Sei sulla pagina 1di 23

FRANCUSKA

Slikarstvo dosie vrhunac izmeu 1080. i 1150. godine. Nastaju 4 kole: 1. KOLA U TOURSU (tzv. naturalistika kola) Sv. Nikola (upna crkva, Tavant): tema - borba dobra i zla Saint-Algnan-sur-Cher Saint-Savin-sur-Gartempe 2. KOLA U MONTECASSINU Berze-la-Ville (1110 1120.) - Krist u slavi: 1. Tamne freske s plavom pozadinom, tipine za Burgundiju i Auvergne 2. Crvenkasto-ukaste freske s blijedom podlogom, tipine za dolinu Loire. St. Chef (Dauphine, 1080.)Crvenkasto-ukaste freske s blijedom podlogom. 3. GRUPA LAVAUDIEU (tzv. Bizantska grupa) Lavaudieu (benediktinska opatija) Krist u slavi, Bogorodica na prijestolju, aneli, apostoli. Slinost s freskama na tamnoj pozadini iz Berze-la-Ville. Bizantske karakteristike: paljivo modelirani miii lica i ruku. 4. CATALAN GRUPA (regija u Roussillonu) Saint-Plancard (Saint-Jean-Levigne)Freske oko 1140. g

Vitraji
Reims (opatijska crkva Saint-Rmi) - Sredina 12. stoljea. - Raspee. Chartres (katedrala) - Sredina 12. stoljea. - Roenje, Ulazak u Jeruzalem, Bogorodica s Djetetom ... Poitiers (katedrala) - Oko 1198. Strasbourg (Muzej katedrale) - Oko 1200. - Car na prijestolju.

Tapiserije
Bayeux (biskupski dvor) - "Tapiserija iz Bayeuxa" / "Tapiserija kraljice Matilde" (oko 1077., 50 x 7034 cm). Razvuena pripovijest o normanskom osvajanju Engleske ispripovijedana u obliku stripa.

ENGLESKA
Freske
Copford (Church of Our Lady)

- 1125-50. - Uskrsnue Jairove keri. Canterbury (katedrala) - 1150-75. - Sv. Pavao kao brodolomac na Malti. - Kapela Sv. Gabrijela. Gabrijel navjeta roenje Krista i Sv. Ivana Krstitelja.

Minijature
Winchester (Cathedral Library) - "Winchesterska biblija" (1150-60.). Inicijali ukraeni ornamentom i figuralnim scenama (Mojsije ubija Egipanina ...).

NJEMAKA Zidne slike


Idensen (biskupska kapela) - 1120-30. - Gotovo u potpunosti oslikana unutranjost kapele. - Silazak Duha Svetog na apostole. Brauweiler (opatijska crkva) - 1149-74. - Danijel meu lavovima. Fraueninsel im Chiemsee (Sankt Maria) - 1160-70. - Aneo, Prorok Izaija ... Hildesheim (Sankt Michael) - Sredina 13. stoljea. - Oslikani strop (Adam i Eva, Jiajevo stablo ...). Tempera na drvu. Kln (Sankt Gereon, krstionica) - 1240-50. - Sv. Gereon i Sv. Mauricije.

Slike na dasci
Mnster (Landesmuseum fr Kunst und Kulturgeschichte) - "Retabl Svete Valpurge" iz Soesta (oko 1180., 99 x 195 cm, Sv. Marija, Sv. Valpurga ...).

NEJEDINSTVENI STIL: 1. 2/2 13. st. iscrpljuje se otonski stil, zapoinje jai utjecaj bizantske umjetnosti na Njemaku. 2.Kraj 13 kraj 14. st. gotiki stil postaje dominantan, a Njemaka jo neko vrijeme ostajevezana za svoj strogi estetiki formalizam ("cik cak" stil, npr. oltar u Soestu). H O H E N K I R S C H E Soest, 1250. Kasna rajnska romanika kola: "Meki stil" Staufen klasicizam. BRUNSCHWEIG, KATEDRALA 13. st. Freske pokazuju otonski utjecaj.

ST. MICHAEL Hildesheim, 13. st. Drveni strop nervozni "cik cak" stil

Minijature
Mnchen (Bayerische Staatsbibliothek) - Javljanje radosne vijesti pastirima (poetak 11. st.). Djelo otonskog skriptorija u Reichenau, koje iskazuje odlike ranoromanikog slikarstva. Bamberg (Staatsbibliothek) - Biblija (11. st.). Stvaranje Eve. Darmstadt (Hessische Landes und Hochschulbibliothek) - Evanelistar (sredina 12. st.). Sv. Ivan Evanelist. Berlin-Dahlem (Kupferstrich-Kabinett) - Evanelistar iz samostana Abdinghofa (oko 1070., Krist). - Jakovljeve ljestve / Podizanje oltara u Bethelu (oko 1160.). Fulda (Landesbibliothek) - Car Fridrik Barbarossa sa sinovima (1179-91.).

Tapiserije
Halberstadt (Muzej katedrale) - Sv. Mihovil ubija demona (sredina 12. st.). Izrada odaje ugledanje na slikarstvo minijatura.

Vitraji
Augsburg (katedrala)

AUSTRIJA
Freske
Lambach (upna crkva) - Oko 1089. - Unutranjost zapadnog kora. - Herodova vizija novoroenog kralja idova. Prg (Sankt Johann) - Oko 1160. - Roenje. Gurk (katedrala) - 1260-70. - Nebeski Jeruzalem.

ITALIJA
Zidne slike
Civate (San Pietro al Monte) - Kasno 11. stoljee. - Krist u Nebeskom Jeruzalemu, Sv. Mihovil s anelima bori se protiv sedmoglave adaje i brani enu s novoroenim djetetom ... Capua, Campagna (Sant'Angelo in Formis) - 1072-87. - Uskrsnue Lazarovo, Majka Ivana i Jakova pred Kristom , Krist u kui imuna farizeja, Ulazak u Jeruzalem, Posljednja veera, Judin poljubac ... - Aneo koji pridrava medaljon s Marijom Nebeskom Kraljicom.

- Opat Desiderius. Rim (San Clemente) - Oko 1100. - Misa Sv. Klementa, udesno spaavanje djeteta iz mora ... Anagni (kripta katedrale) - Prije 1255. - Krist iz Apokalipse, Martirij Sv. Ivana, udo Sv. Magnusa ... Aquileia (kripta katedrale) - 1195-1205. - Martirij i pokop Sv. Hermagora i Sv. Fortunata , Skidanje s kria ... Osobito je zanimljiva slikana imitacija draperije ispod scene Skidanja s kria. Mstair (opatijska crkva) - 1165-80. Primjer monumentalizacije stila knjinog slikarstva. - Martirij Sv. Petra i Sv. Pavla, Kamenovanje Sv. Stjepana ... Castel Appiano (kapela) - Oko 1200. Termeno (San Jacopo) - Rano 13. stoljee. - est apostola, Fantastina bia ... Lucca (San Frediano) - Mozaik na proelju (oko 1260.) s prikazom Uzaaa primjer je ustrajnosti bizantskih utjecaja. Venecija (San Marco) - Mozaici s prizorima iz Geneze (poetak 13. st.). Slike na dasci Siena (Pinacoteca Nazonale) - "Maestro di Tressa", antependij (1215.). U centralnom polju naslikan je Krist u mandorli okruen simbolima evanelista, a sa strana po tri scene Uzvienja Sv. Kria. Serrapetrona, Macerata (San Clemente) - Slikano raspelo (druga pol. 13. st., 160 x 100 cm). Camerino (Santa Maria in Via) - Bogorodica s Djetetom na prijestolju i Navjetenje ("Maestro di Camerino"), oko 1265-75.). 3 centra slikarstva: MILANO RIM MONTECASSINO M I L A N O SAN PIETRO AL MONTE (Civate, kod Milana, 1090.)freske: Nebeski Jeruzalem Borba sa zmajem Piemonte SAN SIRO (Novara) oratorij s udima iz ivota Sv. Sirusa: freske bitne za ikonografiju 13. st. RIM SAN CLEMENTE donja crkva (Rim,1100.) legenda o Sv. Clementeu - freske CASTEL SANT ELIA DI NEPI

(Basilica San Anastasio) 11 12. st. freske u apsidiradio isti majstor kao i u San Clementeu M O N T E C A S S I N O SAN ANGELO IN FORMIS (1080.) prikaz Krista u slavi u apsidi freske

MOZAIK
FIRENCA, BAPTISTERIJ 1225 CASTEL SANT ELIA DI NEPI (Basilica San Anastasio) 11 12. st. freske u apsidiradio isti majstor kao i u San Clementeu M O N T E C A S S I N O SAN ANGELO IN FORMIS (1080.) prikaz Krista u slavi u apsidi freske MOZAICI F I R E N C A ,B A P T I S T E R I J 1225. KAPELA PALATINA Palermo, 1150 prikaz Krista u slavi u apsidi SAN MARCO Venecija, rano 13. st Kupola Genesis

Minijature
Firenca (Biblioteca Laurenziana) - "Firentinska biblija" (11. st., Prie o Makbejcima ...).

PANJOLSKA
- Najbrojniji su spomenici slikarstva sauvani na podruju Katalonije, gdje je osim fresaka sauvano i nekoliko oslikanih antependija.

Freske
Tahull (Santa Maria - Muzej katalonske umjetnosti u Barceloni) - Oko 1123. - Bogorodica s Djetetom. - David i Golijat. Tahull (San Clemente - Muzej katalonske umjetnosti u Barceloni) - Oko 1123. - Krist Pantokrator. Sorpe (San Pedro - Muzej katalonske umjetnosti u Barceloni) - 1123-50.

- Bogorodica s Djetetom. Maduerlo (Capilla de la Vera Cruz - Muzej Prado u Madridu) - 1123-30. - Istoni grijeh. Leon (San Isidoro, grobnica kraljeva) - Druga polovina 12. stoljea. - Krist u mandorli. - Javljanje radosne vijesti pastirima. - Navjetenje / Vizitacija.

Slike na dasci
Barcelona (Muzej katalonske umjetnosti) - Antependij iz samostana Santa Julita de Duro (12. st., Bogorodica s Djetetom, Martirij Sv. Julite i Sv. Kirika). - Antependij iz crkve Santa Maria de Avi (poetak 13. st., Bogorodica s Djetetom, Navjetenje, Vizitacija, Roenje, Poklonstvo kraljeva, Prikazanje u hramu).

Minijature
Burgo de Osma (Biblioteka katedrale) - "Komentar apokalipse Beata de Liebano" (1086.). Bogato ukraen primjerak uvenog rukopisa s nadahnutim ilustracijama Ivanovih vizija.

Tapiserije
Gerona (Muzej Katedrale) - "Stvaranje svijeta" (poetak 12. st.). 1. Utjecaj Arapa: doveo je do razvoja mozarapske kranske umjetnosti (mozarabi = panjolski krani u doba maurske vladavine panjolskom 711 1492.), a glavni su centri bili: Durro Tahull Gerona SANTA MARIA (Tahull, 1123.) Najpoznatije freske (detalj: David pobijedio Golijata) 2. Utjecaj Bizanta: SAN ESTEBAN (Andorra) Ciklus Kristove Muke PANTEON DE LOS REYES (San Isidor, Leon, 1180.) Grobna kapela kraljeva,"Sikstinska kapela romanikog doba",sadri scene iz Kristova ivota, s ornamentalnim biljnim i ivotinjskim motivima (na zidu i stropu).

GOTIKA

H: SLIKARSTVO U ITALIJI
- Slikarstvo Duecenta tijesno je povezano s umjetnou Bizanta ("maniera greca"). Djela anonimnih majstora: Anonim - Sv. Franjo (1228., freska, Sacro Speco, Capella San Gregorio). - Mozaici (konac 13. st., Firenca, krstionica katedrale). 'Majstor Sv. Martina' - Bogorodica s Djetetom na prijestolju i dvanaest scena o Sv. Ani i Sv. Joakimu (oko 1275., Pisa, Museo Nazzionale). 'Majstor Sv. Magdalene' - Sv. Magdalena (1250-79., Firenca, Accademia). 'Majstor Sv. Klare' - Scene iz ivota Sv. Klare (1285., Assisi, Santa Chiara). 'Majstor Sv. Cecilije' - Djeluje poetkom 14. st. Sljedbenik, moda i uenik Giottov. - Sv. Cecilija (Firenca, Uffizi - iz crkve Santa Cecilia). 'Majstor Kodeksa Sv. Jurja' - Kodeks Sv. Jurja (prije 1341., Rim, Archivio Capitolare di San Pietro). - Polaganje u grob (New York, Metropoliten Museum). - Krunjenje Bogorodice, Noli me tangere (Firenca, Museo Nazionale dei Bargello).

Slikari:
Bonaventura Berlinghieri (13. st.) - Jedan od prvih slikara koji su prikazali portretni lik Sv. Franje i prizore iz legendi o svecu. - Sv. Franjo i prizori iz njegova ivota (Firenca, Santa Croce, Capella Bardi). - Prizori iz ivota Sv. Franje (1235., freska, Pesci, San Francesco). Giunta Pisano (13. st.) - Djelovao od 1229. do 1255. u Pisi, Assisiju i Bologni. Pridravajui se bizantske tradicije, stvorio je prototip slikanih raspela. Pripisuju mu se i freske s motivima Pasije u donjoj crkvi Sv. Franje u Assisiju. - Raspelo (Bologna, San Domenico). - Raspelo (oko 1230., Pisa, Museo Nazionale). Guido da Siena (druga pol 13. st.) - Djelovao oko 1250-70. - Bogorodica s Djetetom (oko 1270., Siena, Palazzo Pubblico - iz crkve San Domenico). U okviru tradicionalne bizantske ikonigrafske sheme (Hodegetria) izrazio je slobodnije shvaanje u ostvarenju lika, nabora draperije i kolorita. - Slikani antependij (Siena, Pinacoteca). Coppo di Marcovaldo (1225/30. - 1274.) - Pripadnik kruga firentinskih duecentista. Radi u Sieni i Pistoi, a pripisuju mu se radovi u Arezzu, Orvietu i Firenci. - Raspelo (prije 1260., San Gimignano, Pinacoteca Civica). - Bogorodica s Djetetom (1261., Siena, Santa Maria dei Servi). Margaritone d'Arezzo (13. st.)

- Slikar, kipar i graditelj. Njegov se izraz udaljava od bizantskih tradicija i priklanja domaim kolama Lucce i Firence. - Bogorodica s Djetetom (1260-70., London, Natinal Gallery). - Bogorodica s Djetetom (Montelungo, upna crkva). - Bogorodica s Djetetom (New York, collection Lehman). - Sv. Franjo (Arezzo, Pinacoteca). Cimabue (Cenni di Pepo, oko 1240. - 1302.) - Najznaajniji talijanski slikar prije Giotta i, prema kasnojoj tradiciji, njegov uitelj. Izrastavi iz bizantskog slikarskog formalizma, prvi je na toskanskom podruju ispoljio tenju da likovima dade individualnija obiljeja uz izraeniji realizam. - Freske (posljednja treina 13. st., Assisi, San Francesco). Bogorodica s Djetetom i anelima - u donjoj crkvi. Raspee, Prizori iz Apokalipse, Prizori iz ivota Marijina, Evanelisti - u gornjoj crkvi. - Raspelo (336 x 267 cm, Arezzo, San Domenico). - Maesta (oko 1275., 424 x 276 cm, Pariz, Louvre - iz crkve San Francesco u Pisi). - Maesta (1279-80., 385 x 223 cm, Firenca, Uffizi - iz crkve Santa Trinit). - Sv. Franjo (107 x 57 cm, Assisi, Museo di Santa Maria degli Angioli). - Bogorodica na prijestolju s anelima (218 x 118 cm, Bologna, Santa Maria dei Servi). - Mozaik - Sv. Ivan (oko 1301., Pisa, katedrala). Pietro Cavallini (oko 1250. - oko 1330.) - Najznaajnija linost u rimskom gotikom slikarstvu do pojave Giotta. Prevladava bizantsku ukoenost kompozicije i plonost likova, te iskazuje tenju ka plastinijem oblikovanju i individualizaciji fizionomija. - Mozaici s motivima iz ivota Bogorodice (oko 1291., Rim, Santa Maria in Trastevere, apsida). - Freska Posljednjeg suda (oko 1293., Rim, Santa Cecilia in Trastavere). - Raspelo (Rim, San Paolo fuori le mura). Duccio di Buoninsegna (1255/60. - 1319.) - Prvi znaajni predstavnik sienskog slikarstva. Naputajui bizantske forme pokuava ostvariti iv, premda poneto idealiziran ljudski lik, uklopljen u realistian prostor. U koloritu se jo dri bizantskih uzusa, no figure su mu znatno pokrenutije i voluminoznije. Ducciovo idealizirano i poetino slikarstvo zadrat e se u Sieni preko Simonea Martinija sve do Giovannija Sassete. - "Madonna Rucellai" (1285., Firenca, Uffizi - iz crkve Santa Maria Novella). - Krunjenje Bogorodice (oko 1287., vitraj, Siena, katedrala). Pretpostavlja se da su vitraji raeni prema Ducciovim kartonima. - Maesta (1308-11., Siena, Museo dell' Opera della Metropolitana, razne ploe u amerikim i britanskim muzejima - iz katedrale u Sieni). Uz sredinju sliku Bogorodice u slavi, prikazani su na postranim ploama i predeli prizori iz Marijina ivota i Kristova djetinjstva, a na pozadini na istim ploama u 34 polja prizori iz Kristova ivota, od Ulaska u Jeruzalem do Uzaaa. Prizori na stranjoj strani izrazito su slobodniji od onih na prednjoj koji jo iskazuju bizantsku ukoenost. Giotto di Bondone (1266/67. - 1337.)

- Roen je u Cole di Vespignano u Muggielu, eetrdesetak kilometara od Firence 1266. (ili 1267.) godine, u obitelji imunog zemljoradnika Bondonea. Krsno ime nije mu poznato (Biaggio, Ambroggio ?), jer je slavu stekao pod nadimkom (izvedenicom) Giotto. Podaci o njegovoj ranoj mladosti o naukovanju kod uvenog firentinskog slikara Cimabuea vie imaju karakter legende nego povijesnih podataka. Izgleda da je Giotto oko 1280. godine doao u Firencu i kao egrt stupio na naukovanje u vunarski ceh, no nakon nekog vremena prelazi u Cimabueovu radionicu. Nakon razdoblja kolovanja prvi veliki slikarski rad obavlja u Assisiu, u Crkvi Sv. Franje, centru franjevakog reda, gdje u razdoblju od 1290. do 1296. godine freskama s motivima iz ivota Sv. Franje ukraava unutranjost gornje bazilike. 1300. godine papa Bonifacije VIII zove ga u Rim, gdje je u Lateranskoj loi naslikao jedan suvremeni prizor (Papa Bonifacije VIII odreuje jubilarnu godinu). Naalost, kao i mnoga druga Giottova djela, ova velianstvena slika nije sauvana. Ugled koji je stekao svojim djelom u Assisiju donosi mu brojne nove narudbe, ponajvie za rad u franjevakim crkvama (Rimini, Ravenna, Padova). No, ni ovi se radovi nisu sauvali. Vrhunac Giottovog stvaralatva predstavlja oslikavanje unutranjosti kapele Santa Maria della Arena (Capella Scrovegni) u Padovi, koju je Giotto oslikao (oko 1302-1305. godine) prizorima iz ivota Bogorodice i Krista, scenom Posljednjeg suda, likovima Poroka i Vrlina, te ornamentalnom dekoracijom i zasebnim likovima u medaljonima. Ove freske svojom naprednom koncepcijom i snagom umjetnikog izraza bez dvojbe predstavljaju najznaajniji kompleks gotikog slikarstva uope. Iz kasnijeg razdoblja njegova rada djelomino su sauvane freske u firentinskoj Crkvi Santa Croce, u kapelama Bardi (prie o Sv. Franji) i Peruzzi (prizori iz ivota Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Ivana Evanelista), nastale izmeu 1320. i 1325. godine. - Raspelo (oko 1292., 578 x 406 cm, Firenca, Santa Maria Novella). - Freske (1290-96., Assisi, San Francesco). Dimenzije pojedinanih scena 270 x 230 cm. - Freske (1302-05., Padova, Capella Scrovegni). Dimenzije pojedinanih scena 200 x 185 cm. - Maesta (1306-10., 325 x 204 cm, Firenca, Uffizi). - Freske (1320/1325., Firenca, Santa Croce, Capella Bardi, Capella Peruzzi). Dimenzije pojedinanih scena 280 x 450 cm. - Bogorodica s Djetetom (1320-25., 86,4 x 63,5 cm, Washington, National Gallery). - Sv. Stjepan (1320-25., 84 x 54 cm, Firenca, Museo Horne). Dio poliptiha kojem je pripadala i Bogorodica iz Washingtona. Bernardo Daddi (oko 1290. - 1355.) - Firentinski slikar, u poetku pod utjecajem Giotta, kasnije se pribliava sienskim majstorima. - Bogorodica meu anelima (1347., Firenca, Or San Michele). - Freske (Firenca, Santa Croce, Capella Pulci-Berardi). Prikazi muka Sv. Lovre i Sv. Stjepana. Maso di Banco (prva pol. 14. st.) - Firentinski slikar, uenik i sljedbenik Giottov. - Freske (Firenca, Santa Croce, Capella Bardi). Prizori s temama o Sv. Silvestru i caru Konstantinu. - Krunjenje Bogorodice (Budimpeta, Muzej lijepih umjetnosti). - Bogorodica s Djetetom (Berlin, Dahlem Museum).

Taddeo Gaddi (? - 1366.) - Sin mozaiara Gadda di Zanobi. Najznaajniji uenik i sljedbenik Giottov, koji zadrava uiteljev nain, ali mu nedostaje njegova dramatska snaga. - Ciklus iz ivota Marijina (nakon 1318., freske, Firenca, Santa Croce, Capella Baroncelli). - Posljednja veera (freska, Firenca, Santa Croce, refektorij). - Triptih s Bogorodicom (1334., Berlin, Museum). - Prizori iz legende o Sv. Franji i ivota Marijina (Firenca, Accademia). - Bogorodica s Djetetom, anelima i svecima (1355., Firenca Uffizi). Agnolo Gaddi (? - 1396.) - Sin i uenik Taddeov, posljednji izravni sljedbenik Giottovog naina. - Povijest Svetog Kria (freska, Firenca, Santa Croce). - Krunjenje Bogorodice (London, National Gallery). Giottino (Tommaso di Stefano, oko 1300. - 1369.) - Firentinski slikar, sljedbenik Giottova naina. - Prizori iz ivota Kristova (freske, Firenca, Santa Maria Novella, kapela klaustra). - Piet (195 x 134 cm, Firenca, Uffizi). Simone Martini (oko 1284. - 1344.) - Uenik Duccia di Buoninsegna. Djeluje u Sieni, Napulju, Pisi, Orvietu, Assisiju i Avignonu. Jedan od utemeljitelja sienske slikarske kole. Premda jo pod utjecajem bizantskih tradicija, uspjeva spojiti rafiniranost "dvorskog stila" s preciznim realistikim crteom sjevernoeuropskog gotikog slikarstva i stvoriti djela njenih boja, mekih valovitih linija i profinjene lirinosti. Njegov boravak u Avignonu (1338-44) ostvario je znatan utjecaj na razvitak francuskog kasnogotikog slikarstva - "internacionalne gotike". - Maesta (1315., Siena, Palazzo Pubblico). - Poliptih (1320., Orvieto, Museo dell' Opera del Duomo). - Poliptih (1320., Pisa, Santa Caterina). - Konjiki lik kondotijera Guidoriccija da Fogliano (1328., freska, Siena, Palazzo Pubblico). Jedan od najranijih komemorativnih portreta u talijanskom slikarstvu. - Prizori iz ivota Sv. Martina (datacija nesigurna, freske, Assisi, donja crkva Sv. Franje). - Navjetenje (1333., 300 x 350 cm, Firenca, Uffizi). - Poliptih Stefaneschi (1338-44., dijelovi u Antwerpenu: Navjetenje, Raspee, Skidanje s kria, Parizu: Put na Golgotu i Berlinu: Piet). Lippo Memmi (14. st.) - Uenik svog oca Memma di Filippuccia, suradnik i roak Simonea Martinija. Djeluje izmeu 1317. i 1357. Slika brojne prikaze Bogorodice s Djetetom. Privrenost Simoneovu nainu tolika je da ponekad oteava atribuciju djela, no u odnosu na njega ipak iskazuje neto tvri crte i zagasitije boje. - Navjetenje (1333., Firenca, Uffizi). Zajedniki rad sa Simoneom Martini. - Maesta (San Gimignano, Palazzo del Podest). - Raspee (Rim, Vatikanski muzej). Pietro Lorenzetti (oko 1280. - 1348.?) - Predstavnik sienske slikarske kole. - Poliptih (1320., Pieve d'Arezzo). - Freske: Raspee, Skidanje s kria, ... (Assisi, donja crkva Sv. Franje). - Pala del Carmine, 1329, Siena, Pinacoteca Nazionale.

Ambrogio Lorenzetti (prva pol. 14. st.) - Pietrov mlai brat. Spominje se od 1317. do 1347. Na slikama iz rane faze oit je utjecaj Giotta i Duccia. - Madonna (1319., San Angelo in Vico l'Abate kraj Firence). - Alegorija dobre vladavine, Efekti dobre i loe vladavine na grad i na zemlju (freska, Siena Palazzo Pubblico). Jedan od najveih freskalnih ukrasa Trecenta. Razliiti prikazi rada na polju i na ulicama i trgovima grada, s grupama likova u prvom planu, te planovima koji vode u dubinu prostora, s pejzaem koji okruuju grad. - Prikazanje u hramu (1342., 257 x 168 cm, Firenca, Uffizi - iz katedrale u Sieni). Francesco Traini (14. st.) - Djeluje preteito u Pisi. od 1321. do 1365. Slijedi narativni stil brae Lorenzetti. Iskazuje karakteristinu sklonost prema realistinom detalju. - Pala Sv. Dominika (1344-45., Pisa, Museo Nazionale - iz crkve Santa Caterina). Giovanni da Milano (oko 1325. - nakon 1369.) - Djelovao 1350-69. u sjevernoj Italiji, Firenci i Rimu. Slikajui pod utjecajem Simonea Martinija i Ambroggia Lorenzettija, obogauje njihov idealistiki pristup slobodnijim slikanjem prostora, ivljim koloritom i naturalistikim tendencijama u modelaciji likova. - Martirij Sv. Katarine (oko 1354., Prato Pinacoteca Comunale) - Poliptih Svih Svetih. Predela (Firenca Uffizi). - Piet (1365., Firenca, Accademia). Tommaso da Modena (1325/26. - 1379.) - Sljedbenik idealistikog stila sienske kole i narativnog stila bolonjskih minijatura. S dvije slike izraene za Karla IV ostvario je i utjecaj na eko slikarstvo. U svojim djelima realizira izrazito realistian tretman biblijskih prizora. - Freske (1352., Treviso, San Niccol). Prikazao je 40 najvanijih linosti iz reda dominikanaca, s izrazitom individualizacijom fizionomija. Andrea Vanni (oko 1332. - oko 1413.) - Pripadnik sienske kole, sljedbenik brae Lorenzetti. Djelovao u Sieni, Napulju i na Siciliji. - Poliptih s Bogorodicom i svecima (1400., Siena San Stefano). Bartolo di Fredi (oko 1330. - 1410.) - Radi u rodnoj Sieni i San Gimignanu u kasnogotikoj maniri na tragu A. Lorenzettija. - Poklonstvo kraljeva (Siena, Accademia). - Krunjenje Bogorodice (Siena, Accademia). Taddeo di Bartolo (1362/63. - 1442.) - Jedan od posljednjih predstavnika idealistikog slikarstva sienske kole. Oituje utjecaje Simonea Martinija, Memmija, brae Lorenzetti, te Bartola di Fredi. Radi u Sieni, Genovi, San Gimignanu, Pisi, Perugi, Volterri. Veina radova mu je signirana i datirana. Njegov kasnogotiki izraz odupire se tada ve prisutnim strujanjima toskanske renesanse. - Posljednji sud (1395., freska, San Gimignano, zborna crkva). - Navjetenje (oko 1400., Siena, Pinacoteca Nazionale). Giovanni Sasseta (1392. - 1451.)

- Kasnogotiki slikar, radi pod utjecajem sienske kole (Simonea Martinija, brae Lorenzetti), te iskazuje odlike stila "internacionalne gotike". Slika "kao da Firenca nije udaljena 40 milja ve 40 milijuna milja, i kao da Masaccio, Donatello, Uccello i Castagno lee jo neroeni u majinoj utrobi" (Berenson). - Poklonstvo kraljeva ( Siena, kolekcija Chigi-Saracini). - Mistine zaruke Sv. Franje (1437/44., 88 x 52,5 cm, Chantilly, Mus e Cond). Gentile da Fabriano (oko 1370. - 1427.) - Djeluje u Veneciji, Rimu, Firenci, Sieni i Orvietu. U prvoj fazi jo pod utjecajem gotikih tradicija sienske kole, kasnije unosi u svoja djela elemente rane renesanse. - "Polittico di Valle Romita" (oko 1400., 280 x 250 cm, Firenca Uffizi). - Poliptih porodice Quaratesi (1425., krila u galeriji Uffizi / centralna ploa u Londonu - iz crkve San Niccol u Firenci). - Poklonstvo kraljeva (1423., 300 x 282 cm, Firenca Uffizi / predela u Louvru iz crkve Santa Trinit). Antonio Pisanello (1395. - 1455.) - Obrazovan u Veroni pod utjecajem Altichierova slikarstva, u Veneciji upoznaje djelo Gentilea da Fabriano, te usvaja njegov kasnogotiki stil. Od 1438. zaputa slikarstvo i poinje se baviti medaljarstvom u isto renesansnom stilu. - Bogorodica s Djetetom (oko 1420., 50 x 33 cm, Verona, Museo de Castelvecchio). - Navjetenje (1423-25., freska, Verona San Fermo). - Lionello d'Este (Bergamo, Accademia Carrara). Portret u profilu otra obrisa. Guariento di Arpo (? - 1368/70.) - Padovanski slikar koji prvi prihvaa Giottov nain, te ga suprostavlja jo uvijek snanom bizantizirajuen stilu Veneta. - Krunjenje Bogorodice (Venecija, Dudeva palaa). - Dijelovi slika iz Capelle della reggia Carrarese, Padova, Museo Civico. 36 Altichiero da Zevio (oko 1320. - 1385/90.) - Roen u Zeviu kod Verone. Osniva slikarske kole u Veroni. Smislom za slobodniji crte, ivlji kolorit i bogato modeliranje ostvario je znatan utjecaj na podruju sjeverne Italije. - Freske (1376-79., Padova, San Antonio, Capella di San Giacomo Maggiore; Oratorio di San Giorgio). - Raspee (nakon 1380., freska, Verona, Santa Anastasia, korska kapela). Giusto Menabuoi (1320/30. - 1393.) - Uglavnom radi u Padovi, pod utjecajem Givannija da Milano i Altichiera. - Triptih (1367., London National Gallery). - Freske (1376-78., Padova, krstionica katedrale). Oko 100 biblijskih scena. U nekima je vidljiv utjecaj Giottovih fresaka iz kapele Scrovegni, ali i jo uvijek jak utjecaj bizantskog slikarstva. Stefano da Zevio (Stefano di Giovanni da Verona, oko 1378. - nakon 1438.) - Djeluje u Veroni. U njegovim djelima dolazi do izraaja "internacionalna gotika" tzv. 'mekog stila' (klnske slikarske kole). Karakteriziraju ga produhovljeni idealizirani likovi, te istoa linije i kolorita. - Poklonstvo kraljeva (1435., 72 x 48 cm, Milano, Brera). Potpis: STEFANUS PINXIT. - Skidanje s kria (Verona, San Fermo).

- Bogorodica u ruinjaku (129 x 95 cm, Verona, Museo di Castelvecchio). Paolo Veneziano (? - 1358/62.) - Najznaajnija linost venecijanskog slikarstva u 14. stoljeu. Spominje se izmeu 1333. i 1358. Djelovao u Veneciji, Vicenzi, Istri i Dalmaciji. Izrazom znatno vezan uz bizantsku tradiciju, od koje se odvaja ivou likova i prizora, te profinjenom psihologizacijom i modelacijom. - Bogorodica s Djetetom (oko 1325., 142 x 90 cm, Venecija, Accademia). - Smrt Bogorodice (1333., Vicenza, Museo Civico). - Poliptih (oko 1350., 167 x 285 cm, Venecija, Accademia). - Krunjenje Bogorodice (1358., New York, The Frick Collection). Lorenzo Veneziano (14. st.) - Dokumentirana djelatnost 1356. i 1372. Sljedbenik Paola Veneziana, no ljupkijeg i rafiniranijeg stila, obiljeenog lirizmom figura, naturalistikim shvaanjem crtea i tenjom ka izrazitijoj plastinosti figura. U tehnikom pogledu dovodi slikarstvo oltarnih pala do najvie razine. - "Poliptih Lion" (1357/59., 258 x 432 cm, Venecija, Accademia). Poliptih, naruen od lana mletakog senata Domenica Liona, kotao je 300 dukata. - Zaruke Sv. Katarine (1359., 95 x 58 cm, Venecija, Accademia). - Navjetenje i etiri sveca (1371., Venecija, Accademia). Catarino (druga pol. 14. st.) - Venecijanski slikar, sljedbenik naina Paola i Lorenza Veneziana, pribliava se shvaanjima "internacionalne gotike". - Krunjenje Bogorodice (1375., 89 x 58 cm, Venecija, Accademia). Jacobello di Bonomo (druga pol. 14. st.) - Pripadnik postpaolovskog venecijanskog kruga. Jacobello Alberegno (druga pol. 14. st.) - U okviru postpaolovskog venecijanskog slikarstva ostvaruje individualniji opus izrazite profinjenosti. - Vizija Sv. Ivana Evanelista (95 x 61 cm, Venecija, Accademia). - etva Svijeta (45 x 33 cm, Venecija Accademia). Nicol di Pietro (Nicolaus Paradixi, 14/15. st.) - Posljednji veliki slikar paolovskog kruga, profinjenog crtea i kolorizma, koji nastavlja tendenciju naputanja bizantskih crta te ispoljava odlike slikarstva "internacionalne gotike". - "Madonna Belgarzone" (1394., 107 x 65 cm, Venecija Accademia - iz crkve Sv. Dominika u Zadru). - Krunjenje Bogorodice (1395/1400., 101 x 54 cm, Milano, Brera). - Raspelo (1404., 212 x 140 cm, Bologna, Pinacoteca Nazionale - iz upne crkve u Verucchiju). Jacobello del Fiore (? - 1439.) - Jedan od posljednjih predstavnika srednjovjekovnih idealistikih tendencija u venecijanskom slikarstvu. U poetku pod utjecajem venecijanskog slikarstva konca 14. stoljea, kasnije dolazi pod utjecaj Gentilea da Fabriano i stila "internacionalne gotike". -Poliptih (poetak 15. st., Teramo, crkva Sant'Agostino). - Legenda o Sv. Luciji (oko 1410., Fermo, Pinacoteca). Osam ploa (70 x 52 cm) s prizorima iz svetiina ivota: Sv. Lucija moli na grobu Sv. Agate, Sv. Lucija pomae siromasima, Suenje Sv. Luciji, Sv. Lucija na lomai, Volovi ne

uspjevaju odvui Sv. Luciju u bludilite, Sv. Luciju ubijaju bodeom, Sv. Lucija prima hostiju, Sahrana Sv. Lucije. - Madonna della Misericordia (oko 1415., 86 x 113 cm, Venecija Accademia). - Krunjenje Bogorodice (oko 1438., 283 x 303 cm, Venecija, Accademia). Zanino di Pietro (po. 15. st.) - Jo uvijek pomalo zagonetna linost problematinih atribucija. Jedino potpisano djelo, triptih iz Rietija, otkriva ga kao karakteristinog pripadnika "internacionalne gotike". - Raspee (poetak 15. st., 96 x 86 cm, Rieti, Pinacoteca). Sredinji dio triptiha. Michele Giambono (oko 1400. - nakon 1462.) - Mletaki slikar i mozaiar. Razvija se pod utjecajem Gentilea da Fabriano i Pisanella, te na slian nain, makar neto ovisniji o lokalnoj slikarskoj tradiciji, spaja kasnogotike i ranorenesansne slikarske forme. - Mozaici (1430., Venecija, kapela Mascoli uz crkva Sv. Marka). Prizori iz ivota Bogorodice. - Sv. Krevan (oko 1440., Venecija, San Trovaso). - Krunjenje Bogorodice (1448., 229 x 176 cm, Venecija, Accademia). - Poliptih Sv. Jakova (oko 1450., 109 x 162 cm, Venecija, Accademia).

Minijature:
Djela anonimnih majstora: - Antifonari (Padova, Archivio della Curia vescovile). Benedetto da Como - asoslov Blanche Savojske. Sliniji je francuskim nego talijanskim tradicijama. Giovanni de Grassi (? - 1398.) - Graditelj, kipar, slikar i minijaturist. - asoslov Giangaleazza Visconti (oko 1380., Firenca, Biblioteca Nazionale).

Michelino da Besozzo (14/15. st.) - Slikar, iluminator i majstor vitraja. Radi u Paviji, Veneciji, Sieni i Milanu. Pripadnik stila "internacionalne gotike", ispoljava naglaenu linearnost i sklonost paljivoj obradi detalja. - Mistino vjenanje Sv. Katarine (Siena, Pinacoteca). - Pogrebni govor za Giangaleazza Viscontija (1403. Pariz, Bibliothque Nationale)

I: SLIKARSTVO U OSTALIM ZEMLJAMA FRANCUSKA


- Francusko gotiko slikarstvo nema ni izbliza onakvo vodee mjesto kao arhitektura i skulptura. I zidno slikarstvo i slikarstvo na drvu stoji pod snanim utjecajem talijanskog slikarstva, osobito na jugu (boravak Simonea Martinija na papinskom dvoru u Avignonu). Znatno vie samosvojnosti i originalnosti ispoljavaju francuski majstori vitraja i tapiserija, dok minijatura postaje vodea slikarska tehnika.

Minijature:

- U proizvodni iluminiranih rukopisa prednjai radionica kraljevskog dvora u Parizu, te skriptoriji u Reimsu i Champagni. Poznato je da je Louis IX (Sv. Louis) utemeljio knjinicu rukopisa i naruio brojne radove. Djela anonimnih majstora: - Psaltir Sv. Louisa (1252-70., Paris, Bibliothque Nationale). Luksuzna knjiga sa 78 minijatura na punoj stranici, koje prikazuju scene iz starog zavjeta. Svaka je definirana kao polje s figurama uokvireno arhitektonskim elementima (rayonnant stila), te ornamentalnom bordurom. - Psaltir Izabele Francuske (1252-70., Cambridge). - Evanelistar Sainte-Chapelle (1252-70., Paris, Bibliothque Nationale). - asoslov vojvode od Berryja (1380-90., Paris, Bibliothque Nationale). - Livre de la Chaise (poetak 15. st., Pariz, Bibliothque Nationale). Majstor Honor (umro prije 1318.) - Spominje se da je radio u Parizu 1288-96. - Njegove minijature i dalje iskazuju lakou i eleganciju kao i one iz vremena Sv. Louisa, no arhitektonski motivi igraju znatno manju ulogu, a tehnika modeliranja likova je znatno naprednija, moda pod utjecajem talijanskog slikarstva. Ilustrirao je nekoliko knjiga za burgundskog vojvodu Filipa Lijepog. - 38 minijatura u juridikom djelu F. Gratianusa (prizori iz sudskog ivota). - Brevijar Filipa Lijepog (1296., Paris, Bibliothque Nationale). Jean Pucelle (spominje se od 1319. do 1327.) - Upravlja radionicom u kojoj su mu suradnici Jaquet Maci, Anciau de Cens i Jean Chavrier). Radi za burgundskog vojvodu Filipa Lijepog. Radovi mu pokazuju odreenu slinost onima majstora Honora, no jo izrazitije oituje talijanske utjecaje u oslobaanju od plone stilizacije, te sve vie razvija drolerije na marginama. Njegova inovacija u minijaturi je i grisaille (monokromno slikarstvo), vjerojatno preuzeto od Giotta. - Brevijar Belleville (1343., Paris, Bibliothque Nationale). - asoslov (New York, Metropoliten Museum of Art). Zabo iz Firence - Talijanski minijaturist. Djelovao je u Parizu poetkom 15. st. - Pariki asoslov - Navjetenje (1405-10.). Paul, Jean i Hermann Limburg (prva pol. 15. st.) - Nizozemski iluminatori. 1402. Jean (Hennequin) i Paul (Pol) stupaju u slubu burgundskih vojvoda u Dijonu. Od 1405. sva trojica rade za vojvodu Jeana de Berry. - asoslov vojvode od Berryja (1406-14., 13,5 x 15,5 cm, Chantilly, Muse Cond). Rukopis je ukraen s 86 inicijala, 39 velikih i 24 male kompozicije (biblijske teme, kalendar, prizori iz dvorskog ivota). Pokazuje utjecaje talijanskog trecentistikog slikarstva. Jean Fouquet (oko 1420. - 1477/81.) - Slikar i iluminator. Glavna linost francuskog slikarstva 15. stoljea. Razvio se pod utjecajem brae Limburg, a sredinom 15. stoljea boravi u Italiji, gdje usvaja elemente renesansnog izraza. - asoslov Etiennea Chevaliera - Muenje Sv. Apolonije (1452-60., 16,5 x 12 cm, Chantilly, Muse Cond). 40 minijatura.

Vitraj:
- Prvi sauvani primjerci vitraja sauvani in situ potjeu iz 12. stoljea, kada je sredite kole za izradu vitraila postala opatijska crkva St-Denis, iz koje se irio utjecaj na ostala

mjesta (Chartres, Poitiers, Angers). Kasnije, znaajan centar postaje Pariz (SteChapelle), koji svoje utjecaje iri sve do Engleske i Njemake. Chartres (katedrala) - Najcjelovitije sauvan kompleks gotikog slikarstva na staklu. 125 prozora i 9 rozeta ukraeno je vitrajima tijekom 12. i 13. st. - Ulazak u Jeruzalem (oko 1150., zapadno proelje). - Bogorodica s Djetetom - "Prozor Plave Bogorodice" (oko 1150., deambulatorij). - Parabola o dobrom Samaritancu / Adam i Eva (oko 1210., juni brod). - Starozavjetni proroci nose evaneliste (oko 1225., juni krak transepta). Auxerre (katedrala) Le Mans (katedrala) Angers (katedrala) Pariz (katedrala Notre-Dame) - Rozeta (nakon 1250., promjer 13 m, sjeverni krak transepta). Bogorodica na prijestolju, okruena starozavjetnim linostima. Pariz (Sainte-Chapelle) - Sve stijenke graevine prekrivene su vitrajima (preko tisuu scena) s prizorima iz Starog zavjeta (Geneza, Izlazak, Brojevi, Suci ...), ivota Sv. Ivana Evanelista, ivota Sv. Ivana Krstitelja, Djetinjstva i Muke Kristove, te Jiajeva stabla i Povijesti relikvija. Najvei dio je originalan gotiki (nastao nakon 1240.), dok je dio koji je uniten (1803.) kasnije rekonstruiran. Strasbourg (katedrala) Bourges (katedrala) - Grb vojvode od Berryja (15. st.).

Freske:
Avignon (papinska palaa) - Prizor iz lova (1343.). Albi (katedrala) - Posljednji sud Pariz (samostan minorita) - Mrtvaki ples (prva etvrtina 15. st.). Lachaise-Dieu (opatijska crkva) - Mrtvaki ples - Danse macabre (sredina 15. st.). Kao slikarska tema pojavljuje se poetkom 15. st. Najstariji primjer bio je onaj na parikom groblju 'Innocent' (iz 1424., uniten u18. st.).

Slikarstvo na drvu:
- Razvija se u 15. stoljeu u kolama u Toursu, Amiensu i u Provansi. Anonimni majstori: - Portret Ivana Dobrog (prije 1364., 60 x 44 cm, Paris, Louvre). Jedina slika na dasci parike kole. Predstavlja ekvivalent ostvarenjima prake kole. - 'Parament de Narbonne' (prije 1377., Paris, Louvre). Antependij oslikan 'grisaille' tehnikom. Na centralnom je polju prikaz Raspea. - 'Piet iz Avignona' (sredina 15. st., uljena tempera na drvu, 162 x 218 cm, Paris, Louvre). Melkior Broederlam (spominje se 1381. - 1409.) - Djeluje na dvoru flandrijskih grofova i burgundskih vojvoda. Glavno mu je djelo trokrilni oltar za kartuzijanski samostan Champmol kod Dijona. - Bijeg u Egipat (1392., 167 x 130 cm, Dijon, Muzej - iz samostana u Champmolu).

Engeurrand Charonton (oko 1410. - 1466.) - Jedan od majstora avignonske slikarske kole. Djelovao u junoj Francuskoj. Sljedbenik tradicija sienskog slikarstva (starijeg itavo stoljee). Neki autori pripisuju mu 'Pietu iz Avignona'. - Pakao (sredina 15. st., Avignon, Oltar Marijina Krunjenja u Villneuve-lesAvignon).

Tapiserije:
- Gotike tapiserije (14/15. st.) uglavnom su djela anonimnih majstora. Jednostavnou kompozicija i sklonou ka dekorativnom uglavnom odaju utjecaje minijatura. Teme su u poetku preteno religiozne, da bi se kasnije sve ee javljali i profani motivi (vezani uz knjievnost, viteki ivot, svakodnevne djelatnosti ...). Tkane su debljim vunenim nitima, u ogranienoj skali istih i njenih boja (modre, ute, crvene). Angers (katedrala) - Ciklus od 69 tapiserija s motivima Apokalipse (oko 1375-81.). Izradio ih je pariki majstor Nicolas Bataille, po crteima dvorskog slikara vojvode Louisa od Anjoua Jeana de Brugge. Pariz (Muse Cluny) - Ciklus tapiserija "Dama s jednorogom" (15. st., 310 x 330 cm). est tapiserija iz dvorca Bousac.

ENGLESKA
- Englesko se gotiko slikarstvo razvilo pod snanim utjecajem francuskog (minijatura, vitraj), da bi tijekom prve polovine 14. stoljea razvilo donekle samostalan izraz (skriptoriji u Peterboroughu i Elyju), te konano, u doba "internacionalne gotike" (1350. -1425.) ponovo potpalo pod utjecaje s kontinenta.

Minijature:
Djela anonimnih majstora: - Westminsterski psaltir (oko 1200., London, British Museum). - Psaltir Blanche iz Kastilje (oko 1235., Paris, Bibliothque d'Arsenal). - Douce Apocalypse (oko 1270., Oxford, Bodleian Library). Na tragu rukopisa iz doba Sv. Louisa. Vjerojatno prethodi radovima majstora Honora, a stilski je negdje na razmeu. - Alfonsov psaltir (oko 1284., London, British Museum). Izaen za Alfonsa, unuka Henrika III. Raen u dvije faze, od kojih ranija i kvalitetnija odaje francuski utjecaj. - 'Peterbourgh Psalter' (poetak 14. st., Bruxelles, Bibliothque Royale). Iskazuje sklonost raskono ukraenim bordurama, na kojima se, unutar florealnog ornamenta, izmjenjuju biblijski motivi i groteske. - 'Queen Mary Psalter' (oko 1310., London, British Museum). Izrazito kvalitetno djelo s brojnim slikanim stranama, slikama umetnutim u tekst i sitnim crteima na dnu stranica. Kod svih crte odnosi prevagu nad bojom. - 'St. Omer Psalter' (oko 1330., London, British Museum). Motiv Jiajeva stabla. - 'Gorleston Psalter' (oko 1330., London. British Museum). Iskazuje dosta slinosti s talijanskim slikarstvom (Duccio, Simone Martini). William de Brailes (aktivan 1240. - 1260.). - Potpisao se na tri iluminirana rukopisa, a na jednom naslikao sebe kao klerika. Matthew Paris (? - 1259.)

- Bavio se kartografijom i graviranjem u zlatu. Sastavio povijest opatije St. Albans u kojoj je kao redovnik vodio skriptorij. - "Historia Anglorum" (oko 1250., London, British Museum). Potpis i autoportret majstora ispod slike Bogorodice.

Slike na dasci:
London (Westminster Abbey) - Retabl (posljednja etvrtina 13. st.). Jedinstveni primjerak u okviru francuskog i engleskog slikarstva. Moda rad kraljevog slikara Waltera iz Durhama. - Portret Richarda II (oko 1395.). Stilski je slian portretima Karla IV (ijom je keri Richard bio oenjen). London (National Gallery) - "Wilton Diptych" (1395-99., dimenzije svakog krila 37 x 53 cm). Na desnom je krilu naslikana Bogorodica s Djetetom okruena anelima, a na lijevom kralj Richard II koji klei u pratnji triju svetaca ( Sv. Ivan Krstitelj, Sv. Edmund i Sv. Edward). Jedna od najljepih slika "internacionalne gotike".

Freske:
London (Westminster Abbey) - Ostaci fresaka u junom transeptu (konac 13. st.). Srodni su minijaturama iz 'Douce Apocalypse'. - Fragmenti fresaka (glave anela) u kapeli (oko 1370.).

Vitrail:
Canterbury (katedrala) - 12/13. st. London (Westminster abbey) - 12/13. st. Wells (katedrala) - 14. st.

NJEMAKA
- Prvo razdoblje razvoja gotikog slikarstva u Njemakoj traje od 1250. do 1400. godine. Oznaava ga postepeno naputanje lomljenog stila draperija ("cik-cak stil"), te prelazak na meke i elegantnije forme. Tijekom 14. stoljea dominantno mjesto zauzima kola u Klnu. Tijekom 15. st. i u Njemakom slikarstvu prevladava stil "internacionalne gotike", no osjeaju se utjecaji nizozemskog realizma, te konano i renesansne tendencije.

Minijature:
- Do 1330. pariki je stil utjecao i na njemako slikarstvo, koje naputa "cik-cak stil", pa rukopisi nastali u podruju oko Klna poinju pokazivati slinost s francuskim. Djela anonimnih majstora: - Minhenski psaltir (oko 1200.). Proizveden u Engleskoj. Ima 80 ilustracija na punoj strani (djela nekolicine umjetnika). - asoslov (Nuremberg, Stadtbibliothek). Predstavlja prauzor za sline radove tijekom 14. i 15. stoljea. Vjerojatno je nastao u Parizu za naruitelje iz Engleske.

Slike na dasci:
- Za razliku od Francuske i Engleske, u Njemakoj je sauvan znatan broj slika na dasci. Djela anonimnih majstora:

- Oltarna pala iz Soesta (1230-40., tempera na drvu, 71 x 120 cm, Berlin, Gemldgalerie - iz Soesta). - Oslikani strop u crkvi Sv. Mihaela u Hildeshaimu - Jiajevo stablo (123040.). - Diptih iz Klna (oko 1325-50., Kln, crkva Sv. Jurja). Koristi neka perspektivna rjeenja talijanskog slikarstva., no stil je vrlo blizak majstoru Honoru. - "Rajski vrti" (oko 1410., 26,3 x 33,4 cm, Frankfurt, Kunstinstitut). Majstor iz gornjorajnskog podruja, pripadnik "mekog stila". Bertram von Minden (oko 1345. - 1415.) - Na izvjestan nain kombinira elemente "internacionalne gotike" s utjecajima vrih giottovskih tradicija, pribliavajui se pukom duhu i shvaanju. - Geneza -etvrti dan (1379., tempera na drvu, 84 x 56,5 cm, Hamburg, Kunsthalle - iz crkve Sv. Petra). Stefan Lochner (oko 1410. - 1451.) - Djelujui pod utjecajem brae Limburg i Jana van Eycka, ostvaruje djela istanane lirinosti, jo vezana uz duh "internacionalne gotike". - Bogorodica u ruinjaku (prva pol. 15. st., 50,5 x 40 cm, Kln, WallrafRichartz Museum). Konrad Witz (oko 1400. - oko 1445.) - Njemaki slikar koji je djelovao u vicarskoj. Kasnogotiki idealizam njemakog slikarstva obogauje realistinim shvaanjem srodnim burgundskoj slikarskoj koli i krugu brae van Eyck, ali i talijanskim majstorima rane renesanse. - Navjetenje (1440-45., 156,5 x 120,1 cm, uljena tempera na drvu, Nrnberg, Nationalmuseum). - Petrov udesni ribolov (1444., uljena tempera na drvu, 132 x 154 cm, eneva, Umjetniki i historijski muzej).

Vitrail:
- Uglavnom se razvija na tragu francuskih uzora. Bamberg (katedrala) Regensburg (katedrala)

Grafika:
Djela anonimnih majstora: - Sv. Kristofor (oko 1440., drvorez, 28,3 x 20,1 cm ). Junonjemaki rad. - 'Biblia pauperum' (druga pol. 15. st.). Martin Schongauer (oko 1435. - 1491.) - Slikar i bakrorezac. Na formiranje njegova likovna izraza snano je utjecao nizozemski realizam (van der Weyden). Stvara djela s obiljejima kasne gotike, no s izrazitom dozom realistinosti u prikazivanju. Sauvano je oko 150 bakroreza, preteito sakralne tematike. - Bogorodica s Djetetom (bakrorez, 16,5 x 12 cm). - Iskuenje Sv. Antuna (bakrorez). - Krist na kriu (bakrorez).

EKA
- U doba Karla IV (1346. - 1378.) Prag postaje jednim od najznaajnijih centara europske umjetnosti. eko slikarstvo isprva je pod snanim utjecajem talijanskog (sienske kole), a zatim i francuskog (parikog dvorskog kruga). Znaajna slikarska djela eke

kole ostvarena su posebno u iluminiranim rukopisima iz vremena "internacionalne gotike".

Slike na dasci:
Tommaso da Modena - Oltarska pala (Prag, Narodna galerija - iz kapele Sv. Kria u Karluvu Tynu). Theodorich iz Praga - Zidovi kapele Sv. Kria u Karluvu Tynu nisu prekriveni freskama, ve slikama na dasci, radovima majstora Theodorica. Mogue izvore njegova slikarstva moda treba traiti u Parizu, no nepostojanje djela monumentalnog slikarstva (veeg od minijatura) oteava usporedbu. - Sv. Jeronim (1359., Prag, Narodna galerija - iz kapele Sv. Kria u Karluvu Tynu). 'Majstor oltara u Wittingau' - Dijelovi oltara iz Wittingaua (Trebona), nastali oko 1380., iskazuju odlike slikarstva koje se ve moe nazvati 'ekim stilom'. - Kristovo Uskrsnue (oko 1380., tempera na drvu presvuenu platnom, 132 x 92 cm, Prag, Narodna galerija). Anonimni majstori: - 'Glatz (Kladska) Madona' (1350.). Naslikana za prakog nadbiskupa Ernesta von Pardubic. - Madona iz Rudnica (oko 1395., 90 x 68 cm, Prag, Narodna galerija). - Bogorodica s Djetetom (oko 1400., Prag, Narodna galerija - iz Jindrichova Hradeca). Tipino djelo "internacionalne gotike".

Minijatura:
- eka je minijatura 14. stoljea pod snanim utjecajem francuske minijature, ali i suvremenog slikarstva na dasci (obiljeenog talijanskim utjecajem). Anonimni majstori: - 'Liber Vaticanus' (prije 1364.). Izraen za Karlovog kancelara Johanna von Neumarkt. Pokazuje srodnost sa 'Glatz Madonom', te jak utjecaj talijanskog slikarstva. - Ptolomej. Quadripartitus oko 1400., 41 x 30,5 cm, Be, National Bibliothek). Primjer "lijepog stila", koji se razvio na dvoru Karlova sina Vjenceslava.

AUSTRIJA
- Slikarstvo se razvija od otro lomljenog ("cik-cak") stila u drugoj polovini 13. stoljea, preko stila stroge gotike i talijanskih utjecaja u 14. stoljeu, do dvorskog mekanog stila (oko 1400.) ostvarenog pod ekim utjecajima, realistikog stila oko sredine 15. stoljea, te konano razigranog stila kasne gotike koji iskazuje linearnost grafikih predloaka u slikarstvu. - Slikari: Konrad Laib (15. st.) , Hans von Tbingen (oko 1400. - 1462.). Djela: Gurk (katedrala) - Freske u zapadnoj empori. "Lomljeni stil" (druga pol. 13. st.). - Freske u predvorju. Giotteskni stil (1339-43.). Klosterneuburg (opatijska crkva) - Slike na poleini " Klosternenburg Altar" (ambon preraen u dio oltara, 1181.) iz 1324-29. Iskazuje talijanske utjecaje. Be (katedrala) - Portret Rudolfa IV (1365.).

- Bogorodica s Djetetom i donatorom (oko 1390., freska, iz predvorja - danas u Kunsthistorisches Museumu). Rad talijanskog majstora. - Oltarna pala iz Bekog Novog Mesta (1447.). 24 slikana polja sa po tri svetaka lika.

SLOVENIJA
- Vrlo je izrazita prevlast fresko slikarstva nad slikarstvom na dasci. - U razvoju slovenskog slikarstva odraavaju se sve faze gotikog slikarstva karakteristinog za srednju Europu, poevi od kasnoromanikog stila zupasto lomljenih nabora ("cikcak stila") konca 13. st., te iz njega razvijenog linearno crtakog naina poetka 14. st., preko postgiottovske faze sredine 14. st. i mekog stila s poetka 15. st., do idealistikog naina sredine 15. st. i gotikog realizma s kraja 15. st.

Slikari:
Johannes (Janez) Aquila (posljednja treina 14. st.) - Apostoli (1392., freske, Martjanci kod Murske Sobote, crkva Sv. Martina). Janez Ljubljanski (sredina 15. st.) - Sv. Nikola spaava trojicu nedunih osuenih na smrt (1443., freska, Visoko kod Kureka, crkva Sv. Nikole). Bolfgang (sredina 15. st.) - Roenje Kristovo, (1453., freska, Crnogrob, crkva Majke Boje). Ivan iz Kastva (kraj 15. st.) - Freske (1490., Hrastovlje kod Kopra, crkva Sv. Trojstva). Jernej iz Loke (prva pol. 16. st.) - Pasija (poetak 16. st., freske, crkva Sv. Petra kod Begunja).

PANJOLSKA
- U poetku pod utjecajem talijanskog slikarstva, panjolska vremenom prihvaa elemente "internacionalne gotike" koji dolaze iz Francuske, da bi se konano priklonila flandrijskom slikarstvu.

Zidno slikarstvo:
Ferrer Bassa iz Barcelone (oko 1290. - 1348.) - Freske (1346., kapela franjevakog samostana San Muguel de Pedralbas, kod Barcelone). Izrazito su sline talijanskim slikarskim djelima toga doba, mjeavina giottovskih i sienskih oblika.

Slike na drvu:
Luis Borrass (1366. - 1424.) - Odaje inspiracije talijanskim slikarstvom sienske kole, te fracuskoflamanske utjecaje. - Retabl (560 x 418 cm, Vich, Muzej - iz samostana klarisa). - 'Retablo de Todos los Santos' (San Cugat del Valls kod Barcelone).

BELGIJA I NIZOZEMSKA
- Razdoblje najveeg procvata umjetnosti na podruju Flandrije (juna Nizozemska, Belgija, Luksemburg, dio sjeverne Francuske), kada je postala jedna od vodeih sredina europske umjetnosti, oznaavamo pojmom "flamanska umjetnost". Prvo, zlatno razdoblje flamanske umjetnosti obiljeavaju umjetnici koji stoje na razmeu srednjeg vijeka i renesanse: Jan van Eyck, Robert Champin (Ma tre de Flmalle), Rogier van der Weyden, Hugo van der Goes, Hans Memling, te Hieronymus Bosch. Jan van Eyck (oko 1390. - 1441.) - Vodea umjetnika linost sjeverozapadne Europe, slikar koji prevladava srednjovjekovne likovne sheme i uspostavlja nov izraz, kao svojevrstan pandan firentinskoj renesansi. Upotrebljava uljenu boju, kojom realizira bogat kolorit i fine prijelaze tonova. - "Gentski oltar" (dovren 1432., uljena tempera na drvu, 343 x 441 cm, Gent, katedrala Sv. Bavona). Veliki rasklopni oltar-poliptih sa 20 ploa. Na centralnom polju je prikaz Klanjanja mistinom Janjetu, iznad njega Krist izmeu Marije i Ivana, a na krilima Aneli pjevai i svirai, te Adam i Eva. Na vanjskim su stranama likovi donatora Jodocusa Vydta i njegove ene, Navjetenje, Sv. Ivan Evanelist i Sv. Ivan Krstitelj. - Giovanni Arnolfini sa enom (1434., 59,7 x 81,8 cm, London, National Gallery). - "Madona kancelara Rolina" (1436., 66 x 62 cm, Pariz, Louvre - iz katedrale u Autunu). Robert Campin (Matre de Flmalle) (oko 1375. - 1444.) - Nazvan po glavnom djelu, trima oltarskim slikama (Bogorodica, Sv. Veronika, Sv. Trojstvo) iz opatije Flmalle kod Ligea, tek unovije vrijeme identificiran sa slikarom Robertom Champinom. Djelovao u Li geu, Tournaiu i na sjeveru Francuske. Uz brau van Eyck osniva nizozemske slikarske kole. - Sv. Veronika (Frankfurt, Kunstinstitut). - Sv. Barbara (101 x 47 cm, uljena tempera na drvu, Madrid, Prado). Rogier van der Weyden (oko 1400. - 1464.) - Slikarski srodan Robertu Champinu. Jedan od najznaajnijih slikara kasne gotike, s profinjenim smislom za psihologizaciju likova. - Portret ene (prva pol. 15. st., uljena tempera na drvu, 36,5 x 27 cm, London, National Gallery). - Posljednji sud (1446-48., srednja slika s oltara bolnice u Beauneu u Burgundiji). - Portret Francesca d'Este (New York, Metropolitan Museum). Hugo van der Goes (1435/40. - 1481/82.) - U svom djelu spaja realizam van Eycka s dramatskom emocionalnou van der Weydena. - Poklonstvo pastira (1475-76., 205 x 300 cm, Firenca Uffizi). Dio trokrilne slike, nazvane po naruitelju, firentinskom trgovcu Tommasu Portinari 'Oltar Portinari'.

Hans Memling (oko 1433. - 1494.) - Uenik Rogiera van der Weydena. Spaja talijanska renesansna shvaanja sa sjevernjakim emocionalno-dramatskim iskazima. - Triptih, London, National Gallery, oko 1475. Hieronymus Bosch (oko 1450. - 1516.) - Boschov likovni izraz proizaao je iz realistikih tradicija nizozemske slikarske kole, no osebujan individualni stil ini ga u biti jedinstvenom pojavom, koju tek uvjetno veemo uz duh okasnjelog srednjovjekovlja. - Raj (Madrid, Prado). - Pakao (Madrid, Prado).

Potrebbero piacerti anche