Florinda Donner Vjesticin san Predgovar Carlos Castaneda Grafts ved BrvatePredgovor Djelo Florinde Donner ima za mene osobito zatenje. Ono se, zapravo, save s mojim dJelom, @ jstodobno se od nega uudaljava, Florinda Donzer je moje suradnica. Oboje tefime {slim eiljem; oboje pripadamo svijetu don Taana Matuss. ‘Razlika se temeljina Lome Hta je ona tensto, U don Juanova svijeta mull | Jencke idu uistom smjeru, na Isto] ratnisko} stazi, ali na protivnim strarama puta, Stoga pogledi na iste pojave s tih dvifa porlelja moraju bit! raslitit u pojedino- stima, al dojam Je ist. ‘Ta bliskost s Florindom Donner neigbjekno bi u seim dra- gin okolnostima uredila osjetajem lojalnost, a ne osjetajem. nemlloardnog Ispitivenja. Ali u uvjotima rataltke staze, koja oboje slijadimo, lojalnost ge laratava samo talko da se ‘id nas zahtijeva nafbol{e Sto mozemo dati, A za nas najbolje nati poevemafnje fspltivanje svega ito dinimo. ‘Sljedeét utenje don Juana, primijenio sam rainithi uvjet ‘nemilosrdnog ispitivanja na djelo Florinde Donner. Nalazimn da u-njeru za mene poetoje tl ralitite razine koje e!jenim, tri iaraaite stere . ‘Prvo je bogatstvo detalle u opisu { kaxivanja, Za mene je Aletaly etnografije. Pojedinosti svaidelnjeg Hvota, koje ‘50 zajednitha karakteristea kulturne priadnostt opieanih ‘soba, predstavljeju neBto Eto je nama potpuno neposnsto. ‘Drage 6 tite emjetnast. Uradio bih se re€i da bi etnograt rmoraa bit! plsac. Da bi nas smjestio u etnografsel horizont ‘koi opirsje, etnogeat bi morco biti viée nego poslenik ma podrudju druftvenih znenosti; einograt bi morao biti um Jetat ‘Trebe je pobtenje, jednostavnost j tzravnost djela. A ja u ‘tome, noma sumnje, najvide zahtijevam. Florindy Donneri mone oblikovale su iste sie; stoge se nfezino dfalo mora lagati s apelin obrascem tofnje prema vrmnoti, Den Juan ‘nt je utio da nase djelo mora biti potpan odraz nateg Hvota Ne mogu se oleti ratnitkom agjetaju divijeaja ( S:ovanja roma Floriadi Donner, Xoja fe w samoéi { protivne evakom Cekivanju odriale revnotetu duha, aetala vjerna ratnitko} sluzi i doslovno se dra don Juanova néen{a. Curioe Castaneda Autoritina biliekka Driava Miranda, u sjeverolstotno} Venvusti, bile je peje Sponjolskih cevajanja naseljena Indaneima Carb i Clpas eoto. U kolonijalno dota prevlidale su druge dvije rasne 1 kulturne grape: Spanjoisk! kolonieator: afsitki robov! keje su Spanjolei dovodili da rage na nithovim plantazama i njihovin cudnieims, Potomei th Indijanes, Spanjolaes | Afvikanaca stvoril su rijefano stanovnidtve koje danas 2ivi « zareocima, selima i gradovima po unutragnjost! ! priobalju. [Neki gradovt uw dofavi Mfiranda slavai su po svojim fljets- ‘ehjima; manogi su od njth takotter priivadl dahova, medijt 4 tarobnjact ‘Sredinom sedamdesetih godina otputovala sam u Mirendu. ‘Kako sam u to vrijeme bile studentiea antropologije, five: ainteresicana za ialjetiteliske metode, radila sam 6 fecnom inljetiteljicom, Postuje4i njevin zahtjev da ostane ananinna, ala sam foj ime Mercedes Peralta, 2 njezin san gred aa zeala Curing ‘Vjerno i tofna koliko sum mogla, te uz intedteljiting do- puitenje, zepisala sam u radnf énevaik ave 0 svojim odno- sima s njom, od trenutke kad sam stapila w njezina kués. “Nogose sara zablljefila ono fo su eni neki njezisi pacijenti ‘spritalio sebi. Ovo djeto sastji se od ulomaks mega resnog nevaike {od priéa onth pacijenata koje je Mercedes Peraltt sobno lanbrale. Dijelovi uzeti ix radnog dueveska pista stt 13 prvom Hea. Meditin, prige pacijensia donijela sam tt ‘retom Meu. To Jo jodina sloboda Refs sam sebl dopustile ‘ri abradi materijala, zored toge Sto sam promifenila imena osobne podatke orcba u prissmn,