske u crkvu".
Hitler je elio perfekciju (po nacistikim idealima), te je sponzorirao velike arhitektonske projekte,
a jedan od njih bile su i ljetne olimpijske igre u Berlinu 1936. One su predstavljene kao
reprezentacija Njemake vrline. Albert Speer je imao titulu glavnog arhitekta Rajha, a napravljeni
su i planovi o preureenju Berlina (Germania) po uzoru na stari Rim.
Ugnjetavanje
Svoje protivnike, kritiare kao i ostale nepodobnike Hitler je drao na oku kroz tajnu
policiju Gestapo, te kroz elitne paravojne jedinice SA i SS koje su vrile teror nad svim koji su se
suprotstavljali novom poretku. Mnogi su tako zavrili u koncentracijskim logorima, dok su se
mnogi iselili ukljuujui i polovicu njemakih idova.
U Noi dugih noeva 29. lipnja 30. lipnja 1934. Himmler po naredbi Hitlera ubija Ernsta
Rhma glavnog komandanta SA i njegov najblii krug suradnika, kao i druge politike protivnike i
potencijalne protivnike, kao to su bili Gregor Strasser i Kurt von Schleicher.
[12]
Dana 2.
kolovoza 1934. predsjednik Hindenburg umire, i Hitler odmah spaja urede kancelara i
predsjednika i imenuje sebe voom (Fhrerom) Njemake. Ovim imenovanjem svi pripadnici
vojske od sada su davali svoju slubenu zakletvu Hitleru, a ne Njemakoj i njemakom narodu.
Ovo spajanje ureda predsjednika i kancelara bilo je izglasano u parlamentu nekoliko sati nakon

From: Wikipedija
Hindenburgove smrti. Plebiscitom na 19. kolovoza 1934. 89.9% biraa potvruje da se slae sa
spajanjem dvaju ureda i novim ovlastima Hitlera.


Hitler i finski predsjednik Carl Gustav Emil Mannerheim
Nacistiki kabinet 1935. godine s Nurenburgskim zakonom oduzima idovima pravo na njemako
dravljanstvo, te su protjerani sa svih dravnih poslova, te bavljenjem bilo kakvim profesionalnim
zvanjima i nije im dozvoljeno posjedovanje tvrtki. Na idove se obruila medijska kampanja
mrnje. Pritisak na njih je stalno jaao: 1938. u Kristalnoj noi Kristallnacht spaljene su sve knjige
koje su napisali pisci idovskog porijekla. Pod ovim pritiscima izmeu studenog 1938. i rujna
1939. iz Njemake bjei vie od 180,000 idova, dok je sva imovina koja je ostala iza njih
nacionalizirana. Od 1941. donesen je zakon gdje su svi idovi bili primorani nositi utu Davidovu
zvijezdu kada se nalaze na javnim mjestima.
Ponovno naoruanje i nova udruivanja
U oujku 1935. Hitler je prekrio Versajski ugovor, nakon to je ponovno uveo regrutaciju te
poeo naoruavati Njemaku. Stvorio je novu ratnu mornaricu (Kriegsmarine) i vojno
zrakoplovstvo (Luftwaffe). Regrutiranje velikog broja mukaraca i ena u vojne jedinice smanjilo
je nezaposlenost no isto tako je izobliilo ekonomiju Njemake.



From: Wikipedija
Mapa glavnih nacistikih koncentracijskih logora1943.
Godinu dana poslije, u oujku 1936. Hitler je ponovno prekrio Versajski ugovor, reokupiravi
demilitariziranu zonu Porajnje (Rhineland). Kad je Hitler vidio da nikakav vojni odgovor nije
uslijedio odBritanije i Francuske, njemu je to dalo hrabrosti u novim pothvatima. U srpnju1936.
izbija panjolski graanski rat, i Hitler alje svoje vojne snage u pomo puistu
generalu Franciscu Francu pri zauzimanju vlasti. Francisco Franco je poveo pu protiv koalicije
lijevih stranaka Popular Front koji su pobijedili na izborima. panjolska je postala probni poligon
za njemaku vojsku i avijaciju, gdje su se isprobavala nova oruja kao i upotreba novih vojnih
doktrina.
Izmeu Njemake i Italije proglaeno je saveznitvo - nazvana Osovina. Ovo saveznitvo je
proklamirao Galeazzo Ciano 25. listopada 1936., koja je kasnije proirena
prikljuivanjem Japana, Maarske, Rumunjske i Bugarske. Ovo kolektivno saveznitvo zvalo
se Sile osovine.
Holokaust
Izmeu 1942. i 1945., SS skupa s kolaboracionistikim vladama i regrutima u zemljama pod
njemakom okupacijom su sistematski ubili vie od pet milijuna (vidi: Holokaust - broj idovskih
rtava) idova u koncentracijskim kampovima, ili kroz robovski rad, izgladnjivanjem, masovnim
strijeljanjima, boleu.
[13][14]
Osim idova u ovo sistematsko ubijanje takoer su bili ukljueni i
sljedei: komunisti,homoseksualci, Romi, hendikepirane osobe, mentalno zaostale osobe,
psihiki bolesne osobe, sovjetski ratni zarobljenici, pripadnici vjere Jehovinih svjedoka, poljski
intelektualci, protivnici nacistikog reima, katoliki i protestantski sveenici i redovnici, voe
radnikih sindikata i mnogi drugi. Ova eliminacija nepoeljnih od strane nacista naziva
se Holokaust.
U ovom istrebljenju (genocidu) glavnu ulogu igrao je Himmler, dok su ostale nacistike glaveine
skupa s Hitlerom podravali ideju o masovnom istrebljenju Endlsung idova koritenjem
otrovnog plina. Ova odluka je pala negdje u jeseni 1941, a kasnije se referira i spominje pod
nazivom "Zavrna solucija idovskog pitanja". Da bi se uspostavila bolja koordinacija izmeu
raznih dravnih tijela organizirala se konferencija u blizini Berlina koja je nazvana Konferencija u
Wannseeu, koja je odrana 20. sijenja 1942. na kojoj je sudjelovalo petnaest glavnih nacistikih
slubenika. Konferenciju su predvodili Reinhard Heydrich i Adolf Eichmann. Zabiljeke i
dokumentacija s ove konferencije su najbolje dokazali da je Holokaust bio planiran s vrha.
Nekoliko tjedana poslije 22. veljae 1942. Hitler je izjavio svojim najbliim suradnicima, to je
zabiljeeno: "...zdravlje nacije ponovno emo povratiti kad se rijeimo idova".
Drugi svjetski rat
Poetni potezi


Hitler U Beu 1939.

From: Wikipedija
Pritiskom na svoju rodnu Austriju Hitler ju je 12. oujka 1938. prisilio na ujedinjenje s Njemakom
(Anschluss) kada je napravio trijumfalni ulazak u Be. Nedugo poslije pojaao je krizu
u Sudetima (podruje tadanje ehoslovake u kojem su veina itelja bili Nijemci). Uskoro zatim
kroz Mnchenski sporazum u rujnu 1938. kroz pregovore s britanskim premijerom Nevilleom
Chamberlainom
[15][16]
uspijeva dobiti Sudete i tako je bio sprijeen rat
[17]
, no time su se samo
poveali Hitlerovi apetiti, i jo k tome ameriki Time proglasio je Hitlera ovjekom godine (1938.).
Nakon nepunih godinu dana Hitler je naredio njemakoj vojsci da ue u Prag 10. oujka 1939., i
kod ovog poteza Britanija i Francuska su izgubili strpljenje te su odbili udovoljiti Hitlerovom
zahtjevu za pripajanje dijela teritorija Poljske koje je Njemaka izgubila Versajskim ugovorom.
Poto zapadne sile nisu uspjele sklopiti dogovor o saveznitvu sa Sovjetskim savezompropala je
ansa za napad, i Hitler je uspio napraviti tajni pakt o nenapadanju (Molotov-Ribbentrop pakt) 23.
kolovoza 1939. saStaljinom. Osam dana poslije 1. rujna 1939. Njemaka napada Poljsku, dok
Britanija i Francuska objavljuju rat Njemakoj ispunjavajui ugovor s Poljskom na Hitlerovo veliko
iznenaenje.


Hitler u Reichstagu 1941.
Nakon to je Poljska osvojena krajem rujna 1939., Hitler je nastavio izgraivati svoju vojsku
tijekom rata koji se kolokvijalno zvao "sitzkrieg" ili sjedei rat, no ova faza je zavrila u oujku
1940., napadom na Dansku i Norveku. U svibnju 1940., Hitler je zapovjedio napad na
Francusku, prilikom ega su bile osvojene Belgija i Nizozemska. Francuska je kapitulirala 22.
lipnja 1940. Ovi brzi uspjesi su ohrabrili njemake saveznike, posebno Italiju, koja se prikljuila u
rat u svibnju 1940.
Britanske jedinice povukle su se na sjevernu obalu Francuske kod Dunkirka, i poslije na Britansko
otoje s ostacima francuskih vojnih jedinica. Hitler odmah zapoinje s opsadom Britanije u Bitci
za Britaniju koja je trajala sve do svibnja 1941. Kroz 1941. Hitler osvaja Jugoslaviju i Grku.
Istona Europa i Balkan nalaze se u okupaciji ili u saveznitvu s Hitlerom. Kada je osigurao pola
Europe, Hitler ambicije nakon neuspjele opsade Velike Britanije usmjerava na istok te je 22.
lipnja 1941. Hitler napao SSSR s 3 milijuna njemakih vojnika, prekrivi tako pakt o
nenapadanju koji je bio sklopljen dvije godine ranije. U invaziji na SSSR, koja je
nazvanaOperacija Barbarossa, Hitlerove snage su u munjevitom napadu uspjeli osvojiti veliki dio
europskog dijela SSSR-a i desetkovati Crvenu armiju. Njemake snage su uspjele prodrijeti do
Moskve, ali su u prosincu 1941. bili odbijeni i primorani na povlaenje zbog jake zime,
neopremljenosti za zimske uvjete, a i zbog estokog otpora sovjetskih snaga. Operacija
Barbarossa je propala u svojoj namjeri da osvoji Moskvu i da ostvari brzu pobjedu nad Crvenom
armijom.
Put do poraza

From: Wikipedija

Hitler i Benito Mussolini
U Bitci za Staljingrad njemaka vojska je pretrpjela prvi ozbiljni poraz u ratu, dok je u sjevernoj
Africi Britanija porazila njemake snage u bitci kod El Alameina slomivi Hitlerove planove da
osvoji Sueski kanal i Srednji Istok. Ovi porazi napravili su preokret u Drugom svjetskom ratu, jer
su poslije njih Hitlerovi vojni potezi postali eratini, dok je svakim danom njemaka vojna sila i
ekonomija slabila. Hitlerovo zdravlje je postalo sve slabije: lijeva ruka mu je drhtala, a Hitler je
imao tekoe kontrolirati je. Biograf Ian Kershaw smatra da je Hitler bolovao od Parkinsonove
bolesti.
[18]

Hitler je objavio rat SAD-u 11. prosinca 1941. zbog pakta s Japanom, i time je stavio Njemaku
protiv koalicije koju su sainjavale:
SAD (najvea industrijska i financijska sila tog vremena)
Britanska imperija - najvea tadanja zemaljska imperija
jedna od najmnogoljudnijih nacija svijeta - Sovjetski savez.
Nakon iskrcavanja saveznika u Siciliji i na Talijanski poluotok 1943., Hitlerov saveznik Benito
Mussolini je zbaen s vlasti. Na istoku je Crvena armija zapoela s potiskivanjem njemakih
snaga s teritorija SSSR-a. Dana 6. lipnja 1944. saveznici se iskrcavaju na obalama sjeverne
Francuske, i tako su otvorili zapadni front. Realisti unutar njemake vojske uvidjeli su da je poraz
neizbjean, i jedna skupina asnika skovala je urotu da se Hitler ubije. Dogovoreno je da se Hitler
ubije podmetnutim eksplozivom koji je bio skriven u torbi. Ovu akciju je trebao izvesti Claus von
Stauffenberg, postavljanjem bombe u Hitlerovom vojnom tabu tzv. Vujem gnijezdu 20.
srpnja 1944. Bomba je bila razorna no nije uspjela ubiti Hitlera, ak niti ga teko raniti. Poslije
ovog napada Hitler se osvetio svim urotnicima, ubivi vie od 4000 ljudi i tako je razbio pokret
otpora.
[19]

Poraz i smrt


From: Wikipedija

Izdanje amerikog asopisa The Stars and Stripes iz svibnja 1945.
Krajem 1944., sovjetske vojne snage su istisle zadnje njemake jedinice s teritorija kojeg su drali
prije 1941. godine, i poeli su ulaziti u podruje Centralne Europe, dok su zapadne vojske
zapoinjale prodor u Njemaku. S vojnog gledita Njemaka je izgubila rat, no Hitler nije dozvolio
nikakve mirovne pregovore sa saveznikom snagama, te su zbog toga njemake snage
nastavljale borbu. Zadnji mjeseci rata prolaze u po njegovom nareenju vrenoj medijskoj
kampanji o obnovi uda dinastije Brandenburg koje e spasiti Njemaku. Bez obzira na tu "nadu"
u travnju 1945. kad je Crvena armija dola na domak granica Berlina, mnogi su Hitlerovi
savjetnici predlagali da se Hitler skloni u Bavarsku ili u austrijske planine gdje bi se mogao dulje
odrati, no Hitler je bio odluio ostati i umrijeti u glavnom gradu Reicha. Na ovo odluku je uvelike
utjecao Joseph Goebbels.
Poto je Crvena armija opkolila parlament u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od
bunkera, smatra se da je Hitler izvrio samoubojstvo 30. travnja 1945. pitoljem u glavu. Hitlerovo
tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodinje ljubavnice i ene koju je oenio par dana prije smrti),
naeno je spaljeno u vrtu parlamenta.
[20][21][22]

Krajem 20. stoljea otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke
[23]
te da su zadrali
nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraivanjem ovih ostataka s osobama s bliim
porodinim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu da su ostaci koji su bili sauvani u Moskvi bili
zaista od Hitlera.
[23]

Utjecaj

Proslava 10. obljetnice osnivanja berlinskog Gausa. Na slici su Arthur Grlitzer, Joseph Goebbels, Adolf
Hitler iSepp Dietrich
U svojoj posljednjoj elji Hitler je za predsjednika Njemake imenovao vice-admirala Karla
Dnitza, dok je za kancelara imenovao Goebbelsa. Goebbels i cijela njegova obitelj poinila je
samoubojstvo 1. svibnja 1945., dok je 8. svibnja 1945., Njemaka potpisala bezuvjetnu predaju.
Hitlerov "Tisuljetni Reich" trajao je samo 12 godina.
Poslije poraza Njemake u Drugom svjetskom ratu, Hitler i nacistika stranka u veini zemalja
svijeta su poistovjeivani sa zlom, te su u povijesnim analizama i u popularnoj kulturi Hitler i
nacisti na zapadu uniformirano bili prikazivani u negativnom smislu. Ovaj negativni pogled je
takoer prisutan u veine dananjih Nijemaca. Na primjer, danas je u Njemakoj zabranjeno
prodavati ili raspaavati Mein Kampf , ili pokazivati bilo koje nacistike simbole, a svi neonacisti
su pod prismotrom Verfassungsschutz, federalnog ureda za zatitu ustava.
Bez obzira na sve to, u nedavnoj prolosti mnogo je javnih osoba iskazalo pozitivne ili neutralne
ocjene Hitlerove vladavine i nacista; posebno u nekim zemljama June Amerike, Islamskog
svijeta i nekih dijelova Azije. Na primjer budui egipatski predsjednik Anvar el-Sadat napisao
je 1953. referat u kojem je pozitivno prikazao Hitlera, ili Bal Thackeray voa desne Shiv
Sena stranke u indijskoj dravi Maharashtra 1995. je javno izjavio da je oboavalac Hitlera. Neki
od revizionistikih povjesniara navode da Hitlerovi pokuaji izvoenja svog naroda iz ekonomske
depresije i iz drakonskih mjera Versajskog ugovora i sve to je inio nije bilo nita drugaije nego
to su inili neki od drugih voa kroz povijest ovjeanstva, no veina povjesniara portretiraju
Hitlera kao najogavnijeg vou u povijesti ovjeanstva.
Hitler i njegov odnos prema religiji
Hitler nije tolerirao protivnike niti kritiare i zatvorio je i ubio mnogo katolikih i protestantskih
sveenika i biskupa. Tijekom svog reima Hitler i nacisti pokuali su stvoriti dvije nove religije:
jednu koja bi bila zasnovana na principima kranstva a druga koja bi bila zasnovana na
misticizmu. Prva kranska sekta nazvana Njemaki krani bila je religija u kojoj su ultra

From: Wikipedija
nacionalisti pokuali stvoriti novo kranstvo u kojem je Isus Krist bio zamijenjen Hitlerom, ili ga
barem proglasiti za novog proroka. U ovoj novoj crkvi samo su Nijemci mogli biti lanovi.
Druga religija koja je bila dominantna meu nacistikim voama bila je religija koja je bila
zasnovana na misticizmu oko prirode i oko njemakog naroda. Ova vjerovanja bila su snana u
grupama kao SS i SA. Hitler i nacisti su potpisali konkordat s Rimom, ali kroz svoj reim Hitler je
na svaki mogui nain pokuavao suziti mo Crkvi, zbog toga to je ona imala veliki utjecaj u
Njemakoj. Nakon neuspjelog pokuaja atentata na Hitlera 1943. u kojem su sudjelovali
lanovi ispovjedajue crkve (ime jedne protestantske organizacije), Hitler je naredio da se uhite
mnogi protestanti, veinom luteranski sveenici.
Zdravlje
Hitlerovo zdravlje je dugo bilo predmet debate, i po mnogima bilo je sugerirano da je on patio od
sljedeih bolesti:
[24]

iritabilnog probavnog trakta
konih bolesti
nepravilnih otkucaja srca
greva u lijevoj strani tijela
Parkinsonove bolesti
sifilisa
ovisnosti o amfetaminima
Hitlerova obitelj


Hitlerovo obiteljsko stablo

From: Wikipedija


Hitlerov otac Alois.


Hilerova majka Klara.
Eva Braun, ljubavnica koju je oenio nekoliko dana prije smrti
Alois Hitler, otac
Klara Hitler, majka
Paula Hitler, sestra
Alois Hitler, Jr., polubrat
Bridget Dowling, urjakinja
William Patrick Hitler, neak
Angela Hitler Raubal, polusestra
Geli Raubal, neakinja (po nekim glasinama je ona bila Hitlerova ljubavnica)
Maria Schicklgruber, baka
Johann Georg Hiedler, navodno djed
Johann von Nepomuk Hiedler, majin otac, navodno stric i moda pravi Hitlerov djed s oeve
strane
Porijeklo prezimena "Hitler"

From: Wikipedija
Postoje dvije teorije o porijeklu prezimena "Hitler":

1. Od njemake rijei Httler ili slino: to znai "onaj koji ivi u kolibi", "pastir"
2. Od slavenskog Hidlar i Hidlarcek ili neto slino...