ADSL - MAXadsl

ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line asimetrina digitalna pretplatnika linija: tehnologija koja omoguuje brzi prijenos podataka kroz postojee telefonske vodove (korisnike bakrene ice). Asimetrina digitalna pretplatnika linija) je tehnologija za prijenos digitalnih podataka velikom irinom pojasa putem postojeih telefonskih linija. Za razliku od uobiajene telefonske usluge biranja veze (dialup), ADSL omoguuje stalnu vezu. ADSL je nesimetrian u smislu da koristi vei broj kanala kako bi podatke s mree prenio korisniku, a samo mali broj kanala za primanje podataka od korisnika. ADSL istovremeno na istoj liniji omoguuje prijenos digitalnih i analognih (govornih) podataka. ADSL obino nudi brzinu prijenosa podataka s mree prema korisniku od 384 Kbps do 1,5 Mbps. Meunarodna telekomunikacijska udruga (ITU-TS) proglasila je standardnim jedan od oblika ADSL-a poznatiji kao Universal ADSL ili G.lite. MAXadsl usluga trenutno je dostupna na podruju gradova Zagreba, Dubrovnika, Osijeka, Porea, Opatije, Rovinja, Umaga, Samobora, Velike Gorice, Pule, Rijeke, Splita i Varadina. Zbog dinamike izgradnje mree, usluga nije trenutno dostupna u svim gradovima, no pokrivenost se kontinuirano poveava u skladu sa zahtjevima i potrebama korisnika. MAXadsl usluga se moe ukljuiti bez obzira na tip prikljuka koji korisnik ima. Jedini je uvjet da se korisnik nalazi u podruju na kojem je mogua instalacija ADSL opreme. Pri instaliranju MAXadsl usluge na postojeu ISDN uslugu korisniku su na raspolaganju istovremeno oba ISDN kanala i ADSL veza. Vrijeme provedeno na Internetu ne naplauje se. Korisnici plaaju samo promet i koliinu podataka (megabajte) koje su primili i poslali. Za instalaciju ADSL modema na Ethernet suelje korisnik mora imati minimalno operacijski sustav Windows 95, procesor 133 MHz, 32MB RAM, uz, naravno, instaliranu mrenu karticu, CD-ROM jedinicu i internetski pretraiva. Za instalaciju na USB suelje potreban je minimalno operacijski sustav Windows 98, uz pripadni instalacijski Win98 CD, jer je mogue da e na raunalo trebati instalirati neke mrene komponente Microsofta. Takoer je potreban procesor od minimalno 133 MHz i 32 MB RAM-a. Vano je napomenuti da za uspjean rad usluge treba instalirati klijent softver (s MAX ADSL CD-a) koji podrava Win 95 i vie sustave (ne podrava MAC OS). Na ADSL modem moe se spojiti lokalna mrea, bilo routerom, bilo PC-jem konfiguriranim kao router. Dovoljan je jedan MAXadsl korisniki raun koji se konfigurira na router kojim sva ostala raunala pristupaju na HTnet preko ADSL modema. HT ne prua podrku za konfiguraciju routera i lokalne mree. MAXadsl usluga moe se koristiti i s drugim operativnim sustavima, npr Linux ili Macintosh, ali HTnet ne isporuuje softver za spajanje, pa korisnik mora sam osigurati i instalirati potrebne aplikacije i drivere. MAC OSX i vii imaju implementiran PPPoE protokol u sebi, te je dovoljno preko mrene kartice instalirati ADSL modem i napraviti konekciju. Rizik napada s Interneta isti je za sve konekcije na Internet, bilo preko dial-up modema, bilo putem ADSL-a. Vjerojatnost se poveava s vremenom prikljuenja i duljim vremenom prijenosa podataka. Kao korisniku MAXadsl otvara vam se mogunost da budete stalno prisutni na mrei, a vae raunalo neprekidno vidljivo na Internetu, ime postajete i vie izloeni napadima hakera. Pomou nekog od Firewall sustava za zatitu osobnih raunala i antivirusnog alata prisutnost na Internetu moe se uiniti sigurnijim. MAXadsl usluga sadri Firewall zatitu. Firewall zatita je dio paketa sigurnosne zatite HTneta koji ukljuuje antivirusnu zatitu, antispam zatitu i Firewall zatitu. Antivirusna zatita e obrisati detektirani virus te vam poslati poruku o tome. Spam zatita e vam u Subjectu e-mail poruke naznaiti da se radi o moguoj neeljenoj poruci, dok e Firewall zatita zatititi vae raunalo od veine napada filtrirajui veinu potencijalno opasnog prometa. Sve opcije sigurnosne zatite korisnici mogu sami instalirati, aktivirati ili deaktivirati na korisnikim stranicama portala HTnet-a. HTnet nudi tri osnovna paketa: MAXadsl 384/64, MAXadsl 768/128 i MAXadsl 1536/192. MAXadsl 384/64 - namijenjen naprednijim poetnicima koji surfaju i uitavaju lake podatke s Interneta (web stranice, fotografije, muziku) te alju e-mailove s lakim prilozima (64 kbit/s).

MAXadsl 768/128 - namijenjen iskusnijim surferima koji uitavaju zahtjevnije podatke s Interneta (muziku, video clip, DivX, DVD) te alju e-mailove s teim prilozima (128 kbit/s). MAXadsl 1536/192 - namijenjen 'super surferima' koji znaju to im sve Internet moe pruiti (video clip, DivX i DVD filmovi) te alju e-mailove s najteim prilozima (192 kbit/s).
Cijena MAXadsla

Cijena aktivacije usluge iznosi 250 kn + PDV, a njezina instalacija 450 kn + PDV (instalacija se ne naplauje do 1. prosinca 2004). Cijena modema je 400 kn + PDV, za modem uz obvezu sklapanja ugovora na 12 mjeseci platit ete samo 50 kn + PDV, a za zamjenu djelitelja 85 kn + PDV. MAXadsl 384/64 = 149 kn + PDV Mjesena naknada za ADSL 384/64 u iznosu od 129 kn + PDV i 20 kn + PDV za pristup Internetu, u to je ukljueno 512 MB); MAXadsl 768/128 = 299 kn + PDV Mjesena naknada za ADSL 768/128 u iznosu od 279 kn + PDV i 20 kn + PDV za pristup Internetu, u to je ukljueno 512 MB); MAXadsl 1536/192 = 599 kn + PDV Mjesena naknada za ADSL 1536/192 u iznosu od 579 kn + PDV i 20 kn + PDV za pristup Internetu, u to je ukljueno 512 MB. MAXadsl usluga prije svega omoguuje brz pristup Internetu te brz pregled sadraja, brzo uitavanje i slanje podataka. Obraunsko razdoblje odnosi se na mjeseno razdoblje za koji se ispostavlja raun telekomunikacijskih usluga. Dakle, prvim dvama raunima za MAXadsl uslugu dodatni promet nee biti naplaen. Trajanje obraunskog razdoblja ovisi o trenutku kada se usluga aktivira (prvi put kada se spojite na MAXadsl). Primjerice, podnesete li 26. 04. zahtjev za MAXadsl uslugu, tehniar Hrvatskog Telekoma vam liniju aktivira 30. 04, a prvi put se na MAXadsl spojite 03. 05, dodatni promet koji napravite tijekom 5. i 6. mjeseca nee se naplatiti, jer e vae prvo obraunsko razdoblje biti za 5. mjesec, a drugo za 6. mjesec. Bitno je primijetiti da se ne radi nuno o dva puna kalendarska mjeseca - u navedenom e se primjeru promet napravljen od 01. 07. nadalje obraunavati prema cjeniku. Kako se usluga naplauje? Svaki korisnik MAXadsl usluge mjeseno dobiva dva rauna. Mjesenu naknadu za izabranu brzinu plaa telefonskim raunom, a promet plaa raunom za Internet. Koritenje se naplauje po stvarnom i internetskom prometu, a ne po vremenu provedenom na Internetu. Za brz pristup Internetu mjeseno se plaa 20 kn + PDV, to ukljuuje 512 MB. Obraun se vri po principu 'fer koritenja', to znai da se dodatni paket naplauje tek kada korisnik iskoristi 50% paketa, tj. 256 MB. ADSL usluga omoguuje stalnu prisutnost na Internetu, ali bez statike IP adrese (vri se dinamiko dodjeljivanje IP adresa). HTnet ne nudi uslugu dinamikog DNS-a. S obzirom da se vrijeme provedeno na Internetu ne naplauje, korisnik se ne mora iskljuivati s Interneta, ali 24 sata nakon spajanja (ili 30 minuta nakon to je veza neaktivna) HTnet vri automatsko iskljuivanje korisnika. Nakon toga korisnik ima mogunost ponovnog spajanja s drugom IP adresom.

Rjenik spomenutih pojmova

DSLAM (Digital Subscriber Line Access Multiplexer) - DSL pristupni multipleksor je mreni ureaj koji se obino nalazi u centrali telekomunikacijske tvrtke. On prima signale s vie digitalnih pretplatnikih linija (DSL-a) i postavlja ih na magistralnu liniju visoke brzine pomou tehnika multipleksiranja. Ovisno o proizvodu, DSLAM multipleksori povezuju DSL linije kombinacijom vremenski neusklaenih naina

prijenosa (ATM), prosljeivanja okvira ili mreama Internet protokola. DSLAM omoguuje telekomunikacijskim tvrtkama da korisnicima ponude najbru tehnologiju telefonskih linija (DSL) uz najbru tehnologiju magistralne mree (ATM) Razdjelnik (Splitter) - ili "razdjelnik analognog telefonskog sustava" je ureaj koji razdjeljuje telefonski signal u dva ili vie signala. Svaki od tih signala nosi odreeno frekvencijsko podruje, a moe i prikupljati signale iz razliitih izvora signala u jedan signal. U nekim sluajevima korisnicima koji se spajaju na Internet putem asimetrine digitalne pretplatnike linije (ADSL) razdjelnik se moe instalirati u kui ili na poslu. Ostalim korisnicima moe se omoguiti usluga bez razdjelnika (to znai da se razdjelnik ne mora instalirati). ADSL razdjelnik dijeli dolazei signal na niske frekvencije, koje alje govornim ureajima i visoke frekvencije, za podatke na raunalu. Centrala telekomunikacijske tvrtke koristi i POTS (Plain Old Telephone System analogni telefonski sustav) razdjelnik za slanje govornih signala niskih frekvencija na govornu telefonsku mreu, ali i za slanje visokofrekventnih podataka na DSL pristupni multipleksor (DSLAM) za prijenos na Internet. Modem - modulira odlazne digitalne signale s raunala ili nekog drugog digitalnog ureaja u analogne signale za standardne telefonske linije s upletenim paricama i demodulira dolazni analogni signal te ga pretvara u digitalni signal za digitalne ureaje. Od poetka 1998. godine veina novih osobnih raunala ima modeme od 56 Kbps. Za usporedbu, koritenjem digitalnog ISDN pretvaraa ista telefonska ica moe prenijeti do 128 Kbps. Sustavi digitalnih pretplatnikih linija (DSL) omoguuju pojasnu irinu na upletenoj parici izraenu u megabitima. PSTN (public switched telephone network) - javna komutirana telefonska mrea je skup meusobno povezanih javnih govornih telefonskih mrea. Naziva se jo i analogni telefonski sustav (POTS). Radi se o sveukupnosti telefonskih mrea s komutacijom linija koje su se u cijelom svijetu razvijale jo od dana Aleksandera Grahama Bella ("Doktore Watsone, doite ovamo!"). Danas je PSTN mrea gotovo u potpunosti digitalizirana, osim konanih veza s lokalnim telefonskim centralama i korisnicima. PSTN zapravo pokriva veinu meugradske infrastrukture Interneta. POTS (Plain Old Telephone System) - analogni telefonski sustav standardni je telefonski sustav koji se koristi u veini domova. Glavna razlika izmeu POTS sustava i drugih telefonskih sustava je u brzini prijenosa podataka i irini pojasa. POTS je uglavnom ogranien na brzine do 52 Kbps. ISDN (Integrated Services Digital Network) - digitalna mrea integriranih usluga je skup CCITT/ITU standarda za digitalni prijenos podataka putem obine bakrene ice ili drugih vrsta telefonskih veza. Korisnici koji instaliraju ISDN pretvara (na mjestu telefonskog modema) pristupaju internetskim sadrajima brzinom do 128 Kbps, dvostruko bre od danas standardnog 56 Kbps modema. ISDN zahtijeva pretvarae na oba kraja prijenosa. Postoje dvije razine usluge: suelje osnovne brzine (Basic Rate Interface BRI), namijenjeno kuanstvima i malim tvrtkama i suelje primarne brzine (Primary Rate Interface PRI), namijenjeno veim korisnicima. Obje ukljuuju odreeni broj B-kanala i D-kanala. Svaki B-kanal prenosi podatke, govor i ostale usluge. Svaki D-kanal prenosi kontrolnu i signalnu informaciju. Suelje osnovne brzine sastoji se od dva kanala od 64 Kbps i jednoga D-kanala od 16 Kbps. Stoga korisnik suelja osnovne brzine moe imati uslugu od 128 Kbps. ISDN integrira analogne s digitalnim podacima i prenosi ih putem iste mree. Podaci se mogu prenositi bakrenom icom, ali i putem svjetlovoda te beino, radiovezom. PPPoE (Point-to-Point Protocol over Ethernet) - protokol za komunikaciju od toke do toke preko Etehrneta) je specifikacija za povezivanje vie korisnika raunala na lokalnoj mrei. PPPoE se moe koristiti kako bi ured ili zgrada s veim brojem korisnika mogli dijeliti zajedniku digitalnu pretplatniku liniju (DSL), kabelski modem ili beinu konekciju na Internet. PPPoE kombinira protokol za komunikaciju od toke do toke (Point-to-point Protocol PPP), koji se obino koristi u dial-up konekcijama, s Ethernet protokolom koji podrava viestruke korisnike u lokalnoj mrei. Prednost PPPoE je da ni telekomunikacijska tvrtka ni pruatelj Internet usluga (IPS) ne moraju osiguravati nikakvu posebnu podrku. Za razliku od povezivanja pomou dial-up modema, DSL i kabelski modem omoguuju stalnu vezu s Internetom. Budui da odreeni broj razliitih korisnika dijeli istu fiziku konekciju s udaljenim pruateljem usluge, potrebno je osmisliti nain na koji e se pratiti kojemu korisniku treba usmjeriti promet, a kojemu korisniku treba napraviti obraun. PPPoE omoguuje da tijekom svakog razdoblja razmjene podataka korisnik i udaljena lokacija meusobno saznaju svoje adrese (tijekom poetne razmjene koja se naziva "otkrivanje"). Jednom kada se uspostavi veza izmeu pojedinanog korisnika i udaljene lokacije (npr. pruatelja Internet usluge), veza se moe nadzirati u svrhu obrauna.