Realizam (iz lat. jezika res stvar, realis stvaran, predmetan) - pravac u knjievnosti koji je trajao od 1830. 1870.

70. - javlja se u Francuskoj, Engleskoj, Rusiji - pisci se okredu stvarnosti, promatraju, analiziraju, opisuju, kritiziraju NAELO KRITINOSTI: -pisci kritiziraju drutvo i negativne drutvene pojave NAELO OBJEKTIVNOSTI: -objektivno opisuju stvarnost oko sebe NAELO TIPINOSTI: -likovi su tipini predstavnici svoje klase -pisci opisuju sve drutvene slojeve i prostore KNJIEVNE METODE -opisivanje (eksterijer, interijer, lik), pripovijedanje, dijalog, unutarnji monolog (Dostojevski)

Postupci pisaca realizma: -opis prostora, eksterijera, interijera detaljno -vanjski opis lika -porijeklo lika -socijalni status lika -psiholoka karakterizacija lika Predstavnici realizma u Rusiji: -Rani realizam Gogolj (Kabanica, Revizor, Mrtve Due) -Razvijeni realizam TURGENJEV (Lovevi zapisi) -Visoki realizam Tolstoj (Ana Karenjina, Rat i Mir) Dostojevski (Zloin i kazna, Idijot) izjavio da smo svi izali ispod Gogoljeve kabanice

Fjodor Mihajlovi Dostojevski

-analizira politike i socijalne probleme tog doba i istrauje vjena filozofska i moralna pitanja -Zapisi iz podzemlja (1864.; Zapiski iz podpolja) filozofsko djelo koje istrauje pitanja kao to je slobodna volja -Zloin i kazna (1866.; Prestuplenie i nakazanie) govori o mladom studentu Raskoljnikovu koji iskuava svoju slobodu tako da poini ubojstvo -psiholoki, drutveni, kriminalistiki roman -psiholoki jer opisuje psihika stanja lika, uvodi unutarnji monolog -kriminalistiki jer ima sve osobine krimi-romana: a) zloin, b) ubojica, c) istraitelj. Razlika je samo u tome to ovdje na poetku znamo tko je ubojica. -drutveni jer opisuje i kritizira drutvene probleme Carske Rusije. -mjesto radnje: Petrograd, 19. st. (radnja traje 9 dana) -Idiot (1868. - 1869.) bavi se princem Mikinom, koji je modeliran prema Isusu, ija dobrota i nevinost donose samo nevolje -Bjesovi (1871. - 1872.; Besij) kritizira liberale i radikale koji ele izgraditi bezboni svijet bez ikakvih moralnih principa -njegov zadnji i najdui roman Brada Karamazovi (1879. - 1880.; Bratja Karamazovy) zbraja i proiruje probleme kojima se bavio u svojim ranijim djelima, brada se do kraja romana pomiruju i prihvadaju vlastitu odgovornost za nepravdu u svijetu

Lav Nikolajevi Tolstoj

-romanopisac, te veliki socijalni i politiki mislilac i veliki moralist - svojim djelima kao i u svom ivotu Tolstoj je pokuavao otkriti smisao egzistencije -Djetinjstvo (1852.; Detstvo) psiholoka analiza likova i moralna ocjena njihovog ponaanja -te trendove nastavio je i u djelima kao to su Sevastopoljske pripovijetke (1855. 1856.; Sevastopolskje rasskazij) i Kozaci (1863.; Kazaki). -Rat i mir (1865. - 1869.; Vojna i mir) je i obiteljski i povijesni roman, a ta dva dijela su povezana potragom za smislom -radnja se zbiva u periodu od 15 godina, a mjesta radnje seu od radnih soba u Moskvi i Sankt Petersburgu, pa do imanja i bojinica po cijeloj Rusiji. Ana Karenjina -realistini drutveni i ljubavni roman -roman o braku, obitelji i obiteljskim odnosima -mjesto radnje: Petrograd -tema: Tragina ljubav Ane Karenjine i drutveno-ekonomski problemi u Rusiji Moto: Osveta je moja, ja du je vratiti Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, a svaka nesretna obitelj, nesretna je na svoj nain. -povezane su dvije fabule koje se izmjenjuju:

1. Ljubavna pria Ane i Vronskog 2. Ljubavna pria Kiti I Levina -tema braka iscrpljuje se pievom analizom triju likova: 1. Ane i Karenjina 2. Doli i Stiva 3. Kitti i Levin -problemi u djelu: ljubav i brak, pravo na ljubav, preljub, nemoral visokog rukog drutva, poloaj kmetstva, drutvena nepravda -kroz lik Levina iznosi svoje vlastite ekonomske i drutveno-politike ideje o potrebi reforme drutva, o pravednosti -ova dva romana u potpunosti prikazuju Tolstojev genij -likovi njegovih romana detaljno su opisani u svakom pogledu -napisao je i krada fikcijska djela kao to su Smrt Ivana Iljia(1884. - 1886.; Smert Ivana Iljia) -napisao je jo i mrani roman Uskrsnude (1889. - 1899.; Voskresenie), koji je oznaio kraj njegove karijere kao romanopisca.

NIKOLAJ VASILJEVI GOGOLJ

-ukrajinski pripovjeda i komediograf -javio se na prijelazu romantizma u realizam -knjievni rad zapoeo je s pripovijestima punim fantastinih elemenata temeljenih na ukrajinskim bajkama i legendama -kasnije se u romanu Mrtve due i komediji Revizor okrede drutvenoj kritici feudalne Rusije -vrlo se esto prema svojim likovima odnosi ironino -najpoznatija zbirka pripovijesti je 'Mirgorod'' (Kabanica, Nos,...) -poznata mu je romantina pripovijest iz ivota kozaka Taras Buljba

IVAN SEREGRJEVI TURGENJEV

-pripadao je ruskome plemstvu -obrazovao se je u inozemstvu u kojem se kretao u knjievnim krugovima -najpopularnije djelo: zbirka pripovjedaka iz seoskog ivota 'Lovevi zapisi' -autor je nekoliko romana u kojima su aktualne probleme ruskoga drutva: -Rudin -Oevi i djeca (opisuje ivot takozvanog suvinog ovjeka) -Plemiko gnijezdo -od svih ruskih pisaca najvie je utjecao na hrvatske pisce realizma (Kumid, Gjalski)

19. stoljee Najpoznatiji period ruske knjievnosti na Zapadu je sigurno XIX. stoljede. U njemu se pojavljuju neki knjievni velikani kao Aleksandar Sergejevi Pukin,Mihail Jurjevi Ljermontov, Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Ivan Sergejevi Turgenjev, Lav Nikolajevi Tolstoj, Fjodor Mihajlovi Dostojevski i Anton Pavlovi ehovkoji su napisali neka od najznaajnijih djela svjetske knjievnosti.

Aleksandar Sergejevi Pukin

-najznaajniji ruski pjesnik i zaetnik Zlatnog doba poezije -dobro poznavao knjievne pokrete -odgojen je kao klasicist sa striktnim knjievnim normama, no preuzeo je romantizam, koji je naglaavao individualnu kreativnost i matu -najznaajnije i najpoznatije djelo je roman u stihovima Evgenij Onjegin (1823. 1831.; Eevgenij Onegin), roman je sastavljen od etrnaesteraca, to daje strukturu i red djelu punom digresija -za vedinu Rusa, Pukinov genij leao je u njegovoj poeziji -njegove pjesme su i do dan danas nalaze na vrhovima ruske knjievnosti.

Mihail Jurjevi Ljermontov

-posljednji pjesnik Zlatnog doba -Ljermontovljevi junaci i mjesta radnje predstavljaju vrhunac ruskog romantizma -najpoznatija duga pjesma, Demon (1829. - 1839.; Demon), govori o palom anelu koji se zaljubi u jednu gruzijsku princezu, cijela radnja smjetena je na gorje Kavkaz.

Anton Pavlovi ehov

-teme su uobiajeni svakodnevni ivot, preprian u urednoj, ali poetinoj prozi -tipina ehovljevska pria ima malo vanjske radnje te se poanta prie najede se nalazi zbivanjima unutar jednog lika -glavni lik jedne od njegovih najboljih pria Dama s psetancetom (1899.; Dama s sobakoj) shvada da ena s kojom ima kratku aferu zapravo postaje ljubav njegovog ivota.

Realizam u likovnoj umjetnosti - stilski pravac koji tei postizanju iluzije zbilje -zalae se za objektivnost i uvjerljivost prikazivanja i opisivanja injenine stvarnosti i razotkriva zakonitosti drutva -razlog osnivanja i drutva ruskih umjetnika "peredvinjevci" 1863. godine -hlavni predstavnik ovog drutva bio je Ilja Jefimovi Rjepin. Peredvinjevci (ruski: , u znaenju lutalice) -predstavnici ruskog kritikog realizma u 19. stoljedu -putujuda umjetnika izloba grupe ruskih umjetnika koju je 1870. godine u Sankt Petersburgu osnovala grupe apsolvenata kole slikarstva i kiparstva. -nastala je na inicijativu Ivana Kramskoja i drugih ruskih umjetnika -cilj: popularizaciju umjetnosti koja je bila zanemarena i anonimna u ruskom drutvu -motivi: vedinom bili anr-scene, pejzai i povijesno slikarstvo, ali i portreti -u svojim djelima su predstavljali ivot ljudi i kritizirali moralne mane Carske Rusije -predstavnici su: Ilja Rjepin, Ivan Nikolajevi Kramskoj, Ivan Ivanovid ikin, Izak Ilji Levitan, Nikolaj Aleksandrovi Jaroenko, Vasilij Surikov, Viktor Vasnjecov, Ivan Konstantinovi Ajvazovski, Vasilij Vasiljevi Vereagin

Ilja Jefimovi Rjepin -vrsni slikar udruge ruskih slikara "Peredvinjevci" i profesor na prestinoj Akademiji u Sankt Peterburgu -radio je povijesne kompozicije i anrscene poput djela Burlaci na Volgi (1873.) te brojne portrete ruskih intelektualaca poput L. N. Tolstoja -Ilja je takoer crtao ilustracije za knjievna djela Nikolaja Gogolja, tonije Tarasa Buljbu i djelo Sajam.

Galerija Zaporoki kozaci piu podrugljivo pismo turskom sultanu (1891.) Ukrajinska kuda (1880.) Lav Nikolajevi Tolstoj(1887.) Dmitrij Ivanovi Mendeljejev (1885.) Modest Petrovi Musorgski(1881.) Nikolaj Andrejevi Rimski-Korsakov (1893.) Vladimir Vladimirovi Stasov (1873.) Sadko u podvodnom carstvu (1876.) Ivan Grozni i njegov sin 15. studenog 1581. (1885.) Pukin rectira pjesmu ispred Gavrile Deravina(1911.) Ceremonijalna skuptina Dravnog vijeda 1900.(1901.)

Viktor Mihajlovi Vasnjecov (rus. ) -specijaliziran za mitoloke i povijesne teme -ironino za umjetnika koji je najslavniji kao slikar mitolokih i povijesnih prikaza, no on je isprva grozniavo izbjegavao ove teme -za slike kao to su Provincijski prodava knjiga (1870.) i Djeak s bocom votke (1872.), dobio bronanu medalju na Svjetskom sajmu u Londonu (1874.) -njegove anr slike, kao to su Seoski pjevai (1873.) i Pokretna kuda (1876.) su toplo primljene u demokratskim krugovima ruskog drutva -u Parizu se poeo zanimati za ruske bajke i zapoeo je neke svoje slavne slike (Ivan Carevid na sivom vuku i ar ptica), a bio je i model za Rjepinovu slavnu sliku Sadko u podvodnom carstvu.

Pokretna kuda, 1876., ulje na platnu, 53 x 67 cm, Galerija Tretjakov, Moskva.

Vitez na raskrdu, 1878., ulje na platnu.

Akrobati u parikom predgrau, 1877., ulje na platnu, 221 x 136 cm, Sankt Petersburg.

Galerija odabranih djela Arhip Kuindi, 1869. Tri carevne u podzemnom carstvu, 1879. Letedi tepih, 1880. Aljonuka,1881. Igor Svjatoslavi na bojnom polju sKumanima, 1889. Ruski sveti biskupi i monasi (Katedrala Svetog Vladimira u Kijevu, freska) Car Ivan Grozni, 1897. Bogatyri, 1898. Vitez na raskrdu, 1878. Pokretna kuda, 1876., ulje na platnu, 53 x 67 cm, Galerija Tretjakov, Moskva. Akrobati u parikom predgrau, 1877., ulje na platnu, 221 x 136 cm, Sankt Petersburg.

Realizam u glazbenoj umjetnosti - prisutan samo na podruju opere u kojoj rije ima glavnu ulogu. -operni realizam je ved najavio Giuseppe Verdi u svojim opernim djelima kojima umjesto povijesnih i mitolokih sadraja odabire priu iz svakodnevnog ivota -na slian nain skalda Modest Petrovi Musorgski i Georges Bizet. -u operi Boris Gudunov Musorgski stavlja u sredite pozornosti traginu sudbinu ruskog naroda kojim vladaju nemoralni i sebini carevi -njegova je glazba ispunjena folklornim znaajkama, a prevladava recitativni nain pjevanja.

Modest Petrovi Musorgski (rus. , Karev, 21. oujka 1839. - Sankt Peterburg, 28. oujka 1881.) -u solo pjesmama prikazuje likove iz naroda i doarava svijet djejih doivljaja -u monumentalnoj povijesnoj operi "Boris Godunov" za nositelja radnje stavlja narod -u svoje vrijeme bio ne neshvaden i nepriznat, ali je svojim originalnim glazbenim jezikom otiao daleko ispred suvremenika i utjecao na impresioniste i skladatelje slavenskih zemalja Djela: opere: "Hovanina" "Soroinski sajam" klavirski ciklus :"Slike s izlobe" simfonijska pjesma :"Nod na golom brijegu" ciklusi: "Djeja soba" "Bez sunca" "Pjesme i plesovi smrti"