VlatkoVueti,Davorentija Doziranjeidistribucijaintenzitetaoptereenjautrenanomprocesu zonetrenanogintenziteta DOSAGEANDLOADDISTRIBUTIONINTRAININGPROCESS TRAININGINTENSITYZONES Abstract:

Dosageandloaddistributionintrainingprocessrepresentimportantcomponentsofthe developmentandaccuratereachingtoplevelshape.Manyauthorsusedifferentapproaches todeterminetrainingloadintensityzones(e.g.,Barstowetal.,1991Casaburietal.,1987 Evans,1997Friel,1998Janssen,1991Wassermanetal.,1999),whereassportexperts usestructuresofthree,four,six,orevenmorezones. Workloadintensityattheaerobicand anaerobicthreshold(whicharedeterminedbythedirectmeasurementofventilatory parametersorbloodlactateconcentration)isusedmostfrequentlytodetermineintensity zones,butlessreliableindirectmethodsarealsoused,likemaximalheartrate(measuredor valued)orselfperceptionofanathlete.IntheSportsDiagnosticCentreattheFacultyof KinesiologyinZagreb,whichisequippedwithadvancedmeasurementappliances,training zonesaredeterminedbytheventilatoryaerobicandanaerobicthresholds.Thegoalofthe paperwastopresentmainfunctionalparametersofthetrainingprocessthroughfive trainingintensityzones(theregenerationzone,extensiveaerobiczone,intensiveaerobic zone,maximaloxygenuptakezone,andmaximalperformancezone)andthemethodsand meansoftrainingforeachofthezones. 1. UVOD Doziranjeidistribucijaintenzitetaoptereenjautrenanomprocesuvanesukomponente procesaizgradnjeipravovremenogdostizanjaoptimalnesportskeforme.Stogajepotrebno poznavatiirazumjetiparametrekojiomoguujupravilnodoziranjeikontroluintenziteta optereenja.UprolombrojuKondicijskogtreninga(Vuetiientija,2004)podrobnijesmo opisalipostupakspiroergometrijskogtestasprogresivnimoptereenjemnapokretnomsagui primjenudobivenihrezultatazaodreivanjeindividualnihzonaoptereenjautrenanom procesu.Poznavanjeindividualnihzonaoptereenjaomoguujepreciznodoziranjei distribucijuintenzitetaoptereenjauizradiplanaiprogramatreninga.Kontrolnatestiranja omoguujukorekcijetepraenjerazvojastanjatreniranostisportaa. Uliteraturisesusreemosrazliitimpristupimaodreivanjuzonaintenzitetaoptereenja (Barstow i sur., 1991 Casaburi i sur., 1987 Evans, 1997 Friel, 1998 Janssen, 1991
1

Wasserman i sur., 1999). Sportski strunjaci koriste podjelu na tri, etiri, est ili ak i vie zona.Zaodreivanjezonakoristiseintenzitetoptereenjapriaerobnomianaerobnompragu (koji se odreuju direktnim mjerenjem ventilacijskih parametara ili koncentracije mlijene kiseline u krvi) ili manje pouzdane indirektne metode, poput maksimalne frekvencije srca (izmjerene ili procijenjene), ili sportaeve subjektivne procjene optereenja. U Sportskom dijagnostikom centru Kineziolokog fakulteta u Zagrebu, opremljenom modernim mjernim sustavima, trenane se zone najee odreuju prema ventilacijskom aerobnom i anaerobnompragu. Koritenjem ventilacijskim parametrima mogu se definirati i/ili odrediti ciljane tri, etiri zone, ili vie njih, intenziteta optereenja koje se tijekom treninga kontroliraju praenjem frekvencije srca, subjektivnom procjenom optereenja, tempom izvedbe, razinom laktata ili kombinacijom navedenih parametara. Pet zona trenanih intenziteta (Evans, 1997 Friel, 1998Janssen,1991Wassermanisur.,1999,Viru,1995)opisujemokao: 2. REGENERACIJSKAZONA Zona oputanja ili regeneracije je zona najmanjeg optereenja treninga koja pomae sportaima u oporavku nakon zahtjevnog i tekog treninga ili cijelog mezo ili makrociklusa, ili kao oporavak u intervalnom treningu budui da se pri tom laganom optereenju akumulirana mlijena kiselina najbre razgrauje,uz istovremenu resintezu anaerobnog fosfagenoga kapaciteta. Intenzitet se razlikuje individualno od sportaa do sportaainetojeispodaerobnogpraga(oko4050%VO2max). 3. ZONAEKSTENZIVNOGAEROBNOGTRENINGA

Tojepodrujeoptereenjakojesekodsportaakoristiprimarnouranijojpripremnojfazi ili u bazinom periodu, a slui za izgradnju i odravanje, prvenstveno, periferne aerobne izdrljivosti. Kod rekreativaca se ova zona koristi za smanjenje udjela tjelesne masti i prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Energetske potrebe za rad u tome podruju zadovoljavaju se iz aerobnih energetskih procesa, preteno u sporim miinim vlaknima, i pritommiii koristepreteno egzogeneizvoreenergije: glukozu, glicerol i slobodnemasne kiseline. 3a) ZonaA1aerobnazona1intenzitetuovojzonijenizak,iiznosiotprilike65% 80%odanaerobnogpraga(dugotrajnatranja,vonjebiciklaisl.).Tojetrenanazona koja slui za izgradnju i eventualno odravanje, prvenstveno periferne, aerobne
2

izdrljivosti. Produkcija laktata je na dovoljno niskoj razini da omogui velik volumen treninga. Spora oksidativna miina vlakna postaju jaa i sposobnija za proizvodnju energije oksidativnom razgradnjom masti, dok se tedi razgradnja ugljikohidrata (glikogenaiglukoze). 3b) Zona A2 aerobna zona 2 intenzitet u ovoj zoni ekstenzivnog aerobnog treninga je neto vii i iznosi 80 90% od intenziteta anaerobnog praga, pri emu je produkcija laktata via nego u prethodnoj zoni te dolazi do ukljuivanja veeg broja brzih, osobitooksidativnihglikolitikihvlakana. Optereenjau zonama A1i A2kod sportaasekoristeprijesvegauranijoj pripremnoj fazi ili u bazinom periodu, a kod rekreativaca za smanjenje udjela tjelesne masti. Pod utjecajemekstenzivnogaerobnogtreningazbivajusebrojnepozitivnefiziolokeimorfoloke promjeneuorganizmu(Evans,1997Friel,1998): Poboljavajuseoksidativnemetabolikesposobnostiaktivnihskeletnihmiiai

sranogmiia. Poveavaju sebrojiveliinamitohondrijauaktivnimmiiima,tj.organelau

miinimstanicamaukojimaseproizvodiATP. Poveavasekoliinamitohondrijalnihenzima,osobitoenzimaKrebsovogciklusa

irespiratornoglanca.Veakoncentracijatihenzimapovezanajespoveanimmetabolizmom slobodnihmasnihkiselina. Istodobno s promjenama u miiima poveavaju se volumen krvne plazme i

gustoakapilarnemree,toomoguavapoboljanuopskrbumiiakisikom(O2)ihranjivim tvarimateuinkovitijeodstranjivanjeCO2. Dugotrajna kontinuirana optereenja poveavaju osobito venski priljev, to

vodipoveanjusranihklijetkiiudarnogvolumenasrca.Toomoguavadaistukoliinukrvi srcepumpauzniibrojotkucajaujedinicivremena. Kontinuiranadugotrajnaoptereenjaniskogintenzitetasniavajujutarnjisrani

puls,kaoifrekvencijusrcaumirovanju. Poveavaseekonominostmiinograda,buduidajezaizvravanjeodreene

aktivnosti (niskog intenziteta) potrebna manja miina aktivnost, a samim time i manji utroakkisika.

Poveava se broj i snaga sporih miinih vlakana. Aerobni trening efikasno

stimulira motorne neurone sporih miinih vlakana, to takoer doprinosi veoj ekonominostimiinograda. Poveava se volumen krvi koja stoga prenosi vee koliine hemoglobina u

aktivnemiie. Poveavajusepriuvemiinogglikogena. Poveana kapilarizacija miia poveava se broj kapilara koje okruuju i

opskrbljujupojedinomiinovlakno,imeseunapreujeaerobnikapacitet. Poboljana termoregulacija (tolerancija na povienu tjelesnu temperaturu

cirkulatornomadaptacijom). Poveanarespiratornaizdrljivost(ventilacijskasposobnostpluaodnosnodine

muskulature). Poboljavaseoksidacijaslobodnihmasnihkiselina(tedisemiiniglikogen). Smanjenjekoliinetjelesnogmasnogtkivaodnosnobalastnemase. Jaanje vezivnog tkiva (ligamenti i tetive) te poveanje otpornosti miinih

vlakananaozljedetijekomudarnihtreninga.

Nekeodtihadaptacijskihpromjenamoguseutvrditivenakondvadotritjednaciljanog treninga(npr.poveanjeoksidativnihenzima),dokdrugezahtijevajuduivremenskiperiod (npr.poveanjesranihklijetkiiudarnogvolumena). Trening u ekstenzivnoj aerobnoj zoni temelji se iskljuivo na kontinuiranim optereenjima bezprekida,kojitrajuivieodjednogsata.Intenzitetradauovojzonitreningajestizmeu 50i75%VO2max(85do90%VOBLAili70do80%FS*maxodnosnokoncentracijelaktata (LA)odoko2mmol/l): dugotrajnooptereenjeravnomjernimtempomprimjerice,sporotranje(12sata)u zoni2aprioptereenjuod5565%VO2max(LAispod2mmol/l), srednje duga optereenja ravnomjernim tempom primjerice, 4060 min cikline aktivnostiprioptereenjuod6570%VO2max(LAdo2mmol/l), intenzivnijeravnomjerno optereenje 3050min ciklineaktivnosti pri optereenju od7075%VO2max(LAdo2.5mmol/l),

dugotrajna promjenjiva optereenja tranje promjenljivim tempom ili 'fartlek' uz dugotrajnije i manje intenzivne promjene tempa (fartlek za razvoj aerobnoga kapaciteta). 4. ZONA INTENZIVNOG AEROBNOG TRENINGA zona oko anaerobnog

praga 4a)E1zonazonatranzicije190%100%odanaerobnogpraga 4b)E2zonazonatranzicije2100%105%odanaerobnogpraga To su najvanije zone u kojima aktivnosti na toj razini intenziteta dovode sportae neposredno do, na ili malo iznad zone anaerobnog praga (kritina vrijednost produkcije laktata),atrajanjeaktivnostimjeriseuminutama.Radtimintenzitetommaksimalnoaktivira sve karike u aerobnoj produkciji energije za miini rad, a poboljanja nastupaju i na podruju tolerancije na laktate i razgradnje laktata te dolazi do poboljanja anaerobnog praga. Brojnesupozitivnepromjeneuorganizmupodutjecajemtreningauzonianaerobnogpraga, odkojihsunekeistekaoikodekstenzivnogtreninga(prema:Evans,1997Friel,1998): poveanjesranihklijetki, poveanjeudarnogiminutnogvolumenasrca, poboljanjebiomehanikeitehnikeizvedbe, poveanjebrojamitohondrija, poveanjekoncentracijemioglobina, poveanjekoncentracijeoksidacijskihenzima, poveanjeanaerobnogpraga, poveanjeglikogenskihrezerviumiiimaijetri, unapreenjebrzineneuromuskularnereakcijeinjenogoporavka, poveanjejakosti, odnos brzih i sporih miinih vlakana ostaje nepromijenjen meutim,

energetskikapacitetiseunapreujutijekomtreninga, krvi. poveanje volumena krvi, odnosno porast volumena plazme i hemoglobina u

Metodeisredstvatreningauovojzoni (prema:Evans,1997Friel,1998MartiniCoe, 1997) Treningseuovojzoniintenzitetatemeljinakontinuiranoj,intervalnojmetodiradaimetodi fartlekautrajanjuizmeu30i45minuta.Intenzitetjeuovojzonitreningaizmeu75i85% VO2max (90 do 105% VOBLA ili 80 90%/95% FSmax, odnosno koncentracije laktata izmeu2,5i4mmol/l): tempo tranja jedne ili vie dionica, u ukupnom trajanju dionica izmeu 30 i 45 minuta, krae dionice s kraim pauzama izmeu dionica npr. 3 x (10 x 200m) s pauzom izmeudionicaod30''iserijskompauzomod45', tranje fartleka uz krae i intenzivnije promjene tempa, u jednoj ili vie dionica, u ukupnomtrajanjuizmeu30i45minuta. 5. ZONA MAKSIMALNOG PRIMITKA KISIKA od anaerobnog praga do kraja

testanapokretnomsagu Zonaan1anaerobnazona1 zonajeukojojsveviedominiraanaerobnaglikoliza maksimalnienergetskitempoutrajanjuod23minintenzitetpremaujeanaerobnipragi intervali su tipian primjer treninga za tu zonu. Brza vlakna imaju glavnu ulogu u aktivnostimauovojzoniintenzitetaoptereenjakojazahtijevavisokutolerancijunalaktate, tj. sposobnost podnoenja visoke koncentracije mlijene kiseline u miiima i u krvi, kao i visoku sposobnost razgradnje akumulirane mlijene kiseline. Velik volumen treninga u ovoj zonimoedovestidopretreniranosti,zbogegatrebaobratitipunupozornostfazioporavka. Pozitivne promjene u organizmu koje nastaju pod utjecajem treninga u zoni maksimalnogprimitkakisika(Evans,1997Friel,1998): poveanjesnageanaerobnogsustavaibrzineanaerobneglikolize, unapreenje funkcije motornih jedinica. Neki motorni neuroni imaju vii

energetski prag podraivanja, stoga su ona miina vlakna koje oni inerviraju podraena samouaktivnostimaviihintenziteta, poveanjepuferskogakapaciteta, maksimalni primitak kisika se penje do individualnih granica koje su velikim

dijelomgenskipredodreenetamaksimalnavrijednostsetreningommoeodravati,aline idaljeunapreivati,
6

 intenziteta,

unapreenje efikasnosti kardiovaskularnog sustava u aktivnostima visokog

poveanjerazineglikogenaumiiima, poveanjemiinejakosti. Metode i sredstva treninga u ovoj zoni (Evans, 1997 Friel, 1998 Martin i Coe,

1997) Trening seu ovoj zoni intenzitetatemelji preteito naintervalnoj metodi rada.Intenzitet u ovoj zoni treninga jest izmeu 90 i 100% VO2max (100% FSmax, odnosno koncentracije laktataizmeu5i8/12 mmol/l): Intenzivni intervalni trening moe se provoditi u jednoj seriji (primjerice

tranje 5 x 300m uz pauzu od jedne minute) ee se provodi u dvije ili vie serija, primjerice 3 x (200m 400m200m) uz pauzu od 1,5, 3 i 1,5 min te s pauzom izmeu serijatranjautrajanjuod10minuta.Odmoriizmeupojedinihdionicanisufiksniteihje mogue i skratiti (primjerice 5 x 300m odmor 4', 3', 2' i 1' minuta), dok su serijski odmoridui(10do15minuta). Za razvoj laktatne tolerancije esto se provode i tranja (150m do 400m) na

uzbrdiciod3do5%nagiba.Organizacijatreningaodgovaraopisuizgornjihprimjera. Diferencijalnotranjeprvu polovinuilidvijetreinedionicetrkaistrineto

sporije,aposljednjutreinu/polovinu punimintenzitetom. Intenzivni piramidalni intervalni trening (serija tranja s razliitim dionicama):

primjerice, 2 x (150m 200m 300m 200m 100m) uz jednako duge ili promjenjive odmore. Povezanotranje:dvijedotriserijenpr.natjecateljskihdionica,primjerice2

x(500m+300m=800m)ili3x(250+150m=400m)uzpauzuizmeudionicaod30 45sekundi. 6. ZONA MAKSIMALNE IZVEDBE od maksimalne brzine dostignute u progresivnom testu optereenja na pokretnom sagu do maksimalne brzine tranja Zonaan2anaerobnazona2 .Obuhvaairokrasponintenzitetaodmaksimalnebrzine dostignute u progresivnom testu optereenja na pokretnom sagu (anaerobni glikolitiki kapacitetbrzinskaizdrljivost)domaksimalnebrzinetranja(fosfagenialaktatnikapacitet

maksimalnabrzinatranja).Visokorazvijenianaerobnikapacitetisportaaposebicesuvani kod naglih promjena brzine tranja te u zavrnici (finiu) utrke u aktivnostima koje se u cijelosti odvijaju pri brzinamaveim od VO2max.Pri brzini tranjau ovoj zoni aktivirana su svamiinavlakna,anajznaajniju ulogu imajubrza,i oksidativnai anaerobnaglikolitika miinavlakna. Radutomrasponuintenzitetatrajeodnekolikosekunda(treningbrzine)do12minute (brzinska izdrljivost). Trening u tome podruju nazivamo i treningom brzinske izdrljivostiilitreningomanaerobnogakapaciteta(MartiniCoe,1991). Pozitivne promjene koje nastaju pod utjecajem treninga u zoni anaerobne glikolize (premaEvans,1997Friel,1998): sustava. Unapreujuseiubrzavajuglikolitikereakcije. Poboljava se aktivnost ivanog sustava (memoriranje neuromuskularnih Poveavaserazinajakosti,snageibrzinedooptimalnihgranica. Poveavajusekontraktilnesposobnostiisporihibrzihmiinihvlakana. Poveava se koncentracija kreatinkinaze i snage fosfagenog (alaktatnog)

sklopovainjihovemeusobnekoordinacije). Poboljavasepuferskikapacitet. Povisuje se tolerancija organizma na visoke koncentracijemlijene kiseline uz

ubrzanurazgradnjulaktata. Poboljavasenatjecateljskabrzina. Poboljavaseaktivacijaistupanjtolerancijenabolkodpojaveacidoze. Poveava se koliina glikolitikih enzima (uinkovitost glikolitikih procesa),

osobito fosfofruktokinaze(FFK). Posljedica visoke aktivnosti glikolitikih procesau brzim miinim vlaknima je

visokakoncentracijalaktataumiiimaiukrvi. Koliina laktata tijekom treninga neprekidno je poveana te svako idue

ponavljanje,bezobziranaodmor,otpoinjenaviojraziniacidoze.Upravozbogtogajeza treningkojimserazvijaanaerobnikapacitetosobitopotrebnavelikamotivacija. Dugotrajna prisutnost veoma visokog sadraja laktata u miiima i u krvi

tijekom treninga u tome reimu pridonosi poboljanju puferskih kapaciteta brzih miinih vlakana.

Metodeisredstvatreningauovojzoni(Evans,1997Friel,1998MartiniCoe,1997) Treningseuovojzoniintenzitetatemeljipreteitonaintervalnojmetodirada.Intenzitet optereenjajeuovojzonitreningaizmeu100i130%VO2max(95%maxbrzinetranja). Dionicezarazvojanaerobnihkapacitetasurelativnokratkenajeesutodionice od200mdo800m(npr.5x300ms1'pauzeizmeudionicaili2x600ms15'30' pauzeizmeudionica). Ukupneduljinedionicakreuseod1500mdo4km,

Zonetrenanihintenziteta 0,00 10,00 20,00 30,00 40,00 50,00 60,00 70,00 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 brzina(km/h) mlO2/min VO2/kg(MM)ml/min/Kg Zonamaksimalnog
9

primitkakisika ZonaAn1 Zona intenzivnog aerobnog treninga ZonaE1,E2 Zona ekstenzivnog aerobnog treninga ZonaA1,A2 Regeneracijsk azona ZonaRC Zonamaksimalne izvedbe Zonaan2 Anaerobniprag 16km/h tempo3:45''/km

10

Graf1.Prikazzonatrenanihintenzitetaoptereenjaodreenihnatemeljuprogresivnog testanapokretnomsagu Uzimajui u obzir sve navedeno, moemo utvrditi i osobite sposobnosti (npr. specifinu izdrljivost) koje zahtijeva pojedini sport ili pozicija u igri. Loe programiran trening nee unaprijediti sposobnosti i osobine sportaa (preniskim intenzitetom), a moe dovesti i do pretreniranostiiliozljede(previsokimoptereenjima).Stogatrenaniprocestrebaprilagoditii individualnim obiljejima i sposobnostima.Svaki sport zahtijeva i specifinu razvijenost pojedinihenergetskihsustava(anaerobnogfosfagenog,anaerobnogglikolitikogiaerobnoga kapaciteta).Dakakodaesetreningmaratoncaisprinteraznatnorazlikovati:doketrening maratoncabiti usmjeren razvoju parametara aerobnogakapaciteta, trening sprintera bit e usmjeren na poveanje kapaciteta i energetskog tempa fosfagenog sustava. U nekim disciplinama,kaonaprimjertranjena400,800ili1500m,neophodnaje(iakourazliitom omjeru)visokaangairanostobasustava,dakleiaerobnogaianaerobnogakapaciteta,tee njihovtrenaniprogrambitiusmjerenrazvojuobaenergetskasustava(MartiniCoe,1997). Dakle, programiranje sportskog treninga ovisi o vanosti energetskih sustava u pojedinom sportu. Da bi se procijenio udio i vanost aerobnogai anaerobnog energetskog sustavaubilokojemsportu,trebauzetiuobzirznaajkeodreenesportskediscipline,npr.: veliinuigralitaibrojigraa
11

uvjete(vlanostitemperaturazrakamokar,suhilimekanterenitd.) trajanjenatjecanjailiutakmice(ukupnovrijeme) trajanjenatjecanjailiutakmice(efektivnovrijemeigre) brojiduljinadionicatetempokretanjasportaa(odhodanjadosprinta) sustavigreipozicijaigraauigri(obrana,veza,napad)itd.

Proizvodnjaenergijeizmastiiugljikohidrataiekonominostmiinogradausredituje trenanihprocesasvihaerobnihsportova,avarijacijamatrijuosnovnihelemenatatrenanog napora (frekvencija, trajanje i intenzitet) moemo zadovoljiti svaki od zahtjeva koji se postavljaju pred sportaa i na taj nain izazvati specifine adaptacije organizma. Uzimajui sve prije reeno u obzir, tablino smo predstavili model trenanih operatora za razvoj aerobnihianaerobnihkapaciteta. Tablica1.Trenanezoneintenziteta(premaEvans,1997,iFriel,1998) Subjektivna Trajanje/ oporavak procjena intenziteta (RPE) 20minutado Prilino viesati laganodo donekle 70% 80% FSmax pojedinom sportu do od perifernu u izdrljivost i vezivnatkiva Frekvencija srca(FS)* Fiziolokii Primjer bioloki treninga utjecajna dugotrajne aktivnosti, niskog intenziteta simulacije radniintervali Zona intenzivnog aerobnog treninga zonaE1 iE2 od 3 do 15 donekle minuta periodima oporavka od 3 do 5 (47) s tekodo znatnoteko 80% 90% FSmax pojedinom sportu do od u porast volumena krvi, razvoj izdrljivosti i plivanje jakosti sporihibrzih miinih vlakana bicikl 10x1000m 4x500m natjecateljskih optereenja

Trenane zone intenziteta Zona ekstenzivnog aerobnog treninga zonaA1 i A2

kontinuiranog teko optereenja (23)

minuta

12

tranje4x1 milju optereenje netoiznad ukupan rad se kree od Zona maksimalnog primitka kisika zonaAn11 1020 min znatnoteko 90% 95% do razvojbrzine ibrzinske natjecateljskih uvjeta

intervali rada doizuzetno su od 2 do 3 teko min s pauzama jednakog trajanja (89)

od izdrljivosti plivanje FSmax u unapreenje 4x200m neuromiine pojedinom sportu. vezei puferskoga kapaciteta tranje 5x800m bicikl8x800 m

ukupan

rad izuzetno tekodo graninih vrijednosti napori najviih intenziteta, kratkog trajanja akumulacija laktata visoka, vrijeme oporavka produeno (10) >105% testirane maksimalne brzine tranjana pokretnom sagu,FSmax senedosee zbogkratkog trajanja optereenja kratko razvoj brzine trajanje, i snage visoki unapreenje intenziteti neuromusku 12 larne veze i ponavljanjau tolerancije nalaktate trajanjuod12 s spauzama odpo40s.

se kree od 410 min

intervali rada su od par Zona glikolitikihi fosfagenih anaerobnih procesa zonaAn1 i An2 sekundado2 min dvostruko duim pauzama ako su radni s

intervali dui od 1 min ako su krai, onda pauze trostruko due su

*Varirasobziromnatrening,sposobnosti,okolinu,umor,hidracijuitd.

13

7.Literatura: 1. Barstow, T.J., Mole', P.A. (1991). Linear and nonlinear characteristics of oxygen uptake kineticsduringheavyexercise.JournalofAppliedPhysiology,71,20992106. 2.CasaburiR.,StorerT.W.,BenDov,I.,WassermanK(1987).Effectofendurancetraining onpossibledeterminantsofVO2 duringheavyexercise.JournalofAppliedPhysiology,62, 199207. 3.Evans,M.(1997).Enduranceathlete'sedge.Champaign,IL:HumanKinetics. 4.Friel,J.(1998).Thetriathlete'strainingbible.Boulder,CO:Velopress. 5.Janssen,P.(2001).LactateThresholdTraining.Champaign,IL: HumanKinetics. 6. Martin, D.E., Coe, P.E. (1997). Better training for distance runners. Champaign, IL: HumanKinetics. 7.Viru,A.(1995).Adaptationinsporttraining.BocaRaton:CRCPressInc. 8. Vueti, V. i entija, D. (2004). Dijagnostika funkcionalnih sposobnosti zato, kako i kadatestiratisportae?Kondicijskitrening,2(2),813. 9. Wasserman K., Hansen, J.E., Sue, D.Y., Casaburi R., Whipp, B.J. (1999). Principles of

exercisetestingandinterpretation(IIIrd.).Baltimore:LippincottWilliams&Wilkins.
*FSfrekvencijasrca

14