Fina rajonizacija lovita

Pri prikupljanju podataka u lovitima, na osnovu do sada usvojene metodologije ( prijedlog je da se u velikoj mjeri koristi vaea metodologija o bonitiranju lovita), koja bi za novi sistem rada pri finoj rajonizaciji bila modificirana i prilagoena dananjim uvjetima naih lovita !o zna"i da bi uradili kratka uputstva u tabelarnom prikazu radi sa"injavanja jednoobraznih formulara koje bi nosili svi u"esnici (istraiva"i) na terenu, odnosno u lovita i tamo na licu mjesta popunjavali Prikupljeni podaci bi se za svako lovite odmah nakon popunjavanja tablica obraivali i kasnije koristili za ira podru"ja (oblast) # pri ovakvom bonitiranju, a radi izrade fine rajonizacije koristili bi $ bonitetna razreda za svaku vrstu divlja"i Pri prikupljanju podataka po lovitima, pored lovnih stru"njaka svakako treba uklju"iti stru"ne ljude za pojedine oblasti kao na primjer meteorologe, klimatologe, pedologe, biologe, botani"are, hidrologe i sve druge stru"njake koji mogu pomoi da se ovaj veoma teak i kompliciran projekt uradi kvalitetno %a prikupljanje podataka potrebno e biti nabaviti za svako lovite karte lovita sa ucrtanim granicama, pedoloku kartu, i sve druge detaljne karte (kao npr o vrstama kultura koje se siju, o poumljenosti, o vrstama drvea koje je zastupljeno i dr ) &a osnovu uraene fine rajonizacije za sve vrste krupne i sitne divlja"i radile bi se lovne osnove ( za lovita i lovna podru"ja) Prilikom prikupljanja podataka za finu rajonizaciju lovita potrebno je sakupiti za svako lovite' geografski poloaj, povrine i kulture biljaka koje se siju, ekoloke prilike koje daju osnovne uvjete za ivotni opstanak pojedinih vrsta divlja"i &a osnovu ovih elemenata finom rajonizacijom e se utvrditi za svako pojedino lovite normalno stanje divlja"i i mjere koje je potrebno poduzeti da se ovo stanje postigne, ili ako ovo stanje postoji, da se i odri &a osnovu ekolokih faktora za svako lovite utvrivat e se bonitet i kapacitet lovita koji najbolje odgovara prirodnim uvjetima lovita koje svako lovite ima za uzgoj pojedine vrste divlja"i (adi postizanja odreenih ciljeva lovnog gazdovanja u narednom (od )*+* godine) dugoro"nom planskom razdoblju , potrebno je izvriti reviziju bonitetnih mogunosti lovnih povrina, prvo pokrajine (pokrajinskih lovita), pa nakon toga i republike (republi"kih lovita), za uzgoj odreenih vrsta divlja"i, pa time ukazati na mogunost, koje treba postaviti kao zadatak lovnog gazdovanja u otvorenim lovitima ,adanji fondovi divlja"i su uglavnom nejednako rasporeeni po lovnim povrinama u usporedbi sa njihovim bonitetom -vakav raspored divlja"i je rezultat boljeg ili loijeg gospodarenja lovnim povrinama, a manjim dijelom objektivnim okolnostima, koje su sve o"itije (ekoloki poremeaji) .ilj gospodarenja lovnim povrinama treba biti odreen optimalnom popunjenou lovita u skladu sa bonitetnim mogunostima /ogunost uzgoja gajenih vrsta divlja"i u otvorenim lovitima (pokrajine i republike) treba odrediti primjenom 0putstva za bonitiranje lovita i 0putstva za izradu lovne osnove lovita Pored ovoga, treba to"no procijeniti za svako lovite lovno produktivne povrine i posebno za svaku vrstu divlja"i ( primjera radi nije mogue da u jednom lovitu lovno produktivna povrina bude ista za dvije vrste divlja"i za zeca i fazana, ili za zeca i srneu divlja" na primjer i dr ) 1inamika razvoja fondova divlja"i od sadanjeg stanja do stvarnih bonitetnih mogunosti postaje cilj gospodarenja lova"kih organizacija koje gospodare lovitem 2ada je ostvaren ovako postavljen cilj sa kvantitativnog stanovita, uzgajiva" treba da prijee na ++3

postizanje kvaliteta, odnosno na postizanje optimalne trofejne, spolne i starosne strukture kod krupne divlja"i Planirani razvoj fonda divlja"i i unoenje odreene divlja"i (zec, fazan, jarebica, divlja patka i dr ) u lovita potrebno je povezati sa svim mjerama i radovima za ureenje lovita intenzivnog uzgoja Pri bonitiranju lovita, i na osnovu osnovnih parametara (kvaliteta zemljita, hrana i voda, biljni pokriva", mir u lovitu, konfiguracija terena, klimatski uvjeti i opa prikladnost lovita), treba uraditi finu rajonizaciju lovita 1a bi se to uradilo potrebno je da sva lovita svrstamo na osnovu nadmorske visine u nekoliko tipova' nizinsko lovite sa nadmorskom visinom od * do )** m, brdsko lovite sa nadmorskom visinom od )** do 4** m i gorsko lovite preko 4** m nadmorske visine Pri izradi (a na osnovu terenskih podataka) fine rajonizacije osnovno pitanje koje e se postavljati u toku rada na terenu pri bonitiranju istog odnosit e se na lovita u kojima ima dva ili vie tipa, a naa lovita do sada nisu na ovakav na"in ustanovljavana Pri provoenju bonitiranja lovita na terenu istraiva"i treba da se pridravaju' ukoliko u nekom lovitu ima vie od 3*5 nekog od gore navedenih tipova lovita, prijedlog je da se taj tip lovita uzima pri obra"unu ukupnog mati"nog fonda i boniteta lovita 0koliko su dva tipa lovita zastupljeni ravnomjerno sa -+ 10% tolerancije, prijedlog je da se odrede za svaki tip lovita posebno brojno stanje divlja"i (mati"ni fond) i bonitet, a nakon toga da se aritmeti"kom sredinom izra"una srednja vrijednost i ista prera"una na cijelo lovite 0koliko u nekom lovitu ima zastupljena tri tipa lovita u istom odnosu (postotku) treba bonitirati svaki tip lovita (i aritmeti"kom sredinom treba doi do srednje vrijednosti) koji bi se koristila za odreivanje mati"nog fonda, odnosno bonitetnih razreda za svaki tip lovita a veli"ina tipa lovita (ukupna ili lovno6produktivna) ovisi od ukupne povrine za svaki od tipova lovita koji se radi 7ko postoji lovite sa vie od tri tipa lovita, a jedan tip prevladava sa vie od 3*5, preporuka je da se gospodarenje vri prema dominantnom tipu lovita -vakav pristup zahtjeva od stru"nih ljudi koji e biti uklju"eni u ovaj projekt veliko iskustvo i stru"nost pri odreivanju bonitetnih razreda na osnovu elemenata koji e biti definirani za svako lovite i za svaku vrstu divlja"i za koju e se raditi, prvo bonitiranje, a nakon toga fina rajonizacija lovita 1olaskom do fine rajonizacije za svako lovite, kao i za lovno podru"je, biti emo u prilici da znamo stvarne bonitetne razrede , ali i stvarne kapacitete lovita , to do sada nije bila situacija Odreivanje boniteta i kapaciteta lovita 8onitiranje nekog lovita podrazumijeva ocjenjivanje osnovnih faktora koji vladaju u njemu 0 lovnom gospodarenju bonitiranje ustvari podrazumijeva odreivanje bonitetnih razreda nekog lovita za odreenu vrstu divlja"i, na osnovu prihvaenih kriterija za osnovne faktore koji vladaju u tom lovitu 8onitiraju se samo lovne povrine za svaku vrstu divlja"i posebno 8onitet lovita u stvari predstavlja skup djelovanja osnovnih faktora od kojih direktno zavisi opstanak odreene vrste divlja"i i njena reprodukcija ,ve vrste divlja"i u lovitu imaju razli"ite ivotne potrebe, pa samim tim su i uvjeti ivotne okoline nekog stanita razli"ito dobri za svaku vrstu divlja"i ponaosob 9ei broj pozitivnih ocjena osnovnih faktora u lovitu svrstava to lovite u vii bonitetni razred i obrnuto :ovite se moe definirati i kao povrina odreenog stanita na kome odreeni broj divlja"i ivi a to sve zavisi prvenstveno od osnovnih faktora konkretnog lovita Pod stanitem podrazumijeva se podru"je na kome neke populacije ili pojedina grla divlja"i tokom svog ivota borave, kao i sve ekoloke faktore koji na tom podru"ju djeluju na divlja" Pri bonitiranju lovita ekoloki faktori ustvari predstavljaju osnovne faktore lovita, odnosno djelovanje ive i neive prirode na divlja" %a svaki osnovni faktor koji na bilo koji na"in uti"e na divlja", bonitiranjem su to"no utvreni koeficijenti, a za svaki koeficijent utvreni su postoci pri odreivanju ++;

lovno6produktivne povrine za pojedine vrste divlja"i u pojedinim tipovima lovita ,vaki postotak, koji se uzima za obra"un, limitiran je gornjom granicom, a donja granica moe biti sa vrijednou od nula procenata %a svako lovite treba na osnovu usvojenih kriterija (prema uputstvu i knjizi ,,8onitiranje lovita< autora' 8 !omaevi, : (adosavljevi i 7 =erani) izvriti bonitiranje 8onitetni razredi odreuju se na taj na"in, tako to se odrede osnovni faktori koji uvjetuju opstanak i razmnoavanje divlja"i u lovitu !i faktori koji se ocjenjuju su' hrana i voda, zemljite, biljni pokriva", konfiguracija terena, mir u lovitu, klima i opa prikladnost lovita -snovni faktori ocjenjuju se ocjenama od ) do > i to' ,,slab< sa )? ,,dobar< sa @? ,,vrlo dobar< sa $ i ,,odli"an< sa > -ve ocjene se upisuju u tabelu Ocjene osnovnih faktora lovita su : Ocjena rijednost faktora u % + %emljite $ )* ) Arana i voda > )> @ 8iljni pokriva" $ )* $ /ir u lovitu ) +* > 2onfiguracija terena + > 3 2lima ) +* ; -pa prikladnost lovita ) +* !ve"a: 100 Bore navedeni osnovni faktori, nemaju istu vanost kada je u pitanju opstanak i razmnoavanje neke od vrsta divlja"i, kao na primjer hrana i voda, zemljite i biljni pokriva" pa ih svrstavamo u tzv ,,glavne< faktore ,vi ovi faktori mnoe se sa odreenim faktorom vrijednosti, "ime se dobiva stvarna vrijednost osnovnih faktora Caktor vrijednosti dobiva se na taj na"in to svakih >5 daju vrijednost + -cjena svakog osnovnog faktora pomnoena sa faktorom vrijednosti, tog osnovnog faktora i dobiven je broj poena kojim je taj osnovni faktor zastupljen -cjene osnovni faktora variraju od ) do >, koji kada se pomnoe sa faktorima vrijednosti daju zbir poena koji variraju od $* do +** %bir $* se dobiva u slu"aju kada su svi osnovni faktori ocjenjeni ocjenom ,,slab< sa ), pa to lovite nema uvjete za uzgoj neke od divlja"i za koju se vri bonitiranje konkretnog lovita &a osnovu ukupnog zbira poena svih osnovnih faktora a to je od $+ do +** poena, odreuje se bonitetni razred lovno6 produktivne povrine konkretno bonitiranog lovita sa prihvaenom skalom' # ## ### # (prvi) bonitetni razred (drugi) bonitetni razred (trei) bonitetni razred ("etvrti) bonitetni razred od 4; do +** poena od ;$ do 43 poena od 3* do ;@ poena od $+ do >D poena

$ri%je: %a srneu divlja"' za oranice +* do 3*5 (uglavnom obuhvata nizinska lovita), a za ovaj tip lovita treba uzeti vei postotak oranica, s tim ako su one manje i to su vie isprekidane livadama, panjacima i umarcima to je i postotak bolji Eume u istom tipu lovita ako su do ;>5 treba dati vei postotak, pod uvjetom da nisu poplavne i da su manje povrine pod panjacima, livadama i oranicama 0koliko prelaze povrinu iznad >** ha u komadu, a na njima se uzgaja jelen i divlja svinja, treba smanjit postotak na svega +*6)*5 0koliko nema konkurentskih vrsta u stanitu i ume nisu poplavne, treba uzeti umske povrine sa >*63*5 njihove povrine %a zeca u nizinskim lovitima mora se posebno voditi ra"una o reimu voda& ' ec F 0 nizinskim lovitima mora se voditi ra"una o reimu voda i o poplavama Poplavna podru"ja uzimat e se s povrinom oko >5, dok e se suha stanita uzimati s veim postotkom, u ovisnosti od njihove podobnosti za uzgoj zeca

++4

0zimat e se vei postotak to su ume, livade, panjaci i obradive povrine vie izmijeane i to je ekstenzivnija obrada tih povrina !akva razmiljanja treba uzeti u obzir svaki put pri odreivanju lovno6produktivne povrine u ovisnosti od vrste divlja"i i njenim ivotnim potrebama, odrediti optimalan dio povrina koje e, zaista predstavljati lovno6 produktivnu povrinu koja e se prema izloenim kriterijima bonitirati 0 osnovne faktore lovita ubrajaju se' hrana i voda, vegetacija, kvalitet zemljita, konfiguracija terena, klima, mir u lovitu i opa prikladnost lovita %a potrebe bonitiranja lovita za krupnu divlja" svrstani su ti faktori u grupe' hrana i voda, vegetacija, kvaliteta zemljita, mir u lovitu i opa prikladnost lovita Caktor ope prikladnosti lovita sastavljen je od nekoliko komponenata, ovisno od vrste divlja"i ,vaka vrsta divlja"i ima druge zahtjeve za staninim prilikama %ato je zna"aj pojedinih osnovnih faktora lovita razli"it za pojedine vrste divlja"i pa se pri ocjenjivanju boniteta osnovni faktori lovita moraju posebno ocjenjivati za svaku vrstu divlja"i 0putstvo za bonitiranje lovita za medveda, jelena, srnu, divlju svinju, muflona, divokozu i tetrijeba sastavljeno je za odreivanje boniteta stanita, dakle za spontane6zate"ene ekoloke uslove stanita 8onitetni razred i lovno6gospodarski kapacitet lovita odreuje se samo za zate"ene uvjete stanita, a to zna"i da je lovno6 gospodarski kapacitet lovita onaj broj divlja"i koji moemo uspjeno uzgajati i odravati bez posebne prehrambene intervencije "ovjeka uzgajiva"a -siguranje dugotrajnosti lovnog gospodarenja trai da se mati"ni fond divlja"i zatiti od raznih negativnih utjecaja %adatak je uzgajiva"a da u datom trenutku intervenira radi eliminiranja negativnih utjecaja, npr za vrijeme iznenadnih, jako hladnih i nepovoljnih zima, velikih poplava i sl 7li takve intervencije ne zna"e nikakvo trajno popravljanje i pozitivno mijenjanje ekolokih uvjeta stanita 8rojno stanje divlja"i, odreeno lovno6gospodarskim kapacitetom lovita, prilagoeno je prirodnom prehrambenom potencijalu lovita, koji rezultira iz zate"enih ekolokih uvjeta stanitaGlovita Hkonomska ra"unica, namjena lovita, te interesi lovnog korisnika odredit e da li se moe i da li je ekonomski opravdano popravljanje zate"enih ekolokih uvjeta stanita umjetnim na"inom radi uzgoja veeg broja divlja"i nego to bi to bilo mogue pri lovno6gospodarskom kapacitetu lovita ,vrha bonitiranja lovita je dobivanje to sigurnije podloge za odreivanje lovno6gospodarskog kapaciteta lovita Pod lovno6gospodarskim kapacitetom lovita, za neku vrstu krupne divlja"i podrazumijeva se onaj broj jedinki te vrste divlja"i na +** ha odnosno na +*** ha lovno6produktivne umske povrine pri kojem je osiguran dobar kvalitet divlja"i, a tete od divlja"i su minimalne do gospodarski dopustive Pri bonitiranju lovita u umske povrine ubrajamo' visoke jednodobne i preborne liarske i "etinarske ume, niske ume (panja"e), te sve degradirane umske povrine, a za jelensku divlja" jo i ritove, dok za divokoze i kamenjare i goleti iznad gornje granice uma Pri donoenju odluke da li je neki dio lovne povrine prikladan za lovno produktivnu povrinu treba voditi ra"una o ekonomskim momentima tj o tome da li su uzgoj i zatita divlja"i na toj povrini dopustivi sa stanovita zatite opravdanih interesa ostalih prioritetnih grana privrede Presudna je ekonomska podnosivost visine teta od divlja"i jer ona dolazi prije i mnogo uvjerljivije do izraaja nego negativni bioloki momenti prebukiranog lovita %ato za sve prilike i za sva stanita ne mora vaiti pretpostavka da, a stanitu boljeg boniteta moe gustoa naseljenosti divlja"i (brojno stanje divlja"i) biti vea nego li na stanitu loijeg boniteta 2apacitet je dakle i unutar iste bonitetne kategorije varijabilan, ovisno od raznih specifi"nih gazdinskim odnosima unutar svakog pojedinog lovnog podru"ja

++D

Prilikom odreivanja boniteta6ocjenjuju se nekoliko osnovnih faktora a to su' - za krupnu divlja(: hrana i voda vegetacija mir u lovitu opa prikladnost lovita - za sitnu divlja(: kvalitet zemljita hrana i voda biljni pokriva" mir u lovitu konfiguracija terena klimatski uslovi opa prikladnost lovita ,pomenuti faktori ocjenjuju se razli"itim vrijednostima za razne vrste divlja"i, ovisno od toga koliko uti"u na reprodukciju i druge ivotne potrebe pojedine vrste divlja"i

Ocjena pojedinih ekolokih faktora

1& )rana i voda - -vi faktori imaju zna"ajno mjesto meu osnovnim faktorima za ocjenu boniteta lovita &edostatak hrane ili vode isklju"io bi ili jako smanjio mogunosti uzgoja i koritenja divlja"i, sve kad bi i ostali osnovni faktori lovita bili povoljni 8udui da za krupnu divlja" na"elno treba bonitirati samo umske povrine u lovitu, presudan je u prvom redu fitocenoloki sastav umskih zajednica, kao i na"in gospodarenja umskim sastojinama i prostorni raspored vodotoka i raspored i koli"ina padalina tokom kalendarske godine %a sitnu divlja" ovaj faktor je presudan jer odreuje biljne zajednice livada i panjaka, te njihovu so"nost i prostorni raspored /oemo apsolvirati pravilo koje glasi' u lovitu u kojem ima vode u potrebnim koli"inama, osigurana je i prehrambena baza za divlja" Bdje je nema, moe se nadoknaditi samo djelomi"no, i to za pie, ali ne i za produkciju zelene hrane, odnosno, samo na ograni"enim povrinama Prilikom ocjenjivanja treba sagledati i ostale elemente klime *& e"etacija 6 2ao osnovni faktor lovita vana je u obliku sljedeih komponenata' kao davalac hrane, kao davalac zaklona, kao stvaralac i regulator mikroklime stanita,kao regulator koli"ine svijetla %na"aj i prisutnost prehrambene komponente uvjetovani su dvjema komponentama' floristi"kim sastavom biljnog sveta i gospodarskim oblikom u kojem se taj biljni svijet uzgaja i koristi &aime, monokulture, intenzivna kemizacija u poljoprivredi, pa i umarstvu (rasadni"ka proizvodnja) kao i ostali negativni faktori uti"u da se vrijednost ovog faktora smanjuje, a suprotna slika daje mu veu vrijednost +& ,valitet ze%ljita 6 %emljite je vaan faktor za formiranje biljnih zajednica, a time posredno i za stvaranje prehrambenih prilika stanita Cizi"ka svojstva zemljita i orografske prilike podru"ja vane su za svu dlakavu i veliki dio pernate divlja"i,jer divlja" provede sav ili vei dio ivota (zavisno od zooloke sistematike vrste ) na zemljitu Beoloka podloga je temeljni supstrat iz kojeg se razvijaju pojedini tipovi tala #z istog geolokog supstrata mogu se razviti razli"iti tipovi tala %a rad na odreivanju bonitetnog razreda lovita vaniji su pedoloki momenti? potrebno je znati tip zemljita +)*

s obzirom na pedoloka svojstva .ijelo podru"je ,rbije i 9ojvodine nije obuhvaeno pedolokim radovima jednake kategorije ,ua i ocjeditija zemljita pruaju za pojedine vrste divlja"i, i to naro"ito sitne i neke vrste preiva"a (muflon, srna,) povoljnije uslove za razmnoavanje i prehranu ,tru"ni radnik koji e raditi na bonitiranju mora voditi ra"una o osobinama zemljita u odnosu prema zoolokim karakteristikama pojedine vrste divlja"i, te na taj na"in ocijeniti podobnost faktora zemljita za uzgoj svake vrste divlja"i za koju se lovite bonitira -& .ir u lovitu - 9rlo je vaan osnovni faktor lovita - stupnju mira u lovitu ovisi i veli"ina lovno6produktivne povrine lovita -snovna karakteristika lovno6produktivne povrine je da divlja"i mora osigurati trajnu mogunost opstanka i razmnoavanja, te da su opstanak i uzgoj divlja"i na tom dijelu lovne povrine gospodarski opravdani 7ko divlja", zbog nedovoljnog mira u lovitu ne moe u nekom dijelu lovita nai uvjete za stalan opstanak i razmnoavanje, moramo taj dio lovne povrine brisati iz kategorije lovno6produktivne povrine ili tu povrinu reduciratiGkorigirati faktorom korekcije, koji je direktno ovisan od intenziteta i zna"aja uznemiravanja divlja"i !ek taj reducirani dio lovne povrine moe se uvrstiti u lovno6produktivnu povrinu :ovno6produktivna povrina je baza za izra"unavanje lovnogospodarskog kapaciteta lovita, veli"ine brojnog stanja populacije divlja"i, koja se u lovitu moe uzgajati i koristiti /ir u lovitu nema dakle samo bioloko nego i gospodarsko zna"enje &ovija istraivanja ope biologije divlja"i, odnosno biologije ponaanja, socijalnog ivota i prirodne prehrane divlja"i, pokazala su da psihi"ki momenti imaju u ivotu divlja"i mnogo veu i presudniju ulogu nego to se to do sada pretpostavljalo Psihi"ki afekti su kod divlja"i po pravilu odraz stanja mira u lovitu 2rupna divlja" moe se priviknuti i prilagoditi na razne kategorije, uznemiravanja 7li za uspjean opstanak i uzgoj nije to privikavanje dovoljna podloga i preduvjet za uspjeno postizanje cilja uzgoja Prilagoavanjem na novostvorene ivotne uvjete mogu se pojedine vrste krupne divlja"i priviknuti na neprirodan na"in ivota 7 taj promijenjeni na"in ivota odraava se negativno na ritam i ciklus prehrane divlja"i #zmijenjeni ritam i ciklus prehrane po pravilu su izvor znatnih i gospodarski nepodnosivih teta od divlja"i &astaje stanje koje dovodi u pitanje svaki ekonomski aspekt i perspektivu odravanja i koritenja pojedinih vrsta divlja"i u takva lovita &egativne komponente koje snizuju vrijednost osnovnog faktora mira u lovitu su antropogenog i animalnog porijekla 7ntropogene su komponente posljedica raznovrsnih mjera koritenja prirodnih dobara u lovitu (kao to je iskoritavanje glavnog i sporednih umskih proizvoda, kaptacija vodenih zaliha, traenje nafte i ruda i sl ), koritenja poljoprivrednih povrina u lovitu i kretanju u lovitu (planinarenje, skijanje i sl ) 0 ovo spada i na"in koritenja divlja"i, koji moe biti legalan i nelegalan # legalan oblik koritenja divlja"i moe uzrokovati veliko uznemiravanje divlja"i ako je neracionalan i pretjeran 2omponenta animalnog porekla dijeli se na uznemirivanje prirodnim neprijateljima divlja"i (razni predatori) i psi i ma"ke lutalice, domaa stoka koja se napasa ili iri u umskom dijelu lovitaI /& Op0a prikladnost lovita 6 Caktor opa prikladnost lovita ima nekoliko komponenata i one su za svaku vrstu divlja"i specifi"ne !o su' povrina lovita, vegetacija s rasporedom pojedinih tipova biljnih zajednica i raspored povrina s raznim stupnjem koritenja biljnog pokriva"a (livade, oranice, umske kulture) !e komponente imaju veliko zna"enje u lovitima u krajevima u kojima se umama i ostalim povrinama gazduje vrlo intenzivno 0 tim krajevima hrana za divlja" je po pravilu oskudna do vrlo oskudna, pa je ona trai na velikim povrinama u i van lovita, to oteava gospodarenje i stvara velike gubitke prilikom stalnog kretanja divlja"i 2lima ima vanu ulogu u ivotu divlja"i +)+

&egativni klimatski faktori su jaki vjetrovi, zatim izmjena kia6snijeg u zimsko doba, poledica (koja ne samo to onemoguuje uzimanje hrane nego i oteava papkarima kretanje jer im led ranjava noge, odnosno divokozama ne doputa kretanje po zaleenim strminama ), povratak zime urano proljee !o je posebno pogubno za tetrijebove, jer im poremete redovni tok reprodukcije a kasni hladni dani pogubni su za tek izleene pilie !akoe su hladno vrijeme i loe vremenske prilike pogubni za od zime oslabljenu smeu divlja" 1& ,onfi"uracija terena 6 0 sklopu orografskih prilika lovite ima vanu ulogu pri formiranju biljnih zajednica, slike vegetacije, odreivanju na"ina koritenja umskih sastojina i poljoprivrednog zemljita -na neposredno uti"e na sezonsko i dnevno 6 nono kretanje divlja"i, kao i na pogodnosti koje lovite prua za gospodarenje pojedinim vrstama divlja"i &aime, lovite s blaim padinama i s viim stupnjem obrade i sa razli"itim kulturama prua, pogodnije uvjete za uzgoj divlja"i od ravni"arskih podru"ja (naro"ito poplavnih i s monokulturama) i brdsko6planinskih Pri procjeni ovog elementa moraju uzimati u obzir ivotne potrebe i se zooloke osobine svake vrste divlja"i, jer od vrste do vrste divlja"i, mijenja se i podobnost konfiguracije zemljita za njen uzgoj -cjenom svih pojedinih faktora na osnovu eko6odnosa u lovitu svrstava se lovite u odreeni bonitetni razred, pa se prema tome i odreuju mogunosti i uvjeti za uzgoj, zatitu, lov i koritenje divlja"i za due razdoblje 8onitiranje koje se sprovodilo ranije od sredine ezdesetih godina prolog vijeka, ne moe se vie uzimati kao realna osnova za planiranje, jer su odnosi u lovitu koji sa"injavaju bonitet gotovo u svim lovitima se drasti"no promijenili Odreivanje lovno-produktivne povrine -dreivanje veli"ine lovno6produktivne povrine za pojedine vrste divlja"i podjednako je vaan zadatak kao i odreivanje samog boniteta, jer se time odreuje i broj divlja"i u lovitu, a prema tome i obaveze lova"ke organizacije oko gospodarenja sa divlja"i :ovno6produktivna povrina se odreuje na osnovu iskustvenih normi za pojedine tipove lovita, s obzirom na udio pojedinih kultura u lovitu i njihov zna"aj za uzgoj pojedinih vrsta divlja"i u lovitu ,ultura 2ha3 1& !rna 2ultura ha -ranice :ivade i panjaci ,ume *& 'ec 2ultura ha -ranice :ivade i panjaci ,ume +& Fazan 2ultura ha -ranice :ivade i panjaci Eume 4izinska 5rdska $laninska

+*63* 5 >6@* 5 @*6+** 5

do )* 5 do )* 5 @*6+** 5

)6+*5 do @*5 $*6+**5

+*64*5 >6$*5 @6+**5

+*63*5 >6@*5 +*64*5

+*6$*5 >6)>5 >6+*5

)*6>*5 >6)*5 >6;*5 +))

+*6$*5 >6$* 5 >63*5

-& $olj& jarebica 2ultura ha -ranice :ivade i panjaci ,ume /& ,a%enjarka 2ultura ha -ranice :ivade i panjaci ,ume

)*6$*5 >6$*5 )6+>5

+*6$*5 >6@*5 >6 +>5

>6)*5 +*6@*5 >6$*5

+*6)*5 >6) * 5 @6+>5

-dnosi poljoprivrednog zemljita i umskih povrina razli"ito se reflektiraju na pojedine vrste divlja"i i u razli"itim postocima uti"u na mogunosti uzgoja pojedinih vrsta divlja"i u naim lovitima (adi daljnjeg pojanjenja stru"njacima koji e raditi na odreivanju lovno6produktivne povrine u lovitima dat e se koriteni parametri koji e im biti od koristi i pomoi im u odreivanju postotaka pojedine kulture za svaku vrstu divlja"i 1& !rna 1ivlja" koja trai stanite na kojem je vea zastupljenost razli"itih kultura !o je divlja" umaraka, ivica uma i panih povrina a u novije vrijeme i velikih poljoprivrednih kompleksa Eto je lovite vie isprepleteno raznim kulturama, to treba uzimati vei postotak pojedinih kultura u obra"unu, pa prema tome kao rezultat dobiti veu lovno6produktivnu povrinu za tu vrstu divlja"i &aro"itu panju treba obratiti na gustou naseljenih mjesta u lovitu te broj vikend6naselja, koja mogu znatno poremetiti odnose u gospodarenju ovom vrstom *& 'ec 1ivlja" "ije brojno stanje zadnjih godina stagnira ili je u blagom porastu i "ija brojnost garantira samostalni oporavak %natnu panju treba posvetiti odreivanju lovno6produktivne povrine i ne odstupati od predvienog mogueg broja za uzgoj ove vrste divlja"i &aro"ito su pogodna za uzgoj lovita u kojima su kulture izmijeane i razbacane po "itavom lovitu, premda se zec moe odli"no uzgajati i na povrinama pod monokultura ukoliko mu se gazdinskim mjerama osigura mir i stalno smanjuju predatori na doputeni broj (podnoljiv broj) +& Fazan %a uzgoj ove vrste divlja"i pogodna su stanita ispresijecana raznim vrstama kultura, s dosta prirodnih zaklona za gnjedenje i voenje pilia Pogodniji su manji umarci (do nekoliko ari) sa dosta rastinja i niskog grmolikog rastinja &a zaklonjenim mjestima treba osigurati dovoljan broj hranilita, uz intenzivno smanjenje predatora /anji vodotoci koji osiguravaju dovoljne koli"ine vode za pie fazanima preko "itave godine pogodniji su od jednog velikog centralnog vodotoka -& $oljska jarebica Jivi u sli"nim ili istim staninim uvjetima koji su potrebni fazanu i sa njim je jarebica u meusobnoj konkurenciji 9rsta koja je neprovoenjem mjera gospodarenja svedena na bioloki minimum, osim malog broja lova"kih organizacija u kojima je njihova brojnost na zavidoj visini %a uzgoj je naro"ito pogodno stanite sa raznim kulturama, odnosno sa malim parcelama 2ao vrsta naro"ito voli aluvijalna zemljita i june ekspozicije koje su toplije /& 6arebica ka%enjarka 9rsta pernate divlja"i koja takoer trai ureena stanita sa razli"itim kulturama, panja"ke povrine, posebno one na kojima pase stoka , a posebno ovce Pogodni za uzgoj +)@

su kraki tereni sa vodom i vrta"e sa okolnim kamenjarima i sa osiguranom pitkom vodom &aro"ito treba joj tokom cijele godine osigurati mir za vrijeme leanja na jajima

7ospodarenje pojedini% vrsta%a divlja(i

# .rki %edved :ovno6produktivnom povrinom za uzgoj medveda smatra se povrina "itavog lovita, odnosno "itavog podru"ja, izuzimajui naseljena mjesta /ati"ni fond odreuje se tako da + medved dolazi na +*** ha , sa odnosom spolova +'+ Prirast je odreen sa +*5 od broja svih medveda u fondu, uz uvjet da su u njemu zastupljene spolno zrele enke sa )>5 -dstrel je odreen sa +*5 od utvrenog broja svih medvjeda u mati"nom fondu -dstrel se planira po spolu, tako da se uzima za odstrel )G@ mujaka i +G@ enki Po dobnoj strukturi' 6 grla do @ godine "ine do >* 5 plana odstrela 6 grla od @ 6 +* godina "ine $> 5 plana odstrela 6 grla preko +* godina starosti >* 5 plana odstrela 6 iz odstrela se isklju"uju medvjedice koje vode mladun"ad 8rojno stanje utvruje se prebrojavanjem na me"ilitima i osmatranjem brloga Prirast je odreen sa +* 5 od broja svih medveda u fondu, uz uvjet da su u njemu zastupljene spolno zrele enke sa )> 5 -dstrel je odreen sa +* 5 od utvrenog broja svih medveda u mati"nom fondu -dstrel se planira po spolu, tako da se uzima za odstrel )G@ mujaka i +G@ enki Po dobnoj strukturi' grla do @ godine "ine do >* 5 plana odstrela grla od @ 6+* godina "ine $> 5 plana odstrela grla preko +* godina starosti >* 5 plana odstrela iz odstrela se isklju"uju enke koje vode mladun"ad 8rojno stanje utvruje se prebrojavanjem na me"ilitima i osmatranjem brloga ## 6elen Kelenska stanita u ,rbiji i 9ojvodini mogu se razvrstati, na sljedee bonitete' /ati"ni fond jelenske divlja"i (stanje @+ @ ) u proljee
5onitetni

razred # ## ### #9

5roj "rla na 1000 ha )+6)> +3 6)* ++6+> do +*

$rirast

*,3* (na broj kouta starijih od ) god )

&a +** kouta starijih od dvije godine o"ekuje se prirast 3* teladi u svim bonitetima 0 # bonitetnom razredu uklju"iti sve nizinske hrastove sastojine do )** m n v tj ume rijeka kraj +)$

0 ## bonitet treba uvrstiti brdska stanita jelena od )** do 4** m n v !o su tipovi uma hrasta kitnjaka i obi"nog graba (-ueceto carpinetum ), te brdski pojas bukovih uma (Cagetum silvaticae ) treba uvrstiti u drugi bonitetni razred, dok ume bukve i jele i pretplaninske bukve treba uvrstiti u trei bonitetni razred /eutim, "iste ume smreke treba uvrstiti u #9 bonitetni razred kao i prorijeene ume bukve, zakiseljena stanita bukve, tresetita 1akle, kao to se vidi, ### i #9 bonitetni razred za jelensku divlja" obuhvaa umske pojaseve uglavnom iznad 4** m n v &apominjemo da se prikazani podaci o mati"nom fondu jelenske divlja"i na +*** ha lovnoproduktivne povrine odnose na lovno6gospodarski kapacitet (stanini) 0 ovisnosti od lokaliteta, tj sastava vegetacije i ostalih ekolokih faktora moe neposredno utjecati na veli"inu tete od divlja"i Hkonomski kapacitet moe biti i neto nii od navedenog, to od lovita do lovita treba rjeavati sporazumno ### 8ivlja svinja :ovita za divlju svinju moemo bonitirati samo na temelju raspona + 6 $ grlaG+** ha, te faktora prirasta +**6+$* 5 na ukupni proljetni fond Prijedlog je da se u' 13 9 nizinski% loviti%a treba ra"unati sa gustoom fonda od + do $ grla na +** ha, ovisno od povrina pod umama i njihovoj starosnoj strukturi a3 %a lovita sa 3* posto hrastovih i jasenovih uma prosje"ne starosti iznad ;* godina (dio )*F@* 5 sastojina starosti iznad +)* godina) od @6$ grla na +** ha b3 %a lovita sa $*F3* 5 mjeovitih nizinskih uma s udjelom hrasta do @*5 prosje"ne starosti od >* do ;* godina (dio +*6)*5 sastojina starosti iznad +** godina) od )6@ grla na +** ha c3 %a lovita @*6$* 5 umske vegetacije, s primjesom hrasta prosje"ne starosti >*63* godina (dio +*6)* 5 sastojina starosti iznad 4* godina) od +F) grla na+** ha d3 %a ograena lovita i uzgajalita kapacitet se odreuje mjerama prihrane i prehrane, a moe se kretati od +*F)* grla na +** ha povrine lovita *3 'a brdska lovita predlae se gustoa fonda od +F@ grla na +** ha u mati"nom fondu, ovisno od vrste umske vegetacije i njenoj starosnoj strukturi a3 %a lovita sa umskom vegetacijom hrasta i graba do 3* 5, prosje"ne starosti iznad ;* godina ()*F@* 5 sastojina iznad +** godina starosti) od )F@ grla na +** ha b3 %a lovita s mjeovitim umama hrasta, graba i bukve od $* do 3* 5 od ukupnog biljnog pokriva"a (+*6)* 5 sastojina od 4* do +** godina starosti) od + 6) grla na +** ha c3 %a lovita s mjeovitim umama bukve, jele ili smreke bez obzira na povrinski odnos prema ostalom biljnom pokriva"u i starosti sastojina od + grla na +** ha d3 %a ograena i intenzivna lovita ili uzgajalita uz odreene mjere prihrane i prehrane moe se uzgajati od +*F )* grla na +** ha na ukupnu povrinu lovita +3 $laninska lovita F predlae se gustoa fonda od *,@6*,3 grla na +** ha u mati"nom fondu zavisno od nadmorske visine, vegetacije i mjerama zatite te ekspozicjji i inklinaciji lovita a3 od 4** do +)** m nadmorske visine u ovisnosti od vegetacijskog pokriva"a sa *,$6*,3 grlaG+** ha b3 iznad +)** m n v i *,@ grlaG+** ha, c3 ograena lovita i uzgajalita uz mjere prihrane i prehrane od @ do > grlaG+** ha, 8udui da je mali dio ovog podru"ja u predjelima za uzgoj divljih svinja, predlae se da se brojno stanje ocjenjuje od slu"aja do slu"aja

+)>

# !rna %ahtjevi srnee divlja"i za veli"inom stanita su skromni 0 skladu s bonitetnim razredom, tipom i nadmorskom visinom lovita, veli"ina stanita je od 3** do +)** ha umske povrine, ovisno od godinjeg doba, klimatskim prilikama i prehrambenim odnosima, stupnju uznemirivanja, parenju i sl 0 planinskim predjelima treba pri bonitiranja lovita za srneu divlja" voditi ra"una o pre"niku njenog sezonskog pomjeranja (migracija) &ajbolja stanita pruaju joj tereni u kojima su manji umski kompleksi i umarci okrueni poljoprivrednim zemljitem 9ei umski kompleksi moraju biti ispresijecani umskim "istinama, poljoprivrednim enklavama, a potrebno je prisustvo i grmlja ili posve mladih umskih sastojina &ajradije se zadrava uz rubove uma i umaraka %adrava se u nizinskim (poplavnim i nepoplavnim), brdskim i planinskim umama 0 planini ide ljeti i iznad gornje granice uma 0 nizinskim i brdskim umama najbolje joj odgovaraju mjeovite sastojine liara, s vrstama drvea sa tekim sjemenom, a u planini mjeovite ume liara i "etinara (najbolje je bukova uma zbog sjemena bukvice , a "etinari zbog brsta u zimskom periodu !rai vodu za pie, ali moe dugo izdrati zadovoljavajui se hranom sa rosom i vodom koju nalazi u so"noj hrani Pojedini bonitetni razredi dobivaju bodove, u ukupnom rasponu od $* do +** bodova ,rna je slabo otporna na negativno djelovanje faktora ivotne sredine, u slabim stanitima razvija slabo tijelo i slab trofej %bog ovoga stanita s ocjenom niom od $* bodova ne dolaze u obzir za uzgoj smee divlja"i :aspodjela bodova na bonitetne razrede je sljede0a: 8onitetni razred slab od $* do >* bodova 8onitetni razred srednje dobar od >+ do 3* bodova 8onitetni razred dobar od 3+ do ;> bodova 8onitetni razred vrlo doba preko ;> bodova za pojedine osnovne faktore u lovitu dodjeljuje se: Arana i voda od 4 do )> bodova 9egetacija od ; do )* bodova 2valiteta zemljita od 4 do +> bodova /ir u lovitu od 3 do +> bodova -pa prikladnost lovita od ++ do )> bodova 9,9$4O od -0 do 100 bodova& Osnovni faktori ocjenjuju se pre%a sljede0oj skali: -snovni fond lovita ,lab %adovoljava Arana i voda 4 +) 9egetacija ; +* /ir u lovitu 6 3 1obar +4 +> +* 9rlo dobar )> )* +>

2valiteta zemljita takoer se ocjenjuje na osnovu pedoloke karte, ako je ima , ako ne na osnovu uvjeta na terenu -cjene imaju sedam stupnjeva i raspon bodova 4 do +> -pa prikladnost lovita obuhvaa komponente' 6 posebni odnos duine poljskih granica i ukupne duine granica lovita za koji postoje "etiri stupnja i raspon bodova od > do +*? 6 postotni odnos povrine livada i ukupne povrine lovita? postoje "etiri stupnja i raspon bodova od $ do 4? 6 klima, postoje tri stupnja s rasponom bodova od + do @? 6 konfiguracija terena, postoje "etiri stupnja i raspon bodova od + do $ +)3

5rojno stanje divlja(i u %ati(no% fondu sa +1&o;ujko% iznosi po boniteti%a: ,rna # ## ### #9 /at fond @+ @ 4 3 $ ) 8ivokoza 9eli"inu stanita za ovu vrstu divlja"i ne moemo odreivati kao to to radimo za druge vrste divlja"i, zbog specifi"nog na"ina ivota i posebnih uvjeta stanita koja naseljava %bog svega gore navedenog nije uputno odreivati veli"inu lovita u hektarima ve je najprikladnije obuhvatiti cijelo podru"je i zbog sezonskog kretanja divokoza u toku sva "etiri godinja doba Po pravilu se divokoze premjetaju pratei granicu dubokog snijega, zimi se sputaju u nie predjele zatienih junih planinskih padina, a ljeti prate mladu vegetaciju do iznad gornje granice ume, na planinske panjake, rudine i goleti i zauzimaju hladnije sjeverne padine &ajbolje stanine uvjete prua divokozi najvii pojas ume !u se redovno pojavljuje klekovina s pojedina"nim, osamljenim stablima -sobito im odgovaraju poloaji gdje umska vegetacija grani"i sa stijenama i planinskim panjacima i rudinama 9rlo se rado zadravaju po to"ilima koja su uz rubove uma u najviim poloajima planine &admorska visina nije glavno mjerilo za prikladnost stanita, stalna i dobra stanita nalaze se u veim planinskim sklopovima, ve od $** m n v Pase i brsti pa uklju"uje veliki broj planinskog drvea, grmlja i niskog bilja Bdje ima vode, pije za vrijeme toplog vremena redovno, pogotovu ako u lovitu postoje solita 1ugo vremena izdri na rosnoj hrani i s vodom unijetom ishranom preko svijee hrane 8onitetni razred divokozinih lovita obuhvaa samo tri stupnja' slab, srednje dobar i dobar 2limatski i prehrambeni odnosi u visokom planinskom stanitu divokoza po pravilu su tako teki i surovi, da se ne moe govoriti o vrlo dobrom bonitetnom razredu Pojedini bonitetni razredi dobivaju bodove u rasponu od @* do 4* bodova, a prema sljedeoj raspodjeli' 1. bonitetni razred dobar preko 3> bodova 2. bonitetni razred srednje dobar od $3 do 3> bodova 3. bonit et ni razr ed slab od @* do $> bodova 4. bonitetni razred vrlo slab ispod @* bodova $ojedino%- osnovno% faktoru dodjeljuje se: Arana i voda od D do )* bodova 9egetacija od 4 do +> bodova 2valiteta zemljita o d @ do > bodova /ir u lovitu ........... . od > do )* bodova -pa prikladnost lovita od > do )* bodova 9kupno od +0 do <0 bodova Osnovni faktori se ocjenjuju pre%a sljede0oj skali: -snovni faktor lovita %adovoljava 1obar Arana i voda 9egetacija 2valiteta zemljita /ir u lovitu -pa prikladnost lovita D 4 6 > > +); +@ ++ @ ++ +*

9rlo dobar )* bodova +> bodova > bodova )* bodova )* bodova

-cjena kvaliteta zemljita ima samo dvije kategorije goli, neplodni kamenjar i pitomiji tip zemljita -pa prikladnost lovita obuhvata komponente' - opasnost od lavina, postoje tri stupnja i raspon bodova od + do 4? - mogunost povremenog seljenja , postoje dva stupnja s rasponom bodova od + do >? - klima, postoje dva stupnja i raspon bodova od + do @? - konfiguracija terena, postoje dva stupnja i raspon bodova od + do $? &a osnovu gore navedenih elemenata odreuje se bonitet lovita, a vezano uz bonitet dat e se i visina mati"nog fonda i koeficijent prirasta u slijedeoj tabeli' 1ivokoza (odnos polova +'+) 8onitet # /ati"ni fond @+ @ D ## 3 ### @

# =etrijeb !etrijeb je izraziti stanovnik uma a najvie mu odgovaraju mjeovite sastojine liara i "etinara Prikladno stanite pruaju mu takve ume u pojasu iznad +*** m nadmorske visine -sim specifi"ne hrane, ekspozicije lovita, zaklona , tetrijebu je potreban mir u stanitu 0 toku godinjih doba sledi granicu snijega i granicu mlade vegetacije, premjeta se po svom stanitu vertikalno i horizontalno, tako da visinska amplituda kretanja obuhvata pojas pretplaninskih uma do planinskih rudina iznad gornje granice uma %ato je i za tetrijeba neprikladno izraavati veli"inu stanita u hektarima &ajprikladnija je ona povrina lovita koja obuhvata cijelo podru"je sezonskog premjetanja tetrijeba u toku "etiri godinja doba Arani se ivotinjskom i biljnom hranom, odnos te hrane ovisi o godinjem dobu i ivotnoj starosti jedinke 2limatski i prehrambeni uvjeti visokoplaninskih predjela u kojima se nalaze tetrijebska stanita doputaju raspodjelu bonitetnih razreda u samo tri stupnja' slabo, srednje dobro i dobro stanite Pojedini bonitetni razredi stanita dobivaju bodove u rasponu od $* do +** bodova prema sljedeoj skali' bonitetni razred slab bonitetni razred srednje do b ar bonitetni razred dobar od $* do od >+ do preko >* bodova ;> bodova ;> bodova

$ojedino% osnovno% faktoru lovita dodjeljuje se: Arana i voda od 4 do )> bodova 9egetacija od ; do +> bodova 2valitet zemljita od @ do ; bodova /ir u lovitu od +* do @* bodova -pa prikladnost lovita od +) do )@ boda 9kupno: od -0 do 100 bodova

+)4

Osnovni faktori lovita ocjenjuju se pre%a sljede0oj skali: Osnovni faktor lovita 'adovoljava Arana i voda 9egetacija 2valiteta tla /ir u lovitu -pa prikladnost lovita 4 6 6 +* +) 8obar +> ; @ +4 +; rlo dobar )> bodova +> bodova ; bodova @* bodova )@ boda

-cjena kvalitete zemljita ima dvije kategorije, kamenitije i pitomije zemljite -pa prikladnost lovita obuhvata komponente' F prikladnost rasporeda prirodnih oblika vegetacije, postoje tri stupnja i raspon bodova od 3 do +*? F klima, postoje tri stupnja i raspon bodova od @ do ;? F konfiguracija terena, postoje dva stupnja i raspon bodova od @ do 3 /ati"ni fond, prirast i odstrel tetrijeba na (# 6 ###) sa odnosom spolova +'+ 5onitet # ## ### .ati(ni $6> @6$ )6@ fond $rirast + *,3 *,) Fond pred lov Odstrel >63 + $6> *,3 @6$ *,)

##& 'ec> fazan> poljska jarebica> jarebica ka%enjarka 8onitiranje za ove vrste divlja"i sprovodi se prema jedinstvenoj metodologiji koja e biti data u ovom poglavlju, a odreivanje broja divlja"i po bonitetnim razredima i po tipovima lovita dat e se u priloenim tabelama' -dreivanje brojnog stanja divlja"i bonitiranjem provodi se tako da se osnovni prirodni faktori lovita koji uvjetuju opstanak i daljnje razmnoavanje divlja"i ocjene pojedina"no ocjenama' odli"an (>), vrlo dobar ($), dobar (@), zadovoljavajui ()) i slab (+), a ocjene pomnoe s konstantom koja predstavlja postotak ekoloke vrijednosti svakog osnovnog faktora 2ojim postotkom ekoloke vrijednosti u"estvuju pojedini osnovni faktori u opstanku divlja"i prikazuje sljedea tabela +)D

Osnovni lovita

faktori

rijednost osnovnih faktora u procenti%a )*5 )>5 )*5 +*5 >5 +*5 +*5

Faktor vrijednosti $ > $ ) + ) )

1&,valitet ze%ljita *&)rana i voda +&5iljni 2ve"etacija3 pokriva(

-&.ir u lovitu /&,onfi"uracija terena 1&,li%atski uvjeti ?&Op0a lovita prikladnost

2ako se iz tabele vidi, osnovnim ekolokim faktorima , odnosno uvjetima, smatraju se' kvaliteta zemljita, hrana i voda, biljni pokriva" (vegetacija) mir u lovitu, konfiguracija terena, klimatski uvjeti i opa prikladnost lovita 6 /noenjem ocjene osnovnih faktora (od + do >) faktorom ekoloke vrijednosti (konstantom) dobiva se odreeni broj bodova kojim se odreuje bonitetni razred lovita za odreenu vrstu divlja"i (sitne) 2valiteta lovita ili bonitet lovita, dobiven na ovakav na"in, ocjenjuju se za svaku vrstu divlja"i posebno, a vai za ze"eve, fazane i poljske jarebice -visno od ocjene osnovnih faktora pomnoenih s konstantom dobiva se odreeni broj bodova koji moe varirati od )* do +**, a prema broju dobivenih bodova svrstava se lovite u jedan od bonitetnih razreda prema sljedeoj skali' 4> 3D >@ @; do +** poena do 4$ poena do 34 poena do >) poena # bonitetni razred ## bonitetni razred ## bonitetni razred #9 bonitetni razred

4avodi%o pri%jer ocjene u nizinsko% lovitu za zeca: Osnovni faktor Ocjena @ konstanta A poena 2od %o"u0ih3 6%emljite (vrlo dobar) $ $ +3 )* 6Arana i voda (dobar) @ > +> )> 68iljni pokriva"(dobar) @ $ +) )* 6/ir u lovitu (slab) + ) ) +* 62onfig terena (dobar) @ ) @ > 62lima (zadovoljava) ) ) $ +* 6-p prik lovita (dobar) @ ) 3 +* 9kupno bodova: /< 100 &a isti na"in ocjenjuju se lovita za fazane i poljsku jarebicu, uzimajui u obzir pri ocjeni osnovnih faktora uvjete koji odgovaraju toj vrsti divlja"i Pri ocjenjiva nju pojedinih faktora za kamenjarku su u obzir uzete samo tri ocjene' odli"no, dobro, slabo, zato to uvjeti ivota kamenjarke nisu jo dovoljno prou"eni, ima veliki areal +@*

kretanja, nastanjuje posebno zimska a posebno ljetna stanita i sli"no 8roj kamenjarki treba ustanovljavati prebrojavanjem jata i procjenom, a koeficijent prirasta koristiti, kao kod jarebice &aravno da je za taj posao potrebna rutina,iskustvo,a naro"ito savjesnost

Obrazac za bonitiranje 1&000 ha lovne povrine

B&3 ,itna divlja" 9rsta divlja"i'
:edni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Osnovni faktori
Faktor vrijedn osti

5roj poena Ocena osnovno" faktora 5 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 2

2valiteta tla Arana i voda 8iljni pokriva" /ir u lovitu 2onfigur terena 2lima -pa prikladnost lovita

4 5 4 2 1 2 2

&apomena' 6 %aokruuje se samo ocjena odreenog faktora od ) do > u koloni L-cjena osnovnog faktoraL 5&3 1inamika razvoja populacije B M Proljetno brojno stanje (na + *** ha :PP) 5 M 8rojno stanje pred sezonu lova (na + *** ha :PP) C M Planiranje odstrela (za izra"unavanje naknade) 5onitet lovita rsta divlja(i Zec A B C Fazan A B C A B C B C #
2jedinki3 $**N)** 4**N$** +**N>* 3**N@** +)**N3** @**N+>* 4**N$** +)4*N;)* +)*N3* @**N+$* >+*N)$* $>N)*

##
2jedinki3 +D*N+)* @$*N )+> $*N)> )D*N)** >)*N@3* +>*N+** @D*N)>* 33*N$)* $*N)> +@*ND* )+*N+$> +>N+*

###
2jedinki3 ++*N>* +;>N4* +3N4 +D*6+** @**N+3* ;>N$* )$*N+** @4*N+3* )*N4 4*N>* +)*N;> 46>

#
2jedinki3 $*N)* >>N@* $N) D*N$* +@*N3* )>N+* D*N$* +@>N3* 3N) $*N)* >>N@* $N)

Poljska jarebica

Jarebica kamenjarka A

5onitiranje se prikazuje za katastarsku op(inu 2+-/&000 ha3 ili "ospodarsku jedinicu 2za prete;no u%ske oblasti3& +@+

Osnovni principi %oderno" lovno" "ospodarenja

1a bi bilo koristi kako za "ovjeka6lovca6uzgajiva"a, tako i za divlja", lovno gospodarenje mora se bazirati isklju"ivo na prirodnim zakonima #z ovih razloga i u ovoj oblasti je neophodno kontinuirano koristiti i biti u toku sa najnovijim dostignuima biolokog praenja divlja"i u stanitu 6 (ezultati modernog biolokog istraivanja su dokazali da se pojedina"ne vrste ne mogu tretirati odvojeno od svih ostalih vrsta ukupno koje ive u odreenom ambijentu #sto tako dokazano je da ni posebne jedinke ne mogu biti tretirane izdvojeno od ukupne populacije kojoj pripadaju %bog toga je neophodno da intervencije oko divlja"i i stanita u kojem one ive moraju biti takva da ne remete prirodnu ravnoteu 6 /oderno lovno gospodarenje smatra da su svi unutarnji odnosi izmeu razli"itih vrsta divlja"i i stanita meusobno ovisni tako da sa"injavaju harmoni"nu cjelinu %bog ove "injenice divlja" se vie ne svrstava na korisnu i tetnu, ve uzgajana divlja" i predatori (pernati i dlakavi), koji imaju svoje mjesto u stabilnim populacijama i kada je njihova brojnost dovedena na podnoljiv broj da na uzgajanoj divlja"i ne "ine poveane gubitke /oderno lovno gospodarenje, ustvari, i grabljivice (predatore), smatra vrstama apsolutno neophodnim za opstanak ostale divlja"i u svojim sredinama (stanitu) 0 suvremenom gospodarenju apsolutno nije predvieno istrebljenje ni jedne vrste divlja"i 6 8udui da je ve dokazano da divlja" slobodno ivi u organiziranoj zajednici u prirodi, takozvanoj populaciji na prirodno ograni"enim prostorima, moderno gospodarenje se ne bavi vie divljim ivotinjama unutar odreenih lovita ,tanje brojnog stanja pojedinih vrsta divlja"i u pojedinim lovitima ne moe sa"injavati osnovu gospodarenja jer se ono mijenja, "ak i vie puta u toku godine zbog spontanog pomicanja populacije po cijeloj prirodnoj teritoriji (stanitu) u kojoj ivi %bog ove "injenice u modernom gospodarenju ne upotrebljava se ni termin ,,divlja" u tranzitu< !ranzitna divlja" je ona koja se pokae ,,tranzitnom< posebno promatranjem lovita (prepelice, divlje patke, dralovi, divlje guske, drozdovi i sl ) (ealno, kada se promatra sa bioloke to"ke gledita za "ovjeka6lovca6uzgajiva"a mnogo je zna"ajnije upravljanje, odnosno gospodarenje sa divlja"i koja je ,,stacionarna,, ali i ova divlja" u toku godine lokalno izgleda da je u ,,prolazu< zbog nedovoljnog prostora (stanita) 1ivlja" u ,,prolazu< je naprotiv ona divlja" koja tipi"no emigrira, "ime se pomicanja proteu na tisue kilometara 6 Poto je biologija svake vrste divlja"i potvrdila da je ivot divlja"i potpuno razli"ito reguliran zakonima, od onih koji reguliraju ivot domaih ivotinja, moderno gospodarenje lovstvom ne razmatra vie model uzgoja domaih ivotinja Potrebno je, da su na vanjski izgled svake posebne divlje ivotinje utjecali uvjeti sredine (stanite) u kojem ivi i mjesto koje zauzima u populaciji, a svakako nije vjerna slika jednog genotipa tj genetski stvorenog odreenog gena nasljea ,ve u svemu nemogue je otkriti genotip vanjskog izgleda, a jo manje je mogue kontrolirati kod divlja"i sve nasljedne putove, koliko je to mogue kod domaih ivotinja %bog toga se vie ne smatra, da odstreljujui pojedine primjerke, moe da se sa"uva genetsko nasljee /oderno gospodarenje, dakle, smatra da je kvalitativno poboljanje mogue samo koordinirajui populaciju sa biolokim mogunostima ambijenta, oslanjajui se na prirodne odnose unutar same populacije /oderno gospodarenje, dakle, ne smatra vie da je divlja" slabija kao degenerirana i nema namjeru niti da pobolja kvalitetu eventualnim ,,osvjeenjem krvi<, jer je dokazano da se divlja" jednostavno prilagoava ambijentu, a unoenjem divlja"i koja poti"e iz drugih stanita moemo samo pogorati, a ne poboljati ,,tip< s osobinama koje je priroda stvarala nizom proteklih godina, desetljea i stoljea 6 8udui da divlja" opstaje u svom stanitu samo ako ima dovoljno prirodne hrane , moderno gospodarenje ne ra"una vie mnogo na umjetnu hranu, nego trai da pobolja ivotne uvjete divlja"i u stanitu 7ko se umjetna ishrana usprkos donesenih poboljanja u stanitu pokae u odreenom momentu kao preko potrebna, neophodno je da odgovara kako elementarnim potrebama tako i ivotnim navikama za nabavku sto"ne hrane

+@)

6 Poto je poznato da se divlja" ne naseljava uvijek na isti na"in ili samo u ambijentu u kojem ivi, nego da se nalazi razbacana na sve strane, koristei date uvjete za ishranu u najboljoj moguoj mjeri, ali i koristei prirodne izvore vode koje ima u lovitu, kao neophodnog i jednog od najvanijih uvjeta za opstanak i zadravanje divlja"i u lovitu 6 0 prirodi postoji znatna i sloena raznovrsnost odnosa izmeu divlja"i i ambijenta, kao i izmeu pojedinih vrsta koje ive u razli"itim sredinama, moderno gospodarenje bazira svaku intervenciju na direktnom promatranju u prirodi traei da prikae i rasvijetli rezultate bioloke znanosti Op0enito o pove0anju brojnosti populacija divlja(i Poveanje brojnosti se planira kod svih vrsta divlja"i kod kojih postoje uvjeti lovita da se postiu kapaciteti, a sve u cilju da se postigne optimalno brojno stanje -vo je krajnji cilj i tenja da se gospodari optimalno, a sve u cilju da lovci u narednom desetljeu imaju mnogo vie divlja"i, da budu zadovoljni i da narednim generacijama ostave mnogo vie divlja"i nego to je to danas $lansko i racionalno "ospodarenje Plansko i racionalno gospodarenje je osnovni uvjet trajnosti lovnog gospodarenja koje osigurava optimalne uvjete za divlja" i brojnost populacija svih vrsta uzgajane divlja"i 2od svih vrsta uzgajane divlja"i kod kojih se postigne optimalno brojno stanje, moe se loviti realni prirast, odnosno mora se planirati neznatno manji odstrel od prirasta, a u populacijama kod kojih nije postignut kapacitet uvijek se planira znatno manji prirast, da bi se postigao kapacitet 1a bi se planski i racionalno gospodarilo, na osnovu istraivanja koja su do sada raena za sve vrste divlja"i pored to"no utvrenog brojnog stanja ,,znaju< se i drugi parametri kao to su realni prirast, gubici i na osnovu bonitiranja lovita planirano brojno stanje na kraju godine 2ada se sve ovo zna onda je ,,lako< planirati i raditi planove gospodarenja (lovna osnova i godinji plan gospodarenja) 5onitet lovita Pojam bonitet lovita izraava stupanj postojanja onih uvjeta sredine u slobodnoj prirodi koji su neophodni ili bitno utje"u na ivot i razvoj populacije odreene vrste divlja"i 9ei broj povoljnih osnovnih faktora u lovitu "ini da lovite pripada viem bonitetnom razredu i obrnuto Pojedini faktori zna"ajni za ivot i razvoj divlja"i (naro"ito stanje i intenzitet poljoprivredne proizvodnje u lovitu) s vremenom su se promijenili, tako da se jednom utvreni bonitet lovita ne moe prihvatiti kao trajna smjernica koja odreuje nepromjenljivi broj divlja"i po jedinici povrine lovita, ve se prilagoava stvarnim prilikama Pri ocjenjivanju boniteta lovita obuhvaene su' klimatske prilike, biljni pokriva" i prehrambene mogunosti u toku cijele godine, odnos ume, polja i livada, nadmorska visina, kvaliteta zemljita, i z vanredne pojave i kvaliteta susjednih lovita !akoer se razmatra sadanje stanje divlja"i, sastav, zdravlje, kvaliteta trofeja, iskustvo pri ranijem gospodarenju, kao i meusobni odnos vrsta divlja"i u lovitu i vremenski tok ivotnih pojava i navika

+@@

5onitet lovita za populaciju srna -snovni faktori koji utje"u na bonitet lovita za populaciju srna su hrana i voda, vegetacija, kvaliteta tla, mir u lovitu i opa prikladnost lovita
-snovni faktori u lovitu + ) @ $ > Arana i voda 9egetacija 2valitet tla /ir u lovitu -pta prikladnost lovita # )$ $** O -cjena faktora N broj poena +> +> +* +* +> 3> ## > +) +) +* 4 +* >) ### ) #9

3 0kupan zbir poena ; 8onitetni razred 4 Proleno brojno stanje na +** ha :PP

D :ov produkt povrina (ha)

+) ***

+) $**

5onitet lovita za populaciju divljih svinja -snovni faktori koji uti"u na bonitet lovita za populaciju divljih svinja su hrana i voda, vegetacija, kvaliteta tla, mir u lovitu, opa prikladnost lovita i tip lovita
-snovni faktori u lovitu + ) @ $ > Arana i voda 9egetacija 2valiteta tla /ir u lovitu -pa prikladnost lovita -cjena faktora lovita 6 dobar 6 dobar 6 dobar 6 zadovoljava 6 uvjetno prikladno stanite 6 ravni"arski ### >

3 !ip lovita ; 8onitetni razred 4 Proleno brojno stanje na +** ha :PP

D :ov produkt povrina (ha)

@ )**

@ )**

Prema uputstvu za bonitiranje lovita (P8onitiranje lovitaQ 8 !omaevi, : (adosavljevi, 7 =erani +DD; ), divlje svinje, u na"elu, ne treba uzgajati na izoliranim umskim povrinama manjim od @ *** ha, odnosno u podru"jima gdje je u"ee uma u strukturi povrine lovita ispod )> 5 /eutim, poto je prisustvo divljih svinja u lovitu evidentno, a opasnost od potencijalnih teta na usjevima realna, planskim odstrelom i provoenjem svih neophodnih mjera za sprje"avanje i zatitu od teta e se kontrolirati brojnost u granicama optimalnog fonda 5onitet lovita za sitnu divlja( -snovni faktori koji utje"u na bonitet lovita za sitnu divlja" su' kvaliteta tla, hrana i voda, biljni pokrov, mir u lovitu, konfiguracija terena, klimatski uslovi i opa prikladnost lovita

+@$

5onitet lovita za populaciju zeca

-snovni faktori u lovitu + ) @ $ > 2valiteta tla Arana i voda 8iljni pokrov /ir u lovitu 2onfiguracija terena Caktor vrijednos ti $ > $ ) + ) ) RRRR RRRR RRRR )$ 3** -cjena faktora (>) )* ($) )* (>) )* (@) 3 ($) $ ($) 4 (>) +* 44 # )* ; +** N broj bodova (>) )* (@) +> ($) +3 (@) 3 ($) $ ($) 4 (@) 3 ;> ## +) ++ @** ($) +3 (@) +> (@) +) (@) 3 ($) $ ($) 4 (@) 3 3; ### > 3 )** #9

3 2limatski uslovi ; -pa prikladnost lovita 4 0kupan zbir poena D 8onitetni razred +* Proljetno brojno stanje na +** ha :PP ++ :ovno6produktivna povrina (ha)

5onitet lovita za populaciju fazana

-snovni faktori u lovitu + ) @ $ > 3 ; 2valiteta tla Arana i voda 8iljni pokrov /ir u lovitu 2onfiguracija terena 2limatski uslovi -pa prikladnost lovita Caktor vrijednos ti $ > $ ) + ) ) RRRR RRRR RRRR )* *** -cjena faktora (>) )* ($) )* (>) )* (@) 3 ($) $ ($) 4 (>) +* 44 # @* D *** N broj poena (>) )* (@) +> (@) +) ($) 4 (>) > ($) 4 ($) 4 ;3 ## )* ++ *** ### #9

4 0kupan zbir poena D 8onitetni razred +* Proljetno brojno stanje na +** ha :PP ++ :ovno6produktivna povrina (ha)

5onitet lovita za populaciju poljske jarebice

-snovni faktori u lovitu + ) @ $ > 3 ; 2valiteta tla Arana i voda 8iljni pokrov /ir u lovitu 2onfiguracija terena 2limatski uslovi -pa prikladnost lovita Caktor vrijednos ti $ > $ ) + ) ) RRRR RRRR RRRR )@ @** # -cjena faktora N broj poena

(>) )* (@) +> (@) +) ($) 4 (>) > ($) 4 ($) 4 ;3 ## )* ; >** ###

(@) +) (@) +> (@) +) (+) ) (@) @ ($) 4 (@) 3 >4 #9 D +> 4**

4 0kupan zbir poena D 8onitetni razred +* Proljetno brojno stanje na +** ha :PP ++ :ovno6produktivna povrina (ha)

+@>

,apacitet lovita
Po izvrenom ocjenjivanju navedenih faktora, odnosno boniteta lovita, utvruje se kapacitet lovita i optimalna gustoa naseljenosti pojedinih vrsta divlja"i u lovitu 0tvrivanje kapaciteta lovita ima, prije svega, ekonomski zna"aj, a pitanje je utoliko zna"ajnije jer se radi o teritoriji s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom 0spjeno utvrivanje kapaciteta lovita pretpostavlja uspostavljanje i odravanje usuglaene zajednice biogeocenoze 0 uvjetima kada su prirodni odnosi openito narueni djelovanjem "ovjeka, ekonomski kapacitet treba to vie uskladiti s biljnom proizvodnjom na odreenoj povrini, vodei ra"una i o okolini 1akle, na ekonomski kapacitet lovita djeluju ne samo prethodno ocjenjeni uvjeti i faktori boniteta, ve i svojevrsni ekonomski odnosi u odreenom podru"ju

Dkono%ski kapacitet lovita

Bospodarenje lovitem, s obzirom na suvremeni odnos "ovjeka i drutva prema prirodi i iskoritavanju njenih potencijala, zasniva se samo na ekonomskom kapacitetu lovita Hkonomski kapacitet lovita za odreenu vrstu divlja"i izraava se onim brojem jedinki na +** ha lovno6produktivne povrine koji osigurava optimalnu kvalitetu i koritenje divlja"i, pri "emu su tete od divlja"i neznatne ili se raspoloivim sredstvima zatite mogu sprije"iti, odnosno svesti na mjeru koju gospodarenje lovitem moe podnijeti #z razloga to jo uvijek nisu utvrene potpuno to"ne metode bonitiranja lovita, utvreni ekonomski kapacitet lovita se mora uzeti kao smjernica koja se po potrebi korigira na osnovu stalnog praenja stanja u lovitu i iskustva !ablica za utvrivanje ekonomskog kapaciteta lovita (prema uputstvu :,,) rsta divlja(i 5onitetni razred 2jedinkiE100ha3 l ll lll l 4 iS > 6 ; )6 $ T ) Srna @* i S +> 6 )D @ 6 +$ T @ Divlja svinja )* i S +) 6 +D > 6 ++ T > Zec @* i S )* 6 )D +* 6 +D T +* Fazan @* i S )* 6 )D +* 6 +D T +* Poljska jarebica

D,OFOG,# 9 6D=# 'B 7FB 4D :!=D 9'7B6B4D 8# F6BH# $B$,B:# 1a bi se pravilno postavilo gospodarenje papkarima, prije svega, treba rei da ovi ne mogu biti podloni selektivnom koritenju, koje se zasniva na sljedeim ostvarenjima' U stvaranje ne mnogo velikih teritorijalnih jedinica za gospodarenje, U organizacija prebrojavanja i izvrenje planova za koritenje, zasnovanim na biolokim i racionalnim pokazateljima (preventivan izbor primjeraka N jedinki), U odreivanje statisti"kih podataka, zasnovanih na ispitivanju odstrijeljenih jedinki ,elektivan lov, sa druge strane ne treba da zna"i sam odstrel i samo i jedino odstrel jedinki koje su zacijelo u opadanju, ve koritenje mnotva jedinki Vslabijeg kvaliteta od prosjeka populacijeP u veem postotku od njihovog opstanka u samoj populaciji +@3

Eto se ti"e metoda koritenja, o"igledno proizlazi da lov na papkare treba da se odvija isklju"ivo orujem sa uljebljenim cijevima i bez pasa 0potreba psa goni"a, ve zabranjenog u planinskoj zoni pojedinih regiona, ustvari je uzrok namjerne i nenamjerne krae, visokog postotka ranjavanja, slobodnog lova i nedostatka potovanja, bilo koje vaee bioloke norme V,elektivnoP svojstvo psa goni"a je ustvari nepostojae, zbog nepostojanja ue veze izmeu vuka i lova"kog psa, poto se razmotre razli"iti na"ini predatorstva i "injenica da pas ne "ini dio prirodne biocenoze u kojoj lovi, kao posljedica toga, njegova gustoa kompletno ne zavisi od broja plijena i od drugih staninih faktora 2oristan izuzetak odnosi se na upotrebu psa krvosljednika, samo ako je obu"en da slijedi trag, prema pravilniku 2inolokog saveza Kedini na"in da bi se pristupilo racionalnom korektnom koritenju papkara, na bioloki na"in, predstavlja oruje visoke preciznosti, "iji je kalibar prilagoen krupnoi divlja"i &eophodna instrumentacija zasniva se prema tome na upotrebi puke sa uljebljenim cijevima, koja posjeduje opti"ki nian koji se upotrebljava zajedno sa dogledom i teleskopskim durbinom, jedini instrument koji doputa da se to"no identificira divlja" za selekciju 0 vezi sa potekoama biotehni"kog karaktera, vezanih za ovu vrstu lova, lovci koji ele da ga koriste morali poloiti poseban ispit osposobljenosti, podrazumijevajui i provjeru gaanja -dstrijeljenu divlja" treba da pregleda odgovorno veterinarsko lice u cilju da se istaknu neophodni statisti"ki podaci koje svaka oblast treba da prenese nadlenoj instituciji, na za to odreenim formularima 9eoma je poeljno, da se u svakoj oblasti gdje se love papkari, godinje organiziraju trofejne izlobe odstrijeljene divlja"i, da bi se mogao usporediti i utvrditi VstanjeP ivotinjskog fonda i da se doprinese irenju znanja, vezanih za tu vrstu divlja"i Pokrajne ili opunomoene ustanove trebale bi da se obaveu da organiziraju pripremne te"ajeve za instruktore za selektivni odstrel .9FFO4 &a naim prostorima muflon nije autohtona vrsta 0noen je u pojedina naa podru"ja, dobro se prilagodio umovitim zonama sa predjelima bogatim podrastom, na obroncima sa kamenim gromadama, na visini izmeu 3** i + *** metara, ali i u lovita 9ojvodine ,a strogo znanstvenog stanovita, unoenje ove vrste, strane autohtonoj fauni, na naim prostorima moe se podvri kritici #pak, prestanak poljoprivredne i pastirske aktivnosti posle vjekovnog koritenja, stvorilo je na breuljkastim i lako prohodnim pojasevima, stanine uvjete koji bi mogli da se smatraju VnovimP 9raanje u prvobitno stanje u takvim zonama originalnih ekosustava, bilo bi krajnje teko izvesti zbog potrebnog vremena i zbog visokih ulaganja %bog toga, smatramo da je prihvatljivo unoenje muflona u neke od tih predjela i na osnovu razmatranja da ih je, poto se radi o tjelesno krupnijoj vrsti, relativno lako kontrolirati, i u slu"aju potrebe eliminirati :ovno gospodarenje muflonom moe se izvesti pomou selektivnih sistema Poto se radi o ivotinji sa preteno dnevnom aktivnou, kontrola putem promatranja je element od primarne vanosti 0ope, radi se o papkaru koji je preteno vjeran originalnom stanitu, ipak, da bi se racionalno odrala vrsta, vano je da je gater za uzgoj dovoljno prostoran, tj barem nekoliko tisua hektara ,rednja godinja poveanja mogu da se iskau izmeu @@5 i $*5 brojnosti, s jednakim brojnim odnosom izmeu mujaka i enki

+@;

6DFD4 Posljednje poveanje areala ove vrste na naim prostorima i njihovo ponovno unoenje na autohtona stanita, pobuuje nesumnjiv interes sa prirodnja"kog i lovnog gledita #pak, bilo u vezi razloga ekonomskog karaktera zbog teta koje nanosi poljoprivredi i umskim sastojinama, bilo zbog razloga kompeticije sa ostalim papkarima, unoenje ove vrste treba biti podlono detaljnim prou"avanjima ivotinjske sklonosti na razli"itim teritorijima -grani"eni prostor za gospodarenje jelenom, treba se protezati na nekoliko desetina tisua hektara Bodinji prirast populacije ove vrste, pod uvjetom jednakosti u brojnom odnosu izmeu mujaka i enki, dostie @@5 brojnosti Poto je to ivotinja krajnje otporna na loe klimatske uvjete, selektivan odstrjel je selekcija zbog kvalitete, a naro"ito ona zbog strukture Keleni ive u veoma dobro organiziranim krdima sa hijerarhijske to"ke gledita 0 brojanju jelena postoje brojne tekoe zbog prostranosti zona promatranja za vrijeme brojanja !o"nost brojanja kod ove vrste je od velike vanosti i da bi se ona postigla, potrebno je upotrijebiti sve mogue tehnike, ne izuzimajui brojanje barem jednog dijela divlja"i na hranilitima, koja su eventualno postavljena &apominjemo da se brojnost srndaa skoro uvijek podcjenjuje, dok se brojnost jelena "esto precjenjuje Prihranjivanje, kao sredstvo za poveanje mogunosti stanita, treba se izvriti krajnje oprezno, sa mnogo opreza, ujedno napominjui da je ova praksa antiselektivna, naro"ito u slu"aju jelena, koji je naviknut da preina"uje vlastita zimska stanita u ovisnosti od atmosferskih uvjeta Prihranjivanje vrlo "esto stvara nenormalnu koncentraciju divlja"i, tetno djelujui na umu i osjetno poveavajui vrstu !:4DIB 8# F6BH %bog zna"ajne prilagodljivosti ove vrste, krajnje je poeljno da se ona veoma proiri i zbog toga bila bi favorizirana na svim prikladnim podru"jima na zemlji, podrazumijevajui poplavne i plantene zone, bogate umovitim pojasevima 0 predjelima gdje boravi ova vrsta, ili u onim koja se grani"e sa zonama u kojima je srnda barem djelomi"no rasprostranjen, smatra se da je dovoljna efikasna kontrola lovokrae i uznemiravanja, da bi se za kratko vrijeme postigli dobri rezultati Ponovno unoenje srnadaa predstavlja veu tekou nego unoenje jelena, jer je divlja" krajnje vezana za teritorij? njoj se posveuje vea panja nego to to potrebuju druge vrste Etete koje nanosi srnda umskim kulturama su potpuno zanemarive, a eventualne tekoe mogu se pojaviti samo tamo gdje postoje cijenjene kulture zasaene u umi (acionalni sistem koenja kultura (naro"ito leguminoza) veoma mnogo pomae voenju lovnog gospodarenja na zadovoljavajui na"in i zbog toga se odlu"no preporu"uje %imsko prihranjivanje ima antiselektivno djelovanje, jer dozvoljava da preive ivotinje koje bi ina"e uginule -vo, usprkos tome, moe biti praksa koja se nee osuivati, samo da se paljivo izvede, izbjegavajui izlaganje samo sijena, ograni"avajui se na predjele koji ne nude dovoljni minimum zimske hrane 0 svakom slu"aju, preporu"ljivo je utjecati na stanite pomou polja obraenih po potrebi, poumljavanjem pravim i ukusnim biljkama, sa dijelovima dobro razmjetenim &ije potrebno postavljanje pojilica Poto se radi o papkaru "ija je brojnost skoro uvijek podcijenjena i koji nema socijalni odnos zasnovan na hijerarhijskim odnosima, kvantitativna selekcija je vanija od one koja se odnosi na kvalitetu i strukturu ,a izuzetkom divlje svinje, srnda je, meu papkarima, vrsta "ije je godinje korisno poveanje maksimalno, dostiui >*5 brojnosti, sa normalnim prosjekom od @@5? ovo se dogaa prirodno u uvjetima jednake brojnosti meu spolovima 8arem $*6>*5 odstrjelnog plana trebalo bi se zadovoljiti lanadima ili godinjacima 1a bi se postigli ciljevi selektivnom kontrolom brojnosti, veoma je vaan odstrel veeg broja enki u lovitima u kojima je poremeena spolna struktura, i zbog "injenice da u D*5 naih +@4

lovita je vei broj srna 0 zonama na kojima se eli izvriti specifi"no lovno planiranje sa srndaem, potrebno je zabraniti lov sa psima goni"ima %aista, upotreba psa goni"a proizlazi da je osnovni faktor ograni"enja poveanja i ekspanzije srndaa 6DFD4 FO$B=B: Kelen lopatar je papkar krajnje prilagodljiv i moe se smatrati da je istog zna"aja kao muflon na podru"ju jelenske divlja"i, poto pokazuje iste izbirljive potrebe za hranom i za stanitem 9rsta se veoma dobro prilagoava, bilo na umovitije zone, bilo na one otvorenije, ali optimalan habitat "ine prili"no ravne ili breuljkaste zone sa umama i naizmjeni"nim livadama, bogatim vodom 0 ravnim zonama vrlo dobro podnosi snijeg, ali u breuljkastim ili stjenovitim predjelima pod snijegom nalazi se u dosta neugodnom poloaju 0 vezi njegove rasprostranjenosti u davna vremena, unoenje ove vrste rezultira prvenstveno u breuljkastim oto"nim predjelima i umama i ikarama priobalnih mediteranskih predjela &e preporu"uju se ponovno naseljavanje gdje su prisutne vrste kao to su jelen i srnda faunisti"ki cjenjenije, a naro"ito srnda koji nanosi manje tete poljoprivredno6umskim kulturama Kedini na"in koritenja koji nee stvarati probleme je unoenje u iroke ograene zone u turisti"kim podru"jima, kao pejzani element prirodnja"kog senzibiliteta Kelen lopatar moe nanesti tetu poljoprivrednim i drvenastim kulturama zbog "injenice da se hrani pupoljcima, ali i zbog toga to guli koru !ip stanita u kojem, u pravilu, jelen lopatar ne pravi probleme proizlazi da je naro"ito prilagodljiv vrsti, kao to je onaj u VparkuP, tj sa drveem visokog debla i irokim prostranim livadama 2ao u slu"aju muflona, oportuna dislokacija livada i umskih ikara, olakava prekomjerno Vobavljanje njegovih djelatnostiP Kelen lopatar je "esto plijen lovokradica zbog dnevnih navika i meu papkarima je onaj koji "esto pada kao rtva cestovnih nesrea Program gospodarenja mora da vodi ra"una kako i za ovu vrstu racionalno gospodarenje zahtjeva dovoljno iroke sadraje od nekoliko tisua hektara Bodinje poveanje populacije jelena lopatara je cca @>5 brojnosti u uvjetima jednakog brojnog odnosa izmeu spolova 2oritenje ne moe zanemariti vanost hijerarhijskog odnosa koji postoji izmeu razli"itih dobnih razreda, naro"ito u razredu mujaka? strukturna selekcija je zbog toga veoma vana 0 odnosu sa drugim vrstama, jelen lopatar izaziva manje probleme u lovnom gospodarenju, a prebrojavanja su laka 8# F6B ! #46B -vu vrstu karakterizira velika ekoloka vrijednost i zbog toga s e prilagoava na najvei dio stanita, omiljene su joj guste ume, irokolisno drvee sa bogatim podrastom, polumo"varni proplanci i doline &jeno stvarno postojanje je plod mnogobrojnih naseljavanja sa ivotinjama razli"itog porijekla, a u tim operacijama mali ili nikakav zna"aj dat je iskoritavanju jedinki koje pripadaju prvobitnim podvrstama -vo je izazvalo velike tete od strane vrste, naro"ito u onim zonama gdje postoje brojne obraene povrine 1uno je i znanstveno ispravno izvriti ponovni povratak vrste selektivnim sustavom, bilo u prirodi6 bilo u uzgajalitima, jedinkama ne mnogo razli"itim od originalne vrste -vo bi bilo korisno i sa prakti"nog stanovita, jer domaa divlja svinja bila je sigurno prilagodljiva podru"ju koje nastanjuju Problem naseljavanja je usko povezan sa mogunou i predvidljivou teta koje mogu nanesti poljoprivrednim kulturama i kompeticijom sa drugim vrstama prisutnih papkara, ili sa "ijim se naseljavanjem eli pokuati 0 prvom redu, sasvim je nezgodno njeno unoenje u oblasti koje se grani"e sa poljoprivrednim zonama Poznata je tetnost divlje svinje, zbog "ega se u zonama u kojima eventualno ima ove vrste upotrebljavaju sve one mjere koje razmatraju suzbijanje ili toleriranje tete 1osta korisna praksa, ne obazirui se na barijere, akusti"na zastraujua

+@D

mirisna sredstva mogu biti hranilita u umi, pod uvjetom da se ne izrode u faktore poveanja brojnosti, koja se uvijek strogo kontrolira ,a drugog stanovita, moda neto vie nego to je prava i istinska kompeticija, moe se govoriti o razli"itim sloenim lovnim sustavima koji se upotrebljavaju u odnosu na divlju svinju sa prebivalitem ili sa mogunou ponovnog naseljavanja drugim papkarima %aista, prisutnost divlje svinje predstavlja opravdanje za upotrebu psa goni"a, negativan faktor zbog smetnje koju nanosi populacijama drugih vrsta, naro"ito jelenskoj i srneoj divlja"i 0 lovu pogonom na divlju svinju ne upotrebljavaju se u najveem broju slu"ajeva dresirani psi obu"eni za tu vrstu divlja"i %bog toga, uzimajui u obzir lovne sustave koji nose prevagu, smatra se da ne treba savjetovati bilo kakvo naseljavanje divljom svinjom ili prirodno proirenje njenog areala -vo sve dok se ne postigne konkretna korektna organizacija lovnog gospodarenja koju isklju"ivo garantira stvaranje jakih jedinica gospodarenja, u kojima prisutnost divlje svinje nema prevagu u odnosu na ostale papkare -ve organizacije trebaj u b i t i odgovorne i zbog eventualne tete koju treba da otklone da ne bi dolo do situacije lutanja u lovstvu # u slu"aju divlje svinje, usprkos opem miljenju, mogue je selektivno koritenje %bog toga, mogunost lova na ovog papkara ne treba obavezno povezivati sa upotrebom psa goni"a i puke sa olu"enom cevi, naro"ito u nekim zonama irokolisnog drvea, primjenom lova "ekanjem, kao i pogonom, sa isklju"ivom upotrebom hajka"a i eventualno kratkonogog goni"a Bodinje korisno poveavanje populacije divljih svinja je najvee meu evropskim papkarima i kree se izmeu )$* 6 @3*5 od broja enki, tj oko +)* N +4*5 brojnosti populacije sa jednakim brojem veprova i krma"a Prilikom odstrela treba da se potuju prirodni odnos s polova od +'+, ali zapaeno je da je kvantitativna selekcija vanija od selekcije strukture 2oritenje mladih ivotinja ili onih od jedne godine, trebalo bi da pokrije oko ;>5 odstrijelnog plana, jer ina"e imali bismo nezaustavljivo poveanje i pomlaivanje populacije sa trajnim poremeajima u ravnotei 1a zaklju"imo, mogue je saeti tabelu zajednice, "ije bi vraanje u prijanje stanje bilo poeljno u razli"itim stanitima nacionalne teritorije sa ograni"enjima izloenim u tretiranju pojedinih vrsta U -braena ravnica, oivi"ena prirodnom vegetacijom i ostaci plantanih uma' srnda, U 2raki tereni' srnda, (divlja svinja, muflon), U Prosje"na planina' srnda ili jelen (divlja svinja), divojarac (muflon), U Planina' srnda ili jelen (divlja svinja), divojarac (muflon), U 9isoka planina' divojarac 8# O,O'B 0zgoj - utvrivanje broja divokoza na+** ha povrine je veoma sporno, moda najtee u usporedbi sa bilo kojom drugom divlja"i 1ivokoze su ponekad na nekom prostoru veoma brojne, u nekom prostoru obitavaju ljeti, a u drugima zimi, a na nekim terenima ima ih malo i ljeti i zimi 0tvrivanje brojnosti je oteana iz vie razloga, a najvie zbog' 6 nepreglednosti i neprohodnosti terena, 6 promjene stalnog stanita, 6 dnevne periodi"nosti kretanja 2oza je s polno zrela u drugoj godini ivota, kada se pari i krajem tree godine ojari prvo jare Bravidnost traje )$6)3 nedjelja &ajvea starost je oko )* godina -dnos spolova u prirodi se kree od + ' +,)6) u korist enki 1o ovog odnosa dolazi zbog veeg gubitka mujaka, naro"ito zimi zbog sku"enog ivotnog prostora i nedostatka hrane 1ivojarci za vrijeme parenja izgube i do $*5 tjelesne teine, ne nadoknade iskoritenu energiju,a i hrana je zbog snijega nepristupa"na pa zbog toga oslabe, i dolazi do smanjivanja otpornosti organizma tako da se "esto kod njih javljaju razne bolesti

+$*

1obar dio gubitka je zbog otkliznua, lavina i predatora Blavni razlog promjene stanita su klimatski uvjeti, koji djeluju na stanje u lovitu 1nevna aktivnost divokoze tokom ljeta jesljedea' 6 u rano jutro divokoza obi"no pase, poslije nekoliko sati je odmaranje,iako ima grla koja i dalje pasu, 6 izmeu 46+3 sati jo @ puta pase, ali krae nego izjutra, 6 od +4 sati pase due kao u jutarnjim satima %imi je ta aktivnost druga"ija, glavna paa je u podne i predve"e - ishrani divokoze ne zna se mnogo, ona je veoma izbirljiva divlja" ,astav trava i bunastih vrsta u naim stanitima divokoze je veoma razli"it 1ivokoze su u svom kretanju veoma ovisne od prirodnih uvjeta, pa je zimsko prihranjivanje suvino Posljedica i namjena je smanjenje smrti a time i djelovanje na sastav zapata, tako da se on poveava !akvo djelovanje na prirodna stanja nikome nee koristiti, a najmanje divokozama Porastom brojnosti opteretit e se prehrambena osnova, a sa druge strane zbog poveanja broja dolazi takoer u pitanje zdravlje divlja"i &a kraju e gubitci biti vei i pored hranjenja i velikog broja 9ie panje treba posvetiti "uvanju stanita, zatiti ivotnog prostora divokoze, naro"ito omiljenih zimskih prostora, te planinskih uma koje svojim granama i drugim obrastom pruaju sklonite ljeti ,ol je jako bitno davati divokozi ali treba pri tom voditi ra"una da se postavlja na razli"ita mjesta, na strmim stranama i u zaklonjenim kamenim procjepima

$lansko i racionalno "azdovanje sa divlja(i

,,-d momenta svoje pojave do danas, "ovjek je postao jedan od najmonijih ekolokih faktora koji intervenira u svim osnovnim zbivanjima to se odigravaju u okviru biosfere ,,Hkoloki posmatran, suvremeni odnos prema prirodi i moderni oblik iskoritavanja prirode sastoji se u tome da "ovjek u odreenom, eljenom smislu skree biocenoti"ke sile ivotnih zajednica u korist onih ivih bia koja njemu trebaju Ker, visoku produkciju bilo koje organske vrste je nemogue postii u neizmijenjenim, netaknutim ivotnim uvjetima zajednica, u kojima je brojnost jedne organske vrste rezultat slobodne igre biocenoti"kih sila Wovjek, meutim, intervenira u toj igri prirode time, to mijenja i preobraava prirodne zajednice i odnose u njima, u tenji da u njima ostvari dominiranje upravo onih vrsta koje eli< ( , t a n k o v i , , +D$>) 1a bi uzgajiva" divlja"i postigao eljene efekte u t r a j n o veoj, broj ili kvalitetnijoj produkciji odreenih vrsta lovne faune u prirodi, njegove intervencije se moraju zasnivati ne samo na dosadanjim opim biolokim i monografskim saznanjima, nego i na rezultatima vlastitih istraivanja odreene vrste u konkretnim uvjetima sredine Pri tome je veoma zna"ajno da se jedna ivotinjska vrsta u prirodi promatra isklju"ivo u obliku kako je stvarno data, tj kako ona postoji u prirodi Jivotinjska vrsta u prirodi nije dana u obliku pojedina"nih, izoliranih jedinki, pa ni kao slu"ajni ili umjetni skup jedinki jedne vrste kao to je slu"aj sa domaim ivotinjama Postojanje i opstanak ivotinjske vrste u prirodi uvjetovan je ivotom jedinki u manjim ili veim skupinama ivotinja, tzv populacijama ivotinja !e skupine su se kroz vjekovnu povijest svog postojanja, kroz prirodnu selekciju, razvijale ne samo u morfoloko6 fiziolokom pogledu, nego i u smislu socijalnih odnosa i ponaanja u okviru manjih i veih prirodnih zajednica Prema tome, ako jednu vrstu iz lovne faune u prirodi elimo trajno odrati, moramo je kao uzgajiva"i divlja"i promatrati i tretirati na nivou populacije, i to u okviru konkretnih ivotnih uvjeta njenog stanita Pri tome treba imati u vidu da je stanite promatrane populacije, pored zemljita i klime (biotop), predstavljeno biljnim i drugim ivotinjskim vrsta6 +$+

ma, koje su takoer prisutne u obliku populacija #zmeu populacija razli"itih ivotinjskih i biljnih vrsta uspostavljeni su mnogostruki odnosi i dejstva, to ih meusobno vezuje u ivotne zajednice (biocenoze), van kojih se one ne bi mogle odrati /eutim, ivo naselje (biocenoza) vezano je mnogostrukim odnosima zavisnosti sa zemljitem i klimom (biotop), tako da oni zajedno (biocenoza i biotop) predstavljaju najpotpuniju ekoloku celinu, ekoloku integraciju vieg reda, tzv ekosistem ( , t a n k o v i , , +D$>) &a tom stupnju integracije ive i neive prirode vri se cikli"an proces transformacije ive u neivu prirodu, i obrnuto, to se ostvaruje kroz stalno kruenje materije, uz istovremeno proticanje energije u okviru ekosistema Polazei od bioekolokog shvatanja da je populacija elementarni oblik postoja6 nja ivotinja u prirodi, jasno je da elementarni objekt lovnog gazdovanja jednom vrstom divlja"i mora biti populacija 1onja granica u shvatanju populacije odreena je ekoloki takvim skupom ivotinja, koje imaju bioloku samostalnost i sposobne su odrati svoju egzistenciju u toku dugog vremena pod oscilacijama sredine (Evarc, +D3D god ) #stina, i unutar jedne populacije ivotinja postoje manje grupe jedinki, delovi populacije, tzv mikropopulacije, koje su vezane za odreeni ui lokalitet stanita populacije #ako se mikropopulacije meusobno i genetski razlikuju, jer je njihov razvoj tekao u razli"itim uslovima ivota, ipak postoji bioloko jedinstvo cele populacije, jer povremeno dolazi do meanja i raznih izmena izmeu pojedinih mikro6populacija unutar jedne populacije # upravo iz takvog prostornog rasporeda grupa jedinki unutar jedne populacije, proizlazi i odrava se njena bioloko6genetska raznovrsnost, koja je osnovni uslov za vitalnost i prosperitet vrste u okviru populacije %ato populaciju kao celinu, a ne njene delove, mikropopulacije, treba smatrati i osnovnom prostornom jedinicom u uzgoju divlja"i (&ikolandi X +D;*) 1o sada je jo nedovoljno istraen problem minimuma brojnosti populacije jedne vrste, ispod koga je u datom ekosistemu opstanak vrste ugroen !ako npr za populaciju srna on se smatra $* grla ( / o t t l , , +D>;) Prema opaanjima (&ikolandi X +D;*), jedna lokalna populacija srna koja je potpuno prostorno izolovana od drugih populacija, a brojnost joj iznosi ispod +)* jedinki, ve pokazuje izvesnu bioloku labilnost -va se ogleda u tome da se nastale vee promene u brojnosti i strukturi usled odstrela ili ekstremno nepovoljnih faktora klime, uz kombinovano dejstvo predatora i parazita, vrlo sporo prevazilaze i teko se ponovo uspostavlja optimalna ekoloka struktura populacije 2ao pogodna lovita za uspeno gajenje srnee divlja"i mogu se smatrati lovita od oko 4** ha, ukoliko ispunjavaju i ostale uslove, kao to su kvalitet, a veli"ina lovita svakako moe da bude i manja 9ano je, imati u lovitu bar takav fond divlja"i kojim se moe planski i smiljeno 6 racionalno gazdovati 1akle da ima bar ima @* 6 >* grla u mati"nom brojnom stanju (&a"as K +D;)) 8ioloka samostalnost populacije, tj osobina njenog samoodravanja, najzna"ajnije je svojstvo populacije %a podravanje bioloke samostalnosti i potencijalne Yve"nostiZ populacije, od presudnog zna"aja je podravanje njene optimalne ekoloke strukture, za odreene uslove sredine Blavne elemente ekoloke strukture "ine' gustina, polna i starosna struktura, prostorni raspored, porodi"no6stadna organizacija, unutranji i meupopulacioni kontakti i hijerarhijski odnosi #z ovoga sledi da posledice nestru"nog ili nesavesnog dejstva "oveka 6 uzgajiva"a u smislu veeg naruavanja elemenata optimalne ekoloke strukture date populacije ili njenog stanita, mogu dovesti do postepene bioloke degradacije populacije, a u krajnjem slu"aju i do njenog nestanka -d optimalne ekoloke strukture populacije zavisi visoka bioloka stabilnost populacije, iako bioloka stabilnost zna"i pre svega visoko stabilnu brojnost populacije, ne treba pri tome zaboraviti na izuzetan zna"aj i ostalih elemenata ekoloke strukture, koji su i te kako vani za odranje stabilnosti populacije

+$)

0nutar jedne populacije, ili pojedinih njenih mikropopulacija, deavaju se tokom vremena manji poremeaji (promene) u njenoj ekolokoj strukturi, koji su izazvani dejstvom faktora spoljne sredine (klima, predatori, paraziti, "ovek) 0sled tog dolazi do izvesnih poremeaja u biolokoj ,,ravnotei< populacije !ada stupaju u dejstvo unutranji samoregulacioni mehanizmi, tzv p o p u l a c i o n a homeostaza, koja postepeno ponovo uspostavlja YravnoteuZ, tj optimalnu ekoloku strukturu populacije, ali sada prema novim, izmenjenim uslovima sredine /eutim, ako se jedan ili vie elemenata ekoloke strukture znatno narui, ako poremeaji preu granicu praga nadraljivosti, normalna ekoloka struktura se ne moe uspostaviti !ada dolazi do gubitka bioloke stabilnosti populacije, to vodi ka njenoj postepenoj degradaciji, a u krajnjem slu"aju i do njenog i"ezavanja #zlaz iz takve situacije jedino se nalazi u prirodnim ili veta"kim imigra6 cijama (unoenju) divlja"i ,amo optimalna struktura populacije omoguuje vrsti da se brzo prilagodi promenama sredine i da povea svoju brojnost posle naglih smanjenja brojnosti (depresija) # upravo u vezi sa odstrelom, tj sa promenom brojnosti, najdelikatniji je problem kako da se izvede odstrel (smanji brojnost), a da pri tome ne doe do veih poremeaja u ekolokoj strukturi populacije %bog toga odravanje ivotne sposobnosti populacije stoji u najuoj vezi s o"uvanjem, odnosno podravanjem njene optimalne ekoloke strukture od strane "oveka, u uslovima intenzivnog iskoriavanja jedne ivotinjske vrste u prirodnim populacijama /eutim, taj osnovni cilj "oveka, da o"uva potencijalnu ,,besmrtnost< populacije i u uslovima svojih intenzivnih intervencija na populaciju i njeno stanite, jeste sloen posao -n zahteva neprekidno stru"no praenje svih elemenata ekoloke strukture jedne populacije Pri tome, treba imati u vidu da iako su elementi ekoloke strukture jedne populacije odreeni njenom naslednom informacijom, oni se, kao uostalom i sva druga nasledna svojstva vrste, uvek ostvaruju u zavisnosti od uslova spoljne sredine ,amo na osnovu statisti"kog praenja elemenata ekoloke strukture jedne populacije mogue je vriti stru"ne analize bioekolokog stanja jedne populacije i odreivati optimalan obim i strukturu korienja jedne populacije Ker, cilj savremenog uzgoja i korienja divlja"i sastoji se u tome da se kroz visoku produktivnost populacije obezbedi maksimalno korienje, ali uz uslov trajnog odravanja egzistencije populacije, tj podravanja njene sposobnosti da se samostalno odrava u toku dugog vremena 0pravo to predstavlja najaktuelniji problem u uzgoju i korienju divlja"i, posebno u onim lovnim podru"jima gde se usled naglog razvoja domaeg, a naro"ito stranog lovnog turizma vri intenzivno izlovljavanje divlja"i -"igledno je da u uslovima intenzivnog iskoriavanja divlja"i, a ponegde i usled naglih promena u njenom stanitu, moe doi do jakog naruavanja elemenata ekoloke strukture populacije, koja izaziva postepenu degradaciju, pa i i"ezavanje pojedinih vrsta na nekim lovnim podru"jima, ili lokalitetima u okviru njih !o je dosta "est slu"aj u prirodi, koji upravo potvruje da mnoge populacije ivotinjskih vrsta nisu izumrle najednom, usled raznih katastrofalnih, nepovoljnih okolnosti u sredini gde ive, ve usled dugotrajnog i postepenog sniavanja nataliteta, kao posledice jako naruene prirodne ekoloke strukture &a vreme to primetiti, ustanoviti mogue uzroke te pojave i intervenisati u smislu da se negativan proces zaustavi, mogue je jedino putem istraiva"kog rada # upravo zbog toga je teko verovati da amatersko voenje uzgoja i iskoriavanja divlja"i, sa pretenzijama za razvoj lovnog turizma i uopte intenzivnog izlovljavanja divlja"i moe obezbediti istovremeno visoke trajne koristi, a pogotovo da obezbedi bioloku stabilnost populacije koja e garantovati njen trajni opstanak i prosperitet Pored ovog nesumnjivo prvog i najzna"ajnijeg principa u uzgoju divlja"i, tj voenja ra"una o odravanju bioloke samostalnosti populacije, kroz podravanje njene ekoloke strukture, treba istai da je maksimalno korienje jedne populacije omogueno jedino pri njenoj optim a l n o j ekolokoj strukturi, Ker, pored visoke produktivnosti populacije, koja +$@

zavisi od potencijalne produtkivnosti (plodnosti) vrste i kvalitetnih uslova njenog stanita, i ekoloka struktura populacije je ovde jedan od vrlo zna"ajnih momenata Primera radi, iako na prvi pogled izgleda da maksimalna produkcija u populaciji zahteva dranje maksimalnog brojnog stanja, to nije tako, jer preveliko poveanje jedinki jedne vrste, dovodi F nakon odreenog vremena F do pada brojnosti populacije 0 slu"ajevima prevelike gustine populacije stupaju u dejstvo mehanizmi prirodne regulacije i samoregulacije, koji uslovljavaju opadanja plodnosti, poveanje smrtnosti mladih, smanjivanje ukupnog broja enki koje u"estvuju u razmnoavanju, emigracije itd 0pravo ta sposobnost vrste da odrava svoju brojnost na optimalnom nivou, koja je na velikom broju primera u praksi zapaena i teoretski objanjena, njeno je zna"ajno svojstvo opteg prilagoavanja na odreene uslove u stanitu !o dokazuje da populacija poseduje me6 hanizam samoregulacije, populacionu homeostazu, pomou koje se odrava optimalna struktura populacije u odreenim uslovima sredine 7ko se ovo ima u vidu, onda je jasno da odstrelom koji vodi ra"una o elementima ekoloke strukture, uzgajiva" divlja"i moe povoljno dejstvovati na podravanje ivotne sposobnosti populacije, i obrnuto Pored toga, stru"no postavljenim i izvedenim odstrelom mogue je dejstvovati na intenzitet obnavljanja i na poveanje genetske raznovrsnosti popu6 lacije %na"i da cilj savremenog uzgoja divlja"i treba da se zasniva na tenji maksimalne produkcije, ali pod uslovom da se ona prvenstveno postigne kroz maksimalnu produktivnost populacije 1rugim re"ima to zna"i, ne ii na maksimalno poveanje produkcije divlja"i u prirodi kroz to vee brojno stanje (gustinu), nego ii na pronalaenje takve gustine, starosne strukture, odnosa polova, veli"ine krda i drugih elemenata njene strukture, koja e omoguiti visoku relativnu produktivnost, tj maksimalnu produkciju po + enki !im principima gajenja divlja"i istovremeno se uspeva da se odrava YravnoteaZ izmeu fonda divlja"i i baze njene prirodne ishrane, "ime se spre"ava devastacija vegetacije u stanitu divlja"i i smanjuju tete od divlja"i na umskim i poljoprivrednim kulturama u njenom uem i irem arealu aktivnosti #z napred re"enog izlazi da slabo izlovljavane po6 pulacije, a naro"ito u biocenozama gde je naruen prirodni odnos izmeu divlja"i i njihovih predatora, ne samo da sniava rentabilnost lovnog gazdovanja, nego moe dovesti do bioloke degradacije populacije i njenog stanita Ker, preveliko brojno stanje vodi ka starenju populacije, usporenom obnavljanju, smanjenju genetske raznovrsnosti i naruavanju normalnih odnosa izmeu divlja"i i njene ivotne sredine Praenjem kretanja brojnosti kod vie populacija iste vrste, konstatovano je da, iako su neke meu njima jednake po brojnosti, ipak imaju razli"itu strukturu !a "injenica upozorava da pri odreivanju obima odstrela samo na osnovu b r o j n o g s t a n j a (gustine), a ne vodei ra"una o postojeoj ekolokoj strukturi svake populacije, moemo izazvati poremeaje u njenoj strukturi do takvog stepena, da populaciono6 homeostati"ke reakcije ne mogu da povrate populaciju u optimalno stanje, tj da samo6 regulacioni homeostati"ki mehanizmi populacije nisu u stanju da ponovo uspostave optimalnu strukturu i obezbede joj bioloku stabilnost za njenu daljnju egzistenciju i trajni opstanak 0 vezi s ovim razmatranjem naveemo samo nekoliko optih bioekolokih principa prema E v a r c u (+D34) 1& 7ko nam viegodinje praenje brojnosti jedne populacije pokazuje da je njena opta brojnost (gustina) opala, smanjila se, a da istovremeno u toj populaciji preovlauju mlade ivotinje, to zna"i da je uzrasna struktura poremeena u korist mladih, a na tetu ostalih, onda iz toga proizlazi zaklju"ak, da moramo jako s m a n j i t i ili p o t p u n o p r e k i n u t i lovno k o r i e n j e *& /oe postojati slu"aj da je opta brojnost populacije smanjena, kao u prvom slu"aju, ali su u populaciji pret e n o z a s t u p l j e n e s t a r i j e uzr a s n e klase, odnosno da je mladih ivotinja premalo Pri takvom stanju populacije potrebno je selektivnim odstrelom uklanjati samo s t a r a grla, ili primeniti poja"ani odstrel u zasebnim (odvojenim) +$$

delovima populacije, sa ciljem da se stvori slobodan YprazanZ prostor (ekoloki vakum) koga e po pravilu naseliti mlade ivotinje +& /ogue je da populacija pokazuje stalno istu (stabilnu) brojnost, ali da u njoj ipak prevlauju starije uzrasne klase ivotinja !akvo stanje populacije nas upuuje da t r e b a p o v e a t i intenz i t e t o d s t r e l a -& 7ko pak u populaciji stabilne brojnosti preovlauju ivotinje mladih uzrasnih klasa, onda na osnovu takvog stanja populacije moemo zaklju"iti da su obim i struktura odstrela u datoj populaciji optimalni 0 slu"ajevima kada se poveava brojnost populacije, ali to poveanje nije istovremeno praeno i poveanjem mladih ivotinja, podmlaivanjem populacije, onda takvo stanje zahteva poveani odstrel 1a bi ekoloku strukturu populacije mogli koristiti pri odreivanju norme odstrela, potrebno je prethodno stru"no i savesno utvrditi pre svega brojnost, polnu i uzrasnu strukturu populacije Pored toga, za potpuniju sliku o stanju posmatrane populacije potrebno je da se prate i najvaniji pokazatelji njenog stanja, kao to su' stopa nataliteta, stopa mortaliteta, odnosno stopa preivljavanja i rast mladih ,em toga, na odstreljenim i uginulim jedinkama treba koristiti morfo6fizioloke indikatore (veli"inu srca, jetre, bubrega, n a d b u b r e n i h l e z d a , sadraj vitamina u tkivima, hemoglobina u krvi, k o l i " i n e loja itd ), jer je na osnovu ovih organa i obeleja, koja se menjaju ve pri neznatnim promenama uslova opstanka ivotinja u populaciji, takoe mogue oceniti stepen vitalnosti date populacije #znosei samo neke opte principe nau"no6stru"nog uzgoja divlja"i i njenog korienja, dolazimo do saznanja, da je za bioloki ispravno i ekonomski racionalno gazdovanje sa divlja"i neophodan znatno vii nivo stru"nosti, nego to se to u mnogim sredinama danas smatra &estru"an, pa "ak i dobronameran amaterski ekstenzivni uzgoj divlja"i u uslovima intenzivnog lovnog korienja, pre ili kasnije mora dovesti do negativnih rezultata, jer, maksimalne i istovremeno trajne koristi od divlja"i mogue je postii samo kroz o p t i m a l a n r e i m ods t r e l a , a on se moe odrediti isklju"ivo sistematskim stru"nim praenjem i nau"no6stru"nom analizom populacionih karakteristika odreene vrste divlja"i u okviru njenog stanita

+$>

8# F6BH 8:97#) ,O4=#4D4B=B

8FB,B B 8# F6BH BF:#,D
7frika je posle 7zije, drugi kontinent po veli"ini Povrina njenog kopna,sa ostrvima, zauzima @*,@ miliona km) ili neto preko )*5 svetskog kopna ,a Hvropom i 7zijom "ini takozvani ,tari svet, koji se odlikuje nekim zajedni"kim elementima ivotinjskog sveta Prema preovladavajuim nadmorskim visinama 7frika se moe podeliti na dve oblasti' nisku severozapadnu i visoku jugoisto"nu Branica izmeu njih se protee od 7ngole na jugozapadu do Htiopije na istoku kontinenta &izijska 7frika zauzima mnogo vei deo kopna i njena nadmorska visina retko premauje 3** m, izuzev planinskog masiva 7tlaskih planina, visoravni !ibeta i nekih drugih 9isinska 7frika, naprotiv, ima mnogo predela koji su iznad +*** m nadmorske visine &ajvii vrh 7frike (>4D> m) je vrh 2ilimandara, dok je najmanja visina kontinenta F nivo jezera 7sal F +>* m ispod morske povrine 7frika ima tri velike reke, koje su due od $*** km' &il (s 2agerom), 2ongo i &iger ,a duinom re"nog toka od 33;+ km &il je najdua reka na svetu !ri najvea jezera su' 9iktorija, !anganjika i &jasa, a dubina najdubljeg F !anganjike dostie +$@> m

,arakteristi(ne ;ivotinje
F Kedina podoblast holarkti"ke oblasti koja se protee i na afri"ki kontinentF sredoze%na, zahvata severni deo kontinenta ,ledee tri podoblasti pripadaju etiopskoj oblasti i obuhvataju ostali deo 7frike 0 sredoze%noj oblasti ive bezrepi makako, obi"na geneta, bodljikavo prase, prugasta hijena, leopard, mediteranska droplja, bela kanja, plava trka"ica, kao i veliki broj gmizavaca i slepih mieva 0 zapadnoafri(koj oblasti ive impanza, gorila, cibetke, patuljasti nilski konj, okapi, afri"ki patuljasti jelen, antilope, a od ptica morke, jarebice, golubovi, niz papagaja, p"elarice, afri"ki paun 0 ju;noafri(koj oblasti ive irafa, nosorog, slon, zebra, nilski konj, bivo, antilopa, lav, pavijani, batoglava "aplja, kitoglava "aplja, nojevi, nektarice, morke 8ogati i raznoliki afri"ki ivotinjski svet, i u okviru njega naro"ito raznovrsne i raznorodne grupe travojeda, ivi u ogromnim travnatim podru"jima F savanama ,koro 4* vrsta naseljava razli"ite tipove savana Posebno zanimljive, u lova"kom pogledu veoma privla"ne i izuzetno brojne su grupe papkara i kopitara :ov ovih ivotinja oduvek je prvenstveno obezbeivao meso, kou, rogove ili druge proizvode, u prvo vreme domorocima 8ez obzira na osetno smanjenje broja mnogih papkara i kopitara, korienje njihovog mesa, koe i drugih proizvoda ima jo uvek zna"ajnu ulogu u ekonomiji mnogih afri"kih zemalja U Nigeriji udeo mesa divljai u is rani u razlii!im krajevima kre"e se od #$ do %$&' :ovna privreda ,omalije po"etkom pedesetih godina prolog veka po"ivala je na odstrelu gerenuka, a godinji odstrel iznosio je oko +** *** grla ,amo u +D3) godini iz junih oblasti ,omalije izvezeno je $** *** koa antilope dik6dik 0 to vreme u raznim zemljama 7frike, prema zvani"nim podacima, lovljeno je oko dva miliona grla godinje Problem smanjivanja brojnosti divljih papkara i kopitara u 7frici reava se na tri na"ina' naseljavanje%> zatito% u nacionalni% parkovi%a i rezervati%a i poluslobodni% "ajenje% (odgajiva"nice divlja"i) -vaj poslednji na"in gajenja divlja"i u ograenim prostorima, koji je zapo"eo krajem pedesetih godina prolog veka, ima svoje prirodno6zatitno i lovno6ekonomsko zna"enje i danas je veoma rasprostranjen Pomenimo nekoliko poznatih nacionalnih parkova u 7frici' V/er"ison<, @** km od 2ampale, 0ganda, V2avo< u 2eniji, V,erengeti< u !anzaniji, u svetu poznat kao Vnajlepi biser u ogrlici nacionalnih parkova 7frike<

+$3

$D:4B=B 8# F6BH BF:#,D

&ajpoznatija pernata divlja" 7frike je svakako noj 2S!ru! io camelus3 jedina preivela vrsta svoje porodice i reda &oj je div meu svim dananjim pticama /ujak je visok i do @ m i tei do )>* kg, a enka je za treinu manja /ujak je crno6belog perja, od kojeg je ono na krilima i repu meko i ra"ijano i oduvek se koristilo za muke i enske perjanice, lepeze i druge ukrase, to je bio glavni razlog lova na nojeve 1anas se nojevi gaje na farmama &ojevi se hrane razli"itom hranom sunih oblasti 7frike, uklju"ujui i biljnu i ivotinjsku hranu Butaju i prili"no krupno kamenje, koje im pomae da se usitni hrana u miiavom elucu &ojevo jaje je takoe najvee na svetu &a jajima lei mujak, a mladunci odrastaju u zajedni"kim jatimaF Vobdanitima< -n spada u ptice trka"ice (Ratites) !rka"ice su ptice koje su evolucijom izgubile sposobnost letenja (nekad su je imale), a najkarakteristi"nija im je odlika F ravna grudna kost, bez kobilice, kotanog grebena, na kome su pri"vreni grudni miii koji povla"e krila u leta"ica 0 7frici ivi veliki broj razli"itih "aplji (porodica 7rdeidae) od kojih se izdvajaju' (aplja "olijat 2Ardea golia! 3 koja je visoka i do ) m, ti"rasta (aplja 2(igrior is leucolo) us3 koja je sli"na naem gaku, ali druk"ijih boja, crna (aplja 2*+dranasa ardesiaca3, koju negde zovu i senovita "aplja -na je majstor lova u senci koju sama pravi irei krila poput suncobrana 8rojne su i razli"ite vrste roda (porodica Ciconidae) &ajbizarniji je afri(ki %arabu 2,e)!o)!ilos crumeni-erus3, koji se hrani i leinama, a ujedno je najvea roda i spada meu najvee ptice leta"ice uopte !reba spomenuti jo i belovratu rodu 2Dissoura e)isco)us3 i rodu sa sedlasti% kljuno% J %ikteriju 2.) i))ior +nc us senegalensis3 -d ranjeva (porodica Threskiornithidae) najpoznatiji je sveti ibis 2( reskiornis ae! io)ica3 koga su oboavali stari Hgipani 1aleko je runiji ju;noafri(ki 0elavi ibis 2/eron!icus calvus3 9eliki broj grabljivica iz roda 7ccipitriformes ivi u 7frici /eu njima su od zanimljivijih kratkorepi orao 2(era! o)ius ecauda!us3, kao i jedna vrsta jastreba koji lovi slepe %ieve 20ac eiram) us alcinus3, a ivi i u 7ziji #pak, najkarakteristi"niji je pisar ili sekretar 2Sagi!!arius ser)en!arius3, jedini predstavnik svoje porodice &aziv je dobio po "uperku duga"kih pera na temenu, koja izgledaju kao pera za pisanje zadenuta za uvo drevnih pisara :ovi ivotinje na tlu, a naro"ito zmije -d afri"kih koka (red Galliformes) karakteristi"ni su zairski paun 2A-ro)avo congensis3, a naro"ito morke (porodica Numididae), od kojih je biserka 2Numida meleagris3 prete"a domae morke 1va afri"ka drala su predstavnici svoje porodice u etiopskoj oblasti' kraljevski ;dral 2Balearica )avonina3 i 0ubasti ;dral 2Bugeranus caruncula!us3 &ekoliko vrsta droplji ivi u sunim predelima 7frike, od kojih vredi pomenuti hubaru 2C lam+do!is undula!a3 i belotrbu droplju 2.u)odo!is senegalensis3 -d papagaja (red Psittaciformes), najpoznatiji je ;ako 2Psi!!acus eri! acus3, koji se smatra najboljim Vgovornikom< meu pticama uopte /eu afri"kim nonim grabljivicama (red Strigiformes), najvee su afri(ka buljina 2Bubo lac!eus3 i afri"ka buljina ribarka iz roda Scotopelia 7fri"ke modrovrane i p"elarice jo su lepih boja od evropskih !akva je na primer ljubi(asta %odrovrana 2Coracias cauda!a3 i crvena p(elarica 20ero)s nubicus3 0 7frici ive i umski pupavci (porodica Phoeniculinae), od kojih je najpoznatiji zeleni pupavac 2P oeniculus )ur)ureus3 !u su i mnogobrojni kljunoroci meu kojima je naj"ei crvenokljuni kljunoro;ac 2(ockus er+! ror +nc us3, s izratajem na kljunu u obliku lema Poznat je po tome to mujak zazida enku u duplju sa gnezdom, gde ona ostaje tokom celog doba leanja na jajima i delimi"no tokom odgajanja mladunaca %a to vreme mujak je hrani kroz mali otvor koji ostaje nezatvoren

+$;

8FB,B B 8# F6BH B'#6D

7zija, po svom prirodnom bogatstvu, raznovrsnosti i brojnoj divlja"i, unekoliko zaostaje za znatno manjim afri"kim kontinentom &a !ajlandu, na primer, od +D>) do +D;4 godine umska teritorija je umanjena sa >4 na @@5 ,li"no stanje sreemo u 7vganistanu, #ndoneziji, Pakistanu, Kunoj 2oreji, 2ini i drugim zemljama ,ve to nanosi ozbiljne tete ivom svetu 7zije &ekad najzna"ajnije vrste divlja"i ovog kontinenta bie obraene u navedenom tekstu

Gupljoro"i pre;ivari
Brupa malih divljih azijskih goveda: gaur> ban!eng> ku)rej> bivo> anoa i !amaru&

Ostali upljoro"i pre;ivari

&a planinama od Aimalaja do 7mura i 2oreje, na visinama od +***F@*** m ivi "oral 2Naemor edus goral3, najmanja od svih divokoza, ozna"ena jo kao planinska antilopa 1rugi neobi"an predstavnik ove arolike grupe je takin 2Budorcas !a1icolor3, bliski srodnik kabarge 2mo2usnog govee!a3> sa kojom pripada potporodici volo koza (Ovi ovinae) -ba pola ove dosta krupne (do );> kg teka) i zdepaste ivotinje, imaju kratke rogove, koji veoma podseaju na rogove bivola 0glavnom se sree na visinama izmeu )$** i $)>* m pa, ipak, nije isklju"ivo planinska ivotinja 9eoma voli guste ume, dinovsku trsku bambusa i redovno se sputa u doline, "ak i one populacije s velikih visina, u potrazi za so"nom travom i liem bunja &a neto manjim nadmorskim visinama mnogih stenovitih planina, izmeu 3** i );** m, po"ev od centralne 7zije prema istoku i jugu, mogu se nai serou 3 kozorozi (Capricorms) 0stanovljeni su i na nekim ostrvima /alajskog arhipelaga do ,umatre, na !ajvanu i u Kapanu 0 7ziji ivi nekoliko predstavnika ove porodice

6eleni
Keleni obuhvataju osam ve[h porodica -d predstavnika jelena u 7ziji se, pre svega, sreu neke vrste koje ive i u Hvropi a to su jelen 2Cervus ela) us3, los 2Alces alces3, sob 24angi-er !arandus3, lopatar 2Dama dama3 i srna 2Ca)reolus ca)reolus3 0 junoj i jugoisto"noj 7ziji ive jo "etiri vrste roda .ervus 0 #ndiji i 7samu, u tracima i otvorenim poljima ivi barasin"a 2Cervus duvauceli3 -vaj omanji jelen, s beli"astim belegama po telu, "ija visina u mujaka ne dostie +,)> m, ima zanimljive parogove duga"ke skoro jedan metar, sa svega dve grane i tri paroka &jemu je sli"an ta%in 2Cervus eldi3, koji naseljava #ndokinu i 8urmu, a odlikuje se veoma sloeno razgranatim parogovima i sree se na vlanim stanitima /eu najvee azijske jelene spada sa%bar 2Cervus unicolor3 "iji mujaci mogu biti vii od +,@ m u grebenu i nose jednostavne parogove duga"ke do D* cm, sa svega tri paroka &aseljava /alaj, #ndiju, #ndokinu, !ajvan i Cilipine Poslednji iz ovog roda je sika 2Cervus ni))on3, mali jelen koji s nekoliko podvrsta naseljava isto"ni ,ibir, /anduriju, 7mur, severnu 2inu, 2oreju, japanska ostrva i !ajvan &ajlepi azijski jelen, ne samo u pogledu obojenosti, ve i telesnih proporcija, svakako je aksis 2Cervus a1is3 -vaj srednje veliki jelen s velikim i jednostavno granatim parogovima crvenorie je dlake, posute jasnim belim pegama, koje ima u svim uzrastima i svim sezonama &aseljava #ndiju i .ejlon -d azijskih jelena treba pomenuti jo tri vrste, ne toliko zanimljive kao lovna divlja", koliko kao bioloke retkosti ,ibanoru 6 to je mala ivotinja, po obliku sli"na srni, teka od D do ++ kg &ema parogove, ali mujaci imaju duga"ke gornje sekutie u vidu o"njaka, koji tr"e ispod gornje usne -vo je jedina vrsta meu jelenima "ije enke redovno donose tri do sedam mladih Jivi u tracima du\ reka u 2ini i 2oreji Preostale dve vrste, kabar"a 20osc us mosc i-erus3 i kidan" 20un!iacus mun!jak3, odlikuju se dobro razvijenim o"njacima kod mujaka

+$4

$apkari nepre;ivari
-d azijskih oblika ove, uopte malobrojne skupine ivotinja, evidentna su tri jedina predstavnika porodice svinja F ,uidae 8ivlja svinja 2Sus scro-a3, rasprostranjena u 8urmi do 2ine i severno od /andurije, a veoma "esta je u #ndiji i na .ejlonu 5abirusa 2Bab+rousa bab+russa3 je s ostrva .elebes i 8uru !aj povu"eni stanovnik visokih i vlanih uma aktivan je nou 1onekle je sli"na domaoj svinji, a mujaci imaju dva para veoma velikih kljova, od kojih gornje prilikom rasta nagore probijaju kosti i kou gornje vilice i verovatno imaju ulogu zatite njuke prilikom rovanja

,opitari
#ndijski nosoro" 24 inoceros unicornis3 teak do $*** kg, iz severoisto"ne #ndije i &epala, javanski nosoro" 24 inoceros sondaicus3, iz 8urme, /alajskog poluostrva ,umatre i Kave i azijski dvoro"i nosoro" 2Didermocerus suma!rensis3 -vaj poslednji je, mada teak oko jednu tonu, najmanji ivi nosorog? naseljava planinska podru"ja ,umatre, 8ornea, 7sama, 8urme, #ndokine i !ajlanda ,onj pr;evalski 2.5uus )rze6alskii3 predstavlja jedinu preivelu vrstu pravih divljih konja -n naseljava jo ograni"eno podru"je zapadne /ongolije i ,ibir oko planine 7ltaj -voj grupi pripada i indijski tapir 2(a)irus indicus3 iz gustih uma june 8urme, !ajlanda, /alajskog poluostrva i ,umatre !o je temeljna, snana ivotinja, crne boje s pojasom srebrnobelih dlaka koji obuhvata lea i bokove u vidu Vkaputia< i malim kopitama na prstima

!urlai
#ndijski ili azijski slon 2.le) as ma1imus3 jedini je predstavnik surlaa u 7ziji -vaj div od oko pet tona, koji meu kopnenim sisarima zauzima drugo mesto po teini, odmah iza svog afri"kog srodnika, najtee je ivo bie azijskog kopna &ajtee izmerene kljove azijskog slona imale su oko 4* kg i duinu merenu po krivini ),3+ m, za razliku od krupnijih kljova afri"kog slona koje nadmauju +** kg Pet prstiju na prednjim i "etiri na zadnjim nogama azijskog slona jasna su razlika u odnosu na afri"kog, koji ima po tri prsta na obe noge Ko dve anatomske odlike razlikuju ove dve srodne, ina"e jedine vrste surlaa na svetu !o su' +D pari rebara i @@ repna prljena indijskog i )+ par rebara i )3 repnih prljenova afri"kog slona #ndijski slon ivi u krdima od +> do @* jedinki, predvoenim starom enkom

'veri
8ogata, raznovrsna i svakako zanimljiva fauna azijskih zveri, obuhvata predstavnike svih poznatih porodica ovog reda' cibetke ili vivere (9iverridae), hijene (A]aenidae), ma"ke (Celidae), pse (.anidae), medvede (!rsidae), enote, rakune ili medvedi"e (Proc#onidae) i kune ($ustelidae) &eke od njih su istovremeno i stanovnici Hvrope i 7frike, a druge su isklju"ivi stanovnici 7zije -va krupna zver, veli"anstvene pojave i ogromne snage, pripada porodici ma"aka i dobro je poznata ivotinja koja ivi samo u 7ziji !eine prose"nih tigrova se kreu izmeu )); i );) kg 8oja se razlikujemi varira od crvenkastonarandaste, preko svetle do skoro bele .rne pruge su po pravilu nejednake 7lbinosi i polualbinosi su dosta "esti %a razliku od lava, tigar je usamljenik Jivi i lovi sam, ree u paru 1ruge dve velike ma"ke, koje se sreu i u 7frici, su leopard 2Pan! era )ardus3 i "epard 2Acinon+1 juba!us3 -vde ivi jo jedna velika ma"ka, a to je irbis J sneKni leopard 2Uncia uncia3 &aseljava planine centralne i isto"ne 7zije i odlikuje se tananim, gustim krznom beli"aste ili sivkaste boje, ukraenim pegama, tamnijim ili svetlijim i po koji put s jasno oivi"enim skoro crnom bojom dlaka i duga"kim, dobro obraslim repom ,neni irbis, kako ga u (usiji nazivaju, ivi visoko u planinama oko snene zone, izmeu @3** i $*** m i svuda je vrlo dobro proreen i zatien

+$D

$D:4B=B 8# F6BH B'#6D

7zija je kontinent na kome su koke (red Galliformes) zastupljene velikim brojem vrsta, naro"ito iz porodice koju kod nas nazivamo poljskim kokama (Phasianidae) 0ostalom, svi fazani su poreklom iz 7zije, kao i pravi paunovi, od kojih je naj"ei Pavo cris!a!us -d egzoti"nih koka treba pomenuti i tragopane, meu kojima je satir jedan od najatraktivnijih 2(rago)an sa!+ra3 Poznato je nekoliko vrsta dralova, od kojih se izdvajaju sibirski beli ;dral 2/rus leucogeranus3 i japanski ili %and;urski beli ;dral 2/rus ja)onensis3 -d droplji se meu zanimljivim azijskim vrstama, nalaze ben"alska droplja 2.u)odo!is bengalensis3 i indijska droplja 2S+) eo!ides indica3 $e"ava prepeli(ica 2(urni1 susci!a!or3 predstavnik je porodice prepeli"ica (Turnicidae), koja samo li"i na nae prepelice, ali ne pripada redu koka ve je srodna dralovima /eu tipi"ne azijske ptice spadaju sad;e (porodica Pteroclidae) Jive na tlu i imaju vrlo kratke noge obrasle perjem i obi"no samo tri prsta &esposobne su da tr"e, ali zato veoma dobro lete Jive u preteJno pustinjskim stanitima ,vakodnevno lete do udaljenih pojilita, gde se okupaju, tako da im se perje na grudima dobro natopi vodom, a zatim se vraaju do svojih mladunaca koji sr"u vodu sa perja roditelja ,ir"iska sad;a 2S+rr a)!es )arado1us3 ponekad dolee i do naih krajeva &a !ibetu ivi tibetska sad;a 2S+rr a)!es !ibe!anus3, a u 7ziji ivi jo nekoliko vrsta sada -d pravih golubova (potporodica Colum inae) zanimljiv je tzv "olub J krvavo srce 2/allicolumba luzonica3 sa Cilipina, koji je beo sa donje strane, a na grudima ima mrlju krvavo crvene boje -d neobi"nijih predstavnika papagaja treba pomenuti vise0e" papa"aja 2,oriculus galgulus3, poznatog po tome to spava visei naglavce, oka"en jednom nogom za granu -d kukavica (porodica Cuculidae) u orijentalnim delovima 7zije ivi indijska 0ubasta kukavica 2Cuculus coromandus3 i podmee svoja jaja u gnezda drugih ptica /eutim, jedna druga vrsta kukavice, kukavica sa kapulja(o% 2Ca)rococc+1 radiceus3 sama pravi gnezdo od granja i to na tlu 2ukavicama su srodni crno"lavi kukal 2Cen!ro)us melano)s3 sa Cilipina i veliki kukal 2Cen!ro)us sinensis3, koga u #ndiji zovu vrana6fazan -d "iopa (porodica %podidae) u orijentalnim delovima 7zije ive vrste "ija se gnezda jedu kao specijalitet u 2ini i nekim drugim zemljama, pod nazivom lastavi"ija gnezda Pripremaju se u supi, a glavni sastojak je osuena pljuva"ka "iopa, kojom slepljuju slam"ice pri gradnji gnezda &ajvie se koriste gnezda pe0inske (iope 2Collocalia -uci) aga3 -na se gnezdi u mra"nim peinama po kojima se kree zahvaljujui odjeku sopstvenog glasa (eho F lokacija) $al%ova (iopa 2C+)siurus )arvus3 jaja lepi za gnezdo, a gnezdo je opet zalepljeno za palmovo lie 7zijski vodomari su lepi od naih &ajpoznatiji su belo"rli vodo%ar 2*alc+on sm+rnensis3 i pe"avi vodo%ar 2Cer+le rudis3 -d modrovrana zanimljive su debelokljune %odrovrane 2.ur+s!omus orien!alis3, zatim obi(ne %odrovrane 2Coracias garrulus3 i indijske %odrovrane 2Coracias beng alensis3 -d nekoliko vrsta p"elarica, jedna od najlepih je %ala zelena p(elarica 20ero)s orien!alis3, koja ivi i u 7frici -d orijentalnih kljunoro\aca (porodica &ucerotidae) tipi"an predstavnik je crno-beli kljunoroKac 2Buceros bicornie3, s ogromnim kljunom, na kom se nalazi izrataj u vidu roga

+>*

8FB,B B 8# F6BH !D D:4D B.D:#,D

,evernoameri"ki kontinent se ne odlikuje velikim brojem autohtonih vrsta divljih papkara %na"ajniji papkari su' mousno gove"e, tri oblika karibua, dva oblika bizona, ameri"ki los, vapiti, belorepi i crnorepi jeleni, raljan antilopa, debeloroga ovca, divlja ovca s 7ljaske ili dal ovca, snena koza Jivotinje ,everne 7merike, u sutini veoma su sli"ne i srodne ivotinjama Hvroazije Postojanje divlje svinje, aksisa, sike i nekih drugih egzoti"nih vrsta 7zije i 7frike, rezultat je naseljavanja poslednjih decenija /alobrojnost vrsta dobro je nadoknaena brojnou njihovih populacija

Gupljoro"i pre;ivari
B%eri(ki bizon J Bison bonasus je najkrupnija vrsta goveda na svetu i verovatno jedna od prvih vrsta na koju se pomisli nabrajajui karakteristi"ne ivotinje ,everne 7merike -vo krupno gove"e, dobro poznatog izgleda, sa bogatim ogrta"em koji u mujaka obrazuje neku vrstu Vvunastih "akira<, sa kratkim rogovima, izraenom "vorugom na vrhu glave i dugom vunastom bradom, moe da bude teko i do +@>* kg ,ve do po"etka naseljavanja ,everne 7merike lutalo je u ogromnom broju prostranim prerijama od 2anade do /eksika ,matra se da je ovaj broj iznosio oko ;> miliona primeraka 1olaskom belog "oveka, otpo"elo je jedno od najbezobzirnijih i najbesmislenijih masovnih unitavanja ove vrste

6eleni
&ajmanji severnoameri?ki jeleni pripadaju rodu Odocoileus, i po veli?ini su uglavnom sitniji od evropskog jelena, ali su dosta krupniji od srne &a osnovu anatomske grae, a posebno po grai zuba, svrstani su u zasebnu potporodicu upljozubih jelena (Odocoileinae) i svakako spadaju meu najtipi"nije stanovnike ovog kontinenta Po boji dlake i na"inu ivota veoma su sli"ni evropskom jelenu &ajpoznatija i najrasprostranjenija vrsta je belorepi jelen 27docoileus virginianus3 koji sa nekoliko podvrsta naseljava veliki deo ,everne 7merike, od 2anade do /eksika &eto krupniji od prethodnog je %ula jelen 27docoileus emionus3 Prema savremenim saznanjima zoologa, crnorepi 'elen, ranije izdvojen kao posebna vrsta, danas se smatra rasom mula jelena ,a dve pasmine, mula ili crnorepi jelen naseljava zapadnu 2anadu, zapadne oblasti ,716a, a na jugu ide do severnog /eksika Pored pomenutih, u ,evernoj 7merici ive jo tri vrste jelena iz tri razli"ita roda' los 2Alces alces3, karibu 24angi-er !arandus3 i vapiti 2Cervus ela) us3 ,evernoameri"ke podvrste losa, koji je ranije smatran posebnom vrstom, naseljavaju 7ljasku, 2anadu i severne oblasti ,716a 2rupnije su od evroazijskih rasa losa i u tom pogledu naro"ito se isti"e podvrsta s 7ljaske 2Alces alces gigas3, koju su ranije neki zoolozi izdvajali kao posebnu vrstu

'veri
,evernoameri"ke zveri su brojne i raznovrsne &ajpre, tu su tri vrste medveda &ajire rasprostranjen je tzv crni %edved ili baribal 2Ursus americanus3 &eto je manji od naeg medveda i sree se na celom kontinentu, od 7ljaske i :abradora do /eksi"kog zaliva 2rupniji od njega i teak do @3* kg je "uveni "rizli 2Ursus arc!os orribilis3, koji predstavlja samo krupnu podvrstu medveda -va ivotinja naseljava severozapadnu i severnu oblast 2anade i uzani pojas na zapadu ,716a &ajvei meu medvedima i istovremeno najkrupnija zver dananjice jeste %rki %edved sa Bljaske J kodijak 2Ursus arc!os middendor--i3 !o je najkrupnija podvrsta mrkog medveda -vaj div moe da bude teak i do ;4* kg, te tako teinom nadmauje i polarnog medveda 0 polarnim oblastima kontinenta sree se beli %edved 2Ursus mari!imus3, takoe stanovnik polarnih predela Hvroazije Porodica ma"aka na ovom kontinentu predstavljena je sa sedam vrsta &ajkrupniji predstavnik je ja"uar 2Pan! era onca3 -va dosta krupna ma"ka, koja moe dostii teinu do +@3 kg, tipi"an je predstavnik junoameri"kog kontinenta i u ,evernoj 7merici se moe sresti samo na krajnjem jugu (u junoj 2aliforniji i jugozapadnom i centralnom &ovom /eksiku F ,71) 1rugi krupan predstavnik ove porodice i najkrupniji predstavnik roda Celis je pu%a ili ku"uar 2Felis concolor3 koga jo nazivaju i planinskim lavom ili neobi"nim imenom F katamaunti ,ree se na skoro celoj teritoriji ,everne i Kune 7merike 0 nekim krajevima je proreena i zatiena

+>+

ili "ak istrebljena vrsta, dok je u drugim love i proganjaju -d riseva su poznate dve vrste Prvi je rii ris 2,+n1 ru-us3, koga nazivaju jo i divljom ma"kom, a drugi je kanadski ris 2,+n1 canadensis3, najkrupnija vrsta meu dananjim risevima, koji ivi u zoni tajge ,everne 7merike, juno od centralne Kute i jugozapadnog 2olorada, severoisto"ne &ebraske, june #ndijane i severne 9irdinije /eu manjim ma"kama izdvaja se ocelot 2Felis )ardalis3 Jivi u junim delovima ,everne, kao i u velikom delu Kune 7merike Pomenuemo i poslednje dve vrste ma"aka' ja"uarundi 2Felis +agouaroundi3 iz jugozapadnih oblasti ,716a i ma"ka %ar"ej 2Felis 6iedii3 iz junog !eksasa, izuzetno lepog krzna i upadljivo krupnih o"iju &ajbrojnija porodica zveri ,everne 7merike svakako su kune 2una obuhvata najmanje oblike kao to su lasica 20us!ela nivalis3 i vidrica 20us!ela vison3, "uvene po svom krznu, pa sve do najkrupnijih predstavnika kuna kao to su %orska vidra ili kalan 2.nd+dra lu!ris3 i ;deravac 2/ulo gulo3 Kedan od retkih predstavnika porodice medvedia (Proc#onidae), istovremeno karakteristi"a votinja severnoameri"og kontinenta je rakun 2Proc+on lo!or3 !o je srazmerno mala ivotinja, duge "vrste dlake, s maskom od crnih dlaka preko o"iju i obraza i upadljivim prstenovima crnih dlaka na "upavom repu Arani se isklju"ivo nou i predstavlja omiljenu divlja" za lov sa psima goni"ima Porodica pasa je u ,evernoj 7merici takoe dobro zastupljena !u ive vuk 2Canis lu)us3, koji je rasprostranjen u severnim, malo naseljenim oblastima kontinenta, zatim kojot 2Canis la!rans3, koji je isklju"ivo stanovnik otvorenih prerija od severne 7ljaske, severozapadne teritorije i Aadsonovog zaliva na jugu do 2ostarike i na istoku do atlantske obale, kao i oko pet vrsta lisica Pomenuemo tri' ria lisica 28ul)es vul)es3, siva lisica 2Uroc+on cinereoargen!eus3 i polarna lisica 2Alo)e1 lago)us3 ,everna 7merika je bogata i sitnom divlja"i Pored nekoliko vrsta ze"eva i kunia, tu se nalazi i vie vrsta prepelica i letarki, veliki broj pataka i gusaka i najkrupnija meu kopnenom pernatom divlja"i F divlja 0urka 20eleagris gallo)avo3

$D:4B=B 8# F6BH !D D:4D B.D:#,D

Pernata divlja" ,everne 7merike ili neoarkti"ke oblasti, ima dosta sli"nosti s pernatom divlja"i Hvrope, odnosno palearkti"ke oblasti %a razliku od ostalih pelikana (porodica Pelecanidae), a%eri(ki s%ei pelikan 2Pelecanus occiden!alis3 lovi ribu tako to se obruava iz vazduha na ribu 0 isti red (Pelecaniformes) spadaju i anhinge i zmijovrate &aem bukavcu sli"an je a%eriLki bukavac 2Bo!aurus len!iginosus3, a rode su zastupljene u%sko% rodo% 20+c!eria americana3 -be vrste ive u ,evernoj i Kunoj 7merici /eu nonim grabljivicama (red Strigiformes) najvea je a%eri(ka buljina 2Bubo virginianus3, vrlo sli"na naoj i rasprostranjena u obe 7merike #sto tako, podze%na kuku%avka 2S)eo!+!o cunicularia3 iroko je rasprostranjena 0 severnoameri"kim prerijama ivi u jazbinama prerijskog ku"eta, a u junoameri"kim pampasima deli stan s viska"ama i oklopnicima ,evernoameri"ka vodena pernata divlja" delimi"no je sli"na evropskoj /eu najpoznatijim je sne;na "uska 2Anser caerulescens3, koja ponekad doluta i do nas Wuvena je i najvea meu guskama kanadska "uska 2Bran!a canadensis3 koja je preneta i u Hvropu -d severnoameri"kih grabljivica, belo"lavi orao belorepan 2*aliaae!us leucoce) alus3 postao je simbol ,jedinjenih 7meri"kih 1rava i posebno je zatien ,everna 7merika bogata je umskim kokama :ovi se s%r(ev tetreb 2Dendraga)us canadensis3, sli"an naem gluhanu, zatim fazanorepi tetreb 2Cen!rocercus uro) asianus3, prerijska koka 2(+m)anuc us cu)ido3 ,vakako je najpoznatija divlja 0urka 20eleagris gallo)avo3 i manje poznata pe"ava 0urka 2Agrioc aris ocella!a3 -d prve vrste vode poreklo sve dananje rase domaih urki ,anadski ;dral 2/rus canadensis3, koji ivi i u isto"nom ,ibiru, kao i kliktavi Kdral 2/rus americana3, predstavljaju porodicu Bruidae u ,evernoj 7merici 0mesto nae liske i sabljarke tamo ive a%eri(ka liska 2Fulica americana3 i a%eri(ka sabljarka 24ecurviros!ra americana3

+>)

Westo se navodi primer severnoa%eri(ko" "oluba selca 2Columbigallina )asserina3, lovne divlja"i koja je istrebljena do +D+$ godine &eobi"na je ptica putarica 2/eococc+1 cali-ornianus3 iz reda kukavica (Cuculiformes) -na ivi u pustinjskim predelima ,everne 7merike i "esto se via kako tri pored puteva, pa je po tome i dobila naziv Arani se insektima, guterima i zmijama #na"e u ,evernoj 7merici ima nekoliko vrsta kukavica od kojih su najpoznatije ;utokljuna kukavica 2Cocc+zus americanus3 i crnokljuna kukavica 2Cocc+zus er+! ro)! almus3 koje same prave gnezda i podiu svoje mlade

8FB,B B 8# F6BH 69M4D B.D:#,D

Kuna 7merika zahvata +;,4 miliona k%* i po veli"ini je "etvrti kontinent sveta -va kolevka prastare civilizacije #nka, nekad smetene na podru"ju dananjeg Perua i 8olivije, svoje popularno ime Nzeleni kontinentO, dobila je s razlogom, jer najvei deo njene povrine zauzimaju ogromni prostori tropskih prauma, savana i stepa Botovo dve treine kontinenta zauzimaju ravnice s prose"nom nadmorskom visinom od oko @** m ,koro celom duinom zapadne, tihookeanske obale, proteu se planinski grebeni 7nda i 2ordiljera, razdvajajui kopno od !ihog okeana 9isina 7nda nadmauje mestimi^no 3*** metara i najvii vrh je 7konkagva F 3D** m 0 zoogeografskom smislu Kuna 7merika pripada neotropskoj oblasti ,arakteristi0na divlja0: -d ukupno "etiri podoblasti Kunoj 7merici pripadaju dve F $ata"onsko-(ileanska podoblast' kondor, mala ptica .incloides, nandu, guanako, torbari roda .enolestes, veliki broj glodara F viska"a, nutrija, mara, tuku6tuku, zatim od drugih ivotinja pa%paska %a(ka 2Felis colocolo3, pa%paski jelen J "vazuti 27zo!oceros bezoar!icus3, oklopnici, .a"elanov pas 2Dusic+on3 F 5razilska podoblast' irokonosni majmuni, oposumi, mravojedi, lenjivci, papagaji, detlii, tukani, dinovske zmije, posebni kratkonogi i kratkouhi pas koji ivi u iblju 2A!eloc+nus micro!is3, hoacin i dr Postojanje 3; porodica ptica na tlu Kune 7merike ili oko "etvrtine ukupnog broja svih ptica sveta, opravdava i drugi popularni naziv Npti(ije" kontinentaO Polovina tih porodica su endemi"ne, mnoge od njih su neobi"ne i ne sreu se na drugim kontinentima

$D:4B=B 8# F6BH 69M4D B.D:#,D

!rka"ice (Ratites) su u Kunoj 7merici zastupljene nanduima (red Rheiformes), sa samo dve vrste Obi(ni nandu 24 ea americana3 visok je do +,; m i teak do )> kg, dok je mali ili 8arvinov nandu 2P!erocnemia )enna!a3 mnogo manji Kuna 7merika ima i nekoliko vrsta gnjuraca (porodica Podicipedidae) &ajvei je d;inovski "njurac 2Pod+limbus gigas3 s malog podru"ja Bvatemale, a na planinskim jezerima 2olumbije ivi andski "njurac 2Podice)s andinus3 Kezero !itikaka, na @4** m nadmorske visine, poznato je i po kratkokrilom gnjurcu, koji ne moe da leti 0 tropskim delovima 7merike ivi skerletni ibis 2/uara rubra3 jarkocrvene boje (ui"astu boju ima i a%eri(ka (aplja kaikara 2Ajaia ajaia3 &ajrei flamingo (red Phoenicopteriformes) je peruanski fla%in"o 2P oenico)!erus jamesi3, a neto "ei su andski fla%in"o 2P oenico)!erus andinus3 i (ileanski fla%in"o 2P oenico)!erus c ilensis3 :einari &ovog sveta ili kondori (porodica Cathartidae) spadaju meu najpoznatije i najugroenije ptice &ajvei je andski kondor 28ul!ur gr+) us3, a najivopisniji je kraljevski kondor 2Sarcoram) us )a)a3, dok je "ei 0urkasti strvinar 2Ca! ar!es aura3 koji zalazi i u ,evernu 7meriku -d ostalih grabljivica meu najsnanije spadaju harpije 2*ar)+a ar)+a3 iz junoameri"kih uma !amo ivi i soko z%ijar 2*er)e!o! eres cac inans3 !ipi"no ameri"ke koke (red Galliformes) jesu kurasoi, guani i "akalake (porodica Cracidae) iz tropskih predela &a glavi imaju razne "uperke i kovrde, a na kljunu izrataje i rese &ajneobi"nija koka na svetu svakako je hoacin, koji prividno podsea na pretka ptica F arheopteriksa )oacin

+>@

27)is! ocomus oa!zin3 iz 7mazonije, dok je mlad, ima kande na krilima, uz pomo kojih se vere po granama Kuna 7merika je postojbina naj"uvenijih papagaja (potporodica Psittacinae) F ara 2Ara ararauna3 Kuna 7merika je postojbina tukana (Ramphastidae), ptice nesrazmerno velikog i ivo obojenog kljuna &ajvei je toko tukan 24 am) as!os !oco3 duine do 3* cm

8FB,B B # $D:4B=B 8# F6BH B9!=:BF#6D> 4O D 7 #4D6D # 4O O7 'DFB48B

7ustralija je najmanji i od Hvropljana najkasnije otkriven kontinent, jedina drava u svetu koja zauzima ceo kontinent %ajedno s ostrvima -keanije, koja joj pripadaju, zahvata povrinu od 4,3 miliona k%* -keaniju "ini veliki broj ostrva tektonskog, vulkanskog i koralnog porekla, koja se dele u tri grupe' .elaneziju 2Crnoostrvlje3> .ikroneziju 2!itnoostrvlje3 i $olineziju 2.no"oostrvlje3 7ustralijski kontinent je u potpunosti smeten na junoj polulopti &jegova irina od severa na jug iznosi @ )** km, a duina od zapada na istok $ +** km 0 pogledu reljefa 7ustralija se deli na tri osnovna dela &a istoku, u obalskom pojasu, postoji planinska oblast F 9eliki razvodni greben &a zapadu od njega nalazi se nizija oivi"ena s juga planinskim lancima 1enisona, Clindersa i drugih planina &a kraju celu zapadnu polovinu kontinenta zauzima zapadni plato koji predstavlja kotlinu s uzdignutim ivicama 7ustralija se, po klimi, deli takoe na tri oblasti &a severu kontinenta je tropska, na veem delu je suptropska i na krajnjem jugoistoku F u%erena kli%a &ajvei deo kontinenta pokrivaju travne zajednice F savane i stepe, polupustinje i pustinje &a umsku oblast otpada svega $,35 povrine

,arakteristi(na divlja(:
7ustralijska oblast obuhvata dve podoblasti' F Bustralijska podoblast' kenguri, dingo, torbarska krtica, koala 2P ascolarc!os cinereus3, kljunar 27rni! or +nc us ana!inus3, ptica lira, emu, kratkorepi gekon (!romasti() i dr F $apuanska podoblast' -vaj ivotinjski svet je najtipi"nije zastupljen na &ovoj Bvineji' kengur drvopenja" ()endrolagus), kuskus pegavi, isto"ni i celebeski (Phalanger maculatus orientalis* Phalanger maculatus cele ensis), endemi"ni torbarski je (+aglossus), slepi mievi koji se hrane plodovima, kazuari, kokoke ($egapodidae), rajske ptice, krokodili, pitoni i dr 4O O'DFB48!,B O5FB!=' kivi (%pter#(), sova F papagaj (Stringops), kea (Nestor), moa ()inornis) $OF#4D'#6!,B O5FB!= obuhvata dve podoblasti' F $olinezijska podoblast' letipas (Pteropus), "iope (Salangane), mnogobrojni golubovi koji se hrane plodovima (Caprohagidae), vodomari (%lcedinidae), belooki zvici (+osteropidae), ptica ka"u 24 +noc e!us juba!us3 endemit &ove 2aledonije F )avajska podoblast' endemi"na porodica havajskih nektarnica 7utohtoni ivotinjski svet sisara 7ustralije i nekih oblinjih ostrva predstavljen je bogatom skupinom (oko +>* vrsta) preteno manjih oblika torbara, koji se, izuzev nekoliko vrsta kengura F sivi ken"ur 20acro)us major3, valaru ken"ur 20acro)us robus!us3, crveni ken"ur 20acro)us ru-us3, ken"ur drvopenja( 2Dendrolagus benne!!ianus3, obi"no ne smatraju lovno zanimljivim -d ptica trka"ica zastupljeni su kazuari (red Casuariformes) sa dve porodice $ravi kazuari (porodica Casuaridae) ive u gustim umama i imaju neto krae noge nego nojevi &a glavi imaju kotani izrataj u vidu lema Kedna vrsta 2Casuarius casuarius3 ;ivi u Bustraliji, a dve 2Casuarius una))endicula!us3 i 2Casuarius benne!i3 na 4ovoj 7vineji Posebnoj porodici ()romaiidae) pripada e%u 2Dromaius novae olandiae3, koji je, posle noja, druga ptica po veli"ini i dostie +,4 m visine i >* kg teine &a &ovom %elandu ive kivi (red %pter#giformes) s tri vrste' obi(ni kivi 2A)!er+1 aus!ralis3, veliki pe"avi kivi 2A)!er+1 aas!ii3 i %ali pe"avi kivi 2A)!er+1 o6enii3 &e mogu da lete, jer imaju zakrljala krila, imaju odli"no razvijena "ula i njuh &one su ivotinje i ive po umama -d labudova (porodica %natidae) je najkarakteristi"niji australijski crni labud 2C+gnus a!ra!us3, koji se "esto kao ukrasna ptica dri po parkovima i zoolokim vrtovima

+>$

-d golubova (red Colum iformes) na &ovoj Bvineji ive neobi"ni ubasti golubovi (potporodica Gourinae), od kojih je najvei veliki 0ubasti "olub 2/oura vic!oria3, koji ivi na tlu 9eliki broj papagaja karakteristi"an je za 7ustraliju i susedna ostrva &ajpoznatiji i najzanimljiviji su' papa"aj neleta( 2Peso)orus 6allicus3 iz 7ustralije i sa !asmanije, kea papa"aj 2Nes!or no!abilis3, za koga se tvrdi da napada ovce i jagnjad, kljujui im meso oko bubrega ali, kako izgleda, "ini to samo iznemoglim i umiruim ivotinjama, kaka papa"aj 2Nes!or meridionalis3 hrani se voem i insektima &a &ovoj Bvineji ivi papa"aj leinar 2Psi!!ric as -ulgidus3 iz potporodice Psittrichasinae &a &ovom %elandu ivi kakapu 2S!rigo)s abro)!ilus3 koji ne moe da leti, ve je u stanju da krilima samo ublai pad kada se otisne sa grane &ajpoznatiji su ipak kakadui (potporodica Cacatuinae), a naro"ito veli(anstveni kakadu 2Caca!u galeri!a3, belog perja sa sumpornoutom krestom #ma i crnih kakadua, kao to je pal%in kakadu 2Probosciger a!errimus3, koji je ujedno i najvei, zatim vrani kakadu 2Caca!u -unereus3 i dr &a &ovoj Bvineji ive i patuljasti papagaji (potporodica /icropsittinae), duga"ki oko +* cm :oriji i loriketi (potporodica !richoglossinae) poznati su po tome to imaju "etkast vrh jezika, koji im slui za sakupljanje nektara iz cvetova #z 7ustralije poti"e i omiljeni talasasti papa"aj 20elo)si!!acus undula!us3 koji se naj"ee dri po kavezima ,ukabura 2Dacelo gigas3 iz 7ustralije, $> cm duga"ak, najvei je meu vodomarima i poznat je po glasu koji je nalik grohotnom smehu 0 7ustraliji i &ovoj Bvineji ive batovanke (porodica Ptilonorh]nchidae, red Passeriformes), "iji mujaci pripremaju posebne pozornice ili arene za svadbene igre -ni ne samo da ra"iavaju Vbinu< i grade naro"ite nadstrenice, ve ih ukraavaju arenim cveem, koljkama, blistavim krilcima insekata, zatvara"ima od piva i sli"nim ivo obojenim predmetima 5atovanka s narand;asto% 0ubo% 2Am+lornis subalaris3 svakog dana menja cvee u svom Vbudoaru< /eu najvee umetnike Vunutranje dekoracije< spadaju zlatna batovanka 2Sericulus aureus3 i satenska batovanka 2P!ilonor +nc us violaceus3 #pak, najraskonije su svakako rajske ptice (porodica Paradisaeidae) &ajmanja je kraljevska rajska ptica 2Cicinnulus regius3 s &ove Bvineje Gestostruna rajska ptica 2Paro!ia se1)ennis3, velika rajska ptica 2Paradisaea a)oda3 i carska rajska ptica 2Paradisaea 5uilielmi3 ne samo da imaju perje zadivljujue lepote, ve izvode i spektakularne parade 2onkuriu im jo i prekrasna rajska ptica 2,o) orina su)erba3 i veli(anstvena rajska ptica 2P!iloris magni-icus3

$D:4B=B 8# F6BH O,DB4B # 8BFD,#) O!=: B

,asvim po strani od svih ostalih ptica nalaze se pingvini (red Sphenisciformes) -ni ne lete, ali ne spadaju ni u trka"ice Porodica pingvina (Spheniscidae) deli se na est rodova koji ive na 7ntarktiku i najjunijim obalama 7frike, 7ustralije i Kune 7merike, kao i na okolnim ostrvima &ajvei su carski pin"vin 2A)!enod+!es -ors!eri3 i kraljevski pin"vin 2A)!enod+!es )a!agonica3, visine do +)* cm /eu najpoznatije pingvine spada pin"vin %a"arac 2S) eniscus demersus3, koji je dobio ime po oglaavanju sli"nom njakanju #ako se nalaze na polutaru, na Balapagoskim ostrvima ivi jedna vrsta pingvina 2S) eniscus mendiculus3 &ajvee morske ptice su albatrosi (porodica )iomedeidae) /eu njima albatros lutalica 2Diomedea e1ulans3 duga"ak je +$* cm, a raspon krila mu je preko tri metra 9ie vrsta albatrosa gnezdi se na udaljenim okeanskim ostrvima (edu Procellariiformes pripadaju i zovoji (porodica Procellariidae), od kojih je najvei antarkti(ki d;inovski burnjak 20acronec!es gigan!eus3, s rasponom krila od ),> m &a junim morima sreu se i burnjak F gnjurci (porodica Pelecanoididae), po izgledu sli"ni njorkama &a Balapagoskim ostrvima ivi i jedan neobi"an kor%oran 2Nanno)!erum arisi3, "ija su krila zakrljala, tako da ne moe da leti #z istog reda (Pelecaniformes) je i porodica bluna (Sulidae) sa mnogobrojnim vrstama od kojih je najkrupnija plavono"a bluna 2Sula nebou1ii3 s ostrva oko Kune 7merike 8lunama su srodne fregate (porodica ,regatidae), savreni leta"i koji neumorno jedre i napadaju druge morske ptice otimajui im hranu /ujaci imaju jarkocrveni mehur na gui koji nadimaju da bi privukli panju enki eli(anstvena fre"ata 2Frega!a magni-icens3 ima raspon krila do ),> m, to je najvei raspon u poreenju sa duinom tela

+>>

&a ostrvima severnih mora ive razne vrste njorki (porodica %lcidae) &ajrea je i najmanja patuljasta njorvica 2Ae! ia )usilla3 s 7leutskih ostrva &ajvea je bila velika njorva 2Pinguinis im)ennis3 duga ;3 cm, koja je istrebljena +D4$ godine kraj #slanda

+>3

+>;