www.podravina.

net_________________________________________________________ Zvonimir Despot: CRNA

LEGIJA ZAVLADALA PODRAVINOM

Podravska republika nije dugo trajala -tek tri mjeseca. Ustaki si reim nije mogao dopustiti da tako vano uporite kao to je Koprivnica bude u partizanskim rukama. Zato su ustae ubrzanim tempom skupljali ljude i postrojbe, koje bi bile dovoljno jake da potjeraju partizane i tako vrate izgubljeno podruje. U Krievcima se 6. veljae 1944. pojavila ustaka postrojba zvana Crna legija, koja je imala oko 1 100 ustaa. Crna je legija puki naziv za Sarajevsku ustaku pukovniju, te I. i V. ustaki stajai djelatni zdrug. Koliko je poznato, ta jedinica osnovana je 15. rujna 1941. u Sarajevu, a ime je dobila po crnim odorama. Osnovali su je ustae povratnici satnik Jure Franceti i porunik Rafael Boban, a kaonjezinosniva spominje se i Beir Lokmi. To je bila uglavnom interventna postrojba koja je operirala u istonoj Bosni i u sjeverozapadnoj Hercegovini. Godine 1942. ustrojen je V. ustaki stajai djelatni zdrug pod Bobanovim zapovjednitvom, "Bobanova" Crna legija, koja je bila sastavljena od novopridolih ustakih bojni i dijelova I. ustakog zdruga na podruju Bugojna, Kupresa, Tomislav Grada, Livna i Imotskog. Njezine su pripadnike najee zvali "bobanovci". Potkraj sijenja 1944. postrojba je premjetena u sjeverozapadnu Hrvatsku, gdje u njezin sastav ulazi i ustaka bojna iz Bjelovara. Pothvat oko zauzimanja Koprivnice nazvan je Pothvatom Dubrovnik 2, za koji su, osim ve spomenute Crne legije, bile odreene sljedee postrojbe: Prva i Trea bojna te UV Prve pukovnije PTS-a, Oklopni i Brzi sklop PTS-a, kao i vod gorskih topova. Svim tim postrojbama zapovijedao je ustaki pukovnik Ante Mokov... Napad na samu Koprivnicu poeo je 8. veljae, kada su ustae poeli nadirati iz nekoliko smjerova: iz Novoga Marofa preko Kalnika, iz Varadina, Krievaca i iz Varadinskih Toplica. Unato estoku otporu partizanskih snaga, ustake su postrojbe nadirale prema gradu, polako zauzimajui mjesto po mjesto koje je do tada bilo u partizanskim rukama. U Koprivnicu su ustake postrojbe ule ve 9. veljae, a sljedeeg jutra ve su potpuno nadzirale grad. Prema izvjeu Petoga ustakog stajaeg zdruga, Koprivnica je zauzeta 9. veljae u 22,00 sata. Od Krievaca do Koprivnice poginulo je 167, ranjeno devet i zarobljeno 16 partizana. Ustae su zaplijenile 72 puke, jednu strojopuku, jednu strojnicu i vie od 10 000 puanog strjeljiva. Na njihovoj su strani bila dva mrtva, 16 ranjenih i dva nestala... Oito je da je ustaki protuudar bio brz i silovit te da je u partizanskim redovima izazvao nevienu pomutnju i rasulo. Veina se partizana tada povukla u kalniko gorje, a ustae i Nijemci nastojali su uspostaviti cestovni i eljezniki promet koji je dulje vrijeme bio u prekidu. Veanjemaka ofenziva na podruju Kalnika, predvoena 157. njemakom divizijom, u trokutu Koprivnica-Krievci-Ludbreg, zbila se u prvoj polovici oujka, nakon to su nanovo osvojena biva obrambeno uvrena partizanska uporita. Cilj je akcije bilo opkoljavanje i unitavanje snaga 32. partizanske divizije. Prema partizanskim podacima, u tim, polumjesenim borbama poginulo je 235 Nijemaca i ustaa te 14 partizana. Ima i jedna zanimljivost iz tih borbi za Koprivnicu. U samom gradu jedan metak zamalo je promaio Bobana te mu je prostrijelio kapu. Boban tu kapu nije bacio, nego ju je i dalje nosio, samo dodavi: Ah, nita zato, kupit e mi poglavnik novu kapu! Koprivnicom se je irila i nova pjesma: Koprivnico, prosulo te cvijee, po tebi se Ranko Boban ee! Poglavnik Paveli primio je 21. veljaevoe akcije osvajanja Koprivnice, pukovnika Mokova i 1

dopukovnika Bobana. Izvijestili su ga da je ve uspostavljena sva vlast, da su kole otvorene, da u gradu i okolici vladaju posve normalne prilike te da se osjeai vei priljev ljudi u ustake redove nakon ovoga partizanskog poraza. U Koprivnici je poetkom oujka boravio Boidar Kavran, zamjenik ministra postrojnika i upravni zapovjednik ustaa, u pratnji odjelnog upravitelja u Glavnom ustakom stanu Mirka Eteroviai stoernika u njemu Davora Mance. Za tu je prigodu u kinu "Velebit" odran zbor graana. Gradonaelnikom je imenovan bivi donaelnikS.erbak, donaelnikom Oto Seiwerth, a kotarskim predstojnikom Viktor Bhm (u lipnju ga je zamijenio Nikola palj). Ustaki je logornik postao Ignac Dolenec, a tabornik Josip Vlai. No, svu je vlast, zapravo, u svojim rukama od sada imao Rafael Boban... Ponovnim zauzimanjem Koprivnice i njezine ire okolice, Boban je svim sredstvima nastojao primiriti situaciju na terenu. Njegovo vladanje u Koprivnici bilo je najpoznatije po mnogobrojnim oglasima koji su izvjeivali puanstvo o partizanskim nedjelima i ustakim odmazdama. Ubrzo je zatvor, osnovan u zgradi bive Kotarske oblasti (dananji Dom zdravlja), bio napunjen, a njegovim je nadzornikom postao Jozo Brstilo. Boban je 10. veljae odmah dao strijeljati deset osoba, a zatim je grad oblijepio plakatima u kojima je zaprijetio da e biti strijeljano deset do stotinu osoba ako se to dogodi bilo kojemu pripadniku Crne legije ili estitom graaninu NDH. Stratita su bila veinom grabe oko gradske ciglane, prostor iza pravoslavnoga groblja, Gospinje, Toplakova oranica iza Gradskog groblja i "Danica". Ovo su sadraji do danas sauvanih takvih oglasa: 21. veljae strijeljano je na livadi Steve Petrovia kod ciglane deset partizana uhvaenih u borbi, zbog umorstva tabornika iz Koprivnikih Bregi Ivana Svrnjaka dan ranije; 16. oujka strijeljano je deset partizana uhvaenih u borbi, zbog atentata i ranjavanja ustakog natporunika Josipa keva 29. veljae u ulici Dubovec; 16. oujka strijeljano je jo deset partizana, kao odmazda zbog atentata i ranjavanja ustae M. Nemeca 5. oujka u Svilarskoj ulici; 26. lipnja objeen je na sredinjem gradskom trgu Dragutin Luki, potanski inovnik iz Koprivnice, zbog suradnje s partizanima; 30. lipnja strijeljano je 26 partizanskih simpatizera (dvojica su pobjegla), zbog napada na etvoricu ustaa 28. lipnja kod Subotice, od kojih su dvojica ubijena; prema poslijeratnim podacima, strijeljano je 28 osoba; 25. srpnja strijeljano je u urevcu deset partizana i njihovih simpatizera, jer je 23. srpnja bombom u svojoj kui ubijen opinski vijenik iz urevca uro Horvat. Ustaki zatvor u Koprivnici bio je, povratkom ustaa u grad, prepun civila... Pri Petom ustakom zdrugu u Koprivnici osnovan je i Ratni sud, iji su lanovi bili ustaki bojnik i predsjednik suda Josip Frljani, ustaki satnik Vjekoslav Vrus i ustaki porunikMarijanHrka. Sud je u Koprivnici ostao do 15. veljae 1945. godine, kada je premjeten u Bjelovar. Odlaskom partizana iz Koprivnice pri Ratnom sudu poela su ispitivanja kako bi se utvrdile okolnosti pada grada u neprijateljske ruke. Krvavo izgubljena partizanska bitka za grad Koprivnicu Jedna od najeih bitki Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj nedvojbeno je bila borba za Koprivnicu polovicom listopada 1944. godine. Partizani su do tada ve 11. listopada uli u Virje i Hlebine, a u urevac, Molve i Novigrad Podravski 12. listopada. Time su osvojili podruje od Osijeka do Koprivnice. Padom Koprivnice partizanima bi bilo olakano i napredovanje prema Bjelovaru, Krievcima te bi time bio otvoren i put prema Zagrebu... Partizani su raspolagali informacijom da se u Koprivnici nalaze Prva, 20. i 37. ustaka bojna te jedna bojna PTS-a, pojaane topnitvom i motorizacijom. Sve te postrojbe bile su pod 2

zapovjednitvom pukovnika Bobana. Ravniarski poloaj te raspored glavnih ulica i zgrada u samom gradu pruali su ustakim postrojbama mogunost dobrog organiziranja krune obrane i izgradnju sustava otpornih toaka na pravcima ulaza u grad iz smjera Krievaca, Ludbrega, Novigrada Podravskog i Peteranca. Glavni strateg obrane grada ustaki satnik August Poganik dao je na tim pravcima izgraditi bunkere i postaviti icu, a na zapadnoj strani, kod podvonjaka u smjeru Ludbrega i kod Uljare, provedena je elektrina struja. Osim ovog, unutarnjeg dijela obrane, ustake su snage imale i vanjski obrambeni pojas. Na zapadu je iskoriten nasip eljeznike pruge Koprivnica-Krievci, a na junoj strani potok Koprivnica. Svagdje uz cestu, prugu i potok bili su bunkeri. Obrambene su toke bile jo na groblju na zapadnoj strani i na prostoru obiju ciglana na jugu. Neposredne pripreme za obranu grada zapoele su velikim ustakim vojnim vjebama polovicom rujna, a potkraj istoga mjeseca ve su postavljena minska polja oko grada. Zbog toga je bilo zabranjeno pribliavanje obrambenim poloajima na daljinu manju od dvadeset metara od bodljikavih ica, kao i hodanje stazama i puteljcima koji vode u grad. Na sajmitu je 6. listopada bilo postavljeno deset novih topova, a gradom su tutnjali tenkovi... Neto nakon 23 sata na Koprivnicu je otvorena teka topnika i bacaka vatra. Tisue granata poele su padati na grad. Spremno ustako topnitvo i bacai prihvatili su borbu te je poela obostrana grmljavina. Napad su zapoele i partizanske brigade Braa Radi i Matija Gubec, prva s june strane uz prugu i cestu Koprivnica-Krievci, a druga sa zapadne strane uz prugu i cestu Koprivnica-Ludbreg. Partizanski su topovi gaali ustako topnitvo koje je do tada bilo na sajmitu, ali je prije samoga napada premjeteno, te je zapravo gaano prazno sajmite. Navodno su partizanske topnike granate bile napunjene grahom i ciglama. Iako su prije samog napada izviali teren, partizani su bili ve na poetku zateeni otporom i nainjenom obranom. Prigodom prvog napada doekani su jakom paljbom iz automatskog oruja i minobacaa. Utvrde, bunkeri, nagazne mine, ica i napose elektrina struja kroz iane prepreke bili su veliko iznenaenje, kao i tenkovi na koje su naili. Partizanske su snage bile bez tenkova jer ih nisu mogli pokrenuti ili zato to je nedostajalo goriva ili nije bilo rezervnih dijelova za popravak. Mitnice (mitraljeska gnijezda u rovovima) imale su telefone kojima su branioci javljali u zapovjednitvo stanje kod svake pojedine. Nalazile su se pri ulazu u Miklinovec, kod mosta na Bjelovarskoj cesti, kod stare klaonice, na mjestu stare rampe na Krievakoj cesti, kod pjeakog podvonjaka te kod prunog prijelaza za Koprivniki Ivanec. Iz zapovjednitva je postrojbi minobacaa kod pravoslavne crkve javljano koja je mitnica najugroenija. Oni su tada ispucavali po 10-15 mina, pa su se i partizanski napadi potom stiavali... Te noi najvei partizanski pritisak bio je kod koprivnike bolnice. I u samom gradu bilo je nekoliko sluajeva da se s krovova kua pucalo po gradu, primjerice s tornja franjevakog samostana. Ustaki satnik Bogdan Kuderna vodio je grupu dobro uvjebanih ustaa koji su imali zadau likvidirati partizanska snajperska gnijezda u gradu iz kojih su gaani ustaki poloaji U 11,30 sati partizanska Sedma divizija dobila je zapovijed za ponovni napad: jedan dio od Miklinovca prema sreditu grada, a drugi dio od eljeznike pruge Koprivnica-Gykenyes i uz cestu Koprivnica-Peteranec. Napad je bio vrlo snaan i usklaen, a trajao je oko dva sata. Ustae su bili potjerani iz prvih redova, ali partizani dalje nisu mogli, jer ih je doekala snana unitavajua vatra minobacaa i automatskog oruja. tab Desetog korpusa zapovijedao je nastavak napada. No, oko 15 sati est ustakih zrakoplova mitraljiralo je poloaje Sedme i 32. divizije, a u isto je vrijeme zapoeo veliki protunapad ustaa prema Hereinu. Partizani su opet pretrpjeli velike gubitke, mnoge je uhvatila panika, pa su se morali povui. No od subote na nedjelju 14./15. listopada bila je oblana. Partizani su htjeli tu okolnost iskoristiti uvodei u borbu nove, svjee snage i organizirajui juri za juriem. Sada im je cilj bio likvidirati ustae na dobro utvrenom groblju koje je postalo jedna od kljunih toaka ustake 3

obrane. Brigada Matija Gubec nije pola u napad zbog pretpljenih gubitaka, nego je pruala potporu u zaleu. Unato tekoj i krvavoj borbi napad opet nije uspio, jer divizijski topovi nisu bili dovoljni da unite ustake bunkere. I pokuaj zauzea Ciglane je propao. Tijekom noi iz borbe je izvuena Sedma divizija te je u pono u pravcu Miklinovca uvedena Osjeka brigada. Njezini poetni napadi bili su pak bez uspjeha zbog nepoznavanja situacije i nedovoljne odlunosti. Na ludbrekoj, peteranekoj i novigradskoj mitnici ustae su putali da manje skupine partizana uu u klopku, a zatim su ih ustake postrojbe iz priuve bacale natrag. Bila je to strana no. Stotine partizana ostalo je na ici sa strojnicama. Ustae su tukli nisko i vatra je bila vrlo uinkovita. Kad su partizani vidjeli da se ne mogu probiti, natjerali su stado krava i volova da preko polja idu na icu na novigradskoj mitnici. Drugi napad tijekom noi, usklaen s napadom dijela brigade Braa Radi, dao je neto bolje rezultate. Njihove su postrojbe prodrle i u pojedine kue, ali su ustae svojim reflektorima osvjetljivale teren i uspjenim protunapadima odbacivale partizane, zadajui im ponovno velike gubitke. Ustaki su poloaji gaani topnikom i minobacakom vatrom za ponovni juri. Pjeatvo i topnitvo, meutim, uope nisu bili usklaeni te je i taj napad potpuno propao i tom prigodom partizani su imali prvi put znatno vee gubitke. im su se partizani poeli povlaiti, ustae su silovito pojaali obranu i pritisak, gaali su topnitvom i minobacaima partizanske poloaje te su ovi bili potpuno odbaeni... Dio brigade BraaRadi, uz potporu minobacaa, zauzeo je 15. listopada oko devet sati Ciglanu, ime je stvorena i mogunost daljnjeg napredovanja prema gradu. Ustae su odbaene do potoka Koprivnica, ali su se uz pojaanu obranu i na tom mjestu zaustavili. Partizani su pojaali svoje redove, poeli unitavati bunkere, preli potok i zauzeli prve kue u gradu. Ustae su, meutim, jakim protunapadom ponovno odbacili partizane na poetne poloaje... Unoi 15./16. listopada 1944. napad je trebao poeti pola sata nakon ponoi, topnitvo je pripremilo teren, ali pjeatvo nije niti krenulo zbog potpune neusklaenosti. Zbog svih tih neuspjeha i golemih gubitaka tab Desetog korpusa zapovijedio je definitivno povlaenje. Sve su partizanke postrojbe 16. listopada u pet sati prekinule napade na Koprivnicu i povukle se u pozadinu, u oblinja sela i ume. Istoga dana ustaki su zrakoplovi bombardirali partizane i u koprivnikoj okolici, ne dajui im vremena za predah i oteavajui im uzmicanje... TEAM KOMARNICA & POVIJESNO DRUTVO KOPRIVNICA, web objava: 15.05.2007.