NASTAVA SUVREMENE POVIJESTI JUGOISTONE EUROPE Dodatni nastavni materijal

Drugi svjetski rat

Izdava: Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistonoj Europi, Solun Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava, Zagreb Za nakladnika: Sran Dvornik Urednik hrvatskog izdanja: Kreimir Erdelja Naslov originala: Teaching Modern Southeast European History, Alternative Educational Materials, The Second World War, Thessaloniki 2005 Prijevod s engleskoga: ura Kneevi Lektura: Jadranka Varoanec Korektura: Boica Ciboci Prijelom: Karmen Ratkovi Naklada: 1500 primjeraka CDRSEE Rapporteur to the Board for the Joint History Project: Costa Carras Executive Director: Nenad ebek Director of Programmes: Corinna Noack-Aetopulos Project Co-ordinator: Biljana Mekovska, George Georgoudis Sponzor hrvatskog izdanja:

Current Copy based on the Original English Edition: Sponsors: The United States Department of State, the United States Agency for International Development (USAID), the German Ministry of Foreign Affairs, and the Stability Pact for South Eastern Europe.

Disclaimer: The designations employed and presentation of the material in this book do not imply the expression of any opinion whatsoever on the part of the publisher (Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe), nor on the part of the sponsors (the US State Department, USAID, the German Ministry of Foreign Affairs, and the Stability Pact for South Eastern Europe). This book contains the vienws expressed by the authors in their individual capacity and may not necessarily reflect the vienws of the CDRSEE and the sponsoring agencies. Copyright: Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe (CDRSEE) Krispou 9, Ano Poli, 54634 Thessaloniki, Greece tel.: +30 2310 960820-1, fax: +30 2310 960822 email: info@cdsee.org, web: www.cdsee.org ISBN: 978-953-6991-17-4 (IV. itanka) ISBN: 978-953-6991-13-6 (cjelina)

NASTAVA SUVREMENE POVIJESTI JUGOISTONE EUROPE Dodatni obrazovni materijal

itanka 4

Drugi svjetski rat

uredio: Kreimir Erdelja urednica cjelokupnog projekta: Christina Koulouri

Hrvatski helsinki odbor

Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe w w w . c d s e e . o r g

Zagreb 2007.

Sadraj

Sadraj ..................................................................................................................................................................................................5 Uvod .....................................................................................................................................................................................................13 Kronologija .....................................................................................................................................................................................17

Karta 1: Drugi svjetski rat, 1939. 1942. .............................................................................................................................. 26

Prvo poglavlje: Politiki kontekst ................................................................................................................................ 27

I a. I1. Sl. 1.
I2. Sl. 2. I3. I4. I5. Sl. 3. I6. I7. I8. I9. I10.

Voe i ideologije ...................................................................................................................................................... 28 Fitzroy MacLean, Churchillov izaslanik kod partizana, o Titu 1943. godine........................................... 28 Josip Broz Tito, voa partizanskog Narodnooslobodilakog pokreta, i general Draa Mihailovi, zapovjednik Jugoslavenske vojske u domovini (etnici) ........................................................................... 29 Paveliev fotograf svjedoi o njegovoj osobi 1961. godine......................................................................... 29 Ante Paveli .................................................................................................................................................................. 29 Opisi Mehmeta Shehua i Envera Hoxhe ............................................................................................................. 30 Engleski pijun o Iuliu Maniu, voi politike opozicije u Rumunjskoj...................................................... 31 Metaxasov govor urednicima i izdavaima svih grkih novina (30. listopada 1940.) ......................... 31 Lutrijski kupon za prikupljanje novca za obitelji vojnika koji se bore na albanskom bojitu protiv Talijana 1940. - 41. ....................................................................................................................................................... 32 Hitlerova zapovijed br. 26 (3. travnja 1941.) ....................................................................................................... 32 Ion Antonescu o idovskom pitanju................................................................................................................. 33 Proglas kralja Mihaia graanima njegove zemlje (23. kolovoza 1944.) ................................................... 34 Komunistika ideologija LN u tumaenju Sejfulle Malshove ................................................................ 34 Letak Oblasnog komiteta Komunistike partije Jugoslavije za Makedoniju, upuen makedonskom narodu ............................................................................................................................................. 35 Vojske i vojnici .......................................................................................................................................................... 36 Ameriki izvjetaj o aktivnostima albanskog pokreta otpora .................................................................... 36 Predstavnici saveznika na Balkanu o strategiji gerile u Albaniji................................................................. 36 Hrvatski vojni izaslanik u Sofiji o situaciji u Makedoniji ................................................................................ 36 Zamjena njemake vojske bugarskom vojskom nakon faistike okupacije jugoslavenske Makedonije (travanj 1941.)....................................................................................................................................... 37 Proglas Nacionalne oslobodilake fronte (EAM) (Komitet Sterea Ellada) ............................................... 37 Proglas Nacionalne demokratske grke unije (EDES) 1943.......................................................................... 38 Fotografija partizana (mukaraca i ena), pripadnika ljeviarskog pokreta otpora u Grkoj .......... 39 Osnove programa Osvobodilne fronte (OF, Oslobodilaka fronta slovenskog naroda) ................... 39 Iz dnevnika partizanskog zapovjednika ............................................................................................................. 40

I b. I11. I12. I13. Sl. 4.

I14. I15. Sl. 5. I16. I17.

SADRAJ

I18. I19. Sl. 6. I20. I21. I22. I23. I24. Sl. 7. I25. I26.

Iz zapisnika sa sastanka Drae Mihailovia i predstavnika njemakog zapovjednitva u Srbiji u selu Divci ........................................................................................................................................................................ 40 Iz naputaka Drae Mihailovia majoru oru Laiu i kapetanu Pavlu uriiu ................................. 40 Srpski plakat ................................................................................................................................................................. 41 Suradnja izmeu ustaa i etnika.......................................................................................................................... 41 Poetak ustanka u Bosni .......................................................................................................................................... 42 Formiranje SS-ove Handar divizije ................................................................................................................. 42 Darko Stupari pie o formiranju prve partizanske jedinice u blizini Siska (Hrvatska) u lipnju 1941. .................................................................................................................................................................... 43 Svjedoenja o vienju ulaska Nijemaca, Talijana, Bugara i partizana u Ohrid tijekom Drugoga svjetskog rata ............................................................................................................................................ 43 Bosanski muslimani u ustakim jedinicama ...................................................................................................... 44 Iskaz jednog djeteta o suparnitvu politikih grupa u Albaniji.................................................................. 45 Okruno pismo Sredinjeg vijea LN-a svim regionalnim komitetima u Albaniji (9. rujna 1943.) ............................................................................................................................................................................... 45

I c. I27. I28.
Sl. 8. I29. I30. I31. Sl. 9. Sl. 10. I32. I33. I34. Sl. 11. I35. I36. I37. I38.

Odnosi s dvjema koalicijama i sa susjednim zemljama ...................................................................... 46 Novinski izvjetaj o vojnom puu u Jugoslaviji................................................................................................ 46 Izvjetaj vrhovnog rabina Jugoslavije o dogaajima u Jugoslaviji od kraja oujka do kraja lipnja 1941. ................................................................................................................................................................................ 46 Masovne demonstracije protiv sila Osovine u Beogradu 27. oujka 1941. ............................................. 47 Iz sjeanja Konstantina Katsarova, poznatog bugarskog odvjetnika, o prvoj godini Drugoga svjetskog rata ............................................................................................................................................................... 47 Poznati bugarski novinar Danail Krapev o optubi da Bugarska ne prua otpor njemakoj vojsci................................................................................................................................................................................ 47 Danail Krapev komentira brzu pobjedu Njemake nad Jugoslavijom u travnju 1941. ................... 48 Rumunjske novine: kralj Mihail, general Antonescu, Mussolini, Hitler (1941.)....................................... 48 Rumunjske novine: kralj Mihail i generalisimus Staljin (1945.) .................................................................... 48 Izvadak iz Memoara (18. listopada 1941.) ondanjeg premijera Emmanouila Tsouderosa u slubenoj vladi Grke u Kairu upueno Britancima .................................................................................... 49 Poruka britanskog Ministarstva vanjskih poslova britanskom ministru u Kairu 14. kolovoza 1944. ................................................................................................................................................................................ 49 Brigadni general Myers procjenjuje utjecaj grkog otpora nacistima na sveukupan tijek rata ..... 50 Fotografija iz rumunjskih novina: prijateljstvo izmeu rumunjske vojske i Crvene armije asnici na bojitu ....................................................................................................................................................................... 50 Postupanje s engleskim zarobljenicima u Rumunjskoj (1944.)................................................................... 50 Iz zapisnika o razgovoru izmeu J. B. Tita i W. Churchilla u Napulju 12. kolovoza 1944. ................... 51 Zapovied talijanskog kralja Vittoria Emanuelea III. od 3. svibnja 1941. o aneksiji Ljubljanske provincije Italiji ............................................................................................................................................................ 51 Anegdota Ivana Venedikova, poznatog bugarskog arheologa, o njegovim odnosima s Nijemcima u Makedoniji ................................................................................................................................................................. 52

DRUGI SVJETSKI RAT

53I d. I39.
I40. I41. I42. I43. I44. I45. I46. I47. I48. I49.

Vjerske organizacije .............................................................................................................................................. 53 Poslanica nadbiskupa Janjine (Ioannina, Grka) svim kranima pod njegovom nadlenou (10. rujna 1943.).................................................................................................................................................................... 53 Pismo nadbiskupa Damaskina i drugih uglednih Grka Gntheru von Altenburgu, njemakom veleposlaniku u Grkoj.............................................................................................................................................. 53 Katolika crkva Albanije o talijanskoj invaziji na Albaniju ............................................................................ 54 Sarajevski muslimani o situaciji u Bosni i Hercegovini .................................................................................. 55 Islamsko sveenstvo i formiranje muslimanskih SSdivizija 1943............................................................. 55 Govor rumunjskog patrijarha Nikodima, odran na Pravnom fakultetu u Bukuretu 1942. ........... 55 lanak iz novina: Sestrinske crkve. Velike perspektive pravoslavlja Mihaia Burlacua.............................. 56 Uhienje patrijarha Gavrila od Gestapoa u samostanu Ostrog, 23. travnja 1941. ................................ 56 Stepinev poziv katolikom sveenstvu da podri NDH, 28. travnja 1941. ............................................ 57 Stepinevo pismo Paveliu od 14. svibnja 1941. .............................................................................................. 58 Otac Zlatko Sviri o prelasku pravoslavnih Srba na katolianstvo ........................................................... 58

Drugo poglavlje: ivot u vrijeme rata ...................................................................................................................... 60

II a. II1. II2. Sl. 12. II3. II4. II5. Sl. 13. Sl. 14. II6. Sl. 15. II7. II8. II9. Sl. 16. II10. II11. II b. II12. Sl. 17. II13. II14. Sl. 18. Siromatvo, nesigurnost ..................................................................................................................................... 61 Ograniavanje potronje kruha u Rumunjskoj tijekom rata (1942.) .......................................................... 61 Ograniavanje potronje kruha u Rumunjskoj tijekom rata (1944.) ......................................................... 61 Ograniavanje potronje kruha u Istanbulu ..................................................................................................... 61 Grki seljak opisuje talijanske okupatore ........................................................................................................... 61 Ivan D. Stanov, bugarski diplomat, o ivotu svoje obitelji za vrijeme rata ........................................... 62 Ameriki generalni konzul u Istanbulu o bugarskome javnom mnijenju, rujna 1942. ..................... 62 Redovi pred trgovinom u Ljubljani za vrijeme rata ........................................................................................ 62 Red za meso u Zagrebu............................................................................................................................................ 63 Traimo sramne trake za crnoburzijance (iz srbijanskih novina) ............................................................... 63 Turska karikatura ......................................................................................................................................................... 63 Gradsko stanovnitvo prodaje praktiki sve za to je moglo nai kupca ............................................... 64 Nesigurnost civilnoga ivota tijekom rata u Albaniji ..................................................................................... 64 Graani Beograda uzgajaju povre ...................................................................................................................... 64 rtve gladi u Grkoj za vrijeme tragine zime 1941./42. ............................................................................... 65 Faik Okte o turskom porezu na kapital ............................................................................................................... 65 Pria koja se proirila meu ljudima u vrijeme skupljanja poreza na bogatstvo u Turskoj.............. 65 Civili ................................................................................................................................................................................ 67 Prijetnja njemakih vlasti Beograanima........................................................................................................... 67 Njemaki promidbeni plakat ................................................................................................................................ 67 Rad u Rumunjskoj u vrijeme rata .......................................................................................................................... 67 Izvjetaj tajne policije o nezadovoljstvu uvjetima ivota u Rumunjskoj tijekom rata ....................... 68 Vjebe civilne zatite na Bajazidovu trgu u Istanbulu ................................................................................... 68

SADRAJ

II15. II16. II17.

Vojni izaslanik Nezavisne Drave Hrvatske u Sofiji izvjeuje o situaciji u Vardarskoj Makedoniji pod bugarskom vlau ............................................................................................................................................. 69 Situacija 1941. godine prema vienju Oblasnog komiteta Jugoslavenske komunistike partije za Makedoniju ............................................................................................................................................................. 69 Emil Sattolo o svoj ljubavi prema djevojci iz susjedstva ............................................................................... 69

II c. II18.
Sl. 19. II19. II20. II21. II22. Sl. 20. Sl. 21. II23. II24. II25. II26. Sl. 22. II27. Sl. 23. II28.

ivot vojnika .............................................................................................................................................................. 70 Odysseas Elytis, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost (1979.), opisuje iskustvo grkog vojnika na albanskoj fronti ...................................................................................................................................... 70 Litografija koja predstavlja starog ratnika iz bitke kraj Maratona, borca iz grkog rata za neovisnost 1821. i evzonea (modernog grkog borca) .............................................................................. 71 Prvi dani Ivana ibla u partizanima ...................................................................................................................... 71 Ivan ibl o partizankama.......................................................................................................................................... 71 ene u selima Grevene (Grka) zahtijevaju vie potovanja i vee sudjelovanje u javnim poslovima nakon to su sudjelovale u pokretu otpora................................................................................. 72 Mlada partizanka pjesma nepoznata makedonskog autora ................................................................... 72 Heroine iz 1940........................................................................................................................................................... 73 Partizanske novine: Depne novine ete za vezu, Zadar (Hrvatska), 1944. ............................................... 73 Izdrljivost partizana ................................................................................................................................................ 73 Deno Znepolski, uveni bugarski gerilski zapovjednik o odnosima izmeu ena i mukaraca u skupini ............................................................................................................................................................................ 74 Borbe na okuci Dona Staljingrad ....................................................................................................................... 74 Neagu Djuvara, povjesniar i profesionalni diplomat, sjea se razdoblja kada je sudjelovao u borbama na Istonom bojitu................................................................................................................................ 75 Oni koji su pjevali ratu ...............................................................................................................................................75 Potekoe boraca u prilagodbi civilnom ivotu .............................................................................................. 76 Kola novina jugoslavenskih makedonskih vojnih postrojbi iz 1944. ...................................................... 76 Zdravko Lazari o stranoj zabuni ........................................................................................................................ 76 Kultura i obrazovanje............................................................................................................................................ 77 Preporuke kolskog inspektorata bitolskog okruga za uitelje ................................................................. 77 Partizanska kola ..................................................................................................................................................... 77 Statut Klimenta Ohridskog, sredinjeg kulturnog kluba u Makedoniji .............................................. 78 Antonescuova vlada promie kult heroja .......................................................................................................... 78 Izvadak iz udbenika za osnovno obrazovanje koji je objavila Nacionalna oslobodilaka fronta (predvoena komunistima) u osloboenim dijelovima Grke................................................................... 79 Ameriki generalni konzul u Istanbulu o promidbi u bugarskim kolama .......................................... 79 Ilija Bekov: Bez ivotnog prostora, 1942. ............................................................................................................. 80 Rumunjska novinska fotografija: lanak o enskoj modi (1942.) ................................................................ 81 Prizor iz filma Nevinost bez zatite Dragoljuba Aleksia ................................................................................ 81 Rumunjska uredba za reguliranje obrazovanja idova (11. listopada 1940.)......................................... 81 Promjene u kolskim programima u Albaniji u vrijeme talijanske okupacije ....................................... 82

II d. II29. Sl. 24. II30. II31. II32.

II33. Sl. 25. Sl. 26. Sl. 27. II34. II35.

DRUGI SVJETSKI RAT

Sl. 28. Sl. 29. II36. Sl. 30. Sl. 31. II37. II38.

Najava filmskog programa u beogradskim kinima sredinom rujna 1942. ............................................. 82 Djeca ulaze u osnovnu kolu Hasan Prishtina ............................................................................................... 83 ivot u kampu za mlade Italo Balbo koje su faisti organizirali u Albaniji ........................................ 83 Nacionalna nogometna vrsta Nezavisne Drave Hrvatske.......................................................................... 83 Rumunjske novine izvjetavaju o nogometnoj utakmici izmeu Rumunjske i Hrvatske 1942. godine ............................................................................................................................................................................ 84 Ministarstvo nacionalnog obrazovanja Rumunjske zabranjuje geografske karte koje podsjeaju ljude na sovjetsku invaziju 1940. godine ........................................................................................................... 84 Paveliev jezini purizam ......................................................................................................................................... 85

Tree poglavlje: Uasi rata ................................................................................................................................................. 86

III a. III1. III2. Sl. 32. Sl 33. III b. III3. III4. III5.
Sl. 34. III6. III7. Sl. 35. III8. Sl. 36. III9. III10. III11. III12. III13. Sl. 37. III14. III15. Sl. 38. III16. III17. III18.

Bojinica ....................................................................................................................................................................... 87 Ratno pravo albanskih partizana .......................................................................................................................... 87 Kako su albanski nacionalisti tretirali zarobljenike ......................................................................................... 87 etvrta partizanska divizija u crnogorskim planinama 1944. godine ..................................................... 87 Rumunjski vojnici na devama u kavkaskim bitkama...................................................................................... 88 Okrutnosti ................................................................................................................................................................... 88 Proglas njemakoga vojnog zapovjednika u Grkoj (1943.) upuen Grcima ........................................ 88 Njemaki pamflet (listopad 1943.) nakon prvog vala masovnih odmazda u Grkoj .......................... 88 Hitlerova zapovijed u vezi s ponaanjem vojske na okupiranim teritorijima u jugoistonoj Europi.............................................................................................................................................................................. 89 Odmazda njemake vojske u Grkoj: fotografija masovnih pogubljenja u Agriniju 1943. ............... 89 Njemaki zloini u vrijeme okupacije Albanije (srpanj 1943.) ..................................................................... 89 Talijanska zvjerstva u Sloveniji ............................................................................................................................... 90 Fotografije spaljenih ili unitenih sela (osvete) ................................................................................................ 90 Dio iz intervjua s Cvetom Kobalom ...................................................................................................................... 91 Naslovnica broure o Mauthausenu .................................................................................................................... 91 Pismo Hitleru ................................................................................................................................................................ 91 Njemake mjere protiv ustanka u Srbiji .............................................................................................................. 92 Masakr civilnih talaca u Kragujevcu ..................................................................................................................... 93 Partizanski izvjetaj o talijansko-etnikim djelovanjima na podruju Like u ljeto i jesen 1942. ................................................................................................................................................................................ 93 Uasi u ustakim zatvorima u Sarajevu ............................................................................................................... 94 Fotografija beogradskoga glavnog gradskog trga, 17. kolovoza 1941. ................................................... 94 Izvjetaj rumunjske policije o poloaju Roma deportiranih u Transnistriju ........................................... 95 ivot u koncentracijskom logoru Stara Gradika (dio logorskog kompleksa Jasenovac) ................. 95 Plakat s imenima mrtvih talaca u njemakoj okupacijskoj zoni u Sloveniji ........................................... 96 Pismo obitelji iz koncentracijskog logora Stara Gradika ............................................................................. 96 Ustaki vojnik opisuje svoje okrutnosti............................................................................................................... 96 Partizanski zloini u Bleiburgu ............................................................................................................................... 97

SADRAJ

III19. Sl. 39.

Tito o partizanskim zloinima u svibnju 1945, ................................................................................................. 98 rtve, Vladimir Filakovac, ulje na platnu, Zagreb 1943. ................................................................................ 98

III c. III20. III21. III22. III23. Sl. 40. Sl. 41. III24. Sl. 42. III25. III26. III27. Sl. 43. Sl. 44. III28. Sl. 45.

Holokaust .................................................................................................................................................................... 98 Iz bugarskog Zakona o zatiti nacije .................................................................................................................... 98 Bugarski zastupnici prosvjeduju protiv odvoenja idova ......................................................................... 99 Zapovijed Vojnog zapovjednitva, Beograd...................................................................................................100 Ion Antonescu osuuje pogrom u Iaiju ..........................................................................................................100 Turska karikatura ....................................................................................................................................................... 101 Turska karikatura ....................................................................................................................................................... 101 Koncentracijski logor Sajmite, Beograd .......................................................................................................... 102 Nepoznata djevojica eka na deportaciju blizu Celja u Sloveniji .......................................................... 102 Patnje mlade idovke iz Sarajeva ....................................................................................................................... 102 Protuidovske mjere u Grkoj ..............................................................................................................................103 Dio iz uspomena jednog grkog idova iz Soluna (1941. 1943.) ..........................................................104 Koncentracijski logor Banjica u Beogradu .......................................................................................................105 Koncentracijski logor Utica (dio logorskog kompleksa Jasenovac), 1942. .........................................105 Pismo Rozalije Kramer Pavelievu uredu 20. listopada 1941. ....................................................................105 Naslovnica kataloga protuidovske izlobe u Zagrebu 1942....................................................................106

etvrto poglavlje: Ljudska solidarnost ................................................................................................................. 107

IV1. Sl. 46. IV2. IV3. IV4. IV5. IV6. IV7. IV8. IV9. IV10. IV11. IV12. IV13. Sl. 48. IV14. Razgovor izmeu partizana i ustae ..................................................................................................................108 Plakat iz rumunjskih novina: Spasite siroad ..................................................................................................108 Proslava imendana u koncentracijskom logoru ............................................................................................109 Pismo intelektualaca upueno I. Antonescuu (travnja 1944.) ................................................................... 110 Izvadak iz pisma predsjednika vlade Grke (7. listopada 1943.) njemakim vlastima ...................... 110 George Enescu pokuava zatititi Rome ................................................................................................................. Memorandum skupine bugarskih brijaa i frizera upuen ministrima u vezi sa Zakonom o zatiti nacije .................................................................................................................................................................111 Turska pomo i potpora Grkoj ............................................................................................................................111 Turski veleposlanik spaava turske idove u Marseilleu, u Francuskoj...................................................112 Iz dnevnika bugarskog vojnika u Zapadnoj Trakiji ........................................................................................113 Odnosi izmeu rumunjskih vojnika, ruskih ratnih zarobljenika i bugarske zajednice u Rumunjskoj u vrijeme Drugoga svjetskog rata ...................................................................................................................... 114 Grki idov opisuje kako su pravoslavni Grci pomagali njegovoj obitelji ............................................ 114 Rumunjski slubenik humano postupa sa idovima ................................................................................... 114 Njemaki asnik spaava bugarskog diplomata od Gestapoa u Bugarskoj..........................................115 Tajna partizanska bolnica Franja pokraj Cerkna u Sloveniji ................................................................... 116 Alfonz Baron, povjerenik tvornice bombona i okolade Union, Ravnateljstvu ustakog redarstva 9. srpnja 1941. ......................................................................................................................................... 116 ................................................................................................................................................................................................

10

DRUGI SVJETSKI RAT

Sl. 47. Sl. 49.

Turski idovi stoje ispred turskog konzulata u Parizu 1943. godine, kako bi dobili putovnice i vize da bi se mogli vratiti u Tursku .............................................................................................................................. 116 Pismo jednoga anonimnog Beograanina njemakom vojnom zapovjedniku u Srbiji ..................117

Peto poglavlje: Posljedice ................................................................................................................................................ 118

V a. V1. Sl. 50. Tablice Ratni gubici, rtve rata ....................................................................................................................................... 119 Enver Hoxha na mirovnoj konferenciji u Parizu o rtvama i materijalnoj teti u Albaniji ............... 119 17. studenoga 1944. ................................................................................................................................................. 119 1. Broj ubijenih u Jugoslaviji prema nacionalnoj pripadnosti ................................................ 119 2. Grki gubici za vrijeme Drugoga svjetskog rata ........................................................................ 120 3. Gubici grke trgovake flote za vrijeme Drugoga svjetskog rata ........................................ 120 Migracije za vrijeme i poslije rata................................................................................................................. 121 Njemaki izvjetaj o masovnom protjerivanju Slovenaca ......................................................................... 121 Izvjetaj visokog predstavnika za Ljubljansku provinciju, od 24. kolovoza 1942., o programu aktivnosti u regiji ...................................................................................................................................................... 121 Izbjeglice iz Bosne u Srbiji 1941. .......................................................................................................................... 122 Progon njemake manjine u Rumunjskoj poslije rata ................................................................................. 122 Winston Churchill o deportaciji rumunjskih graana njemakog podrijetla u Rusiju .................... 123 Povratak slovenskih domobrana u lipnju 1945. ............................................................................................. 123

V b. V2. V3.
Sl. 51. V4. V5. Sl. 52.

V c. Promjene politikog sustava ..................................................................................................................................... 124 V6. Churchillova ponuda za sporazum o postocima ....................................................................................... 124 Sl. 53. Atenjani slave dolazak britanske vojske poslije osloboenja ................................................................... 124 V7. Jaanje vlasti Narodnooslobodilakog pokreta u Bosni i Hercegovini ................................................ 124 V8. Odlazak ustaa i dolazak partizana u Zagreb ................................................................................................. 125 Sl. 54. Partizani ulaze u Zagreb 8. svibnja 1945. ......................................................................................................... 125 Sl. 55. Skup na Trgu bana Jelaia u svibnju 1945., nakon to su partizani preuzeli vlast ........................... 125 V9. Fragment iz izvjetaja o sastanku Bugarske radnike partije (komunista), na kojem su osporene presude lanovima biveg reima ...................................................................................................................... 126 V10. Izvaci iz izvjetaja ministra pravosua o broju ljudi koje je osudio Narodni sud Bugarske ........... 126 V11. Britanski memorandum u vezi sa suenjima i izvrenjima presuda protiv takozvanih ratnih zloinaca u osloboenim i satelitskim zemljama.......................................................................................... 126 Sl. 56. Topao doek vojnih, politikih i dravnih voa jugoslavenske Makedonije u osloboenom Skopju (13. studenoga 1944.) ............................................................................................................................... 127 V12. Invazija Crvene armije na Bugarsku i preuzimanje vlasti od Domovinske fronte.............................. 127 Sl. 57. Beograani pozdravljaju bugarsku vojsku ...................................................................................................... 127

esto poglavlje: Sjeanje na rat................................................................................................................................... 129

VI1. VI2. Intervju s Joetom Poarom (roenim 1932. u Sloveniji), siroetom Drugoga svjetskog rata ...... 130 Izvadak iz polubiografskog romana Fikreta Demiraga ............................................................................... 130

11

SADRAJ

Bugarski partizanski zapovjednik Deno Znepolski o prekrajanju povijesti pokreta otpora u godinama nakon Drugoga svjetskog rata ....................................................................................................... 130 Sl. 58. Fresko-kompozicija Borka Lazeskog .................................................................................................................. 131 Sl. 59. Scena iz filma Uika republika .......................................................................................................................... 131 VI4. General Ctin Sntescu o suprotnosti izmeu javnih informacija i realnosti na bojitu.............. 131 Sl. 60. ore Andrejevi Kun (1904. 1964.), Strijeljanje, 1943. ............................................................................. 132 VI5. Anelka Marti u pripovijetki Susret opisuje kako djeak trai svojega oca partizana .................... 132 VI6. Bjegunac pjesma Iakovosa Kambanelisa ...................................................................................................... 133 VI7. Evelyn Waugh opisuje partizanski napad (iz zadnjeg dijela njegove ratne trilogije Sword of Honour)...................................................................................................................................................................... 133 Sl. 61. Plakat grkog filma Izdaja, 1964. .........................................................................................................................134 Sl. 62. Plakat grkog filma to si radio u ratu, Thanassis?, 1971. ..............................................................................134 VI8. Izvadak iz prvog romana Dobrice osia Daleko je sunce......................................................................... 135 Sl. 63. Slika Fatmira Haxiua prikazuje epizodu s bojita u Drugome svjetskom ratu .................................... 136 Sl. 64. Slika Guri Madhija pokazuje partizanski napad na njemaku vojnu postrojbu ................................. 136 VI9. Opis dogaaja iz perspektive vojnika Marin Preda ................................................................................... 136 Sl. 65. Prizor iz kominog stripa Balkan ekspres Branislava Kerca i Branka Plavia, na temelju scenarija Gordana Mihia ......................................................................................................................................................... 137 VI10. Izvaci iz romana Duhan Dimitra Dimova .......................................................................................................... 138 VI11. Ciparski Turin Kemal Recep Susuzlu govori o svojim zatvorenikim danima koje je proveo s voom ciparskih Grka Glafkosom Cleridesom ............................................................................................... 138 Sl. 66. Scena iz albanskoga filma Kad zora zarudi ..................................................................................................... 139 Tablica: Dravni praznici povezani s Drugim svjetskim ratom .................................................................................... 140 Karta 2: Jugoistona Europa nakon Drugoga svjetskog rata .................................................................................... 141

VI3.

Bibliografija ................................................................................................................................................................................. 143

12

Uvod

Prema rijeima povjesniara Marka Mazowera za razvoj Europe u dvadesetom stoljeu nijedno iskustvo nije bilo toliko kljuno [koliko je to bilo iskustvo Drugog svjetskog rata]... bila je to bitka za drutvenu i politiku budunost samog kontinenta... Ne moemo se nadati da emo razumjeti potonji tijek europske povijesti ako se ne posvetimo tom enormnom preokretu i ne pokuamo ustanoviti njegove drutvene i politike posljedice. Godine nacistike okupacije, iza kojih je slijedio kaos neposrednog poslijeratnog razdoblja, pokidale su veze meu ljudima, unitile domove i zajednice, i u mnogo sluajeva razorile same temelje drutva. Iako povjesniari, kada propituju to je dovelo do Drugoga svjetskog rata, uzimaju u obzir niz imbenika naime da su poslije Prvoga svjetskog rata narodi poraenih zemalja smatrali da se pobjednici prema njima odnose nepravedno; da su demokracije u mnogim europskim zemljama bile krhke; te da je meunarodna ekonomska kriza iz tridesetih godina predstavljala teak udarac za kontinent gotovo se svi povjesniari slau da glavni uzrok Drugoga svjetskog rata lei u agresivnoj imperijalistikoj politici nacistike Njemake, faistike Italije i Japana. Fokus ove itanke i zbirke povijesnih izvora odabran je na temelju geografski definiranih parametara i ogranien je na regiju jugoistone Europe. Za razliku od Mussolinija, u ijim je planovima o irenju talijanskog imperija podruje Balkana bilo neizostavni, ako ne i kljuni dio (Talijanska vojska okupirala je Albaniju 1939., a Grku potkraj 1940.), ta regija nije zauzimala visoko mjesto na Hitlerovu popisu prioriteta, bar ne kada je rije o potencijalnom angamanu njemake vojske. Imajui u vidu velike nacistike planove proirenja na istok i okupaciju velikih dijelova teritorija, vojna operacija u jugoistonoj Europi mogla je znaiti samo nepotrebno troenje ljudstva i resursa. Diplomatski pritisak na zemlje zastraene (ili pak zadivljene) silinom njemakog Blitzkriega trebao je biti dovoljan i osigurati njemaku prevlast i kolaboraciju. Izgledalo je da se stvari u prvi mah razvijaju u tom smjeru: diplomatskim pritiskom osigurana je njemaka kontrola nad maarskim i rumunjskim resursima, a Bugarska i Jugoslavija su poetkom 1941. pristupile Trojnom paktu. Politika orijentacija, ponovno otvaranje starih rauna od ekstremnih nacionalista, te strahovi od rata ili komunizma, naveli su ove balkanske zemlje da poziciju neutralnosti zamijene pronacistikim stavom. Albanija je preputena Italiji, a Grka je napokon pala pod nacistiku kontrolu. Hitlerova vojna operacija postala je neizbjena nakon Mussolinijeva neuspjeha u podreivanju Grke te britanske odluke da poalje trupe u tu zemlju. Kada je skupina asnika u Beogradu izvela uspjean dravni udar, u kojem je zbaena vlada koja je nekoliko dana ranije u ime Jugoslavije bila potpisala Trojni pakt, Hitler je zapovjedio Wermachtu da okupira tu zemlju, kao i Grku. Istodobno s vojnim udarom, a djelomino i prije njega, dio stanovnitva je na demonstracijama javno izrazio svoje nezadovoljstvo pripremama Jugoslavije da ue u Trojni pakt, a poslije i zbog samog ina pristupanja. Ti dogaaji imaju kako simbolino tako i moralno znaenje, jer predstavljaju prvi primjer javnoga protivljenja odluci vlastite vlade da se prikljui Trojnom paktu. Osim moralne i simboline vanosti koju je imalo, ovo javno izraavanje stava samo po sebi dogaaj bez presedana imalo je i vojni aspekt: neki povjesniari smatraju da je Hitlerova odluka da napadne jugoistonu Europu zapravo bila nervozna reakcija na te dogaaje. Do neke mjere, ta je reakcija izmijenila smjer Drugoga svjetskog rata utoliko to je odgoen nacistiki napad na Sovjetski Savez. Stoga se moe postaviti hipotetiko pitanje: kako bi se rat razvijao da su njemake jedinice pred Moskvu stigle u rujnu umjesto u studenom 1941. godine?
13

UVOD

Do sredine 1941. sve balkanske zemlje osim Turske bile su ili pod nacistikom okupacijom, ili u savezu s nacistima. Jugoslavija je raskomadana: Hrvatska (s Bosnom i Hercegovinom kao jednom od njezinih regija) postala je marionetska drava sil Osovine, dok je ostatak zemlje podijeljen na okupacijske zone pod talijanskom, maarskom i bugarskom vlau. I Grka je podijeljena na tri okupacijske zone pod talijanskom, njemakom i bugarskom vlau. Turska je pokuala sauvati neutralnost, iako turskonjemaki sporazum o prijateljstvu, potpisan u lipnju 1941., moe ukazivati na to da je prihvatila pozicije bliske silama Osovine. Hitlerov rasistiki nain miljenja i ideja o industrijalizaciji masovnog unitenja rezultirali su ubijanjem oko pet do est milijuna idova do kraja rata. Hitlerova rasna politika obuhvaala je i druge etnike skupine, poput Roma i Slavena, ali sustavnost onoga to je on zvao konanim reenjem razdvaja nacistiki pristup idovskom problemu od opeg nacistikog tretmana manjina i ini od njega sluaj za sebe, vrijedan posebnog istraivanja. Na Balkanu, kao i u drugim europskim zemljama, nacistika okupacija dovela je na povrinu i namjerno iskoritavala napetosti koje su kljuale meu razliitim etnikim skupinama i dala nekim manjinama mogunost da se osvete zbog tlaenja ili da naplate svoje nedae. Tako je, primjerice, Nezavisna Drava Hrvatska, koja je stekla neovisnost kao marionetska drava sil Osovine i kojom je vladala ekstremna nacionalistika stranka, Ustae, progonila Srbe i idove. Taj fenomen nije bio ogranien na jedno podruje; i drugdje su se ekstremne nacionalistike skupine upustile u ostvarivanje programa demografskog inenjeringa. Nacisti i podrka koju su dobili na Balkanu doveli su do promjene etnikog sastava u toj regiji. idovsko stanovnitvo palo je s 856 000 1930. godine na manje od 50 000 1950. godine. Poslije rata, stotine tisua etnikih Nijemaca istjerane su iz Jugoslavije i deportirane iz Rumunjske, dok su Slaveni i Albanci bjeali iz sjeverne Grke. Do kraja tridesetih godina dvadesetog stoljea desniarske diktature zamijenile su demokratske vlade svuda na Balkanu, a komunistike stranke su bile zabranjene. No balkanske diktature razlikovale su se od faistikih reima po tome to masovni faistiki orijentirani pokreti u toj regiji nisu uspjeli preivjeti, moda s izuzetkom jedinog masovnog pokreta koji je simpatizirao faiste Codreanuova pokreta u Rumunjskoj. Strahovit ok zbog totalnog rata i bijeg nekih efova drava u progonstvo zbrisali su predratne politike elite. Nacistika okupacija ogolila je nesposobnost drave da svoje graane zatiti od nasilja, gladi i oskudice. ok zbog ivota pod reimom neuvenog i sustavnog nasilja pratila je i velika patnja i destrukcija koja je tijekom est godina pogaala civile i duboko preobrazila sva europska drutva, a osobito ona u jugoistonoj Europi, gdje je zbog nacistike politike eksproprijacije i osvete nastala uasna situacija. Zato su glad i teror bili glavni imbenici koji su na poetku nagnali mnoge da uu u borbu protiv nacizma, ali su ti poticaji na akciju poslije dopunjeni ideologijskim i politikim razlozima. Osim vojne vanosti (iako je ona bila razliita u svakoj zemlji), pokreti otpora imali su golem politiki i moralni utjecaj. Za veinu pokret otpora bili su karakteristini egalitarna i moralno uzviena vizija poslijeratnog svijeta i cilj pravednije raspodjele dobara. Pokreti otpora su, meutim, bili fragmentirani i u uvjetima ratom izazvane nesigurnosti i ideologijske konfuzije unutar gotovo svake skupine dolo je do unutarnjih borbi, koje su esto prerastale u graanski rat. Kako su poslije 1943. pokreti otpora sve vie nicali, oni su provocirali odmazdu kolaboracionistikih jedinica, potiui tako u mnogim zemljama drugu vrst graanskog rata. No do 1944. masovni pokreti otpora kojima su dominirali komunisti bili su u mnogim zemljama spremni preuzeti vlast kada se nacisti povuku. Sile izvan jugoistono-europske regije su, meutim, radile za vlastite ciljeve; usprkos sve veoj snazi otpora, one su za Balkan imale drugaije planove, u kojima samoopredjeljenje drav i narod nije igralo nikakvu ulogu. U listopadu 1944., u isto vrijeme kada su ti masovni pokreti bili spremni preuzeti vlast, Churchill i Staljin dogovorili su se o poslijeratnoj podjeli sfera utjecaja u jugoistonoj Europi: Grka bi trebala doi pod britansku kontrolu; ostale zemlje e, s izuzetkom Jugoslavije, za koju je nagodba bila 50 : 50, biti preputene Sovjetskom Savezu. Grki komunisti su, poslije dugotrajnoga graanskog rata (1946. 1949.), napokon poraeni. U Albaniji i Jugoslaviji partizani (predvoeni komunistima) brzo su
14

DRUGI SVJETSKI RAT

preuzeli vlast. Bugarska i Rumunjska pretrpjele su okupaciju sovjetskih trupa, koje su nametnule komunistiki reim. Potkraj etrdesetih, podjela Europe na dvije zone bila je zavrena, a ratna neprijateljstva preobrazila su se pod pritiskom hladnog rata. Iz dananje perspektive oigledno je da je Drugi svjetski rat bio mnogo vie od niza bitaka i diplomatskih pregovora (premda je to, na alost, glavni, a katkad i jedini dojam koji uenici dobivaju iz udbenik): uz vojnu komponentu, Drugi svjetski rat je imao i odlike vjerskog, etnikog i rasnog sukoba. Kao to je prije reeno, u nekim zemljama on se pretvorio u graanski rat sukob izmeu razliitih pokreta otpora i izmeu pokreta otpora i kolaboracionistikih snaga, ije su akcije katkad nadmaivale nacistiku surovost. Takvi primjeri mogu se nai i u jugoistonoj Europi, pa stoga i u ovoj zbirci povijesnih izvora. To, meutim, ne znai da makar i na trenutak moemo zaboraviti tko su bili glavni zloinci, niti im moemo dopustiti poricanje odgovornosti za zlo naneseno balkanskim nacijama i narodima. Odgovornost nacista za poetak rata, a time i za njegove posljedice, ne moe se umanjiti, a pogotovo se ne moe dovesti u pitanje. Ipak, imajui u vidu zloinaki karakter nacistikog reima koji je zapoeo rat, ostaje injenica da su politike elite u mnogim zemljama bile sklone nacistima. Oigledno je da su mnoge od tih elita iskoristile mogunost da (pod Hitlerovim kiobranom) rijee neke stare sporove sa susjedima, revidiraju versajski poredak, oslobode se nekih nezgodnih manjina, ili proire svoj ivotni prostor i steknu imovinu. Oigledno je da te elite nisu stigle niotkuda, niti su mogle izroniti iz vakuuma pritajeni ili otvoreni nacistiki simpatizeri postojali su u veini zemalja regije, a skupa s njima postojala je, na raznim razinama, i preutna suglasnost s nacistikom ideologijom i latentna sklonost prema koncepciji rasnih podjela. Kada bi neka zemlja u regiji pristupila Trojnom paktu ili bi je okupirali nacifaisti, ti simpatizeri su dobili prigodu pokazati svoju lojalnost nacistikom reimu i prihvaanje temelj nacistike ideologije. Ta beskompromisna suglasnost s temeljima nacistike ideologije otvorila je vrata brutalnostima koje su slijedile. Naa je namjera bila pruiti uenicima vieslojan prikaz Drugoga svjetskog rata. U skladu s tim, relativno malen broj izvora u ovoj itanki bavi se vojnim operacijama. Zauzimajui takav stav, nismo eljeli umanjivati vojni znaaj pokret otpora u jugoistonoj Europi (niti veliki doprinos koji je ta regija dala u zbacivanju faizma i nacizma) cilj je, prije svega, bio da se makar djelomice osvijetle oni aspekti ivota za vrijeme rata koji su manje zastupljeni u postojeim udbenicima, u skladu sa eljama i sugestijama nastavnika koji se njima slue u nastavi. Dobro je znano da u veini udbenika u jugoistonoj Europi jo uvijek prevladava politika povijest, a to se odnosi i na prikaz Drugoga svjetskog rata. Ostali sadraji, u najmanju ruku jednako vani, a uenicima zasigurno zanimljiviji, kao primjerice svakodnevni ivot, poloaj en i djece, kulturni ivot, odjeci rata u knjievnosti i drugim granama umjetnosti, ljubav u ratnim vremenima itd., u udbenicima su najee zanemareni i nalazimo ih samo u naznakama. Ova zbirka sadri izvore iz jedanaest zemalja jugoistone Europe, to ima prednosti i nedostataka. Kljuna prednost ovako koncipirane zbirke povijesnih izvor lei u tome to ona uenicima omoguuje multiperspektivan uvid u ovo povijesno razdoblje. Pogled na odreeno povijesno razdoblje, u ovom sluaju Drugi svjetski rat, s dvaju ili vie razliitih stajalita trebao bi biti ne samo zanimljiv nego i neposredno koristan: uenici imaju mogunost itati i analizirati kako se na isti problem, dogaaj ili proces gledalo i gleda u njihovu susjedstvu u regiji. Analizirajui ove izvore, uenici e u mnogim sluajevima naii na oigledne slinosti siromatvo, glad, neizvjesnost i veliku patnju koji su obiljeili ovo razdoblje u ivotu jugoistone Europe. S druge strane, nai e neke suprotstavljene, oprene izvore, koji isti problem tretiraju s posve razliitog stajalita ili na nain sasvim drugaiji od onoga koji nalaze u svojim udbenicima. U tim sluajevima ne sugeriramo da se od uenika trai da procijene koji je izvor toan, koji je istinit, ili najblii istini dovoljno je da postanu svjesni postojanja kontradiktornih izvora, to jest, da postanu svjesni injenice da neki povijesni dogaaji i procesi nisu nedvosmisleni, kao to je moda prikazano u njihovim udbenicima. Naime, u nekim zemljama (ili u veini?) jugoistone Europe nastava povijesti (a i udbenici povijesti
15

UVOD

slijede tu koncepciju) zasnovana je na jednoj istini, pa se uenici vrlo rijetko susreu s kontradiktornim izvorima. Imajui ovo u vidu, svjesni smo da meu onim nastavnicima i uenicima koji moda nisu navikli u svojim udbenicima i u nastavi povijesti uope nalaziti oprene izvore, zbirka izvora zasnovana na multiperspektivnom pristupu moe izazvati stanovitu dezorijentaciju, ili ak odbijanje. Mi, meutim, smatramo da bez multiperspektivnog pristupa nema istinskog, visokokvalitetnog izuavanja, razumijevanja i uenja povijesti bez njega, uenje povijesti svodi se na puko pamenje podataka. S druge strane, ovako koncipirana zbirka izvora ima i jedan znaajan nedostatak. Naime, uzimajui u obzir injenicu da su na ogranienom prostoru ove zbirke izvora zastupljeni tekstovni i vizualni prilozi iz jedanaest zemalja jugoistone Europe, jasno je da ona ne prua cjelovitu sliku toga prostora u vrijeme Drugoga svjetskog rata oekivati tako neto bilo bi u najmanju ruku pretenciozno. Toga smo bili svjesni od samog poetka rada na ovome projektu, tako da je bilo nuno napraviti izbor tema, odnosno odabrati samo neke od mnogobrojnih aspekata Drugoga svjetskog rata, dok neki drugi, iako ne manje vani, moda uope nisu ni spomenuti. Osim izbora tema koje su manje zastupljene u udbenicima, drugi je znaajan kriterij odabira izvora bio metodike prirode: nastojali smo uvrstiti to je mogue vie izvora koji kod uenika mogu izazvati neku emotivnu reakciju (srdbu, zgraanje, ok, suut, divljenje, smijeh...). Sudbine obinih ljudi tragine, herojske, komine esto nam nude bolju, ivotniju sliku ovoga okrutnog vremena negoli proglasi, politike izjave ili diplomatski izvjetaji (kojima, dakako, time ne namjeravamo odrei vrijednost, pa su i oni sastavni dio ove zbirke). Ukratko, naa je namjera ponuditi uenicima i nastavnicima poneto drugaiji, multiperspektivni pogled na ovo turobno razdoblje nae povijesti, s nadom da e i ova zbirka izvora pripomoi njihovu boljem razumijevanju. Jer, usprkos transparentnosti i jednostavnosti dogaaja u Drugome svjetskom ratu (barem kada govorimo o njegovoj moralnoj komponenti, tj. o oiglednoj razlici izmeu dobra i zla), u nekim zemljama jugoistone Europe ak i oko tog pitanja jo uvijek se umjetno generiraju dvojbe, prvenstveno zbog injenice da su vodeu ulogu u veini pokreta otpora imali komunisti. Uz to, u svjetskoj i europskoj povijesti zapadna perspektiva marginalizira ulogu koju je jugoistona Europa imala u Drugome svjetskom ratu i katkad je podreuje dugotrajnim stereotipima o toj regiji. Nadamo se da e ova zbirka dokumenata pridonijeti irem razumijevanju nae povijesti kao dijela povijesti ovjeanstva.

16

DRUGI SVJETSKI RAT

Kronologija
Godina 1939. Mjesec travanj Svijet Jugoistona Europa 7. Invazija Italije na Albaniju 12. Albanska ustavotvorna skuptina proglaava personalnu uniju s Italijom, a Victora Emanuela III. kraljem Albanije. Talijani imenuju marionetsku faistiku vladu pod Shefqetom Verlacijem i uskoro albansku vojnu i diplomatsku slubu pripajaju talijanskoj. 23. Sovjetsko-njemaki pakt Ribbentrop Molotov sadri tajni sporazum o buduoj sovjetskoj okupaciji rumunjske Besarabije. 1. Invazija Njemake na Poljsku 3. Britanija i Francuska objavljuju rat Njemakoj. 17. Invazija Sovjetskog Saveza na Poljsku. 7. Rumunjska proglaava neutralnost 15. Bugarska proglaava neutralnost

kolovoz

rujan

listopad

19. Turska, Francuska i Britanija potpisuju sporazum u Ankari o uzajamnoj pomoi ako ih napadne neka europska sila na Mediteranu. 15. Nova rojalistika vlada Bugarske, s profesorom Bogdanom Filovim na elu. 9. Njemaka upada u Dansku i Norveku. 10. Njemaka invazija Nizozemske, Belgije i Luksemburga; Winston Churchill postaje premijer Velike Britanije. 12. Njemaka invazija Francuske. 10. Italija objavljuje rat Velikoj Britaniji i Francuskoj. 22. Francuska potpisuje primirje sa silama Osovine. 26. 27. Na sovjetski ultimatum Rumunjska ustupa Besarabiju i Sjevernu Bukovinu. 10. Antisemitski zakon u Rumunjskoj 30. Pod njemakim i talijanskim pritiskom Rumunjska predaje sjevernu Transilvaniju Maarskoj. 13. Talijanska invazija na Egipat. 27. Japan se pridruuje silama Osovine. 4. Ion Antonescu imenovan predsjednikom vijea ministara Rumunjske. 6. Carol II. abdicira u korist svojeg sina Mihaila I.; de facto vladar Rumunjske je Conducator Ion Antonescu. 7. Sporazum u Craiovi. Rumunjska vraa Bugarskoj junu Dobrudu.

1940.

veljaa travanj svibanj

lipanj

kolovoz

rujan

17

KRONOLOGIJA

listopad

12. Njemaka vojska ulazi u Rumunjsku u ulozi vojnih savjetnika. 28 Italija vri invaziju na Grku, sluei se Albanijom kao bazom. 5. Roosevelt ponovno izabran za predsjednika. 11. Britanci porazili talijansku flotu kraj Taranta. 20. Maarska se prikljuuje silama Osovine Bugarska odbija prikljuiti se silama Osovine, napasti Grku ili potpisati pakt o jamstvima sa SSSR-om. 14. Protunapad grkih jedinica na albanskom bojitu; za mjesec dana od Talijana preuzimaju sve vee gradove u junoj Albaniji. 23. Rumunjska se prikljuuje silama Osovine. 25. Turska proglaava opsadno stanje u zoni koja obuhvaa Istanbul, Jedrene, Krklareli, Tekirda, anakkale i Kocaeli. 30. Poinje zamraenje u Istanbulu. Bugarski parlament izglasava profaistike zakone: Zakon o organizaciji bugarske mladei i antisemitski Zakon o zatiti nacije. 19. Iz Turske teretnim brodom Kurtulu (Neovisnost) poslana pomo u Grku. 20. Bugarski kabinet glasuje za prikljuenje Trojnom paktu 21. 23. Pobuna (faistike) eljezne garde u Rumunjskoj, poraena intervencijom generala Antonescua. 8. Njemaka i Bugarska potpisuju vojni pakt. 17. Bugarsko-turska deklaracija o neutralnosti. 11. SAD poine opskrbljivati Britance i druge saveznike ratnim materijalom. 24. Rommel poinje prvu ofenzivu u Libiji. 1. Bugarska se prikljuuje silama Osovine; njemaka vojska ulazi na bugarski teritorij. 24. Tursko-ruska deklaracija: u sluaju da bilo koja strana napadne Tursku, sovjetska Rusija ostat e neutralna. 25. Jugoslavija se prikljuuje silama Osovine. 27. Nakon masovnih prosvjeda jugoslavenska vlada je zbaena vojnim udarom. Propao pokuaj lijevih Seljaka da izvedu probritanski pu u Bugarskoj. 6. Invazija Njemake na Jugoslaviju i Grku.

studeni

prosinac

9. Britanske jedinice potiskuju Talijane iz Egipta.

1941.

sijeanj

9. Britanska invazija na Eritreju

veljaa

oujak

travanj

11. Poinje njemaka opsada Tobruka. 13. Sovjetski Savez i Japan potpisuju petogodinji pakt o nenapadanju.

18

DRUGI SVJETSKI RAT

travanj

10. Stvaranje Nezavisne Drave Hrvatske (NDH), marionetske drave pod njemako-talijanskom dominacijom. 11. 15. Maarska vojska okupira Baku u sjevernoj Srbiji (Vojvodina). 17. Jugoslavenska vojska se predaje. 19 . Bugarska vojska ulazi u Makedoniju, jugoistonu Srbiju i egejsku Trakiju. 23. Grka potpisuje primirje s Njemakom. 30. Ante Paveli donosi nekoliko rasnih zakona u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj.

svibanj

27. Potopljen Bismarck; Roosevelt proglaava izvanredno stanje zbog dogaaja u Europi i Africi.

12. 13. Na Ravnoj gori u Srbiji skupina asnika i vojnika Druge armije, s pukovnikom Dragoljubom Mihailoviem na elu, zapoela organiziranje gerilskog, (etnikog) pokreta. 17. Propao pokuaj mladog revolucionara Vasila Laija (1922. 1941.) da u Tirani ubije kralja Viktora Emanuela III. 18. Paveli i Mussolini potpisuju sporazum u Rimu: NDH ustupa vei dio dalmatinske obale Italiji 21. 31. Kretska bitka. Grki kabinet i kralj naputaju zemlju i odlaze u Kairo; Grka je podijeljena na tri okupacijske zone, koje kontroliraju njemaka, talijanska i bugarska vojska. 31. Uklanjanje svastike s Akropole: prvi simbolian in otpora. 5. U okolini Gacke, u Hercegovini, poeo spontani ustanak stanovnitva kao reakcija na nasilje ustake vlasti. 18. Potpisan tursko-njemaki sporazum o prijateljstvu i nenapadanju. 22. Prvi hrvatski partizanski odred osnovan u okolini Siska, ime je poeo ustanak u Hrvatskoj. 24. Bugarski komunisti poinju oruani ustanak. 25. Tursko-njemaki sporazum ratificiran jedinstvenim glasanjem u turskoj narodnoj skuptini. 29. Mussolini proglaava Veliku Albaniju.

lipanj

22. Njemaka, Italija i Rumunjska napadaju Sovjetski Savez; Turska proglaava neutralnost. 26. Finska objavljuje rat Sovjetskom Savezu.

19

KRONOLOGIJA

srpanj

12. Britanija i Sovjetski Savez potpisuju sporazum kojim se Sovjetskom Savezu dodjeljuje pomo. 24. Japan okupira Francusku Indokinu. 26. SAD obustavlja trgovinu s Japanom.

7. poinje partizanski ustanak u Srbiji. 13. poinje partizanski ustanak u Crnoj Gori. 22. poinje partizanski ustanak u Sloveniji. 27. poinje partizanski ustanak u Bosni i Hercegovini. Osnivanje triju glavnih grkih organizacija otpora: EDES (Nacionalna demokratska unija Grke), EKKA (Nacionalno i drutveno osloboenje), EAM (Nacionalna oslobodilaka fronta); ustae otvaraju koncentracijski logor Jasenovac, oko 100 km jugoistono od Zagreba; u Rumunjskoj poinje deportacija vie od 100 000 idova u Transnistriju, pri emu velik broj ljudi umire zbog loih uvjeta ivota. Masovne odmazde njemakih okupacijskih vlasti protiv civilnog stanovnitva u Srbiji. 11. Poinje partizanski ustanak u Makedoniji. Poetak graanskog rata izmeu partizana i etnika u Srbiji 8. Osnovana Komunistika partija Albanije 13. Nijemci odbijaju uvjete etnika za suradnju protiv jugoslavenskih partizana; usprkos tome, etnici se nastavljaju boriti protiv partizana i izbjegavaju borbe protiv Nijemaca. 12. Nezavisna Drava Hrvatska objavljuje rat SAD-u i Britaniji. 13. Bugarska objavljuje rat Velikoj Britaniji i SAD-u.

rujan

8. Nijemci opsjedaju Lenjingrad. 19. Nijemci zauzimaju Kijev.

listopad

17. Hideki Tojo postaje premijer Japana.

studeni

18. Britanci poinju ofenzivu u Libiji.

prosinac

5. Zaustavljeno njemako napredovanje prema Moskvi. 7. Japan bombardira Pearl Harbour. 8. Japan objavljuje rat SAD-u i Britaniji. 11. Njemaka i Italija objavljuju rat SAD-u. 21. Rommelov Afriki korpus poinje protuofenzivu u Libiji. 15. Japan zauzima Singapur.

1942.

sijeanj veljaa

EAM odluuje formirati oruane gerilske grupe (Nacionalna puka oslobodilaka vojska ELAS).

lipanj srpanj

4.-6. Bitka za Midway. 21. Rommel zauzima Tobruk. Osnovana oruana sekcija EDES-a.

20

DRUGI SVJETSKI RAT

kolovoz

12. Churchill i Staljin sastaju se s predstavnicima SAD-a i Slobodne Francuske da bi raspravljali o otvaranju drugog bojita. 13. General Montgomery preuzima zapovjednitvo nad britanskim snagama u Egiptu. 19. propao savezniki napad preko Engleskog kanala na Dieppe. 22. Nijemci stiu do sredita Staljingrada.

Njemake okupacijske snage rjeavaju idovsko pitanje u Srbiji ubijajui gotovo 90 posto idovskog stanovnitva do kraja ljeta 1942. 25. prvi broj Zri i popullit (Glas naroda, asopisa koji predstavlja ideologiju albanskoga komunistikog pokreta). Britanski odred tajno se iskrcava u Grkoj. 16. Konferencija u Pezi: osnivanje Albanske antifaistike nacionalne oslobodilake fronte. Osnivanje politike organizacije Balli Kombtar u Albaniji, s antikomunistikim programom. 12. Uvoenje poreza na prihod od kapitala u Turskoj. 25. Zdruene britanske, EAM-ove i EDES-ove snage diu u zrak eljezniki most Gorgopotamos (Grka). 26. U Bihau (Bosna i Hercegovina) partizani osnivaju svoje najvie politiko tijelo AVNOJ (Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije).

rujan

listopad

23. Montgomeryjeve snage napadaju El Alamein u Egiptu. 8. prvo veliko savezniko iskrcavanje u Maroku i Aliru. 13. Britanci ponovno zauzimaju Tobruk. 19. Sovjeti poinju protuofenzivu na Staljingrad.

studeni

1943.

sijeanj oujak

31. General von Paulus predaje njemaku 6. armiju kod Staljingrada. 5. Poinje savezniko bombardiranje Ruhra. 5. Opi trajk u Ateni sprjeava mobilizaciju grkih radnika. Oujaksvibanj Bugarsko drutvo uspjeno se suprotstavlja konanom rjeenju i deportaciji bugarskih idova. Oujaklipanj deportacija oko 50 000 idova iz Soluna u Auschwitz. 14. Partizani u Otocu osnivaju najvie politiko tijelo za Hrvatsku ZAVNOH (Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Hrvatske). 10. Osnovana Nacionalna oslobodilaka vojska Albanije.

lipanj

13. Snage Osovine poraene u Tunisu; okonana afrika kampanja.

srpanj

5. 17. Velika tenkovska bitka kraj Kurska na Istonom bojitu: sovjetska pobjeda. 9. Saveznici se iskrcavaju na Siciliji. 25. Mussolini zbaen i uhien, nasljeuje ga Pietro Badoglio.

kolovoz

2. Potpisan sporazum u Mukjeu izmeu Nacionalne oslobodilake vojske Albanije i Balli Kombtar. Samo nekoliko dana poslije odbacuju ga Centralni komitet Komunistike partije Albanije (CPA) i Nacionalno oslobodilako vijee. 21

KRONOLOGIJA

kolovoz 28. Bugarski kralj Boris III. umire u Sofiji; proglaenje kralja Simeona II. rujan 3. Saveznici prelaze sa Sicilije na talijansko kopno preko Messinskog prolaza. 8. Italija se predaje Saveznicima. 12. SS oslobaa Mussolinija i odvodi ga u Njemaku. 8. Partizanske trupe privremeno zauzimaju Split (Hrvatska) i tamonje golemo talijansko skladite. 9. Izbori za regenta u Bugarskoj: princ Kiril, profesor Filov i general Mihov. 9. rujna 10. listopada Jugoslavenski partizani razoruavaju deset talijanskih divizija; dvije divizije prikljuuju se partizanima. 17. Britansko-amerika vojna misija kod jugoslavenskih partizana dolazi na osloboeni teritorij u zapadnoj Bosni i Hercegovini. 20. ZAVNOH proglaava ponovno ujedinjenje teritorija koji je okupirala Italija s Hrvatskom i Jugoslavijom.

listopad studeni

13. Italija objavljuje rat Njemakoj. 7. Osloboen je Kijev; njemaka obrana na Dnjepru se uruava. 28. studenoga 1. prosinca Churchill, Roosevelt i Staljin sastaju se u Teheranu planirati savezniko iskrcavanje u Francuskoj; jugoslavenski partizani priznati su sastavnim dijelom antifaistike koalicije. 20. Sljedbenici kralja Zogua s Abazom Kupijem na elu osnivaju stranku Legaliteti, s ciljem da poslije rata u Albaniji ponovno uspostave Zoguovu monarhiju. 25. 26. Partizani osnivaju ZAVNOBiH kao vrhovno politiko tijelo za BiH. 29. U Jajcu (Bosna i Hercegovina) AVNOJ ustanovljuje partizansku vladu (NKOJ Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije). 7. Roosevelt, Churchill i nn sastaju se u Kairu. Osnivanje andarmerije u Bugarskoj za borbu protiv oruanog otpora. 8. U pismu NKOJ-u (jugoslavenska partizanska vlada) Churchill obavjetava da e Britanija prestati pomagati etnike. Od tog trenutka sva pomo daje se iskljuivo partizanima. 10. EAM ustanovljuje Politiki komitet nacionalnog osloboenja (PEEA), drugu grku upravu, paralelnu slubenoj vladi u Kairu. Ugovor u Libanonu vodi sporazumu o formiranju grke nacionalne koalicijske vlade s G. Papandreuom kao grkim premijerom;

prosinac 1944. sijeanj

24. Eisenhower imenovan zapovjednikom saveznikog iskrcavanja u Europi. 27. Sovjeti porazili Nijemce kod Lenjingrada.

oujak

15. Invazija Japana na Indiju.

svibanj

9. Sovjeti ponovno osvajaju Sevastopolj. 18. Nijemci se povlae iz Monte Cassina.

22

DRUGI SVJETSKI RAT

svibanj

deportacija vie od 100 000 idova iz sjeverne Transilvanije (pod maarskom vlau) u njemake logore smrti. 24. Albanski komunisti na kongresu u Prmetu biraju Nacionalno-oslobodilako antifaistiko vijee kao najvie zakonodavno tijelo i osnivaju Komitet s atributima privremene vlade. 6. Dan D, iskrcavanje saveznika u Normandiji. 20. Propao atentat na Hitlera. 25. Saveznici zapoinju proboj iz Normandije. 15. Saveznici se iskrcavaju u junoj Francuskoj. 25. Osloboen Pariz. 2. Turska odluuje prekinuti odnose s Njemakom; prvo zasijedanje ASNOM-a (Antifaistiko sobranie na narodnoto osloboduvanje na Makedonija), koje je proglaeno vrhovnim zakonodavnim i izvrnim predstavnikim tijelom makedonske drave. 12. Churchill i Tito sastaju se u Napulju. 23. coup dtat u Rumunjskoj: kralj Michail uz potporu koalicije najveih stranaka i komunista uhiuje Antonescua i njegovu vladu; Rumunjska se predaje Sovjetima. 26. Bugarski premijer Bagrjanov proglaava neutralnost, u Ankari zapoinje pripreme za poetak pregovora sa SAD-om i Velikom Britanijom i alje delegaciju u Kairo. 29. Jugoslavenski kralj Petar II. razrjeava dunosti naelnika taba Vrhovne komande Jugoslavije Drau Mihailovia i priznaje Tita kao vou otpora u Jugoslaviji. 30. Paveli spreava coup dtat u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj i ostaje lojalan silama Osovine. Partizani i postrojbe Crvene armije poinju borbe za osloboenje Srbije. 2. Bugarski regenti, predvoeni Konstantinom Muravjevim, imenuju vladu proruskih politikih stranaka (prva vlada formirana iz redova politikih stranaka od svibnja 1934.). 1. Nova rojalistika vlada u Bugarskoj, s Ivanom Bagrjanovim na elu.

lipanj srpanj

kolovoz

rujan

3. Osloboen Bruxelles 19. Primirje izmeu Finske i Saveznika. 25. Saveznici probijaju Gotsku liniju u Italiji.

23

KRONOLOGIJA

rujan

3. Formiranje nove grke nacionalne koalicijske vlade pod Georgiosom Papandreuom. 5. Sovjetski Savez objavljuje rat Bugarskoj. 8. Crvena armija ulazi u Bugarsku; primirje izmeu Sovjetskog Saveza i Bugarske; Bugarska objavljuje rat Njemakoj. 9. Komunisti preuzimaju vlast u bugarskoj vladi Domovinske fronte, s Kimonom Georgijevim (voom stranke Zveno) na elu, u kojoj dominiraju komunisti. 12. Rumunjska potpisuje primirje sa Saveznicima: priznaje sovjetsku vlast u Besarabiji i sjevernoj Bukovini i vrhovnu vlast saveznikog Kontrolnog komiteta, kojim dominiraju Sovjeti. 2. Nijemci gue pobunu u Varavi, dok se nekoliko kilometara dalje sovjetske postrojbe zaustavljaju i oporavljaju se; Saveznici prodiru kroz Zapadni zid u Njemaku. 9. Sporazum o postocima izmeu Churchilla i Staljina u Moskvi. 23. Saveznici priznaju De Gaullea kao privremenog predsjednika privremene francuske vlade. 5. Britanci se iskrcavaju u Grkoj. 8. Bugarska poinje ratne operacije protiv Njemake. 12. Njemaka vojska naputa Atenu. 14. Britanci ulaze u Atenu. 18. Grka vlada ulazi u Atenu. 20. Sovjetska Crvena armija i jugoslavenski partizani oslobaaju Beograd. 23. Antifaistiki komitet nacionalnog osloboenja postaje privremena demokratska vlada Albanije, s Enverom Hoxhom kao premijerom. 25. Rumunjska vojska i Crvena armija oslobaaju teritorij Transilvanije od maarske armije. 28. Primirje izmeu Antifaistike koalicije i Bugarske. 13. Partizani oslobaaju Skopje. 29. Albanija osloboena od Nijemaca. 3. EAM organizira demonstracije u Ateni, koje zavravaju krvoproliem; poinju borbe izmeu EAM-ELAS-a i vladinih snaga kojima pomau Britanci. Oko 70 000 etnikih Nijemaca iz Rumunjske deportirano u SSSR.

listopad

studeni prosinac

7. Roosevelt po etvrti put postaje predsjednikom SAD-a. 15. SAD se iskrcava na Mindoru, Filipini.

1945.

sijeanj

17. Sovjeti okupiraju Varavu. 19. Njemaka se u potpunosti povlai s Istonog bojita. 20. Maarska potpisuje primirje sa Saveznicima. 4. 11. Churchill, Roosevelt i Staljin sastaju se u Jalti.

veljaa

24

DRUGI SVJETSKI RAT

veljaa

8. Saveznici pokreu veliku ofenzivu da bi stigli na Rajnu. 13. 14. savezniko bombardiranje zapaljivim bombama unitava Dresden. 19. SAD se iskrcava na Iwo Jimu. 3. Finska objavljuje rat Njemakoj. 9. SAD bombardira Tokio. 22. Patton prelazi Rajnu kraj Oppenheima. 23. Montgomery prelazi Rajnu sjeverno od Ruhra.

Potpisivanje sporazuma u Varkizi o raspisivanju opih izbora i plebiscitu o monarhiji u Grkoj, o rasputanju gerilskih organizacija i ELAS-ovoj predaji oruja 23. Turska objavljuje rat Njemakoj i Japanu. 6. Sovjeti nalau da se imenuje koalicijska vlada Rumunjske s Petru Grozom na elu, ali tako da je kontroliraju komunisti. 7. formira se privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije, s Titom kao predsjednikom i s partizanskom prevlau nad lanovima vlade u egzilu (23 : 5)

oujak

travanj

12. Roosevelt umire, Harry S. Truman postaje predsjednik SAD-a. 23. Sovjeti ulaze u Berlin. 25. Snage SAD-a i Sovjetskog Saveza susreu se na rijeci Elbi; poinje konferencija Ujedinjenih Nacija u San Franciscu. 28. Talijanski partizani pogubljuju Mussolinija. 30. Hitler izvrava samoubojstvo u Berlinu. 1. Berlin se predaje sovjetskim trupama. 7. Njemaka formalno kapitulira.

6. Osloboeno Sarajevo 14. Formirana vlada Federalne Drave Hrvatske, kojom dominiraju komunisti. 28. SAD priznaju Titovu privremenu jugoslavensku vladu.

svibanj

2. Jugoslavenska partizanska vojska ulazi u Trst i stvara napetu podjelu (poslije na Zonu A i B) izmeu Italije i Jugoslavije. 6. Paveli i njegova vlada, te velik broj vojnika i civila bjee iz Zagreba prema Austriji. 8. Partizani oslobaaju Zagreb. 15. Jugoslavenski partizani kraj Bleiburga ubijaju velik broj ratnih zarobljenika (ustaa, ali i etnika i slovenskih domobranaca) i civila s podruja NDH, a ostale vode na krini put, koji mnogi od njih nisu preivjeli. 10. AVNOJ postaje Privremena narodna skuptina Jugoslavije.

lipanj

5. Saveznici dijele Njemaku na etiri okupacijske zone. 26. Predstavnici pedeset zemalja potpisuju Povelju Ujedinjenih naroda. Osnovane Ujedinjene narodi. 17. srpnja 2. kolovoza Churchill, Staljin i Truman susreu se u Potsdamu kako bi planirali mir u Europi i zavrni napad na Japan. 6. Na Hiroimu baena atomska bomba. 9. Na Nagasaki baena atomska bomba. 14. Japan se predaje.

srpanj

kolovoz

25

KARTA 1: DRUGI SVJETSKI RAT, 1939.1942.

26

DRUGI SVJETSKI RAT

PRVO POGLAVLJE: Politiki kontekst

Svrha je prvog poglavlja posluiti kao svojevrstan okvir, budui da veina izabranih dokumenata spada u politiku povijest, to u ostalim poglavljima nije sluaj. Na poetku su opisi nekolicine eminentnih politikih voa iz onog vremena; koji podjednako govore o njima kao i o autorima tih opisa, pa ih smatramo zanimljivima za analizu. Potom slijedi nekoliko karakteristinih ideolokih izjava kojima su vladajue strukture pokuavale opravdati svoje djelovanje i/ili smo svoje postojanje, a takoer i ideoloki obojene izjave pripadnika pokret otpora. Podpoglavlje Vojske i vojnici je, iz razumljivih razloga, neto opsenije. To je posljedica injenice da se u nekim zemljama na relativno malom podruju susretalo nekoliko vojski (okupacijske sile, kolaboracionistike vojske, pokreti otpora). Pokuali smo barem donekle objasniti njihove aktivnosti, njihovu ideoloku pozadinu, ciljeve i njihove (esto vrlo sloene) odnose. Tu su, zatim, dokumenti koji se bave odnosima izmeu razliitih strana u ratu, te sa susjednim dravama. Zavrno podpoglavlje Vjerske organizacije donosi dokumente koji prikazuju aktivnosti vjerskih organizacija za vrijeme rata: koliko su otvoreno i jasno vjerske organizacije pokazivale svoj stav prema samom ratu, prema zaraenim stranama, prema pripadnicima drugih nacija/religija, prema ratnom stradanju, ratnim zloinima itd.
27

POLITIKI KONTEKST

I a. Voe i ideologije
I1. Fitzroy MacLean, Churchillov izaslanik kod partizana, o Titu 1943. godine Tito je srednjeg rasta i pomno obrijan. Lice mu je bilo opaljeno od sunca, a kosa elino-sive boje. Usta su mu veoma vrsta, a oi ivahne i plave. (...) Pitao sam se kakav e dojam na mene ostaviti taj ovjek kad ga usporedim s komunistima koje sam susretao u Rusiji? (...) Jedno mi je odmah upalo u oi: spremnost da svako pitanje razmotri sa svih strana i da odmah ako je potrebno donese o tome odluku. inilo mi se da je posve siguran u sebe. Taj je ovjek starjeina, a ne podreeni. Za mene je to bilo neto posve novo u jednom komunistu otkriti toliku sigurnost i samostalnost. Razgovor Fitzroya MacLeana s Titom u partizanskom Beogradu 1944.1 Tom zgodom obavijestio sam Tita kakvu je srdbu izazvao kod saveznika njegov potajni odlazak s Visa. (...) Rekao sam Titu da je g. Churchilla veoma uvrijedilo kako je on otiao. Takoer sam ga obavijestio o nerazumnom ponaanju nekih njegovih podreenih i o trvenjima i bezbrojnim sitnijim potekoama do kojih je dolo u vrijeme njegova izbivanja. Jasno se vidjelo da ga je to iskreno raalostilo. Rekao mi je kako mu je ao to uje da su se njegovi podreeni nerazumno ponaali prema nama, ali je dodao da e se sve to odmah ispraviti. (...) Odvratio sam da mi je to drago. Meutim, dodao sam, meni se ini da vi ne uviate kako je glavni uzrok svemu tome bio va nestanak i injenica da nam uope niste rekli kamo idete. Ali Tito ili ovo nije mogao ili nije htio shvatiti, nego je neduno govorio: Nedavno je g. Churchill otiao u Quebec da se tamo sastane s predsjednikom Roosevel1

tom, ali sam o tome saznao tek kad se otamo vratio. Meutim, ja se zbog toga nisam razljutio.
MacLean, str. 1415, 240241

Josip Broz Tito roen je 1892. godine u Kumrovcu u blizini Zagreba. Izuio je zanat, radio kao bravar i tvorniki radnik. Kad je poeo Prvi svjetski rat mobiliziran je u austro-ugarsku vojsku; poslan je na istono bojite. Dospijeva u rusko zarobljenitvo; provodi nekoliko godina u Rusiji, gdje se upoznaje s boljevikim idejama. U svoj zaviaj, novoosnovanu dravu Jugoslaviju, vraa se 1920. godine. Pristupa Komunistikoj partiji; vie puta bio je uhien i vie je godina proveo u zatvoru. Godine 1937. dolazi na elo Komunistike partije Jugoslavije. Od 1941. glavni je organizator pokreta otpora, zatim i vrhovni komandant partizanskih snaga. Nakon rata postaje predsjednik Jugoslavije, kojom totalitarno vlada do svoje smrti 1980.

to se MacLeanu svidjelo kod Tita? to mu se nije svidjelo? Zato je Tito ostavio dobar dojam na MacLeana prilikom prvog susreta? (Kakva je bila njegova komunistika reputacija?) to je pokvarilo njihove odnose? Je li se Tito, po tvojem sudu, ponaao nekorektno prema svojim britanskim saveznicima? Titovi simpatizeri cijene njegovo drsko ponaanje prilikom posljednjeg susreta s MacLeanom, jer u njemu vide potvrdu ustrajno neovisnog duha Jugoslavije. to misli o tome? Jesu li Britanci eljeli uspostaviti odnose temeljene na ravnopravnosti, ili su u saveznitvu s partizanima htjeli dominirati?

Njihov prvi sastanak nakon to je Tito tajno napustio Vis (gdje su ga titile britanske snage) radi sastanka sa Staljinom.

28

DRUGI SVJETSKI RAT

Sl. 1. Josip Broz Tito, voa partizanskog Narodnooslobodilakog pokreta, i general Draa Mihailovi, zapovjednik Jugoslovenske vojske u otadbini (etnici)
Beograd, Narodna biblioteka Srbije, Zbirka plakata

I2. Paveliev fotograf svjedoi o njegovoj osobi 1961. Bila je prava muka fotografski portretirati Pavelia, jer je na svim slikama ispadao onakav kakav je doista i bio: mrk i s poznatim razbojnikim izrazom. Te se fotografije naravno nisu dopadale njegovoj supruzi faraonki Mari, tako da su se po njenom izriitom nalogu snimanja opetovala u nedogled. (...) Napokon ona je pronala rjeenje kako da njen mu izgleda blae pred fotografima: zahtijevala je da mu priaju viceve dok pozira.
Vojinovi, str. 16

Sl. 2. Ante Paveli

Sadraj plakata Nagrada od 100.000 rajhsmaraka u zlatu! 100.000 Rajhsmaraka u zlatu dobie onaj koji dovede iva ili mrtva komunistikog vou Tita. Nagrada 100.000 rajhsmaraka u zlatu! 100.000 rajhsmaraka u zlatu dobie onaj koji dovede iva ili mrtva vou bandi Drau Mihailovia.

www.pavelicpapers.com

29

POLITIKI KONTEKST

Ante Paveli roen je u Bradini (Bosna i Hercegovina) 1889. godine. Po struci je bio pravnik, od mladih dana lan Stranke prava. Nakon uvoenja diktature u Jugoslaviji 1929. godine, Paveli odlazi u emigraciju gdje se sa svojim ustakim pokretom zalae za ruenje Jugoslavije. Pridobiva naklonost faistikih voa, prije svih Mussolinija, koji je raunao da e, pomaui Paveliu, pripojiti Italiji priobalne dijelove Hrvatske. Nakon sloma Jugoslavije, Mussollini i Hitler omoguuju Paveliu da stane na elo marionetske NDH. Na samom kraju rata bjei u inozemstvo (Argentina, panjolska). Umro je 1959. godine.

I3. Opisi Mehmeta Shehua i Envera Hoxhe Nekoliko dana poslije, MacLean se vratio i dobili smo, prvi od mnogih, posjet iz taba Glavnog stoera LN-a2, ija su dva vodea lana bili Mehmet Shehu3 i Enver Hoxha4. Mehmet Shehu bio je nizak, miiav, smeokos, bolesno ute boje lica, tridesetogodinjak koji se rijetko smijao, osim kad bi vidio nesreu drugih. Dobro je govorio engleski, bio je vrlo sposoban i imao je neusporedivo vie vojnog znanja od veine drugih Albanaca. Enver Hoxha bio je sasvim drugaiji visok, punaan ovjek mlitavog stiska ruke. Nije bio vojnik, iako je imao vojnih pretenzija. Bio je drutveniji od Shehua i s nama je razgovarao na tenom francuskom. Vjerojatno mu se nismo sviali, ali je barem prikrivao svoje osjeaje, dok ste kod Shehua mogli osjetiti neprijateljstvo. Hoxha je imao trideset pet godina. Obrazovao se u gimnaziji u Gjirokastru, u lyce u Koru i na sveuilitu u Montpellieru, u Francuskoj, koje je morao napustiti zbog nepoloenih ispita. Otiao je u Bruxelles i Pariz studirati pravo. Nije diplomirao. Vratio se u Albaniju i postao uitelj francuskog jezika u dravnoj gimnaziji u Tirani; poslije je, i dalje kao uitelj francuskoga, prebaen u Kor. Uvijek smo ga znali kao profesora Envera Hoxhu vjerojatno je tu titulu uzeo zbog svojega rada u nastavi. Napustio je predavaki posao 1940. i

Paljivo pogledajte fotografiju. Je li fotograf rekao istinu? Moe li se na temelju fotografije saznati neto o karakteru fotografirane osobe? to nam o Paveliu kao osobi govori injenica da se nije znao smijati? (Da je cijelo vrijeme o sebi mislio kao o smrtno ozbiljnom voi?) Fotograf je svjedoio dugo nakon Pavelieva pada; bi li to svjedoenje bilo drugaije da ga je fotograf dao u vrijeme dok je Paveli bio na vlasti? to fotograf hoe rei o Paveliu kad govori o odnosima izmeu njega i njegove ene? Moe li tra biti povijesni izvor? Razmotri pitanja koja se odnose na svjedoenje Pavelieva fotografa (tekst I2).

2 LN Levizja Nacional Clirimtare (Pokret nacionalnog osloboenja) organizacija kojom su za vrijeme Drugoga svjetskog rata u Albaniji rukovodili komunisti. LN je organizirao najvei oruani otpor u zemlji. Budui da je za vrijeme i poslije rata eliminirao sve druge politike grupe, proglasio se jedinim zaslunim za oslobaanje Albanije i zahvaljujui tome je poslije rata postao vodea snaga u zemlji. 3 Mehmet Shehu roen je 10. sijenja 1913. u orushu, u junoj Albaniji. Od 1937. do 1939. borio se u panjolskom graanskom ratu, u internacionalnoj brigadi Garibaldi. Od 1944. do 1945. bio je lan Antifaistikog vijea nacionalnog osloboenja (privremena vlada). Nakon osloboenja Shehu je smatran desnom rukom Envera Hoxhe i uivao je status drugog ovjeka Albanije. Tvrdi se da se Shehu 1981. usprotivio izolacionizmu Envera Hoxhe i da je stoga optuen kao jugoslavenski pijun. Dana 17. prosinca 1981. naen je mrtav u svojoj spavaoj sobi, s metkom u glavi. Prema slubenom izvjetaju (od 18. prosinca), izvrio je samoubojstvo u stanju ivanog sloma, to je prema albanskom zakonu bio zloin. Shehu je proglaen narodnim neprijateljem i sahranjen je na pustopoljini u blizini Tirane. Poslije njegove smrti tvrdilo se ne samo da je bio agent jugoslavenskih tajnih slubi, nego i CIA i KGB. 4 Enver Hoxha roen je 16. listopada 1908. u Gjirokastru. Od 1930. do 1936. godine studirao je i radio u Parizu, a potom u Bruxellesu. Godine 1936. vratio se u Albaniju i nekoliko mjeseci predavao na srednjoj koli u Tirani, a u travnju 1937. u lyce u Koru. Otputen je 1939., uz objanjenje da je protureimska osoba. Osmog studenog 1941. osnovana je Komunistika stranka Albanije i Enver Hoxha je izabran za lana Privremenog centralnog komiteta i politikog komesara LN-a. U studenome 1944. postao je premijerom te je diktatorski vladao Albanijom do 11. travnja 1985., kada je umro.

30

DRUGI SVJETSKI RAT

otvorio trgovinu duhana, koja je postala komunistika elija i mjesto gdje su se sastajali antidravni elementi; nakon osnivanja Komunistike stranke Albanije 1941. godine postao je generalni sekretar Centralnog komiteta Stranke, a na tom je poloaju po svoj prilici bio i kad smo ga prvi put upoznali.
Smiley1, str. 56

I5. Metaxasov govor urednicima i izdavaima svih grkih novina (30. listopada 1940.) Turska nije saveznica Njemake, kao to je to bila 1916., nego je saveznica Engleza. Bugarska, dakako, i sada kao i tada eka svoju priliku i, u svakom sluaju, u ovom trenutku i bar za sada, ne usuuje se pokrenuti. Vrijeme, meutim, ne radi za sile Osovine. Ono radi za protivnike zemalja Osovine. Na koncu, za Njemaku bi, u svakom sluaju, pobjeda bila mogua samo ako ostvari svjetsku dominaciju. Ali, u Dunquerqueu se napokon pokazalo da svjetska dominacija Njemake nije mogua. [...] Ve sada, poslije nepravednog napada Italije, politika koju slijedim je Venizelosova politika vjeitog pamenja. Jer to je politika izjednaavanja grke politike sa sudbinom one sile za koju je, kad je o Grkoj rije, ocean uvijek bio morska povrina koja spaja, a ne granica koja razdvaja. [...] Za Grku je Engleska prirodna saveznica; Engleska je vie puta dokazala da je braniteljica Grke, a u pojedinim trenucima i njezina jedina braniteljica. Pobjeda nee i ne moe biti niija nego njezina. Bit e to pobjeda anglosaksonskog svijeta; a kako do danas nije uspjela postii konani rezultat, Njemaka e biti osuena da je smrve njegove ruke. Stoga se od ovog trenutka ne smije vjerovati da za sile Osovine na horizontu nema oblaka, ak ni u smjeru Istoka, a Istok je uvijek mjesto tajne. Uvijek je bilo tako, ali je on danas vie nego ikada prije pun neoekivanih dogaaja i tajni. Tako emo na kraju mi trijumfirati. [...] Postoje trenuci kad narod, ako eli ostati velikim narodom, sebi duguje biti sposoban boriti se ak i bez ikakve nade u pobjedu. Samo stoga to je to ono to treba initi.
Metaxas, str. 525526

Kakve razlike uoava izmeu dvojice gore opisanih voa? Smatra li da su razlike njihovih karaktera bile vane za njihov uspjeh? Kako autor daje itatelju naslutiti svoje osjeaje prema Shehuu i Hoxhi? I4. Engleski pijun o Iuliu Maniu, voi politike opozicije u Rumunjskoj Maniu je (...) bio jedan od najmanje razvikanih heroja koje je jedna zemlja ikad dala poten, mudar, preesto u pravu i posve lien pomodne ratne bombastinosti. Taj ovjek krhke grae, inteligentnih oiju, odjeven prilino formalno, vie je nalikovao provincijskom biljeniku no to je odgovarao popularnoj predodbi o voi pokreta otpora. Godine 1938. morao je imati ezdeset osam godina, ali je izgledao mlae (...) Od poetka je sebi i svojoj stranci postavio visoke standarde ponaanja. Poduzete su mjere onemoguavanja antisemitskih demonstracija. Ohrabrivao je strana ulaganja, a premda su neki njegovi kolege nesumnjivo napunili vlastite depove, ne moe se ni zamisliti da je sm Maniu uzeo bilo kakvo mito. On i njegovi bliski suradnici ljudi kao Ion Mihalache i ekonomist Madgaru spadaju meu najistaknutije Rumunje dvadesetog stoljea.
Porter, str. 18, 20

5 David Smiley bio je satnik britanske vojske i kao dragovoljac pridruio se Izvrnom odjelu za posebne operacije (Special Operations Executive) na Balkanu, a posebice u Albaniji. On daje iv opis Drugoga svjetskog rata i svojih slubenih kontakata s komunistima, a zatim i s rojalistima u organiziranju albanskog antifaistikog otpora.

31

POLITIKI KONTEKST

Dana 28. listopada 1940. Italija je Grkoj dala ultimatum. Ioannis Metaxas, grki premijer i diktator od 4. kolovoza 1936., odmah je odgovorio OXI (NE) i dan OXI ostao je drugi grki nacionalni praznik, iako je Metaxasova diktatura jo uvijek nepopularna. Dana 30. listopada, dok su talijanske trupe i dalje napredovale, a talijanski zrakoplovi bombardirali, Metaxas se obratio urednicima i izdavaima svih grkih novina, koje su bile pod cenzurom. Metaxas je umro 29. sijenja 1941., dok su grke trupe bile duboko u Albaniji, i nije doivio njemaku invaziju 6. travnja.

Komentiraj zadnji odlomak. to je Metaxas htio postii?

Prijevod Grci, nai junaki vojnici, koji kroe stopama Leonide, povjerili su vam obranu unutranjeg bojita. Jedno od sredstava te obrane je VELIKA RATNA LUTRIJA. Polovica prihoda ove nove lutrije namijenjena je osiguravanju sredstava za zimu, zimsku odjeu, javne kuhinje, medicinsku njegu itd., za djecu i stare roditelje naih boraca. Druga polovica nudi velike nagrade kupcima lutrijskog kupona, koji svakog mjeseca mogu dobiti 10.000.000 drahmi. Prva nagrada = 2.500.000 drahmi Na raspolaganju su i poklon-bonovi od 200, 100 i 50 drahmi. I6. Hitlerova zapovijed br. 26 (3. travnja 1941.)

Sl. 3. Lutrijski kupon za prikupljanje novca za obitelji vojnika koji se bore na albanskom bojitu protiv Talijana 1940. 41.

Suradnja sa saveznicima na Balkanu

1. Zadae drava jugoistone Europe u vojnom pohodu protiv Jugoslavije odreene su sljedeim politikim ciljevima: Maarska, koja e dobiti Banat, morat e okupirati tu regiju, ali se obvezala da e pruiti dodatnu pomo u unitavanju neprijatelja. Bugarskoj e biti vraena Makedonija, i zbog toga e se najvjerojatnije i bez posebnog pritiska s njemake strane usredotoiti na napad na tu regiju. Bugari e, dodatno, uz pomo jedne njemake tenkovske divizije, biti zadueni pruiti potporu protiv Turske. Za tu operaciju Bugarska e takoer morati pokrenuti tri divizije postavljene na grku granicu. Rumunjska e, u vlastitom interesu, kao i u interesu Njemake, ograniiti svoju zadau na uvanje jugoslavenske i ruske granice. Voa njemake vojne misije mora postii da se spremnost za pruanje obrane od Rusije proiri, te da se rumunjske snage raspore-

IEEE, To epos tou 40. Laiki Eikonografia, 166.

32

DRUGI SVJETSKI RAT

ene oko Temivara poalju dalje na istok, kako se ne bi ugrozila veza izmeu maarske Druge armije i njemakih snaga. U najmanju ruku, uzajamno kretanje maarskih i njemakih jedinica mora omoguiti prelazak rumunjsko-maarske granice bez potekoa. 2. Za vojnu suradnju i organizaciju Zapovjednitva za nadolazeu operaciju na snazi e biti sljedei naputci: Objedinjeno rukovoenje vojnim pohodom, tamo gdje je rije o operativnom postavljanju ciljeva za talijanske i maarske snage, ostat e u domeni moje odgovornosti. Ono se mora odvijati u duhu koji uzima u obzir osjeaje saveznika i omoguava glavarima talijanske i maarske drave da se pred svojim narodima i njihovim vojnim snagama pojave kao neovisne vojne voe. [...]
Hitlers Weisungen fr die Kriegsfhrung, str. 108-109

unije, u bilo kojem obliku i pod bilo kojim izgovorom, bit e pozvani da okonaju svoje poslove i napuste zemlju. Ignorirati idovsko pitanje ili ga prikrivati prividnim rjeenjima znailo bi izdati samu bit naeg rumunjstva. Iako nasilnost gesta ili rijei ne rjeava ovaj problem, nego degradira onoga koji geste ini ili rije izgovara, general Antonescu preuzeo je odgovornost za rjeavanje tog problema sustavno i postupno, kako ne bi izazvao neravnoteu u privrednom ivotu Rumunjske. Uklanjanje stranog elementa uvjetovano je postavljanjem domaih snaga na njihovo mjesto.
Evreii din Romnia ntre anii 19401944, sv. II, dok. 44

I7. Ion Antonescu6 o idovskom pitanju 17. rujna 1940. Promidba, tisak i radio moraju raditi u savrenoj harmoniji, kako na unutarnjem, tako i na vanjskom planu. Djelovanje mora biti jedinstveno i valja izbjei probleme. Na vanjskom planu Treba obznaniti da je naa jedina uporina toka sa stajalita vanjske politike: Osovina. General Antonescu nee voditi politiku svojih prethodnika; general Antonescu izabrao je svoj osobni put kojim e ii. Rumunjska politika je sto posto uz Osovinu. Ostvarit emo lojalnu, potpunu korektnost u odnosu na sile Osovine... idovsko pitanje predstavlja ivotni problem. Pokuat u civiliziranim sredstvima postupno ukloniti idove iz rumunjskih ekonomskih struktura. Svi idovi koji su u zemlju doli potajno i tu se smjestili nakon

Ovo su naputci za tisak, radio i telegrafske agencije. Specifikacije su sastavljene s obzirom na idovsko pitanje. Na taj je nain nastavljena politika cenzura u tisku koju je uveo prethodni reim.

Tko je iz Antonescuove perspektive 1940. bio glavni saveznik Rumunjske? Koja su, po Antonescuovu miljenju, bila sredstva za rjeavanje idovskog pitanja? Usporedi situaciju u Rumunjskoj sa situacijom u drugim dravama u isto vrijeme. Misli li da je idovsko pitanje doista predstavljalo ivotni problem za Rumunjsku 1940. godine (u vrijeme kada je izgubila 1/3 svojeg teritorija i bila na putu da bude uvuena u rat)?

6 Ion Antonescu (1882. - 1946.), vojnik i politiar. Zauzimao je vane poloaje u rumunjskoj vojsci. Premijer (4. rujna 1940. 23. kolovoza 1944.). Voa drave (1940. -1944.). Saveznik Hitlerove Njemake. Osuen i strijeljan kao ratni zloinac (1946.).

33

POLITIKI KONTEKST

I8. Proglas kralja Mihaia7 graanima njegove zemlje (23. kolovoza 1944.) Rumunji, u najteim trenucima nae povijesti odluio sam, zajedno sa svojim narodom, kako postoji samo jedan put da se zemlja spasi od potpune katastrofe, a to je da napustimo savez sa silama Osovine i smjesta prekinemo rat protiv Ujedinjenih Nacija. Rumunji, nova vlada nacionalnog jedinstva dobila je zadatak ispuniti odlunu volju ove zemlje da zakljui mir s Ujedinjenim Nacijama. Rumunjska je prihvatila primirje koje su joj ponudili Sovjetski Savez, Velika Britanija i Sjedinjene Amerike Drave. Od ovog trenutka, svaka borba ili neprijateljstvo prema sovjetskoj vojsci mora prestati, kao i rat protiv Velike Britanije i Sjedinjenih Amerikih Drava. Molim vas da s povjerenjem prihvaate vojnike tih vojski. Te nacije jame naoj zemlji neovisnost i nemijeanje u nae unutarnje poslove. One su shvatile nepravdu bekoga diktata, kojim nam je oduzeta Transilvanija... Rumunji, diktatura je zavrena, a s njom zavrava i svako ugnjetavanje. Ova nova vlada oznaava poetak nove ere, u kojoj e prava i slobode svih graana ove zemlje biti jameni i potovani.
Istoria Romniei ntre 19181944 (culegere), str. 261

I9. Komunistika ideologija LN, u tumaenju Sejfulle Malshove8 Albanski narod, borei se protiv okupatora i reakcionarnih klanova, odnedavno se politiki obrazovao, stekao je svijest o svojim interesima i shvatio da nema drugog valjanog puta osim onoga koji vodi narodnoj demokraciji. Priroda budueg reima u Albaniji i narodni demokratski pokret neposredno su povezani s aktivnou i doprinosom naeg naroda u dananjem ratu. Danas, u bitkama narodnooslobodilakog rata, odluuje se sudbina sutranje Albanije. injenica da je veina Albanaca okupljena oko Nacionalne antifaistike oslobodilake fronte; injenica da smo organizirali slobodne izbore u najrazvijenijim regijama i odrali kongres uz prisutnost predstavnika iz svih krajeva Albanije; injenica da danas imamo antifaistiko vijee, koje predstavlja politiku snagu naroda albanske drave; injenica da danas imamo vojsku sastavljenu od brigada i divizija, vojsku ljudi sposobnih oduprijeti se njemakim divizijama i reakcionarnim bandama i unititi ih sve je to prvo jamstvo trijumfa demokratskoga narodnog reima u Albaniji. (...) Na narod, zajedno s cijelim progresivnim svijetom, nee dopustiti drugima, koji su ga do danas tlaili i eksploatirali, da uberu etvu njegove krvi. Ono to se do sada dogodilo nee se ponoviti; narod ubijaju, a drugi, koji rade protiv njegova interesa, zaposjedaju vodee poloaje.
Bashkimi (Jedinstvo), lipanj 1944.

Koje su glavne toke programa nove rumunjske vlade? Kakav je stav prema prethodnoj vladi? Kralj Mihai je prvo podravao profaistikog vou Antonescua; zbog ega je promijenio miljenje? Je li stvarno tako mislio ili je samo bio oportunist? Usporedi to s nekim drugim primjerima vo koji su promijenile politiku orijentaciju.

7 Mihai I. (1921.-), kralj Rumunjske (1927. - 1930.; 1940. - 1947.). Dana 23. kolovoza 1944., uz podrku politike opozicije, uhitio je Jona Antonescua i objavio da je rat protiv Ujedinjenih naroda zavren. Godine 1947. kralj je pod prijetnjom bio prisiljen abdicirati, a Rumunjska je proglaena narodnom republikom. 8 Sejfulla Malshova roen je 1900. u Malshov blizu Prmeta. U 24. godini poeo je pisati poeziju i prve lanke. Kasnije je otiao u Moskvu kao lan Kominterne. Vrlo je aktivno sudjelovao u Drugome svjetskom ratu. Poslije rata imenovan je za predsjednika Saveza pisaca, a poslije je postao ministar obrazovanja u Albaniji. Prevodio je djela Goethea, Nekrasova i drugih. Komunistiki reim ga je zbog liberalnih politikih pogleda uhitio i poslao u zatvor u kojem je proveo 20 godina. Sejfulla Malshova umro je u Fieru, kamo je bio poslan u egzil.

34

DRUGI SVJETSKI RAT

Sejfulla Malshova bio je jedan od najistaknutijih voa albanskoga antifaistikog otpora. Komunistika ideologija LN, izloena u ovom izvoru, istie njihov manifest za voenje zemlje nakon rata u kojem je situacija prikazana tako da sve druge skupine izgledaju kao kolaboracionistike i izdajnike. itajui ovaj lanak, moe se stei realistian pogled na komunistiku promidbu za vrijeme rata.

Analiziraj jezik u ovom odlomku. Koji se elementi ovoga lanka mogu smatrati promidbom?

I10. Letak Oblasnog komiteta Komunistike partije Jugoslavije za Makedoniju, upuen makedonskom narodu Studeni 1941. ... Bugarske vlasti poinile su masakre u Kumanovu, bilo je 78 mrtvih, meu njima i ena. (...) Nai gradovi su opkoljeni i okupirani, i narod je prisiljen danima boraviti u kui; u Prilepu (i u nekim drugim mjestima) stotine ljudi su uhiene, pljuvane, batinane na ulici. Na ulicama esto moete vidjeti kako bugarska faistika policija vodi u zatvor potene Makedonce najbolje sinove makedonskog naroda. Tko ini sve to? Jesu

li to Bugari? Ne. Bugarski narod nema nikakve veze s tim; to ine izdajice bugarskoga naroda, koje se prodaju za aku prljavoga faistikog srebra. Te izdajice ine sve to je u njihovoj moi da budu posluni monstrumu Hitleru i da nas Makedonce navedu da zamrzimo Bugare, Ruse, Srbe i druge slavenske narode, i da udarimo na njih. Krvolok Hitler eli unititi slavenske narode i pretvoriti ih u feudalno roblje roblje koje e orati i kopati zemlju za njemake grofove i barune. Hitler bezumno urla da 45 milijuna Slavena treba nestati kako bi tamo gdje su oni bili zaorao njemaki plug, i to je razlog to je krenuo protiv sovjetske Rusije, zemlje socijalizma, zatitnice svih obespravljenih ljudi, posebno maloga slavenskog naroda. Danas je herojska borba sovjetskoga naroda borba svih slavenskih naroda protiv zajednikog zla. Njihova pobjeda je i naa pobjeda, pobjeda koja e okonati ropstvo, glad i strah to ga je donio faizam.
Izvori za Osloboditelnata vojna i Revolucija vo Makedonija, 19411945, str. 2829

Koji su bili ciljevi ovoga letka? Kakav je stav Oblasnog komiteta Komunistike partije Makedonije prema bugarskom narodu? Objasni ulogu SSSR-a u borbi makedonskog naroda. Usporedi jezik ovoga dokumenta s jezikom prethodnih dokumenata.

Opa pitanja za podpoglavlje I a. Prikazuju li izvori politike voe realistino? Kakve slinosti moe uoiti u opisima razliitih voa? Kakve razlike moe uoiti u opisima razliitih voa? Pronai opise voa u svojoj zemlji iz istog razdoblja. Moe li utvrditi slinosti meu njima? Pronai meusobno suprotstavljene opise istih voa. to misli, zbog ega je ista osoba opisana na razliite naine? to moe zakljuiti o promidbenim slikama to one pokazuju? to su trebale rei ljudima? Pokuaj utvrditi za svaki izvor: koju je ideologiju podravao? Zbog ega je promidba bila tako vana za vrijeme rata? Moe li odrediti glavne ideologijske i politike sukobe u svakoj zemlji? Moe li uoiti zajednike trendove u svim zemljama?

35

POLITIKI KONTEKST

I b. Vojske i vojnici
I11. Ameriki izvjetaj o aktivnostima albanskog pokreta otpora Balisti9 izbjegavaju borbe i protiv Talijana, i protiv Nijemaca. Njihova osnovna politika u ranim danima bila je neka se saveznici bore za nas. Sada, kada je LN10 ojaao svoje pozicije do te mjere da izgleda posve mogue da na kraju rata bude dominantan u zemlji, balisti postaju nervozni i zovu Nijemce da ratuju za njih, pokuavajui pomesti LN, a da pri tome sami uope ne uu u borbu. to god se dogodilo, ini se da su balistika gospoda, kako ih zove LN, rijeena ne upustiti se u istinsku borbu. Oni e po svoj prilici obaviti poneku rafiniranu likvidaciju i izvesti poneko elegantno ubojstvo, i bit e ljudi koji e to nazvati graanskim ratom, ali oni nee ustati i boriti se. Barem svi znaci pokazuju u tom smjeru.
Costa, str. 166

I12. Predstavnici saveznika na Balkanu o strategiji gerile u Albaniji Balli Kombetar zapravo kae: Organizirajmo se odmah, borimo se poslije. Ili, kako navodi jo jedan izvjetaj: Krenut emo u akciju kad se Britanci iskrcaju u Drau. LN zapravo kae: Organizirajmo se odmah i borimo se odmah. Nastavimo borbu sve dok je ijedan vojnik sila Osovine na albanskome tlu.
Costa, str. 167

Ovo je izvadak iz izvjetaj o gerilskom ratu i ratnim strategijama Balli Kombetar11 i LN tijekom 1943. Pisali su ih predstavnici saveznika na Balkanu.

Ovaj izvadak predstavlja dio slubenoga izvjetaja od 23. prosinca 1943. koji je ameriki predstavnik Ureda za strategijske poslove (Office of Strategic Services) i Posebnu provedbu (Special Executive) poslao u zapovjedni centar izvjetavajui o aktivnostima albanskog pokreta otpora. Izvadak daje uvid u strategiju svake skupine i nudi mogunost usporedbe.

Slae li se s taktikom koja je opisana u gornjim izvorima? Trebaju li male nacije doista ostati sa strane dok se velike sile bore? Objasni svoj stav.

I13. Hrvatski vojni izaslanik u Sofiji o situaciji u Makedoniji [...] Odnosi izmeu Bugara i Nijemaca su dobri. Nedavno je u jednom nonom klubu u Skopju dolo do incidenta politike naravi, i tom je prilikom intervenirao jedan njemaki asnik. U tom je klubu orkestar svirao makedonsku himnu, a jedan nii bugarski a-

9 Balist: lan Balli Kombetar. 10 LN Levizija Nacional Clirimtare (Pokret nacionalnog osloboenja), pod vodstvom komunista. 11 Balli Kombetar (Nacionalna fronta) bio je politika i vojna organizacija u Albaniji tijekom Drugoga svjetskog rata, iji je cilj bio da poslije osloboenja uspostavi republiku. Pripadnici ove organizacije borili su se protiv okupatora, ali su povremeno suraivali s Nijemcima ne bi li unitili komuniste. Komunistika promidba je to iskoristila da diskreditira organizaciju Bali Kombetar meu Albancima.

36

DRUGI SVJETSKI RAT

snik je zapljeskao. Na to mu je priao bugarski asnik s viim inom i upitao ga zato je pljeskao. Dobio je odgovor: Sve to je makedonsko istodobno je i bugarsko. Kad je to uo, vii bugarski asnik ga je pljusnuo. Taj su dogaaj opazili neki njemaki asnici koji su sjedili u istom klubu, pa su upitali bugarskoga asnika zato je pljusnuo svojega kolegu, ali ovaj nije odgovorio, nego je napustio klub. Njemaki asnici su poli za njim i vani ga istukli. Taj incident izazvao je nezadovoljstvo kod svakoga tko je bio tamo i tko voli Makedoniju [...]
Dokumenti za borbata ot makedonskiot narod za samostojnost i nacionalna drava, str. 3089

Ovaj je tekst dio irega izvjetaja o situaciji u okupiranoj Makedoniji, koji je hrvatski vojni izaslanik u Sofiji podnio Ministarstvu obrane NDH. Ta unekoliko bizarna pria pokazuje neke aspekte odnosa izmeu bugarskoga i njemakoga vojnog osoblja u Vardarskoj Makedoniji, koja je u to vrijeme slubeno bila bugarski teritorij.

Opii odnose izmeu njemakoga i bugarskoga vojnog osoblja u Makedoniji.

Sl. 4. Zamjena njemake vojske bugarskom vojskom nakon faistike okupacije jugoslavenske Makedonije (travanj 1941.)

I14. i I15. Proglas Nacionalne oslobodilake fronte (EAM) (Komitet Sterea Ellada) PROGLAS Narodu Rumelije Brao, Maska je pala i pokazalo se pravo lice organizacije EDES. Jedinice te organizacije kukaviki su s lea napale nae snage u Epiru i bez povoda zarobile vie lanova Nacionalne oslobodilake fronte. Njihov je cilj jasan: da u suradnji sa svojim njemakim partnerima [...] razbiju Nacionalnu oslobodilaku frontu, pionirsku organizaciju grkoga naroda, koja se bori za osloboenje Grke. Brao, Poznavali smo organizaciju EDES, znali smo da surauju s izdajnikim huljama [...]. Znali smo to je njihov cilj: masakr Grke, slom nacionalnoga oslobodilakog pokreta, podinjavanje grkog naroda i uvoenje diktatorskog reima. Sve smo to znali. No uinili smo sve to je u naoj moi da u to veoj mjeri sauvamo jedinstvo, jer je to bilo u interesu grkog naroda jer je to traila borba za slobodu. Ali sada, kad organizacija EDES otvoreno surauje s Nijemcima [...]; sada kad oni poduzimaju zajednike operacije protiv grkoga naroda, nastojei ga poklati i razjediniti u njegovoj borbi za slobodu, objavljujemo uime grkog naroda da emo ih SLOMITI i onemoguiti im nanoenje tete divovskom pothvatu koji je grki narod poduzeo za slobodu, pothvatu koji je hranio i koji jo uvijek hrani svojom krvlju. Brao, imajte potpunu vjeru u EAMELAS! tupite u njegove redove! Samo je EAM iznikao iz naroda i bori se za narod. Pozivamo sve ljude koje je nedomoljubna organizacija EDES zavela s pravog puta da otvore oi i da nam se pridrue u naoj svetoj borbi za SLOBODU. ivio EAM. ivio ELAS. Smrt okupatorima, izdajicama i ubojicama vlastita naroda. KOMITET EAM za STEREA HELLAS
Fleischer, Stemma kai svastika, 2, str. 229 37

POLITIKI KONTEKST

Proglas Nacionalne demokratske grke unije (EDES) 1943. NACIONALNA DEMOKRATSKA GRKA UNIJA (EDES) PROGLAS Komunistika partija, koja je rtvovala ovu zemlju, koja je lukavo i podmuklo uzurpirala njezine svete tradicije, koja je bez potrebe samo uveavala broj rtava, koja je na sve strane organizirala ubojstva i teroristike napade, koja je opljakala dobre graane, koja je eksploatirala sve i svakoga, sada je prela sve granice uvredljivog i bestidnog ponaanja i usuuje se optuiti EDES, govorei da se on sastoji od germanofila, agenata Gestapoa i ubojica!!! [...] EDES je i odve visoko da bi ga ta bijedna kleveta mogla dostii i utjecati na njega. U EDES-ovim redovima je sva vojnika slava moderne Grke, sve moralne politike linosti i svaki napredni element u ovoj zemlji. Stijeg EDES-a je Narodna socijalistika demokracija i taj stijeg on dri visoko i vrsto, i drat e ga tako sve dok narodna socijalistika demokracija ne bude uspostavljena i sve dok ne postane izvor sree za sve Grke. EDES je istinski luonoa istinskoga domoljubnog duha. Njegovi poeci i njegova duga tradicija, kao i osobna povijest njegovih lanova ine ga zakletim neprijateljem svih neprijatelja Grke i krvoednih vukova iz Sofije. [...] Grki demokrati i domoljubi! Ostanite to dalje od izdajnika i klevetnika. to dalje od onih koji izdaju okrvavljeni sjeverni Epir i nastavljaju oijukati s bugarskim medvjedima. to dalje od neprijatelj vaega mira i sree. Jednom rijeju, to dalje od Komunistike partije. Pridruite se EDES-u, Noinoj arki istoe i nadmoi. Pridruite se EDES-u, snanom valu plime istinske narodne snage. EDES
Fleischer, Stemma kai svastika, 2, str. 230

Poetkom lipnja 1941. cijela je Grka bila pod trojnom njemakom, talijanskom i bugarskom okupacijom. Nijemci su nametnuli okrutan okupacijski reim, pljakajui poljoprivredne resurse zemlje, njezinu industriju, i zahtijevajui od Grke da plaa trokove okupacije. U zimu 1941. 42. nastala je unitavajua glad, koja je odnijela desetine tisua ivota. Komunistika stranka je u rujnu 1941. krenula u organiziranje Nacionalne oslobodilake fronte (EAM). Ona je imala dva proklamirana cilja: organiziranje otpora i slobodan izbor oblika vlasti nakon konanog osloboenja Grke. U ustanovljavanju EAM-a sudjelovale su i druge male zemljoradnike i socijalistike skupine. Ubrzo nakon toga, formiran je Vojni ogranak (ELAS). Nesposobnost tradicionalnoga politikog svijeta da ponudi vodstvo produila se pod okupacijom. Politika praznina, stvorena za vrijeme Metaxasove diktature, sada se poveala zbog injenice da je velik dio liberalnog vodstva napustio zemlju. Komunisti, marginalna snaga u meuratnom razdoblju, pourili su ispuniti ovaj vakuum. Nudili su viziju bolje i pravednije budunosti. K tome su, preivjevi prijanja proganjanja, osobito pod Metaxasovom diktaturom, stekli iskustvo i sposobnost djelovanja u ilegali. Iako su partijski voe vrstom rukom drali vodstvo kako EAM-a tako i ELAS-a, najvei dio vojnika nije pripadao komunistima. Pojavio se i niz nekomunistikih skupina otpora, meu kojima je najznaajnija bila Nacionalna demokratska grka unija (EDES), koju su stvorili grki liberalni asnici. Godine 1943. velika planinska podruja bila su pod kontrolom snaga otpora. Usporedi prethodna dva izvora. Koje su ideologije zastupljene u ovim proglasima? Kakvim se argumentima oni slue? Misli li da je opredjeljivanje za odreenu stranu bilo samo pitanje ideologije? Je li za veinsko stanovnitvo (s obzirom na prosjenu razinu obrazovanja ljudi u to vrijeme) bilo lako opredijeliti se za jednu stranu?

38

DRUGI SVJETSKI RAT

Sl. 5. Fotografija partizana (mukaraca i ena), pripadnika ljeviarskog pokreta otpora u Grkoj

7. Poslije osloboenja, Osvobodilna fronta e uvesti narodnu demokraciju. Sva pitanja koja izlaze iz okvira nacionalnog osloboenja rjeavat e se demokratskim putem. (...)
Repe, Sodobna zgodovina, str. 187

Atena, Muzej rata; Britanska zbirka (Istoria, sv. 16, str. 16)

Snage ELAS-a u maru. EAM/ELAS ojaan je velikim brojem Grka koji su eljeli pruiti otpor okupatorima. Tijekom cijele okupacije zemlje od sil Osovine on je bio najvaniji protivnik okupacijskih snaga u Grkoj.

I16. Osnove programa Osvobodilne fronte (OF, Oslobodilaka fronta slovenskog naroda) 1. studenoga, 1941. 1. Treba voditi nemilosrdnu oruanu borbu protiv neprijatelja. 2. Ta aktivnost predstavlja temelj osloboenja i ujedinjenja svih Slovenaca. 3. Razumijevajui zajednicu jugoslavenskih naroda prirodnom i povijesnom, Osvobodilna fronta (OF) ne priznaje slom Jugoslavije. Ona e uloiti sve svoje napore u borbi za valjano razumijevanje jedinstava svih jugoslavenskih nacija. Istodobno e teiti jedinstvu svih slavenskih nacija pod vodstvom velike ruske nacije, a na temelju prava na samoodreenje svake nacije (...) 5. Sve skupine koje sudjeluju u Osvobodilnoj fronti suglasile su se o meusobnoj lojalnosti. (...)

Ubrzo nakon to su Njemaka, Italija i Maarska okupirale Sloveniju u travnju 1941., Komunistika partija Slovenije (KPS) organizirala je antiimperijalistiku frontu, iji je cilj bio osloboenje Slovenije uz pomo Sovjetskog Saveza. Takva se organizacija nije proirila na ostale dijelove Jugoslavije. Uz KPS, ostale su osnivake skupine kranski socijalisti, Sokol i razne lijevo i liberalno orijentirane grupe humanistike inteligencije. Nakon njemakoga napada na Sovjetski Savez (22. lipnja 1941.) organizacija mijenja ime u Osvobodilna fronta slovenskega naroda (OF). U ljeto 1941. OF je pozvao na oruani otpor okupatoru. Partizanima se pridruio velik broj ljudi razliitih uvjerenja. U jesen 1941. OF je sastavio izjavu o tenjama, nazvanu Osnovni ciljevi OF. Iako je OF ukljuivao politike skupine razliitih ideologija, vodstvo je preuzela KPS. Osim osloboenja, cilj KPS bila je revolucija, a to je odbilo mnoge ljude i na dijelovima slovenskog teritorija izazvalo graanski rat. No openito govorei, veina Slovenaca podravala je OF, koji je priao Antifaistikom vijeu narodnog osloboenja Jugoslavije (AVNOJ), i sudjelovao u formuliranju naela na kojima e poivati nova federalna Jugoslavija. U listopadu 1944. na kongresu OF, kojemu su prisustvovali izaslanici iz cijele Slovenije, izabran je Komitet nacionalnog osloboenja. Godinu dana poslije, preimenovan je u Skuptinu i inio je dio privremene vlade. OF, kao dio Narodne fronte Jugoslavije, osvojio je vlast na prvim poslijeratnim izborima 1945.

Razmisli o toki 7. Je li ona ostvarena?

39

POLITIKI KONTEKST

I17., I18. i I19. Iz dnevnika partizanskog zapovjednika 1. studenoga (1941.) Pre nekoliko noi dolo je do borbe sa oko 500 etnika iz odreda Drae Mihailovia. Razbijeni su i oko 140 zarobljeno. Nai su likvidirali etnike u Poezi. U toj borbi su nai partizani imali strahovite rtve. Poginuo je komandant bataljona drug Kapelan, dva komandira eta i mnogo partizana. (...) Dogodilo se to da umesto borbe protiv faistikih razbojnika vodimo borbu sa braom; umesto da prolivamo neprijateljsku krv, mi se meusobno krvimo. Umesto da ljudi Drae Mihailovia presreu neprijateljske kamione i otimaju, oni presreu nae kamione i otimaju ono to je srpski narod odvajao od svojih usta i davao za narodnu borbu; umesto da presreu Nemce i Nemce ubijaju, oni presreu nae ljude i ubijaju iz zasede.
Dudi, str. 240

Iz naputaka Drae Mihailovia majoru oru Laiu i kapetanu Pavlu uriiu: 20. prosinca 1941. ... Ciljevi naih odreda jesu: 1) Borba za slobodu celokupnog naeg naroda pod skiptrom njegovog Velianstva Kralja Petra II. 2) Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etniki istu u granicama SrbijeCrne GoreBosne i HercegovineSremaBanata i Bake. 3) Borba za ukljuenje u na dravni ivot i svih jo neosloboenih, slovenakih teritorija pod Italijanima i Nemcima (TrstGoricaIstra i Koruka) kao i Bugarske, severne Albanije sa Skadrom. 4) ienje dravne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata... Sa Komunistima partizanima ne moe biti nikakove saradnje jer se oni bore protiv dinastije i za ostvarenje socijalne revolucije... Postupak: sa Arnautima, Muslimanima i Ustaama prema njihovim zaslugama za njihova gnusna nedela prema naem ivlju tj. iste treba prepustiti Narodnom sudu prema Hrvatima koji su pod okupacijom Italijana postupiti prema njihovom dranju u danom trenutku.
Zbornik dokumenata i podataka o NOR naroda Jugoslavije, XIV, knjiga 1, dok. br. 34

Iz zapisnika sa sastanka D. Mihailovia i predstavnika njemakog zapovjednitva u Srbiji u selu Divci 11. studenoga 1941. Draa Mihailovi Kao vojnik ne stidim se to sam nacionalista. U tom svojstvu elim jedino da sluim narodu. Pri tom nisam se stavio na stranu onih koji ele da isteraju Nemce. Ali, neu da dozvolim, uzimajui u obzir slabe nemake snage koje su u zemlji, da Srbija postane komunistika. Vodila se borba sa pojedinim oficirima i podoficirima, ali to je ipak bio samo manji broj. Naa dunost je kao vojnika da se ne predamo dogod moemo izdrati. Stoga nam se ne moe prebaciti zato se ne predajemo. ... Borba protiv okupatora bila je nuno zlo kako narodne mase ne bi prele na stranu komunista. Meni je kao vojniku situacija vie nego jasna. Nikad se ne bih uputao u prepade da nije dolo do komunistikih prepada i da Nemci nisu predavali gradove i sela.
Branko Petranovi, Momilo Zeevi, str. 529

Ova tri dokumenta pokuaj su osvjetljivanja uloge i poloaja etnika i njihova odnosa prema partizanima i Nijemcima. etnike je vodio pukovnik pobijeene Jugoslavenske vojske, Dragoljub Mihailovi. U ljeto 1941. etnici i partizani su suraivali i uspjeli su zajedno osloboditi neke gradove u zapadnoj i sredinjoj Srbiji. Od samog poetka ustanka, partizani i Mihailovievi etnici borili su se za kontrolu nad gradovima koje su oslobodili. Poetkom studenoga 1941. sukob izmeu dvaju pokreta prerastao je u otvoreni graanski rat. Obje vojske tvrdile su da su

40

DRUGI SVJETSKI RAT

jedini istinski borci protiv okupacijskih snaga i da njihovi protivnici surauju s okupatorom. Do konferencije u Teheranu saveznici su gledali na etnike kao na svoje saveznike i tek su nakon toga poeli davati odreenu pomo partizanima.

I Srbija je u antikomunistikom frontu.

I20. Suradnja izmeu ustaa i etnika Svjedoenje Save Pree Ustake vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, poele da revidiraju politiku prema srpskom stanovnitvu u Bosni i Hercegovini. Njemakom okupatoru je bilo vano da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. (...) Pavelieva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski dravni sabor od predstavnika Srba, u koji su uli istaknutiji Srbi (...) osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godita srpskih mladia, itd. (...) Ustako rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa etnicima. Prve pregovore i sporazume vlasti NDH napravile su sa etnikim komandama na Ozrenu i Trebavi. Tim sporazumima etnici su priznali NDH i izrazili odanost Poglavniku. Prekinuta su sva neprijateljstva prema vojnim i graanskim vlastima NDH, koje e biti uspostavljene na cijeloj teritoriji gdje se nalaze etniki odredi. S ciljem voenja zajednike borbe protiv partizana, etnici zadravaju svoje vojne formacije, naoruanje i komande, a u akcijama protiv partizana snabdijevaju ih vojne jedinice NDH. Ranjeni etnici e se lijeiti u bolnicama oruanih snaga NDH.
Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), sv. 3, str. 101-102

Kako je Mihailovi objasnio njemakom zapovjedniku napade etnika na Nijemce u prvim mjesecima okupacije? Prema tvojem miljenju, je li on doista smatrao partizane veom opasnou od Nijemaca? Obratite panju na stavove i predrasude prema drugim narodima u izvoru I19. Koji dijelovi uputa su zapravo poziv na injenje ratnih zloina? Sl. 6. Srpski plakat

Iako su snage Nezavisne Drave Hrvatske bile u ratu s predstavnicima srpskih ultranacionalista (etnici), to je kao posljedicu imalo velik broj rtava meu nevinim civilima, tijekom vremena (1942.), a pod njemakim pritiskom, hrvatski i srpski nacionalisti povezali su se kako bi vodili zajedniku borbu protiv komunista.
Nikoli, str. 37 41

POLITIKI KONTEKST

to je navelo neprijatelje (etnike i ustae) na suradnju? Misli li da li je do toga dolo samo zbog njemakoga pritiska? I21. Poetak ustanka u Bosni Svjedoenje arka Zgonjanina12 Dok smo bili u zanosu oko stvaranja prve partizanske grupe i zadovoljni to posao ide dobro, situacija se na itavoj Kozari13 naglo izmijenila i izmeu 28. i 30. jula14 pojavili su se samoupueni kuriri i pronosili vijesti da je ustanak poeo i da se sve mora dii na noge. Ustanici s dubikog sreza15 vjerojatno samoinicijativno, napali su andarmerijsku stanicu na Kneici i likvidirali je. To je otprilike centar Kozare, te se pronio glas po Kozari da je ustanak poeo. (...) Dogovorili smo se da preporuimo narodu da se vrati kuama dok mi ne pitamo rukovodstvo16 ta treba raditi. Neki su pristali, neki nisu. Odmah sam se uputio ka Leljanima znajui da je oa17 tamo. (...) oi sam rekao kakvo je stanje i pitao da li ima nove direktive. oa mi je odgovorio da ni on sam ne zna ta se deava. Narod se masovno die i puca na sve strane.
Kozara u Narodnooslobodilakom ratu (ur. arko Zgonjanin i dr.), sv. 1, str. 349

Nakon Drugoga svjetskog rata komunistike vlasti su tvrdile da je pobuna poela kao ustanak koji je potaknula jedino Komunistika partija. No, ovaj izvor pokazuje da je ustanak potaknut i nagonom za preivljavanje.

Zato su partizanski voe s Kozare savjetovali narodu da se vrati svojim kuama i tamo i ostane dok se ne savjetuju s rukovodstvom o tome to bi trebalo uiniti? Zbog ega je bilo vano da oni (komunisti) organiziraju pobunu? Kako i zato se katkad tumaenje povijesnih dogaaja razlikuje od dogaaja samih?

I22. Formiranje SS-ove Handar divizije18 u Bosni19 Svjedoenje Demala Bijedia20 To je razdoblje kada neprijatelj vodi propagandno-mobilizacijsku akciju u Sarajevu s ciljem formiranja XIII SS, nazvane Handar divizija. Zato je u Sarajevo doao njemaki, i ko zna iji jo agent, palestinski veliki muftija El Huseini, koji je uspostavio kontakt sa reakcionarnom grupom Muslimana. Imali smo obavjetenja o emu se je raspravljalo na tim sastancima, jer im je prisustvovao i ovjek koji je drao vezu s nama. El Huseini

12 arko Zgonjanin, bosanski Srbin, roen je 1916. godine u blizini Prijedora (sjeverozapadna Bosna). Bio je jedan od organizatora ustanka 1941. godine na Kozari i u Bosanskoj krajini. Poslije Drugoga svjetskog rata bio je jedan od elnika dravne policije u Bosni i Hercegovini. Umro je u Zagrebu 1970. 13 Planina u sjeverozapadnoj Bosni. 14 1941. 15 Grad u sjeverozapadnoj Bosni. 16 Komunistiko vodstvo. 17 Slavni partizanski heroj s Kozare. 18 Handar je naziv za dugu sablju koja je koritena u osmanskom razdoblju. 19 Za vrijeme Drugoga svjetskog rata Bosna je bila dio Nezavisne Drave Hrvatske. 20 Demal Bijedi roen je 1917. u Mostaru. Bio je lan jugoslavenske Komunistike partije od 1939. i sudionik komunistikog partizanskog pokreta od 1941. Za vrijeme i poslije Drugoga svjetskog rata bio je jedna od kljunih osoba u politikoj hijerarhiji. Iako je bio Bonjak-Musliman, otvoreno je pisao o primjerima muslimanske kolaboracije s nacistima (recimo, o muslimanskoj SS Handar diviziji). Poginuo je 1977. u zrakoplovu koji se sruio u blizini Kreeva (Bosna i Hercegovina). U vrijeme svoje smrti bio je jedan od vodeih jugoslavenskih politiara.

42

DRUGI SVJETSKI RAT

je insistirao na tome da Muslimani daju svoj doprinos pobjedi Njemake i nastojao da se formira posebna SS jedinica, ve pomenuta Handar divizija, a zatim jo jedna. Najreakcionarniji dio Muslimana, koji se opredijelio za NDH, odnosno Njemaku, raunao je da ta jedinica moe posluiti kao snaga kojom e Muslimani moi da kalkuliu u ovom ili onom momentu. Zloupotrebljavajui izuzetno teak poloaj muhadira [muslimanskih izbjeglica], neprijatelj je uspio da u ovu SS diviziju uvue i dobar dio njih. Formirajui Handar diviziju po brojnosti i ustrojstvu njemakih jedinica, nacisti su je poslali na prethodnu obuku u Francusku i Njemaku, da bi poetkom 1944. godine dola najprije u Srijem, a zatim u istonu Bosnu, gdje je izvrila brojne zloine. Bila je sastavljena od jednog broja okrvavljenih ustaa i oloa, podravana od najreakcionarnijih muslimanskih, faistiki orijentisanih krugova. Iz kakvih sredina su vrbovani pripadnici ove divizije, najbolje govore sauvani podaci vojnih i politikih organa Treeg rajha u tzv. NDH. Naime, prilikom vrbovanja dobrovoljaca u muslimansku SS diviziju, svakoj porodici iz koje je bio bar jedan dobrovoljac, bilo je zagarantovano snabdijevanje prehrambenim artiklima i novcem koliko su dobivali i vojnici Treeg rajha. Meutim, to nikada nije zaivjelo u praksi, jer rodbina ene, roditelji ili djeca, da bi to ostvarila, trebala je popuniti odreene obrasce, a oni to nisu mogli uiniti, jer su bili nepismeni.
Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), sv. 3, str. 398399

I23. Darko Stupari pie o formiranju prve partizanske jedinice u blizini Siska (Hrvatska) u lipnju 1941. U dvoritu kue obitelji Lasi u abnu te se veeri okupilo desetak komunista i skojevaca. Proli su stotinjak metara od sela i pod jednim hrastom odrali sastanak. Dogovarali su se do ponoi. lanovi partijskih organizacija iz oblinjih sela razili su se zatim zbog zadataka koje su trebali izvriti iste noi. Capo i Marijan ostali su sami pod hrastom, rasprostrli atorska krila i legli. Bila je to njihova prva partizanska no. Bili su prvi jugoslavenski partizani. U prvim danima partizanskog ratovanja ...svih je zanimalo koliko e trajati rat. Odnosno dokle emo ratovati, imamo li anse da dignemo ustanak itd. (...) Neki su pitali: Ako se zavuem u tagalj i ako budem ondje petest tjedana, hoe li sve ovo zavriti? Takvima smo odgovarali da e teko zavriti tako brzo, da je za nas najvanije da se orujem odupremo, da je to zasad naa odluka, ali da e takvu odluku donijeti cijela Partija.
Dedijer, str. 397

Kako je izgledala partizanska realnost u prvim danima pokreta otpora? to misli o elji za sakrivanjem u taglju?

I24. Svjedoenja o vienju ulaska Nijemaca, Talijana, Bugara i partizana u Ohrid tijekom Drugoga svjetskog rata Ulazak Nijemaca u Ohrid, 10. travnja 1941. U etvrtak naveer, oko pet sati, sva zvona poela su zvoniti jer su tada poele stizati njemake postrojbe. [...] Neki ljudi ekali su ih u sreditu, a Panto Rilkoski nudio im je kruh, sol i vodu. Bojali su se da je sve to otrovano, pa je Panto morao prvi probati a poslije su i oni jeli. Kasnije ih je jedan srpski

Koji su, po tvojem miljenju, bili motivi za pristupanje SS-u? Vjeruje li da obitelji dragovoljaca nisu primile hranu i novac koji su im bili obeani, iz razloga koji su navedeni u tekstu?

43

POLITIKI KONTEKST

pomorski asnik odveo i predao im mornaricu. Znao je njemaki i vjerojatno je bio Hrvat. Nakon to su proetali gradom, sjeli su ruati i jeli su hranu iz konzerve... Trgovine su bile zatvorene. Radile su samo dvije kavane, ali tamo nisu sluili ni pie, ni kavu i aj jer nije bilo eera... Ulazak Talijana, 11. travnja 1941. U noi izmeu petka i subote talijanske jedinice su dole s kolima punim vojnika i oruja... Talijani su bili prilino gladni i traili su od naroda jaja i pilie, kupovali su kruh i slino. Djeca su im prodavala hranu, a zauzvrat su dobivali novac lire i albanske leie. Ulazak Bugara, 12. svibnja 1941. Dvanaestog svibnja u pet popodne prvo je stigla bugarska policija. Primio ih je predsjednik opine, Ilija Kocareski. Petnaest dana poslije doao je i ostatak bugarskih trupa. Njemaki general Lindeman odrao je govor koji je prevoen i u kojem je rekao da je predao grad Bugarima jer je on njihov i oni trebaju njime upravljati. Onda je govorio bugarski general, koji je rekao da smo mi bili robovi srpskog naroda i izrazio zahvalnost njemakoj oslobodilakoj vojsci. Eto tako su se u Ohridu promijenili gospodari tri puta za mjesec dana... Ulazak partizana 15. listopada 1944. Petnaestog listopada (1944.) u nedjelju ujutro doli su partizani. Narod je znao da dolaze. Doli su jaui na konjima. Narod im je priredio velianstven doek. Bilo je mnogo ljudi, mladih i starih. [...] Sljedeeg dana dolo je jo partizana. Meu njima bile su ene naoruane bombama, strojnicama, redenicima, odjevene u hlae, to je bila prilina novost...
Mitreski, str. 230232, 280

Koje su slinosti, i koje su razlike izmeu ovih opisa? Je li mogue razabrati autorov stav prema razliitim vojskama koje su dolazile u Ohrid? Sl. 7. Bonjaci u ustakim jedinicama

Krito, str. 257

Ustae su posveivale osobitu pozornost Bonjacima (bosanskim muslimanima). Paveli je objanjavao da su brojke od 7,5 milijuna Srba i samo 2,5 milijuna Hrvata netone; ima 5,5 milijuna katolika i muslimana Hrvata. Kako bi privukli muslimane na svoju stranu, zvali su ih cvijee hrvatskog naroda. Bonjaci su formirali zasebne jedinice u ustakim snagama. Razlikovali su se od drugih jedinica po fesu, tradicionalnoj muslimanskoj kapi.

44

DRUGI SVJETSKI RAT

I25. Iskaz jednog djeteta o suparnitvu politikih skupina u Albaniji Sljedea varka koju su iskuali bila je da partizani, preodjeveni u njemake odore, dou k nama i kleveu komuniste, da vide hoemo li se sloiti s njima. Oni naklonjeni Njemakoj izvodili su istu varku sa svima u Arzi. Tri frakcije izvodile su istu varku sa svima u Arzi. Mukarci koji su dolazili u kue uvijek su bili iz nekog drugog dijela zemlje i u Arzi ih nitko nije poznavao. Na taj nain otkrivali su kako su se ljudi odnosili spram svake od frakcija.
Hysolli, str. 58

I26. Okruno pismo Sredinjeg vijea LN-a svim regionalnim komitetima u Albaniji (9. rujna 1943.) U sluaju saveznikog iskrcavanja, Vijee nacionalnog osloboenja mora biti prava vlast. Oni moraju oko sebe mobilizirati cijeli narod i ne smiju dopustiti da druge snage, kao Balli Kombetar, vre ikakav utjecaj na narod. (...) Od ovog trenutka snage Nacionalnog osloboenja moraju se dokazati na svakom mjestu, i kad doe do iskrcavanja, moraju se, kroz vijea Nacionalnog osloboenja, saveznicima predstaviti kao jedina vlast albanskog naroda. (...) Upravljanje Albanijom treba u cijelosti biti u rukama oslobodilakih vijea.
Smiley, str. 89

Kako su frakcije pokuavale otkriti tko ih zaista podrava, a tko ne? to ti ovaj odlomak govori o svakodnevnom ivotu civila? Koji je po tvojem miljenju mogao biti najbolji nain da se odgovori na pitanje o razliitim vojskama/frakcijama?

Kako ovo pismo savjetuje ljudima da se ponaaju u sluaju saveznikog iskrcavanja u Albaniji? Kako da pokuaju onemoguiti predstavljanje drugih politikih snaga? Kakav je bio odnos LN prema suparnikim politikim skupinama u Albaniji? Je li konani, pa ak i glavni cilj pokreta otpora bio dolazak vlast?

Opa pitanja za podpoglavlje I b. Napravi tablicu s tri stupca. U prvi upii okupacijske snage, u drugi komunistike snage, a u posljednji antikomunistike snage iz svakoga od izvora. Opii odnose izmeu komunistikih i antikomunistikih snaga koje su djelovale u istoj zemlji. Napravi popis snag koje su postojale u vaoj zemlji. Saznaj vie o njihovim voama i ciljevima. Kako su organizirane partizanske snage? Kakve su potekoe imale? Snage otpora nisu se borile samo za slobodu nego i za neke druge ciljeve. Koji su to ciljevi bili?

45

POLITIKI KONTEKST

I c. Odnosi s dvjema koalicijama i sa susjednim zemljama

I27. i I28. Novinski izvjetaj o vojnom puu i zbacivanju proosovinske vlade Kraljevine Jugoslavije. Pu se dogodio 27. oujka 1941., poslije pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu Idui iz periferijskih ulica povorke su se slivale jedna u drugu i rasle u monu reku. U povorci su bili izmeani radnici, nametenici, omladina, graani, seljaci i ene. Na elu povorke su noene dravne zastave... Celo vreme narod je demonstrirao svoje raspoloenje. Vikalo se : ivela narodna vlada!, ivela narodna vojska!, Vojska s narodom!, Traimo demokratska narodna prava!, Amnestija za politike osuenike!. (...) Na Slaviji su govorili predstavnici omladine i radnika i g. dr Dragoljub Jovanovi.21 Svi su izrazili radost to je ranija vlada smenjena i elju Beograda da se ne stane na pola puta, da se sauva mir i nezavisnost narodna. (...) Pred spomenikom Vuka Karadia odrano je nekoliko govora. Pored ostalih govornika govorio je profesor univerziteta dr Sima Miloevi. Narodi Jugoslavije, po reima g. Miloevia, ele da ouvaju narodnu nezavisnost, slobodu i da izvojuju demokratska prava.
Politika, 28. oujka 1941.

Izvjetaj vrhovnog rabina Jugoslavije dr. Isaka Alkalaja Jugoslavenskoj vladi u izbjeglitvu o dogaajima u Jugoslaviji od kraja oujka do kraja lipnja 1941. Toga dana [26. oujka] dolo je do nereda po svim srednjim kolama istovremeno... Kroz sva odeljenja orilo se bolje rat nego pakt, bolje grob nego rob... rasputene su sve kole a uvee je dolo do demonstracija na Kalemegdanu i Slaviji. Grki konzulat je

bio prepun mladih ljudi izmeu 17 i 20 godina koji su hteli da se prebace u Grku i tamo bore kao dobrovoljci. (...) im se ulo za preokret, sve su ulice okiene zastavama, a mnoge i cveem. Ve u est sati ujutru [27. oujka] ulice su bile prepune sveta, seljaka u sveanom ruhu koji su neprestano pristizali iz okolnih sela, radnika, intelektualaca, aka i graana, staro i mlado, sve je to bilo izalo da d oduka svojoj radosti, sve se to uzajamno grlilo, plakalo, pevalo i klicalo. Toga dana pozdrav je bio iveo Kralj, ivela Jugoslavija (...) Englesko, ameriko, rusko i grko poslanstvo bili su prosto opsednuti. Pojedine grupe ile su od poslanstva do poslanstva, prodirale u dvorita i igrale kola doekivane od do suza tronutih efova i osoblja delegacija. (...) Obrazovane su povorke sa zastavama jugoslovenskim i saveznikim na elu i ile prema centru, kliui Kralju, Otadbini i vojsci, viui protiv Hitlera i njegovih plaenika. (...) Oko podne dolo je do velikih demonstracija pred Nemakim saobraajnim biroom. Jedan ovek stao je na prozor drei veliku Hitlerovu sliku i zapalio jedan njen ugao. Slika je polako gorela a frenetino pljeskanje onih dole prolamalo se i dopiralo ak do drugih krajeva varoi. Zatim su dvojica izvukli nemaku zastavu sa kukastim krstom i zubima je rastrgli.
Tokovi istorije, 12/1997., str. 181182

Kakva je bila reakcija stanovnitva na to to je jugoslavenska vlada potpisala pristupanje Trojnom paktu i na vojni pu koji je potom uslijedio? Koji detalj otkriva da su demonstranti bili svjesni da ti dogaaji mogu uzrokovati napad Njemake na Jugoslaviju?

21 Dr. Dragoljub Jovanovi (1895. - 1977.), sveuilini profesor, bio je voa lijevog krila Seljake stranke. Poslije Drugoga svjetskog rata, Titov reim osudio ga je na dugogodinji zatvor zbog njegovih opozicijskih aktivnosti.

46

DRUGI SVJETSKI RAT

Sl. 8. Masovne demonstracije protiv sila Osovine u Beogradu 27. oujka 1941.

Branko Petranovi, Nikola uti, 27. mart 1941.

Hitlerova estoka reakcija na vojni pu koji je organizirala skupina jugoslavenskih asnika kao reakciju na pristupanje jugoslavenske vlade Trojnom paktu 25. oujka iskazala se u napadu na glavni grad Jugoslavije 6. travnja 1941. i u unitenju prve jugoslavenske drave.

generacija. Bugari nisu vjerovali da e ratom ili sudjelovanjem u velikom meunarodnom savezu popraviti svoje ivotne uvjete. Tipian primjer izgubljene vjere Bugara da ih u meunarodnoj politici u to vrijeme eka srea daje sljedei vic, vrlo popularan u to vrijeme: Pio sretne seoskog uitelja i pita ga: Uitelju, ovog puta emo ostati neutralni, zar ne? Ne, ne, odgovara uitelj, koji je strunjak za meunarodnu politiku, ovaj put Bugarska nee biti njemaka saveznica. Sada idemo s Engleskom! Odlino! Neka jednom i Engleska dobije batine!
Katsarov, str. 547548

Zbog ega je veina Bugara htjela izbjei novi rat? Jesu li oekivali da e im potonji svjetski sukob donijeti ikakvu dobrobit?

I29. Iz sjeanja Konstantina Katsarova22, poznatog bugarskog odvjetnika, o prvoj godini Drugoga svjetskog rata U toj fazi drle de guerre, u Bugarskoj se rat, barem na povrini, jedva osjeao, u politikom kao i u vojnom smislu. Unutarnja situacija poivala je na carskom autoritetu, a on je opet poivao na vojsci oienoj od asnika koji se bave politikom i na ministrima koji nisu lanovi nijedne stranke. Vanjska politika zemlje bila je politika ekanja, politika kursa proi neopaeno. (...) Bugarska je bila neutralna. Ta rije je imala osobito privlanu snagu za Bugare. Vodili smo tri rata i propatili dvije nacionalne katastrofe koje su pokopale nacionalne ideale kojima se nadahnjivala naa

I30. Poznati bugarski novinar Danail Krapev o optubi da Bugarska ne prua otpor njemakoj vojsci Zato nisu zaustavili njemaku vojsku? Neke zemlje kritiziraju Bugarsku to je dopustila njemakoj vojsci, svojem savezniku u Svjetskom ratu, da proe kroz njezin teritorij. Moramo naglasiti da su te zemlje Velike sile. Mi, Bugari, imamo svako pravo upitati ih: zato oni, koji kritiziraju Bugarsku to je dopustila njemakoj vojsci da proe kroz njezin teritorij, nisu zaustavili istu tu vojsku u njezinu maru prole ili pretprole godine? (...) Zato nisu doli na donji tok Dunava zaustaviti Nijemce, nego ele da sedam milijuna Bugara, koji su bili njemaki saveznici u Svjetskom ratu, sprijei Nijemce da prijeu veliku rijeku?

22 Konstantin Katsarov roen je 1898. u Sofiji. Bio je profesor Pravnog fakulteta Sveuilita u Sofiji (1931. - 1953.). Nepravedno je osuen 1953. Osloboen je, jer je poslije utvreno da je njegova presuda bila pogreka pravosua. Poslije ukidanja presude, emigrirao je u vicarsku.

47

POLITIKI KONTEKST

Na kraju krajeva, ne bi trebalo zaboraviti da je Bugarska rtva Versailleskog ugovora, koji je za nju poeo u Bukuretu, a zavrio u Neuillyju. Zato bi sedam-milijunska nacija bila obvezna zaustaviti juri osamdeset milijuna Nijemaca koji hrle stvoriti novu Europu? I Bugarska i Njemaka rtve su pobjednika u ratu koji se vodio prije dva desetljea, i mi ekamo da pobijedi pravda (...) Novine Zora, Sofija, 6. oujka 1941.
Krapev, str. 210211

Koji su razlozi Krapevljeve sree u povodu ovoga dogaaja? Odnosi li se njegova srea na cijelu Jugoslaviju ili samo na njezin dio? Zato? to taj lanak govori o svojem autoru?

Sl. 9. Rumunjske novine: kralj Mihail, general Antonescu, Mussolini, Hitler (1941.)

to su autorovi argumenti? Jesu li oni uvjerljivi? Kakav je Krapevljev stav prema Njemakoj i Nijemcima?

I31. Danail Krapev komentira brzu pobjedu Njemake nad Jugoslavijom u travnju 1941. Sruena je zemlja koja je 1885. napala Kneevinu Bugarsku jer se Juna Bugarska prikljuila sjevernoj. Sruena je zemlja koja je 1913. perfidno odbacila savezniki sporazum izmeu Bugarske i Srbije i izazvala rat meu saveznicama (Drugi balkanski rat). Sruena je zemlja koja je na mirovnim pregovorima u Bukuretu htjela dobiti Carevo selo, isto kao i da slomimo zube u Sofiji, kako je izjavio srbijanski predstavnik Spalajkovi. Sruena je zemlja koja je dala Grkoj domovinu irila i Metoda. Sruena je zemlja koja je pripremila atentat na austrijskog princa prestolonasljednika, izazvavi time Svjetski rat. Sruena je zemlja koja je pridonijela izbacivanju Bugarske iz egejske regije. Kaemo zemlja, a ne srpski narod, jer narod nije kriv; kriva je njihova vladajua inteligencija, koja je oduvijek mrzila Bugarsku... Ne samo to je ta zemlja potlaila vie od milijun Bugara, odvajajui ih od nas i pokuavajui im uzeti srca, due i materinski jezik, nego je i iznutra potkopavala Bugarsku... Isus Krist je ustao iz mrtvih! Od sada e graani Bugarske disati slobodnije. Radujmo se!
Krapev, str. 145146 Universul, 26. listopada 1944.

Universul, br. 130, 15. svibnja 1942.

Sl. 10. Rumunjske novine: kralj Mihail i generalisimus Staljin (1945.)

48

DRUGI SVJETSKI RAT

Usporedi ovu fotografiju s prethodnom. Koje je tvoje miljenje o rumunjskoj vojsci i o politiarima koji mijenjaju stranu? Misli li da je novo drugarstvo iskreno? Objasni svoj odgovor. I32. i I33. Izvadak iz promemorije (18. listopada 1941.) ondanjeg premijera slubene grke vlade u Kairu Emmanouila Tsouderosa nekadanjega bankara poznatog po liberalnim pogledima i suprotstavljanju Metaxasovu reimu upueno Britancima Povratak Kralja i njegove obitelji u nau zemlju pitanje je asti, jer je on slijedio ispravnu i hrabru politiku, ali i zato to je to u najboljem interesu nas samih i naih saveznika. Svako dovoenje reima u pitanje, do kojeg bi moglo doi poslije rata, bacilo bi Grku u sukobe i anarhiju bez kraja. Ako se nai prijatelji raduju poslijeratnoj Grkoj, sposobnoj nastaviti voditi svoju vanjsku politiku i zadrati koristan politiki utjecaj na Mediteranu i na Balkanu, oni moraju ve sada pripremiti tlo koje e onemoguiti da se u Grkoj dogode takve anomalije.
Fleischer, sv. 1, str. 181

u, i da ne bude nikakva jaza iz kojeg bi EAM mogao izvui korist. To bi bilo mnogo lake izvesti ako bi se materijal mogao predati u lukama koje su nam lako dostupne. Naravno, feldmaral za Bliski istok razmatra razne putove i naine i uzet e u obzir navedene razloge.
Iatridis, str. 227

Kako Tsouderos pokuava uvjeriti saveznike da je povratak kralja u njihovu najboljem interesu? to ti misli o njegovim argumentima?

Poruka britanskog Ministarstva vanjskih poslova britanskom ministru u Kairu 14. kolovoza 1944. Ono to bi bolje posluilo naim interesima bila bi predaja Nijemaca u trenutku kada nae snage budu spremne ui u Grku, pod uvjetom da oni predaju i ukupno njemako oruje i zalihe, kako ne bi pale u ruke EAM-

Njemaka je zapoela invaziju na Grku u travnju 1941. i grke, kao i britanske trupe brzo su svladane. Tri dana prije pada Atene, 23. travnja, general Tsolakoglou je, bez suglasnosti vlade, sklopio s Nijemcima sporazum o primirju. Kralj i njegova vlada povukli su se na Bliski istok. U Grkoj je uspostavljena kolaboracionistika vlada. U oujku 1944. EAM je osnovao Politiki komitet nacionalnog osloboenja koji je trebao upravljati Grkom i koji je predstavljao neposrednu prijetnju vladi u egzilu. Novi predsjednik vlade u egzilu Georgios Papandreu, pod britanskim pokroviteljstvom, poeo je sastavljati vladu nacionalnog jedinstva. Na kraju je EAM-u u novoj vladi dao pet drugorazrednih ministarstava. Papandreuova vlada vratila se u osloboenu Atenu u listopadu 1944., praena nevelikim britanskim snagama. Papandreu nije dao prednost zahtjevima za kanjavanje kolaboracionista. No glavni je problem leao u razvojaenju gerilskih vojski i njihovom zamjenom nacionalnom vojskom. EAM-ovi kandidati povukli su se iz kabineta, a nekoliko dana poslije, 3. prosinca 1944., EAM je organizirao masovne prosvjede. Policija je pucala i ubila oko petnaestero ljudi. Jedinice ELAS-a napale su policijske postaje; u Ateni su voene estoke uline borbe izmeu ELAS-ovih postrojbi i britanskih i vladinih snaga. Na kraju su u toj bitki prevladale britanske trupe.

Kakvog se jaza bojalo britansko Ministarstvo vanjskih poslova? Zbog ega?

49

POLITIKI KONTEKST

I34. Brigadni general Myers, zapovjednik britanske vojne misije u Grkoj, procjenjuje utjecaj otpora nacistima na sveukupan tijek rata Uskoro nakon okupacije Grka je za neprijatelja zadobila znatnu strateku vanost. Ne samo da su zemlju cijedili kako bi dala to vie domaih proizvoda, nego su i njezine luke, pogotovo Pirej, koritene kako za opskrbu neprijateljskih zranih baza na otocima u istonom Mediteranu, tako i za dostavu vojnih potreptina preko mora do sjeverne Afrike. U jesen 1942., ba kada smo probili crtu kraj El Alameina, sruen je vijadukt kraj Gorgopotamosa, i jedini eljezniki put do Atene bio je presjeen na est kritinih tjedana23 tijekom kojih se neprijatelj nije bio mogao sluiti Pirejem za ojaavanje svojih postrojbi u sjevernoj Africi, osim malih priuva, kao to je ve bio sluaj u junoj Grkoj. iroko rasprostranjene sabotae komunikacij u lipnju i srpnju 1943. privremeno su odsjekle dvije njemake divizije od glavnog bojita na Siciliji. To je znatno pridonijelo ukupnom planu, uspjenom iskrcavanju i zauzimanju otoka. Procjenjuje se da su izmeu 1941. i 1944. andartes24* nanijeli neprijatelju gubitke vee od dvadeset pet tisua. Zna se da je vie od sto pedeset lokomotiva bilo oteeno ili uniteno. Vie od sto mostova dignuto je u zrak. Vie od dvjesto pedeset brodova od oko ezdeset osam tisua tona potopljeno je ili oteeno sabotaom. Tijekom 1943. djelovanja andartesa zaustavila su trinaest talijanskih divizija u Grkoj. Poslije talijanske kapitulacije Nijemci su tamo bili prisiljeni drati est divizija. Da je neprijatelj oslabio svoju okupacijsku vojsku prije no to je u planinama izbio graanski rat, ozbiljno bi riskirao da Grci podignu svenarodni ustanak.
Myers, str. 280281

Zato je Grka imala strateko znaenje za Nijemce? Po emu je bilo vano unitenje vijadukta kraj Gorgopotamosa? Sl. 11. Fotografija iz rumunjskih novina: prijateljstvo izmeu rumunjske vojske i Crvene armije asnici na fronti

Universul, Bukuret, 6. listopada 1944.

Koje je godine mogla biti snimljena ova fotografija? Objasni svoj odgovor.

I35. Postupanje s engleskim zarobljenicima u Rumunjskoj (1944.) Iako dolazim kao neprijatelj, Antonescu je obavijestio Chasa da e nas zatititi od Nijemaca. Nisu morali izmiljati za Nijemce nikakav izgovor zbog ega nas uzimaju u zatitu i zahvaljujui tome, profesor Mihai Antonescu ... e nam pomoi napisati nae izjave. Ni u kojem sluaju ne smijemo priznati da smo poslani radi sabotae nafte, jer bi takav in protiv strateke sirovine pruio Nijemcima valjan argument da nas preuzmu... Eto,

23 Ruenje eljeznikog vijadukta kraj Gorgopotamosa u studenome 1942., preko kojeg je prelazila eljeznika pruga SolunAtena, bilo je jedna od najspektakularnijih akcija pruanja otpora u okupiranoj Europi. Izveli su ga gerilci, lanovi ELAS-a i EDES-a, i saboteri koje je padobranima u Grku spustila Britanska uprava za posebne operacije. 24 * Partizani.

50

DRUGI SVJETSKI RAT

tako je najblii Hitlerov saveznik kvisling uhvatio tri britanska padobranca, zatim im ponudio svoju zatitu, a potom poslao vlastitog ministra vanjskih poslova da ih poui kako se ponaati pri ispitivanju s Nijemcima. Koliko bi ljudi kod kue naviklih da o ratu prosuuju na opi i manje dvosmislen nain moglo uope pomisliti da je tako neto mogue?
Porter, str. 161

MARAL TITO je rekao da, kao to je nekoliko puta javno izjavio, ne eli uvesti komunistiki sustav u Jugoslaviju, ako ne iz drugih razloga, onda stoga to se oekuje da e veina europskih zemalja nakon rata ivjeti u demokratskom sustavu, od ega se Jugoslavija ne smije razlikovati.
TitoChurchill: Strogo tajno, str. 277

Ovaj izvjetaj napisao je Ivor Porter, engleski obavjetajac poslan u Rumunjsku sa zadatkom uspostave veze s Iulijum Maniuom25, voom demokratske opozicije. Postupanje kojem su bili podvrgnuti zarobljenici pokazuje stav Antonescuove vlade, koja je, usprkos slubenim izjavama vjernosti Njemakoj, nastojala stei simpatije sil unutar saveznikih snaga.

Je li Tito bio iskren prema Churchillu?

I37. Zapovijed talijanskog kralja Vittorija Emanuelea III. od 3. svibnja 1941. o aneksiji Ljubljanske provincije Italiji KRALJEVA ZAPOVIJED OD 3. SVIBNJA 1941. XIX., BR. 291 Osnivanje Ljubljanske provincije VITTORIO EMANUELE III. (...) lanak 2. Naredbom Kralja izdanom na prijedlog faistikog Ducea i ministra vanjskih poslova, Ljubljanska provincija e zbog kompaktnog slovenskog stanovnitva uivati autonomni status, ime e se uzeti u obzir etnike znaajke stanovnitva, geografski poloaj zemlje i njezine posebne lokalne potrebe. lanak 3. Upravna vlast bit e u rukama Visokog povjerenika imenovanog Kraljevom naredbom, na prijedlog Ducea, premijera i ministra unutarnjih poslova. lanak 4. Visokom povjereniku pomagat e vijee sastavljeno od etrnaest lanova izabranih iz proizvoakih skupina slovenskog stanovnitva. lanak 5. Za stanovnike Ljubljanske provincije nee biti obvezne vojne slube. lanak 6. Nastava u osnovnim kolama

Koje je, po tvojem miljenju, objanjenje neuobiajenog postupanja s ratnim zarobljenicima?

I36. Iz zapisnika o razgovoru izmeu J. B. Tita i W. Churchilla u Napulju 12. kolovoza 1944. (...) MARAL TITO je rekao da, to se tie Srba, on nije u svai s njima, nego samo s Mihailovievom skupinom koja je okrenula puke protiv partizana u najkritinijem trenutku. (...) MINISTAR PREDSJEDNIK je rekao da je pravo rjeenje za Jugoslaviju demokratski sustav koji bi se oslanjao na seljake, dok bi uvjeti na seljakim imanjima postupno postajali sve bolji.

25 Iuliu Maniu (1873. - 1953.), rumunjski politiar. Istaknuti voa rumunjskog nacionalnog pokreta u Transilvaniji u vrijeme AustroUgarske Monarhije. U meuratnom razdoblju Maniu je bio jedna od glavnih politikih figura, postojano promiui demokratske ideje. Bio je voa demokratske politike oporbe u vrijeme Antonescuove vlade. Komunisti su ga osudili i zatvorili (1947.). Umro je u zatvoru u Sighetu.

51

POLITIKI KONTEKST

odravat e se na slovenskom jeziku. Na drugom i treem stupnju kolovanja bit e izborna nastava talijanskog jezika. Sve slubene odluke tiskat e se na oba jezika. (...)
Ferenc, str. 33

Kako komentira lanak 4.?

Talijanske snage okupirale su zapadne i june dijelove Slovenije. Poslije kratkotrajne vojne uprave, talijanski su okupatori transformirali svoje okupirane teritorije u takozvanu Ljubljansku provinciju (Provinzia di Ljubliana). Njome je upravljao visoki povjerenik. Nekoliko dana nakon okupacije vlast je preuzelo slovensko tijelo pod imenom Nacionalno vijee, ali je ono trajalo samo nekoliko mjeseci i nije imalo nikakvu stvarnu mo. Pravno, Ljubljanska provincija bila je jedna od talijanskih provincija. Dobila je autonoman status koji se manifestirao u razliitoj tituli njezina upravitelja (visoki povjerenik umjesto prefekt, kako je titula glasila u Italiji), u dvojezinosti, u formalnom suupravljanju, tj. sudjelovanju savjetodavnog vijea za Ljubljansku provinciju, iji su lanovi bili Slovenci, i na kraju, u injenici da slovenski graani nisu morali sluiti vojsku. Nakon talijanske kapitulacije nekadanje talijansko okupacijsko podruje preuzeli su Nijemci.

I38. Anegdota Ivana Venedikova, poznatog bugarskog arheologa, o njegovim odnosima s Nijemcima u Makedoniji Tada je Stamen Mihajlov doveo njemakog vojnika, arheologa. Bio je tipian Nijemac, plav, visok, u uniformi; nalazio se sa svojom postrojbom u Skopju. Imao je oko trideset pet godina i specijalnost mu je bila prethistorijsko razdoblje... Posljednji put kad sam ga vidio, Lange mi je ispriao vic o nama, Bugarima: Pria se da vas ima dvanaest milijuna, rekao je. Ne, samo est. Ne, dvanaest: est milijuna je uz nas, a drugih est uz Sovjetski Savez, rekao mi je. To me je rastuilo, ali nita nisam rekao. Je li mogue da je on u pravu?
Venedikov, str. 238239

to je skriveni njemaki prigovor? Na temelju ega je stvoren?

Opa pitanja za podpoglavlje I c. Koji su imbenici utjecali na odluke o stanovitim koalicijama? Zbog ega su politiki djelatnici mijenjali koalicije? Jesu li aktivnosti stanovitih vodeih linosti bile u skladu s proklamacijama koje su iznosili poetkom rata?

52

DRUGI SVJETSKI RAT

I d. Vjerske organizacije
I39. Poslanica nadbiskupa Janjine (Ioannina, Grka) svim kranima pod njegovom nadlenou (10. rujna 1943.)26 Kranima nae pokrajine Devetog dana ovoga mjeseca vojnu upravu nad Epirom preuzele su njemake okupacijske vlasti. Slubeni predstavnici te vlasti obznanili su da njemaka vojska poduzima mjere zatite miroljubivog stanovnitva koje potuje zakon, ali da pripadnike gerile smatra neprijateljima ne samo njemake vojske, nego i miroljubivih graana, koji e snositi posljedice strogog kanjavanja, jer e biti nuno poduzeti otre mjere, ne razlikujui krivce i nevine. Koristimo ovu priliku da se jo jednom obratimo naem kranskom narodu i podsjetimo ga na to koliko su kritina ova vremena, te da uputimo oinsku opomenu i savjetujemo ga da se suzdri od svakoga nezakonitog ina, i da uvjerimo lakovjernije meu njima da se suzdre od suradnje s gerilom kao i od pomaganja gerili, kako bi se sprijeilo stradanja nevinih ljudi. U potpunosti shvaamo tjeskobu u svim duama, ali uime nae pastirske dunosti, uime njene ljubavi za nae stado, uime cijelog ivota provedenog u zatiti i sluenju stada koje nam je povjereno, pozivamo sve da stave na stranu osobne interese u korist opeg dobra, za dobro mnotva nedunih, izloenih bezbrojnim opasnostima, i pozivamo na razboritost, na puno razumijevanje teine okolnosti i na strpljenje. Oekujemo i nadamo se da e ovaj na krajnji poziv naii na dunu pozornost i da e biti uvaen. S usrdnim molitvama Bogu Ioannina, 10. rujna 1943. Spiridon, nadbiskup Ioannine
Fleischer, sv. 2, str. 222
26 Vidi i izvore III-6. i III-7.

to je janjinski nadbiskup savjetovao kranima koji su bili u njegovoj nadlenosti? to su bili motivi davanja takvog savjeta? Moe li se iz te poslanice vidjeti je li janjinski nadbiskup odobravao akcije njemakih vlasti ili ne?

I40. Pismo nadbiskupa Damaskina i drugih uglednih Grka Gntheru von Altenburgu njemakom veleposlaniku u Grkoj Nadbiskup Damaskin i drugi ugledni Grci Gnteru von Altenburgu, veleposlaniku i opunomoeniku Rajha u Grkoj Atena, 24. oujka 1943. Vaa ekselencijo, Mi, dolje potpisani, ovim pismom ne teimo na bilo koji nain umijeati se u pitanja ope taktike njemakih vlasti u ovoj zemlji ili bilo gdje drugdje, nego Vam samo elimo iznijeti stanovita razmiljanja u vezi s pitanjima koja su posljednjih dana drala grko drutvo u stanju sumnje i uznemirenosti, u uvjerenju da ete ih ispitati u duhu istinske dobre volje i jo dubljeg razumijevanja. Pitanje o kojem je rije odnosi se na protjerivanje idovske zajednice grke nacionalnosti iz Soluna, zajednice koja je bila vrlo dugo i u cjelini zakonom integrirana u ustanove ove zemlje, i ne samo to nikada nije davala razloga za pritube od ma i jednog Grka, nego je, naprotiv, uvijek davala primjer ozbiljne i kooperativne solidarnosti s njima, a u trenucima krize dokazala da je u stanju samozatajno se rtvovati za dobrobit svoje zemlje. (...) Treba primijetiti i to da se mentalitet idova u Grkoj razlikuje od mentaliteta idova u Njemakoj, i da oni ak ne znaju ni jezik svojih istovjernika u Poljskoj, kamo ih alju.

53

POLITIKI KONTEKST

Uzimajui sve to u obzir i imajui u vidu da su nai odnosi sa idovskom zajednicom tijekom cijele grke povijesti uvijek bili skladni i prijateljski od dubin antike preko vremena Aleksandra Velikog i njegovih nasljednika, tijekom svih epoha tolerantnoga grkog kranstva, sve do naega dananjeg ivota kao nacije vjerujemo da Vaa ekselencija, u svojstvu regulatora prilika u naoj zemlji tijekom sadanjeg rata, nee oklijevati prihvatiti na zahtjev i odluiti da se obustavi protjerivanje idovske zajednice iz Grke, barem privremeno, dok se pitanje idova u Grkoj ne proui u svjetlu posebnog i temeljitog istraivanja. (...) Vaa ekselencijo, Uime istih onih uzvienih ideja koje su grki duh i visoka kultura Vae zemlje podigli toliko visoko da su postali deviza sveobuhvatna prestia i trajnog autoriteta, molimo Vas da protjerivanje naih idovskih sugraana, prema naem zahtjevu, bude obustavljeno i da se ta odluka sprovede to prije, i uvjeravamo Vas da e cijeli grki narod dostojno i visoko cijeniti velianstvenu povijesnu gestu koju ete uiniti.
Dokumenti o povijesti grkih idova, str. 264265

Kako su autori ovoga pisma pisali o idovskoj zajednici u Grkoj? to su traili da veleposlanik uini? Jesu li ugledne javne osobe dovele sebe u opasnost potpisujui ovo pismo (imaj u vidu njemaku antisemitsku politiku, kao i brutalnost samoga reima)? Zbog ega su, po tvojem miljenju, autori pisma naglasili da se ... mentalitet idova u Grkoj razlikuje od mentaliteta idova u Njemakoj...?

I41. Katolika crkva Albanije o talijanskoj invaziji na Albaniju Od povijesnog dana 7. travnja 1939. Albanija je imala sree, zahvaljujui velikom Duceu, njegovoj ekselenciji Benitu Mussoliniju, spasitelju Albanije, i u skladu s voljom koju je albanski narod izrazio putem Ustavotvorne skuptine 12. travnja 1939., Albanci i njihov bratski talijanski narod ujedinjeni su u svojoj sudbini, koja je prirodno predodreena od davnih vremena. Pod blistavom krunom Savoje i pod njegovim velianstvom Vittorijem Emanuelom III., velikim kraljem i trostrukim pobjednikom, postali su jedno, kao dio Rimskog Carstva. Od toga sretnog vremena Albanci su slobodni i bez straha izraavaju svoje osjeaje i tenje u svim stvarima, to nisu smjeli od vremena njihova legendarnog voe Gjergja Kastriota Skenderbega.
Hylli i Drits (Zvijezda svjetlosti), prosinac 1940., str. 601

Pravoslavna crkva, koja je tijekom cijele okupacije djelovala u Ateni, igrala je vanu ulogu u vjerskim i politikim dogaajima tijekom toga razdoblja i nastojala je pomoi idovima u bijegu ili skrivanju, a time i u preivljavanju. Kada su poele prve deportacije idova, nadbiskup Damaskin organizirao je sastanak vodeih akademskih graana, sudaca i pravnika, kao i predsjednike i tajnike sindikat i profesionalnih udruga. Napisane su peticije kvislinkoj vladi i opunomoeniku Reicha, a potpisali su ih Damaskin i dvadeset jedan uglednik, izraavajui uasavanje grkog naroda zbog deportacija i zahtijevajui da se s njima odmah prestane.

Ovo je izvadak iz lanka objavljenog u asopisu Zvijezda svjetlosti (Hully i Drits), koji je bio slubeno glasilo katolike crkve i jedan od najuglednijih asopisa u Albaniji.

54

DRUGI SVJETSKI RAT

I42. i I43. Sarajevski Bonjaci o situaciji u Bosni i Hercegovini (koja je u to vrijeme bila dio Nezavisne Drave Hrvatske) U tom krugu pojavila se 12. 10. 1941. Rezolucija koju je potpisalo oko sto sarajevskih Muslimana, sainjena na prijedlog glavnog odbora El Hidaje,27 drutva muslimanskog svetenstva. Rezolucija konstatuje teko stanje Muslimana u Bosni i Hercegovini, osuuje nasilja prema Srbima i Jevrejima, odbacuje odgovornost Muslimana za poinjena zlodjela i istovremeno osuuje one Muslimane neodgovorne elemente, koji su uestovali u nasiljima. Potpisnici Rezolucije formulisali su na kraju zahtjeve, meu kojima su najvaniji: uspostavljanje sigurnosti ivota, asti, imovine i vjere za sve graane u dravi bez ma kakvih razlika, kao i da ubudue sprijee ma kakve akcije koje e po svojoj naravi izazivati pobune i krvoprolia u narodu.
Redi, str. 16

eno je najprije u Njemaku, a zatim upueno u junu Francusku, gdje je bilo podvrgnuto posebnoj disciplini, vojnoj obuci i politikom vaspitanju. Glavni cilj vaspitne nastave bio je da se kod pripadnika ove divizije razvije fatalistika predanost islamu i ratnim ciljevima Treeg rajha, meu kojima je osloboenje svih Muslimana, naroito muslimanskog Bliskog istoka, od posebnog znaaja. Nosioci vaspitanja vojnog sastava 13. SS-divizije bile su mlade muftije, koje su prethodno sticale panislamsko obrazovanje u specijalnoj koli koju je osnovao veliki jerusalimski muftija El Huseini u Berlinu.
Redi, str. 16

Usporedi ova dva izvora. Na koji se nain razlikuju djelovanja raznih lanova muslimanskog sveenstva? Moe li nai sline primjere u svojoj zemlji?

I44. i I45. Govor rumunjskog patrijarha Nikodima, odran na Pravnom fakultetu u Bukuretu 1942. Jo je jedna stvar koju trebamo imati na umu. Nai su neprijatelji takoer i neprijatelji kria, neprijateljski raspoloeni prema civilizaciji utemeljenoj na neopisivoj muci i rtvovanju, na svetom Evanelju te na znanosti u njegovoj slubi. Boljevici hule boga i bore se za unitenje kria i svega to je njegovom snagom podignuto, prevru zemlju naih praotaca i unitavaju grobove28. (...) S korijenima duboko u prolosti punoj krvi, branimo ovakvo naslijee, koje pripada i cijelom civiliziranom svijetu. Borimo se za sveti kri i za sveto Evanelje i molimo se bogu i Isusu Gospodaru.
Universul, 79/2. oujka 1942., str. 4

Neki predstavnici Bonjaka bili su zgroeni zloinima koje su vlasti NDH poinile nad srpskim i idovskim stanovnitvom u Bosni i Hercegovini tijekom 1941. U listopadu 1941. izdali su rezoluciju u kojoj su iznijeli svoje stavove.

Islamsko sveenstvo i formiranje Bonjake SS-divizije 1943. Glavnu ulogu u regrutiranju vojnika u SS diviziju imali su islamske muftije i imami. U tom pogledu naroito su bili aktivni imami Mustafa Malko i Halim Malko, koji su pred damijama drali propagandne govore i pozivali vojne obveznike Muslimane da se jave u 13. SS-diviziju. Vrbovano ljudstvo preba27 28

El Hidaja je bila kljuna islamska organizacija u Bosni i Hercegovini. Tvrdnja se odnosi na okupaciju Besarabije i Bukovine od Sovjetskog Saveza u ljeto 1940.

55

POLITIKI KONTEKST

lanak iz novina: Sestrinske crkve. Velike perspektive pravoslavlja Mihaia Burlacua im je prestao rat na Istoku, pao je crni veo koji je razdvajao dvije susjedne bratske pravoslavne crkve onaj veo to je stajao izmeu nae starije sestre, Patrijarije Ruske pravoslavne crkve, i njezine mlae sestre, Patrijarije nae Rumunjske pravoslavne crkve. (...) I u rijeima upuenima okrugu, njegova svetost Nikodim, patrijarh Rumunjske pravoslavne crkve izrazio je potovanje Ruskoj pravoslavnoj patrijariji, naoj starijoj sestri: Nedavno se njegova svetost Aleksej, arhiepiskop lenjingradski i novgorodski... obratio pravoslavnim vjernicima nae voljene zemlje bratskim rijeima poticanja i okrepljujueg ohrabrivanja nade naega voljenog naroda i za dobrobit nae svete crkve. Te misli nae starije sestre u Isusu Kristu izazivaju u nama veliku radost. Naa je iva elja da je vidimo obnovljenu i ojaanu, zajedno s naom starijom sestrom u Bogu, svetom pravoslavnom crkvom Saveza Sovjetskih Socijalistikih Republika; u duhu kranske i bratske ljubavi, najbliu vezu. (...) Ali, velike i nove perspektive otvaraju se pravoslavlju u budunosti. Teolozi i sveenstvo svih pravoslavnih crkvi na Balkanu ozbiljno su se pripremali ekajui novi ekumenski sabor. Ali ekumenskog sabora ne moe biti bez sudjelovanja starije sestre, ruske pravoslavne patrijarije. Nai su teolozi poduzeli ozbiljna izuavanja i istraivanja Anglikanske crkve, usporeujui je s drugim pravoslavnim sestrinskim crkvama. No do konanog zakljuka nisu mogli doi bez ekumenskog razumijevanja svih pravoslavnih crkava. Zato je i s naega vjerskog stajalita objanjivo to je Anglikanska crkva toplom molitvom i pobonim potovanjem pozdravila trenutak ponovnog bratskog ujedinjenja dvaju kranskih pravoslavnih naroda.
Universul, 29/28. 10. 1944.

Na koji se nain razlikuju ova dva teksta? to moe zakljuiti iz ove dvije izjave patrijarha Nikodima o vanjskim pritiscima? Je li se, po tvojem miljenju, promijenio stav spram boljevika? Ako jest, to je mogao biti razlog za tu promjenu?29 Obrazloi svoj odgovor.

I46. Uhienje patrijarha Gavrila od Gestapoa u samostanu Ostrog, 23. travnja 1941. Posle kapitulacije jugoslovenske vojske 16. aprila, ja sam jo ostao u Ostrogu. Imao sam nameru da se vratim to pre u Patrijariju u Beograd. No to nije bilo lako izvodljivo. Putevi su bili razoreni, a benzina nije bilo, niti je bilo mogunosti da se ma sa koje strane nabavi. Okupator je takorei sve puteve, ionako slabe, upropastio sa svojim blindiranim kolima i tenkovima. ekao sam koliko toliko pogodan momenat za moj povratak. Neto pre 6 asova izjutra, 23. aprila, zakucao je Milutin30 na moja vrata. To me je jako iznenadilo. Odmah sam pomislio da se neto desilo. Tako je i bilo. Samo to je Milutin uao u moju sobu, saoptio mi je: Vaa Svetosti, Nemci su doli i trae vas. Bio je uznemiren i vrlo uzbuen. Videi to njegovo neraspoloenje, ja mu rekoh: Budite, molim vas, prisebni i nemojte da klonete duhom. Vama se nee nita dogoditi, jer vi nemate nikakve krivice. Nemci mene trae. Tek to sam zavrio reenicu, upadoe bez kucanja etiri Nemca u vojnikim uniformama, sa crnim kouljama, ispisanim inicijalima na rukavima i reverima od bluze SD, to znai: Politika policija GESTAPO... (...) Potpukovnik je izjavio sledee: Vi ste optueni, kao glavni ratni zloinac, za ulazak Jugoslavije u rat protivu sila Osovine.

29 Jedan od razloga mogao je biti promjena stava boljevikog reima prema ruskoj crkvi u razdoblju izmeu ovih dvaju tekstova. Poslije progona tridesetih i ranih etrdesetih godina, ruska crkva je 1943. ponovno legalizirana. Promjena Staljinove politike mogla je i rumunjskoj crkvi dati nadu u mogunost (su)ivota s boljevicima. Vie o tome vidi u: Pospiclovsky, The Russian Church under the Soviet Regime, sv. I. 30 Stalni patrijarhov pratitelj.

56

DRUGI SVJETSKI RAT

Na osnovu toga imam nareenje Vrhovnog komandanta vojne i civilne sile firera Adolfa Hitlera, da vas sasluam za vae zloinake postupke i da ih posle toga sprovedem viem vojnom sudu radi izricanja pravedne kazne, koju predvia vojni zakon. Vaa se krivica sastoji u ovome: vi ste bili ef grkosrpske Crkve u Jugoslaviji. Vae je zvanje Patrijarh srpski. Umesto da gledate vau Crkvu i vae potinjeno svetenstvo i svoje verne kao glava Crkve, vi ste odstupili od svega i uli u istu politiku, da sa toga terena dejstvujete u vaem narodu i da ga razdraite sa vaim stavom da bude kompaktan u svome revoltu protivu sila Osovine. Naroito otkako je potpisan bio Pakt 25. marta, kojim je Jugoslavija svojom slobodnom voljom i bez presije od strane sila Osovine, pristupila Trojnom paktu. (...) Sve to ste radili nalo je plodnoga zemljita kod vaih vernika, da se podaju revoltu i pripreme vojni pu. (...) Vi ste lino gurnuli Jugoslaviju u rat i oborili zakonito Kraljevsko namesnitvo i njegovu Vladu. (...) im je izbio rat 1939. godine, vi ste uestali svoje posete srpskom narodu i u svojim govorima podizali ste u masama ratoborno raspoloenje koje se sastojalo u tome: da treba dati svaki otpor silama Osovine, kao neprijateljima jugoslovenske drave.
Memoari patrijarha srpskog Gavrila, str. 291, 299, 300

baen u koncentracijski logor Dachau, u kojem je proveo nekoliko mjeseci. Iako je bio protivnik novoga komunistikog reima, vratio se u zemlju 1946. godine i pokuao pomoi u obnovi ratom unitene zemlje i ponovnom ustanovljenju gotovo potpuno unitene crkvene organizacije u nekim podrujima (posebice na podrujima koja su bila u sastavu Nezavisne Drave Hrvatske).

Kako je patrijarh reagirao kada mu je reeno da ga Nijemci trae? Za to je bio optuen? Usporedi sudbinu patrijarha Gavrila sa sudbinom nadbiskupa Stepinca (sljedea dva izvora).

I47. Stepinev poziv katolikom sveenstvu da podri NDH, 28. travnja 1941. asovi su ovo, u kojima ne govori vie jezik, nego krv svojom tajanstvenom povezanou sa zemljom u kojoj smo ugledali svjetlo boje i s narodom iz kojega smo nikli. Je li potrebno isticati da je i u naim grudima ivlje zakucalo srce? (...) I tko nam moe zamjeriti, ako i mi kao duhovni pastiri dajemo svoj prinos narodnom veselju i zanosu, kad se puni dubokog ganua i tople zahvalnosti obraamo Bojem Velianstvu?... Govorei vam dakle kao predstavnik Crkve i pastir dua molim vas i pozivam, da svim silama nastojite i radite oko toga, da naa Hrvatska bude Boja zemlja, jer e samo tako moi izvriti dvije bitne zadae, koje kao drava imade da izvri u korist lanova... Odazovite se stoga spremno ovom mom pozivu na uzvieni rad oko uvanja i uznapreenja NDH.
ivojinovi, Lui, str. 554-556

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Gavrilo (Doi, patrijarh od 1938. do 1950.) interniran je poetkom rata u samostan Ostrog u Crnoj Gori, kao protivnik politike sila Osovine i pristupanja Jugoslavije silama Osovine. Nakon dugotrajnih muenja, prebaen je u Sarajevo, a zatim u zatvor Gestapoa u Beogradu. Njemake okupacijske vlasti zatim su ga internirale u samostan Rakovica u blizini Beograda, a poslije u samostan Vojlovica. Tamo je, pod nadzorom i posve izoliran, ostao do rujna 1944., kada je, zajedno s vladikom Nikolajem Velimiroviem, pre-

57

POLITIKI KONTEKST

I-48. Stepinevo pismo Paveliu, 14. svibnja 1941. Poglavnie! Ovaj as primio sam vijest, da su ustae u Glini postrijeljali bez suda i istrage 260 Srba. Ja znam da su Srbi poinili tekih zloina u naoj domovini u ovih dvadeset godina vladanja. Ali smatram ipak svojom biskupskom dunou, da podignem glas i kaem, da ovo po katolikom moralu nije dozvoljeno, pa Vas molim, da poduzmete najhitnije mjere, na cijelom teritoriju Nezavisne Drave Hrvatske, da se ne ubije nijedan Srbin, ako mu se ne dokae krivnja radi koje je zasluio smrt. Inae mi ne moemo raunati na blagoslov neba, bez kojega moramo propasti. Nadam se, da mi neete zamjeriti ovu otvorenu rije.
Krito, str. 134-135

trajui partizane glavnim neprijateljem. Nakon rata komunistika vlast osudila ga je kao kolaboracionista na esnaest godina zatvora i prisilnoga rada. Za vrijeme izdravanja kazne Sveta Stolica ga je imenovala kardinalom, na to je Jugoslavija reagirala prekidom diplomatskih odnosa. Stepinac je umro u zatoenitvu 1960. godine, a 1998. ga je papa Ivan Pavao II. proglasio blaenim.31

Protiv ega je Stepinac prosvjedovao? Na koji se nain obratio Paveliu? Analiziraj jezik kojim se slui.

Dio visoko pozicioniranog katolikog sveenstva u Hrvatskoj u poetku je podrao stvaranje NDH, a meu njima je najvanije mjesto zauzimao zagrebaki nadbiskup Alojzije Stepinac. No ubrzo nakon stvaranja NDH on je u vie navrata u pismima ustakim dunosnicima slubeno prosvjedovao protiv zloina ustakog reima, a potom ih u svojim propovijedima i javno osudio. Slina promjena stava karakteristina je ne samo za Stepinca i vei dio katolikog sveenstva, nego i za vei dio stanovnitva Hrvatske. Stepinac se, meutim, kao radikalni antikomunist, usprkos osudi ustakog reima, nije distancirao od NDH kao drave, sma-

I49. Otac Zlatko Sviri32 o prelasku pravoslavnih Srba na katolianstvo Jednog lijepog srpanjskog dana prije podne naoe se pred upskim uredom jedno tridesetak postarijih ljudi, i sve pravoslavci, iz ve ranije pomenutih sela moje upe. (...) Bili su smrknuti, deprimirani, puni straha, brige i neizvjesnosti, to me se jako neugodno dojmilo. to je brao moja, ljudi moji, koje dobro vas vodi u tolikom broju dovde?, zapitao sam glasno, da predusretnem to loe i tmurno raspoloenje, a da s druge strane i samome sebi olakam. Nikakvo dobro, oe, fra Zlate, povikae svi kao u jedan glas. Eto, hoe na silu da mijenjamo vjeru pod stare dane. Tko je to vidio i

31 U komunistikoj Jugoslaviji, historiografijsko prikazivanje Stepinca temeljeno je na presudi za kolaboraciju i bilo je iskljuivo negativno, a nikakva javna debata o toj temi nije bila doputena. Padom komunizma, prevladavajui historiografski prikaz Stepinca u Hrvatskoj promijenio se do te mjere da ga se sada uglavnom prikazuje u pozitivnom svjetlu, kao pravednika, muenika, te kao rtvu povijesnih okolnosti (takav prikaz prevladava u udbenicima povijesti). Izmeu ovih dviju krajnosti, postoji niz povjesniara koji uzimaju u obzir njegove zasluge (spaavanje idova, prosvjedi koje je slao vlastima), ali i njegove propuste (injenicu da se nikada nije u potpunosti distancirao od NDH). U svojoj knjizi Hrvatska povijest ugledni hrvatski povjesniar Ivo Goldstein meu ostalim tvrdi da Stepineva pogreka ... u tim sloenim ratnim dogaajima moe biti samo moralna i politika, te stoga nije smio biti suen za zloin (Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Zagreb 2003., str. 309). Srbijanska historiografija nije promijenila svoj odnos prema Stepincu, smatrajui ga odgovornim za suradnju s ustakim reimom. 32 Rimokatoliki sveenik.

58

DRUGI SVJETSKI RAT

uo danas u dvadesetom stoljeu!?... Govorili su to kroz duboke uzdahe i suze koje su im se kotrljale niz obraze. Uviam da ih golema nevolja i straan udes pritiu. Sjetivi se da nitko od njih nije od jutros nita ni prezalogajio ni popio, pozvao sam ih da sjednemo u debelu hladovinu i rekao momku da donese neto za mezu, rakije i vina. Za to vrijeme sam intenzivno razmiljao i donio odluku ovim ljudima se mora pomoi. Krivotvorit u krsne listove. Nekako mi je u tom momentu laknulo. Zadobio sam opet svoj mir i samouvjerenost. (...) Kada smo se malo potkrijepili jelom i piem, i kada je ona njihova napetost prilino popustila, obratio sam se direktno Lazaru, da su me i ostali mogli uti: Odgovori mi, Lazare, jesi li ti roen kao Srbin pravoslavne vjere? Jesam oe fra Zlatko. (...) A da li ivi kao takav? Jeste, bogami, fra Zlatko. E, onda e i umrijeti kao takav, Lazare. Nee mijenjati vjeru dok sam ja iv ovdje, a tako ni ostali! Ljudi podigoe glave. Svi pogledi se uprijee u mene. No, odmah se pojavi sumnja, pa i strah. Obasue me pitanjima. to sada da rade? Razumljivo, bojali su se. Objasnio sam im svoju odluku. U upnom uredu imao sam naalost samo nekoliko formulara krsnih listova. Rekao sam im da u ih sutra nabaviti

za sve. Uao sam u kuu i odmah za neke poeo popunjavati. Prvo za Lazara.
Cvitkovi, str. 113-114 (biljeka br. 48)

Jedan od nain na koji su ustake vlasti kanile rijeiti srpsko pitanje bio je njihov prelazak na katolianstvo.33 Premda Pavelieva Nezavisna Drava Hrvatska nije formalno podrala prelaske, ona je to u zbilji inila, jer su oni bili uobiajena praksa po upama. Nadbiskup Stepinac se u svojim izjavama distancirao od prisilnog prelaska na katolianstvo te ak i prosvjedovao protiv te prakse, ali odreen broj povjesniara jo uvijek smatra da je upitno je li on uinio sve to je mogao da to sprijei. Prelasci su provoeni uglavnom uz obrazloenje da je to bio nain da se pravoslavne Srbe spasi od ustake strahovlade. No premda su takvim postupanjem mogli biti spaeni ivoti pripadnica i pripadnika religijskih manjina, mnogi od njih nisu rado prihvatili takvu velikodunost. Kako pokazuje ovaj izvadak, neki su se upni sveenici protivili politici prelaska na katolianstvo.

to misli o postupku oca Zlatka? Zato je on pokuao spasiti ljude?

Opa pitanja za podpoglavlje I d. Opii stavove vjerskih voa prema okupacijskim snagama, partizanskoj vojsci i antikomunistikoj vojsci. Kakve slinosti i razlike moe nai u izjavama voa vjerskih organizacija? Jesu li sveenici smjeli, ili su ak bili duni, zauzeti odreenu stranu tijekom rata?

33

Druga dva naina bili su deportacija i istrebljenje.

59

IVOT U VRIJEME RATA

DRUGO POGLAVLJE: ivot u vrijeme rata

Ovo poglavlje jasno oslikava univerzalnost ljudske patnje za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Glad, neimatina i nesigurnost bili su svakodnevica veine civila na ovom podruju; razlike su tek u nijansama. Pritom je teko procijeniti je li ivot bio tei u gradu ili na selu. Pokuavajui prikazati svakodnevicu pripadnika pokreta otpora nastojali smo, meu ostalim, naznaiti mijenjanje poloaja ena tijekom toga vremena. Njihovo izjednaavanje s mukarcima unutar pokreta otpora rado je isticano, iako e se s vremenom pokazati da je stvarna promjena bila daleko manje sveobuhvatna no to je to naglaavano u svrhu promidbe; poslije rata stvari su se vratile u dobro nam poznatu patrijarhalnu koloteinu, a o ravnopravnosti spolova moe se govoriti uglavnom samo na deklarativnoj razini. Potkraj poglavlja prikazali smo neke izvore koji se bave uoljivim promjenama u kulturi i obrazovanju, i koji na zanimljiv nain upotpunjuju sliku tadanje elite.
60

DRUGI SVJETSKI RAT

II a. Siromatvo, nesigurnost
II1. i II2. Ograniavanje potronje kruha u Rumunjskoj tijekom rata (1942.) S obzirom na ograniavanje potronje ita, dravni podsekretarijat za opskrbu vojske i civilnoga stanovnitva izvjetava javnost da e, poevi danom koji e naknadno biti oglaen, kruh u glavnom gradu biti dijeljen samo na temelju karata za opskrbu, i to samo za pet dana na tjedan. Tijekom ostalih dvaju dana jest e se kukuruzna kaa i zbog toga se treba na vrijeme opskrbiti potrebnim kukuruznim branom koje se moe nai u svakoj pekarnici ili u svakoj trgovini u kojoj se dijeli kruh.
Universul, 5. sijenja 1942., str. 1

Sl. 12. Ograniavanje potronje kruha u Istanbulu

Cumhuriet Ansiklopedisi, sv. 2 (1941.1960.)

Ograniavanje potronje kruha u Rumunjskoj tijekom rata (1944.) Uredbom prefekture za kotar Braov, br. 26/1944., potronja kruha za kotar i za grad Braov utvruje se na sljedei nain: dani kada se jede crni kruh: utorak, etvrtak i subota dani kada se jede bijeli kruh: nedjelja dani kada se jede kukuruzno brano: srijeda dani kada se jede krumpir: ponedjeljak i petak. Stanovnitvo se mora pridravati gore navedenoga. Svaki prekraj bit e kanjen u skladu sa zakonskim propisima.
Nacionalni arhiv Odsjek za kotar Braov, fond Gradske vijenice opine Bod, dokument 74/1944., str. 83

U Istanbulu je ograniavanje potronje kruha poelo 14. sijenja 1942. U svibnju je za osobe iznad sedam godina dnevni obrok iznosio 150 grama po osobi.

Kako objanjavate injenicu da je potronja kruha ograniavana u Turskoj, premda ona nije sudjelovala u Drugome svjetskom ratu?

II3. Grki seljak opisuje talijanske okupatore [Talijani i njihovi vlaki suradnici] neprestano su ili gore-dolje, kopilad, gore-dolje, jeli su nae kokoi, pili nae vino, uzimali jaja i uivali! I tjerali nas da ih na naim magarcima vodimo kamo god poele. Nas je to dovodilo do bijesa. Govorili smo: Zar se nitko nee pojaviti, pa da utemeljimo nove Kolokotronis [borac za grku revoluciju] postrojbe i zaponemo revoluciju?
Van Bouschoten, str. 80

U emu je razlika izmeu dvaju razdoblj o kojima govore ovi tekstovi? Koja su mogua objanjenja ovih promjena, ako ih ima? Ovaj primjer odnosi se na Rumunjsku. Jesu li ti poznati slini primjeri iz tvoje zemlje?

61

IVOT U VRIJEME RATA

Opii seljakove osjeaje. Bi li se i ti isto tako osjeala/osjeao na njegovu mjestu?

II4. Ivan D. Stanov, bugarski diplomat, o ivotu svoje obitelji za vrijeme rata Moja je obitelj provela tri zanimljiva i aktivna mjeseca borei se protiv stjenica i nastojei preivjeti na gljivama, borovnicama, mladoj koprivi i juhi od repe. Sustav kupona bio je nemilosrdan; ne samo to je bilo nemogue nai meso, nego nitko nije smio ubiti ivotinju. Moete zamisliti koliko je bilo veselje kad je sveenikovo tele slomilo nogu pa je moralo biti ubijeno. Moji su uspjeli kupiti odrezak; jeli smo ga pomalo, tako da to due traje. Iako je, iz neobjanjivih razloga, u Sofiji, kao i na selu, sol potpuno nestala s trita, uspjeli su odrati meso jestivim cijelih tjedan dana: stavili su ga na cementni pod i pokrili vlanom tkaninom iji su krajevi potopljeni u umivaonik napunjen hladnom vodom. Tako su, u vruim srpanjskim danima, postigli neprestano isparavanje.
Stanov, str. 145

koliinom hrane; no to nije bilo dovoljno ni za koga. Ljudi su stajali u dugim redovima pred trgovinama hranom. Bugari su jo uvijek bili jedinstveni u elji da po svaku cijenu zadre nove teritorije. Ali, bilo je nekih kritikih glasova koji su govorili da e se prava Bugarska, dakle ona bez okupiranih teritorija, sada morati brinuti o namirnicama i za stanovnitvo na novim teritorijima, posebno u Trakiji i nekim dijelovima Makedonije. Bugarska vlada takoer je opskrbljivala branom bugarska sela unutar grke granice, u podrujima sjeverozapadno od Soluna. Prialo se da se vie od 300 000 ljudi u tim podrujima izjasnilo da su Bugari samo da bi dobili brano. Naravno, to je bila samo promidba. Nitko ne treba oekivati da e Bugarska odustati od okupiranih teritorija, osim ako na to ne bude natjerana.
, Sofija 1992., str. 9091

Zato su se Grci izjanjavali kao Bugari? Misli li da im je to bilo lako initi, uzme li se u obzir nedavna povijest te regije?

U kakvim uvjetima ivi obitelj jo uvijek visokog dunosnika bugarske drave? Ako su to bili uvjeti u kojima je ivjela elita, moe li zamisliti u kakvim su uvjetima ivjeli obini ljudi?

Sl. 13. Redovi pred trgovinom u Ljubljani za vrijeme rata

II5. Iz povjerljivog izvjetaja br. 162, koji je ameriki generalni konzul u Istanbulu Samuel Honaker poslao dravnom tajniku SAD-a Cordelu Hullu o osjeajima bugarske javnosti, rujna 1942. Istanbul, 4. studenoga 1942. Svi su poeli osjeati nedostatak hrane, odjee, drv i ugljena za ogrjev. Sustav kupona opskrbljivao je gotovo svakoga malom

62

DRUGI SVJETSKI RAT

Sl. 14. Red za meso u Zagrebu

ne moe usijanim gvoem da im se utisne sraman ig, on predlae da se uvede da svi kanjeni pekulanti moraju nositi sramnu traku, na kojoj e pisati: narodna izjelica ili crnoberzijanac ili pak pekulant sa narodnom bedom. Srpski narod sa svoje strane smatra da je ovaj predlog sasvim umesan i obraa se Vladi narodnog spasa da ga prihvati i sprovede, jer je dala re i obavezu da e uvati i spasavati narod od sviju nevolja i nedaa, od komunistikih bandita po umama kao i od razbojnika sa Terazija35*.
Srpski narod, 3. lipnja 1942.

Vojinovi

Komentiraj zahtjev za uvoenje sramnih vrpca za crnoburzijance. Slae li se s tim prijedlogom? Moe li pronai isti (ili barem slian) stav u svojoj zemlji?

to moe zakljuiti o ivotu u Zagrebu i Ljubljani u vrijeme rata? Postoji li slina fotografija iz tvoje zemlje? Opa nestaica, osobito hrane, i raspodjela potreptina putem kupona i obveznica bili su svakodnevna pojava tijekom rata.

Sl. 15. Turska karikatura

II6. Traimo sramne trake za crnoburzijance (iz srbijanskih novina)34 Mi ovde iznosimo otvoreno i bez obzira sve sluajeve nedozvoljene spekulacije i crnoberzijanske pljake molei sve od reda da nas i dravu pomognu u toj akciji socijalnog spasa. Neka nam svaki svestan graanin dostavi svaki takav sluaj da ga objavimo, da udarimo sramni ig svakom takvom zloincu na ma kakvom poloaju on bio. Pozivamo isto tako sve odreda da nam upute predloge o merama kojima bi se efikasno mogla voditi borba protivu ove rak rane naega drutva. Danas objavljujemo predlog jednog naeg itaoca u vezi sa objavljivanjem lista kanjenih pekulanata, koje donosi dnevna tampa. Ovaj na italac misli da to nije dovoljno ve da treba da ostane kakav vidljiv trag ovih zloina. I kad ve

Karikatur, 24. rujna 1942.

Prijevod: Debela teta susree profitera. Njezin mu kae: Ne brini se, draga! Njegova prsa nisu Bogom dana kao tvoja!

34 Srpski narod: beogradske slubene dnevne novine kolaboracionistike Vlade narodnog spasa generala Milana Nedia. 35 Jedna od sredinjih ulica u Beogradu.

63

IVOT U VRIJEME RATA

II7. Gradsko stanovnitvo prodaje praktiki sve za to je moglo nai kupca Prodavali su iz kue sve to je seljak hteo da uzme u zamenu za malo hrane. Prvo je odlazilo zlato i nakit, a zatim i stvari iz kue: nametaj, posteljina, garderoba. Svet je po gradovima ogoleo, obosio i ostao bez iega. A seljaci kao seljaci. Uzimaju im razne vojske, uzima okupator, pa ono to je spasio od njih i od svojih usta odvojio, nastojao je da to bolje naplati. Nai seljaci su sa gladnim nevoljnicima bili nemilosrdni i zbog onog veitog antagonizma izmeu gospode i seljaka. Grad je od njega uvek samo uzimao, a nikada mu nije nita davao. Mislio je, doli su njegovih pet minuta, te da sve naplati.
Nikoli, str. 113

Ovaj odlomak prikazuje ivot u Albaniji tijekom rata i otkriva nesigurnost i neizvjesnost opstanka. Rije je o izvjeu oevidaca, amerikih medicinskih sestara koje su se u studenom 1943. sluajno avionom spustile u Albaniju i nakon dvomjesenog putovanja stigle do saveznikih linija.

Bi li rekla/rekao da je u tvojoj zemlji ivot za vrijeme rata bio tei na selu nego u gradu? Objasni svoj stav. to su, po tvojem miljenju, obini ljudi osjeali u takvim situacijama strah, ljutnju, ili neto tree?

Kako ocjenjuje ponaanje seljaka prema stanovnicima gradova? Je li ti poznato neto slino u knjievnosti ili na filmu? Ima li autor, po tvojem miljenju, predrasude prema seljacima?

II9. Graani Beograda uzgajaju povre (tekst objavljen u beogradskim novinama, rujan 1942.) Kukuruz i povre izmeu palaa. Graani Beograda prilino su zadovoljni urodom iz svojih vrtova. Varoki zemljoradnici, oni koji su od neplodnih dvorita, pustih gradilita i raznih deijih igralita nainili sebi bate, uveliko beru plodove svog truda. Dok drugi danas ekaju na pijacama, novi batovani ponosno se epure po sveem zelenilu, grickaju po cen dan paradajz i eprkaju po novim lejama [lijehama]. Kroz lep napor oni su pokazali ta moe da se uradi sa malo dobre volje i strpljenja. Ovih dana Beogradska optina uputila je na teren i naroite komisije, koje se blagovremeno interesuju ta je sve zasejano po batama. Strunjaci dele i praktine savete, koji mogu da koriste za iduu sezonu uz bogato iskustvo steeno u dosadanjem radu. Objavljen je i apel da svaki obraiva odvaja i uva seme povra za novu setvu na svom terenu. Po simpatinim baticama, u dekoru varokih palata, nekoliko koraka od asfalta, vidi se ivot koji smo navikli da vidimo samo kad smo negde na selu, daleko od gradske buke...
Novo vreme, 25. rujna 1942.

II8. Nesigurnost civilnoga ivota tijekom rata u Albaniji Ovaj ovjek kae da su juer doli Nijemci. Uzeli su pokrivae, hranu, pet pilia i dvije koze. Istjerali su ljude iz kua pod izgovorom da obavljaju pretres, pa su u kuama podmetnuli poar. Mnogi seljani pobjegli su sakriti se, rekao je, jer su se bojali da bi mogli biti odvedeni u zarobljenitvo. Gary je preko prevoditelja ispitivao seljane: Znate li, jesu li Nijemci imali ikakav razlog za osvetu? Jeste li prije toga vidjeli mnogo Nijemaca ili njihovih akcija? Jedan je uzbueni seljak bez prestanka govorio sve dok ga Steffa nije blago potapala po ruci i zaustavila bujicu njegovih rijei. Kae da ne zna zato su upali u njegovo selo, ali ak ako su sve i uzeli, zato su morali spaliti kue? Sad nemaju gdje ivjeti, a zima je blizu.
Mangerich, str. 136

64

DRUGI SVJETSKI RAT

Teko stanje opskrbe stanovnitva Srbije odgovarajuom hranom, osobito u velikim gradovima, prevladavalo je tijekom svih ratnih godina. Zbog borbi izmeu okupacijskih snaga i pobunjenika, zbog novih granica, oteenih komunikacija i zabrane slobodnog prometa robe i ljudi, gradovi su bili odsjeeni od poljoprivredne unutranjosti. Trini prehrambeni proizvodi (kruh, meso, mast) bili su strogo racionalizirani i u vrlo malim koliinama prodavani su u zamjenu za kupone za opskrbu ili potroake karte. Ipak, osnovni proizvodi mogli su se kupiti na crnoj burzi, po cijeni daleko vioj od uobiajene. Kako bi se gradskom stanovnitvu pomoglo u preivljavanju nestaica, poticalo se uzgajanje povra na svim upotrebljivim povrinama.

Gotovo potpuna nestaica hrane, posebice u Ateni i drugim velikim gradovima, dovela je do teke i dramatine neuhranjenosti veine stanovnitva, a svakoga dana mnogo je ljudi umiralo od gladi.

II10. i II11. Faik Okte o turskom porezu na kapital Na Izmenovu sugestiju porezni obveznici klasificirani su u dva odvojena popisa, popis M za muslimane, i popis G za nemuslimanske manjine (Gayrimuslim). Poslije su dodane jo dvije kategorije, E za strance (ecnebi) i D za Donme, pripadnike sabatajske sekte idovskih preobraenika u islam. [...] Porezi su trebali biti plaeni u gotovini u roku od dva tjedna. Doputeno je bilo prekoraenje od dodatnih petnaest dana, ali s kaznama koje su prvobitnu sumu uveavale za jedan i dva posto, ovisno o sluaju. Ako porez ni poslije trideset dana ne bi bio plaen, imala je biti oduzeta cijela imovina poreznog obveznika i njegova prvog srodnika, a on bi bio poslan u logor za prisilni rad. Nikakav prigovor na visinu poreza nije bio mogu. Imovina onih koji nisu mogli platiti prodavana je na javnoj drabi.
Okte, str. 19, 25

Postoji li slian primjer u tvojoj zemlji?

Sl. 16. rtve gladi u Grkoj za vrijeme tragine zime 1941./42.

Atena, Nacionalni povijesni muzej (Istoria, sv. 16, str. 59)

Ova se pria rairila meu ljudima u vrijeme skupljanja poreza na bogatstvo. Vrlo je zanimljiva jer otkriva konkurenciju meu manjinama kao svojstvo ovoga oporezivanja. Nakon to su objavljeni popisi poreza na bogatstvo, Solomon je otiao u kavanu i poeo se raspitivati: Mione36, koliko si ti dao? Deset tisua pet stotina i pedeset lira i dvadeset kurusa. Lijep novac... lijep novac...

36

Tipino idovsko ime u Turskoj.

65

IVOT U VRIJEME RATA

Kirkore37, koliko si ti platio? Dvadeset tisua pet stotina i petnaest lira i trideset kurusa. Jani38, koliko si ti dao? Dvadeset devet tisua sedam stotina i petnaest lira i etrdeset kurusa. Lijep novac... lijep novac... Ahmet Bej39, koliko si ti dao? Pedeset lira i deset kurusa. Solomon rairi ruke prema nebu i ree: O, veliki Atature, kako si samo lijepo rekao: Sretan je ovjek koji se moe nazvati Turinom.
Aktar, str. 185

Iako je bila neutralna, Turska se ipak borila s problemima slinim onima koje su proivljavale zemlje koje su bile u ratu. Turske su se vlasti suoavale s ozbiljnim financijskim potekoama izazvanim tekim ekonomskim uvjetima, neobuzdanom inflacijom, oskudicom u hrani i drugim potreptinama. Zato je vlada u posljednjim mjesecima 1942. uvela niz drastinih poveanja poreza. Najgori meu njima, Varlk Vergisi, ili porez na bogatstvo, odnosio se na one koji su imali imovinu i za koje se vjerovalo da, zahvaljujui ratnim prilikama, ostvaruju velike profite. Ovaj porez reguliran je tako da najtee pogaa lako pristupanu imovinu gradskih trgovaca, meu kojima mnogi nisu bili muslimani, i koji su, inilo se, jedini imali spremnu gotovinu lako dostupnu za hitne nacionalne potrebe. Faik Okte, koji je bio odgovoran za provoenje oporezivanja, napisao je 1949. knjigu o tome, pod naslovom Tragedija turskog poreza na kapital.

Opa pitanja za podpoglavlje II a. Kakvi su bili ivotni uvjeti u zemljama u ratu? Kakve su bile reakcije ljudi na te uvjete? Jesu li svi podjednako trpjeli posljedice rata? Ako nisu, tko je patio najvie?

37 38 39

Tipino armensko ime u Turskoj. Tipino armensko ime u Turskoj. Tipino tursko ime.

66

DRUGI SVJETSKI RAT

II b. Civili
II12. Prijetnja njemakih vlasti Beograanima Stanovnitvu Beograda Od strane nemake oruane sile sve ee su albe da civilno stanovnitvo u odnosu sa nemakim oficirima i vojnicima ne pokazuje njima dunu panju i potovanje. Naroito se sve vie primeuje da jedan veliki deo stanovnitva u peakom saobraaju ne pokazuje nimalo sklonosti da se ukloni nego esto na drzak nain prepreava put. Krajskomandantura upozorava stanovnitvo da e se ubudue protiv istupa ove vrste postupiti sa svom strogou. Beograd, maj 1941. Kreiskomandantur
Boovi, str. 129

Njemaki neprijatelji (komunisti, Britanci i idovi) zaveli su srpskog seljaka lanim obeanjima i naveli ga da s lea napada njemakog vojnika. Golemi njemaki vojnik rastjeruje uljeze svojom pojavom, oprata zavedenom srpskom seljaku i uzima ga u zatitu.

to je razljutilo njemake vlasti u Beogradu? Komentiraj njihovu prijetnju.

II13. Dolaskom rata, civilna industrija je militarizirana i rad se morao obavljati pod posebnim, ograniavajuim uvjetima. Rad u Rumunjskoj u vrijeme rata Uredba o pravilima rada za vrijeme rata (2. listopada 1941.) lanak 2. Ukidaju se svi godinji odmori, odobreni lankom 49. i 89. zakona o radnim ugovorima od 5. travnja 1929., sa svim daljim izmjenama (...) lanak 4. U svim industrijskim poduzeima u kojima se radi kontinuirano (u tri smjene) radno vrijeme e biti 8 sati dnevno ili 56 sati tjedno; u svim drugim industrijskim poduzeima, normalno radno vrijeme bit e 10 sati dnevno ili 60 sati tjedno. Vojni zapovjednici u militariziranim poduzeima, vojni voditelji i upravitelji vojnih poduzea, u suglasnosti s inspektorima rada, te inspektori rada u odnosu na nemilitarizirana poduzea, mogu odobriti, najdue na tri mjeseca, da gore navedeno trajanje radnog dana iznosi najvie do 12 sati dnevno ili 72 sati tjedno. Oni takoer mogu odobriti rad nedjeljom i zakonom odreenim praznicima ako potrebe proizvodnje nalau takva pravila. [...]

Sl. 17. Njemaki promidbeni plakat

Nikoli, str. 2

67

IVOT U VRIJEME RATA

l. 31. Sljedea djela smatraju se zloinom sabotae i bit e kanjena s 5 do 20 godina zatvora: a) Svaka pojedinana ili skupna obustava rada do koje doe bez prethodne suglasnosti vojnih zapovjednika militariziranog poduzea [...] ili upravitelja vojne ustanove, a u onome to se smatra drugaijim poduzeima, bez prethodne suglasnosti inspektora rada [...] b) unitavanje, kvarenje, podrivanje, krivotvorenje, manjkava proizvodnja ili namjerne pogreke, manipuliranje ili rukovanje na prijetvoran nain ili nesolidno: strojevima, instalacijama, instrumentima za rad, materijalima, robom i proizvodima, u cjelini ili djelomino, bilo zaposlenih ili upravitelja.
Murgescu (coord.), str. 343

nicama i meu dunosnicima i radnicima kod C.F.R.40 Ni dunosnici niti radnici ne pokazuju javno svoje nezadovoljstvo, neki od njih stoga to se boje da bi mogli biti izloeni nevoljama, a neki jer shvaaju potekoe kroz koje drava danas prolazi. Izmeu sebe, oni razgovaraju o ovim stvarima, o tekim okolnostima u kojima ive i nadaju se da e vlada uskoro poduzeti mjere kako bi popravila tu situaciju. QUAESTOR, I. Ciurea
Mrturii documentare, u: Revista Arhivelor, 2/1969., str. 20-21

Kako su te mjere utjecale na svakodnevni ivot radnika u vrijeme rata? Doputaju li ove odredbe ikakvo odstupanje od zapovijedi? Primjerice, je li mogue da osoba koja je na poslu poinila pogreku bude optuena za sabotau?

Kakav je stav dravnih slubenika u odnosu na njihov svakodnevni ivot? Izraava li se njihovo nezadovoljstvo javno? Zato? Zato se vlasti zanimaju za stanje duha dravnih slubenika? Sl. 18. Vjebe civilne zatite na Bajazidovu trgu u Istanbulu

II14. Izvjetaj tajne policije voi Rumunjske drave o stanju duha u stanovnitvu i o nezadovoljstvu uvjetima ivota tijekom rata. Stanje duha u mjesecu svibnju 1943., u izvjetaju Tajne policije. REGIONALNI POLICIJSKI INSPEKTORAT PLOIETI (...) Dunosnici i njihove obitelji oskudno su odjeveni, na posao moraju ii u staroj odjei koja im katkad vie ne pristaje ili nije u skladu s njihovim poloajem javnih djelatnika. Takoer, mnogi od njih ive u kuama (ili namjetenim sobama) u kojima vladaju nehigijenski uvjeti, to smanjuje njihovu radnu sposobnost i ugroava im zdravlje. Njihov moral takoer je vrlo nizak, jer stvari sve vie poskupljuju, i oni su zabrinuti budui da ne znaju kako osigurati potreptine nune za njihovu budunost i budunost njihovih obitelji. Isto stanje duha vlada i meu radnicima u tvor40 Skraenica za Rumunjske eljeznice.

Cumhuriyet Ansiklopedisi, sv. 2 (1941.1960.) 68

DRUGI SVJETSKI RAT

II15. Vojni izaslanik Nezavisne Drave Hrvatske u Sofiji izvjeuje41 o situaciji u Vardarskoj Makedoniji pod bugarskom vlau Prije nekoliko dana moj prijatelj doao je u Sofiju iz Skopja, gdje je radio kao ovlateni upravitelj elektrine centrale. Njegovo ime je Albert Schritoff. Pitao sam ga o situaciji u Skopju i bugarskoj Makedoniji uope i on mi je u nevezanom razgovoru rekao, izmeu ostalog, i ovo: Unutarnje stanje u dijelu Makedonije koji je dodijeljen Bugarskoj prilino je nejasno. Opredijeljeni Makedonci pokazuju stanovito nezadovoljstvo novim bugarskim reimom. Takoer i dio Bugara koji ive u Makedoniji, njih oko 30 posto, nije oduevljeno bugarskom upravom, jer im ne omoguuje ista prava kao Bugarima u Bugarskoj. Osobito se snano razoaranje primjeuje kod mlade inteligencije koja je studirala u Beogradu i u staroj Jugoslaviji bila zaposlena u dravnoj slubi. Ti ljudi nemaju vjere i nezaposleni su. Ima i onih kojima je bugarska drava dala nekakvu slubu, ali su kasnije otputeni i takoer su nezaposleni. Arnauti42 su takoer vrlo nezadovoljni novim gospodarima i eznu za Jugoslavijom. S druge strane, Arnauti pod talijanskom okupacijom zadovoljni su, jer su im Talijani dali vlast. Turci (muslimani) imaju slian stav kao i za vrijeme Jugoslavije, ali sada pokazuju anglofilske osjeaje. Trgovci Srbi i idovi prisiljeni su prodati svoju imovinu u roku od tri mjeseca i likvidirati svoje trgovine, a potom e Srbi koji ive u bugarskoj Makedoniji vjerojatno odande biti uklonjeni. Prema nama, Hrvatima, Makedonci pokazuju posebno srdaan odnos. (...) Po svemu sudei, ini se da u bugarskoj Makedoniji postoji jaka tenja za osloboenjem i stvaranjem autonomne Makedonije... Potporunik Adam Petrovi, vojni izaslanik u Sofiji
Dokumenti za borbata na makedonskiot narod za samosvojnost i nacionalna drava, II, str. 308-9
41 42

Je li, po tvojem miljenju, ovaj izvor pouzdan? Objasni svoj stav.

II16. Situacija 1941. godine prema vienju Oblasnog komiteta Jugoslavenske komunistike partije za Makedoniju Veliki dijelovi Makedonije ve imaju bugarsku upravu, tamo su ve postavljeni policajci, andari, seoski naelnici, sekretari, raunovoe, biljenici, porezni inovnici, i izgleda da su svi iz Bugarske. Makedoncima se ne nude inovnika mjesta. Oni ak nemaju pravo biti seoski naelnici. Svaki poteni Makedonac s pravom se pita: Kakva je to sloboda kad umadinca (Srbina) zamjenjuje Bugarin, dok se Makedonce dri u izolaciji? Makedonska inteligencija u najboljem sluaju dobiva slubu u bugarskim selima, ali nikada u Makedoniji. Argumenti su isti kao oni kojima su se nekada sluili Srbi ne znate slubeni jezik ove drave!
Terzioski, 309

Kako se (ako uope) izmijenilo stanje u Makedoniji tijekom 1941. u pogledu administrativnih poslova? Kakvo je objanjenje vlasti za to?

II17. Emil Sattolo o svojoj ljubavi prema djevojci iz susjedstva Ispred kue gdje smo stanovali (u Novoj Gradiki, gdje je Sattolo iao u kolu), prolazila je jedna djevojka svijetle kose. Ila je u osmi razred. Uvijek smo je nastojali vidjeti kad prolazi, osobito ja. Sretali smo se i u parku. Usreivao me je i sam pogled na nju. Jedne veeri u prosincu, prila mi je i rekla: Kolega, ako ide kui mogla bih proetati s

Rije je o izvjetaju upuenom Ministarstvu hrvatske obrane (domobranstvo) od 21. listopada 1941. Albanci

69

IVOT U VRIJEME RATA

tobom. Ostao sam zapanjen od veselja. (...) Razgovarali smo o svemu, ali najvie o uasima rata. Kad smo doli pred njenu kuu (...) Nevenka (tako se djevojka zvala) brzo kae: Sada moram ii, ali doi sutra oko est kod mene. I prui mi ruku. Ja sam je s veseljem prihvatio. Osjetih mekou, njenost, kao i hladnou njene ruke, a ugodan osjeaj mi prostruji tijelom. Jedva sam ekao sutranju veer. Doao sam. Pokucao na vrata, a ona je odmah otvorila. Zdravo kolega, kako si? Dobra veer, Nevenka. Nisam li prerano doao? (...) Stidljivo i pomalo nespretno uem u sobu iz hodnika. Stol je bio uz prozor. Ponudi mi stolicu. Sjednem. Onda me ponudi likerom. Kucnuli smo aama i nazdravili. ivio, kolega! (...) Traio sam razlog zbog kojeg me je pozvala. Malo smo razgovarali o koli, profesorima i ratu. (...) Zna, kolega, napredna ideja pobjeuje i jo malo, pa e biti ovdje. Kako ti to misli? Pa Rusi su naa napredna ideja. Sad mi je postalo jasno da ona eli mene ukljuiti u napredne, a ja sam elio nju. Nisam elio nikakvu ideju. (...) elio sam govoriti o osjeajima, ali nju je zanimala samo politika. Dogovorili smo se ponovno za sastanak.

Mislio sam da je ona ipak zainteresirana za mene. Kako je trebalo proi nekoliko dana do sljedeeg sastanka, pripremao sam se za to kako u Nevenku odvratiti od politike. Pokuat u joj objasniti politiku situaciju, mislio sam. Govorit u joj o namjeri da imam obitelj s puno djece. Mislio sam da kao ena o tome eli sluati. (Nije mu uspjelo.)
Emil Sattolo, str. 93-94

U vrijeme rata Emil Sattolo bio je uenik srednje kole. ivio je u selu Puska, a u kolu je iao u Novu Gradiku. Sattolo je odobravao osnivanje NDH i ustaki pokret, iako je kritizirao njegove zloinake aspekte. U svakom sluaju, bio je protivnik partizana i komunista. U svojim memoarima pie, izmeu ostalog, o svojoj ljubavi prema djevojci iz susjedstva.

Usporedi udvaranje u vrijeme rata i danas. Zato je dolo do nesporazuma izmeu djevojke i mladia? Jesu li mladievi ciljevi i ideje bliski tvojima? A djevojini? Koju je ideologiju ona podravala i na ijoj je strani bila u ratu? to je podrazumijevala pod terminom napredna ideja? Zato su Rusi smatrani predstavnicima napredne ideje?

II c. ivot vojnika
II18. Odysseas Elytis, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost (1979.), opisuje iskustvo obinog grkog vojnika na albanskoj fronti Sada smo znali da smo blizu mjesta gdje ne postoje radni dani i praznici, bolesnici i zdravi ljudi, siromani i bogati. Jer huka je ispred nas, kao bura iznad planina, stalno rasla, tako da smo na koncu mogli jasno razabrati sporo i teko topnitvo, suhe i brze strojnice. I zato to smo sve ee nailazili na spore kolone ranjenih, koje su ile u suprotnom smjeru. Bolniari s vrpcama crvenog kria na nadlakticama sputali bi nosila i pljunuli u ruke, dok im se u oima vidjelo da bi sve dali za cigaretu. Kad bi uli kamo idemo, zatresli bi glavom i poinjali prie o krvi i uasu. Ali, jedini glasovi koje smo mi sluali bili su oni drugi glasovi koji su se dizali iz tmine, jo opreni vatrom i sumporom iz dubina. Oi, oi, mana mou, Oi, oi, mana mou. A

70

DRUGI SVJETSKI RAT

katkad, rjee, zvuk priguenog disanja, kao hrkanje; oni koji su znali govorili su da je to egrtaljka smrti. Katkad su sa sobom vukli zarobljenike uhvaene prije nekoliko sati u iznenadnim racijama naih patrola. Njihov dah zaudarao je na vino, a depovi su im bili puni slatkia i okolada. A mi nismo imali nita, iza nas su srueni mostovi i nekoliko naih magaraca koji su nemono stajali u snijegu i skliskom blatu.
Elytis, str. 21

govoriti. To su zapravo sasvim pristojni kukci, koji se na tijelu izdovolje nou, a u rublje i odijelo uope se ne zavlae.
ibl 2, str. 13

Na koji nain ibl opisuje neudobnosti partizanskog ivota?

Sl. 19. Litografija koja predstavlja starog ratnika iz bitke kraj Maratona, borca iz grkog rata za neovisnost 1821. i evzonea (modernoga grkog borca)

II20. U svojim ratnim sjeanjima partizanski veterani esto su osobitu pozornost poklanjali visokoj zastupljenosti ena u partizanskim odredima. U svojim memoarima, u poglavlju s podnaslovom ene ratnici, ibl pie: U etama nae brigade ima mnogo partizanki. To su veinom seljake djevojke, Slavonke, Kozaranke, sve jo vrlo mlade. Pjeae u naoj koloni, bore se na poloaju, juriaju na utvrena uporita neprijatelja; zajedno s ostalim borcima prve bojne linije podnose sve napore partizanskog ivota. (...) Sestre Milija i Danica Zlokapa su pukomitraljeskinje. Tek su nedavno dole u nau brigadu, no ve su stari borci. Hrabru ovjeku je potrebno samo jedno ratno krtenje. Miliji je esnaest, Danici osamnaest godina. (...) Na smjenu nose pukomitraljez i ranac municije i ne doputaju da im itko pomogne. (...) U napadu na Sira poginula je jedna od najhrabrijih djevojaka nae brigade i cijele Slavonije, Persa Bosanac. (...) Bila je tanka, vitka osamnaestogodinja djevojka. Govorili su za nju: Persa se ne zna bojati... U borbi na Javorovici, za vrijeme oujske ofenzive, poslije cijelog dana jurianja upala je meu prvima u neprijateljske postave i tukla se s Nijemcima prsa o prsa sve dok nisu uniteni. (...) Pala je pod sirakom kolom, u jednom od mnogih juria na taj utvreni objekt. Persa je morala poginuti. Izlagala se mnogo, nije se znala bojati! (...) Na Javorovici je pokraj nje juriala i Katica Hacman, Bilogorka. Bile su najbolje drugarice i uvijek su se drale jedna uz drugu. U posljednjem juriu Kati71

IEEE, To epos tou 40. Laiki Eikonografia, 167

II19. Ivan ibl, od samog poetka sudionik partizanskog pokreta u Hrvatskoj, opisao je svoje iskustvo u ratnim memoarima. Sljedei tekst je opis prvih iblovih dana nakon to je otiao u umu(popularan izraz za odlazak u partizane). Dijelom sam ve partizan. Istina, nemam puku, ali imam svrab i sav sam namazan utom, smrdljivom mau. (...) Osim toga, u mojem donjem rublju nae se i gdjekoja u ili, kako se po vojniki kae, vaka ta svim vojnicima svijeta najprivrenija domaa ivotinja. (...) O buhama i stjenicama ne vrijedi

IVOT U VRIJEME RATA

cu je zahvatio neprijateljski rafal i smrtno je ranio. (...) U ratu i u surovim uvjetima ivota ljudi mogu lako postati grubi i bezosjeajni. Hoe li se ove djevojke-ratnice prometnuti u mukarae? Moda e ih ratne strahote u kojima su prisiljene sudjelovati liiti divnih svojstava koja enu ine enom i kakva elimo osjetiti kod ena koje volimo!
ibl 2, str. 308311

le smo streljivo na leima, pravile kutije za strojnice, radile danonono postajale smo ak vezistice, iako smo bile ene. A sve to smo eljele bilo je da i mi doivimo neto dobro. Malo slobode, a ne robovanje, kako vi to kaete da budemo u stanju govoriti.
Van Bouschoten, str. 101-102

Zbog ega je, po tvojem miljenju, partizanima bilo vano istaknuti aktivnu ulogu ena? Zato to isto nije bilo vano ustaama? Jesu li, po tvojem miljenju, ene partizanke doista bile jednake s mukarcima? (ibl je naveo samo nekoliko istaknutih primjera.) Objasni znaenje iblova zavrnog iskaza o enama u ratu. Kako je on gledao na ulogu ene?

Kakve su motive ene imale kad su se prikljuivale pokretima otpora? Koje je tvoje miljenje o njihovim motivima?

II22. Ovu pjesmu skladao je nepoznati autor za vrijeme Drugoga svjetskog rata; vjeruje se da je to makedonska narodna pjesma MLADA PARTIZANKA Presretna sam i radosna Postala sam mlada partizanka Postala sam mlada partizanka Na planini Pelister. Zbogom i oprosti mi, zemljo moja, Ja idem u bitku, u bitku, u bitku (...) Tamo smo se zakleli Na borbu s faistima Za svoju slobodu Za nau Makedoniju Zbogom i oprosti mi.
enite od Makedonija vo Narodnoosloboditelnata vojna, str. 56

II21. ene u selima Grevene (Grka) zahtijevaju vie potovanja i vee sudjelovanje u javnim poslovima nakon to su sudjelovale u pokretu otpora Nastavnik: Vidjeli biste ene bez vlastita identiteta, kao lutke mukaraca, i onda bi one rekle: E pa, ja sama jesam neto, postoji neto to znam raditi; poele su misliti da moda zasluuju vie nego samo kuhati, prati i primati zapovijedi. To je bilo prvo veliko buenje ruralnih ena i ostavilo je na njih jak dojam. Seljanka: Svialo nam se to i privlailo nas je, zato smo i odlazile [na sastanke]. Jednostavno smo htjele malo izai iz tog kruga neprestanog primanja zapovijedi. Jer tada su mukarci bili takvi kao diktatura [sic], kako kau... Seljanka: Htjele smo jednostavno malo slobode kao ene, pravo da govorimo, da ne budemo podreene mukarcima... radei i dobivajui batine. Htjele smo malo slobode za sebe same. Otile smo u planine, nosi-

Objasni razloge za pisanje ovakvih pjesama. Ima li u njima promidbenih elemenata?

72

DRUGI SVJETSKI RAT

Sl. 20. Heroine iz 1940.

nije moglo, pa se pomiljalo da bi najbolje bilo poginuti, jer je ponestalo snage. Nije u pitanju hrana, jer je bilo hrane, nije u pitanju ni hrabrost, jer vie nije bilo straha, ali je umor tei od svega. Tada je komandir ete Petar Marin, krasan momak, hrabar i odvaan, poginuo iskljuivo zbog umora. Prosto je stojei zaspao i tako je pogoen.
Albahari i dr. (ur.), str. 171 i 218

Pokuaj se staviti u poloaj partizana. Moe li zamisliti da stojei pada u san? Sl. 21. Partizanske novine: Depne novine ete za vezu, Zadar (Hrvatska), 1944.

IEEE, To epos tou 40. Laiki Eikonografia, str. 55

Ova litografija predstavlja ene Epira u vrijeme grko-talijanskog rata kako na leima nose kutije sa streljivom kroz planinu Pindos na grko-albanskoj granici.

II23. Izdrljivost partizana za vrijeme neprestanih bitaka protiv Nijemaca i njihovih suradnika u Jugoslaviji Svjedoenje ivka Rodia Gledao sam neprijateljske tenkove koji nee da pucaju na nae borce, nego hoe da ih gaze. To je ravnica pa je tenkovima olakano manevrisanje, a naim borcima oteano povlaenje. Jedan od naih boraca bjeao je ispred tenka i zaklanjao se oko plasta sijena da bi ga najposlije tenk zgazio prelazei preko sijena. (...) itava brigada je nosila ranjenike na nosilima. (...) Obino smo nou napadali neprijatelja, a danju bi on napadao nas. Umor je bio toliki da se vie

Hrvatski povijesni muzej

to pokazuje ova karikatura? Kako su partizani vidjeli svoj status u odnosu na druge antifaistike snage (predstavljene zastavama)? to ti misli, jesu li Velika Britanija, SAD i Sovjetski Savez gledali na partizane kao na ravnopravne partnere?

73

IVOT U VRIJEME RATA

II24. Deno Znepolski, uveni bugarski gerilski zapovjednik, o odnosima izmeu ena i mukaraca u skupini i o neuobiajenim potreptinama koje su primili od Engleza I mi u gerilskom odredu Tran, kao i Srbi, bili smo vrlo strogi u pitanjima morala. Intimni odnosi nisu bili doputeni, i u jedinici smo stvorili kult mladih ena, i uvali smo ih od bilo kakva nasilja. Ali, Srbi su bili jo vei nekonformisti u revolucionarnoj situaciji, u kojoj su se nalazili. Drugaije jednostavno nije moglo biti!... Mnogo kasnije, kada su Englezi, u skladu s odlukama konferencije Velike trojke u Teheranu, poeli padobranima bacati oruje i streljivo za gerilce Trana, te sve vrste potreptina za vlastitu vojnu misiju, bacili su nam i igrae karte i kondome. I Srbi su dobili istu poiljku. Isprva, njihov je bijes bio neopisiv i ubrzo su doli k meni i Vladi Trikovu (u to vrijeme ja sam ve bio zapovjednik gerilskog odreda Tran), psujui i prijetei da e napasti Engleze. Kada smo uli o emu se radi, Vlado Trikov, koji je bio vrlo obrazovan i dobro obavijeten ovjek, nasmijao se s razumijevanjem i sve im objasnio. Rekao je da svaki vojnik u engleskoj vojsci, jo od Prvoga svjetskog rata, obvezno dobiva to zatitno sredstvo, kao to dobiva odjeu, cipele itd., i da smo mi u prvoj poiljci dobili osobne medicinske pakete, kondome i igrae karte. Dodao je da smo razdijelili medicinske pakete i da smo ostavili na stranu ono to smo smatrali nepotrebnim, i to je sve. Uspio ih je smiriti, ali je Barko otiao u englesku misiju, bacio im paketie i sarkastino rekao: Hvala, ali ovo nam nije potrebno! Mi smo vojnici!
Znepolski, str. 112-113

II25. asnik Viktor Budescu, sudionik dogaaja, o borbama na okuci Dona Staljingrad Ujutro 11. prosinca Rusi su zapoeli protunapad na cijelom bojitu. Slijedili su dani i noi kad vojnici nisu dobivali ni kruh ni vodu zbog uasne neprijateljske paljbe iz topova i bacaa. Danima su njihove ruke stezale puke i sijale smrt u redovima neprijatelj, ija su mrtva tijela hrpimice prekrivala polja ispred njihovih poloaja. Deset dana i deset noi vladala je neprestana napetost, vodila se bjesomuna borba i izgledalo je da se poinju pokazivati znaci pobjede te da prestaju brige zapovjednika i vojnika, koji su sve to nadgledali sa svojih poloaja, nastojei zaustaviti kao s ueta putenu pomamu ruske bujice. Ali nije bilo tako. S novim i svjeim snagama, dovedenima iz pozadine bojita, Rusi su ponovno napali, ak s jo veom pomamom. Zbog velikih gubitaka nae bojite vie nije prualo otpor. Napustili smo poloaj koji smo osvojili uz toliko mnogo rtava i od tog trenutka poeo je uas naeg povlaenja u donsku stepu. Ali rije stepa vrlo malo govori onome tko nikada nije proao kroz nju usred zime i u ratnim uvjetima. Prije svega, tu je mraz, mraz koji grize, a uz njega vjetar koji ovdje bijesno pue. Nad tom pustarom esto je leala gusta i teka magla, koja kao da se spustila da zauvijek baci zemlju u ponor. A iznad svega, ta potpuna, apsolutna tiina pojaana ledenom ukoenou svega okolo pretvara stepu u okoli suprotan ivotu, neprijateljski i nehuman.
Magazin istoric, listopad 2002., str. 93

Kakvi su bili odnosi izmeu bugarske i srpske gerile? Kako jedni i drugi reagiraju na neobine poiljke Engleza? Komentiraj Barkovu reakciju.

Bitke na okuci Dona kraj Staljingrada bile su meu najstranijima za rumunjske vojnike u Drugome svjetskom ratu jer su se morali sukobiti kako s neprijateljem, tako i s ekstremnim klimatskim uvjetima.

74

DRUGI SVJETSKI RAT

Kakav je stav vojnika na bojinici prema ratu? Razmiljaju li oni o slavi i junatvu? Jesu li sretni to se bore?

rabiju i Bukovinu, a onda i Transilvaniju, pa i Quadrilater.

Neagu Djuvara, Despre cucerirea Odessei (O osvajanju Odese), http:/www.memoria.ro/index. php?option=articles/artid=381

II26. Neagu Djuvara, povjesniar i profesionalni diplomat, sjea se (u lipnju 2002.) razdoblja kada je sudjelovao u borbama na Istonom bojitu Kad sam se vratio na bojite, nakon desetak dana provedenih u odjelu za oporavak, dogodilo se da je u meuvremenu pala Odesa, pa sam tako izbjegao najgori trenutak; jer upravo su tu doivjeli stranu klaonicu. Moj nekadanji kolega iz Vojne akademije, koji je bio pukovnikov posilni, rekao mi je da je vidio da je na pukovnikovoj listi, nekoliko dana prije pada Odese, u naem puku, koji je prvobitno bio sastavljen od 1800 ljudi, a poslije je primljeno jo 1200 novaka, bilo jo 92 vojnika. Eto to je znailo da je Antonescu zauzeo Odesu. To je ono to govorim na televiziji kad god imam priliku, jer je borba tamo bila potpuno apsurdna Nijemci su nam rekli: Okruite Odesu kako se ruska vojska ne bi mogla izvui odande, ali nisu inzistirali. Rumunjski Glavni stoer i Antonescu htjeli su zauzeti Odesu (izgleda da ta ideja nije bila ba Antonescuova, ali on ju je prihvatio) kako bismo im pokazali tko smo, koliko smo veliki; ali mi nismo imali sredstava da zauzmemo velik grad. Moglo ga se poraziti sve do gorkog kraja... Kad smo preuzeli Odesu to je bilo stoga to su se Rusi povukli. Jednog lijepog jutra, premda su u okolini svakodnevno umirale tisue ljudi, uli su bez ikakva otpora, jer u gradu nitko nije ostao svi koji su branili Odesu ve su se nanovo ukrcali. Bila je to jedna od prvih Antonescuovih pogreaka, ali mi, uglavnom mladii rei u vam iskreno kad smo kretali u rat, poli smo puni entuzijazma, s milju da izbriemo sramotu posljednje godine kad smo bez jednog ispaljenog metka dali Besa-

Odraava li ovaj tekst junatvo? Koja je bila cijena kojom je rumunjska vojska platila tenju da osvoji Odesu? Postoji li promjena motrita u pripovjedaevu stavu (izmeu razdoblja rata i dananjice)? Usporedi motrite mladog ovjeka ije je srce ispunjeno heroizmom i, nasuprot tome, motrite zrelijeg ovjeka koji analizira relativnu politiku dobit, ali i ljudske gubitke.

Sl. 22. Oni koji su pjevali ratu

Epopeja e Lufts Antifashiste Nacionallirimtare e Popullit Sqiptar, 1939.1944.

Ova slika Andona Lakuriqija pokazuje pojedince razliite starosti koji su pripadali partizanskim postrojbama u ratu.

75

IVOT U VRIJEME RATA

Usporedi sliku s tekstom III2.

II27. Potekoe boraca u prilagodbi civilnom ivotu Svjedoenje Dragomira Radiia: Praktino, 1. bataljon 11. krajike kozarske brigade zavrava svoj ratni put kod Zidanog Mosta.43 Tu smo zaustavljeni i vraeni u Brestanicu. Bio je 12. maj 1945. Zadrali smo se dan-dva, a zatim krenuli u Sv. Nedjelju kod Zagreba, gdje smo ostali 15, 16. i 17. maja 1945. i proslavili dan konanog osloboenja nae zemlje. Rat je zavren. Nastalo je pravo slobodarsko raspoloenje, ali rekao bih za kratko vrijeme. Poela se uvlaiti tuga. Nema vie pokreta, nema borbe i ratnici su poeli prosto da boluju zato to nema borbi, to se ne tuku i to nemaju pokreta, akcije i borbe. Jer, inilo nam se da je najvea radost biti sa borcima, ii u borbu, a mi smo se sada nali u osloboenom ibeniku, gdje je tekao sasvim drugi mirnodopski ivot na koji nismo navikli, odnosno zaboravili smo takav nain ivota.
Kozara u Narodnooslobodilakom ratu (ur. arko Zgonjanin i dr.), sv. 6, str. 399

u vojsku. Moj drug Ivan Kosovel, doavi pred komisiju, od straha se zaboravio i podigavi ruku pozdravio sa Spremni (ustaki pozdrav). Radi toga je proglaen umno nesposobnim te malo kasnije zatvoren u Brodu, gdje je odleao 6-7 mjeseci. Uprkos tome sljedee je godine primljen u oficirsku kolu u Osijeku i promaknut u rezervnog porunika.
Prcelaivi, str. 329 Magazin istoric, listopad 2002., str. 93

Partizanske postrojbe bile su sastavljene iskljuivo od dragovoljaca. Partizanska vojska je tek potkraj rata otpoela s mobilizacijom. Mnogi mladi ljudi bili su prisiljeni pridruiti se partizanima. Jedan od njih bio je Zdravko Lazari.

Zbog ega je Lazariev prijatelj uinio tako teku pogreku? Kako je on (makar podsvjesno) doivio promjenu vlasti? Kako inae ljudi reagiraju na (nasilnu) promjenu vlasti?

Zato vojnik kae da se pojavila tuga? Misli li da su se svi vojnici osjeali isto? Zna li to je PTSP (posttraumatski stresni poremeaj)? Bi li se suglasila/suglasio da ovaj izvor otkriva i elemente fanatizma, to je uobiajen rezultat rata? Objasni svoj stav.

Sl. 23. Kola novina jugoslavenskih makedonskih vojnih postrojbi iz 1944.

II28. Zdravko Lazari o stranoj zabuni ...preao sam u Osijek i tamo doekao pad grada u partizanske ruke poetkom mjeseca travnja 1945. Malo zatim pozvan sam na vojniku komisiju za regrutaciju i primljen
43 U Sloveniji.

76

DRUGI SVJETSKI RAT

II d. Kultura i obrazovanje
II29. Preporuke kolskog inspektorata bitolskog okruga za uitelje 1) Razvijanje bugarskoga nacionalnog osjeaja meu uenicima i stanovnitvom uope, ili postizanje nacionalnog i dravnog jedinstva kroz naglaavanje prolosti i kulture bugarskog naroda. 2) Stanovnitvu, a osobito acima objasniti da njihov bugarski nacionalni osjeaj i svijest o pripadnosti bugarskoj naciji i dravi nisu ustaljeni zbog dugotrajnog ropstva. Treba naglasiti da su nacija i drava neodvojive, te da se za dravu moraju prinijeti rtve jednako kao to su i ranije prinoene za bugarsku naciju. 3) Treba objasniti da je u prolosti u Makedoniji unitena sva ona kultura koja je ujedinjavala bugarski narod. Bugarska knjiga, kola, crkva, udruge, spomenici, narodne sveanosti, osobito bugarska narodna pjesma, tradicija, mitovi, sve su to turske vlasti progonile. Zbog toga je kod dijela stanovnitva u Makedoniji dolo do gubljenja bugarskog osjeaja. 4) Naglasiti da je zbog takvih uvjeta u Makedoniji izgubljeno znanje o prolosti bugarskoga naroda, dok je u isto vrijeme slobodni dio bugarskoga naroda u samoj Bugarskoj postigao goleme uspjehe. 5) U nastavi panju treba dati djelovanju koje se protivi nacionalnom odgoju, a u vezi je s nekim kriminalnim pojavama koje se javljaju u redovima neprijatelj Bugarske. Treba objasniti razvoj vojne situacije na bojitu i hraniti vjeru u uspjean kraj rata.
Terzioski, str. 78

kolski inspektorat bitolskog okruga preporuio uiteljima kao glavne ciljeve koje treba ispuniti (tu, dakako, nije bilo velikih razlika u odnosu na druge obrazovne okruge).

Kakve su preporuke dane uiteljima u jugoslavenskoj Makedoniji? Zna li to se dogodilo s osmanskom Makedonijom poslije balkanskih ratova i Prvoga svjetskog rata?

Sl. 24. Partizanska kola

Epopeja e Lufts Antifashiste Nacionallirimtare e Popullit Sqiptar, 1939.1944.

Kao to je bugarska vlast podijelila jugoslavensku Makedoniju na dvije administrativne jedinice nazvane prema dvama velikim gradovima Skopju i Bitoli, tako je i obrazovni sustav obuhvaao bitolski i skopski obrazovni okrug. Ovaj izvor pokazuje to je

Ova slika S. Capoa nosi naziv Partizanska kola. Zanimljiva je jer ilustrira obrazovnu ulogu partizanskoga rata. Oni koji znaju itati i pisati poduavaju one koji ne znaju.

77

IVOT U VRIJEME RATA

II30. Statut Klimenta Ohridskog, sredinjega kulturnog kluba u Makedoniji 1) Ujediniti sve snage zainteresirane za konsolidaciju bugarskoga nacionalnog bia meu makedonskim stanovnitvom; 2) Stvoriti u narodu temeljitu svijest o bugarskoj dravi i priznanje bugarske drave, cara i domovine; 3) Raditi na ujedinjenju svih Bugara kako bi se stvorila Velika Bugarska u njezinim etnikim, povijesnim i organskim granicama; 4) Raditi na oblikovanju savrenog identiteta Bugara u Makedoniji i obrazovati omladinu u zdravom nacionalnom duhu; (...) 6) Voditi rauna o brzom inkorporiranju Makedonije u Bugarsku u svakom smislu rijei, s pozitivnim osjeajima i postupno; 7) Raditi na ujedinjenju svih klasa u jednu nacionalnu i gospodarstvenu cjelinu; 8) Razviti ljubav prema svemu to je bugarsko: prema bugarskoj nacionalnoj povijesti, bugarskom nacionalnom naslijeu, uvanju narodnih obiaja i nacionalne biti itd.
Terzioski, str. 198199

II31. Nakon to je proglasila namjeru stvaranja novoga obrazovnog sustava za rumunjski narod, Antonescuova vlada je preuzela vodeu ulogu u unapreivanju domoljubne kolske politike u kojoj kult heroja ima znaajnu ulogu Kult heroja u kolama Kako bi kola, na temelju uzora iz ivota, bila kua nacionalnog obrazovanja za djecu i mlade, svakoj koli treba dati fotografije nastavnika heroja, uz koje e ii objanjenje o njihovim ratnim zaslugama i o onome to su uinili za kolu. Da bi se ilustrirala vjera i rtva koju su dali seljani pali na bojnom polju, u svakoj koli sakupljat e se njihove slike i uz svaku fotografiju ii e objanjenje kakvu su hrabrost oni pokazali u borbi. Na taj e se nain, uvodei heroje naega naroda u kole i odajui im poast, ustanovit prva knjiga nacionalne povijesti za uenike. Njihova e djela trajno nadzirati svijest djece i imat e jedan od najjaih utjecaja na njihov moral i nacionalno formiranje... Svaki vrti i osnovna kola odredit e jedan sat na tjedan za ovaj kult. Program sata posveenog kultu heroja sastojat e se od sjeanja na borce iz sela, i to s pomou sljedeih sredstava: Slike lokalnih heroja... Opisi koje su dali seoski heroji koji su se vratili kui... Zemljovidi koji se odnose na borbu protiv boljevizma (djeji radovi)... Aleja heroja: na jednoj strani kolskog dvorita posaditi stabla koja e nositi imena heroja. Ta stabla e tvoriti lug ili aleju lokalnih heroja, koju e odravati skupina djece. Svaka kola imat e raspelo u znak sjeanja na seoske heroje. Posjeti grobljima heroja i odravanje groblja.
Universul, 44/15. 2. 1942.

Nakon pripajanja teritorija jugoslavenske Makedonije Bugarskoj, Uprava za nacionalnu promidbu u svim je veim gradovima organizirala mreu takozvanih kulturnih odbora. Ta tijela trebala su posluiti kao korak ka formiranju pukih sveuilita, tj. veernjih teajeva za irenje pismenosti, itaonica itd. Ti su odbori, pod nazivom kulturnih klubova, vrlo brzo postali sastavni element upravnih jedinica na svim razinama u gradovima, opinama, veim okruzima itd. U Skopju je formiran sredinji kulturni klub Kliment Ohridski. Gornji tekst pokazuje kako njegov statut definira ulogu kulturnih klubova u Makedoniji.

78

DRUGI SVJETSKI RAT

Koji su ciljevi kolskoga obrazovanja kako ih ocrtava ovaj izvadak, u skladu s Antonescuovom perspektivom? to je cilj kulta heroja? Postoje li za uenike ikakvi uzori osim njihovih uitelja? Koji je tvoj stav prema kultu heroja u koli i kultu heroja uope? Odraava li njihova borba tvoja dananja uvjerenja? Postoje li danas u kolama slini projekti? II32. Izvadak iz udbenika za osnovno obrazovanje koji je objavila Nacionalna oslobodilaka fronta (predvoena komunistima) u osloboenim dijelovima Grke Tko je tvoj susjed? Kiki se danas probudila s visokom temperaturom. Guila se cijele noi. Boljelo ju je grlo. Njezina majka zamolila je susjeda, koji se upravo uputio u ulicu u kojoj je ivio lijenik, da svrati do njega i kae mu da doe. [...] Majka nema mira; im uje korake na ploniku, tri do prozora. Kada e stii lijenik? Lijenik je na kraju doao, pregledao dijete i rekao: Morate jako voditi rauna o djetetu, gospoo. Imate li jo djece? Morate ih razdvojiti, jer je bolest zarazna. Nabavite ovaj lijek to prije moete, u roku od etvrt sata. im je lijenik otiao, majka je zgrabila al i torbu i otrala u ljekarnu. [...] Tassia Ioannidou pozvao ju je ljekarnik preparat je gotov i stoji 55 drahmi. Majka otvara torbu. Ima samo 35 drahmi. to da ini? Prilazi pultu. Mogu li vam sada dati sve to imam i uzeti lijek? Ostalo u vam poslati tijekom poslijepodneva. Ni govora, gospoo uzviknu ljekarnik. Izigravate li vi ludu? Nabavite novac, pa ete dobiti lijek. Majci je neugodno, poinje plakati. Zakasnit u. Mojem je djetetu potreban ovaj lijek. ivot joj je u opasnosti. Ali ljekarnik ne eli sluati, a ljudi oko nje gledaju

je sumnjiavo. Onda s klupe ustaje radnik. Odjeven je siromano, umorna je lica. to je bilo, gospoo? Nemojte tako. Mi smo samo ljudi. Evo, uzmite novac koji vam je potreban. Majka se saginje da poljubi radnikovu ruku. Ali on uri da se skromno vrati na svoju klupu.
Ta aetopoula, 97/98, anatyposi ASKI

Kako je u ovom izboru prikazan radnik? to je smisao takvog prikaza?

II33. Iz povjerljivog izvjetaja br. 162, koji je ameriki generalni konzul u Istanbulu poslao dravnom tajniku SAD Cordelu Hullu, o promidbi u bugarskim kolama Istanbul, 4. studenoga 1942. Drugi iznimno snaan imbenik koji formira javno mnijenje, pa stoga i osjeaje kod ljudi, jest nacional-socijalistika promidba koja se provodi u kolama. Najee se provodi kroz nastavu bugarske geografije, povijesti i knjievnosti. Svaki bugarski pisac i nastavnik je propagandist bugarskog nacionalizma. Svi mladi Bugari, koji su zavrili osnovno obrazovanje s etrnaest godina, ili srednju kolu s devetnaest, znaju napamet kartu Balkana i vrlo su dobro obavijeteni o bugarskim pretenzijama na razliite balkanske teritorije. Na zidovima svake kole stoje karte Bugarske iz razliitih razdoblja njezine povijesti, i one su snano utisnute u pamenje svakog bugarskog djeteta. Tako su se teritorijalne pretenzije pretvorile u dio nacionalnih interesa. One ne izraavaju samo mnijenje dinastije i vlade, nego i cijelog stanovnitva. Na taj je nain kolsko obrazovanje iz nacionalizma u njegovim razliitim oblicima dobilo golemo promidbeno znaenje.
, str. 91

79

IVOT U VRIJEME RATA

Zbog ega je bilo toliko vano provoditi promidbene programe u kolama? Postoji li, po tvojem miljenju, i danas neto slino u udbenicima povijesti, geografije i knjievnosti? Objasni svoj stav.

Ilija Bekov (1901.1958.) jedan je od najznamenitijih bugarskih umjetnika, karikaturista i slikara.

Kakvu poruku nastoji poslati ovom karikaturom?

Sl. 25. Ilija Bekov: Bez ivotnog prostora, 1942.

80

DRUGI SVJETSKI RAT

Sl. 26. Rumunjska novinska fotografija: lanak o enskoj modi (1942.)

Film je ilegalno snimljen u Beogradu u vrijeme okupacije. Aleksi, cirkuski artist, nije imao iskustva u snimanju filmova, a isto vrijedi i za veinu njegovih suradnika. Ipak, cenzura je odobrila film, pa je s velikim uspjehom prikazivan kao jedini srpski film na domaem repertoaru, na kojem su prikazivani samo njemaki filmovi i filmovi iz drugih zemalja Osovine.

II34. Rumunjska uredba za reguliranje obrazovanja idova (11. listopada 1940.) lanak 1. idovi su slobodni, u okviru privatnog obrazovanja, organizirati vlastite osnovne i srednje kole. lanak 2. idovske kole navedene u prethodnom lanku mogu zapoljavati samo idovske nastavnike i upisivati samo idovske uenike. lanak 3. Oni ija su oba roditelja idovi ili iji je otac idov, bez obzira na vjeru, ne mogu raditi kao nastavnici ili administrativno osoblje i ne mogu biti primljeni kao uenici ili studenti u rumunjskim osnovnim i srednjim kolama, niti u visokim kolama, bilo dravnim ili privatnim, a niti u kolama drugih kranskih etnikih zajednica. Izuzetno i u pojedinim sluajevima, Ministarstvo nacionalnog obrazovanja, kulture i umjetnosti moe odobriti onima roenima od idovskog oca koji je preao na kranstvo i majke kranke drukijeg etnikog podrijetla rad u privatnim i profesionalnim kranskim kolama ako su krteni kao krani do druge godine ivota. Izvanbrana djeca imat e pravni status svoje majke. [...] lanak 5. Ministarstvo nacionalnog obrazovanja, kulture i umjetnosti otpustit e i ukloniti sve one koji odgovaraju odredbama lanka 3 ove uredbe.
Evreii din Romnia ntre anii 1940/1944, sv. I: Legislaie antievreisca, str. 7071 81

Universul, br. 30, 1. veljae 1942.

Misli li da je u to vrijeme mnogo itatelja bilo zainteresirano za ovaj lanak? Objasni svoj stav.

Sl. 27. Prizor iz filma Nevinost bez zatite Dragoljuba Aleksia

Jugoslavenska kinoteka, Beograd

IVOT U VRIJEME RATA

Na koji su nain diskriminirani uenici idovi u odnosu na druge uenike? Jesu li slini stavovi prema idovima ili bilo kojoj drugoj etnikoj ili religioznoj skupini prisutni i danas?

Sl. 28. Najava filmskog programa u beogradskim kinima sredinom rujna 1942.

II35. Promjene u kolskim programima u Albaniji u vrijeme talijanske okupacije Ministarstvo obrazovanja poelo je ostvarivati irok izdavaki program za objavljivanje visokokolskih tekstova. Kao to je poznato, jedva su postojali ikakvi tekstovi za visoke kole i umjesto udbenika primjenjivao se sustav zapisivanja biljeki. Zato je Ministarstvo obrazovanja razmotrilo ovaj problem i moe se rei da e do poetka idue kolske godine velik broj tekstova biti spreman za uporabu. Danas niz pisaca i prevoditelja radi na tome. Nedavno je objavljen prvi tekst koji nosi naslov Doktrina faizma Benita Mussolinija; predgovor za kole napisao je Salvatore Valittuti, a knjigu je preveo profesor Kole Shiroka.
Publikacije Ministarstva obrazovanja, Tomori, 6. kolovoza 1940., 2.

Novo vreme, Beograd, 16. rujna 1942.

Komentiraj naslov prvog teksta prevedenog i objavljenog za uporabu u visokim kolama u Albaniji. Koja je doktrina imala sredinje mjesto u albanskom obrazovnom sustavu?

Naslovi ukazuju na to da je rije o njemakim, talijanskim i maarskim filmovima. Na poetku okupacije Srbije, u travnju 1941., sva kina i filmska distribucijska poduzea stavljena su pod strogu komesarsku upravu i uvedena je cenzura, dok su kina u vlasnitvu idova konfiscirana. Njemaka promidba i domae kolaboracionistike filmske vijesti bile su obvezan dio programa.

82

DRUGI SVJETSKI RAT

Sl. 29. Djeca ulaze u osnovnu kolu Hasan Prishtina

to je, po tvojem miljenju, bio glavni cilj ovih kampova? Za koje je ciljeve zabava zapravo koritena? Sl. 30. Nacionalna nogometna vrsta Nezavisne Drave Hrvatske

Ova je slika znaajna zbog promjena do kojih je nakon talijanske okupacije dolo u kolama. Slika prikazuje djecu kako ulaze u osnovnu kolu Hasan Prishtina. Lako se moe uoiti da djeca nose odore kakve je nosila talijanska faistika mlade. To je bio jedan od naina da se u albanskim kolama pod okupacijom proiri faistiki utjecaj.

Vojinovi

II36. ivot u kampu za mlade Italo Balbo,44 jednom od brojnih sredita koja su faisti organizirali u Albaniji Ovi posjetitelji idu gledati sretnu mlade koja ima veliku povlasticu da prvi put doivi faistiko gostoprimstvo u zabavnim sunanim vrtovima, gdje svakodnevno dobiva dobro tjelesno i moralno obrazovanje i ui voljeti faizam i Ducea. Tijekom dana na brdu, na svjeem zraku i suncu, u vjebanju, plivanju, igrama, plesu i drugim zabavnim i sportskim aktivnostima, oni upoznaju imperiju, iji dio Albanija ima sreu biti, njezina suverena, ivot osnivaa imperije i herojska djela Itala Balboa, ije ime sredite nosi.
Tomori, 11. kolovoza 1940., 2.

Zato su nogometai podigli ruku? to ta gesta danas simbolizira? Trebaju li, po tvojem miljenju, sportai predstavljati svoju zemlju iako se ne slau s postupcima dravnih vlasti?

44

Talijanski dragovoljac koji se borio u Albaniji 1913. tijekom balkanskih ratova.

83

IVOT U VRIJEME RATA

Sl. 31. Rumunjske novine izvjetavaju o nogometnoj utakmici izmeu Rumunjske i Hrvatske 1942. godine Koje je tvoje miljenje o sportskim dogaajima za vrijeme rata? Usporedi ovu ilustaraciju s ilustracijom br. 30.

Universul, br. 28, 14. listopada 1942.

II37. Ministarstvo nacionalnog obrazovanja Rumunjske zabranjuje geografske karte koje podsjeaju ljude na sovjetsku invaziju 1940. Primjena Konvencije o primirju u kolama Ministarstvo nacionalnog obrazovanja obavjetava sve kole u zemlji, kao i kulturne in-

stitucije ovisne o ovom odjelu, da je u skladu s odredbama l. 16 Konvencije o primirju zabranjeno tiskati, uvoziti, distribuirati ili prikazivati geografske karte s rumunjskim granicama prije 28. lipnja 1940., koje prikazuju Sjevernu Bukovinu i Besarabiju kao dijelove ove zemlje. Takoer je zabranjeno u kolama rabiti obrazovnu grau bilo koje vrste ako

84

DRUGI SVJETSKI RAT

taj materijal nije odobren i nije u suglasnosti s naputcima koje su dale kontrolne komisije koje je ustanovilo Ministarstvo koje ga analizira i koje ne odobrava nita osim grae u kojoj nema niega to bi moglo izazvati probleme u prijateljskim odnosima izmeu Rumunjske i saveznika. Takoer je zabranjeno iz sveuilinih i kolskih knjinica izdavati knjige koje mogu sadrati dijelove koji naruavaju odredbe Konvencije o primirju i koje bi mogle ugroziti uspostavljeno primirje sa saveznicima.
Universul, 318 / 26. studenoga 1944.

se njegov osobni ured. Sve je alarmirano. Tko je zloinac? Hrvatski narod objavi na elu lista dva puta uzastopce strogi ukor iz Poglavnikova osobnog ureda s Poglavnikovim upozorenjem da e dotini prestupnik biti kanjen. (...) Oekivah da emo u najskorije vrijeme pozdraviti u logoru jedno lice (osobu koja je upotrijebila rije pogreb). Ali kako to lice bijae Paveliev osobni stenograf ili brzopisac, pomilovan je, i tako nam je izostala ta senzacija.
Jakovljevi, str. 205206

Donosi li novi reim Rumunjskoj demokraciju i slobodu, kao to je obeavala Kraljevska proklamacija? Iznesi dokaze koji e potkrijepiti tvoj odgovor. Po tvojem miljenju, tko su promicatelji ovih zabrana? Zato oni zastupaju takve stavove?

Sluei se represivnim mjerama, ustaka vlast je poduzela korake da oisti hrvatski jezik od stranih, prvenstveno srpskih utjecaja. Imajui na umu slinosti dvaju jezika, ustae su pokuale (umjetno) stvoriti hrvatski jezik koji bi bio bitno drugaiji od predratnog jezika.

II38. Ilija Jakovljevi zatvorenik ustakog logora u Staroj Gradiki o Pavelievu jezinom purizmu U glavnom ustakom glasilu Hrvatskom narodu, netko se zaboravio i upotrijebio rije pogreb (srbizam). Zaprepastio se Poglavnik, zaprepastio se njegov dvor, prestravio

Opii i objasni Jakovljeviev stav spram Pavelia. Kakvu sliku o Paveliu stjee na temelju Jakovljevieve interpretacije posebice u vezi s anegdotom o srbizmu pogreb? Treba li se voa drave baviti pitanjima jezika? Usporedi sliku o Paveliu koju si stekao na temelju ovoga izvora s tekstom I2.

Opa pitanja za podpoglavlje II d. U ovom je pod-poglavlju mnogo primjera promidbe u obrazovanju tijekom Drugoga svjetskog rata. Napravi popis raznih promidbenih ciljeva u raznim zemljama i pokuaj nai slinosti meu njima. Je li propaganda nestala iz obrazovnog sustava poslije Drugoga svjetskog rata? Ako je odgovor nijean, nai primjere. Ima li primjera u tvojoj zemlji?

85

UASI RATA

TREE POGLAVLJE: Uasi rata

Uasna okrutnost Drugoga svjetskog rata uzrokovana je sloenom mjeavinom mnogih imbenika, okolnosti, stavova i pokretakih ideja. Zbog ove sloenosti i opsega, mogue je spomenuti, i ispitati, samo neke od ovih imbenika: brisanje granice izmeu bojinice i pozadine pa stradava velik broj civila; njemaki planovi za proirenje ivotnog prostora, koji su podrazumijevali ienje okupiranih podruja od nenjemakog stanovnitva; okrutnost kao neizostavni element ostvarenja njemake ideologije utemeljene na rasizmu i antisemitizmu; zadravanje kontrole na okupiranom teritoriju posredstvom nemilosrdnog i brutalnog kanjavanja nevinoga civilnog stanovnitva; i napokon, uloga nacistike/faistike okupacije u dovoenju na povrinu potisnutih meuetnikih napetosti. Ovo posljednje bio je jedan od uzroka graanskog rata u nekim zemljama jugoistone Europe okupacijske snage poticale su svaku od strana, to je vodilo nezamislivo okrutnim sukobima. Drugi svjetski rat obogatio je na rjenik obema novim pojmovima: genocid i holokaust. Iako je, u skladu s nacistikim rasnim shvaanjima, oznaka Untermenschen vezivana ne samo uz idove, nego i uz Rome, Poljake, Ukrajince, Ruse..., konano rjeenje je ipak sluaj za sebe zbog svoje stravine sustavnosti. Zato je ono u ovom poglavlju obraeno posebno, kao izdvojen entitet koji ima vlastitu posebnu prirodu, zamah i ciljeve, sasvim neovisno o ciljevima i dinamici rata, ali u njegovu kontekstu. Na alost, u jugoistonoj Europi je konano rjeenje izvedeno s tako okrutnom djelotvornou da je broj idova pao s oko 900 000 na 50 000. Neki od ovih uasa zabiljeeni su u sljedeim izvorima poevi od onih na bojnom polju do onih izvrenih protiv civila u njemakim i talijanskim osvetnikim pohodima, u koncentracijskim logorima, u tamnicama, u partizanskim osvetnikim operacijama poslije rata itd.
86

DRUGI SVJETSKI RAT

III a. Bojinica
III1. Ratno pravo albanskih partizana Samo u jednoj prilici zarobljeni su neki talijanski vojnici; stoer je ovaj neobini dogaaj objavio s velikim ponosom, i ja sam pozvan da ih pogledam. Otiao sam u kuu obitelji Vitkuq i tamo zatekao etiri talijanska asnika i etvoricu vojnika s drugim inovima. Izgledali su pomireni sa svojom sudbinom, s obzirom na to da jedva da je bilo neke sumnje u to da e biti strijeljani u svakom sluaju asnici. Drali su se upadljivo mirno i odbili su dati ikakve druge podatke, osim svojih imena i adresa svojih obitelji u Italiji; bio sam tuan, jer mi je strijeljanje zarobljenika bilo odvratno. Odbijanje da se u akcijama uzimaju zarobljenici bilo je druga stvar Talijani su jednom zaprijetili da e za svakoga zarobljenog Talijana strijeljati deset albanskih talaca, to sigurno nije ohrabrivalo samilost. U gerilskom ratu zarobljenik je smetnja, morate ga hraniti i uvati da ne pobjegne; stoga je razumljiva politika bila ne uzimati zarobljenike. Gerilci su raunali s tim da e biti na mjestu strijeljani ili ubijeni, vjerojatno nakon muenja, tako da je sustav neuzimanja zarobljenika postao ustaljenim obiljejem gerilskog rata.
Smiley, str. 66

akciji. Obojica su bili sasvim mali djeaci, od dvanaest i deset godina, i iscrpljeni glau i nespavanjem, ispali su iz stroja prilikom povlaenja iz upala. U vrijeme kada smo ih vidjeli, ve su jeli i odmorili se, i bili su spremni, premda vrlo plaljivo, sklapati poznanstva. Govorili su u jakom komunistikom argonu; rekli su nam da je ve gotovo godina dana od kada su pobjegli od kue, u blizini Valone, i pridruili se partizanima. Obojica su tvrdili da su vidjeli akcije protiv balista i Nijemaca.
Amery, str. 222223

Komentiraj ivotnu dob uhienih partizana. to misli o djeci vojnicima? to misli o vojskama koje ih novae i njima se koriste? Postoje li danas djecavojnici? Usporedi ovaj tekst s ilustracijom 22. Usporedi stav spram zarobljenika iz ovoga izvora sa stavom iz prijanjeg. Je li mogue stvoriti opi zakljuak samo na osnovi ovih dvaju kratkih izvadaka? Objasni svoj stav.

Sl. 32. etvrta partizanska divizija u crnogorskim planinama 1944.

Komentiraj ponaanje talijanskih asnika: moe li se ono nazvati herojskim, iako su oni u ratu bili agresori? Zbog ega albanski gerilci nisu uzimali zarobljenike? Kako je talijanska politika utjecala na takvo ponaanje?

III2. Kako su albanski nacionalisti tretirali zarobljenike Meutim, najznaajniji dogaaj, koji je obiljeio boravak vojske u selu, bilo je hvatanje dvojice partizana, prvih zarobljenika u ovoj

Dedijer, Dnevnik

87

UASI RATA

Sl 33. Rumunjski vojnici na devama u kavkaskim bitkama

Imajui na umu da je velika veina rumunjskih vojnika bila iz redova seljaka, kratko komentiraj mogue reakcije vojnika na devama bio je to prilino egzotian nain putovanja za rumunjsku vojsku. Moe li se rat shvatiti i kao nain stjecanja novih iskustava ne samo loih?

Universul, br. 272, 5. listopada 1942.

III b. Okrutnosti
III3. Proglas njemakoga vojnog zapovjednika u Grkoj (1943.) upuen Grcima PROGLAS Svaka osoba uhvaena u unitavanju ili oteivanju telefonskih ica bit e strijeljana. Ova kazna primjenjivat e se i na ene i malodobne osobe. Ako poinitelj ne bude uhvaen, pet osoba iz susjednog sela bit e uhieno i strijeljano. Zajednice kojima te osobe pripadaju bit e kanjene imovinskom kaznom. Primjena ove zapovijedi poinje od dana njezina objavljivanja. Krf, 23. listopada 1943. Zapovjednitvo otoka Krf PROGLAS O ZABRANI TRAJKA Svaki trajk bit e smatran neprijateljskim inom protiv okupacijskih vlasti, ak i ako nikakvi vojni interesi ne budu izravno ugroeni. Upotrijebit u sva raspoloiva sredstva da unaprijed onemoguim takve pokuaje. Ubudue e teki prekraji biti kanjavani
88

smru. Smrtna kazna primijenit e se osobito na podstrekae i voe. Ostali sudionici trajka biti e kanjeni dugotrajnim kaznama, koje e sluiti u zatvoru ili u logorima za teki rad. Atena, 10. rujna 1943. Vojni zapovjednik Grke
Fleischer, sv. 2, str. 169

III4. Njemaki pamflet (listopad 1943.) nakon prvog vala masovnih odmazda u Grkoj PROGLAS NARODE EPIRA! Njemaka vojska bila je prinuena unititi vae selo jer ste pruili pomo gerilcima koji su ubijali nae vojnike. Na vama je da sprijeite gerilce da napadaju njemake trupe. Vaa je obveza da najblioj njemakoj vojnoj postaji odmah prijavite nazonost gerilaca. Na taj nain njemaka vojska moe zatititi va ivot, vau obitelj i vau imovinu. Njemaka vojska nije u Grkoj kao neprija-

DRUGI SVJETSKI RAT

telj grkog naroda. Na jedini neprijatelj su gerilci koji naruavaju mir i red u zemlji. (...) Od sada morate njegovati dobre odnose s njemakom vojskom radi obnove zakona i reda, a osobito radi zatite vaih osobnih interesa. NJEMAKO ZAPOVJEDNITVO
Fleischer, sv. 2, str. 223

Sl. 34. Odmazda njemake vojske u Grkoj: fotografija masovnih pogubljenja u Agriniju 1943.

Jesu li stanovnici unitenih sela zaista mogli sprijeiti gerilce da napadaju njemake jedinice? Je li cilj njemake vojske u Grkoj zaista bio zatita ivota i imovine domaega stanovnitva, kao to su tvrdili u ovom proglasu? to misli o primjeni smrtne kazne na ene i djecu zbog navedenih djela?

III5. Hitlerova zapovijed (iz rujna 1941.) o ponaanju vojske na okupiranim teritorijima u jugoistonoj Europi Da bi se zavjere u korijenu sasjekle, prvom prilikom i bez oklijevanja, treba poduzeti najotrije mjere tako da se uspostavi ugled okupacijske sile i preduhitri svako daljnje irenje ideja o zavjeri. inei to, morate imati na umu da u tim zemljama ljudski ivot nema nikakvu vrijednost i da se uinak zastraivanja moe postii samo neuobiajenom otrinom. Kao osvetu za jednoga njemakog vojnika treba izvriti proporcionalnu smrtnu kaznu nad pedeset do sto komunista. Nain pogubljenja mora stvoriti zastraujui uinak.
Krizman, str. 520

Fleischer, sv. 1, str. 347

III6. Njemaki zloini u vrijeme okupacije Albanije (srpanj 1943.) Na povratku sam vidio dim iz drugih sela u plamenu, i pretpostavio da su ih Talijani zapalili, u znak osvete; pogrijeio sam, sreo sam naime Safeta Butku i njegovu etu Bali Kombetar, rekli su mi da je selo koje sam vidio u plamenu selo Barmash te da su ga Nijemci zapalili. Rekao mi je da su spalili ive ene i djecu u kuama te da su ih pukom ubijali ako bi pokuali pobjei; dodao je da je njemaka divizija upravo stigla u Kor iz Florine. To je bila prva vijest koju smo dobili o Nijemcima u Albaniji.
Smiley, str. 52

Budui da su temeljena na zapovijedi, njemaka vojska ova pogubljenja nije smatrala zloinom tj. smatrala ih je zakonitima. Slae li se s tim stavom? Moe li zakon uvijek tono odrediti to jest zloin, a to nije?

89

UASI RATA

Stav njemakih vojnika spram talijanskih vojnika nakon njihove kapitulacije (listopad 1943.) Imao sam jo jedno zakanjenje jer su seljaci inzistirali da mi pokau grobove ezdeset pet talijanskih asnika, koje su po zapovijedi Nijemaca morali pokopati. Gledali su kako ih Nijemci ubijaju. Nijemci su vezali Talijanima ruke, postavili ih na crtu, strijeljali strojnicama i ranjene dokrajili bajunetama. Zbog svega to su vidjeli, seljaci su se jako bojali Nijemaca i laknulo im je kad sam se pozdravio i krenuo dalje.
Smiley, str. 93

opsovao ovu jadnu skupinu i zaprijetio da e svi mukarci biti strijeljani ako ene ne prestanu moliti. Na trenutak bi sve uutjele, a zatim smo uli prigueno jecanje i na kraju su zaplakale jo oajnije nego prije...
Repe, Naa doba, 1996., str. 201

Pisac ovog dnevnika nije samo svjedok, nego i sudionik dogaaja koji opisuje. Ima li u njegovim rijeima ikakav znak suosjeanja?

Sl. 35. Fotografije spaljenih ili unitenih sela (osvete)

to je bio cilj tako okrutnog ponaanja njemake vojske? U koje se vrijeme mogao odigrati drugi dogaaj? Postoje li slini zloini koje su Nijemci izvrili u tvojoj zemlji?

III7. Don Pietro Brignoli:45 Sveta misa za moj strijeljani narod (fragment iz dnevnika) Dvadeset peti kolovoza. Oajne ene. Jedna od njih moli za pravdu. U selu u koje smo upravo uli zatvorili smo, kao i drugdje, sve mukarce. Na poetku operacija ljudi nisu bili uplaeni kad smo uhitili odrasle mukarce, jer nisu znali to mogu oekivati. Kad su se vijesti o onome to se dogaa poele naokolo iriti46, podigao se val oaja. Isto je bilo u ovom osloboenom selu. Budui da su okupili mukarce i drali ih pod straom na livadi, nedaleko su se okupile ene, molei za mukarce i plaui s toliko emocija da su ak i manje osjetljivi vojnici bili dirnuti. S vremena na vrijeme netko bi

Fleischer, tom 2, str. 497

45 Don Pietro Brignoli bio je kapelan u okupatorskoj Talijanskoj vojsci u Sloveniji i Hrvatskoj. Tijekom rata pisao je dnevnik koji je objavljen ezdesetih godina. Bio je lojalan Italiji, ali je takoer opisao i osudio okrutno postupanje talijanskih vojnika prema civilnom stanovnitvu u Sloveniji i Hrvatskoj. Za vrijeme talijanske ofenzive u ljeto i jesen 1942.: paljenje sela, ubijanje talaca, odvoenja u koncentracijske logore, pljaka... Brignoli je za sve uase koje je vidio krivio sam rat i pokuavao je odgovor za svoj nemir nai u gledanju na rat kao na univerzalnog krivca. 46 Strijeljanje talaca ili slanje ljudi u koncentracijske logore.

90

DRUGI SVJETSKI RAT

Sl. 36. Naslovnica broure o Mauthausenu

III8. Dio iz intervjua s Cvetom Kobalom47 Nakon nekoliko dana skupili su nas za prijevoz. Oko 1000 ljudi prevezeno je jednim jedinim vlakom. Vozili smo se dva dana. Neki ljudi u naem vagonu umrli su ve tijekom putovanja. Vruina je bila strana. Uvjeti nemogui. Vagoni su bili za prijevoz stoke, bez ikakve mogunosti za koritenje nunika. Onda smo nosili mrtva tijela od eljeznike stanice na vrh brda, gdje se nalazio koncentracijski logor. Netom prije dolaska do Mauthausena jedan je zatvorenik strijeljan jer je sa zemlje podigao zelenu jabuku... Govorei na temelju vlastita iskustva, htio bih rei mlaim naratajima kako je nuno boriti se protiv svakog nasilja. Nikakvo nasilje, makar i iz najboljih namjera, ne moe se opravdati...
Repe, intervju s Cvetom Kobalom (video)

to Cveto Kobal, ovjek koji je preivio koncentracijski logor Mauthausen, misli o nasilju? Dijeli li njegovo miljenje?

III9. Pismo Hitleru48 Parain, 25. marta 1941. godine. ADOLFU HITLERU Berlin, 1. april 1941. Nit pravde prekinuta je. Zacarila obest i sila. Veliki tlae male i u svojoj osionosti ne poznaju boga; nemaju duu. Krvoedni Hitler hita da nijedna njiva na ovo zemaljskoj kugli ne ostane nezasejana ja-

Ovu brouru napisao je Cveto Kobal u lipnju 1944. i to je, koliko se zna, prvi objavljeni tekst o jednom od najstranijih koncentracijskih logora.

47 Cveto Kobal roen je 15. 12. 1921. Postao je lan pokreta otpora u Sloveniji 1941. U sijenju 1942. uhien je i poslan u koncentracijski logor Auschwitz, a zatim u Mauthausen. U proljee 1944. pobjegao je iz radnog logora u Linzu (Austrija) i pridruio se partizanima u Sloveniji. U lipnju 1944. ilegalna partizanska tiskara objavila je njegovu brouru o Mauthausenu i to je, koliko je poznato, prvi objavljeni tekst o jednom od najstranijih koncentracijskih logora (vidi ilustraciju). 48 Na dokumentu se nalazi biljeka na srpskom jeziku: Osoba je umrla u logoru 14. sijenja 1942. Pismo je napisano na dan kada je Jugoslavija prila silama Osovine. Dva dana kasnije, jugoslavenska vlada zbaena je vojnim udarom, i 6. travnja poeo je njemaki prodor u Jugoslaviju. Stoga moemo pretpostaviti da osoba koja je pisala ovo pismo nije mogla biti potpuno svjesna kakvoj se opasnosti izlae.

91

UASI RATA

dom i emerom. Ni naa napaena Otadbina nije poteena. Pruamo ti svoju potenu ruku, ali ti hoe i srce. U elji da osvaja i tlai ti nam gazi ono to nam je kroz sva robovanja i kroz vekove bilo najsvetije gazi nam slobodu i ast, gazi nam ponos. Tebi Hitlere, Kajinov sine, mi deca velikih otaca i dedova uzvikujemo dosta. Ne slua li naii e na bodre miice nae. Proliemo ti krv i nogom ti adaje stati na vrat da se ne digne. Upamti da nas je moda Bog odredio da kod nas dobije odmazdu za sva nedela. Upamti. Svetolik M. Dragaevac sreski naelnik u penziji Glavna uprava za sigurnost Reicha Berlin, 16. svibnja 1942. Sigurnosna policija i Sluba sigurnosti (SD), Einsatzkommando u Beogradu Predmet: Okruni naelnik u penziji Svetolik Dragaevac, Parain (Jugoslavija) Fhrerov ured NSDAP-a alje priloeno pismo gore spomenutog okrunog naelnika u penziji, u prijevodu. Pismo sadri najgrublje uvrede i optube protiv Fhrera. Molim da poduzmete potrebne mjere protiv autora pisma i izvijestite u sluaju uspjenog uhienja. Po nalogu: potpis: Bastz
Istorijski arhiv grada Beograda, BDS, d77

III10. Njemake mjere protiv ustanka u Srbiji ... smatram poto je ugled oruane sile pretrpeo znatne tete usled neuspeha... da je ve iz razloga prestia potrebno da se sa krajnjom bezobzirnou postupi bar na jednom odreenom mestu, kako bi se ovim primerom zastraili ostali delovi Srbije... Deca i ene odravaju vezu, a staraju se i o snabdevanju. Prema tome, kaznu mora iskusiti celokupno stanovnitvo, a ne samo mukarci.... Sam general Bhme je odmah po dolasku u Srbiju izdao naredbu da bezobzirne mere moraju biti zastraujui primer, to e se za kratko vreme prouti po celoj Srbiji. Ovakva politika oslanjala se na naredbe o guenju pokreta otpora u okupiranim zemljama, koje su stigle sa najvieg mesta, iz Hitlerovog glavnog stana. Njih je, po Hitlerovom nalogu izneo feldmaral Keitel, 16. septembra 1941. Na jednom mestu se podvlai: Da se pokret ugui u samom zametku imaju se upotrebiti najdrastinije mere... U vezi s tim treba podsetiti na to da ljudski ivot u tim zemljama esto ne vredi nita i da se samo neobinom strogou moe postii zastraujui efekat.
Boovi, str. 23

Pokuaj razumjeti motive pisanja takvog pisma. Je li, po tvojem miljenju, Svetolik Dragaevac bio svjestan mogue opasnosti kada je pisao ovakvo pismo? Ako jest, zbog ega ga je usprkos tome pisao?

Tekst ocrtava oruani ustanak koji je izbio u Srbiji u ljeto 1941. Potpora koju je stanovnitvo pruilo pobunjenikim snagama, u kombinaciji s gubicima koje su okupacijske sile trpjele, izazvala je val sustavnih osveta koje su zahvatile cijelu Srbiju u jesen te godine. U rujnu 1941. zapovjednik njemake okupacijske uprave, general Turner, predloio je generalu Bhmeu (glavni zapovjednik u Srbiji) uzvratne mjere protiv ustanka.

92

DRUGI SVJETSKI RAT

III11. Masakr civilnih talaca u Kragujevcu49 Oko 7 asova ujutro (20. oktobra) nemake jedinice su pod komandom majora Kniga napravile obru oko grada: Zatim se obru sve vie stezao a nemaki vojnici kupili su mukarce, sve odreda... Ljudi su uzimani sa ulice, iz kua, radnji, kafana, crkve i svih drugih ustanova. Iz suda su uzimali sudije, pisare i stranke; iz kola profesore, uitelje, ake..., pa i same bolesnike u pojedinim kuama nisu potedeli. Ovako sakupljen ogroman broj graana, koji je iznosio oko 8.0009.000 ljudi bio je pritvoren u topovskim upama... Dvadeset prvog oktobra ujutro poelo je streljanje: Ubijanje su vrili na sledei nain: oni su uzimali ljude po grupama... i tako ih pod jakom straom vodili na gubilita, koja su se nalazila kod Suikog potoka, umarica i topovskih upa. Gubilita su se otezala na desetine kilometara. Tu su ih ubijali iz mitraljeza, pukomitraljeza i puanim plotunima [...] Dotle su svi ostali, koji su ekali na red da idu na gubilita, sluali klokotanje mitraljeza, pukomitraljeza i prasak puaka, a oni pak koji su bili na putu za gubilite imali su prilike, uoi same smrti na nekoliko minuta, i sve to da vide svojim oima. Oni (Nijemci op. prev.) su u lecima objavili da su ubili 2.300 Srba. Ovo je isto tako neistinito, jer su ubili samo u Kragujevcu, a ne uzimajui u obzir broj ubijenih u okolnim selima Kragujevca, 7.1007.300 Srba.50
Boovi, Poruke streljanog grada, str. 50

padnika okupacijskih vlasti koji je ubijen od poetka okupacije uzme sto talaca, a pedeset za svakoga pripadnika koji je ranjen) nakon napada partizanske jedinice u blizini Gornjeg Milanovca sredinom listopada, u kojem je deset njemakih vojnika ranjeno, a dvadeset est ubijeno. Domae kolaboracionistike postrojbe (Srpske dobrovoljake jedinice) pruale su pomo prilikom uhiivanja i zatvaranja talaca. Ovo je izvadak iz svjedoenja Danila Mihailovia, visokog asnika policije u domaoj kolaboracionistikoj upravi, koji je posjetio Kragujevac nekoliko dana nakon masakra.

Je li njemaka vojska potovala ratno pravo? Je li ti poznat slian sluaj iz tvoje zemlje?

III12. Partizanski izvjetaj o talijansko-etnikim djelovanjima na podruju Like u ljeto i jesen 1942. etnici su, gdje god su mogli, pljakali i ubijali Hrvate, posebno pristae NOB-a51 (Narodnooslobodilaka borba). Tako su ubili Ivana ebelja iz Glibodola, oca devetoro djece, Miju Mesia iz Lipca, Miju Fertia i njegovu enu, inenjera aria iz Plakog, inenjera Denisova iz Drenika. Veinu ubistava i pljaki izvodili su maskirani partizanskim kapama kako bi svoje zloine prikazali kao djelo partizana. Poetkom rujna 1942. godine nalaze se u akcijama zajedno s Talijanima u selu Ponikve i okolini, gdje su zapalili i opljakali 96 srpskih kua. (...) Svoja zlodjela

Masakr talaca civila u Kragujevcu uslijedio je (u skladu sa zapovijedi za Srbiju, koja je nalagala da se za svakoga pri-

49 Listopadska pogubljenja koje je Vermacht izvrio u Kragujevcu, Kraljevu i drugim gradovima irom Srbije, s tisuama ubijenih, predstavljaju tragian dokaz o istinskoj, goloj biti okupacijskog sustava. Od poetka kolovoza 1941. do sredine veljae 1942. ubijeno je u borbama 7776 ljudi, a njih 20149 su u znak osvete pobili streljaki vodovi. 50 Ovaj broj dugo je vaio kao slubeni. Srbijanski povjesniar Venceslav Glii ranih sedamdesetih, a neki drugi autori kasnije, pokazali su da je broj rtava preuvelian, ali i da je vii od 2.300. 51 Narodnooslobodilaka borba partizanski naziv za antifaistiki pokret otpora.

93

UASI RATA

etnici su esto opravdavali time da su ih na to prisilili Talijani, izraavajui aljenje to su spalili srpske kue, ali da su zato spalili vie hrvatskih.
Jeli-Buti, str. 161

tina, buncali smo od temperature. Primjenjivali su batinanje pendrekom po tabanima, u obliku ranja. Svi smo uglavnom proli kroz takve torture. Neki su izdrali, neki ne.
Albahari, str. 432

Glavni cilj etnikih postrojbi bila je obnova Jugoslavije s velikom i etniki homogenom Srbijom, koja bi imala dominantnu poziciju. Kako bi to postigli, smatrali su da eljena podruja treba oistiti od nesrpskog stanovnitva. Najveim protivnicima bile su proglaene partizanske postrojbe, pa su, radi unitenja partizanskog pokreta, neki etniki zapovjednici prihvaali suradnju s talijanskim jedinicama u akcijama odmazde i ienja terena u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. U tim akcijama stradalo je brojno civilno stanovnitvo, hrvatsko i muslimansko, ali i srpsko.

tefica Belak-Pavii preivjela je strana muenja. Ne treba odgovoriti ni na kakva pitanja, samo pokuaj zamisliti kakve je posljedice takvo muenje imalo na svakog pojedinca koji je preivio.

Sl. 37. Fotografija beogradskoga glavnog gradskog trga, 17. kolovoza 1941.

Kako su etnici opravdavali svoje zloine? Koje su kriterije etnici imali prilikom izbora svojih rtava? Zato i u kojim sluajevima su palili i kue svojih sunarodnjaka?
Istorijski arhiv Beograda, Zbirka fotografija

III13. Uasi u ustakim zatvorima u Sarajevu. U ovom sluaju rtva je mlada Hrvatica komunistkinja Svjedoenje tefice Belak-Pavii Najgore mi je bilo izdrati batine pod ledenim tuevima, i to u prosincu, u podrumu UNSe, gdje su se agenti, tukui me, smjenjivali. Sjeam se, iz golog tijela dizala se para, a hladna voda iz tueva drala je tijelo da ne padne. A onda su gazili izmama, udarali pendrecima, korbaima, tijelo je bilo iarano krvavim modricama. Leali smo na betonu u elijama, vezani. Poslije takvih ba-

Svakodnevne scene pod okupacijom, s iluzijom normalnosti (ljudi eu u ljetnoj odjei, plakat koji poziva publiku na konjske trke na gradskom trkalitu, i slogan njemake organizacije za masovno ljetovanje Kraft durch Freude /snaga kroz radost/), ruku pod ruku s okrutnou okupacije, s objeenim tijelima talaca na glavnom gradskom trgu Terazije 17. kolovoza 1941.

94

DRUGI SVJETSKI RAT

III14. Izvjetaj rumunjske policije o poloaju Roma deportiranih u Transnistriju Bulletin andarmerijskog inspektorata u Odesi o stanju duha u andarmeriji za mjesec rujan 1943. Cigani su smjeteni na teritorij okruga Berezovca i Oceacov, ukupno 2441. Ista nastojanja da se izbjegnu poljoprivredni radovi potvrena su u vezi s Ciganima i ovog mjeseca. Oni su duboko nezadovoljni premjetanjem u Transnistriju. Svi se pokuavaju, sluei se svim sredstvima, vratiti u zemlju. Uhvaene su vee skupine Cigana koji se pokuavaju vratiti u zemlju s pomou lanih dokumenata i odobrenja. andari bi trebali intenzivno i stalno motriti na njih kako ne bi pobjegli iz kolonija na Bugu. Nedostaje im odjee. Budui da su gotovo goli, boje se zime koja dolazi. Zahvaljujui takvom stanju stvari, u zimu e umrijeti od hladnoe i neuhranjenosti, kao to su umirali prole zime i tako e sljedeeg proljea nestati problem Cigana u Transnistriji kad oni sami nestanu.
Minoritati etnoculturale. Marturii documentare. Tiganii din Romania (1919.1944.), dok. 339

se kanala zatvori, tako da voda ne prodire. (...) Ustae, preuzevi bivu kaznionu, nisu to znali, ostavili su u proljee izlaz otvoren i Sava je prodirala kroz kanal ispunjavajui podrum do visine svojega vodostaja. (...) Da ugase e, ovi su izbezumljeni ljudi52 sputali cipele do podrumskog prozoria, a kroz taj prozori u podrum. (...) Tako su se opskrbljivali vodom. (...) Cipele su provlaene takoer kroz cijev dimnjaka, da se doe do prljave tekuine. Jedan zatoenik, koji je imao dunost da svakoga dana pere hodnik pred tom elijom, pripovijedao mi je: Od svih poslova koje sam obavljao u logoru, ovaj je, pod takvim okolnostima, bio najstraniji. Donesem kantu s vodom i zapljusnem hodnik. Ispod vrata proklete elije pokau se prsti. To netko moi ruke. Vidim takoer gdjekoju licu. Nesretnik hvata prljavu vodu. Neki podmeu ak i cipele, a neki legnu na pod i liu zamazanu tekuinu. Prag je nizak, i kako zapljusnem, voda prodire pomalo u eliju. I dok se jedni bacaju na svaku kap, drugi viu: Ne pljuti, ne pljuti! Prestani ve jednom, ne moemo sluati kako voda pljuti.
Jakovljevi, str. 164165

to su glavni uzroci smrti meu deportiranim Romima? Jesu li vlasti poduzele ikakve mjere zatite za deportirane ljude? Kako su vlasti namjeravale rijeiti problem Cigana?

III15. Ilija Jakovljevi opisuje ivot u koncentracijskom logoru Stara Gradika (dio logorskog kompleksa Jasenovac) Ispod elije je podrum koji je u proljee bio pun vode to je prodirala iz Save kroz kanal, izmijeana s fekalijama. Kanal je, naime, povezan sa Savom. Prije nego Sava pone rasti, izlaz

Ilija Jakovljevi, predratni politiar i lan Hrvatske seljake stranke, bio je zatvoren u logoru Stara Gradika. Logor Stara Gradika bio je sastavni dio logorskog kompleksa Jasenovac. Broj rtava logora Jasenovac, od kojih su veinu inili Srbi, ali i idovi, Romi, Bonjaci i Hrvati protivnici ustakog reima, bio je kontroverzan. Recentne procjene kreu se izmeu 70 000 i 100 000 rtava53.

52 53 2005.

Zatvorenici mueni eu. Vidi, primjerice, Igor Graovac, Dragan Cvetkovi: Ljudski gubici Hrvatske 1941-1945. godine: pitanja, primjeri, rezultati, Zagreb

95

UASI RATA

Sl. 38. Plakat s imenima mrtvih talaca u njemakoj okupacijskoj zoni u Sloveniji

skog pokreta otpora. Jakovljevi je oekivao skoro putanje. U dodatku pismu, Dika opisuje svoj neobini odnos s jednim od zatvorenika u logoru, poznatim po nadimku Uzvieni. Budui da je bio ustaa, Uzvieni je u logoru imao bolji tretman nego ostali zatvorenici (komunisti, Srbi, idovi, Romi).

III16. Pismo obitelji iz koncentracijskog logora Stara Gradika Neki dan je u mojoj sobi (Dikinoj) ronio suzice. Znate li vi da je on meni oitovao neto kao ljubav!? Rekla sam mu neka to sada pusti na stranu. Nije meni ovdje do toga. On mora najprije stei moje potovanje, mora popraviti to je pogrijeio, ljudima pomagati. Obeava da e biti dobar. Uvjerava me da me nee ni u najkritinijem asu napustiti. Dok je on ovdje, mene nee nitko mrcvariti. Stigne li nalog da me likvidiraju, on e osobno doi po mene i to obaviti. Dat e mi kuglu u zatiljak. Uvjerava me da to nita ne boli, ali ne bi htio da na sebi isproba. Takve, eto, razgovore mi vodimo. Ve sam preko njega uhvatila neke druge veze. Postala sam gatarom. Bacam im (ustaama u logoru) karte, pogaam, da je to udo. (...) Nema druge, odoste vi na slobodu, a mene ne putaju ni unutar zatvorskog kruga. Triput sretan put. Jeste li upamtili sve to imate poruiti mojima? Ne zaboravite pusicu djevojici od mamice.
Jakovljevi, str. 304

U prvom je odlomku opisano kako su ustae logorae muili eu. Je li mogue pronai ikakve valjane razloge za takvo muenje? Je li to povezano sa stranom za koju su se borili u ratu ili s njihovim karakterom, temperamentom itd.? Postoje li i danas takvi ljudi? to misli o ponaanju Uzvienoga? Kakav je bio njegov stav prema logoraima, ubijanju logoraa i boravku u logoru uope?

III17. Ustaki vojnik opisuje svoje okrutnosti Tratio je (Uzvieni) dane u trgovini bio je, kae, poslovoa velike tvrtke a noi po barovima i gostionicama, i jedva je doekao dan da se posveti svojem novom ivotnom pozivu. (...) Uzvieni je vie od politiara. On je roeni organizator na svim podrujima. Osobito mu je teko to ne moe vojniki djelovati, iako je njegov strateki talent neobian. Brzo bi on oistio zemlju od svih njezinih neprijatelja. Eto, kako je u Bosni uspjeno izvrio povjereni mu zadatak! Kada Maari prilikom sloma potjerae dobrovoljce (jugoslavenske vojske), pourie se u svoj bosanski zaviaj, na zemlju davnu, ali ipak roenu. Trebalo je ove ljude popisati Kako ste to uinili? Jednostavno, dao sam ih pozvati, a oni su se odazvali. Reeno im je da privremeno idu u jedno selo gdje e im sigurnost biti zagarantirana. Ja sam se pobrinuo da nakon popisa budu dobro hranjeni. Onda sam ih dao otpraviti u zatvorenim teretnim vagonima.

Ovo pismo Jakovljeviu je potajno dala njegova supatnica u logoru, ena po imenu Dika, pripadnica partizan-

96

DRUGI SVJETSKI RAT

Kamo? Do jedne manje postaje. Nemate pojma kako je za sve to potrebno samo nekoliko djeaka. Bio je prevrat, bjegunci su izgubili glavu. Likvidaciju su obavili Cigani. Nakon toga smo se rijeili i te gamadi. ao mi je to sam, osim Cigana, morao likvidirati i nekoliko naih koji su u tome poslu sudjelovali. Radili su na svoju ruku, a ustaka vlast ne moe preuzeti odgovornost za njihovu samovolju. teta ih je, ali domovina trai rtve od svojih najboljih sinova. Bili smo pokriveni krivce smo kaznili. Rezultat je bio jedan prema sto. (...) Volio je umjesto mrnje i osjetljivosti isticati druge, vie motive svoje djelatnosti. Traio ih je, a vjerovao je da ih je naao, u ienju hrvatske zemlje od Srba i hrvatske privrede od idova.
Jakovljevi, str. 54, 57

III18. Partizanski zloini u Bleiburgu. Collin Gunner, porunik Kraljevske irske pjeadije, svjedoi kako zarobljenici prolaze kraj njega dok on promatra... ... ustae koje su pripadnici Titovih postrojbi vodili u smrt. Ustae su bili zapravo Jugoslaveni koji su se od poetka borili na njemakoj strani. Sada, nakon pobjede Titovih komunista, oni trebaju biti poklani, doslovno poklani. Kolona se inila beskrajnom, a vodili su je preko dravskog mosta na jugoslavensku stranu. Mukarci, ene, djeca i dojenad u naruju, svi izgladnjeli, kretali su se dalje gonjeni Titovim ljudima koji su jahali na ponijima i imali zloglasne kozake bieve s elinim vrcima, nagajke, kojima se jednim udarcem moe rasparati ovjeku lice. Slobodno su ih upotrebljavali...
Bleiburg, str. 141142

Ustake vlasti u NDH provodile su represiju nad odreenim etnikim manjinama: Srbima, Romima i idovima. Pripadnicima ovih manjina oduzimana je imovina, a oni sami tjerani su u logore i ubijani. Na isti nain postupalo se s Hrvatima i Bonjacima koji se nisu slagali s ustakim reimom. Politika prema idovima nije se razlikovala od one u nacistikoj Njemakoj. idovi su liavani svih graanskih prava, a brakovi izmeu idova i osoba arijevskog podrijetla bili su zabranjeni Zakonskom odredbom o zatiti arijevske krvi i asti hrvatskoga naroda. Ovo je jedan od brojnih razgovora koje je ve spomenuti Ilija Jakovljevi vodio s (takoer ve spominjanim) jednim od zatvorenika, ustaom zvanim Uzvieni u logoru Stara Gradika.

Je li Uzvieni mislio da je poinio zloin? Kako on opravdava svoje postupke i kako je sam sebe motivirao da ubija ljude? Kako opravdava ubijanje pripadnika svojega naroda?

Jugoslavenski partizani sebe su smatrali borcima koji potuju ratno pravo i ne trpe zloin, i prikazivali su se u tom svjetlu. Tvrdili su da se po tome razlikuju od zloinakih faistikih vojski. Ipak, nisu oklijevali kazniti smrtnom kaznom zarobljenike i civile koji su identificirani (ili samo osumnjieni) kao suradnici okupatorskih snaga ili ustakih vlasti. U svibnju 1945. partizani su tjerali razliite faistike vojske s teritorija Jugoslavije prema sjeverozapadu. Ustae su, zajedno s mnogobrojnim civilima iz Hrvatske, ili prema sadanjoj slovensko-austrijskoj granici, kako bi se predale britanskoj vojsci (a ne partizanima). No Britanci nisu prihvatili njihovu predaju, pa su se morali predati partizanima. Mnoge ratne zarobljenike i civile ubijali su i muili vojnici pobjednike vojske. To je poelo u malom gradu Bleiburgu (Austrija), a nastavilo se poslije kad su zarobljenici bili prisiljeni marirati na jug, dublje u jugoslavenski teritorij (taj je mar poznat kao Krini put).

97

UASI RATA

to je uzrokovalo masovne osvete na kraju rata? Usporedi to sa slinim manifestacijama pobjednikog bijesa na ostalim ratnim scenama (Hiroima, Dresden, sudetski Nijemci, francuski kolaboracionisti itd.). Moe li se osvetniko ponaanje nakon rata opravdati borbom za pravednu stvar tijekom rata?

Sl. 39. rtve, Vladimir Filakovac, ulje na platnu, Zagreb 1943.

III19. Tito o partizanskim zloinima u svibnju 1945.54 to se tie ovih izdajnika koji su se nali unutar nae zemlje, u svakom narodu posebice to je stvar prolosti. Ruka pravde, ruka osvetnica naeg naroda dostigla ih je ve ogromnu veinu, a samo jedan mali dio uspio je pobjei pod krilo pokrovitelja izvan nae zemlje.
Bleiburg, str. 41

Hrvatski povijesni muzej

Je li ruka osvete uvijek i ruka pravde, jesu li one identine, kao to to sugerira izvor? Objasni tvrdnju: ono to je za jednoga zloin, za drugoga je pravda.

Opii sliku. Kakav se teret nalazi na kolima? to misli o koritenju uasa rata kao predmeta umjetnikog djela? Kakav je, po tvojem miljenju, bio umjetnikov stav prema uasima koje je slikao?

III c. Holokaust
III20. Iz bugarskog Zakona o zatiti nacije 24. prosinca 1940. lanak 21. Pojedincima idovskog podrijetla nije doputeno: a) postati bugarskim dravljanima; ene idovskog podrijetla dobivaju dravljanstvo svojih mueva; b) birati ili biti birani, na javnim izborima ili izborima za bilo koju neprofitnu udrugu, osim u sluaju kada se izbor obavlja u organizacijama iji su lanovi iskljuivo pojedinci idovskog podrijetla; c) zauzeti slubeni poloaj u bilo kojoj dravnoj, opinskoj ili drugoj javnoj vlasti osim u organizacijama iji su lanovi iskljuivo pojedinci idovskog podrijetla; e) sklapanje braka ili ivot u izvanbranoj zajednici s osobama bugarskog podrijetla; brakovi pojedinaca idovskog podrijetla i Bugara, sklopljeni nakon stupanja ovoga zakona na snagu, smatraju se nevaeima. lanak 23. (...) Osobama idovskog podrijetla ubudue je zabranjeno naseljavanje u Sofiji. lanak 24. Osobama idovskog podrijetla nije

54

Zloini poinjeni potkraj rata bili su mnogo godina tabu u poslijeratnoj Jugoslaviji.

98

DRUGI SVJETSKI RAT

doputeno posjedovanje ili iznajmljivanje nekretnina, bilo osobno, bilo preko opunomoenika, kao to im nije doputeno da u selima, osim sklonita, posjeduju ikakve zgrade. lanak 26. Vijee ministara, slijedei izvjetaj Ministarstva trgovine, industrije i rada, ima pravo u cijelosti ili djelomice ograniiti, osobno ili putem kapitala, udio pojedinaca idovskog podrijetla u nekim granama trgovine, industrije ili zanatstva. U roku od mjesec dana od stupanja ovoga zakona na snagu, svi pojedinci idovskog podrijetla obvezni su prijaviti svu svoju imovinu.
Opstanak. Zbirka dokumenata. 1940.1944., str. 157161

Postoji li u tvojoj zemlji slian dokument iz toga vremena? Je li antisemitska politika u zemljama jugoistone Europe iznuena iskljuivo njemakim utjecajem? Jesu li njemaki saveznici imali izbora? Treba analizirati i naziv toga zakona: je li se bugarska (ili bilo koja druga) nacija zaista trebala tititi od idova?

formulirali neodgovorni pojedinci. Koju bugarsku vladu elimo opteretiti takvom odgovornou za budunost? idovi su u Bugarskoj malobrojni; snaga drave je mona, drava je naoruana mnogim zakonskim sredstvima kojima svladava svaki kriminalni element, bez obzira na njegovo podrijetlo. Stoga nema potrebe posezati za novim i iznimno okrutnim mjerama koje mogu voditi buduim optubama da je Bugarska sudjelovala u masovnu ubojstvu. Dranje sadanje bugarske vlasti omoguit e te optube, ali one e narodu Bugarske ostati u naslijee sada i u budunosti. Rezultate te politike lako je predvidjeti i zbog toga ju se ne smije dopustiti. Za nas e biti nemogue dijeliti ikakvu odgovornost za to. (...)
. 19401944 str. 216218

III21. Bugarski zastupnici prosvjeduju protiv odvoenja idova55 (...) Ima glasina da bugarske vlasti hoe protjerati te ljude iz nae zemlje. Te glasine su, po svoj prilici, neosnovane i zlobne, jer su ti ljudi bugarski graani i protjerivanje bi imalo negativne posljedice ne samo stoga to bi obiljeilo nacionalni karakter Bugarske, nego bi utjecalo i na budue meunarodne odnose. Mala nacija nema slobodu zanemarivati moralne obzire. Snaan moralni karakter nae je najjae oruje protiv buduih nepravdi. On je za nas vrlo znaajan, jer se Vi, dragi Premijeru, svakako sjeate da smo ne tako davno i mi patili zbog tekih moralnih i politikih posljedica pojedinih moralno iskrivljenih zakona koje su

Ovo je prosvjedna izjava (od 26. prosinca 1943.) koju su potpredsjednik 25. zasjedanja bugarske Nacionalne skuptine D. Peev i etrdeset dva zastupnika uputili premijeru, protivei se odvoenju idova. Inzistirali su da nove protuidovske mjere treba zasnivati na stvarnim politikim interesima i na etikim stavovima bugarskoga naroda. Oni postavljaju pitanje hoe li vlada preuzeti golemu, povijesnu odgovornost za odvoenje nevinih osoba kako bi sluila stranoj sili.

Komentiraj sljedeu reenicu: Mala nacija nema slobodu zanemarivati moralne obzire. Znai li to da velike nacije imaju tu slobodu? to je brinulo autore prosvjedne izjave u odnosu na budunost?

55 U skladu s dogovorom izmeu Bugarske i Njemake od 22. veljae 1943., s podruja koje je Bugarska okupirala (gotovo cijela dananja Republika Makedonija, dijelovi june Srbije te dijelovi sjeveroistone Grke) trebalo je deportirati 20000 idova. U oujku 1943. njih priblino 15000 deportirano je u koncentracijski logor Treblinka. Bugarska vlada nije deportirala bugarske idove.

99

UASI RATA

III22. Zapovijed Vojnog zapovjednitva, Beograd 25. april 1941. VOJNA KOMANDA BEOGRAD NAREDBA 1) Svi Jevreji nastanjeni u Beogradu mogu kupovati ivotne namirnice i drugu robu na trgovima i pijacama svakoga dana samo od 10,30 asova pa nadalje. Trgovci im ne smeju ranije prodavati. 2) Na javnim esmama i ostalim mestima gde ekaju u redu graani, Jevreji se mogu uvrstiti u red tek poto se ostali graani arijevci snabdeju sa odnosnim potrebama. 3) Svima trgovcima se zabranjuje, da poveanim cenama i uopte ispod ruke proda-ju ivotne namirnice i drugu robu Jevrejima. 4) Jevreji koji se ogree o gornju naredbu kaznie se do 30 dana zatvora ili novanom kaznom do din. 10.000. Po oceni bie upueni i u koncentracione logore. Istom kaznom bie kanjeni i trgovci pomenuti u lanu 3) ove naredbe. 5) Za izricanje kazni po ovoj naredbi nadlena je Policija u Beogradu, odnosno njeni kvartovi. Ova naredba stupa odmah na snagu. Nareeno 25. aprila 1941. godine u Beogradu. Pukovnik i komandant Von KAISENBERG
Boovi, Beograd pod komesarskom upravom 1941., str. 54

Zato je idovima bilo zabranjeno kupovati namirnice prije 10.30 ujutro? Kako je kanjavan onaj tko nije potovao tu zapovijed?

III23. Ion Antonescu osuuje pogrom u Iaiju56 4. srpnja 1941. Zapovijed br. 255 generala Iona Antonescua, voe drave, vojnim i andarmerijskim postrojbama u zemlji, u vezi s krvavom osvetom nad idovskim stanovnitvom u Iaiju. Neredi koji su se prije nekoliko dana odigrali u Iaiju bacili su krajnje nepovoljno svjetlo na vojsku i vlasti. Prilikom povlaenja iz Besarabije, za vojsku je doista bilo sramota bez reakcije prihvatiti uvrede i napade idova i komunista. Sramota je jo vea kad vojnici, na vlastitu inicijativu i due vrijeme pljakaju, zlostavljaju ili napadaju idovsko stanovnitvo i nasumice ubijaju, kao to se dogodilo u Iaiju. idovi su stoljeima otimali od rumunjskog naroda, siromaili ga, pekulirali i zaustavljali njegov razvoj. Neporecivo je da se rumunjski narod mora osloboditi ove kuge, ali samo vlada ima pravo poduzeti potrebne mjere. Te se mjere provode i bit e nastavljene u skladu s pravilima koja u ja odrediti. Ne moe se svaki graanin ili svaki vojnik upustiti u rjeavanje idovskog pitanja tako to e krasti i ubijati. Takvim postupcima svijetu pokazujemo da smo nediscipliniran i neciviliziran narod i bacamo vrlo neugodno svjetlo na dravni autoritet i presti. Ovime u potpunosti obustavljam svaku akciju poduzetu samoinicijativno i proglaavam vojne i civilne vlasti odgovornima za striktno provoenje ove zapovijedi. Onima koji se ogrijee ili su se ogrijeili o gornju zapovijed sudit e se i dobit e najtee kazne propisane zakonom.
General Ion Antonescu Evreii din Romnia ntre anii 19401944, sv. II., dok. 98

56 Tridesetoga lipnja 1941. rumunjska vlada objavila je da je 500 idovskih komunista strijeljano u Iaiju, jer su otvorili vatru na rumunjsku i njemaku vojsku. Zaista, ini se da su 28. - 29. lipnja na trupe ispaljeni meci. Nije bilo rtava, ali su se irile glasine da se idovi komunisti spremaju s lea napasti vojske na bojinici. Tisue idova je uhieno, neki su ubijeni. Zapovjednik 14. rumunjske divizije oslobodio se uhienih idova tako to ih je deportirao. Prema slubenim podacima, od ukupno 4430 ljudi deportiranih u dva vlaka, oko polovice je preivjelo.

100

DRUGI SVJETSKI RAT

Kakav je bio slubeni stav Iona Antonescua spram pogroma u Iaiju? Pokazuje li osuda nereda u Iaiju proidovski stav? Tko je proglaen odgovornim za rjeavanje idovskog pitanja u Rumunjskoj? Iako Antonescu optuuje idovsku manjinu za poduzimanje akcija protiv rumunjske vojske, on izjavljuje da je protiv uputanja u konano rjeenje idovskog pitanja. Slae li se da je u pitanju bila samo reakcija na pojedinane akcije krae i zloina? Kakvi mogu biti rezultati takva stava voe drave? Koje je tvoje miljenje o kolektivnoj krivnji?

Prijevod: Brod pun idova uplovljava u izmirsku luku. idov: Nemamo novca! Gladni smo! Dopustite, molim Vas, da se iskrcamo na pet minuta, pa da se vratimo na brod kao bogati ljudi!

Koji je smisao ove karikature? Kakav stereotip ona zastupa?

Sl. 41. Turska karikatura

Sl. 40. Turska karikatura

Bali, Cumhuriyetin Yurttalar?

Akbaba, 24. kolovoza 1939.

Hobotnica koja dri u zagrljaju svijet predstavlja idove (objavilo Anticionistiko drutvo Turske): Opasnost koja okruuje svijet svjetsko idovstvo cionizam. Nema mira na zemlji dok postoji ta kuga.

101

UASI RATA

III24. Koncentracijski logor Sajmite, Beograd Iz iskaza Hedvige Schnfein, zatvorenice Judenlagera Zemlin (logora Sajmite) Odmah po naem dolasku u logor Nemci su saoptili da e se logor postepeno isprazniti, jer e na Sajmite dovesti komuniste, ali nisu hteli rei kuda e nas odvesti... Za prve transporte pozivali su lica da se dobrovoljno jave, i to su prvo pozivali grupu sa kojom sam i ja dola Jevreje iz Kosmeta. (...) Onima koji su bili odreeni za transport, nareeno je ili, tanije, ljubazno savetovano da najvrednije stvari ponesu sa sobom, a da sve ostalo briljivo upakuju i na paketu stave svoju tanu adresu. (...) Tako su ti transporti odlazili skoro svakog dana. Nedeljom i praznicima obino nije bilo transporta, ali je bilo dana kada je automobil dolazio i dvaput. ofer sivoga automobila ulazio je esto u sm logor, sakupljao decu oko sebe, milovao ih, uzimao u naruje i delio im bombone. Deca su ga volela, i uvek kad bi doao, trala mu u susret po bombone. Niko u logoru nije slutio da ljude odvode u smrt. vrsto se verovalo da se radi o preseljenju u neki radni logor.
Zloini faistikih okupatora i njihovih pomagaa protiv idova u Jugoslaviji, str. 33 i 34

Komentiraj ponaanje vozaa sivog kamioneta. Je li on znao to se dogaa unutra?

Sl. 42. Nepoznata djevojica eka na deportaciju blizu Celja u Sloveniji

Na okupiranom teritoriju Srbije bilo je oko 17 800 idova. Oko 6320 idova iz Srbije nestalo je u logoru na Sajmitu u Beogradu. Za potrebe logora na Sajmitu dovezen je iz Njemake poseban kamionet s plinskom komorom. Osim logora na Sajmitu, veina idova mukaraca usmrena je, zajedno sa Srbima i Romima, u masovnim strijeljanjima talaca 1941. i u prvoj polovici 1942. Tu zloinaku akciju organizirala je i sustavno izvodila njemaka vojska (uglavnom njemaka regularna vojska Wehrmacht). ).

III25. Patnje mlade idovke iz Sarajeva Svedoenje Hibe Zildi-ehaji Stravini dogaaji koji su nastupili izbijanjem rata definitivno su uobliili fizionomiju hiljada mladih Sarajlija, meu njima i velikog broja enske omladine. Imala sam esnaest godina i pohaala esti razred gimnazije. U gradu su prvo bile rasputene kole, a u kolske zgrade se uselila vojska. U mom komiluku stanovalo je dosta Jevreja. Imala

102

DRUGI SVJETSKI RAT

sam blisku drugaricu Reginu Finci. Majka joj je tada drala malu trafiku na uglu Baarije. Posjeivala sam ih i gledala kako danima strepe na svaki um, na svaki korak, u oekivanju kada e ih deportovati u koncentracioni logor. Stvari su im stajale spakovane. Jednog dana su ih odveli u sabirni logor, iz kojeg je Regina uspjela da pobegne i da se skloni u nau kuu. Naalost, i pored naeg nagovaranja da je sakrijemo, ona nije imala snage da se otrgne od porodice. Ponovo je otila u logor da podijeli sudbinu sa svojim najbliim. Taj progon jevrejskog stanovnitva i atmosfera uasa u njihovim porodicama, koju sam i neposredno doivljavala, ostali su kao jedan od najsnanijih dojmova koje nosim iz tog perioda. U grad su poeli prodirati glasovi o koncentracionim logorima Gradika i Jasenovac i deportovanju i muenju komunista i rodoljuba. Stizale su vijesti o monstruoznim pokoljima srpskog stanovnitva po selima, o bacanju u jame i ponore, o spaljivanju sela, a neto kasnije i vijesti o etnikom pokolju Muslimana u krajevima prema Drini, o krvavim rijekama, spaljenim selima i gradiima, o stanovnitvu itavih naselja u bezglavom bjekstvu bez igdje iega. U grad su poeli pristizati muhadiri izbjeglice iz krajeva oko Foe, Rogatice, Viegrada. Muslimanske porodice primale su izbezumljenu djecu koja su ostala siroad. Navodim samo djelie te uasne atmosfere kako sam je ja doivjela. To je, dakle, bio faizam na djelu, u svoj svojoj svireposti i izopaenosti.
Albahari i dr. (ur.), str. 495496

III26. Protuidovske mjere u Grkoj Biljeke o trenutnom stanju grkih idova - A. L. Molho Kairo, 12. listopada 1943. Protuidovske mjere i kvislinke vlade (...) Ostaje injenica da su idovi u Grkoj do veljae ove godine uivali, de jure i de facto, isti status kao svaki drugi grki graanin. Mjere protiv idova, koje su od gornjeg datuma nadalje usvojene u Solunu i u cijeloj Makedoniji potjeu iskljuivo od njemakih okupacijskih vlasti. Te su vlasti, prema vlastitom priznanju, postupale u skladu s veoma detaljnim zapovijedima dobivenim s visokih instanci. Grke su vlasti nepopustljivo odbijale poistovjetiti se s tim mjerama. Pravoslavna crkva podigla je glas protiv njih (Memorandum arhiepiskopa Atene njemakim vlastima). Voe politikog svijeta, kao i profesionalne i puke organizacije odmah su se poistovjetile s tim prosvjedom. Pritisak grkog javnog mnijenja bio je tako jak da je kvislinki premijer, g. Ioanis Rallis, bio prisiljen izjaviti kako e intervenirati u korist idovskog elementa. Nije poznato je li odrao obeanje. U svakom sluaju, ono nije dolo do izraaja na sluben nain.
Documents of the History of the Greek Jews, str. 280

Procijeni ponaanje Regine Finci. to bi ti uinila/uinio da si bila/bio na njezinu mjestu? Je li odluka koju je donijela bila lagana? to ti ovaj izvor govori o ustrajnosti ljudskog duha u okolnostima represivnog reima?

Kada su u Grkoj uvedene mjere protiv idova, niz razliitih organizacija i institucija, ukljuujui crkvu, atensku policiju i komuniste, pruio im je djelotvornu i jasnu potporu. EAM, najsnanija meu grkim organizacijama otpora, bila je najdjelotvornija u pruanju pomoi idovima da se sakriju ili pobjegnu, kako bi preivjeli. Pripadnici ove organizacije ometali su planove nacista unitavajui podatke o idovskoj zajednici u Ateni, a pomogli su i rabinu da prijee na EAM-ov teritorij. EAM-ov ilegalni tisak redovito je objavljivao pozive stanovnitvu da pomae idovskim sugra-

103

UASI RATA

anima, dok je sama organizacija omoguavala grkim idovima prebacivanje na Bliski istok, a uz to je novaila i dobrovoljce u svoje redove. Pravoslavna crkva takoer je pomagala idovima nastojei zaustaviti deportacije. Arhiepiskop Damaskin susreo se s opunomoenikom Reicha u Grkoj i uloio snaan prosvjed u vezi s mjerama koje se poduzimaju protiv idova u Solunu (v. dokument I40).

Kako su grke vlasti reagirale na mjere poduzete protiv solunskih idova?

sljedeeg dana pojavljivale u grkom tisku, s tipinim antiizraelitskim opisima. (...) S vremenom je bilo sve vie proizvoljnih akcija protiv Izraelita, recimo prisilno izbacivanje petnaest vlasnika trgovina (povrtlara, trgovaca, mesara i dr.) sa sredinje trnice u ulici Cara Iraklija i njihova zamjena trgovcima kranima koji su premjeteni iz drugih dijelova grada. Ovakav nain, koji je odgovarao trgovcima kranima, budio je apetite kod drugih konkurenata Izraelita i Nijemci su neprestance intervenirali izbacujui trgovce Izraelite sa sredinjih lokacija i dovodei na njihovo mjesto trgovce krane koji su ili bili u prijateljskim odnosima s Nijemcima, ili su bogato potkupili neke poznate posrednike.
Giakoel, str. 5758, 9899

III27. Dio iz uspomena jednoga grkog idova iz Soluna (1941. 1943.) U prvim danima srpnja 1942. solunske novine objavile su slubeni proglas Njemakoga vojnog zapovjednitva za Solun i Egej, prema kojem su se svi mukarci Izraeliti obvezni pojaviti na Trgu Elefterias u subotu 12. srpnja ujutro, pod prijetnjom otrih kazni u sluaju neodazivanja. Bila je to prva manifestacija antisemitske politike u Solunu od poetka okupacije. [...] Okupljene su teko zlostavljali njemaki asnici i vojnici. Neki idovi, koji su zakasnili, okrutno su udarani rukama, nogama i bievima. Jedna skupina njemakih mornara pokazala se iznimno okrutnom u ovim akcijama. lanovi njemake vojne policije (F.G.) putali su svoje buldoge na Izraelite koji su se usudili puiti ili pokriti glavu kako bi se zatitili od vruega srpanjskog sunca. Druge, koji bi sjeli na tlo zbog umora nakon ekanja od nekoliko sati, njemaka vojna policija tukla je dok ne bi prokrvarili. Drugi Izraeliti bili su prisiljavani po nekoliko sati izvoditi teke tjelesne vjebe, a prijetilo im se batinama ako stanu. Napokon, neke skupine Nijemaca prisiljavale su Izraelite da rade poniavajue akte (salto) pred oima radoznalih krana. Nijemci i novinari fotografirali su cijelu predstavu, fotografije bi se ve
104

Analiziramo li imbenike koji su utjecali na broj preivjelih idova u razliitim idovskim zajednicama u Grkoj, trebamo uzeti u obzir udaljenost od najbliih krajeva pod kontrolom pokreta otpora i nazonost djelatnoga antifaistikog pokreta, stupanj asimilacije u drutvo i prihvaenosti u drutvu, i sposobnost i volju lokalnih vlasti. Veina idova koji su preivjeli govorili su grki i ivjeli u istim etvrtima kao i grko pravoslavno stanovnitvo. Stupanj asimilacije ne samo da je oteavao njihovo lociranje, ve je utjecao i na elju ostalog stanovnitva da im pomogne. Razlog to je veina grkih idova koje su nacisti pogubili tijekom Drugoga svjetskog rata potjecala iz Soluna nije leao u injenici da je to bila daleko najvea idovska zajednica u Grkoj (oko 50 000 od 73 000 idova u Grkoj ivjelo je u Solunu), nego se to moe pripisati i okolnosti da su solunski idovi govorili panjolski sefardski (ladino) i uglavnom ivjeli odvojeno od grkoga pravoslavnog stanovnitva. idovsko stanovnitvo ovoga grada deportirano je uglavnom u Auschwitz. Samo 17 posto idova koji su ivjeli u Grkoj prije rata preivjelo je nacistiku vladavinu.

DRUGI SVJETSKI RAT

Kakvo je tvoje miljenje o ponaanju grkih trgovaca koji su preuzeli trgovine koje su prije toga pripadale idovima?

III28. Pismo Rozalije Kramer Pavelievu uredu 20. listopada 1941. Majka sam 17. god. kerke Bele zvane Beluke. Moja ker je uhapena 1. srpnja 1941. god., potpuno bezrazlono t.j. sa ostalim hapenjima, koja su uslijedila proti idova i idovki iz Kustoije gdje imamo malu trgovinu mjeovitom robom. Nekoliko dana nalazila se je moja kerka u uzama redarstva u Petrinjskoj ulici, te sam joj tamo i jelo nosila. Jednog dana kada sam donijela onamo jelo, izjavili su mi, da jelo ne mogu primiti, jer da se ona vie kod redarstva ne nalazi. Od tog asa nijesam vie mogla uope saznati, gdje se moja ker nalazi, te joj se zameo svaki trag. Koliko znam ne nalazi se ni u jednom od postojeih logora, barem nisam mogla saznati, tako da ve uope sumnjam, je li jo na ivotu. Napominjem, da se moja kerka politikom nije nikada bavila, da ivi od svog djetinjstva samnom u Kustoiji, te da mi pomae u mojoj trgovini. Moja ker je bila mlada i vrlo dobra djevojka, te ju je cijelo puanstvo u Kustoiji vrlo voljelo, jer je prema svakome bila ljubazna, uvijek nasmijeena i spremna svakome pomoi. Molim, da me se obavijesti, to je sa mojom kerkom, je li ista na ivotu, te u koliko jeste u kojem se logoru nalazi da bi joj mogla poslati, barem malo toploga rublja, jer nemoe u jednoj lahkoj enskoj haljini u kakvoj je otila provesti cijelu zimu. Napominjem da je moj suprug logiran, te da osim Beluke imam jo dvoje isto male djece, oko kojih jo imam mnogo brige i posla, tako da mi je nemogue svladati sama cijeli posao, a moja starija ker bila mi je jedina pomo.
Goldstein, 365366

Sl. 43. Koncentracijski logor Banjica u Beogradu

Zloini faistikih okupatora, str. 211

Sl. 44. Koncentracijski logor Utica, 1942. (dio logorskog kompleksa Jasenovac)

Mataui, Jasenovac 19411945.

Skupina ena i djece ispred Kue leleka. Opii fotografiju. Kakvi se osjeaji vide na licima zatvorenika? Objasni ime Kua leleka. Kad je ovo pismo napisano, Bela je ve bila ubijena.

105

UASI RATA

Kako gospoa Kremer objanjava svoj zahtjev? Zato ne kae izravno da je uinjena velika nepravda, tj. zloin? Misli li da su u nekim sluajevima i same rtve poinjale prihvaati zloinaku stvarnost kao neto normalno? Isto se pitanje postavlja u vezi s onima koji su poinili zloine, kao i onima koji su bili utljiva veina.

Sl. 45. Naslovnica kataloga protuidovske izlobe u Zagrebu 1942.

Opii ilustraciju i njezino znaenje. Je li neka takva protuidovska izloba bila odrana u tvojoj zemlji? Moe li zamisliti kako je izgledala?

106

ETVRTO POGLAVLJE: Ljudska solidarnost

Cilj je ovoga poglavlja unijeti traak optimizma u mrana zbivanja rata i pokazati da ak i najtraginije epizode u povijesti ovjeanstva nisu bile liene humanosti, da je ak i u najkaotinijim ratnim okolnostima bilo ljudi spremnih pomoi, katkad i uz rizik i dovodei u opasnost osobnu sigurnost i ivote. K tome, ovo poglavlje sadri nekoliko izvora koji prikazuju neuobiajeno, neoekivano ponaanje u ratnoj svakodnevici. Ti izvori prikazuju situacije koje s moralnog stajalita nisu bile jednoznane: one nisu uvijek bile jasne i upravo stoga daju mogunost analize i diskusije (recimo: IV1. i IV2.). Rasprava e se zasigurno najbolje razviti ako posegnemo za metodom uivljavanja u dogaaj tj. ako uenici preuzmu uloge stvarnih osoba iz pojedinog izvora i pokuaju predvidjeti svoje ponaanje u opisanoj situaciji, te shvatiti njihove osjeaje u opisanim okolnostima.
107

LJUDSKA SOLIDARNOST

DRUGI SVJETSKI RAT

IV1. Razgovor izmeu partizana i ustae to troi moju municiju, mater ti ustaku! On, naime, ustaku municiju ve unaprijed smatra svojom i ao mu je svakog ispaljenog metka. Doi po nju, ne boj se, majku ti tvoju! odgovara ustaa. Ali to je samo uvod u dalji sadrajni razgovor, koji ima preteno politiki karakter. (...) U postojanje partizana ustaa ne vjeruje, i sve nas smatra etnicima. etnici i odmetnici, a sve je jedno te isto, i svi se bore protiv Hrvata u korist Srba i idova. Zatraio je (ustaa) od Svrabe da opsuje kralja Petra i kraljicu Mariju, kao dokaz da nije etnik. Svrabo mu je s najveim uitkom ispunio elju, ali je odmah zatraio od ustae da opsuje Pavelia. (...) I ba u asu kad je ustaa umuknuo, jer nije htio ni mogao opsovati Pavelia, i kada mu se ponovo obratio, neki je arkar raspalio na njega rafal. Nije ga, dodue, pogodio, ali ga je prekinuo u pol rijei i Svrabo se zavue u zaklon. Jesi ranjen? upita ga njegov ustaa zabrinuto. Nisam! odgovori Svrabo. to puca na njega, majku ti ustaku, vidi da razgovaram s ovjekom? okosi se ustaa na onog koji ih je prekinuo. (...) Da ga uhvatim, pustio bih ga, asti mi! izjavi Svrabo velikoduno. Ali u toj njegovoj izjavi nema ni trunke istine. Prije bi vrba groe rodila nego to bi Svrabo pustio ustau.
ibl 2, str. 203204

zapovjednik Milan Svrabi Svrabo esto je razgovarao s jednim od ustaa. Ovo je jedan od razgovora koji je poeo pucnjem s ustake strane.

Jesu li, po tvojem miljenju, takvi razgovori bili uobiajeni na drugim bojitima i u drugim ratovima, ili je to bio samo hir vojnika kojima je bilo dosadno pa su se malo zabavljali? Odobrava li takve razgovore? to misli o naklonosti koja se razvila izmeu dvaju vojnika? Koliko daleko see ta naklonost? Misli li da bi ti vojnici bili spremni na in kojim bi onome drugom spasio ivot? Je li ibl u pravu kad u svojem zavrnom komentaru tvrdi da je takvo to nemogue?

Sl. 46. Plakat iz rumunjskih novina: Spasite siroad

Na nekoliko mjesta Ivan ibl opisuje iznenadne i neoekivane izraze potovanja izmeu pripadnika zaraenih vojski u Hrvatskoj. Silovite borbe odigrale su se u Slavoniji poetkom 1943. U svojim bazama u Voinu, neprijatelji (u ovom sluaju partizani i ustae) nalazili su se na udaljenosti od ezdesetak metara zrane linije, tako da su vojnici dviju vojski mogli komunicirati bez potekoa. iblov partizanski
Universul br. 249, 12. rujna 1943. 108

DRUGI SVJETSKI RAT

Ovaj plakat nastoji potaknuti graanstvo da pomogne siroadi. Koji su dogaaji bili glavni uzrok da mnoga djeca postanu siroad? Jesu li politiari poduzeli ikakve mjere glede uzroka?

IV2. Proslava imendana u koncentracijskom logoru Gazda (logora) je nekoliko dana prije toga kuharima nabacio: Ba emo vidjeti kako e se iskazati na imendan. O mojemu je dranju ovisilo hou li ispasti kao ovik ili kao kenjac. (...) Pomeo sam eliju, pospremio stol, napravio red na prozoru, nabacao u pe neto kartona od kutija i malo trijeska, iz kuhinje posudio par aa jo je samo trebalo izvjesiti sliku Pavelia, pa bi ova samica mogla posluiti kao soba za primanje uglednika. (...) S Gaonom sam dogovorio da mi se navrati kada odu ovi uglednici, pa da se kao ljudi uz au vina porazgovaramo. Ti gadovi ne bi htjeli sjesti s njime za stol, jer je idov. (...) Oko deset sati otvorie se vrata i u sobu ue njih etvoro na elu sa zastavnikom. Spremni! Gospodine doktore, estitam! Hvala, lijepi moj Ante, srce moje iz njedara! Ba mi je drago, ko da mi je sultan doao! (...) Eh, ba je lijepo to ste doli! Kakav bi to bio imendan bez ovakvih po izbor ahbaba? (...) Natoih ae, kucnusmo se, poljudikasmo, budaki, strogo hrvatski. Daj boe, da se dogodine naemo u Zagrebu, pa da se napijemo ko uskija i da se vozamo od birtije do birtije. Doktore, volite li lumpati? A tko ne voli? Nema gorega ovjeka nego koji sjedi na parama. Dok ima, troi, zabavljaj se, tjeraj kera! Ih, sunce mu, neu vam nikad zaboraviti to ste doli. Dogodine moramo udesiti da se opet naemo zajedno, ali po mogunosti ne u ovoj kui. Uzet emo nekog ciganina, pa neka nam svira i pjeva uz svirku i pjesmu bolje se pije.

Gdje su ti cigani, avo te odnio? Nema ih vie nasmija se Gazda. to? Valjda niste potamanili i svirae? Ja se s tim ne slaem. Nenadoknadive ljude treba tedjeti tko e zamijeniti svirca ciganina? Tako je razgovor na proslavi imendana skrenuo na tematiku genocida: Ustaka vlast, istei zemlju noem, maljem, vatrom i olovom, smatrala je naime, svojom dunou da i cigane istrijebi. U novinama su objavljene biljeke kako se temeljito rjeava cigansko pitanje. Cigani se vie nee uokolo skitati, varati po sajmovima, krasti djecu. (...) to su vam cigani smetali? [upitao je Jakovljevi svoje goste] oni barem nisu politiari. A to e nam cigani? [odgovara jedan od gostiju] niti rade niti vojsku slue. Ako je ba do toga, ja bih prije Vlaha (Vlah = Srbin, u ovom sluaju) ostavio. On barem ore i kopa... ako se prorijede, nee biti opasni. (...) Zatim je Jakovljevi, kao ovjek literature, gostima recitirao pjesme. Istodobno se iz podruma ula buka; ustae su muile nekog od zatoenika. Morao sam se savladati da se ne zagrcam. Dok ponavljah pjesnikov uzdah za slobodom, sam bez nje, u ime te slobode izvren je istoga asa jo jedan zloin. (...) Morao sam se prenavljati, praviti se glupim, kao da ne znam to se zbiva u sobi ispod nas. (...)
Jakovljevi, str. 173179

Ilija Jakovljevi, logora u Staroj Gradiki, imao je poseban status u logoru. Kao predratni hrvatski domoljub koji je malo skrenuo s linije, ali e se moda u budunosti i pridruiti ustaama, on je uivao povjerenje logorskih uvara. Usprkos tome, u svakom je trenutku mogao pasti u nemilost i biti na mjestu strijeljan kao to se mnogima dogaalo. Stoga je morao odravati prividno prijateljske odnose s uvarima i s upravom logora. Tako je bio prisiljen pozvati cijelu upravu logora u svoju eliju na proslavu svojega imendana.

109

LJUDSKA SOLIDARNOST

Smatra li ponaanje zatvorskog osoblja neobinim i neoekivanim? Jesu li se oni, po tvojem miljenju, ponaali na isti nain i prema drugim zatvorenicima? Zato je Jakovljevi imao donekle povlaten poloaj u logoru? to misli o neobaveznim razgovorima koje su vodili zatvorenik i njegovi gosti? Stavovi koji su ustaama bili normalni Jakovljevia su uasavali ali on to nije smio pokazati. to misli o njegovu ponaanju? to bi ti uinila/uinio na njegovu mjestu?

Prevladavajua politika tolerancije politike opozicije motivirala je mnoge politike, kulturne i druge linosti da se prosvjednim pismima obrate dravnom voi i tim putem izraze svoje nezadovoljstvo politikom koju vodi vlada. Takvo djelovanje, u naelu, nije bilo praeno represijom.

IV3. Pismo intelektualaca upueno I. Antonescuu (travanj 1944.) U ovom trenutku, kada uasna nevolja prijeti naem narodu, mi, lanovi Rumunjske akademije i profesori sveuilita u Bukuretu, Iaiju i Cluju, svjedoci narodnog egzodusa i unitavanja rumunjskih sela i gradova, pretvorenih u bojna polja, odluili smo, poslije dugog razmiljanja, obratiti Vam se ovim apelom. U postojeim uvjetima, naa bi utnja bila zloin. Dunost nam je izrei svoje iskrene misli pred voom drave: moramo odmah zavriti rat s Rusijom, Velikom Britanijom i Sjedinjenim Dravama... Gospodine Marale, Bombardiranje glavnog grada, unitavanje drugih gradova, upozorenja primljena od Londona, Washingtona i Moskve, pretvaranje Moldavije u bojno polje sve su to znaci neposredne propasti. Rumunjski narod, iscrpljen ratom predugim za njegove kapacitete, vie se ne moe boriti. Izaite na ulice i pitajte prolaznike, idite u sela i gradove, sluajte glas ljudi. Svuda ete vidjeti oaj u oima ljudi i isti odgovor: NE. Za to se trebamo boriti? ivotni interesi nae drave i naeg naroda zahtijevaju uran prekid rata, ma koliko to moglo biti teko. rtva koju e Rumunjska morati podnijeti bit e mnogo manja i manje muna od nastavka rata.
Scurtu et al., str. 439440

Koji je drutveni poloaj autor ovoga pisma? Kakav je stav autor pisma prema glavnim politikim problemima u Rumunjskoj 1944.? Je li to samo stav ovih autora? Jesu li autori riskirali piui ovo pismo?

IV4. Izvadak iz pisma predsjednika vlade Grke (7. listopada 1943.) njemakim vlastima EF KABINETA Urudbeni broj E 312 1/10 POVJERLJIVO Njegovoj Ekscelenciji predstavniku Reicha u Grkoj Dr. G. A. Altenburgu Atena, 7. listopada 1943. Vaa Ekscelencijo, Zapovjednik SS policije u Grkoj izdao je zapovijed za sve grke graane izraelitske vjere da se prijave radi registracije. Vijest da je izdana takva zapovijed stvara kod mene dojam da e se mjere protiv idova, koje je poduzelo vojno zapovjednitvo u Solunu, ovdje ponoviti protiv grkih graana idovskog podrijetla. [...] Mogunost da grki graani, koji su oduvijek ivjeli na grkoj zemlji, budu preseljeni u nepoznate krajeve ispunjava alou i grku vladu i svako grko srce. Izraeliti stare Grke (Grke kakva je bila prije balkanskih ratova) u potpunosti su, jezino i povijesno, integrirani u lokalno stanovnitvo i dali su pjesnike koji se istiu svojim grkim duhom.

110

DRUGI SVJETSKI RAT

Kao zakoniti graani uvijek su se borili za Grku i mnogi od njih istaknuli su se u bitkama. Njihova marljivost, sposobnost i osjeaj dunosti pomogli su im da zablistaju kao dravni slubenici, osobito kao suci i vojnici. Uvijek su uspjeno rjeavali teke dravne poslove i odano se borili za unapreenje interes zemlje. Grka crkva uvijek je pruala zatitu izraelitskoj zajednici u Grkoj i nadahnjivala grki narod duhom tolerancije i plemenitosti u pitanjima vjere. Izraelitska zajednica stare Grke predstavlja zanemarivu manjinu bez ikakve politike ili kulturne moi. [...] Nametanje ovih mjera protiv grkih Izraelita u staroj Grkoj povrijedilo bi osjeaje naroda ija je dua upila velike tradicije grkog duha...
Enepekidis, str. 5051

IV6. Memorandum skupine bugarskih brijaa i frizera upuen ministrima u vezi sa Zakonom o zatiti nacije 11. studenoga 1940. Potovana gospodo, Danas, kada proivljavamo teke dane koji zahtijevaju jedinstvo cijele bugarske nacije, donose se odreene odluke protiv idova, koje ne samo da se protive volji bugarskog naroda, nego su i opasne po njega. Rije je o odluci da se donese Zakon o zatiti nacije. Ne znamo hoete li posluati na pravedni glas, koji potjee iz klase koja je dala najvie sredstava i rtava za dobrobit naeg naroda. Danas mi radimo zajedno s naim zemljacima idovima i ako zatreba poginut emo zajedno na bojnom polju, kao to su to inili nai i njihovi oevi. Mi u njima ne vidimo nita loe, ali vi ih hoete otkinuti od naega tijela liavajui ih svih njihovih prava. Ako je cilj da se kazne idovski profiteri, onda valja kazniti i nae.
, str. 49

Kako je predsjednik grke vlade objasnio svoj zahtjev? Zato nije izravno rekao da je holokaust velika nepravda i zloin? Je li preuzeo neki rizik piui ovo pismo? to bi ti uinila/uinio na predsjednikovu mjestu?

IV5. George Enescu57 pokuava zatititi Rome 7. studenoga 1942. NOTA Obavijeten sam da se i sm George Enescu zaloio u prilog glazbenik Cigana kod marala Antonescua, rekavi da e i on poi ako njegovi glazbenici budu upueni u Bug.
Minoritati etnoculturale. Marturii documentare Tiganii din Romania (1919.1944.), dok. 281

Postoji li slian dokument u tvojoj zemlji? Da si ti bio/bila jedan od bugarskih brijaa u ono vrijeme, bi li potpisao/ potpisala njihov memorandum?

IV7. Turska pomo i potpora Grkoj Zahvala iz Grke Spomenut u prijevode pisama zahvalnosti, koje sam primio kao odgovor na svoje napore i na nastojanja komisije ustanovljene pod mojim predsjednitvom u naem ministarstvu, da se narodu Grke i Egejskih otoka, koji je gurnut u stanje gladovanja pod okupacijom za vrijeme Drugoga svjetskog rata, poalje potpora u hrani:

Zato je, po tvojem miljenju, Enescu intervenirao u prilog Roma? Moe li pogoditi njegove razloge?

57 George Enescu, (1881. - 1955.) bio je najvei rumunjski glazbenik i jedan od najdarovitijih glazbenika dvadesetog stoljea: veliki violinist i skladatelj, istaknuti dirigent, uspjean pijanist, sposoban elist i slavan uitelj violine.

111

LJUDSKA SOLIDARNOST

Pismo gradonaelnika Atene Ljubazno Vas molim da primite ovaj album grada Atene. Darujem Vam ga kao malen dar za Vau viestruku pomo u stranim vremenima za Grku i narod Grke. Pismo guvernera Hiosa S radou sam od gospodina Courvoisiera, predstavnika Crvenog kria i prijatelja nae zemlje, primio obavijest o svim detaljima u vezi s Vaom pomoi u slanju brana Crvenom kriu na Hiosu. Dopustite mi da, kao guverner ove regije, izrazim svoje oduevljenje i zahvalnost za Vau ljubaznu pomo napaenom narodu malog otoka Hiosa. Takoer, ljubazno Vas molim da primite zahvalnost svekolike Grke i grke vlade za slanje pomoi sa susjednih obala na nae obale. Veoma smo dirnuti kad vidimo brod Lav (Arslan) s turskom nacionalnom zastavom kako uplovljava u nau luku. Tijekom svojega povijesnog ivota nai su narodi godinama ivjeli zajedno. Sauvali smo blisko prijateljstvo i cijenimo uspomene na vau naciju iz tog doba suradnje. Jer turska je nacija u vrijeme mira i u vrijeme rata, kad god smo se susretali, uvijek na nas gledala kao na brau, prijatelje i voljene roake. Tijekom ove surove i strane nestaice kroz koju smo proli, vi ste nam pruili ruku; potvrdili ste nae miljenje o plemenitoj turskoj naciji. Ljubazno Vas molim da primite ovaj mali dar s Hiosa, koji Vam predajem posredovanjem gospodina Courvoisiera.
Erkin, str. 13031

to zna o povijesti grko-turskih odnosa? Potvruju li ovi izvori stereotipe o mrnji izmeu dviju nacija?

IV8. Svjedoanstvo umirovljenog veleposlanika Necdeta Kenta u vezi s njegovim spaavanjem turskih idova u Marseilleu u Francuskoj Jedne veeri turski idov iz Izmira, po imenu Sidi Iskan, koji je radio u konzulatu kao inovnik i prevoditelj, doao je vrlo uzbuen u moju kuu. Rekao mi je da su Nijemci skupili oko osamdeset idova i odveli ih na eljezniku postaju, u namjeri da ih ukrcaju u stone vagone i prebace u Njemaku. (...) Odmah sam ga pokuao smiriti, a potom sam uzeo najbre raspoloivo vozilo i odvezao se do eljeznikog kolodvora Saint Charles u Marseilleu. Prizor koji sam tamo zatekao bio je nevjerojatan. Doao sam do stonih vagona, punih uplakanih i ridajuih ljudi. Tuga i gnjev izbrisali su sve ostalo iz moje svijesti. (...) Kada je asnik Gestapoa, nadlean za eljezniku postaju, uo da sam tu, doao je do mene i na vrlo otar nain upitao to mi treba. S onoliko ljubaznosti koliko sam se mogao natjerati pokazati, rekao sam mu da su ti ljudi turski dravljani, da je njihovo uhienje pogreka i da se ona mora ispraviti tako to e oni odmah biti puteni. asnik Gestapoa rekao je da on izvrava zapovijed koju je dobio, i da ti ljudi nisu Turci nego idovi. Shvatio sam da prijetnjama koje se ne mogu ostvariti nita ne bih postigao, vratio sam se Sidiju Iskanu i rekao: Doite, i mi emo se ukrcati na vlak. Gurnuo sam u stranu njemakog vojnika koji mi je pokuao preprijeiti put i zajedno sa Sidijem Iskanom popeo sam se u vagon. Sada je na njemakog asnika doao red da vie i ak moli. Nisam sluao to mi govori i dok je bacao moleive poglede prema nama, vlak se poeo kretati. To je bilo vrlo davno, i ne sjeam se ba najbolje, ali se sjeam da je vlak stao kad smo doli ili u Arles, ili u Nimes. Ne-

Erkin je bio slubenik turskog Ministarstva vanjskih poslova u vrijeme Drugoga svjetskog rata. U ovom izvjetaju iz prve ruke on govori o turskoj pomoi i potpori pruenoj razliitim dijelovima Grke, ukljuujui i egejske otoke koji su patili zbog pomanjkanja hrane. Ovo su pisma zahvalnosti grkih vlasti.

112

DRUGI SVJETSKI RAT

koliko njemakih asnika popelo se u vagon i smjesta dolo do mene. Primio sam ih vrlo hladno, ak ih nisam ni pozdravio. Rekli su mi da je u pitanju pogreka, da je vlak krenuo nakon to sam se ja ukrcao, da e odgovorna osoba biti kanjena, i im se iskrcam, mogu se vratiti u Marseille vozilom koje e mi biti osigurano. Rekao sam im da nije u pitanju nikakva pogreka, da je vie od osamdeset turskih dravljana utovareno u stoni vagon zato to su idovi, a budui sam ja graanin te nacije i predstavnik vlade koja smatra da vjerska uvjerenja ne smiju biti razlog za takvo postupanje, nema govora o tome da ih ostavim same i da sam stoga ovdje. asnici su rekli da e sve poinjene pogreke biti ispravljene i pitali su jesu li svi koji su u vagonu turski graani. Svi ljudi oko mene, ene, mukarci i djeca stajali su skamenjeni dok su gledali kako se odvija igra u kojoj je ulog njihov ivot. Najvjerojatnije zbog mojega odbijanja da uinim kompromis, kao i zbog zapovijedi primljene od nacistikog asnika, svi smo zajedno sili s vlaka. (...) Nikada neu zaboraviti to se dalje dogaalo. Spaeni ljudi grlili su nas i rukovali se s nama, s izrazom zahvalnosti u oima. (...)
Shaw, str. 342344

Komentiraj kako je veleposlanik rijeio situaciju. Je li ugrozio svoj ivot nastojei spasiti ove ljude? to bi ti uinila/uinio da si bila/bio na njegovu mjestu?

s tanjurima u rukama. Mi nemamo ni mnogo hrane, niti je ona raznovrsna, ali uvijek smo u stanju dati neto graha ili vojnike juhe da nahranimo gladne ljude. U podne se mnogo djece skupilo oko skladita. Dananji ruak bio je poseban, gladni su mogli uzeti i drugi obrok, a mnogi vojnici dali su svoj obrok djeci. Popeo sam se na drugi kat skladita i otvorio prozor. Oi su mi se zaustavile na mladoj eni, moda jo djevojci, odjevenoj u crno. Stajala je na susjednom uglu i gledala djecu koja su paljivo koraala da ne proliju juhu koju su nosila u posudama. Nije mi bilo teko pogoditi zato je ena bila u crnini. Sigurno je netko koga je voljela umro u ratu, otac, brat, mu ili voljeni. Ali, to je ekala tamo na uglu? Moda je i ona bila gladna, moda je i ona eljela komad kruha? Iznenada, kao da je odluila da ne obraa panju ni na kakve prepreke, ena je krenula prema ogradi. Nekoliko momaka iz nae ete stajalo je u dvoritu kraj metalne ograde. ena je prola kraj njih i uo sam njezine stidljive rijei: Kirie (Gospodine), kruha... Bila je na rubu suza i nai su momci to shvatili. Jedan od njih uvukao je ruku u vojniku torbu i dao joj cijeli vojniki kruh. Taj je vjerojatno trebao biti prodan na crnoj burzi, gdje se za kruh moglo dobiti sve: od obezvrijeenih grkih drahmi do prstenja i narukvica. ena je ve odlazila kad je zapovjedniki glas zaustavio: Achtung! Halt!
Dobri58 i Elena Djurov, str. 159160

IV9. Iz dnevnika bugarskog vojnika u Zapadnoj Trakiji grkom podruju pod bugarskom okupacijom Dvadeset treeg svibnja 1941. otili smo u Ksanti da bismo sudjelovali na paradi. Stanje je ovdje bilo isto kao u Gyumyurdjini (Komotini). Gdje god da je vojniki logor, tu su uvijek djeca, stari mukarci i ene, koji dolaze
58

Moe li predvidjeti kako je zavrio ovaj dogaaj?

Djurov, Dobri (1916. - 2002.) zapovjednik gerilske brigade, general armije, ministar obrane.

113

LJUDSKA SOLIDARNOST

IV10. Stojan Petrov omakov, bugarski ministarski opunomoenik u Bukuretu, pria smijenu i dirljivu priu o odnosima izmeu rumunjskih vojnika, ruskih ratnih zarobljenika i bugarske zajednice u Rumunjskoj u vrijeme Drugoga svjetskog rata Nekoliko mjeseci nakon to je Rumunjska ula u rat, broj ljudi koji su u crkvi bili na misi jedne se nedjelje iznenada poveao kada je stigla skupina ruskih ratnih zarobljenika koje je vodio rumunjski vojnik. On je, kako i treba, nosio puku s bajunetom na vrhu. [...] Uspravio je puku pokraj drveta i, kao to je zajedniko svim vojnicima, nastojao je privui pozornost slukinje koja je na balkonu praila tepih, oigledno mnogo due no to je bilo potrebno. Vojnik je, ini se, bio zadovoljan razvojem stvari i procijenio je da su mu izgledi za uspjeh sasvim dobri, jer je, umjesto da skupi povjerene mu zarobljenike i da ih vrati u logor, dopustio da se pomijeaju sa upljanima i s njima stupe u razgovor. Ubrzo je postalo jasno da postoje uzajamne simpatije i rezultat je bio da su ljudi poeli skupljati novac za zarobljenike i dali im prilinu koliinu cigareta. Oigledno, susret je bio uspjean za sve njegove sudionike, ukljuujui vojnika i djevojku, jer je idue nedjelje dvostruko vei broj zarobljenika doao u crkvu. Doveo ih je isti vojnik, samo je ovoga puta obukao novu odoru i svjee se obrijao. I djevojka je obukla novu bluzu i briljivo je etkala odjeu na balkonu. Jo jednom je skupljen novac za sirote ratne zarobljenike prije no to ih je njihov uvar, koji je gotovo zaboravio svoju puku jer je bio zaposlen slanjem poljubaca djevojci pocrvenjelih obraza, vratio u logor. Napokon je postalo jasno da e nai posjetitelji poeti dolaziti u etama, ili ak bataljunima. Crkveni savjet morao je, na alost, zamoliti rumunjske vlasti da ogranie broj novih posjetitelja crkve i da naglase kako samo polovica njih mogu biti puai.
S. Petrov omakov, str. 346347

Zato rat ne mijenja obine ljudske osjeaje? Igra li nacionalnost ikakvu ulogu u ovom dogaaju?

IV11. Grki idov opisuje kako su pravoslavni Grci pomagali njegovoj obitelji u vrijeme njemake okupacije Usprkos prijetnjama zatvorom, mnogi neidovi skrivali su svoje prijatelje idove u svojim stanovima ili su im pomagali u bijegu. Alfred Cohen, atenski odvjetnik, biljei spontanu potporu prijatelja i susjeda: Nikad neu zaboraviti strah koji smo osjeali one noi kad sam sakrio svoju mnogobrojnu obitelj u jednoj od tih kua i kad je objavljeno da su Nijemci izdali zapovijed prema kojoj e svaki idov uhvaen u skrivanju biti strijeljan, dok e oni koji ga skrivaju biti poslani u koncentracijski logor. Tada je jedan od nas rekao da nije u redu to ostajemo u toj kui i dovodimo u opasnost ivot i mir ljudi u godinama, ak i ena. Njihov je odgovor bio: Ne, vi morate ostati. Zato bi nai ivoti bili vredniji od vaih?
Mazower, str. 287288

Postoji li slian primjer iz tvoje zemlje? to bi ti uinio/uinila u takvoj situaciji?

IV12. Humani postupak rumunjskog slubenika prema idovima Ja sam prvi narednik Priscaru Gheorghe, naelnik okruga Bcani, koji ukljuuje i podruje u kojem se trenutno nalazite. I uime ovog okruga elim vam rei dobro doli! Znam kakva previranja mue vae due i kakav je bol u vaim srcima pri pomisli da ste u ovim ratnim danima odvojeni od onih koje volite. Znam sve vae patnje. I savjetujem vam da se ne obeshrabrite, jer bez obzira na to kako se molimo, svi mi imamo istog Boga i nitko nas nije pitao hoemo li se roditi kao Rumunji, idovi, Turci ili Bugari. Svi smo mi ljudska bia

114

DRUGI SVJETSKI RAT

i elim vas uvjeriti da e ova vremena proi, da e isto tako proi i ludilo koje danas postoji u ljudskim umovima. Svi ete se vratiti svojim kuama i svojim obiteljima i misliti o ovim danima kao o runim uspomenama. Poduzet u mjere smjetaja za vas kod ljudi u selu, jer ne moete spavati na zemlji; takoer u poduzeti mjere kako biste, dok ste na teritoriju mojega okruga, mogli odravati vezu sa svojima kod kue. (...) Poslije ovoga neoekivanog govora, sasluao je sve nae primjedbe. Ohrabren takvim njegovim nastupom, ispriao sam mu o nehumanom ponaanju policije u Huiju, koja je nas dvanaestoricu, sam pravedni Bog zna zbog kojih aktivnosti, oznaila kao osumnjiene za komunizam, a znajui obiaje onog vremena, ovjeku je bilo jasno to nakon toga moe oekivati. Obeao mi je da e tijekom naeg boravka kroz dvatri tjedna na njegovu teritoriju ta kategorizacija nestati. Valja razumjeti da je ovo divno ponaanje odmah proizvelo oekivani uinak, pa su i vlasti i stanovnici u mjestu Bogdana postupali s nama kao prava braa. Smjeteni smo u kue, dobili smo hranu, ene su oprale i zakrpale nae rublje, i kad smo nakon nekoliko dana dobili zapovijed da napustimo Bogdanu, svi smo bili tuni. Seljaci su nas otpratili do odredinog sela Bcanija i odvezli nau prtljagu, odbivi bilo kakvu naknadu za tu uslugu.
Istoria Romniei n texte, str. 339340

rtvama rumunjske dravne politike. Skupina idova okupljena je u dvoritu policijske postaje i odvedena iz Huija. Nakon tri dana hoda, stigli su u okrug Tutova (20. 21. lipnja 1941.), gdje su predani naelniku andarmerijskog okruga, koji im se obratio navedenim govorom.

Je li Gheorghe Prisacaru preuzeo ikakav rizik pomaui deportiranim idovima? to mu se moglo dogoditi da su njegovi nadreeni saznali to je uinio? Kako bi se ti ponaala/ponaao na njegovu mjestu? Misli li da je mogao uiniti vie?

IV13. Bugarski diplomat Ivan D. Stanov pria kako ga je njemaki asnik spasio od Gestapoa u Bugarskoj Ujutro me je probudio neoekivani posjetilac: krupan njemaki asnik kopnenih postrojbi. Pozdravio me je i rekao da ga je poslao Herr Major sa sljedeom porukom: Morate smjesta napustiti Sofiju. Smei su vas tako su nazivani pripadnici Gestapoa, zbog svojih smeih uniformi krenuli uhititi. Pitao sam ga zbog ega je njegov major, koji je, znao sam, bio pripadnik vojne obavjetajne slube u Bugarskoj, toliko zabrinut za mene. Weil Weil Sie doch ein Offizier und ein Herr sind! ! (Zato to ste asnik i gospodin), odgovorio je ovjek, bodro salutirao i nestao. Uhvatio sam prvi vlak za Varnu, i dok sam putovao, razmiljao sam o tome koliko je za nas dobro to izmeu Wermachta i nacista postoji toliko neprijateljstvo... Poslije mi je vratar rekao da je jedan sat nakon mojega odlaska dola i traila me skupina Nijemaca.
Stanov, str. 172

Ovaj odlomak pokazuje da deportacija idova, u kontekstu antisemitske politike koju je vodila Antonescuova vlada59, nije nuno imala za posljedicu nestanak ljudskih osjeaja kod svih slubenika, kadrova vojske ili andarmerije. Postoje mnogi primjeri u kojima su slubenici pokazali humano ponaanje prema

59 Antonescuova vlada deportirala je idove, uglavnom iz Bukovine i Besarabije, preko Dnjestra (izvan ratnog rumunjskog teritorija), gdje je organizirala nekoliko deportacijskih logora. U rujnu 1942. vlada je poela vraati deportirane idove natrag, a u sljedeem razdoblju nastojala je podrati njihovu emigraciju u Palestinu. General Antonescu smatrao je da idovsko stanovnitvo mora biti uklonjeno s rumunjskog teritorija, ali to nije moralo ukljuiti fiziko unitenje; stoga je emigracija izgledala kao pravo rjeenje.

115

LJUDSKA SOLIDARNOST

Je li nuno i valjano Nijemce uvijek izjednaavati s neprijateljem? Zato su jedni Nijemci radili protiv drugih Nijemaca? Kakav argument je imao njemaki asnik kada je odluio pomoi Stanovu? Sl. 47. Turski idovi stoje ispred turskog konzulata u Parizu 1943. godine, kako bi dobili putovnice i vize da bi se mogli vratiti u Tursku

zee. Kako je Draga Gerber odvedena iz stana poslije naih uredovnih sati nije dospjela niti da preda kljueve od blagajne niti da preda samu blagajnu. Postoji opasnost da e se kljuevi negdje zametnuti a bit e i neprilike ako sutra, kad dou stranke, ne budemo mogli otvoriti blagajnu. Stoga molim da se omogui da Draga Gerber to prije preda u poduzeu kljueve u blagajnu.
Goldstein, str. 370

to je Baron htio postii piui i aljui ovo pismo? Je li on, po tvojem miljenju, doista elio oslobaanje zatvorenice zbog razloga koje je naveo? Je li to moda bila varka (ili jednostavno pokuaj), s obzirom na to da vlasti NDH ne bi ni uzele u razmatranje druge razloge? Zato Baron o zatvorenici koju eli (bar privremeno) osloboditi pie s prezirom?

Sl. 48. Tajna partizanska bolnica Franja pokraj Cerkna u Sloveniji

idovi iz Osmanskog Carstva i Turske Republike

IV14. Alfonz Baron, povjerenik tvornice bombona i okolade Union, Ravnateljstvu ustakog redarstva 9. srpnja 1941. Danas je odvedena idovka Draga Gerber stanujua Ivkaneva 7/III. Reena Draga Gerber vri u ovom poduzeu slubu blagajnice. Ona se nalazi u otkazu, pa je imala ovih dana predati blagajnu, im se vrati sa dopusta jedna inovnica, i tada je trebala napustiti podu116

DRUGI SVJETSKI RAT

Ilegalna medicinska sluba u okviru Osvobodilne fronte vjerojatno najhumanija misija u vrijeme rata bila je vrlo dobro organizirana usprkos iznimno tekim uvjetima. U sijenju 1945. imala je 281 tajnu i est legalnih bolnica (jo 62 u izgradnji), s ukupno 2260 kreveta. Za vrijeme rata 11 321 ranjenik i bolesnik dobio je medicinsku njegu od 30 lijenika, 652 medicinske sestre i drugih medicinskih djelatnika; 19 lijenika izgubilo je ivot.

Ovo je pismo njemakom vojnom zapovjedniku u Srbiji, generalu Heinrichu Dankelmannu, u povodu vjeanja talaca na Terazijama, sredinjem beogradskom trgu, 17. kolovoza 1941., s upozorenjem da bi njega i njegovog pomonika mogla zadesiti ista sudbina. Misli li da je ovo pismo bilo herojski in? Objasni svoj stav.

Sl. 49. Pismo jednoga anonimnog Beograanina njemakom vojnom zapovjedniku u Srbiji

Istorijski arhiv Beograda, Uprava Grada Beograd, SP III48, k 157/15, 25. rujna 1941.

Opa pitanja za poglavlje IV. Jesu li, po tvojem miljenju, humanizam i solidarnost neka vrst povlastice izdvojenih velikodunih i hrabrih pojedinaca, ili je svatko sposoban za to? Je li mogue da ista osoba u jednoj situaciji postupa kao ratni zloinac, a u drugoj kao plemeniti humanitarac? Objasni svoj stav. Imajui u vidu da se ljudi esto ele prikazati kao bolje osobe no to doista jesu, koliko su pouzdani neki od izvora (memoari)?
117

PETO POGLAVLJE: Posljedice

Drugi svjetski rat, kao najvei sukob u povijesti ovjeanstva, ostavio je brojne neizbrisive, duboko urezane tragove. Dio ratnih posljedica nastojali smo pribliiti izvorima koji slijede poevi od broja ranjenih i ubijenih, preko prisilnih migracija stanovnitva za vrijeme i poslije rata, do naznaka politikih promjena u veini zemalja u ovoj regiji. Zbog ogranienog prostora, neke su posljedice rata samo periferno dotaknute, ili nisu ak ni spomenute. To je sluaj s promjenama etnike strukture stanovnitva, ratnim razaranjima i poslijeratnom obnovom, kanjavanjem kolaboracionista nakon rata, poslijeratnim politikim promjenama i s graanskim ratom u Grkoj.
118

DRUGI SVJETSKI RAT

V a. Ratni gubici, rtve rata

V1. Enver Hoxha na mirovnoj konferenciji u Parizu o rtvama i materijalnoj teti u Albaniji rtve naeg naroda bile su vrlo velike. Od jednog milijuna stanovnika ubijeno je 28 000, ranjeno je 12 600, a 10 000 politikih zarobljenika zatvoreno je u Italiji i Njemakoj; 35 000 je odvedeno na prinudni rad; od 2500 gradova i sela u Albaniji 850 je razoreno ili sravnjeno sa zemljom; sve komunikacije, sve luke, rudnici i elektrina postrojenja uniteni su; opljakani su naa poljoprivreda i stoka, a propalo je cijelo nae nacionalno gospodarstvo. Na drugoj strani, neprijatelj je pretrpio sljedee gubitke: ubijeno je, ranjeno ili zarobljeno 53 639 Talijana i Nijemaca, a oko 100 tenkova i oklopnih kola je onesposobljeno; 1334 artiljerijska oruja i topova, 1934 kamiona i 2855 strojnica oduzeto je i uniteno, da ne spominjemo unitene ili oduzete puke, municiju i spremita.
ODonnel, str. 13

Sl. 50. 17. studenoga 1944.

Epopeja e Lufts Antifashiste Nacionallirimtare e Popullit Shqiptar, 19391944.

Je li ovaj izvor sasvim pouzdan? Objasni svoj stav.

Ova slika Bukurosha Sejdinija slavi uspomenu i prikazuje kako su partizani oslobodili albanski glavni grad Tiranu.

Tablice
1. Broj ubijenih u Jugoslaviji prema nacionalnosti
Nacionalnost Srbi Crnogorci Hrvati Muslimani Slovenci Makedonci Ostali Ukupno Koovi (1985.) 487 000 50 000 207 000 86 000 32 000 7000 145 000 1 014 000 erjavi (1989.) 530 000 20 000 192 000 103 000 42 000 6000 134 000 1 027 000 erjavi, str. 14, 57

119

POSLJEDICE

Prvu procjenu broja rtava iz Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji dala je Komisija za reparacije, koju je osnovala jugoslavenska vlada. Autor te procjene, student matematike (!) Vladeta Vukovi dobio je rok od dva tjedna za ispunjenje tako teke zadae, uz naputak da broj mora biti znaajan i znanstveno-statistiki utemeljen. Njegova procjena demografskih gubitaka (koja je ukljuivala ubijene u ratu, pad nataliteta uslijed rata i iseljavanje) bila je 1,7 milijuna, no u zavrnoj recenziji njegova rukopisa tom su brojkom oznaene rtve, dakle poginuli u ratu.

Gornja tablica temelji se na novijim procjenama Bogoljuba Koovia i Vladimira erjavia (dakle, jednoga srpskog i jednoga hrvatskog autora). Tonost ovih brojki jo se provjerava. Primjerice, Slovenski institut za suvremenu povijest radi na istraivakom projektu koji ve pokazuje da je broj slovenskih rtava pretjerano nizak. Autori (T. Tominek, M. orn i D. Dubaja) ve su identificirali imena 87 000 rtava.

2. Grki gubici za vrijeme Drugog svjetskog rata

Gubici Ljudski gubici Smrti (1940. 1944.) Materijalni gubici ivotinje za rad Ovce, svinje, perad ume Vozila (putnika, kamioni, autobusi) Cestovni mostovi (duina vie od 6 m) eljeznica (lokomotive, vagoni itd.) eljezniki mostovi (vie od 10 m) Zgrade Trgovaki brodovi (do travnja 1945.) 475 000 855 000 12 305 000 5000 km2 11 300 6 080 96 401 000 434 Predratni brojevi 7 335 000 2 005 000 24 840 000 19 180 km2 17 200 6502 96 1 730 000 583 Gubici u % 6,5 42,6 49,5 25,0 65,7 90,0 93,5 100,0 23,2 74,5

, Ministarstvo obnove, Atena 1946. (Istoria, sv. 6, str. 63)

3. Gubici grke trgovake flote za vrijeme Drugoga svjetskog rata60

Grka flota 1. rujna 1939. bruto tonaa 500 1 766 352 55 49 995 1 16 690 21 3 997 577 1 837 034 713 55 057 1 290 1 892 091 Grki brodovi izgubljeni do 2. rujna 1945. bruto tonaa Gubici u postocima

teretni brodovi putniki brodovi oceanski brodovi razno ukupno brodovi na jedra i naftu ukupno

432 551 983

1 346 520 52 634 1 399154

74,8 % 77,3 %

73,3 % 95,4 %

60

Podatke prikupio Hristos E. Ntounias (Christos E. Ntounias).

120

DRUGI SVJETSKI RAT

Poetkom rata grka trgovaka flota bila je deveta po veliini u svijetu, tako da je njezina puna ukljuenost na strani saveznika od poetka rata (ak i prije 28. listopada 1940.) bila vaan imbenik.

Meu svim mornaricama, grka trgovaka mornarica izgubila je najvii postotak svoje bruto tonae: poslije nje dolazi Velika Britanija s 54 posto bruto tonae izgubljene u sukobima.

V b. Migracije za vrijeme i poslije rata

V2. Fragment iz izvjetaja saveznog slubenika ministarstva unutarnjih poslova Njemake, upuenog elniku civilne uprave Donje tajerske, od 30. svibnja 1941. o masovnim preseljenjima Slovenaca61 Najtei problem koji treba rijeiti u Donjoj tajerskoj jest da se donjotajersko nacionalno tijelo oisti od stranog slavenskog elementa, koji se ne moe podvrgnuti procesu germanizacije. Ako ponovna germanizacija Donje tajerske uope ima izgleda na uspjeh, i ako ovaj jugoistoni kraj treba postati pouzdanom granicom naspram uvijek burnog Balkana, onda lokalno stanovnitvo mora biti osloboeno od svakog sastojka koji potkopava germanizaciju bilo rasno ili po ponaanju. Zadatak tajerske domoljubne udruge moe uspjeti samo ako je teren adekvatno oien. Stoga se planira deportacija (preseljenje) stanovnitva, koja e biti izvedena u etiri faze, i to na nain koji se pokazao uspjenim u slinim aktivnostima na drugim ponovno osvojenim teritorijima Reicha (posebice na istoku). Povijesne pretpostavke ovih mjera vie su nego oevidne. Jasan pogled na zbiljske potrebe treba ostaviti po strani sve odve humane osjeaje, koji su takoer svojstveni njemakoj naravi, osobito ako se uzmu u obzir nemilosrdna destruktivna sukobljavanja kojima je njemaka nacionalnost bila izloena ovdje, u Donjoj tajerskoj, od onih koji sada trebaju otii. Deportacije u Srbiju i dijelom u Hrvatsku bit e izvedene vlakovima s po oko 1000 osoba. Poetak i trajanje akcije (u ovom trenutku planiraju se jedan ili dva vlaka dnevno) jo nisu odreeni.
Ferenc, str. 43

to je cilj planirane deportacije (preseljenja) stanovnitva? Saznaj koje su bile posljedice ovoga plana. V3. Izvjetaj visokog predstavnika za Ljubljansku provinciju, od 24. kolovoza 1942., o programu aktivnosti u regiji U vezi s povjerljivim dokumentom br. 1362/2, datiranim 16. kolovoza, uzimam slobodu dati nacrt programa aktivnosti koje namjeravam sprovesti u ovoj provinciji. (...) 1. Problem slovenskog stanovnitva moe se rijeiti na tri naina: a. njegovim unitenjem b. njegovim preseljenjem c. uklanjanjem opozicijskih elemenata, to bi se moglo provesti ostvarivanjem teke, premda pravedne politike homogenizacije, s ciljem postavljanja temelja za korisnu i pravednu suradnju. To bi nam dalo mogunost za asimilaciju, koju je mogue postii samo tijekom vremena. Zato moramo odluiti koji put elimo izabrati. 2. Za masovna preseljenja stanovnitva morat emo slijediti unaprijed pripremljene programe, koje e trebati provesti unutar cijele pokrajine. Bolje bi bilo organizirati radne, umje-

61 Njemaka je, izmeu dvaju svjetskih ratova, smatrala slovenski teritorij njemakim i nakon okupacije htjela ga je formalno pripojiti Njemakoj, kao junu granicu Reicha. To se trebalo dogoditi u razdoblju od est mjeseci (do kraja 1941.). Slovenci su trebali biti deportirani ili germanizirani, a zemlja naseljena Nijemcima.

121

POSLJEDICE

sto internacijskih logora u kojima ljudi ne rade nita, nego se samo dosauju. 3. U svrhu zamjene slovenskog stanovnitva Talijanima treba utvrditi sljedee: a. kamo e slovensko stanovnitvo biti preseljeno; b. gdje e se nai odgovarajue talijansko stanovnitvo, u sluaju ega valja imati u vidu da su ljudi iz sjevernih i sredinjih regija najpogodniji za naseljavanje na slovenskim teritorijima; c. ako se podruje uzdu granice ima posve talijanizirati, tada treba odrediti njezinu irinu (20 do 30 km); d. ako cjelokupno slovensko stanovnitvo treba preseliti, proces treba poeti u podrujima du granice, gdje Slovenci ive pod Italijom. Moje je miljenje da bi potpuno, pa ak i djelomino preseljenje slovenskog stanovnitva bilo teko mogue tijekom rata.
Ferenc, str. 7374

Sl. 51. Izbjeglice iz Bosne u Srbiji 1941.

Miloevi, Izbjeglice i preseljenici, str. 246

Vie od 400 000 srpskih izbjeglica sa svih podruja Jugoslavije nalo je utoite na teritoriju okupirane Srbije.

Dok je talijanska meka okupacija bila neuspjena, vojne i civilne vlasti su, slijedei Mussolinijeve instrukcije, poduzele iste mjere kao i Nijemci u njihovoj okupacijskoj zoni: strijeljanje talaca i masovna pogubljenja uhvaenih partizana, ilegalnih aktivista Osvobodilne fronte, stanovnika mjesta osumnjienih za vezu s oslobodilakim pokretom, ali i potpuno nevinih ljudi. (U cijelom razdoblju talijanske okupacije Ljubljanske provincije, talijanske oruane snage strijeljale su najmanje 416 pojedinaca i 238 skupina s 1153 osoba, u ukupnom broju 1569 osoba, ne uzimajui u obzir one koje je osudio vojni sud u Ljubljani, kao ni masovna preseljenja). Krajnji cilj bio je da se slovenski nacionalni teritorij oisti i pripremi za naseljavanje talijanskim stanovnitvom poslije rata.

V4. Progon njemake manjine u Rumunjskoj poslije rata 1. Internaciji podlijeu svi mukarci izmeu 17 i 45 godina. 2. Takoer i sve ene izmeu 18 i 30 godina. 3. Nema izuzetaka iz gore spomenutih kategorija, osim ako je rije o enama s djecom mlaom od godinu dana i osobama koje pate od bolesti koja ih onesposobljava za rad. (...) 6. Svi oni koji podlijeu pravilima o internaciji moraju biti izrueni odgovarajuoj andarmerijskoj postrojbi koja e ih dovesti do mjesta prikupljanja, koje su prethodno odredili policija i andarmerijske vlasti; treba napomenuti da mjesta za prikupljanje moraju biti smjetena kraj eljeznike postaje. 7. Hranu za one koji podlijeu internaciji moraju, do mjesta okupljanja, osigurati oni sami; od toga trenutka nadalje, hranu e im osigurati rumunjske vlasti (andari i policija) za dva do est dana, za koje vrijeme moraju dobiti barem jedan topli obrok dnevno.
Deportarea etnicilor germani din Romnia n Uniunea Sovietic (1945), str. 3839

to su slinosti, a to razlike izmeu njemakoga i talijanskoga plana (usporedi ovaj izvor s prethodnim)?

122

DRUGI SVJETSKI RAT

Okupacija Crvene armije nad Rumunjskom vodila je progon njemake manjine u Rumunjskoj. Mnogi etniki Nijemci preseljeni su u SSSR. Ovaj dokument br. 32.475S, koji je izdao glavni upravitelj policije, sadri specifikaciju u vezi s internacijom etnikih Nijemaca (3. sijenja 1945.).

Je li sovjetska okupacija donijela Rumunjskoj slobodu i demokraciju? Smatra li da je normalno preseljavati ljude samo na temelju njihova etnikog podrijetla? Jesu li svi oni koji su bili preseljavani bili i krivi? Je li ikoga zanimalo razdvajanje krivaca, koji su trebali biti kanjeni, od ostalih? Je li ti poznat ijedan drugi primjer kolektivne krivnje iz povijesti 20. stoljea?

V5. Osobna zabiljeka britanskog premijera Winstona Churchilla namijenjena britanskom ministru vanjskih poslova o preseljenjima rumunjskih graana njemakog podrijetla u Rusiju (19. sijenja 1945.) Osobna zabiljeka Premijera Downing Street 10 Whitehall

19. L 1945. Serijski br. M 91/5 MINISTRU VANJSKIH POSLOVA ini mi se da zauzimamo vrlo aktivan stav protiv preseljavanja Austrijanaca, Saksonaca i drugih njemakih ili kvazi-njemakih elemenata iz Rumunjske u Rusiju u radne svrhe. Uzme li se u obzir sve to je Rusija propatila, kao i planirani napadi Rumunjske na Rusiju, golema vojska koju Rusija u ovom trenutku koristi na bojitu, kao i uasni uvjeti u kojima ive ljudi u mnogim dijelovima Europe, ne razumijem zato se govori da Rusija grijei zahtijevajui sto do sto pedeset tisua ljudi te vrste koji e tamo raditi pod zemljom. Moramo takoer zapamtiti da smo obeali sudbinu Rumunjske ostaviti u rukama Rusa. S obzirom na sve to se dogodilo, ne mogu smatrati pogrenim to Rusi uzimaju Rumunje, ma kojeg podrijetla oni bili, da rade za njih u njihovim rudnicima. 19.1.1945.
Deportarea etnicilor germani din Romnia n Uniunea Sovietic (1945), str. 31

Ocijeni s moralnog stajalita stav Winstona Churchilla. Potuje li taj stav ljudska prava koja promoviraju Ujedinjeni narodi?

Sl. 52. Povratak slovenskih domobrana u lipnju 1945.

123

POSLJEDICE

Slovenski domobrani osnovani su u rujnu 1943. u Ljubljani kako bi se borili protiv Osvobodilne fronte. Organizirali su ih Nijemci; njihovi lanovi bili su uglavnom katolici i antikomunisti. Nijemci, koji nisu vjerovali domobranima, zahtijevali su da njihovi lanovi potvrde svoju lojalnost javnom prisegom, koja e biti poloena na sveanosti na dan Hitlerova roendana (20. travnja 1944.). Na kraju rata, lanovi Domovinske garde su se, zajedno s njemakom vojskom, povukli u Austriju, gdje su ih Britanci razoruali kao njemake

kolaboracioniste. U lipnju 1945. Britanci su ih vratili u Sloveniju. Izmeu 7000 i 11 000 ljudi ubijeno je na nekoliko mjesta u Sloveniji. Ti masakri su do 1975. bili tajna za slovensku javnost. U 1980-im intelektualci su poeli otvoreno raspravljati o masovnim pogubljenjima, odgovornosti za njih i njihovim munim posljedicama. Poslije prvih demokratskih izbora 1990., na Koevskom rogu, gdje se nalazi najvea masovna grobnica, odrana je ceremonija pomirenja.

V c. Promjene politikog sustava

V6. Churchillova ponuda za sporazum o postocima62
Rumunjska Grka Jugoslavija Maarska Bugarska Rusija ostali Velika Britanija ostali 90% 10% 90% 10% 50/50 50/50 75% 25%

Vide se britanska i amerika zastava kako vise odmah pokraj grke, zajedno sa simbolima EAM-a i Komunistike partije (KKE).

Rusija ostali

90% 10%

V7. Jaanje vlasti Narodnooslobodilakog pokreta u Bosni i Hercegovini Prijedlog odluke o osnivanju Antifaistikog vijea narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine kao najvie zakonodavne i izvrne vlasti Federativne Bosne i Hercegovine 1. srpnja 1944. lan 1. Pozivajui se na slobodno izraenu volju naroda u Bosni i Hercegovini63 i u skladu s odlukama donesenim na Drugom zasjedanju Antifaistikog vijea narodnog osloboenja Jugoslavije u Jajcu 29. i 30. studenog 1943., Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine proglaava sebe najviim organom dravnog autoriteta u Bosni i Hercegovini, kao ravnopravnoj federalnoj jedinici u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.
Zgonjanin i dr. (ur.), str. 399

, Sofija 1992., str. 96

Sl. 53. Atenjani slave dolazak britanske vojske poslije osloboenja

Istoria, sv. 16, str. 101

62 63 Ponuda podnesena Staljinu 9. listopada 1944. U to vrijeme u Bosni i Hercegovini nisu bili provedeni demokratski izbori.

124

DRUGI SVJETSKI RAT

Tijekom 1944. partizanske trupe uvrstile su svoj autoritet u cijeloj Jugoslaviji, ukljuujui i Bosnu i Hercegovinu. U odlukama Antifaistikog vijea narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine moemo vidjeti kako se sustavno radilo na tome da se ostvari komunistiki monopol vlasti poslije rata.

to misli o akcijama nove, partizanske vlasti, kakve su opisane gore? Je li po tvojem miljenju Horvat autocenzurirao svoj dnevnik? Sl. 54. i Sl. 55. Partizani ulaze u Zagreb 8. svibnja 1945.

Komentiraj injenicu da izvor spominje slobodno izraenu volju naroda, iako u Bosni i Hercegovini nisu provedeni demokratski izbori. Postoji li slian primjer u tvojoj zemlji?

V8. U svibnju 1945. Josip Horvat, novinar i povjesniar, promatra odlazak ustaa i dolazak partizana u Zagreb 8. etao sam kroz Tukanac. Putem sam se smijao kao dijete etiri godine i mjesec dana nisi onuda smio prolaziti. Na toj sitnici osjetio sam da je dola sloboda, da ulazimo u nov ivot. Tako je udno kod srca, mozgom ovjek ne kapira da je nestalo straha. (...) 9. Gradom jo prolazi pridola vojska, sva razderana, ali sjajno naoruana, pravi borci. (...) A propos poderani i zamazani borci: kolika su la slikarske kompozicije ratnih scena ratnici su uvijek na njima isti, dotjerani, poeljani i izbrijani to vie nije ni idealiziranje, ni stiliziranje pusta glupost. 14. Loe spavao zbog silne vruine. Bio u mame i na etnji. Pozvali me u HIBZ (Hrvatski izdavaki bibliografski zavod) ispuniti osobne podatke. Tamo je raspoloenje uglavnom nujno. U HIBZ-u je postavljen kao komesar neki uitelj, koji u stvari nema pojma. S Fricikom se vratio kui, gdje je dolo do par asaka panike, jer su nekakvi uniformirani ljudi odveli Cigu; ali incident se svrio sretno, puten je nakon pola sata. Jedino je stradao neki njegov sanduk s finim alatom.
Josip Horvat, Preivjeti u Zagrebu, str. 229331

Muzej grada Zagreba

Opii fotografiju: je li oevidno da fotografija pokazuje povijesni dogaaj? Zato je glavni zagrebaki trg prazan? Masovni skup na Trgu bana Jelaia, svibnja 1945., nakon to su partizani preuzeli vlast

Galerija Dravnog arhiva, Zagreb

125

POSLJEDICE

Zato je glavni gradski trg bio prepun ljudi nekoliko dana nakon to su partizani uli u Zagreb? to su bili mogui motivi njihova dolaska na masovni skup koji su organizirale nove vlasti?

Kako se odluilo o presudama na temelju stvarne krivnje ili nekih drugih kriterija? Je li na politikim voama da donose takve odluke, ili ih trebaju donositi odgovarajue pravosudne ustanove? V10. i V11.

V9. Fragment iz izvjetaja o sastanku Bugarske radnike partije (komunista) na kojem su osporene presude izreene lanovima biveg reima 20. sijenja 1945. Dnevni red: Razmjena ideja i miljenja o presudama u dvama procesima. (...) Ministar Mino Nejev: Drugovi narodni tuitelji rade na posve pogrean nain. Oni trae najtei zloin, a onda u odnosu na njega ostale zloine stupnjuju kao lake. Oni hoe smrtnu kaznu samo za one najodgovornije, a za ostale (koji nisu toliko krivi u usporedbi s prethodnima) hoe lake presude. Oni ne trae dokaze koji bi bili dovoljni da dokau postojanje ozbiljnog zloina koji mora biti kanjen smrtnom kaznom, nego ih trae za druge, koji su poinili tee zloine. Georgij ankov: Nai tuitelji ne postupaju na nain na koji to ine osobe kojima je stalo da kazne tu kamarilu, nego kao oni koji stoje odvojeno od cijele borbe koju vode Bugari, i samo mjere krivnju. Nai tuitelji ne postupaju kao ljudi koji trae makar i najmanje dokaze koji bi potvrdili da su ti kriminalci krivi... Trajo Kostov: Nikako se ne moemo sloiti s nainom postupanja naih drugova tuitelja. Ja predlaem: za regente smrtna kazna, za svu trojicu... Za savjetnike Sevova i ostalu etvoricu smrtna kazna... Za prvi kabinet Filova jasno je smrt. (...) Za drugi kabinet Filova: isto. (...) Provedeno.
19441948, Sofija 1992., str. 484485

Izvaci iz izvjetaja ministra pravosua o broju ljudi koje je osudio Narodni sud Bugarske Iz izvjetaja dr Mina Nejeva, ministra pravosua, Nacionalnom odboru Domovinske fronte: (...) Od 23. prosinca 1944. do 31. oujka 1945. Narodni sud sudio je u 145 sluajeva sa 10907 optuenih. Oni su osueni sljedeim kaznama: 2680 osueno na smrt; 1921 doivotna kazna; 19 20 godina zatvora; 962 15 godina zatvora; 7272 10 godina; ostalih 3241 manje od 10 godina. Imovina gotovo svih osuenika konfiscirana je.
Manov, str. 21

Britanski memorandum u vezi sa suenjima i izvrenjima presuda protiv takozvanih ratnih zloinaca u osloboenim i satelitskim zemljama Britansko veleposlanstvo u Washingtonu, 31. oujka 1945. (...) 2. Iako su pojedinci, kanjeni smrtnom kaznom u nedavnim procesima u Bugarskoj, svrstani u ratne zloince, oevidno je, na temelju optunica i drugih okolnosti u vezi sa suenjima, da su ta suenja zapravo politika. U tu svrhu donesen je i poseban zakon ex post facto (retroaktivni zakon, op. ur.) i koristi se prilika te se uklanjaju mnogi politiari koji su neprijateljski raspoloeni prema onima koji su sada na vlasti. 3. Takva istka, iako izvedena djelomino, lako e prouzroiti vakuum u politikom ivotu zemlje, time omoguavajui odreenoj jednostranakoj vladi da preuzme vlast i ustanovi diktaturu.
, Sofija 1992., str. 222223

126

DRUGI SVJETSKI RAT

Ako zna da broj osuenih na smrt u nrnberkim procesima iznosi nekoliko desetaka, a da je broj osuenih u Japanu ak i manji, kako objasniti velik broj smrtnih presuda koje je donio Narodni sud u Bugarskoj? Kako je Britansko veleposlanstvo u Washingtonu komentiralo ova suenja?

prolijevati krv. Od prvoga dana svoje vladavine. Sve se to odigravalo uz preutnu suglasnost bratuki brae (Rusa).
Manov, str. 1112

Kako ovaj autor gleda na promjenu reima? Koja je uloga Crvene armije u ovom dogaaju, na jednoj strani, i partizana i Domovinske fronte, na drugoj? Kako pobjednici to prikazuju?

Sl. 56. Topao doek makedonskih vojnih, politikih i dravnih voa u osloboenom Skopju glavnom gradu jugoslavenske Makedonije (13. studenoga 1944.)

Sl. 57. Beograani pozdravljaju bugarsku vojsku

V12. Fragment koji opisuje invaziju Crvene armije na Bugarsku i preuzimanje vlasti od Domovinske fronte etiri i pol desetljea slavljen je 9. rujna 1944. kao antifaistiki narodni ustanak i socijalistika revolucija. Zapravo, bio je to coup detat uz pomo druge zemlje, ija je vojska ula u Bugarsku nakon to nam je objavila rat. U Bugarskoj ni metak nije ispaljen protiv Staljinove Crvene armije. Naprotiv, ona je pozdravljena dobrodolicom, kao naa osloboditeljica... Gerilci su trijumfalno poeli izlaziti iz uma, silaziti u gradove i sela, maui crvenim zastavama i izvikujui parole: SMRT FAIZMU, SLOBODA NARODU! Najee koritena rije tih dana bila je SMRT! (...) Nije bilo nikakva ustanka, jer je vlada Domovinske fronte uzela vlast bez krvoprolia. Ali, upravo su oni, novi ljudi na vlasti, poeli

ivjela bratska bugarska vojska tako su Beograani pozdravili svoje susjede. Bugarska se u Drugi svjetski rat ukljuila na strani antihitlerovske koalicije tek od rujna 1944. do svibnja 1945. Prije toga je kao saveznica sila Osovine drala pod okupacijom znaajne dijelove Srbije i Makedonije. Od rujna 1944. se zajedno sa jugoslavenskim partizanima i dijelovima Tree ukrajinske fronte borila na jugoslavenskom, maarskom i austrijskom teritoriju.

127

POSLJEDICE

Opa pitanja za podpoglavlje V c. Kakve su se politike promjene odigrale u tvojoj zemlji poslije Drugoga svjetskog rata? Je li bilo ikakvih drugih velikih politikih promjena u desetljeima koja su slijedila, i iz kojeg razloga? Usporedi svoju zemlju sa susjednim zemljama.

128

ESTO POGLAVLJE: Sjeanje na rat

Ovo poglavlje nudi poneto drugaiji pogled na ratne dogaaje, pogled s odreenim odmakom. U sluaju memoara, sjeanja i intervjua radi se o vremenskom odmaku sudionici ratnih zbivanja nakon stanovita vremena na iste dogaaje gledaju iz djelomino promijenjena rakursa. Pritom je zanimljivo promatrati smjer mijenjanja perspektive pripovjedaa te pokuati naslutiti koji su razlozi te promjene (namjerno prekrajanje prolosti i svoje uloge u njoj, promjene uzrokovane mijenjanjem pripovjedaeva politikog stava i njegovih/njezinih pogleda na ivot, izblijedjelo sjeanje, utjecaji drugih itd.). Druga vrst odmaka prisutna u izvorima to slijede jest odmak od dokumentarnog prikazivanja, tj. od stvarnih, konkretnih dogaaja. Takav se odmak najjasnije vidi u knjievnim djelima. Meu njima nailazimo na irok spektar razliitosti, od onih uoljivo ideoloki obojenih i neuvjerljivih, beivotnih, crno-bijelih, do onih u kojima se realistino prikazivanje i visoka umjetnika vrijednost uzajamno dopunjavaju, stvarajui zaokruenu cjelinu. Mali dio toga spektra nalazimo u izvorima koji slijede.
129

SJEANJE NA RAT

VI1. Intervju s Joetom Poarom (roenim 1932. u Sloveniji) siroetom Drugoga svjetskog rata Sjeam se da je rat bio nona mora, koja je na nesreu bila stvarna. Ali, sve moje uspomene zamagljene su injenicom da je jednoga dana talijanski vojnik odveo mojega oca i strijeljao ga kao taoca u Podpeu, zajedno s jo pet drugih seljana iz Bresta. Moje uspomene na mladost su mune. Moj ivot je u to vrijeme bio vrlo teak. Ja, moje sestre Milka i Marija, moj brat Marin, moj otac Joe i moja majka Ivanka ivjeli smo na malom imanju. Uzdravali smo se radom na imanju. Na ivot bio je slian ivotu drugih obitelji u selu Brest i u okolini. Sve se promijenilo, ili moda je bolje rei slomilo, kad je moj otac odveden i strijeljan. Stvari su se jo pogorale kad je majka 1944. odvedena u njemaki koncentracijski logor. U to vrijeme bilo mi je dvanaest godina i poeo sam se brinuti o kui i obitelji. Poslije se moja tetka Alojzija Gruden iz Ljubljane pobrinula za moje sestre Milku i Mariju i mojega brata Marina, a nai susjedi brinuli su se o meni. Ostao sam s njima do 1945., kad se majka vratila iz koncentracijskog logora... ivot se nastavio. Svi smo se nekako snali, ali bi sigurno bilo bolje da je moj otac bio s nama kad nam je bio najvie potreban... I danas se uzbudim dok stojim na grobu svojega oca u Tomielju i razmiljam o njegovoj smrti u vrijeme kad nam je bio toliko potreban. Brest, travanj 2003.
Ilegalki borec, Ljubljana 2003.

kom jedanaestog mjeseca otkako smo se pridruili pokretu. Bilo je teko vjerovati da vie od polovice nas nikada nije opalilo ni metka tijekom cijele svoje vojnike karijere. Razlog tome u velikoj je mjeri bio to je veina Ciprana sluila u priuvi. Kad smo stigli do puta, primijetili smo omanjeg njemakog vojnika. Bio je to prvi njemaki vojnik kojeg sam ikada vidio. Izgledao je umoran i sit svega. Nije u izgledu ovoga nacistikog vojnika bilo niega to bi govorilo da je poseban ili superioran! Jedina stvar po kojoj se razlikovao bila je strojnica u njegovim rukama, koja je bila okrenuta u smjeru tisua ratnih zarobljenika koji su se sputali s planina.
Report br. 46, str. 14

U vrijeme rata Cipar je bio kolonija Britanske krune. Mnogi ciparski Grci i Turci pridruili su se Ciparskim regimentama i borili se protiv nacistike Njemake. Mnogi od njih su zarobljeni i proveli su neko vrijeme u njemakim logorima za ratne zarobljenike.

to je frustriralo Bilala Denizala? Kako opisuje njemakoga vojnika? On je iznenaen to vojnik ne izgleda ni poseban ni superioran. Zbog ega je oekivao da izgleda tako?

Kako bi opisala/opisao uspomene Joeta Poara? Sjeti se velikog broja civila koji su nastradali u Drugome svjetskom ratu i pokuaj zamisliti koliko je pria slinih Njegovoj... VI2. Izvadak iz polubiografskog romana Fikreta Demiraga Bio je 28. travnja 1941. Zarobljeni smo tijekom prvog mjeseca nakon dolaska u Grku i tije-

VI3. Bugarski partizanski zapovjednik Deno Znepolski o prekrajanju povijesti pokreta otpora u godinama nakon Drugoga svjetskog rata Duboko sam uvjeren da se povijest ne moe pisati po zapovijedi, nekoliko desetljea poslije. Ona je stvorena tijekom gerilskih borbi, ali postalo je uobiajeno da neki ljudi manipuliraju injenicama i prilagoavaju ih svojim vlastitim ambicijama... Dotad je sve bilo u redu, ali kad smo strpani u zatvor 1951. 1954., mnogi su ljudi zahvaeni

130

DRUGI SVJETSKI RAT

epidemijom slabljenja memorije i poeli su izvrtati povijesnu istinu te proizvoditi izmiljene dokaze kako bi njihova prolost odgovarala njihovu sadanjem poloaju u Stranci i dravnoj hijerarhiji. Kao da je bilo obvezno izjaviti kako su bili veliki zapovjednici u vrijeme oruanih borbi protiv faizma, ne bi li njihove biografije zvuale prestinije! Neki od njih zaista su imali dovoljno revolucionarnog iskustva i nije bilo potrebno pretjerivati u prikazima vlastita ivota prije 9. rujna, ali ... i to je za ljude!
Znepolski, str. 316

Sl. 58. Fresko-kompozicija Borka Lazeskog

Koji su to ljudi koji prekrajaju povijest? Zbog ega to ine?

Ova fresko-kompozicija prikaz je narodnooslobodilake i antifaistike borbe makedonskog naroda za vrijeme Drugoga svjetskog rata (1941.1945.).

Sl. 59. Scena iz filma Uika republika

VI4. General Ctin Sntescu o suprotnosti izmeu javnih informacija i realnosti na bojitu (dio iz njegova dnevnika) Petnaesti prosinca 1942. Danas je red za itanje novina od 23. i 24. studenoga [1942]. Kroniar Universula kae: U sektoru donjeg Dona, rumunjske i njemake jedinice koje su nekoliko dana bile angairane u uasnim defanzivnim bitkama odbile su nekoliko puta ponovljeni napad neprijatelja i slomile konjiki puk koji se uspio probiti do njihovih poloaja, ali koji nije mogao izbjei opkoljavanje. Nema lakonskije formulacije. Ako je konjiki puk doista bio uniten, to znai otprilike dvanaestinu cjelokupne ruske konjice koja se borila na toj fronti, jer su postojale tri konjike divizije. Gospodine kroniaru, dopustite da vam kaem kakva je bila situacija u to vrijeme: 5., 6., 13., 15. i dio 14. rumunjske divizije potpuno su opkoljene. Jedanaesti njemaki korpus i 1. rumunjska konjika divizija prinueni na prelazak na istonu stranu Dona, te 48. njemaki oklopni korpus, bili su suoeni s nemogunou djelovanja, to je navelo generala Heima zvanog mali Rommel da preuzme zapovjednitvo. Neprijatelj je stigao na Cir u
131

Jugoslovenska kinoteka, Beograd

Ovaj film snimio je beogradski redatelj ika Mitrovi 1974. godine. Uika republika je paradigma posljednje faze uljepane i romantizirane interpretacije kakvu nude partizanski filmovi.

SJEANJE NA RAT

Istonoj Oblivskoj, presijecajui prugu koja je opskrbljivala trupe u Staljingradu. Kao to, bez sumnje, moete vidjeti, gospodine kroniaru, propast... Vidim, gospodine kroniaru, da vi samo kopirate laljiva njemaka priopenja, kojima dodajete nekoliko praznih rijei da biste napunili dva stupca novina; eto, za to ste vi plaeni. Sada shvaam da nikada nije napisano toliko neistina kao u slubenim ratnim priopenjima...
Sanatescu, str. 8788

Komentiraj razliku izmeu perspektive vojnika i one koju iznosi tisak. Zato tisak izokree zbilju? Je li to opravdano?

Sl. 60. ore Andrejevi Kun (1904. 1964.), Strijeljanje, 1943.

ljivim cvrkutom ptica, koje se udno stapalo sa sve slabijom pucnjavom. Ta pucnjava bijae njegov cilj. Tamo se bore partizani i meu njima njegov otac, koga sad jedinog ima na ovome svijetu. Hoe li ga nai? Mora, mora, mora ga nai! A onda e ostati s njim, otac e mu dati puku i on e osveivati selo u dolini i spaljenu kuicu u plodnom vonjaku. (...) Borba se utiala. Zauje se mrmor glasova. Partizani nisu bili daleko. Djeak osjeti kako mu uzbueno udara srce u toplom oekivanju susreta s ocem... Susreo je partizane i... asak potom stajao je pognute glave nad mrtvim partizanom, koga su upravo donijeli iz borbe. Niz lice su mu tekle krupne suze, a mrava mu ramena potresao grevit pla. Oko njega su utke stajali drugovi. Nitko ga nije tjeio, nitko mu nije govorio umirujue rijei. A ta bi i koristilo. Njegovu bol nita ne moe smanjiti! Odjednom, odluno odmahne glavom, musavim rukavom obrie suze, a onda se prigne k ocu. Iz njegove krupne mrtve ake slabanim ruicama izvue puku, zabaci je na rame i teka se koraka uputi prema eti kojoj je do as prije stajao na elu njegov otac. Nitko nije imao snage da ga zaustavi.
Marti, 118120

Jugoslovenska grafika 19001950. Katalog izlobe, Beograd, prosinac 1977. veljaa 1978., Beograd 1977., katalog br. 12

VI5. Anelka Marti u pripovijetki Susret opisuje kako djeak trai svojega oca partizana Okrenuvi lea zgaritu, brzim se korakom uputio prema umi, u kojoj je zamirala udaljena pucnjava. Spaljeno selo ostalo je u nizini. Djeak se vie nijednom nije okrenuo da ga pogleda. U njemu su ostali njegovi najmiliji da ih nikada vie ne vidi, da nikada vie ne uje njihove rijei... uma ga je okruila umorom svoga lia i pla132

Partizanska knjievnost za djecu bila je poseban knjievni anr u poslijeratnoj komunistikoj Jugoslaviji. Jedna od najistaknutijih njezinih predstavnica bila je Anelka Marti.

Misli li da su se dogaaji kao to je ovaj zaista dogodili? (Dijete izgubi roditelje pridrui se partizanima i postane borac.) Smiju li djeca u izvanrednim situacijama postati vojnici? (Nije bitno pitanje je li to poeljno, nego smije li se dopustiti jesu li postupci partizanskog zapovjednika koji je takve stvari dopustio shvatljivi?) Je li

DRUGI SVJETSKI RAT

pria Anelke Marti idealizirana? Objasni svoj stav. Usporedi ovaj izvadak s tekstom III2. i slikom 22.

Kambanelisu, Yannos Ber bio je Poljak koji je, uhvaen u bijegu, javno strijeljan.

VI6. Bjegunac pjesma Iakovosa Kambanelisa BJEGUNAC iz Mauthausena Iakovosa Kambanelisa Yannos Ber sa sjevera Ne moe podnijeti ograde Stegne srce i bjei I tri do sela u dolini. Daj mi malo kruha, gospoo, I odjeu da se presvuem Preda mnom je dug put Moram letjeti preko jezera. Kud god otiao, gdje god zastao, Sije strah I glas, tajni glas Sakrijte se, sakrijte se od bjegunca. Ja nisam ubojica, krani, Ni ivotinja koja e vas pojesti Pobjegao sam iz zatvora Da bih otiao kui. O, kakva strana poast U staroj zemlji Bertolta Brehta Yannos je predan SS-u I odveden na strijeljanje. Mauthausen je ciklus pjesama koji je komponirao Mikis Teodorakis, meunarodno priznat kao glazbeni genij i kao najvei ivi grki skladatelj. Autor stihova je Iakovos Kambanelis. Pjesma je nastala 1965. i snimljena je 1966. Iakovos Kambanelis roen je 1922. i smatra se jednim od oeva poslijeratne grke drame. On i njegov prijatelj uhvaeni su i poslani u Mauthausen, gdje je proveo dvije i pol godine. Prema

Kako se osjeao bjegunac? Zato mu nitko nije htio pomoi?

VI7. Evelyn Waugh opisuje partizanski napad (iz zadnjeg dijela njegove ratne trilogije Sword of Honour) Konvoj je krenuo kroz predjel rustine ljepote, kao kroz akvarel iz prolog stoljea. Nizovi blistavih paprika visjeli su sa streha. ene koje su radile u polju katkad bi mahnule na pozdrav, katkad bi sakrile lice. Nije bilo vidljive razlike izmeu osloboenog teritorija i onog koji je stenjao pod stranim ugnjetavanjem. (...) Za manje od jednog sata ugledali su promatranicu. Odabrano je mjesto udaljeno oko petsto jardi. Bilo je dobro skriveno liem, i promatrai su tu mogli udobno i sigurno ekati na razvoj dogaaja. (...) U devet i trideset ispod njih se zaula puana paljba. Partizanski general djelovao je uznemireno. (...) Partizanski kurir poslan je dolje vidjeti to se dogaa. Vatra je prestala prije no to se vratio. Kad je izvijestio, prevoditelj je rekao generalu Spitzu: Nije nita, bila je pogreka. Propalo nam je iznenaenje. De Suza, koji je uo i razumio kurirov izvjetaj, rekao je Guyu (alter ego Evelyna Waugha): To se pojavila druga brigada. Ovi su prvo mislili da je neprijatelj, pa su zapucali. Nitko nije pogoen, ali kao to je rekao na saveznik, propalo nam je iznenaenje. Vie nije bilo mira u dolini. Sljedeih etvrt sata uli su se povremeni pucnji, sporadini, inilo se, neki s promatranice, neki iz okolnih zaklona; onda, tono u deset, ba kad se minutna kazaljka na savrenom satu generala Spitza poklopila s brojem, na plavom su se nebu uz urlik pojavila dva aviona (britanska zrana potpora). Obruili su se jedan iza dru-

133

SJEANJE NA RAT

gog. Prvi je istodobno ispalio dvije rakete koje su promaile cilj i eksplodirale u umi iza njega, gdje je sada bio grupiran dio snaga koje su napadale. Drugi je tonije pucao. Ali, njegove rakete pale su na zidnu konstrukciju, podiui u zrak gomilu ute. Zatim su avioni uzletjeli i uinili nekoliko krugova. Guy, koji se sjeao bombardera-obruivaa koji su na Kreti neumorno progonili i tukli jedinice na terenu, ekao je da se vrate. Ali umjesto toga, oni su se izgubili s vidika i vie se nisu ni uli. Pilot koji je poslan da ih promatra stajao je u blizini. Sjajno uinjeno, rekao je, u pravo vrijeme, tono u metu. I to je sve? pitao je Guy. To je sve. Sad vojnici (partizani) mogu uiniti svoj dio. Ali partizani nisu uinili nita. Izgleda, objasnio je prevodilac generalu Spitzu, da napad treba biti odgoen. Njemaka oklopna kolona je upozorena i krenula je ovamo. to e vai ljudi uiniti? Rasprit e se prije no to stigne njemaka oklopna kolona. To je tajna naih velikih i mnogobrojnih pobjeda.
Waugh, str. 288291

Sl. 61 i Sl. 62. Dva plakata iz grkih filmova o Drugome svjetskom ratu (Izdaja), 1964.

Soldatos, sv. 1, str. 147

(to si ti radio u ratu, Thanassise?), 1971.

Evelyn Waugh, autor ovog teksta, sudjelovao je u ratu na teritoriju Hrvatske (Topusko, Vis) kao lan Britanske vojne misije kod partizana. Zadatak misije bio je nadgledati situaciju i obavijestiti saveznike tko se zapravo bori protiv Nijemaca u Jugoslaviji (partizani ili etnici).

U koji bismo anr, osim u ratnu prozu, mogli uvrstiti Waughov opis (humor, farsa, akcija, akcijska komedija...)? Kakav se odnos izmeu pisca i partizana moe otkriti u tekstu? Je li ovaj fragment u potpunosti izmiljen ili je zasnovan na istinitim dogaajima? Usporedi ga s tekstom II23.
Soldatos, sv. 2, str. 4 134

DRUGI SVJETSKI RAT

VI8. Izvadak iz prvog romana Dobrice osia Daleko je sunce Da sastanak bude neobian, splele su se sve okolnosti. Vreme je stalo na pono. Meava zavija kao da samu smrt kolju. Odred opkoljen, ljudi gladni, malaksali, zima i strah struu po iskidanom snu. Komesar ih budi i zove u tapsku kolibu. Ona je puna dima. Partijci se zguvali jedan preko drugog, cvokou od zime, a spavljivi mrmljaju proteste zbog sastanka u ovo vreme. Naslanjajui se jedan na drugog, neki su odmah poeli da dremaju, ne ekajui da sasluaju ni dnevni red. Pavle ree: Na dnevnom redu je, drugovi, samo jedna taka: ta da se radi u ovoj situaciji? Mi se u tabu ne slaemo. Imamo posebna miljenja i izgleda da niko nije spreman da odustane od svog miljenja. Evo u emu je stvar... Pavle govori, a Vuksan misli: Kako mogu da se ne slau, a rukovodioci su i stari komunisti. Znai, neko je od njih oportunista... A ko je?... Pa naravno, Ua ima pravo: mi smo na Jastrepcu64 gospodari. Zato da bei iz svoje baze... Pa ovaj Gvozden je lud. to ti je sitnosopstvenika dua. im ima privatnu svojinu, nesiguran je za revoluciju. Spavaj, jedi i ekaj da Nemci odu. ta je njemu? On je odan ovek... udo! (...) Kud e u Moravu65 i Kopaonik,66 kad tamo ne moe da makne od etnika.67 Narod je zaveden protiv nas. Bar da je leto, pa moe i po kukuruzima. Izbegavanje borbe... (...) Dok je Pavle govorio, Gvozden i jo nekolicina upadali su u re, pa je Pavle vie puta morao energino da ih opominje. ... Ovo vie ne lii na partijski sastanak. Ovo je svaa. Treba ih sve pokanjavati i izabrati novog rukovodioca. Razbijaju jedinstvo elije. Razbie i odred. ta je njima? Panikirali se. Nije ovo pevako drutvo!

(...) Pavle je potpuno u pravu! Ostavite te izmiljotine o terenu. Na je teren svuda gde ima okupatora. (...) Ako mi napustimo Jastrebac, politiki emo potpuno da izgubimo ovaj teren. Narod e da se razoara u nas. Drainci68 e da stvore organizaciju i poklae nas sve... (str. 24, 25) (...) Kad pooh u partizane produi ure kae ti meni onaj krezubi Vuksan: Rusi e da puste padobrance, svake noi ih oekujemo. Rat je gotov za mesec dana. Nekoliko noi se pripremasmo da palimo vatre kad se pojave sovjetski avioni. Proe leto, pade slana, za slanom inje, pa sneg narolja do pojasa, a Hitler njuka oko Moskve. ta bi ovo pitam ja. Na prolee e kae da se svri. Dobro velim da ekam urevdan, a ono evo i drugi sneg gazim kao meka po Jastrepcu. (str. 42) (...) Vuk se iskalja, namrti i podrhtavajuim glasom progovori: Vojni sud je druga Gvozdena osudio na smrt... Neko jeknu u stroju; nekolicina duboko uzdahnue. Vuk zastade kao da oekuje da neko neto kae, pa nastavi: ... jer je ovaj, u najteim momentima nae borbe, pokuavao da izazove pobunu u odredu i time, ovaj, izvrio najteu izdaju! Postao je izdajnik!... To smo mi odluili!... jednoglasno! (...) Samo se Gvozden na to jae trgao, cibnuo, okrenuo glavu, pogledao Vuka i zanemeo. (...) Dosta!... Ne brukaj me vie! Gvozdenov glas ciknu kao slomljena sablja. Koraknu dva koraka napred, uspravi se, ljutito i prkosno podie glavu, oinu pogledom po stroju i zategnutim treperavim glasom tie ree: ... Vi sad nemate vremena da raspravljate o pravdi. Vama se uri. Nemojte zbog mene da gubite vreme. (...) Evo drugovi, ko nema dobar kaput, neka uzme moju gunju raskopa se irokim pokretom i baci gunj pred stroj.
osi, str. 24, 25, 42, 144

64 Planina u sredinjoj Srbiji. 65 Rijeka u sredinjoj Srbiji. 66 Planina u junoj Srbiji. 67 Kolokvijalno ime za pripadnike kolaboracionistikog, rojalistikog i nacionalistikog pokreta "Jugoslovenska vojska u otadbini" , koja je bila glavni domai politiki i vojni neprijatelj partizanskog pokreta kojim je rukovodila Komunistika partija. 68 General Dragoljub Draa Mihailovi, voa "etnikog" pokreta.

135

SJEANJE NA RAT

Prvi roman Dobrice osia (1921.), pisca i politiara, Daleko je sunce, objavljen 1954., predstavljao je novost u knjievnosti o narodnooslobodilakom ratu i revoluciji u vrijeme kada se pojavio. Njegovi junaci, pripadnici partizanske postrojbe koja se nastoji probiti iz neprijateljskog obrua, nisu heroji bez mane i straha, nego ljudi sa svojim sumnjama, strahovima, pa ak i ideologijskim kolebanjima.

Sl. 64. Slika Fatmira Haxiua, koja prikazuje epizodu s bojita u Drugome svjetskom ratu

Kako je pisac opisao odnose izmeu partizana u ovoj eti? Misli li da je to realistian opis? Objasni svoj stav.
Epopeja e Lufts Antifashiste Nacionallirimtare e Popullit Shljiptar, 1939.1944.

Sl. 63. Slika Guri Madhija koja pokazuje partizanski napad na njemaku vojnu postrojbu

Izgledaju li ti ove dvije slike realistino? Objasni svoj stav. VI9. Tekst iz knjige Delirul Marina Prede (objavljene 1975.) opisuje dogaaj iz perspektive vojnika. Primjetna je realistinost opisa u kojem se idealizam sukobljava s traginom zbiljom rata U etiri sata eta je, zajedno sa zapovjednikom, zapoela napad. Stefan mu se pridruio. Dahtao je. O, Boe, pomislio je iznenada, moda u sada umrijeti, i ta misao bila je toliko nova i neoekivana da ga je iznenadila i uplaila. Kako li to izgleda, ne postojati vie? I nesvjesno, ne razumijevajui, vidio je kako ispred njega, ovamo i onamo, vojnici padaju, neki kao posjeeni, neki bacajui se sami na tlo i uzalud traei zaklon na ravnoj povrini nizine. Instinktivno se i sam bacio na tlo i tek tada je shvatio da odnekud ispred njega dolazi razorna i neprestana vatra. I satnik se ispruio po zemlji nekoliko koraka od njega. Pucnjava stade. Juri! zau ga Stefan kako vie: Naprijed! I satnik skoi i pojuri. eta, razvijena u strijelce, ponovi napad, ali iznenada neprijateljske strojni-

Epopeja e Lufts Antifashiste Nacionallirimtare e Popullit Shqiptar, 1939.1944.

136

DRUGI SVJETSKI RAT

ce poee nanovo silovito tektati i vojnici se jo jednom bacie na tlo. Naprijed! povika satnik kada je vatra prestala. Ali nitko vie nije posluao zapovijed. Pjenei se od bijesa, satnik poe divlje psovati i prijetiti. Uzalud... Satnik jo jednom viknu: eta, naprijed! I podie se, i pojuri naprijed dajui primjer vojnicima. Oni potrae za njim, ali jo jednom dospjee pod mitraljesku vatru neprijatelja, a satnik dobi aku metaka u trbuh. Leei na tlu, vojnici zaue njegov smrtni hropac i psovke upuene bolniarima, zato to ne dolaze po njega. Polako, kao crvi, vojnici se poee povlaiti, ostavljajui na polju polovicu svojih mrtvih i ranjenih. Bolniari su bili na dunosti, ali nisu bili u stanju iznijeti ranjene iza borbene crte, jer ih je bilo previe.
Preda, str. 394

Daje li ovaj izvjetaj herojsku sliku rata? Zato vojnici nisu posluali zapovijed? ini li ih to izdajicama? Je li uvijek mogue kontrolirati svoje ponaanje u takvim situacijama? Komentiraj slinost pieve perspektive i perspektive boraca. Postavi u odnos svjedoenja Neagu Djuvare i Viktora Budescua.

Sl. 65. Prizor iz kominog stripa Balkan ekspres Branislava Kerca i Branka Plavia, na temelju scenarija Gordana Mihia

Strip je adaptacija filmova koji su bili vrlo popularni osamdesetih godina. Ti su se filmovi sluili crnim humorom kako bi opisali ratna iskustva skupine mladih sitnih lopova, koji su, borei se za preivljavanje, i protiv svoje volje postali specifini sudionici pokreta otpora. Ovaj satirinohumoristini pristup anru partizanskog vesterna, kakav je jugoslavenska kinematografija stvorila kao jedan od svojih sredinjih motiva tijekom etrdeset godina, predstavljao je novost. Moe se smatrati dijelom ope tenje da se ideologijski i politiki ulatena slubena povijest Drugoga svjetskog rata, zajedno s njezinom umjetnikom interpretacijom, koja se dugom upotrebom potroila, podvrgne reviziji.
Stripoteka 137

SJEANJE NA RAT

VI10. Izvaci iz romana Duhan Dimitra Dimova Varvara nije izgledala toliko loe barem ne loe koliko bi se moglo oekivati u oporim uvjetima, u kojima se nije moglo voditi rauna ni o elementarnim osobnim potrebama. Ali, sama je o svojem izgledu mislila loe. Izgledam kao vjetica, mislila je gorko se sjeajui da je u zadnjoj bitki izgubila ealj... Da, gubi strpljenje, potpuno si iscrpljena neprestanim njihanjem izmeu ivota i smrti. Taj nain ivota te je iscrpio, pretvorio te u zlovoljnu, sparuenu enu ba sad kad se pobjeda pribliava, kad eli izgledati svjee i privlano, kada si poela eznuti za ljubavlju. Sve si rtvovala za Partiju, i ispustila si radost ivota. Partizanski ivot namee ovjeku strahovite napore i trai nadljudsko poricanje vlastitog ja. Jo uvijek se dri, ali samo zahvaljujui svojem duhu. Odatle i tvoj konflikt, tvoja nervoza, tvoja nesposobnost prihvaanja velikog dualizma u ljudima i stvarima, koji potie njihov razvoj... (...) to e raditi kad osvojimo vlast? to god mi Partija naredi. A ja u se lijepo odjenuti... Prva stvar koju u uiniti jest okupati se i odjenuti... Pa neu izgledati kao vjetica! (...) Komunisti moraju voljeti ivot. (...) ivot moe voljeti kad si ugodna drugim ljudima, ista i uredna... (...) Sada se (Irina) eljela povui u tiinu borova u amkoriji, pod nebo zasuto hladnim zvijezdama, i bez daha oslukivati ono to e tek doi. Jer, ma to se dogodilo, ona je nepovrediva. Fizika ruevina starog svijeta nje se nije ticala, a novi svijet ju nije plaio. U inozemstvu je imala novac, koji nitko nije mogao dodirnuti, a te je noi bila uvjerena da se komunisti nee osveivati enama. Ipak, bila je svjesna da postoji neto drugo od ega ne moe pobjei, neto to zastrauje vie od oduzimanja njezina bogatstva ili osvete gladnih. Bila je to njezina unutarnja ruevina. Bio je to pepeo svega to je iskusila do tada i uasa one noi, uasa koji se iznenada pretvorio u sumornu apatiju...

(...) To je bila jednostavna istina! (...) Realistian, hladnan i snaan Irinin duh nije se plaio prihvatiti to, te se odmah pomirio bez bijesa ili panike. U meuvremenu, stotine razmaenih ena djetinjasto su plakale i padale u nesvijest, jer su po njihovim sagovima gacale blatnjave vojnike izme, ili stoga to su njihovi prostrani stanovi naseljavani beskunicima. Nisu mogle shvatiti da je to neumoljiv tijek ivota, da se ivot sastoji od meuovisnih dogaaja i da parazitska egzistencija jednih neizbjeno izaziva bijesni revolt drugih...
Dimov, str. 564569, 628, 667

Dimitar Dimov (1909. - 1966.) uveni je bugarski prozni i dramski pisac, po obrazovanju veterinar s vie od etrdeset napisanih istraivakih radova. Njegov najpoznatiji roman je Duhan, napisan 1951. Na zahtjev voa bugarske Komunistike partije, roman je prepravljen i dodano je jo likova ljudi iz pokreta otpora. Usprkos izvanknjievnim upletanjima, Duhan je postao najomiljenijom knjigom mnogih narataja Bugara. Navedeni fragmenti prikazuju psihologijski stav dviju radikalno razliitih ena partizanke Varvare i ene iz gornjeg sloja Irine na kraju Drugoga svjetskog rata.

Kako te dvije ene zamiljaju skore promjene u svojim ivotima? Kakve rezultate oekuju? U emu su obje sline?

VI11. Ciparski Turin Kemal Recep Susuzlu govori o zatvorenikim danima koje je proveo s voom ciparskih Grka Glafkosom Cleridesom69 Kad smo stigli, u veljai 1942., lea na naim kouljama i koljena na naim hlaama bila su oznaena crvenim trokutom. Ta je mjera bila poduzeta kako bi se olakala identifikacija

138

DRUGI SVJETSKI RAT

svakog zarobljenika koji bi htio pobjei iz logora. Crveni kri dijelio je dopisnice, tako da smo druge mogli obavijestiti da smo jo ivi. Tko bi vjerovao u takvo to? Logor je bio podijeljen u kvadrate ograene bodljikavom icom. U zgradi preko puta nas nalazilo se zrakoplovno osoblje. Bili smo u dobrim odnosima s njima, usprkos injenici da nas je razdvajala bodljikava ica. Pilot Glafkos Clerides bio je meu njima. Slao je poruku da eli prijei na nau stranu i traio je odjeu kako ga ne bi mogli identificirati. Probio se kroz bodljikavu icu i preao na nau stranu. im je stigao, poeo je stvarati organizaciju koja bi se posebice bavila problemima Ciprana. Odrani su izbori, i on je izabran za predsjednika. Glafkos Clerides bio je odgovoran za sve Ciprane, a ja sam bio odgovoran za bolesne.
Ulus Irkad, str. 1516

Ovo je scena iz filma Kad zora zarudi, snimljenog 1971. u Tirani, na temu Drugoga svjetskog rata. Prikazuje sukob partizana i njemakih vojnika. Zanimljivo je da su u gotovo svim filmovima iz Drugoga svjetskog rata njemake trupe brojnije od partizana, ali na kraju su partizani pobjednici u bitkama. Ova fotografija to savreno prikazuje.

Usporedi ovu sliku s tekstom VI7.

Sl. 66. Scena iz albanskoga filma Kad zora zarudi

Hoxha, str. 160161

69 Obojica su poslani iz solunskog logora za ratne zarobljenike u Stalag (njemaki zatvor za doasnike i vojnike nieg ranga). Susuzlu je opisao svoje iskustvo iz Stalaga 1993. godine u novinama Yeni Democrat.

139

SJEANJE NA RAT

Opa pitanja za poglavlje VI. Napravi intervju s bakom ili djedom zapii njihova sjeanja na rat. Analiziraj slike: to one pokazuju? Interpretiraj slike i napii kratak esej. Je li ijedan autor opisao trenutak sree u svojem ivotu tijekom rata?

Dravni praznici povezani s Drugim svjetskim ratom zemlja Albanija Bosna i Hercegovina Bugarska Hrvatska zajednica ciparskih Grka Makedonija Grka Rumunjska Slovenija Srbija Turska datum 29. studenoga 25. studenoga 22. lipnja 28. listopada 11. listopada 28. listopada 27. travnja praznik Dan osloboenja Nacionalni dan Dan antifaistike borbe Dan Ochi (dan Ne) Dan ustanka Dan Ochi (dan Ne) Dan otpora opis Osloboenje od Nijemaca 1944. godine Prva sjednica ZAVNOBIH-a (partizanska skuptina, 1943.) Poetak ustanka (1941.) Grko odbijanje talijanskog ultimatuma (1940.) Poetak ustanka (1941.) Grko odbijanje talijanskog ultimatuma (1940.) Formiranje Osvobodilne fronte (1941.)

Karta 2: Jugoistona Europa nakon Drugoga svjetskog rata

140

KARTA 2: Jugoistona Europa nakon Drugoga DRUGIsvjetskog SVJETSKI rata RAT

141

DRUGI SVJETSKI RAT

Bibliografija
Ayhan Aktar, Varlk Vergisi ve Trkletirme Politikalar [Porez na prihod od kapitala i politika poturivanja], Istanbul 2000. Ta aetopoula. Anagnostiko tritis kai tetartis taxis [Mali orao. itanka za trei i etvrti razred], 1944., izd. Eleftheris Elladas, obnovljeno izdanje. Nisim Albahari i dr. (ur.), Sarajevo u revoluciji, Sarajevo 1979. Julian Amery, Sons of the Eagle: A Study in Guerrilla War [Sinovi orlova: studija gerilskog ratovanja], London 1984. Bashkimi [Jedinstvo], lipanj 1944. Bleiburg, grupa autora, priredio Marko Gri, Zagreb 1990. Branislav Boovi, Beograd pod komesarskom upravom 1941., Beograd 1998. Branislav Boovi, Poruke streljanog grada, Beograd 1961. Don Pietro Brignoli, Sveta maa za moje ustreljene [Sveta misa za moje strijeljane], Gorica 1995. [Bugarska Neukrotivi saveznik Treeg Reicha], Sofija 1992. [Hrestomatija bugarske povijesti 1944.1948.], Sofija 1992. Nicholas J. Costa, Shattered Illusions, Albania, Greece and Yugoslavia [Razbijene iluzije, Albanija, Grka i Jugoslavija], New York 1998. Ivan Cvitkovi, Ko je bio Alojzije Stepinac, Sarajevo 1986. Dobrica osi, Daleko je sunce, Beograd 1963. Vladimir Dedijer, Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita I-II, RijekaZagreb 1981. Deportarea etnicilor germani din Romnia n Uniunea Sovietic (1945), [Deportacija rumunjskih Nijemaca u Sovjetski Savez], ur. Hannelore Baier, Braov 1994. Dimitar Dimov, [Duhan], Sofija 2000. Dobri i Elena Djurov, . , Sofija 1983. Dokumenti za borbata na makedonskiot narod za samostojnost i nacionalna drava, tom vtori, [Dokumenti o borbi makedonskog naroda za samostalnost i nacionalnu dravu, II. sv.], Skopje 1981. Dragojlo Dudi, Dnevnik 1941., Beograd 1957. Polychronis K. Enepekidis, To Olokaftoma ton Evraion tis Ellados 19411944 [Holokaust idova u Grkoj 1941.1944.], Atena 1996. Feridun Cemal Erkin, Dilerinde 34 yl AnlarYorumlar [34 godine u vanjskim poslovima. Memoari Komentari], Ankara 1980. Evreii din Romnia ntre anii 1940-1944, vol. I: Legisla. ie antievreiasc [Rumunjski idovi izmeu 1940. i 1944., 1. sv.: Antisemitski zakoni], ur. Lya Benjamin, Bucureti 1993. Evreii din Romnia ntre anii 19401944, vol. II [Rumunjski idovi izmeu 1940. i 1944., 2. sv.], ur. Lya Benjamin, Bucureti, Edit. Hasefer, 1996, dok. 44.; dok. 98. Tone Ferenc, Okupacijski sistemi na Slovenskem [Okupacijski sistemi u Sloveniji], Ljubljana 1997.

143

BIBLIOGRAFIJA

Hagen Fleischer, Stemma kai svastika. I Ellada tis Katochis kai tis Antistasis 19411944, vol. 2 [Kruna i svastika. Grka u okupaciji i otporu 1941.1944., 2. sv.], Atena 1995. Giomtov Giakoel, Apomnimonevmata 19411943 [Memoari 1941.1943.], Thessaloniki 1993. Ivo Goldstein, Holokaust u Zagrebu, Zagreb 2001. Hitlers Weisungen fr die Kriegsfrung 19391945 (ur. W. Hubatsch) [Hitlerovi naputci za voenje rata 1939.1945.]. Josip Horvat, Preivjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943 1945, Zagreb 1989. Josip Horvat, Hrvatski mikrokozam izmeu dva rata (19191941); u: Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb 1983. Hylli i Drits [Zvijezda svjetlosti], The Oriental Catholic Mission in Lushnje, December 1940 [Orijentalna katolika misija u Lushnjeu, prosinac 1940.], 601. Demir D. Hysolli, Life or Death for Freedom [ivot i smrt za slobodu], Atlanta 1995. John Iatridis (ur.), I Ellada sti dekaetia 19401950. Ena ethnos se krisi [Grka tijekom decenija 1940.1950. Nacija u krizi], Atena 1984. Ilegalki Borec [Ilegalac], Ljubljana 2003. Istoria tou Ellinikou Ethnous [Povijest grke nacije], sv. 16, Ekdotiki Athinon, Atena 2000. Izvori za Osloboditelnata vojna i Revolucija vo Makedonija, 19411945 [Izvori za oslobodilaki rat i revoluciju u Makedoniji, 19411945], sv. I, knjiga 3, Skopje 1970. Ulus Irkad, Cypriots Together in the Second World War [Ciprani zajedno u Drugome svjetskom ratu], preveo Metin Kemal, The Friends of Cyprus Report, br. 46, jesen 2003.

Ilija Jakovljevi, Konclogor na Savi, Zagreb 1999. Fikreta Jeli-Buti, etnici u Hrvatskoj 19411945., Zagreb 1986. Konstantin Katsarov, 60 [60 godina proivljene povijesti], Sofija 1993. Danail Krapchev, [Izabrani lanci], Sofija 1992. Jure Krito, Sukob simbola, politika, vjere i ideologije u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, Zagreb 2001. Bogdan Krizman, Paveli i ustae, Zagreb 1978. Fitzroy MacLean, Rat na Balkanu, Zagreb 1964. Magazin istoric [Historijski magazin], Bukuret, listopad 2002. Agnes Jensen Mangerich, Albanian Escape: The true story of U.S. army nurses behind enemy lines [Albanski izlaz: Istinita pria o bolniarkama vojske SAD iza neprijateljskih linija], The University Press of Kentucky 1999. Georgi Manov, [Crna stijena], Sofija 1997. Anelka Marti, Vuk na Voinskoj cesti, Zagreb 1971. Mark Mazower, Stin Ellada tou Hitler. I empeiria tis Katochis [U Hitlerovoj Grkoj. Iskustvo okupacije], Atena 1995. Memoari patrijarha srpskog Gavrila, Beograd 1990. Minoritati etnoculturale. Marturii documentare. Tiganii din Romania (19191944) [Etnokulturne manjine. Dokumentarna svjedoenja: Rumunjski Romi (1919.1944.).], ur. L. Nastasa, A. Varga, C. A. Andreescu, Cluj Napoca 2001, dok. 339. Bogdan Murgescu et al., Istoria Romniei n texte [Povijest Rumunjske u tekstovnim izvorima], Bukuret 2001.

144

DRUGI SVJETSKI RAT

E. C. W. Myers, Greek Entanglement [Grka zamka], London 1985. (prvi put objavljeno: 1955.) National Archives Braov, Gradska vijenica opine Bod, spis 76/1944, f. 83. Kosta Nikoli, Strah i nada u Srbiji 19411944: Svakodnevni ivot pod okupacijom, Beograd 2002. Novo vreme, 25. rujna 1942. James ODonnel, A coming of age: Albania under Enver Hoxha [Punoljetnost: Albanija pod Enverom Hoxhom], New York 1999. Faik Okte, The tragedy of the Turkish Capital Tax [Tragedija turskog poreza na kapitalni prihod], Croom Helm Limited 1987. Branko Petranovi, Momilo Zeevi, Jugoslavija 19181988., tematska zbirka dokumenata, Beograd 1988. Stoyan Petrov-Chomakov, [Duh diplomacije], Sofija 2002. Politika, 28. oujka 1941. Ivor Porter, Operaiunea Autonomus [Autonomna operacija], Bukuret 1991. John Ivan Prcela, Draen ivi, Hrvatski holokaust, Zagreb 2001. Marin Preda, Delirul [Divljina], Craiova 1975. Enver Redi, Muslimansko autonomatvo i 13. SS divizija, Sarajevo 1987. Boo Repe, Sodobna zgodovina. Zgodovina za 4. letnik gimnazij [Suvremena povijest. Povijest za 4. razred gimnazije], Ljubljana 2002. Boo Repe, Intervju sa Cvetom Kobalom (video), Memorial Center Mauthausen Boo Repe, Naa doba, Ljubljana 1996.

Milan Ristovi (ur.), Izvetaj glavnog rabina Jugoslavije dr Isaka Alkalaja, o dogaajima u Jugoslaviji izmeu marta i kraja juna 1941.: Nai doivljaji i utisci o poslednjim dogaajima u Jugoslaviji, Tokovi istorije, 1-2/1997., str. 181-182. Constantin Sntescu, Jurnal [Dnevnik], Bukuret 1993. Emil Sattolo, Tragom istine, Nova Gradika 2002. Ioan Scurtu et al., Istora Romniei ntre 19181944 (culegere) [Povijest Rumunjske izmeu 1918. i 1944. (zbirka tekstova)], Bukuret 1982. Stanford J. Shaw, Turkey and the Holocaust [Turska i holokaust], London 1993. David Smiley, Albanian Assignment [Albanski zadatak], London 1984. Srpski narod, 3. lipnja 1942. Ivan Stanchov, [Diplomat i vrtlar], Sofija 2000. Ivan ibl, Sjeanja 13, Zagreb 1986. Rastislav Terzioski, Denacionalizatorskata dejnost na bugarskite kulturno-prosvetni institucii vo Makedonija [Denacionalizatorsko djelovanje bugarskih kulturnoobrazovnih institucija u Makedoniji], Skopje 1974, prema: Istorijski arhiv KPJ, sv. VII, Beograd 1951. [Borba bugarskog naroda za obranu i spas bugarskih idova u Drugome svjetskom ratu], Sofija 1978. . . 19401944 [Opstanak: Kompilacija dokumenata 1940.1944.], Sofija 1995. Tito Churchill: Strogo tajno, ur. B. Biber, Zagreb, Ljubljana 1981.

145

BIBLIOGRAFIJA

Tomori, 6. kolovoza 1940., 2; 11. kolovoza 1940., 2. Stajko Trifonov, 19191944 : 19181948 [Bugarsko nacionalno pitanje 1919.1944., u: Nove studije o bugarskoj povijesti], Sofija 1992. Universul, 79/2 03. 1942, str. 4; 5/01. 1942, str. 1; 291/28. 10. 1944; 44/15. 02. 1942; 318/26. 11. 1944. Riki Van Bouschoten, Anapoda chronia. Syllogiki mnimi kai istoria sto Ziaka Grevenon (19001950) [Teke godine. Kolektivne uspomene i povijest u Ziaka Grevenon (1900.1950.)], Atena 1997. Ivan Venedikov, [Prepoznat ete ih po njihovim djelima], Sofija 1993. Aleksandar Vojinovi, Ante Paveli, Zagreb 1988. Evelyn Waugh, The End of the Battle (the Sword of Honour trilogy) [Kraj bitke (trilogija Ma i ast)], Boston/New York/London 2000. Ahmed Emin Yalman, Yakn Tarihte Grdklerim ve Geirdiklerim vol 3 (19221944) [Stvari viene i proivljene u nedavnoj prolosti (1922.1944.)],

Istanbul 1970. Zbornik dokumenata i podataka o NOR naroda Jugoslavije, sv. XIV, knjiga 1. Dokumenti etnikog pokreta Drae Mihailovia 1941.1942., Beograd 1981., dok. br. 34. arko Zgonjanin, i dr. (ur.), Kozara u Narodnooslobodilakom ratu. Zapisi i sjeanja. Knjiga esta, Beograd 1978. Zloini faistikih okupatora i njihovih pomagaa protiv Jevreja u Jugoslaviji, Beograd 1952. Dencho Znepolski, [Posmrtna ispovijest], Sofija 1998. enite od Makedonija vo Narodnooslobiditelnata vojna [ene Makedonije u narodnooslobodilakom ratu], Skopje 1976. Vladimir erjavi, Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga, Zagreb 1992. D. ivojinovi D. Lui, Varvarstvo u ime Hristovo. Prilozi za Magnum crimen, Nova knjiga, Beograd, 1988., str. 554556.

Vizualni materijal
Akbaba, 24. kolovoza 1939. Arhiv grada Beograda Beograd, Narodna biblioteka Srbije, Zbirka plakata Rfat Bali, Musann Evlatlar, Cumhuriyetin Yurttalar [Mojsijeva djeca, graani republike], Istanbul 2003. Hrvatski povijesni muzej Cumhuriyet Ansiklopedisi [Enciklopedija republike], sv. 2 (1941.1960.), Istanbul 2002. Epopeja e Lufts Antifashiste Nacionallirimtare e Popullit Shqiptar, 19391944. [Epopeja antifaistike nacionalno-oslobodilake borbe albanskog naroda, 1939.1944.], Tiran 1980. Hagen Fleischer, Stemma kai svastika. I Ellada tis Katochis kai tis Antistasis 19411944, vol. 2 [Kruna i svastika. Grka u okupaciji i otporu 1941.1944., 2. sv.], Atena 1995. Galerija dravnog arhiva, Zagreb Vladimir Dedijer, Dnevnik, 19411942., 2. izdanje, Beograd 1951.

146

DRUGI SVJETSKI RAT

Abaz Hoxha, Filmi Artistik Shqiptar 19571984 [Albanski umjetniki film, 1957.1984.] Tiran 1987. Istoriki kai Ethnologiki Etaireia tis Ellados (IEEE), To epos tou 40. Laiki eikonographia [Epika etrdesetih. Popularna ikonografija], Atena 1987. Istorijski arhiv Beograda, Zbirka fotografija Istorijski arhiv Beograda, Uprava grada Beograda, SP III-48, k 157/15, 25. rujna 1941. Jugoslovenska grafika 19001950. Katalog izlobe, Beograd, prosinac 1977. veljaa 1978., Beograd 1977. Jugoslovenska kinoteka, Beograd Karikatur, 24. rujna 1942. Jure Krito, Sukob simbola, politika, vjere i ideologije u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, Zagreb 2001. Nataa Mataui, Jasenovac 19411945., Zagreb 2003. Slobodan D. Miloevi, Izbeglice i preseljenici na teritoriji okupirane Jugoslavije 19411945., Beograd. Muzej grada Zagreba Nacionalni povijesni muzej u Ateni Narodna biblioteka Srbije, Beograd

Kosta Nikoli, Nemaki ratni plakat u Srbiji 1941 1944, Beograd 2001. Novo vreme, Beograd, 16. rujna 1942. www.pavelicpapers.com Branko Petranovi, Nikola uti (ur.), 27. mart 1941. Tematska zbirka dokumenata, Beograd 1990. Giannis Soldatos, Istoria tou Ellinikou Kinimatografou [Povijest grkog filma], sv. 12, Atena 1999. Stripoteka The Jews of the Ottoman Empire and the Turkish Republic [idovi Osmanskog Carstva i Turske Republike], London, New York 1993. Universul, Bukuret, br. 30, 1. veljae 1942.; 15. svibnja 1942.; br. 272, 5. listopada 1942.; br. 281, 14 listopada 1942.; br. 249, 12. rujna 1943.; 6. listopada 1944.; 26. listopada 1944. Aleksandar Vojinovi, Nije sramota biti Hrvat, ali je peh, Zagreb 1999. Ratni muzej u Ateni, Britanska zbirka Zloini faistikih okupatora i njihovih pomagaa protiv Jevreja u Jugoslaviji, Beograd 1952.

Karte
Karta 1: Drugi svjetski rat, 1939.1942. Map 50 (p. 178) u: Paul Robert Magocsi, Historical Atlas of Central Europe (University of Washington Press, 1993, 2002) Karta 2: Jugoistona Europa poslije Drugoga svjetskog rata Map 52 (p. 186) u: Paul Robert Magocsi, op. cit.

147

BIBLIOGRAFIJA

148

OCIJENITE OVU KNJIGU! Vae miljenje kao itateljice/itatelja ove knjige vrlo nam je vano, kako kao ocjena naega rada, tako i za planiranje naih buduih pothvata. Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistonoj Europi (CDRSEE) zajedno je s brojnim kolegama i suradnicima uloio mnogo truda, vremena i dragocjenih sredstava u projekt Nastava moderne povijesti jugoistone Europe, a rezultat je knjiga koju drite u rukama. Da bismo provjerili uspjenost ove metode, korisnost ovog pothvata i vrijednost toga to smo uloili, bilo bi nam drago kada biste nam dali svoju ocjenu projekta. Molimo vae iskreno miljenje, za to e vam biti potrebno neto vremena i panje. Poslije itanja ove knjige, ili ak njezina koritenja u uionici, molimo vas da posjetite nae web stranice, naete dio History Workbooks i popunite obrazac za ocjenjivanje. Obrazac za ocjenjivanje moete nai ovdje: http://www.see-jhp.org/hw_evaluate.html.

Biljeke:

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 647024 ISBN 978-953-6991-13-6 (cjelina) ISBN 978-953-6991-17-4 (sv. 4)