Na osnovu lana 15.

Statuta Lovakog saveza Srbije, a na prijedlog Upravnog odbora, Skuptina Lovakog saveza Srbije, na redovnoj sjednici odranoj !.!. ""#. godine u Subotici donosi $%&'(& ()*$(S L)+,-, S./&0$

Kodeks o ponaanju lovaca Lov je najstarija djelatnost ovjeka koja se oblikovala kroz povijest, od prvobitne zajednice do dananjeg dana. Lov je oblikovao odnose meu ljudima, ureivao ih i usmjeravao u njihovim zajednicama u nepisane drutvene norme. U evoluciji ovjeka najdui dio pripada stvaranju lovake kulture koja se razvijala od prapovijesti sve do prvih zemljoradnikih kultura na naoj planeti. Kroz povijest ovjeanstva, lovstvo je bilo sastavni dio svakodnevnih drutvenih odnosa i odraz op eg kulturnog pravca. !ato su u svijetu, prostorno i vremenski, oblikovane razliite lovake etike norme. Kroz povijest ljudske zajednice nastajala su, razvijala se i potovala nepisana pravila koja su ureivala lov, pravo na plijen, odnose meu lovcima i odnose lovaca prema divljai. "o naslijee i nepisanu kulturnu tradiciju treba uvati i upotpunjavati novim normama, koje je donijelo vrijeme ekolokih nevolja i prijete e ugroenosti prirode, iji su sastavni dio ovjek i divlja.. #ktivnosti lovaca u prirodi i u lovu odvijaju se svaki put u drugaijim prilikama, koje naje e nije mogu e predvidjeti zbog terena, vremenskih prilika, ponaanja divljai ili lovaca i drugih ljudi kao i drugih nepredvidivih okolnosti. !ato lovac treba biti spreman da odluuje i u nepredvidivim okolnostima, izvanrednim prilikama i pri neuobiajenom razvoju dogaaja, samostalno i odgovorno, prema svojoj savjesti i uvijek u skladu sa normama. $adzor drave i javnosti nad lovom otean je zbog same prirode lova, jer se po pravilu uspjeno lovi samo u samo i, tiho i neopaeno. U lovu su odluuju i neposredni odnosi lovca prema divljai, koji su bez posrednika i bez neposrednog nadzora drugih osoba, to je jo izrazitije kod pojedinanog lova. !ato je najvanija puna osobna odgovornost svakog lovca za vlastito ponaanje prema prirodi, divljai i drugim divljim ivotinjama, vlasnicima zemljita i uma i raznim posjetiocima prirode. Lovci potuju prirodu. Uvaavaju i naela trajnog koritenja prirode i trajnog razvoja drutva, omogu ava se uravnoteen razvoj koji zadovoljava nae sadanje potrebe i ne ugroava mogu nost budu ih generacija da zadovolje svoje. U suvremenom drutvu miljenja o lovcima su proturjena i ponekad zbunjuju a. !bog otuenosti gradskih ljudi od prirode i sve ve e ugroenosti prirode, odnosi izmeu lovaca i divljai, time i izmeu ovjeka i prirode, su naroito osjetljivi. %ogu nost zloupotrebe mo i ovjeka i lovca, znanja i tehnologije, koja moe tetiti prirodi i divljai, stalno raste. &ve to opravdava i trai od lovstva via etika mjerila nego to su bila ikada ranije, u dugoj povijesti ljudske zajednice i lovstva. Lovake organizacije i lovci duni njegovati lovnu kulturu, lovake obiaje i navike, koji su sastavni dio naeg identiteta. "reba sauvati tradicionalne moralne vrijednosti, da irimo i jaamo narodnu svijest i brigu o zatiti prirode. Uvod 'lan (.

Kodeks je putokaz i oslonac lovakoj savjesti za moralno ponaanje i za odnose lovaca i lovakih organizacija prema) * prirodi, * divljai i drugim ivotinjama, * lovakom oruju i opremi, * drutvenoj sredini, * lovakim kolegama, * lovakim psima. +dnos lovaca prema prirodi 'lan ,. Lovac potuje naelo trajnosti koritenja prirode i tim naelom se rukovodi u svom redovnom radu, lovu i svim drugim aktivnostima u slobodnom vremenu. U oblasti lovstva lovac uvijek zastupa i svojim strunim i -izikim sposobnostima ostvaruje naela trajnog koritenja prirode) * aktivnom zatitom ivotne sredine, stanita divljai i drugih divljih ivotinja, * po prirodu tetne i protuzakonite aktivnosti koje ugroavaju ivotnu sredinu divljai, blagovremeno prijavljuje upravi lovake organizacije, * pri opaenom zagaivanju ili odlaganju otrovnih i opasnih materija, osigurava dokaze i na vrijeme obavjetava nadlene slube. 'lan .. Lovake organizacije potuju i ostvaruju naelo trajnosti koritenja prirode) * planiranjem i vrenjem aktivne zatite prirode i stanita divljai i drugih divljih ivotinja, * uzgojem divljai, koje je u skladu sa trajnim koritenjem prirode i njenom zatitom, * racionalnim koritenjem divljai, ostvarivanjem odstrela divljai po spolnoj i starosnoj strukturi koji je uravnoteen sa prirastom. 'lan /. Upravljanje lovitem treba biti brino, zasnovano na naelu dobrog gospodarenja, tako da se prihod ne ostvaruje na tetu trajnosti, zatite prirode ili zatite divljai. +stvarene prihode u upravljanju lovitem neophodno je vra ati u lovite, kroz ulaganje u zatitu, uzgoj divljai i zatitu prirode. 'lan 0. Lovac se u prirodi i u lovitu kre e na nain koji ne uznemirava divlja i druge divlje ivotinje. Kretanje, zadravanje i boravak lovca u prirodi i u lovitu ne smije tetiti prirodi. Lovac i divlja 'lan 1. Lovac se ponaa prema ivoj ili mrtvoj divljai humano i sa potovanjem, u skladu sa strunim pravilima. 'lan 2. U odnosima lovca prema divljai neophodna je etika samokontrola. U lovu najprije treba prosuditi to smijemo, a ne to moemo initi. 'lan 3. 4ivlja nije dozvoljeno otuivati iz ivotne sredine. Lovci su duni osloboditi uhva enu divlja, sprijeiti hvatanje divljai, uzimanje mladunaca ili jaja divljai sa ciljem dranja u zarobljenitvu. Lovci mogu da uestvuju u hvatanju divljai

za potrebe znanstvenih istraivanja i spaavaju i divlja od elementarnih i drugih nepogoda. 'lan 5. Lovac u javnosti uva podatke o lokaciji gnijezda, brloga, mladunaca i zimovalita i na taj nain titi divlja i mirne zone divljai. 'lan (6. Lovac ne smije pristati, dopustiti ili uestvovati u muenju ili drugom neljudskom ponaanju prema divljai i drugim ivotinjama. Lovac treba olakati muku divljai, ako se to dogodi. 7otuju i divlja, lovac treba da sprijei svaki poniavaju i odnos prema ivoj ili mrtvoj divljai. 'lan ((. U lovu, lovac je osobno i moralno odgovoran za potovanje lovakih etikih normi, za strune odluke i razborit odnos prema divljai. Lovac treba uvijek loviti lovaki ispravno i pri tome treba kontrolirati sam sebe. Lovac ne smije zloupotrebljavati nevolje divljai u prirodnim nepogodama, tekim vremenskim prilikama i pri nezgodama ve treba, prema svojim mogu nostima, sprijeiti i olakati nevolje divljai. U lovu, kada se lovac dvoumi o pravilnoj odluci, uvijek odluuje u korist divljai. 'lan (,. Lovac rukuje lovakim orujem brino i sa punom osobnom odgovorno u za sigurnost, u skladu sa zakonom. 7rije svakog hica lovac mora sa puno odgovornosti prosuditi opravdanost hica, po naelima sigurnosti i lovake ispravnosti. 'lan (.. Lovac u lovu brine o svojoj i sigurnosti drugih uesnika, prije i za vrijeme lova ne konzumira alkohol, vodi rauna o kretanju u lovitu, udaljenosti od dugih lovaca i pravcu pucanja na divlja. 'lan (/. Lovac nikada ne puca ako mu vidik nije ist, niti puca na divlja ispred drugog lovca. Lovac puca na sitnu dlakavu divlja samo kada je ona u pokretu, na pernatu divlja samo kada je u letu i to ne u jato ve samo u jasno izdvojenu jedinku. Lovac puca na krupnu divlja samo kada je ona na nogama i u mirovanju, osim divlje svinje. 'lan (0. $ije lovaki pucati preblizu niti predaleko, a na krupnu divlja u glavu ili stranjicu. 7rilikom ranjavanja divljai, lovci prvo pronalaze ranjenu divlja, a tek potom nastavljaju lov. 'lan (1. &itna i pernata divlja pripada lovcu koji je na tu divlja posljednji pucao, a tro-ej krupne divljai pripada lovcu koji je divlja prvi ranio. Lovac u lovu, poslije pucanja, nikada ne uzvikuje 8moj je9, kada divlja padne. 'lan (2. Lovac u lovu ne smije uloviti vie divljai od broja koji je odredio doma in lova. Lovinu iz zajednikog lova uesnicima dijeli doma in lova, bez obzira ko je koju divlja ulovio. Lovac ne bira ulovljenu divlja i ne trai od doma ina lovinu za osobe koje nisu uestvovale u lovu.

'lan (3. Lovac ne e uestvovati u lovu i ostalim aktivnostima, ako po svojoj savjesti procjeni da nisu uzeta u obzir i nisu potovana moralna naela ili zakonske odredbe. U tekim trenucima potrebna mu je prisutnost duha i osobno razumno rasuivanje. Lovac i lovako oruje i oprema 'lan (5. Lovac svoje oruje i opremu odrava uvijek u ispravnom stanju. Lovac u lov ide uredan i sa ispravnim orujem i opremom. +ruje i municiju lovac vadi iz -utrole ili kutije, tek kada stigne na mjesto poetka lova. Lovac za vrijeme priprema za lov, pauze u lovu i svakog okupljanja lovaca, oruje dri prelomljeno odnosno ispranjeno. U toku lova i kada puni ili prazni puku, lovac ne smije drati puku okrenutu prema drugim osobama. Lovac u lovu nikada ne posuuje streljivo od drugog lovca. 'lan ,6. Lovac svoju pripadnost lovakoj organizaciji, obiljeava i noenjem lovake odje e, sveane u sveanim prilikama i terenske za lov. Lovac u lovu nikada ne nosi uni-orme, vojne, policijske, vatrogasne i dr. niti maskirna odjela. Lovac, u grupnom lovu, mora imati obiljeavaju u traku na kapi, kapu, ili obiljeje na ramenom djelu lovakog prsluka ili jakne, jarke, uoljive boje. +dnos lovaca prema drutvenoj sredini 'lan ,(. Lovac treba biti asna osoba, primjernog ponaanja, sa odgovornim odnosom prema prirodi, divljai, drutvenoj sredini, prema vlasnicima i korisnicima zemljita ili uma i prema svojim lovakim kolegama. &vojim vladanjem i odnosom lovac treba u svojoj drutvenoj sredini brinuti za vlastiti ugled i ugled lovake organizacije. Lovac treba biti moralno neovisan od svog socijalnog poloaja i od prilika u drutvenoj sredini. 'lan ,,. Lovake organizacije, zajedno sa drugim srodnim organizacijama, kolama i nadlenim slubama, obavljaju in-ormativnu i obrazovnu djelatnost u cilju zatite prirode, ivotne sredine i divljih ivotinja. Uestvovanje lovakih organizacija i pojedinano lovaca sa korisnicima i vlasnicima zemljita, uma i voda mora biti korektno, jer je to sastavni dio aktivne zatite divljai i ivotne sredine. &truan, neposredni rad na terenu, poljima i umama, odluuju e utie na zatitu i ouvanje divljai. Uestvovanje sa drugim korisnicima prirodnog prostora mora biti ravnopravno i zasnovano na naelu da je lov sastavni dio trajnog koritenja prirode. U spornim situacijama lovci podravaju i osiguravaju zatitu prirode i prava divljai. 'lan ,.. Lovci u svojim nastupima i na izlobama promoviraju zatitu prirode i divljai, tradiciju, moralne norme i lovake obiaje i navike. "ro-eje divljai izlaemo i za strunu javnost, kao pokazatelje prirodnog potencijala lovita, nasljednih osobina divljai i kao mjerilo uspjenosti uzgoja divljai. Lov i ulov divljai su osobni i intimni, jer se odnose samo na divlja i lovca i zato ne spadaju u javnost.

'lan ,/. U odnosu na radikalne stavove aktivista za zatitu ivotinja, koji nastupaju sa anarhinim metodama i zalau se za zabranu svakog lova, lovci i lovake organizacije nastupaju javno, sa argumentima trajnog koritenja prirode. U odnosu na stavove korisnika i vlasnika poljoprivrednog zemljita ili uma, koji se zalau za prekomjerne odstrijele, koji bi znaili ugroavanje opstanka vrsta divljai, lovci i lovake organizacije djeluju strunim argumentima i javno. Lovci surauju sa organizacijama koje se bave zatitom prirode. Lovci zastupaju i dokazuju ispravnost svojih stajalita argumentirano, ne ugroavaju i prava onih koji drugaije misle. Lovci uvijek treba imati na umu, da su vaan segment drutva i da javnost i zajednica oekuju od njih adekvatan doprinos op em napretku i blagostanju. 'lan ,0. Lovci i lovake organizacije uvaavaju rezultate istraivanja u lovstvu, na podruju zatite prirode i divljai, kao i rezultate istraivanja drugih struka i primjenjuju ih u donoenju odluka i strunom radu. Lovac doprinosi radu strunih i znanstveno*istraivakih organizacija, daju i korisne in-ormacije o stanju i promjenama divljai i ivotne sredine. Lovac i lovaka organizacija uestvuju prilikom ustanovljavanja i ureenja stanita za ivotinje. 'lan ,1. Lovac odstreljuje pse i make lutalica u skladu sa vae im propisima. Lovac moe odbiti ue e u ubijanju doma ih ivotinja i ako ga zamoli vlasnik ili takav zahtjev uputi bilo tko drugi. %eusobni odnosi lovaca 'lan ,2. Lovac se prema drugim lovcima ponaa onako, kako bi elio da se drugi lovci ponaaju prema njemu. 'lan ,3. Lovci su meusobno lovaki kolege, bez obzira na naciju, vjeru, rasu, drutvenu ulogu i poloaj ili politiko opredjeljenje. Lovac je prema lovakim kolegama poten i ne smije dopustiti da materijalna korist utjee na njegov odnos prema drugim lovcima i divljai. Lovaki kolege meusobno ravnopravno uestvuju i pomau se u lovitu i u drutvenoj sredini. Lovac je duan redovno i stalno usavravati struno znanje. &voje znanje i iskustva lovci prenose na mlae lovce, koji trebaju potivati iskusne i ugledne lovce i uvaavati njihove savjete. 'lan ,5. Lovci su obavezni potivati i tititi svoju lovaku organizaciju. Lovci trebaju jaati ugled, ast i dostojanstvo lovstva, i izbjegavati radnje zbog kojih bi se u javnosti smanjio ugled lovstva. U svom ophoenju, lovac mora voditi rauna o osobnom ponaanju u skladu sa naelima etike, tako da jaa ugled lovaca i lovake organizacije. Lovci trebaju biti otvorenog srca i dobronamjerni. $e trebaju zlonamjerno kritizirati miljenja drugih lovaca. :n-ormacije na osnovu kojih lovci odluuju ili ine, trebaju biti istinite, a izjave ne smiju biti lane i zavaravaju e. #ko se pokae da su se ponaali pogreno, treba da se uvrijeenom i javnosti ispriaju. Lovake prie mogu uiniti veselijim drutvene susrete, a ipak ne smiju biti nikada uvredljive i tetiti ugledu lovaca i lovake organizacije. 'lan .6.

Lovci su duni da brane ast, ponos i plemenitu lovaku tradiciju. ;ez oklijevanja trebaju sami razotkriti nezakonitosti ili nemoralno ponaanje svojih kolega i drugih osoba, ako se stvar odnosi na divlja, zatitu prirode ili lovstvo. Lovac ne treba da se povezuje i podrava osobe ili postupke koji su suprotni moralnim standardima ili zakonu, koji mogu ugroziti prirodu, divlja, genetsku raznovrsnost, ekoloku ravnoteu ili su predmet drugih interesa, koji nisu plemeniti i u skladu sa strukom. !abranjeno je postupati na nain koji vrijea, dovodi u pitanje ast ili baca mrlju na strunost lovca, ukljuuju i politike, socijalne, ekonomske ili pritiske administrativne prirode. U svakom sluaju, lovac mora sam prosuivati o svom djelovanju i mogu im posljedicama po prirodu, divlja i lovstvo. 'lan .(. Lovac u lov nikada ne ide nepozvan, ne nudi se da ga pozovu i kao gost ne vodi druge, nepozvane, lovce. ;ez odobrenja doma ina lova, lovac gost ne vodi svog lovakog psa. Lovac i pas 'lan .,. Lovaki pas treba biti svakom lovcu lovaki prijatelj i suradnik. 'lan ... Lovakog psa treba obuiti i dresirati, tako da se osposobi za zahtjevne zadatke u lovitu, ponaanje u porodici i lovakom drutvu. 'lan ./. <lasnik je odgovoran da svom psu osigura zdravstvenu zatitu, odgovaraju i smjetaj i mogu nost kretanja. <lasnik treba svakog dana osigurati svom psu svijeu vodu i odgovaraju i obrok hrane. Lovaki pas je lovaki prijatelj svom vlasniku i treba biti to vie sa njim =u lovu i u slobodno vrijeme>, a ne usamljen i zatvoren. +starjelim lovakim psima vlasnik osigurava mirnu starost, sigurnost i potrebnu njegu. 'lan .0. Lovac, za lov i rasplod, koristi rasne obuene i zdrave lovake pse, koji imaju rodovnicu i ispit uroenih osobina =ispit u radu>. 'lan .1. Lovac je odgovoran za osposobljenost i ponaanje lovakog psa u lovu. Lovac ne smije zlostavljati psa zbog uinjene greke u lovu. Lovaki pas je vaan lovev pomo nik u lovu, kako vlasniku tako i onim lovcima koji nemaju psa, koji su duni da se prema psu ponaaju kao da je njihov. 7o uspjenom lovu i u sluaju kada pas nae odstrijeljenu divlja, psa treba pohvaliti i nagraditi.

L+<#'K: +;:'#?:

Uvod U dugoj povijesti lovstva, oblikovali su se lovaki obiaji i navike, koje uvamo i upotpunjujemo i danas, jer su sastavni dio kulture i narodnog identiteta. Lovaki obiaji su dio tradicije i zato ih potujemo i njegujemo. Nai lovaki obiaji su sastavni dio kulture srednje-evropskih naroda. Za lovake obiaje se odluujemo u razliitim prilikama, oni trebaju dati osnovni ton susretima lovaca, ovisno od prigode. o mogu biti vesela dru!enja, kada smo sretni zbog uspjeha drutva, lovake organizacije, pojedinanog uspjeha zajednikog lovakog kolege ili vlastitog uspjeha. U drugoj prilici smo ozbiljni, ponosni i sretni jer proslavljamo jubilej nae lovake organizacije i dodjeljujemo priznanja zaslu!nim lovcima. "a lovakim kolegama, u lovakom domu, nakon uspjenog zavretka lovakih aktivnosti, zajedno se veselimo i pjevamo. #oseban lovaki obiaj je bratimljenje lovakih organizacija. o je sveani in, kojim se obilje!ava dugogodinja, uspjena suradnja lovakih organizacija. #rilikom bratimljenja potpisuje se sveana povelja o bratimljenju, koja regulira budu$e odnose organizacija. U lovu su osje$anja jaka, jer se lovcu ini da dodiruje prirodu i samu sutinu !ivota. U !ivotu, na !alost, nastupaju i teki i turobni trenuci, kada se opratamo od lovakog kolege. %ada uestvujemo na proslavi ili na pogrebu, primjereno doga&aju, uskla&ujemo svoje ponaanje. 'azliite doga&aje i okolnosti prate odgovaraju$i lovaki obiaji. %ultura naroda se odra!ava i u lovakim obiajima, koji su sastavni dio narodnih obiaja i navika. %ultura lovca se jasno i javno prikazuje na priredbama, na kojima se predstavljaju lovaki obiaji i navike, ali i u svakodnevnom !ivotu. "vako je odgovoran za vlastito ponaanje. Lovaka organizacija koja organizira lov ili priredbu, odgovorna je za kulturni nivo izvo&enja i pokazanu lovnu kulturu, a time i lovac koji organizaciju vodi. Ne smijemo preputati sluaju organizaciju lovakih dru!enja. (zvo&enje treba voditi lovac koji odgovorno primjenjuje lovaka pravila i obiaje, zna samostalno voditi postupak ili predstavu, daju$i joj primjeren ton podre&en cilju organiziranja. o je zahtjevan posao, koji mo!e savladati lovac koji je vjet u javnim nastupima, koji zna stvoriti atmos)eru u svim rasponima osje$anja, ovisno od doga&aja i obiaja. Zelena granica Zelena granica je staleki znak lovaca koji se nosi prilikom svih priredbi koje su namijenjene lovcima i lovakim organizacijama. o su sveani skupovi, skuptine, predstave, pogrebi... Za zelenu granicu upotrebljavamo vrak granice crnogorinog ili listopadnog drveta, koju zataknemo na lijevu stranu lovakog eira. #osljednji zalogaj "imbol posljednjeg zalogaja divljai je zelena granica. Lovac je stavlja ulovljenoj divljai u zubalo ili kljun. ako se lovac simbolino odu!uje divljai za njenu !rtvu, odnosno zahvali joj za tro)ej. #osljednji zalogaj -granicu, lovac uvijek treba odlomiti, a ne odrezati. o se ini na kraju lova, kada je divlja ve$ polo!ena na desnu stranu tijela, sa lijevim bokom nagore. Lovac treba da klekne pored divljai i da joj sa potovanjem preda zelenu granicu. U pravilu, posljednji zalogaj predaje lovac. U naim lovitima, posljednji zalogaj pripada vrstama krupne divljai iz reda papkara* jelen evropski, srna, jelen lopatar, bjelorepi jelen, mu)lon i divokoza. #osljednji zalogaj je pripadao velikom i malom tetrijebu. "ada su te vrste divljai trajno zati$ene i zato je za njih posljednji zalogaj samo zanimljivost iz povijesti lovstva. #osljednji zalogaj nikada ne pripada vrstama krupne divljai iz reda zvijeri -medvjedu, vuku i risu, divljoj svinji i vrstama sitne divljai.

Loveva granica Loveva granica ili granica plijena je vrh granice crnogorinog ili listopadnog drveta, kao dokaz lovaki ispravnog ulova krupne divljai bilo koje vrste, a lovac je nosi na desnoj strani lovakog eira. %ada je lovac sam u lovu, na kraju lova granicu plijena odlomi i zatakne je na eir sa desne strane. o uradi odmah, poto je divlja polo!io na desnu stranu tijela i u zubalo joj stavio posljednji zalogaj. +ko krupnoj divljai posljednji zalogaj ne pripada, stavi sebi granicu odmah poto je divlja polo!io na desnu stranu tijela. Lovac nosi granicu plijena samo na dan lova odre&ene divljai, jer granica na lovakom eiru znai da je taj dan lovac lovaki ispravno ulovio divlja. U lovu, kada je pored lovca i lovaki kolega ili je lovac ulovio divlja u grupnom lovu, loveva granica se uruuje na sljede$i nain. %ada lovac stavi u zubalo krupne divljai posljednji zalogaj, on i lovnik stanu pored divljai okrenuti jedan prema drugom. ,ba lovca imaju na glavi lovaki eir i puku na lijevom ramenu, sa ustima cijevi okrenutim nagore. Lovnik pola!e granicu na smrtonosnu ranu i zatim je poslije odgovaraju$eg govora, lijevom rukom ponudi lovcu. %ra$i govor se zavrava estitanjem, -.obar pogled/0. Lovac lijevom rukom prihva$a granicu, a desnom se rukuje sa vo&om i zahvali mu se lovakim pozdravom -.obar pogled/0. Zatim lovac skida eir i granicu stavi na desnu stranu svog lovakog eira. U grupnom lovu vo&a grupe lovaca na isti nain uruuje granicu lovcu krupne divljai. 1ranica se uruuje uvijek na kraju kra$eg govora. 1ranica divljai 1ranicom divljai odajemo poast ulovljenoj krupnoj divljai, po zavretku pozdrava divljai na kraju grupnog lova. Za taj obiaj odlomimo odgovaraju$e veliku granicu crnogorice ili bjelogorice, koju stavljamo na lijevu ple$ku krupne divljai, i kod divljai kojoj ne pripada posljednji zalogaj. Ulovljenoj sitnoj divljai granica divljai ne pripada. Zalomak -granica za in)ormacije u lovu Lovci se u lovu i pri kretanju lovitem obavjetavaju me&usobno granicama i granama. (n)ormacije mogu biti brojne i jako razliite, naravno zbog toga treba razlikovati znaenje polo!enih i u zemlju pobodenih granica i grana. (n)ormacije sa takvim prirodnim znakovima su jasne samo lovcima, dok ih drugi obino i ne opaze. %od takvog oznaavanja i in)ormiranja, pored svih dobrih strana sporazumijevanja, dobro je to u prirodu ne putamo nita to u nju ne spada. 1ranice i ve$e grane, zalomke, upotrebljavamo kao in)ormaciju, obavjetenje ili upozorenje u sljede$im sluajevima* - da oznaimo ulovljenu divlja, ako je ne mo!emo odnijeti sami, tako to na njen lijevi bok polo!imo unakrsno odgovaraju$e velike zelene granice, to znai, da je divlja lovaki ulovljena, da pripada nekome i da nije uginula od posljedica ranjavanja. - da oznaimo stajalite granom, koja je duga kao ruka, naopako zabodena u zemlju, sa granama odrezanim skoro do vrha. - da obavijestimo kolegu u lovu i poka!emo kuda smo otili, da bi nas pronaao, na raskri!ju putova polo!imo manje grane, tako da grana le!i debljim krajem okrenuta u smieru gdje treba i$i, a ukoliko !elimo da nas kolega na odre&enom mjestu eka, na putu ili stazi polo!imo granice, tako da se odlomljeni krajevi skoro dodiruju. - kao znak upozorenja ili pa!nje, to oznaava kao ruka dugaka grana, koja je oguljena i polo!ena ili objeena, na primjer na stijenu, grm ili drvo... - upozorenja na opasnost, to oznaava oguljena i u obru savijena grana, objeena na vidljivom mjestu. - -prelomljenog traga0, u sluaju da je pogo&ena divlja pobjegla, na mjestu

ranjavanja pobodemo kao lakat dugaku zelenu granu, smjer bje!anja divljai prikazujemo sa neto manjim granama, polo!enim le&nom stranom nagore i sa odlomljenim krajem u smjeru bje!anja divljai. %ada smjer bje!anja nismo ustanovili, pored zabodene grane pola!emo manje grane, tako da svaka pokazuje odlomljenim krajem u suprotni smjer. "a granicama i granama mo!emo, naravno, da poruimo jo mnogo toga, ipak, znaci moraju biti poznati bar onima, kojima su namijenjeni, da ih razumiju. +ko to nije sluaj, doga&anja na terenu se brzo kompliciraju i namijenjene in)ormacije postaju nerjeivi rebusi. Noenje plijena #otovanje prema ulovljenoj divljai izra!avamo i pravilnim noenjem plijena. .ostojno ponaanje prema ulovljenoj divljai, od lova, noenja, odlaganja, prijevoza i skladitenja je sastavni dio lovake etike koja se pokazuje u odnosu prema divljai. ,blikovala su se pravila za noenje odre&ene vrste divljai. Za sve vrste divljai va!i pravilo da ih ne nosimo skrivene. %ada divlja stavimo u ranac, lovaki prsluk ili torbu, mora se vidjeti neki njen dio 2glava, rep i sl.3. Lovaki ispravno i zakonito ulovljenu divlja pred lovcima nikada ne skrivamo. #ri tome treba napomenuti da se pred javno$u ne hvalimo ulovljenom divljai. Ulovljenog zeca nosimo, na primjer, tako to ga dr!imo za zadnje noge, isto tako nosimo, dr!e$i za zadnje noge, svu drugu sitnu dlakavu divlja, na primjer lisicu, jazavca4 Ulovljenu pernatu divlja, svih vrsta, nosimo tako to je dr!imo za vrat, odnosno glavu, da joj tijelo visi na dolje, tako je i objesimo na visak. %rupnu divlja nosimo, vuemo ili vozimo uvijek okrenutu tako, da je glava naprijed, a divlja okrenuta u smjeru naeg puta. ,dlaganje ulovljene divljai ,dlaganje i razvrstavanje ulovljene divljai vrimo posle grupnog lova, da pozdravimo ulov. 5o&a grupe lovaca pred poetak lova ka!e svim lovcima u grupi gdje $e po zavretku lova biti zborno mjesto i pozdrav lovini. 5o&a grupe lovaca tako&er brine da po zavretku lova lovci polo!e ulovljenu divlja i da takvo mjesto bude pravovremeno i odgovaraju$e pripremljeno. Zato pripremamo zelene grane na koje $emo divlja odlo!iti po zavretku lova. #o pravilu, mjesto za odlaganje divljai treba tako pripremiti, da divlja glavom bude okrenuta prema predjelu gdje smo lovili, odnosno gdje je ulovljena. "vu divlja odla!emo u red po veliini, od desnog prema lijevom krilu6 najprije krupnu i sitnu dlakavu divlja, zatim krupnu i sitnu pernatu divlja, na primjer* divlja svinja, lisica, zec, )azan, patka, kreja. .ivlja svinja ima na lijevoj ple$ki granicu divljai. 1ranicu stavljamo divljai na ple$ku, odnosno na krilo, kada je odlo!imo. "vaku divlja odla!emo desnom stranom na tlo, a izme&u jedne i druge je odgovaraju$i razmak. #reko odlo!ene divljai nikada ne prelazimo jer je to u suprotnosti sa potovanjem koje joj lovac iskazuje. #ozdrav plijenu %ada je sva divlja polo!ena i svi lovci i hajkai na zbornom mjestu, vo&a grupe lovaca i vo&a hajkaa staju pored polo!ene divljai na desnom krilu, to je pod pravim kutom i nasuprot le&ima prve odlo!ene divljai, posle ega lovovo&a nare&uje* 7.rugovi, zbor kod plijena/7 Lovci i hajkai se postavljaju u red ili u redove, pribli!no tri koraka od odlo!ene divljai. Za lovce je mjesto na desnom krilu, a za hajkae sa psima na lijevom krilu. "vaki lovac dlanom lijeve ruke obuhvata cijev puke odmah iznad remena. #si su privezani i stoje uz lijevu nogu hajkaa. Lovnik u kratkom govoru opisuje tok lova, kratkom ocjenom iskazuje svoje i utiske drugih lovaca o divljai u lovitu gdje su lovili. %azuje koliko hitaca je bilo ispaljeno, koju divlja su uesnici lova vidjeli i koliko

divljai u odnosu na razliite vrste su ulovili. ,cjenjuje se cjelokupan tok i uspeh lova. +ko je u grupnom lovu ulovljena i krupna divlja, lovnik uzima iz lijevog gornjeg d!epa zelenu granicu i njome dodirne ulovljenu krupnu divlja. Zatim stane ispred lovca, koji stoji u prvom redu, po opisanom obiaju estita mu lovaku blagodat i uruuje mu granicu plijena. Zatim se lovnik vra$a na svoje mjesto, sa nekoliko rijei zahvaljuje se lovitu i prirodi za odstrel divljai, posle ega opet naredi* 7#ozdrav plijenu/7 5o&a hajkaa zatrubi lovakim rogom tri duga zvuka koji znae zavretak lova, ako je mogu$e jo i melodiju 7#ozdrav plijenu7. Za to vrijeme lovci i hajkai stoje mirno. Na kraju, lovnik pogleda sa potovanjem odlo!enu divlja, digne eir i ka!e* 7Ulovljenoj divljai za lovaki blagoslov -hvala/7 Lovci i hajkai skidaju eire i ka!u u jedan glas* 78vala/7, i opet stave eir. Nakon toga lovnik zakljuuje obred zahvali se svim uesnicima lova, pogotovo gostima, pohvali red i disciplinu i prekori nepravilnosti u lovu. %onano ka!e, pod kojim uvjetima pojedinci mogu da uzmu plijen. Lovnik poziva lovce i hajkae na posljednji pogon koji je po obiaju u lovakom domu ili u odre&enoj gostionici. Lovake oznake Lovake oznake lovci nose uvijek na lijevoj strani grudi ili na eiru. Na lijevoj strani lovakog eira uglavnom nose tro)eje ulovljene divljai. (zuzetno, ekinju divlje svinje je mogu$e nositi pozadi na eiru, nikada na desnoj strani, jer je ta strana namijenjena iskljuivo lovevoj granici. Znak organizacije lovaca 8rvatskenosimo na lijevoj strani lovakog eira, prsluka, jakne i sl. Lovako krtenje Lovako krtenje je stari lovaki obiaj. o je prijem novajlija u lovako bratstvo. #o pravilu, krsti se novajlija koji je lovaki ispravno ulovio prvu krupnu divlja. Lovako krtenje sadr!i ostatke starog obreda primanja u vitezove. ,biaj smo uzeli iz davne prolosti, kada je krupnu divlja bilo mnogo te!e uloviti nego danas i zato je lov bio dokaz viteke vjetine. Lovako krtenje se obavlja neposredno poslije lova, u kome je novajlija, lovaki ispravno, ulovio krupnu divlja. %ada u grupnom lovu lovimo krupnu divlja, obino nema prilike za krtenje odmah poslije ulova, nego u posljednjem pogonu, u lovakom domu ili gostionici. +ko krtenje napravimo kasnije, plijen mo!e da zamjeni tro)ej ulovljene divljai. Lovnik obavjetava da je novajlija lovaki ispravno ulovio prvu krupnu divlja i zato se on po starom obiaju mo!e krstiti, a njegovo znanje provjeriti. %ada se krtenje odobri, bira se lovaki sud -koji ima predsjednika i dva potpredsjednika, tu!ioca, branioca i lovakog kuma koji krsti novajliju, od iskusnih lovaca i duhovitih aljivd!ija. Lovaki sud sijedi za stolom, na kome su prut i bokal vina. (spred stola mo!e biti dugaka klupa sa ulovljenom divljai. #redsjednik poziva novajliju da sjedne na klupu. Najprije ga ispita o njegovim osobnim podacima. #otom tu!ilac iznosi lovaku optu!bu, slijede pitanja suda i odgovori novajlije i njegovog branioca o prvom odstrelu - u aljivom i duhovitom obliku. okom lovakog krtenja, najdu!e traje lovaka optu!nica, ispitivanje, zagovaranje i obrana kandidata. #redsjednik vodi i usmjerava raspravu tako da je ispitivanje izvorno, duhovito i aktualno, u odnosu na izvreni odstrel i prilike u lovitu. ,ptu!nica, pitanja, odgovori i odbrana, ne smiju biti uvredljivi ili zlonamjerni prema lovcima i lovakoj organizaciji. U toku krtenja, pravo na au vina imaju, tu!ilac, sud i branilac, nikada kandidat. Novajlija mo!e zamoliti i po odobrenju suda, u najboljem sluaju, dobiti au vode, da izdr!i napore. #o ispitivanju, zavrnoj rijei tu!ioca i branioca, predsjednik se savjetuje sa

potpredsjednicima i sud objavljuje kakvom je -kaznom0 ka!njen novajlija. %azna se sastoji od odre&enog broja udaraca prutom po stra!njici, koji mogu biti -vru$i0 ili -hladni0. %andidatu nare&uju da legne na klupu, grudima na odlo!eni plijen. %aznu izvrava lovaki kum, pri tome govore$i* 0%rstim te u ime "v. 9vstatija, za lovaku ast i potenje0. #re nego to krteni ustane, simbolino ljubi ulovljenu divlja. #redsjednik proglaava da je krteni postao punopravni lovaki drug i opominje ga, da nikada ne povredi lovaku ast i lovaku ispravnost u lovu. Udarci treba da mu budu opomena, da u lovstvu posle grijeha sti!e kazna. %rtenom se, za uspomenu, uruuje krsni prut sa urezanim datumom lovakog krtenja. %rteni lovac sa zahvali za ast i obe$a da $e se pokazati kao vrijedan i pravian lovac. #osle toga sledi estitanje i svi prisutni nazdravljaju. Lovake prie Lovaka pria ne treba da zvui kao la!, ve$ kao duhovito i iskrivljeno pretjerivanje u opisivanju do!ivljaja u lovu. #rava lovaka pria uveseljava lovako drutvo, tako da susreti proteknu u veselom i vedrom raspolo!enju. :oglo bi se re$i, da je u pitanju slobodno umjetniko izra!avanje bez granica, da bi pria bila privlana, napeta, da pobudi i druge da pripovijedaju. .omiljata pitanja upu$ena pripovjedau, nikada ga ne smiju omesti, do mjere da prestane sa pripovijedanjem ili da se spetlja, tako da ga drugi uhvate u zamku. Lovaki do!ivljaji i lovake prie su posebno zahvalna materija za sluaoce koji nisu lovci. Lovake lagarije i sve druge vrste lovakih do!ivljaja ne smiju biti nikada uvredljive za druge lovce ili nelovce. Nikada ne smiju biti reene sa loim namjerama i na nain koji bi kodio ugledu lovaca i lovake organizacije. U lovakim priama ne smijemo nikada govoriti o divljai i lovakim psima poni!avaju$e, ve$ obrnuto. ,sobine divljai, snagu i izdr!ljivost, snala!ljivost i dosjetljivost, u priama uveliavamo, jer je tako svaka pria napetija, uloga lovca slo!enija i zahtjevnija. #ri tome je uloga lovakog psa nezamjenljiva i esto ima centralnu ulogu u prii. #as poma!e da se pria zaplete do vrhunca i nevjerojatnim obrtima poma!e razrjeenju prie, dovode$i do sretnog kraja. Lovci imaju poseban govor i svojevrsne izraze, slino drugim vrstama dru!enja pripadnika razliitih struka. ako, kao to je starogrki jezik bio slu!beni i znanstveni jezik, nerazumljiv prostom i nekolovanom ovjeku, tako je esto 0lovaki starogrki0 razumljiv samo lovcima. Lovaka sahrana Lovaku sahranu treba spremiti uvijek uz suglasnost pokojnikove porodice. ;jelokupnu organizaciju lovake sahrane vodi lovako drutvo, odnosno lovaka organizacija. Lovci uestvuju na sahrani u lovakom odijelu i sa zelenom granicom na lijevoj strani lovakog eira. Najmanje pola sata prije sahrane, postavi se kod pokojnikovog sanduka ili urne lovaka poasna stra!a od etiri ili dva lovca bez puke. Na poasnoj stra!i imaju lovci eir na glavi i na njemu zelenu granicu na lijevoj strani. #oasna stra!a se po potrebi mijenja. %ada sanduk dignu zbog sahranjivanja, poasnu stra!u zamjenjuje asna pratnja od etiri lovca -dva lovca pored urne koji imaju puku na lijevom ramenu sa ustima cijevi okrenutim na gore. "anduk nose ili voze etiri lovca bez puke. Urnu nosi jedan lovac. ,dmah ispred sanduka ili urne, jedan lovac dr!i prelomljenu pokojnikovu lovaku puku sa crnom trakom. .rugi lovac nosi na jastui$u, naje$e zelenom, pokojnikova lovaka ili kinoloka odlikovanja. Na elu povorke, za lovakim barjakom idu drugi lovci sa pukama, koji $e se pobrinuti za poasnu paljbu. 5ijenac lovake organizacije nose tri lovca, raspore&ena na elu lovake grupe, odmah za barjakom. +ko je sahrana crkvena, lovci u paliru ekaju pred

crkvenim vratima ili idu u crkvu, ali nikada sa pukama. U svakom sluaju, u crkvu ulaze nosai sanduka, odnosno urne. U ovom dijelu provo&enja sahrane treba posebno potovati i uzeti u obzir dogovor sa pokojnikovom porodicom. %od otvorenog groba, lovaki govor je posljednji. 1ovornik na kraju govora skida eir, sa eira skida zelenu granicu i sputa je na sanduk, odnosno urnu. Za njim isto urade drugi lovci, jedan za drugim prilaze grobu, svako skida eir, lijevom rukom sa eira skida zelenu granicu sputaju$i je sa potovanjem na sanduk odnosno urnu. ,dmah po lovakom govoru vo&a grupe za oprotajnu poasnu paljbu naredi*7Lovakom drugu...#osljednji pozdrav/7, ime objavljuje da je lov za lovakog druga zavren. Na znak rukom sledi poasna paljba. 1rupa to mo!e uraditi na odgovaraju$e udaljenom prostoru na groblju, jo primjerenije je da to urade van groblja. #oasni pratioci sa pukama, nosa pokojnikove puke i nosa pokojnikovih odlikovanja, stoje mirno pored groba, dok se uesnici sahrane ne razi&u i oni posljednji skidaju sa eira zelene granice i sputaju ih kod sanduka, odnosno urne. Zbog razliitih okolnosti i lokalnih navika, lovake sahrane se mogu unekoliko razlikovati. (pak, treba potovati osnovna naela lovakog obiaja. L,5+<%+ N,=N>+ Nau pripadnost lovstvu izra!avamo i lovakom nonjom. Nonja obuhvata odje$u, obu$u i sve dodatke pri oblaenju, koji daju konani izgled lovcu. Zato se naa lovaka nonja razlikuje od nonje lovaca u drugim podnebljima i drutvenim sredinama. %ada predstavljamo lovaku organizaciju, lovakoj ili iroj javnosti, treba da nosimo propisanu lovaku nonju. U lovu, odnosno prilikom boravka u lovitu, lovaka organizacija ne propisuje nonju. (pak, lovci se oblae tako da ih prilikom susreta razlikujemo od drugih ljudi koji imaju razliite aktivnosti u prirodi. Lovci u lov, i drugim poslovima, odlaze irom svijeta. 'azliite terenske prilike i prije svega razliita podneblja, koja su u rasponu od vjenog leda do tropskih kinih uma i pustinja, uvjetuju razliitu odje$u. "veana lovaka nonja Lovaki savez "rbije propisuje lovaku nonju koju lovci nose na lovakim priredbama i susretima, u doma$oj javnosti i inostranstvu, onda kada predstavljaju nau lovaku organizaciju. #ropisanu lovaku nonju, koja je lovaka uni)orma, ne nosimo pri svakodnevnim aktivnostima, ve$ u sveanim trenucima. #ostoji ljetna i zimska lovaka nonja, koja je lovaka uni)orma, za razliku od drugih lovakih nonji, odje$e i obu$e, koju koristimo pri obilasku terena i u lovu. Ljetna lovaka nonja 8lae su duge, u zelenoj boji, od lake ljetne tkanine sa ko!nim remenom. %oulja je svjetlo zelena, pamuna, kratkih rukava, sa ramenskim epoletama, d!epom na grudima i vezenim znakom L"8 na lijevom d!epu. %ravata je zelena sa lovakim motivom. ?oju kravate treba uklopiti sa bojom hlaa i koulje. =eir je ljetni i zelene je boje. ;ipele su plitke i sme&e boje, arape su sme&e ili zelene boje. @ene mogu nositi suknju koja je istog kvaliteta materijala i boje kao hlae. Zimska lovaka nonja 8lae su duge, u zelenoj boji od te!eg, zimskog materijala sa ko!nim remenom. %oulja je bijela ili zelena, dugih rukava. %ravata je zelene boje sa lovakim motivom i uklapamo je sa bojom odje$e. =eir je zimski i zelene je boje. ;ipele su plitke, zimske i sme&e boje, a arape su sme&e ili zelene boje. @ene mogu da

nose suknju koja je istog kvaliteta, materijala i boje kao hlae. Lovaki eir Lovaki eir je sastavni dio lovake nonje i zelene je boje. Na lijevoj strani je zakaen lovaki znak Lovakog saveza 8rvatske. 'azlikujemo ljetni eir koji spada u ljetnu lovaku odje$u i zimski eir koji spada u zimsku lovaku odje$u. Lovaka nonja za lov Lovita u "rbiji su u svim visinskim rasponima* od vojvo&anskih i moravskih ravnica preko brdovite =umadije i 8omolja do planinskih i visokoplaninskih podruja zapadne, istone, ju!ne "rbije i %osova i :etohije. :e&utim, !ivimo u umjerenom klimatskom pojasu, sa etiri godinja doba, koja zahtijevaju veoma razliitu odje$u, koja nas titi od hladno$e, padavina ili ljetnih vru$ina. U istoj godini gazimo snijeg, uhvati nas ljetna nepogoda, kvasi nas jesenja kia. ako razliitim situacijama treba prilagoditi oblaenje kako bi bilo )unkcionalno i sportsko, a ne uni)ormno. :o!e se izabrati boja odje$e, koja treba da je u skladu sa prirodnim bojama sredine, da smo to manje uoljivi i time da manje ometamo divlja. U grupnom lovu obavezno moramo imati )luorescentnu obilje!avaju$u traku na kapi, kapu ili rameni dio lovakog prsluka ili jakne jarke uoljive boje. Nije primjereno nositi vojniku odje$u od maskirnog materijala, jer to jednostavno reeno nije i nikada ne$e biti lovaka uni)orma. Neka prevladava odje$a u zelenoj, sme&oj i sivoj boji, sa svim umesnim tonovima. Lovaki ton razliitoj sportskoj odje$i najbolje i najmanje upadljivo naglaava zeleni lovaki eir i znak L"8, koji su na zatitni znak u lovitu. Za lov i za proputovanje po lovitima ?alkana, primjerena je lovaka nonja kakvu nosimo u naim lovitima. %ada se spremamo van navedenog prostora, prilago&avamo oblaenje zemlji u koju odlazimo.