You are on page 1of 7

PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 41.

NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljea NASTAVNA JEDINICA: Kulturno-obrazo n! "r#l#$! u B#% "o& o'(an'$o( la)*u CI+JEVI ASA: Obrazo n#: stjecanje znanja o kulturno-obrazovnim prilikama u BiH pod smanskom vla!u me"u pripadnicima svi# kon$esija na ovim prostorima% usvajanje pojmova: bez& bezistan& #an& #amam& musa$ir#ana& imaret. O&,o-n#: razvijanje radni# navika& razvijanje pozitivno' stava prema kulturnom i nacionalnom razvoju vlastito' ali i susjedni# naroda& razvijanje tolerancije prema etni(kim& nacionalnim& rasnim i vjerskim razli(itostima& razvijanje pozitivno' odnosa prema o(uvanju narodno' identiteta. .un$/#onaln#: vje)banje snala)enja u vremenu i prostoru& razvijanje sposobnosti uo(avanja uzro(no-posljedi(ni# veza& vje)banje analize slikovno' materijala& razvijanje sposobnosti usmeno' izla'anja u(enika& izdvajanja bitni# podataka& razvijanje sposobnosti uspore"ivanja i lo'i(ko' zaklju(ivanja& razvijanje #istorijsko' mi!ljenja. TIP ASA: obrada OB+IK RADA: $rontalni& individualni& NASTAVNE METODE: monolo!ka& dijalo!ka& demonstracija& analiza slikovno' materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMA0A+A : ud)benik& zidna karta ARTIKU+ACIJA ASA UVODNI DIO U u o&no( &#-!lu 1a'a $roz n!$ol#$o "#tan-a *!(o u1!n#$! u !'t# u na'ta nu -!&#n#/u2 Mo,u*a "#tan-a: 1. *ada Bosna i Herce'ovina pada pod smansku vlast& te koji je sultan tada bio na vlasti+ od'ovor: Bosna i Hercegovina je pod osmansku vlast pala 1463. godine. Osmansku vojsku pri osvajanju Bosne predvodio je sultan Mehmed II El !atih" koji u historiogra#iji Osmanskog carstva va$i %a jednog od %na&ajnijih sultana. Bosna je tako postala dio mono' osmansko' ,arstva i jedno' novo' kulturno' prostora.-ako su se u Bosni susrele tri velike civilizacije.

'. (oje su to civili%acije) Odgovor* %apadnoevropska +katolici%am,"-i%antska+pravoslavlje, i islamska civili%acija. .astavnu jedinicu *ulturno-obrazovne prilike u BiH pod osmanskom vla!u& najavit emo tako !to emo na 'ra$o$oliji otkriti naslov& a jedan u(enik pro(itat e uvod /011234. 0+AVNI DIO 5etodom usmeno' izla'anja predstaviti utjecaj orijentalno6islamske kulture u Bosni i Herce'ovini. Istai da su posljedice to' utjecaja i danas vidljive u razli(itim objektima vjersko'& privredno' i dru!tveno' zna(aja. 0z pomo slikovno' materijala iz ud)benika /011231124112711284 predstaviti odlike bosanske ar#itekture i umjetnosti to' vremena. 9ati !ira obrazlo)enja o prilo)enim 'ra"evinama. :osebno pojasniti nove pojmove koji se spominju u ovoj lekciji. -ekstualni dio usmeno' izla'anja: :o osvajanju srednjevjekovne bosanske dr)ave od strane smansko' carstva& s vremenom orjentalno - islamska kultura preovladava& ali i ostali uticaji nisu prestali djelovati. rjentalno - islamska kultura je imala veliko' uticaja u ar#itekturi /sakralnoj i pro$anoj4 pa su tako s vremenom 'radovi Bosne poprimili orjentalni oblik. sim ar#itekture uticaj islamske kulture je primjetan je i u slikarstvu& ukra!avanju nad'robni# spomenika& zanatima& !kolstvu& pismenosti i knji)evnosti. ;na(i u svim se'mentima )ivota orjentalno - islamska kultura je ostavila tra'a. Bosna je dala veliki broj istaknuti# li(nosti koje su ostavile tra'a u velikoj osmankoj dr)avi bilo da se radi o dr)avnicima ili misliocima& pjesnicima& #istori(arima. 9u' je spisak li(nosti koje su porjeklom iz Bosne i Herce'ovine& a koje su ostavile veliko' tra'a na kulturnom polju. .eke od ti# li(nosti su: Hasan *a$ija :ru!(ak- /djelo:-emelji mudrosti o ure"enju svijet4& Hevai 0sku$i /djelo :otur s#a#idija4 & <bdula# al-Bosnavi& 5u#amed .e'ris &Hasan *aimia& 5atija 9ivkovi /.auk kristijanski za narod slovinski4 rjentalno - islamska kultura je veliko' tra'a ostavila i u ar#itekturi& te su mno'i 'radovi Bosne i Herce'ovine poprimili orjentalni oblik. =lementi orjentalizma vidljivi su i danas /Ba!(ar!ija u >arajevu& >tari dio 'rada u 5ostaru& >tari dio 'rada u -e!nju itd.4. ;a razvoj 'radova i iz'radnju 'ra"evina od kulturno' i #istorijsko' zna(aja zna(ajna je institucija vaku$a& a samim tim i vaki$a koji su veliki dio svo' bo'astva darovali za iz'radnju odre"eni# 'ra"evina i mjesta. :omenut emo samo

neke: Isa be' Is#akovi koji se smatra utemeljiteljem 'rada >arajeva& ?azi Husrev be' /?azi Husrev - be'ova medresa& biblioteka& Be'ova d)amija itd.4& 5e#med pa!a >okolovi koji je $inancirao iz'radnju poznati# mostova: 5ost 5e#med pa!e >okolovia u Vi!e'radu& <rslana'ia most& te mno'e dru'e 'ra"evine& @er#ad - pa!a >okolovi koji je iz'radio @er#adiju u Banja Auci itd. rjentalno - islamska .ajstarija u(ili!ta u islamu su medrese koje spadaju u ran' pokreta /-anzimat4 do!lo je i mekteba i medresa otvaraju vjeroispovjestima. kultura je ostavila tra'a i u sistemu obrazovanja. bila d)amije& zatim mektebi kao osnovne !kole& te vi!i# !kola. 0 1B. stoljeu pod uticajem re$ormsko' do promjena u obrazovnom sistemu& te se pored i svjetovne !kole koje su bile namjenjene svim

Ckolstvo je podjeljeno i reor'anizovano na osnovne/mektebi4&srednje/ru)dije4 i vi!e !kole/medrese4. >ibijan mektebi su bili po(etne muslimasnke !kole& 'dje se u prvom redu u(ilo arapsko pismo&pravilno (itanje *urDana& te ostali propisi vjere. 0 na!im krajevima postojale su tri vrste mekteba: pravi mektebi& mektebi putujui# #od)a i privatni mektebi. 5ektebi su naje(e!e 'ra"eni uz d)amije& a postojali su u 'otovo svim muslimanskim naseljima. 0 na!im krajevima postojale su tri vrste mekteba:pravi mektebi& mektebi putujui# #od)a i privatni mektebi. .astava je u'lavnom po(ivala na verbalizmu& u(ilo se napamet i bez razumijevanja. *ao sredstvo u obrazovanju djece u mektebima su primjenjivane tjelesne kazne. ;bo' zastarjelosti i ope' stanja u mektebima poku!aj da se oni re$ormi!u izvr!en je u vrijeme kada je 1E8B. 'odine donesen zakon o !kolama. vim zakonom je bilo predvi"eno da se u njima provede red i zaposle sposobni u(itelji& da se otvore i za nemuslimane& obavezno po#a"anje nastave. ;bo' otpora vjerski# vlasti ove re$orme nisu uspjele. ?odine 1E24.u Bosanskom vilejetu bilo je 8E3 mekteba. 5edrese - su bile srednje i vi!e !kole u kojima se u(ilo tuma(enje *ur ana& zatim vr!ila obuka u vjerskim i !erijatsko pravnim znanostima. Izu(avan je arapski& turski i perzijski jezik& a !kolovanje je trajalo od 1F do 18 'odina. .eposredno pred okupaciju u BiH je bilo 43 medrese..ajvei u'led stekla je ?azi Husreva medresa. Gu)dije -u dru'oj polovini 1B. stoljea osmanske vlasti su u Bosni po(ele uvoditi i svjetovne !kole&poznate po imenu ru)dije. :o ran'u to su bile ni)e srednje !kole u kojima je nastava trajala 4 'odine. sim muslimanske djece !kolu su po#a"ala i djeca dru'i# vjerosipovjesti& iako je br ove djece bio mali. :rije okupacije u Bosne i Herce'ovine je postojalo 3H ru)dija. 9ar-ul-mualim /u(iteljski kurs4 osnovan 1E8B. 'odine& prvi je oblik !kolovanja nastavni(ko' kadra u Bosni. *ako re$orma mekteba nije uspjela pristupilo se

osnivanju !kole za nastavni kadar. ;a ovu !kolu je donesena i posebna uredba. 0 njoj su sve(anije odr)avani ispiti iz (e'a se vidi da je !koli pridavan veliki zna(aj. Isla#ana/javna radionica4. va !kola otvorena je u >arajevu 1E2H. 'odine i mo)e se smatrati prvom -anzimatskom !kolom u Bosni uope. Ckola se nazivala i popravili!te& a bila je namijenjena siroma!noj djeci svi# vjera. 0 !koli su se u(ili zanati. Ckola je radila do kraja osmanske vlasti& a neposredno po okupaciji otvorena je nova !kola sa zadacima koje je ranije imala isla#ana. *od katoli(ko' stanovni!tva pismenost se sticala u samostanima. .ajzna(ajniji samostani su *raljeva >utjeska& @ojnica& *re!evo& dok su $ranjevci najzaslu)niji najzaslu)niji za razvoj pismenosti kod katoli(ko' stanovni!tva. 0 1B. stoljeu i kod katolika dolazi do promjena u s$eri !kolstva. -ako je 1EF3.'odine otvorena je prva katoli(ka osnovna !kola u ?ornjoj -olisi koju je otvorio Ilija >tar(evi. 9o pove(anja broja katoli(ki# !kola dolazi u dru'oj polovini 1B. stoljea. *atoli(ke !kole su u'lavnom po#a"ala mu!ka djeca& a ako je bilo )enske djece ona su bila raspore"ena u posebna odjeljenja. :ored $ranjevaca zna(ajan doprinos obrazovanju katoli(ko' stanovni!tva dale su i milosrdne sestre. .astava u !kolama sve do sredine 1B.stoljea vi!e je li(ila na anal$abetske te(ajeve ne'o na neki planski obrazovno-od'ojni rad. -ek od sedamdeseti# 'odina 1B. stoljea uvodi se postepeno plan kakav je bio u Hrvatskoj. <ustrou'arska okupacija u Bosni je zatekla 74 katoli(ke !kole da 78 u(itelja i F.FB7 u(enika. >rednji# !kola u dana!njem smislu nije ni bilo. 5e"utim& ipak je bilo !kola koje su po ran'u& trajanju i nastavnom pro'ramu bile iznad osnovni# !kola& posebno kada je rije( o nekim !kolama kada je rije( o obrazovanju sve(eni(ko' kadra.?imnazije se pominju po(etkom dr polovine 1E.stoljea u samostanima u @ojnici& *re!evu i >utjesci. .ajstariji podatak o katoli(kim realkama zabilje)io je $ra ?r'a 5arti& a odnosi se na 1E42.'odinu. :rva ralka otvorena je u Aivnu& zatim u >arajevu. snovao ju je $ra ?r'a 5arti 1E87.'odine. Ckolu su po#a"ala i mu!ka i )enska djeca& a radila je do okupacije. *nji)evno - kulturni rad bosanski# pravoslavaca bio je vezan za crkvu& a oslonjena na pravoslavne mona#e. 0 nji#ovom stvaranju preovla"uje ljetopisna literatura. ,rkvene i svjetovne knji'e nabavljane su van Bosne& i prepisivane u pravoslavnim manastirima. .ajpoznatiji su: manastir >v.-rojica u :ljevljima& -vrdo! kod -rebinja i Iitomisli. 0z manastir kod ?ora)da nastala je i prva !tamaparija na bosansko-#erce'ova(kom teritoriju. 0'lavnom cvjeta prepisiva(ka i epi'ra$ska djelatnost& rodoslovi& pane'irici. 0 kru' ove literature pripada JAestvicaJ Kovana >kolastika& prepisana u Vozui& te J;bornik molitavaJ iz :aprae. 0 manastiru >v. .ikole na zrenu djelovao je jeromona# -imotije ?lu#i& koji je za manastirsko' i'umana sastavio dva pane'irika. 0 1B.stoljeu pod uticajem Vuka *arad)ia&po(inje rad na sakupljanju narodni# umotvorina.

.a kulturno - prosvjetnom planu provo"enje tanzimata donijelo je neke novine& prije sve'a& #ri!ani su dobili mo'unost da obnavljaju stare i prave nove bo'omolje i osnivaju svoje !kole. 9o 1E24. 'odine u Bosanskom vilajetu zajedno sa .ovopazarskim sand)akom bilo je 11F #ri!anski# osnovni# i srednji# !kola u kojima je !kolovano 4.1EE u(enika i 1.333 u(enice. 0 obradi podnaslova rijentalno pisano naslije"e& istai razvoj knji)evnosti u Bosni za vrijeme vladavine smanlija. :osebno opisati vidove knji)evno' izra)avanja svi# naroda i nji#ove predstavnike. 0putiti u(enike na rubriku saznajte vi!e 'dje mo'u pro(itati dodatne podatke o >arajevskoj #a'adi. .a kraju emo analizirati pisani #istorijski izvor /011284.

ZAVR3NI DIO tkloniti eventualne nejasnoe. *roz nekoliko pitanja zajedno sa u(enicima ponoviti najva)nije (injenice. 1. *oji se to objekti vjersko' karktera orijentalno-islamske kulture posebno isti(u u Bosni i Herce'ovini+ d'ovor: O-jekti vjerskog karaktera orjentalno islamske kulture koji se isti&u u Bosni i Hercegovini su d$amije od koji su najpo%natije* .a%i Husrev -egova d$amija" /li pa0ina d$amija" !erhadija itd. F. *akve su medrese !kole i !ta se sve izu(avalo u njima+ d'ovor: 1o rangu medrese su srednje teolo0ke 0kole u kojima se u&ilo tuma&enje (ur ana" %atim vr0ila o-uka u vjerskim i 0erijatsko pravnim %nanostima. I%u&avan je arapski" turski i per%ijski je%ik" a 0kolovanje je trajalo od 1' do 16 godina. 3. *ada je iz'ra"ena stara pravoslavna crkva u >arajevu+ d'ovor: 4. *oji su najljep!i mostovi orijentalno islamske kulture u Bosni i Herce'ovini+ d'ovor: 2ajljep0i mostovi orjentalno islamske kulture u Bosni i Hercegovini su 3tari most u Mostaru" Most Mehmed pa0e 3okolovi4a u 5i0egradu" (o%ja &uprija" Most na 6epi" /rslanagi4a most itd. 7. *oji su to najpoznatiji bosanski $ranjevci knji)evnici+

d'ovor: Me7u najpo%natije -osanske #ranjevce spadaju #ra 2ikola 8a0vanin" #ra Bono Beni4" #ra Ivan !ranjo 9uki4" #ra .rga Marti4 itd. 8. . *oji su to jevrejski kulturni spomenici osmansko' perioda+ d'ovor: 2ajpo%natiji jevrejski kulturni spomenik je 3arajevska Hagada" koja je po donijeta i% :panije doseljenju 9evreja po progonu 9evreja i% 0panije u 1;. i 16. stolje4u. <animljivo je %a 3arajevsku Hagadu da je u drugom svjeskom ratu %amalo uni0tena. <ahvaljuju4i radniku <emaljskog mu%eja u posljednji tren je sklonjena od nacista koji su do0li da je tra$e" i% mu%eja u jedno -osansko selo gdje je ostala do kraja =rugog svjetskog rata. > ratu 1??' 1??;. godine Hagadu je %adesila sli&na sud-ina. 2aime" i% mu%eja je Hagadu i%nio i spasio od mogu4eg uni0tenja pro#. Enver Imamovi4.

.ekoliko u(enika1ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti.

P+AN TAB+E40RA.O.O+IJE Kulturno5obrazo n! "r#l#$! u B#% "o& o'(an'$o( la)*u L 0tjecaj orijentalno6islamske kulture i civilizacije naro(ito se osjea u ar#itekturi /d)amije& medrese& mostovi& tekije& #anovi& bezistani...4 L brazovne ustanove imaju vjerski karakter /medrese& samostani& manastiri4 L 0 manastiru kod ?ora)da 171B. osnovana je prva !tamparija u Bosanskom ejaletu L .ajpoznatiji $ranjeva(ki samostani nalaze se u @ojnici& *re!evu& *raljevoj >utjesci. L Gazvijaju se posebni oblici knji)evno' stvarala!tva L 5e"u najpoznatije #roni(are XVIII stoljea spadaju $ra .ikola Aa!vanin& $ra Bono Beni i 5ula 5usta$a Ba!eskija.

0putiti u(enike da prepi!u nepoznate pojmove u ud)beniku /011244