Sei sulla pagina 1di 12

ADOLF HITLER

Franjo Zovko, II.c

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. - Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemaki politiar, voa Nacionalsocijalistike njemake radnike stranke (njemaki: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistika stranka. Bio je apsolutni diktator Njemake od 1934. do 1945., s naslovom Kancelara Reicha od 1933. do 1945. i naslovom poglavara drave Fhrer) od 1934. do 1945.; njegova puna titula bila je Fhrer und Reichskanzler. Bio je odlikovani veteran Prvog svjetskog rata. Pridruio se pretei nacistike stranke, DAP-u (Radnika stranka), 1919., a njezin je voa postao 1921., od kada se stranka naziva NSDAP. Nakon to je zatvoren poslije neuspjelog Pivnikog pua u Bavarskoj 1923., dobio je podrku zbog irenja njemakog nacionalizma, antisemitizma, antikapitalizma i antikomunizma sa svojom govornikom nadarenou i nacistikom promidbom. Kancelarom je postao 1933. i brzo jeWeimarsku Republiku pretvorio u Trei Reich, dravu s jednostranakim sustavom, s diktatorskom i autokratskom vlau i idealima nacionalsocijalizma.

Hitler je elio uspostaviti Novi svjetski poredak s njemakom prevlau u Europi. Da bi postigao svoj cilj, vanjsku politiku usmjerio je na irenje ivotnoga prostora Arijevaca, tzv. Lebensraum ("ivei prostor"); tako je i glavnina dravnih resursa usmjerena na postizanje ovoga cilja. To je ukljuivalo i ponovno naoruanje Njemake, a naoruanje doivljava vrhunac 1939. kada Wehrmacht zapoinje Invaziju na Poljsku. Zauzvrat su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska objavile rat Njemakoj, to je dovelo do poetka Drugog svjetskog rata.

PORIJEKLO

Adolf Hitler roen je u austrijskom graninom gradu Braunau am Inn 20. travnja 1889., kao etvrto od ukupno estero djece carinskog inovnika Aloisa Hitlera i njegove ene Klare (roene Plzl). Od sve djece preivjeli su on i sestra Paula. Alois je bio vanbrani sin Anne Marie Schicklgruber, a u svojoj 40. godini ivota je promijenio prezime u Hitler. Nikada nije dokazano je li kasniji mu od Aloisove majke zapravo bio i njegov bioloki otac, no Johann Georg Hiedler (Hitler je razliita pisana varijanta istog prezimena) sam nikada nije priznao njegovo oinstvo, iako je nakon smrti naveden kao Aloisov otac u dokumentima. Podatak o nepoznatom oinstvu su saveznici mnogo koristili za vrijeme 2. svjetskog rata kada su savezniki avioni bacali propagandne letke iznad Njemake koje su zapoinjale s Heil Schicklgruber. Sam Adolf je jednom u ali komentirao da je jedina pametna odluka koju je njegov otac donio u ivotu bila upravo promjena prezimena.

Hitler kao beba

PRVI SVJETKSKI RAT

Godine 1913. dobio je pravo na preuzimanje oevog nasljedstva, a istodobno se bojao kazne zbog izbjegavanja regrutacije jer se nije elio boriti u habsburkoj vojsci. Odluio je pobjei u Mnchen, no Austrijske vlasti su ga i tamo pronale. Nakon medicinskog pregleda je proglaen fiziki nesposobnim za vojnu slubu (tada mu je izmjerena i visina: 174 cm). S vojnom otpusnicom vraa se u Mnchen i ulaskom Njemakog Carstva u 1. svjetski rat oduevljeno pristupa Bavarskoj vojsci ve 2. kolovoza 1914.

NACISTIKA STRANKA

Godine 1920., Hitler je otputen iz vojske te se odmah nakon toga ukljuio u aktivnosti Njemake radnike stranke. Ubrzo je postao njezin voa i promijenio joj ime u Njemaka nacional-socijalistika radnika stranka (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, NSDAP), znanu i kao Nacistika stranka . Hitler je ubrzo shvatio da ima dva talenta: govornitvo i nadahnjivanje osobne lojalnosti. Njegovi ulini govori u kojima je napadao idove, socijaliste i liberale, kapitaliste i komuniste, osvojilo je umove privrenih sljedbenika, od kojih su prvi postali: Rudolf Hess, Hermann Gring, i Ernst Rhm. Jedan od oboavatelja je bio i njemaki feldmaral Erich Ludendorff, kojeg je Hitler odluio iskoristiti kao paravan za preuzimanje politike moi u Mnchenu sreditu Bavarske kroz takozvani Hitlerov pu ili Mar na Berlin 8. studenog 1923., kada su nacisti zapoeli mar iz jedne pivnice do Bavarskog ministarstva rata s ciljem izbacivanja tadanje Bavarske vlade koju su sainjavali desni separatisti, a poslije su namjeravali marirati prema Berlinu. Kod tog pokuaja bavarska vojska je uspjela brzo raspriti naciste i uhititi Hitlera.

PUT DO MOI

Parada SA-ovih trupa tijekom Hitlerove vonje uNrnbergu 1935.

Hitlerov kljuni trenutak je doao s Velikom depresijom koja zahvatila Njemaku 1930. Demokratska vlada, uspostavljena u Njemakoj 1919., takozvana Weimarska Republika nikada nije bila prihvaena od konzervativnih politiara, dok su joj se faisti otvoreno protivili. Socijaldemokrati i tradicionalne stranke centra, kao i stranke desnice nisu imale program ni odgovor za Veliku depresiju, jedino su Nacisti imali neto to se moglo nazvati programom te su na izborima u rujnu 1930. dobili 18% glasova ili 107 mjesta u Reichstagu (njemakom parlamentu) i tako su postali druga stranka po veliini.

Poto Brningove mjere za stabilizaciju nisu urodile plodom, vlada je nastojala izbjei predsjednike izbore 1931. te su s nacistima htjeli stupiti u dogovor za produenje mandata predsjednika Paula von Hindenburga kao i njegovog kabineta. Hitler je odbio dogovor te je nastupio u predsjednikim izborima protiv Hindenburga, i uspio je biti drugi u prvom kao i u drugom krugu izbora, dobivi neto vie od 35% glasova u drugom krugu u travnju 1932. Na izborima u oujku 1933., nacisti su dobili 44% glasova, te su u koaliciji s DNVP-om drali veinu sjedala u Reichstagu. Dobivi tako veinu u Reichstagu, koalicija je iskljuila komuniste iz parlamenta i tako se rijeila oporbe. Nedugo nakon toga proao je Zakon punomoi Enabling Act, koji je Hitlera postavio za diktatora, dok je nacistiki kabinet imao mo stvaranja novih zakona bez uplitanja Reichstaga. U Zakonu punomoi nacistiki kabinet mogao je samo potvrditi prijedloge koje je postavio kancelar, a diktatorske su ovlasti trebale istei nakon etiri godine ili u sluaju da se uspostavi nova vlada. Ovaj zakon bio je produavan bez ikakve debate ili oporbe sve do kraja Drugog svjetskog rata.

Odmah nakon izglasavanja zakona o punomoi, nacistiki kabinet je izglasao cijeli niz dekreta kroz kojim se zabranio rad stranki, kao i bilo kakve opozicije ili kritike nove vlasti. U samo nekoliko mjeseci nakon imenovanja za kancelara, Hitler je zadobio apsolutnu vlast. U kolovozu 1934. umire predsjednik Paul von Hindenburg, i umjesto raspisivanja izbora za novog predsjednika, Hitlerov kabinet je izglasao zakon o spajanju uloge kancelara i predsjednika. Hitler je sada imao tri funkcije: predsjednika nacistike stranke, kancelara, i predsjednika drave. Ova konsolidacija snaga bila je potvrena od strane birakog tijela sredinom kolovoza 1934.

PONOVNO NAORUANJE

U oujku 1935. Hitler je prekrio Versajski ugovor, nakon to je ponovno uveo regrutaciju te poeo naoruavati Njemaku. Stvorio je novu ratnu mornaricu (Kriegsmarine) i vojno zrakoplovstvo (Luftwaffe). Regrutiranje velikog broja mukaraca i ena u vojne jedinice smanjilo je nezaposlenost no isto tako je izobliilo ekonomiju Njemake. Godinu dana poslije, u oujku 1936. Hitler je ponovno prekrio Versajski ugovor, reokupiravi demilitariziranu zonu Porajnje (Rhineland). Kad je Hitler vidio da nikakav vojni odgovor nije uslijedio od Britanije i Francuske, njemu je to dalo hrabrosti u novim pothvatima. U srpnju 1936. izbija panjolski graanski rat, i Hitler alje svoje vojne snage u pomo puistu generalu Franciscu Francu pri zauzimanju vlasti.

HOLOKAUST

Izmeu 1942. i 1945., SS skupa s kolaboracionistikim vladama i regrutima u zemljama pod njemakom okupacijom su sistematski ubili vie od pet milijuna idova u koncentracijskim kampovima, ili kroz robovski rad, izgladnjivanjem, masovnim strijeljanjima, boleu. Osim idova u ovo sistematsko ubijanje takoer su bili ukljueni i sljedei: komunisti, homoseksualci, Romi, hendikepirane osobe, mentalno zaostale osobe, psihiki bolesne osobe, sovjetski ratni zarobljenici, pripadnici vjere Jehovinih svjedoka, poljski intelektualci, protivnici nacistikog reima, katoliki i protestantski sveenici i redovnici, voe radnikih sindikata i mnogi drugi. Ova eliminacija nepoeljnih od strane nacista naziva se Holokaust.

MAPA GLAVNIH NACISTIKIH


KONCENTRACIJSKIH LOGORA 1943.