Sei sulla pagina 1di 36

*L`articolo determinativo -odreeni lan poblie odreuje imenicu genere maschile singolare il libro lo stato l`anno plurale i libri

gli stati gli anni genere femminile singolare la penna l`ora plurale le penne le ore

*L`articolo indeterminativo -neodreeni lan oznauje predmet ili osobu koji se ne ele poblie odrediti -ne postoji oblik za mnoinu(un libro = libri; una penna = penne ) genere maschile un libro uno stato *Uso dell`articolo 1. si omette con i nomi propri (osim ako se uz ime nalazi atribut il buon Carlo) 2.si omette con i nomi di citta` (osim nekih gradova il Cairo, l`Aia, la Mecca, la Spezia) (osim ako se uz ime grada nalazi prilona oznaka ili atribut, tada su gradovi gotovo uvijek u enskom rodu la bellissima Milano) 3.si usa con i nomi di monti, di fiumi, di continenti, di paesi, di reggioni (ma - andare in Russia, vivere in America, la storia d`Italia, i vini di Francia) 4. si omette spesso davanti il cognomi delle persone note o vicine (Garibaldi, Manzoni, ) (ma si puo usare Boccaccio/il Boccaccio) (i cognomi delle donne si usano sempre con l`articolo la Deledda, ma i romanzi di Grazia Deledda) (i cognomi di tutta famiglia i Medici, gli Sforza, i Borgia) 5. l`oggetto di solito non ha l`articolo quando significa la quantita` sconosciuta (Ha libri interessanti.) 6. la costruzione TUTTE E 3 LE SORELLE/ TUTTI E 5 I RAGAZZI 7. si omette davanti questo e quello 8. l`aspetto del verbo compiuto richiede l`articolo (Ho comprato le scarpe.), e quello non compiuto no (Stiamo comprando scarpe.) genere femminile una penna un`ora

*L`articolo partitivo -objekt po pravilu nema lana kada oznauje neodreenu koliinu, no u takvim sluajevima objekt se moe izraziti partitivnim genitivom (kada elimo oznaiti neodreenu koliinu ili broj stvari ili osoba) di + preposizione articolata Bere dell`acqua. / Bere acqua. (Piti vodu.) Egli compra del pane. / Egli compra pane. (Kupuje kruh.) -l`articolo partitivo non si puo usare mai: 1. u negativnim reenicama (Non bevo acqua.) 2.u sluaju kad je pred imenicom pridjev koji oznauje koliinu (Bevete molto vino e troppi liquori.) 3. ako su koliina, broj ili mjera odreeni, upotrebljava se samo prijedlog bez lana (un chilo di zucchero) 4. u mnogim frazama partitivni lan otpada, osobito u vezi s apstraktnim imenicama (aver tempo, aver voglia di dormire) 5. partitivni lan otpada posebno u nabrajanjima (C`erano soldati, operai, contadini e studenti.) *La particella NE -u odgovoru na upitnu reenicu u kojoj dolazi partitivni lan upotrebljava se estica NE Avete del vino? Si, ne abbiamo. / No, non ne abbiamo. -estica ne se upotrebljava i u negativnim reenicama gdje se po pravilu ne smije upotrijebiti partitivni lan -upotrebljava se i u odgovorima na pitanje Quanto? Quante finestre ha la nostra aula? Ne ha quattro.

*I numeri 0 - zero 1 - uno - primo 2 - due - secondo 3 - tre - terzo 4 - quattro - quarto 5 - cinque quinto 6 - sei sesto 7 - sette settimo 8 - otto ottavo 9 - nove nono 10 - dieci decimo 11 undici undicesimo 12 dodici dodicesimo 13 tredici tredicesimo 14 quattordici quattordicesimo 15 quindici quindicesimo 16 sedici sedicesimo

17 diciasette diciassettesimo 18 diciotto diciottesimo 19 diciannove diciannovesimo 20 venti ventesimo 21 venti uno ventunesimo 30 trenta trentesimo 40 quaranta quarantesimo 50 cinquanta cinquantesimo 60 sessanta sessantesimo 70 settanta settantesimo 80 ottanta ottantesimo 90 novanta novantesimo 100 cento centesimo (centinaia) 200 duecento duecentesimo 1000 - mille millesimo (migliaia) 2000 duemila duemillesimo 1000000 un milione - milionesimo

-i numeri cardinali non si cambiano, solo numero uno cambia il genere (uno, una) -i numeri ordinali si cambiano come aggettivi (primo, prima, primi, prime, ) *La settimana, i mesi, i stagioni, la data >La settimana : lunedi, martedi, mercoledi, giovedi, venerdi, sabato, domenica >I stagioni : la primavera, l`estate, l`autunno, l`inverno >I mesi : gennaio, febbraio, marzo, aprille, maggio, giugno, luglio, agosto, settembre, ottobre, novembre, dicembre >La data -za oznaavanje datuma slue glavni brojevi s odreenim lanom mukog roda il , samo se prvi dan u mjesecu naziva rednim brojem (il primo) -iza brojeva koji oznauju datum ne stavlja se toka il primo gennaio 1976 (1-I-`76) il diciannove aprille 1989 (19-IV-`89) >I secoli novecento - `900 -1900 (20. stoljee) ottocento - `800 1800 (19. stoljee) cinquecento - `500 1500 (16. stoljee) duecento - `200 1200 (13. stoljee)

*Il genere -u tal.jez. postoje samo muki i enski rod (il genere maschile, il genere femminile) *Alcune irregolarita` dei sostantivi (Neke nepravilnosti imenica) 1.neke imenice na a su mukog roda (grki jezik), esto zavravaju na ema -il sistema i sistemi, il problema i problemi, il poema i poemi, il dramma i drammi, il poeta i poeti, il tema i temi - il cinema (il cinematografo) i cinema 2. imenice koje imaju doetak ista te oznauju zanimanje ili zanat istog oblika u oba roda il/la dentista i dentisti/ le dentiste l`artista gli artisti/ le artiste il/la giornalista i giornalisti/ le giornaliste il/la collega i colleghi/le colleghe 3.neke imenice su enskog roda iako se odnose na muku osobu la guardia le guardie; la guida le guide; la spia le spie 4. imenice enskog roda koje zavravaju na o l`auto le auto; la radio le radio; la foto - le foto; la mano le mani; l`eco gli echi (jeka) 5.od imenica i pridjeva na co neki prave plural na chi, a drugi na ci *il bosco i boschi il parco i parchi ma: l`amico gli amici il nemico i nemici il Greco i Greci il porco i porci *il medico i medici il traffico i traffici politico politici simpatico simpatici ma: l`incarico gli incarichi (dunost) il valico i valichi (gorski prijelaz) *imenice s 2 nastavka u mnoini lo stomaco gli stomaci; gli stomachi il manico i manici; i manichi 6. imenice i pridjevi na go u mnoini l`ago gli aghi (igla); il luogo i luoghi; il dialogo i dialoghi; largo larghi ma: (imenice na ologo,-ofago) il filologo i filologi; l`antropofago gli antropofagi

*Sostantivi con due forme (nomi mobili) 1. neke imenice koje oznauju osobe ili ivotinje imaju po dva oblika, kod najveeg dijela imenica enski rod se tvori promjenom nastavka mukog oblika u a il maestro-la maestra; il padrone-la padrona 2. jedan dio imenica tvori enski oblik dodavanjem nastavka essa il professore-la professoressa; il poeta-la poetessa 3. imenice na tore zavravaju u enskom rodu na trice l`attore-l`attrice; lo scrittore-la scrittrice ma: il dottore-la dottoressa; il nutritore-la nutrice 4. imenice na sore imaju enski rod na (di)trice il difensore-la difenditrice; il precursore-la precorritrice ma: il professore-la professoressa 5. neke imenice imaju u enskom rodu sasvim drugi oblik il maschio-la femmina l`uomo-la donna il re-la regina l`eroe-l`eroina 6.posebnu panju treba obratiti imenima ivotinja il cavallo-la cavalla; il gatto-la gatta; il leone-la leonessa il cane-la cagna; il gallo-la gallina il serpe-la serpe; il tigre-la tigre; (o) la lepre (zec, zeica) kod nekih imena ivotinja postoji samo jedan naziv za oba spola il serpente; il topo; la volpe; la pantera il toro, il bue-la vacca il stallone, il cavallo-la cavalla il porco, il maiale-la troia, la scrofa il montone,l`agnello-la pecora 7.mukom rodu stabala voki odgovara enski rod ploda il melo-la mela; il pero-la pera; il noce-la noce; il pesco-la pesca l`albicocco-l`albicocca, l`arancio-l`arancia ime ploda ostaje muko kod sljedeih il limone; il lampone (malina); il fico; arancio moe znaiti i plod

*Nomi invariabili al plurale -imenice s naglaskom na zadnjem slogu (i nomi tronchi) la citta`-le citta` il caffe`-i caffe` (kavana) la novita`-le novita` il tassi-i tassi la verita`-le verita` -jednoslone imenice (i nomi monosillabici) il re-i re il te`-i te` la gru-le gru (dral) -imenice koje svravaju na suglasnik (i nomi stranieri) il tram-i tram il film-i film lo sport-gli sport il lapis-i lapis (olovka) l`album-gli album -imenice koje zavravaju na i l`analisi-le analisi la tesi-le tesi la metropoli-le metropoli la crisi-le crisi il brindisi-i brindisi la sintesi-le sintesi -imenice koje zavravaju na ie la specie-le specie la serie-le serie l`effigie-le effigie la progenie-le progenie (narataj) ma: la moglie-le mogli la superficie-le superfici -skraenice (i nomi accorciati) il cinema-i cinema/ il cine-i cine l`auto.le auto la radio-le radio la foto-le foto

*Le preposizioni articolate -imenice u tal.jeziku sklanjaju se pomou prijedloga N (il nominativo) questo libro (ova knjiga) G (il genitivo) di questo libro (ove knjige) D (il dativo) a questo libro (ovoj knjizi) A (l`accusativo) come N V (il vocativo) come N, senza l`articolo Ab (l`ablativo) da questo libro (iz ove knjige) -u veini sluajeva pred imenicom stoji odreeni lan (il, la), u tom se sluaju prijedlozi di, a, da stapaju s odreenim lanom DI A DA il>del >al >dal lo>dello >allo >dallo l`>dell` >all` >dall` la>della >alla >dalla le>delle >alle >dalle gli>degli >agli >dagli IN il>nel lo>nello l`>nell` la>nella i>nei gli>negli le>nelle SU il>sul lo>sullo l`>sull` la>sulla i>sui gli>sugli le>sulle CON il>col, con il i> coi, con i l`>coll`, con l` gli> PER il>per il (pel) i>per i (pei)

*Formazione del comparativo e del superlativo 1.Comparativo -pojmovi koji se usporeuju spajaju se obino s prijedlogom di -za spajanje dvaju pojmova koji se usporeuju koristi se veznik che a) il comparativo di maggioranza (piu`) Roma e` piu` antica di Milano. b) il comparativo di minoranza (meno) Guido ha piu` denari che amici. c) il comparativo di uguaglianza (cosicome; tantoquanto) Hai tanti fratelli quante sorelle. 2.Superlativo a) il superlativo assoluto oznauje svojstvo u najviem stupnju bez ikakve usporedbe pridjevnoj osnovi dodajemo issimo/-issima//-issimi/-issime uno scolaro diligentissimo un paese ricchissimo osim na ovaj nain moe se izrei i predmetkom stra- ili opisno ili ponavljanjem istog pridjeva straricco/stragrande; sordo come una campana; e` ancora piccino piccino b) il superlativo relativo superlativ u kojem postoji usporeivanje tvori se stavljanjem odreenog lana ispred komparativa uveavanja ili umanjivanja il piu` dilligente scolaro/lo scolaro piu`dilligente in meno ricco paese d`Europa/il paese meno ricco d`Europa -pojmovi koji se usporeuju spajaju se kod superlativa obino prijedlogom Era l`oggetto piu` bello di tutta l`esposizione.

*Comparativi e superlativi irregolari positivo buono cattivo comparativo piu` buono piu` cattivo migliore peggiore superlativo il piu` buono il piu` cattivo relativo il migliore il peggiore forme assolute buonissimo ottimo alto piu` alto superiore il piu` alto il supremo il sommo altissimo supremo sommo cattivissimo pessimo basso piu` basso inferiore il piu` basso l`infimo l`imo bassissimo infimo imo

grande piu` grande maggiore il piu` grande il maggiore il massimo grandissimo massimo interno piu` interno interiore il piu` interno l`intimo intimo

piccolo piu` piccolo minore il piu` piccolo il minore il minimo piccolissimo minimo esterno piu` esterno esteriore il piu` esterno l`estremo estremo

positivo comparativo superlativo relativo forme assolute

-uz migliore, peggiore, maggiore, minore dolazi prijedlog di, a ponekad i veznik che -uz superiore, inferiore dolazi prijedlog a -kod pridjeva buono, cattivo, grande, piccolo pravilni i nepravilni oblici komparativa i superlativa se mogu upotrebljavati naizmjence, ipak se nepravilni oblici upotrebljavaju najee u prensenom znaenju Nessuno e` migliore di lui. Nitko nije bolji od njega. -u pravom znaenju za stvarne pojmove upotrebljavaju se najee pravilni oblici komparativa i superlativa Il sole e` piu` grande della luna. Sunce je vee od mjeseca. -oblici migliore-ottimo, peggiore-pessimo upotrebljavaju se i za stvarne pojmove un vino migliore, un ottimo liquore -pridjev maggiore moe znaiti i stariji, dok minore moe znaiti i mlai -kod pridjeva alto i basso treba pripaziti na pravilne i nepravilne oblike komparativa i superlativa -oblici superiore, supremo, inferiore, infimo rijetko kada se upotrebljavaju u fizikom smislu, ee u prenesenom znaenju -5 pridjeva tvori intenzivne superlative prema latinskom nainu na errimo celebre celeberrimo slavan acre acerrimo otar integro integerrimo cjelovit;estit misero miserrimo jadan salubre saluberrimo zdrav

*L`avverbio (prilog) -nepromjenjive rijei koje poblie oznauju glagol, pridjev ili drugi prilog -veina priloga se tvori tako da se enskom obliku pridjeva doda nastavak mente (pridjevi koji zavravaju na -e) -pridjevima s doetkom na le ili re odbacujemo samoglasnik e i dodajemo -mente raro rara-mente forte forte-mente facile facil-mente utile util-mente -dijele se u 3 glavna tipa a) nainski (gli avverbi di modo o di maniera) -oznauju nain radnje i odgovaraju na pitanje kako? (come?), u veini su sastavljeni od pridjeva s nastavkom mente (raramente, dolcemente) -ima nainskih priloga koji glase jednako kao i pridjevi (forte - fortemente) -vei dio nainskih priloga moe se stupnjevati kao i pridjevi uz nekoliko iznimaka (bene meglio ottimamente (benissimo); male peggio pessimamente (malissimo)) b) prilozi vremena, mjesta, koliine (gli avverbi di tempo, di luogo, di quantita) -jo se zovu i pokazni pridjevi (avverbi dimostrativi) -ne oznauju nain radnje, ve radnju odreuju tonije s obzirom na mjesto, vrijeme, koliinu (dove?, quando?, quanto?) #avverbi di luogo qui, qua, cola, costi, vicino, lontano, ci, vi #avverbi di tempo ancora, adesso, ieri, oggi, domani, prima, poi, presto, tardi, sempre, mai #avverbi di quantita molto, pocco, meno, troppo, niente, piu`, soltanto, abbastanza #avverbi di affermazione e di negazione si, no, certo, sicuro, proprio, non c) adverbijalni izrazi (le locuzioni avverbiali) -uglavnom imenice ili pridjevi spojeni s prijedlozima a caso (sluajno) a un tratto (najedanput) all`improvviso (iznenada) in breve (ukratko) per tempo (rano) poco fa (nedavno) a poco a poco (malo-pomalo) alle volte (katkad) presso a poco (otprilike)

10

*I pronomi personali Forme soggettive atone 1. io 2. tu 3. egli, essa, Ella 1. noi 2. voi 3. essi, esse, Loro Forme soggettive toniche 1. io 2. tu 3. lui,lei, Lei 1. noi 2. voi 3. loro, Loro

*Pronome personale tonico (Forme soggettive e oggettive) Singolare 1.io (ja) 2.di me (mene) 3.a me (meni) 4.me (mene) 5. 6.da me (od mene) Plurale 1. noi 2. di noi 3. a noi 4. noi 5. 6. da noi tu di te a te te (oh tu!) da te voi di voi a voi voi (oh voi!) da voi lui di lui a lui lui da lui Loro di Loro a Loro Loro da Loro Lei di Lei a Lei Lei da Lei

-iza come i esto iza glagola ESSERE umjesto nominativa io,tu upotrebljava se oblik akuzativa me, te E` nervoso come me! Se io fossi te *DATIVO forma tonica a me a te a lui/a lei/a Lei a noi a voi a loro/a Loro Dativo: I persona Carlo mi ha telefonato ieri. Carlo mi je telefonirao juer. Raffaello ci ha lasciato quadri. Rafaello nam je ostavio ove slike. II persona Chi ti ha detto questo? Tko ti je to rekao? forma atona mi ti gli/ le/ Le ci vi loro/ Loro *ACCUSATIVO forma tonica me te lui/lei/Lei noi voi loro/Loro forma atona mi ti lo/la/La ci vi li/le/Le

11

Ora vi racconto quello che mi e` capitato. Sad u vam priati to mi se dogodilo. III persona Gli avete scritto? Jeste li mu pisali? Ho mandato loro i miei appunti. Poslao sam im svoje biljeke. Le ho promesso un bel regalo. Obeao sam joj lijep dar. Ho mandato loro dei fiori. Poslao sam im cvijea. Accusativo: I persona Egli mi aspetta stasera al club. On me oekuje veeras u klubu. Ci hanno sentito? Jesu li nas uli? IIpersona Non ti ho visto ieri sera al concerto. Nisam te vidio juer na koncertu. Perche non vi fate mai vedere. Zato vas nikada nema? III persona Non lo incontro mai. Ne sretnem ga gotovo nikada. Non li voglio disturbare. Neu da im smetam. Non la voglio incomodare. Neu da je uznemirujem. Credo che le vedro` oggi. Mislim da u ih danas vidjeti.

*I pronomi personali affissi al gerundio (Nenaglaene line zamjenice uz gerundij) -nenaglaene line zamjenice kao domeci dodaju se i gerundiju Telefonandoglielo potevi invitarlo da noi stasera. Telefonirajui mu to, mogao si ga pozvati veeras k nama.

*Slaganje participa s objektom koji se nalazi pred njim -nenaglaeni oblici (lo, la, li, le kao akuzativ) kao i estica NE zahtijevaju da se participio passato mijenja u rodu i broju La ho accompagnata io. Ja sam je otpratio. Non li ho trovati. Nisam ih naao. Le ho viste stamattina. Vidio sam ih jutros. -oblici jednine (lo, la) apostrofiraju se ispred rijei koje poinju samoglasnikom L`abbiamo visto. Vidjeli smo ga. L`ho comprato. Kupio ssam ga. L`ho salutata. Pozdravio sam je. Hai letto quei 2 articoli? Si, li ho letti. Avete portato con voi le forbici? No, non le abbiamo portate. Quanti romanzi hai letto quest`anno? Ne ho letti sette. Quante automobili hai visto all`asposizione? Ne ho visto un centinaio.

12

*Il pronome personale riflessivo (lino povratna zamjenica) -ima poseban oblik samo za 3. lice se forme toniche NG di se (sebe) D a se (sebi) Ac se (sebe) forme atone NG di se (sebe) D si (si) Ac si (se)

-esto se povratna zamjenica pojaava dodavanjem pridjeva stesso Ciascuno conosce se stesso. Svatko poznaje sama sebe. Non hanno saputo aiutare se stessi. Nisu znali sami sebi pomoi. Forme toniche NG di me / di te // di noi/ di voi sebe D a me/ a te// a noi/ a voi sebi Ac me / te// noi / voi - sebe Forme atone NG di me/ di te// di noi /di voi sebe D mi/ ti // ci / vi si Ac mi / ti// ci/ vi - se

Io non guadagno il pane solo per me. (nikako ne smije biti per se!!!) Tu pensi troppo a te (stesso). (nikako ne smije biti a se!!!) Conosci te stesso! *Pronome e aggettivi possessivi (Posvojne zamjenice i pridjevi) Singolare maschile (il) mio moj (il) tuo tvoj (il) suo njegov/njezin (il) nostro na (il) vostro va (il) loro njihov femminile (la) mia moja (la) tua tvoja (la) sua njegova/njezina (la) nostra naa (la) vostra vaa (la) loro njihova Plurale maschile (i) miei moji (i)tuoi tvoji (i) suoi njegovi/njezini (i) nostri nai (i) vostri vai (i) loro njihovi femminile (le) mie moje (le) tue tvoje (le) sue njegove/njezine (le) nostre nae (le) vostre vae (le) loro njihove

-posvojne zamjenice i pridjevi jednaki su po obliku Quale cappello vuoi? Il mio. Koji eir eli? Svoj. Il mio cappello e` grigio. Moj eir je siv. -u prvom sluaju govorimo o zamjenici, a u drugom (kada je mio uz imenicu) o pridjevu -pred posvojne zamjenice i pridjeve se stavlja lan il mio scrittolo moj pisai stol la tua penna stilografica tvoje nalivpero i miei amici moji prijatelji -da se jae naglasi pojam vlasnitva posvojnom pridjevu ili zamjenici se dodaje pridjev proprio (vlastit) koji mijenja nastavak prema rodu i broju L`ho veduto coi miei propri occhi. Vidio sam ga svojim vlastitim oima.

13

L`ha fatto colle sue proprie mani. Uinio je to svojim vlastitim rukama. -pridjev proprio moe zamijeniti obini posvojni pridjev, osobito u 3. licu Ciascuno potra` esprimere il proprio parere. Svatko moe izraziti svoje miljenje. -pridjev altrui (tu, od drugog) ne mijenja se u rodu i broju Non desidero la roba altrui. Ne elim tue stvari. -ako se pred lanom nalazi prijedlog obje se rijei stapaju kao preposizione articolata Abbiamo parlato del nostro piano. Govorili smo o naem planu. -loro u oba roda i broja ima isti oblik La loro partenza e`stata per lunedi. Njihov je odlazak odreen za ponedjeljak. -tree lice suo,sua,suoi,sue moe se odnositi i na muku i na ensku osobu il suo dialetto njegov/njezin dijalekt la sua salute njegovo/njezino zdravlje

*Forme del cortesia del pronome e aggettivo possessivo (Posvojni oblici u utivom govoru) -zamjenici Lei odgovara posvojna zamjenica Suo, Sua, Suoi, Sue, a u mnoini Loro odgovara nepromjenljiva zamjenica Loro -esto se upotrebljava i 2. lice mnoine posvojne zamjenice (Vostro, Vostra, Vostri, Vostre) il Suo desiderio Vaa elja. il Loro(il Vostro) desiderio. le Sue capacita` - Vae sposobnosti. le Loro(le Vostre) capacita`.

*Il pronome e l`aggettivo possessivo riflessivo -u tal. jez. slue kao povratno posvojni pridjevi i zamjenice obini posvojni oblici (mio, tuo, suo, nostro, vostro, loro) koji se ne mijenjaju prema rodu i broju -u hrv.jez. povratno-posvojna zamjenica jednaka je za sva lica i brojeve (svoj, svoja, svoje) Non dimenticate i vostri amici. Ne zaboravite svoje prijatelje. hrvatski jezik Ja volim svoju zemlju. Ti voli svoju zemlju. On voli svoju zemlju. Ona voli svoju zemlju. Mi volimo svoju zemlju. Vi volite svoju zemlju. Oni vole svoju zemlju. One vole svoju zemlju. talijanski jezik Io amo il mio paese. Tu ami il tuo paese. Egli ama il suo paese Essa ama il suo paese. Noi amiamo il nostro paese. Voi amate il vostro paese. Essi amano il loro paese. Esse amano il loro paese.

*Casi particolari di uso delle forme possessive a) posvojni oblici nemaju lan >pred rodbinskim nazivima u jednini ako nisu poblie oznaeni atributom/pridjevom i ako nisu u deminutivu mia madre, tuo cugino, sua zia, mia moglie, mio marito ma: 14

il mio sposo(moj zarunik), la mia sposa (moja zarunica) >ako je posvojni pridjev u vokativu padre mio! carissimo amico! amici miei! >iza glagola ESSERE kad je posvojni pridjev dio imenskog predikata Questo libro e` tuo e quello e` mio. Quell`ombrello e` suo. b) lan dolazi pred >rodbinskim imenicama ako su u mnoini i miei genitori, i nostri padri, le mie zie >ako je rodbinski naziv poblie oznaen pridjevom il mio bravo fratello, il tuo buon padre >kod deminutiva ili u rijeima odmila la mia sorellina, il vostro fratellino, il tuo babbo, la nostra mamma >uvijek pred oblikom loro il loro cugino, il loro amico, la loro zia >pred posvojnim zamjenicama ako naznauju posjedovanje nekog predmeta i ujedno razliku prema ostalim njima slinim predmetima questo cappelo non e` il mio ovaj eir nije onaj moj questi guanti non sono i miei ove rukavice nisu one moje -posvojne zamjenice mogu imati funkciju imenice pa u tom sluaju uvijek uza se imaju lan Ha venduto tutto il suo. Prodao je sve to je imao. Sono venuto con i miei. Doao sam sa svojima. *Pronomi presonali affissi (Nenaglaene line zamjenice kao afiksi) -nenaglaene line zamjenice stoje obino pred glagolom, ali ima sluajeva kad te zamjenice mogu biti takoer i iza glagola, te se onda kao afiksi pridjevaju nekim drugim glagolskim oblicima a) infinitiv -infinitiv glagola gubi svoj zavrni samoglasnik e -kad se infinitiv nalazi iza kojeg od modalnih glagola (potere, dovere, volere,sapere) zamjenica se ne mora spojiti kao afiks -partitivna estica ne kao i adverbijalne estice ci,vi spajaju se s infinitivom glagola u jednu rije Voglio darti un buon consiglio. elim ti dati dobar savjet. - Ti voglio dare un buon consiglio. Non voglio saperne. Neu da ujem o tome. Sei stato a teatro ieri sera? No, voglio andarci oggi. Jesi li bio juer u kazalitu? Ne, hou ii danas. b) imperativ >1. lice mnoine i 2. lice jednine i mnoine spaja se imperativ sa zamjenicom Accontendiamoci di un biglietto di seconda classe. Leggimi questo capitolo. Dateci dieci giorni di tempo. >u 3.licu jednine i mnoine u utivu govoru stavlja se zamjenica ispred imperativa

15

Quando arriva, mi mandi una cartolina. Ci telefoni domani prima di mezzogiorno. Mi diano, per favore il Loro indirizzo. >jednoslini oblici kada su spojeni sa zamjenicom podvostruuju poetni siglasnik zamjenice osim zamjenice gli Dimmi se ho raggione. Dalle un buon consiglio. Stammi ben attento. Facci il piacere di star zitto. Digli tutto quello che pensi. >nenaglaene zamjenice se spajaju s prilogom ecco (evo) Eccomi infine da Lei. Evo me napokon kod Vas. Eccolo che viene. Evo ga dolazi. Eccoci giunti. Evo nas, stigosmo. *Il pronome relativo (Odnosna zamjenica) a) forma invariabile (che, cui) b) forma variabile (quale) -ispred quale uvijek stoji lan (il quale, la quale, i quali, le quali) -odnosna zamjenica kao subjekt: E` un operaio che (il quale) lavora bene. -prijedlog ispred odnosne zamjenice: Ecco la signora di cui (della quale) ti ho parlato. -oblicima che, cui treba dati prednost pogotovo kada odnosna zamjenica dolazi kao objekt La grammatica che ho comprato ieri costa troppo. -poseban nain upotrebe odnosne zamjenice cui Ecco il pittore i cui quadri hanno vinto il primo premio. Evo slikara ije su slike dobile prvu nagradu. I discorsi che abbiamo ascoltato erano molto interessanti. Govori koje smo sluali bili su veoma zanimljivi. -kad je ralativna zamjenica koja se odnosi na subjekt glavne reenice u genitivu i neposredno ispred druge imenice, u tal.jez. upotrebljavamo oblik cui bez prijedloga di, taj se oblik stavlja ispred ove imenice i iza njezinog lana -oblik cui moe se zamijeniti i s quale, ali se tada mijenja red rijei Ecco il pittore, i quadri del quale hanno vinto il primo premio. -zamjenica chi zamjenjuje esto dulje zamjenine oblike colui che onaj tko, onoga tko colei che ona koja, onu koja coloro che oni koji, one koje, one koji, one koje

16

-spojevi pokazne zamjenice 3.lica jednine i mnoine s odnosnom zamjenicom che -svi se ti oblici mogu zamijeniti nepromjenljivom zamjenicom chi i tada je cijela reenica u jednini Felice colui che si contenta del poco. Felice chi si contenta del poco. Sretan onaj koji se zadovoljava s malim. -chi se u ovoj funkciji upotrebljava samo onda ako se u reenici eli dati opi karakter , ne istiui ni rod ni broj, inae treba upotrijebiti dulje zamjenine oblike -oblici colui che, colei che, coloro che uzimaju se samo za osobe -za stvari upotrebljavamo oblike quello che, quella che, quelli che, quelle che -za apstraktne pojmove koristi se cio che (ono to) -u tal.jez. nikada se ne moe ispustiti pokazna zamjenica Prendi tutto quello che vuoi. Uzmi sve (ono) to eli. Ripeti tutto quello che hai detto. Ponovi sve (ono) to si rekla. *Pronomi e aggettivi interrogativi (Upitne zamjenice i pridjevi) chi? tko? che? to? che cosa? to? cosa? to? quale? koji? koja? quali? koji? koje? quanto/a? koliko? kolika? quanti/e? koliko (njih)?

-upitna zamjenica che? je skraeni oblik za che cosa?, u obinom govoru moe se upotrijebiti i samo cosa? -od upitne zamjenice che?(to?) koja stoji kao imenica treba razlikovati pridjevsko che?(koji? kakav?) -oblici quale?(koji?), quanto?(koliko?) koji stoje uz imenicu imaju pridjevsku vrijednost -u mnoini oblik quale? dobiva nastavak i, a quanto? u pridjevskom znaenju mijenja svoj oblik prema rodu i broju -oblici che?, quale? u znaenju koji? mogu se upotrijebiti bez razlike per qual raggione (iz kojeg razloga)-per che raggione(zato) a quali riviste (na koje)-a che riviste(koje) -imenice pred kojima se nalazi koji od upitnih pridjeva nemaju lana -isti se pridjevi upotrebljavaju i u uzvicima (aggettivi esclamativi) -Che prepotenza! Koja prepotentnost!

17

*Pronomi e aggettivi dimostrativi (Pokazne zamjenice i pridjevi) a) pokazne zamjenice -questi (ovaj), quegli (onaj, ovaj) -costui (ovaj), costei (ova), costoro (ovi, ove) oznauju osobe, ali imaju prezirno znaenje -collui (onaj), colei (ona), coloro (oni, one) oznauju osobe, a upotrebljavaju se uz odnosnu zamjenicu che -u mnoini umjesto coloro che upotrebljava se i oblik quelli che -oblici colui che, colei che, coloro che mogu se zamijeniti s nepromjenljivom zamjenicom chi -cio` je pokazna zamjenica za stvari Ecco cio` (quello) che ho fatto in 3 anni. b) pokazni pridjevi -questo(ovaj) oznauje osobu ili stvar koja je blizu onome koji govori -codesto(taj) oznauje osobu ili stvar koja se nalazi blizu onome kome se obraamo -quello(onaj) -oblici questo, quello, codesto uporrebljavaju se i kao pokazne zamjenice u znaenju questa, codesta, quella persona o cosa *Forme accopiate del pronome personale (Zdrueni oblici linih zamjenica) -zamjenica koja je u dativu dolazi ispred one koja je u akuzativu -prva zamjenica mijenja svoje zavrno i u e a) pronome personale mi ti gli,le,Le ci vi loro,Loro egli me lo dice egli te lo dice egli glielo dice egli ce lo dice egli ve lo dice egli lo dice loro me lo ha detto te lo ha detto glielo ha detto ce lo ha detto ve lo ha detto lo ha detto loro me ne sono accorto te ne sei accorto se n`e` accorto ce ne siamo accorti ve ne siete accorti se ne sono accorti

b) pronome personale riflessivo mi io me ne accorgo ti tu te ne accorgi si egli se ne accorge ci noi ce ne accorgiamo vi voi ve ne accorgete si essi se ne accorgono

-prva nenaglaena zamjenica mijenja svoj nastavak u e pred akuzativnim oblicima lo, la, li, le kao i pred esticom ne -zamjenica 3.lica gli tada se pie glie i spaja sa sljedeom zamjenicom odnosno esticom ne -glie slui i kao dativ enskog roda; moe zamijeniti i mnoinu loro Verro` certamente, te lo prometto. Doi u sigurno, obeajem ti. Sei stato bocciato; e me lo dici con tale calma!

18

-zamjenica la ima katkad znaenje neodreenog objekta, u tom sluaju oblik la ostaje nepromijenjen, dok u nenaglaenoj zamjenici koja je pred tim oblikom i prelazi u e cavarsela (io me la cavo) izvui se se l`e` cavata izvukao se me la pagherai platit e mi to se la passa bene dobro ivi la sa lunga lui lukav je on non ce la faccio ne ide mi prendersela con lui ljutiti se na njega non te la prendere con me ne ljuti se na mene ce l`ha con lui ljutit je na nj me la vedo brutta- mislim da e to biti loe po mene finiscila! prestani! smettetela! prestanite! *Uso degli aggettivi quello e bello -quello moe biti pokazna zamjenica (kada stoji sama bez imenice, poprima nastavke prema rodu i broju imenice koju zamjenjuje, quello,quella,quelli,quelle) ili pridjev (u slubi atributa, tada dolazi ispred imenice i mijenja nastavak prema pravilima koja vrijede za lanove) -bello kada stoji pred imenicom mijenja svoj nastavak prema istim pravilima il cane/ quel cane/ bel cane; lo specchio/ quello specchio/ bello specchio i cani/ quei cani/ bei cani; gli specchi/ quegli specchi/ begli specchi la nave/ quella nave/ bella nave; l`isola/ quell`isola/ bell`isola le navi/ quelle navi/ belle navi; le isole/ quelle isole/ belle isole *Aggettivi e pronomi indefiniti -daju neodreenu vrijednost imenici pred kojom se nalaze (kao pridjevi) ili imenici koju zamjenjuju (kao zamjenice) a)aggettivi indefiniti -oblici koji slijede mogu biti samo pridjevi te se upotrebljavaju samo u jednini, a imaju samo jedan oblik za muki i za enski rod -ogni- svaki, svaka, svako -qualche neki, neke, neka, nekoliko -qualunque / qualsiasi, qualsisia bilo koji, koja, koje / ma kakav, kakva, kakvo -qualsivoglia bilo koji, ma koja, koje mu drago b)pronomi indefiniti -vrijede samo kao zamjenice te zamjenuju imenicu koja naznauje osobu -ognuno, ognuna svatko, svaka -qualcuno netko, neka -chiunque tko god, ma tko, svaki -altri netko drugi, drugi (nepromjenljiva zamjenica) c)pronomi neutri -niente, nulla nita -qualcosa neto -altro drugo -funkciju neodreenog pridjeva i zamjenice mogu imati

19

-uno, un, una, un` - neki, neka -i seguenti composti di uno alcuno, alcuna, alcuni, alcune neki, neka taluno netko ciascuno svaki cadauno svatko nessuno nikakav veruno nitko altro, altra, altri, altre drugi certo, certa, certi, certe neki, nekakav tale takav (u mno: s odreenim lanom taj; s neodreenim lanom - netko) -neodreenim pridjevima i zamjenicama se smatraju i ovi oblici molto, poco, troppo, tutto, tanto, altrettanto (isto toliko), quanto, alquanto (nekoliko), parecchio (prilino) -kada ovi oblici odreuju pridjeve ili glagole imaju znaenje priloga i zato su nepromjenljivi

20

*Verbi ausiliari (ESSERE e AVERE) >INDICATIVO presente pass.pross. imprefetto ESSERE sono sono ero stato/a sei sei eri e` e` era siamo siamo eravamo stati/e siete siete eravate sono sono erano AVERE ho ho avuto avevo hai ha abbiamo avete hanno hai ha abbiamo avuto avete hanno avevi aveva avevamo avevate avevano passato sia stato/e sia sia siamo stati/e siate siano abbia avuto abbia abbia abbiamo abbiate abbiano passato sarei stato/a saresti sarebbe saremmo stati/e sareste

trp.pross ero stato/a eri era eravamo stati/e eravate erano avevo avuto avevi aveva avevamo avuto avevate avevano

pass.remoto futuro I fui fosti fu fummo foste furono ebbi avesti ebbe avemmo aveste ebbero saro` sarai sara` saremo sarete saranno avro` avrai avra` avremo avrete avranno trapassato

futuro II saro` stato/a sarai sara` saremo stati/e sarete saranno avro` avuto avrai avra` avremo avuto avrete avranno

>CONGIUNTIVO presente ESSERE sia sia sia siamo siate siano AVERE abbia abbia abbia abbiamo abbiate abbiano >CONDIZIONALE presente ESSERE sarei saresti sarebbe saremmo sareste

imperfetto fossi fossi fosse fossimo foste fossero avessi avessi avesse avessimo aveste avessero presente AVERE avrei avresti avrebbe avremmo avreste

fossi stato/a fossi fosse fossimo stati/e foste fossero avessi avuto avessi avesse avessimo avuto aveste avessero passato avrei avuto avresti avrebbe avremmo avuto avreste 21

sarebbero >IMPERATIVO forma positiva ESSERE sii sia siamo siate siano

sarebbero forma negativa non essere non sia non siamo non siate non siano

avrebbero forma positiva AVERE abbi abbia abbiamo abbiate abbiano

avrebbero forma negativa non avere non abbia non abbiamo non abbiate non abbiano

>INDICATIVO PRESENTE : -glagolska osnova + nastavci za prezent -kod sadanjih i buduih radnji, ope poznatih injenica i radnji koje se redovito ponavljaju parl ARE parl-o parl-i parl-a parl-iamo parl-ate parl-ano prend ERE prendo prendi prende prendiamo prendete prend-ono apri IRE apr-o apr-i apr-e apr-iamo apr-ite apr-ono cap IRE cap-isc-o cap-isc-i cap-isc-e cap-iamo cap-ite cap-isc-ono

>INDICATIVO PASSATO PROSSIMO : (Perfekt) -sloeno vrijeme (tempo composto) -si forma di presente del verbo ausiliare (ESSERE/AVERE) + participio passato del verbo -kod prijelaznih glagola part.pass. odgovaran hrvatskom participu tvornom i trpnom port-ato, ved-uto, part-ito -uz ESSERE mijenja sa nastavak participa prolog prema rodu i broju, dok kod AVERE particip ostaje nepromijenjen -prijelazni glagoli (i verbi transitivi) konjugiraju se uvijek sa AVERE -neprijelazni glagoli (i verbi intransitivi) konjugiraju se i s AVERE(veinom glagoli koji oznauju radnju) i sa ESSERE (glagoli koji oznauju stanje ili nain bivanja subjekta i njegovo mijenjanje te glagoli kretanja i postojanja) -ako je u glavnoj reenici passato prossimo, a pretprola se radnja zbila u istom vremenskom razdoblju (npr. isti dan) pretprola se radnja iskazuje u passato prossimo L`ha punito perche ha detto una bugia. Kaznio ga je jer je slagao. a) Verbi transitivi (AVERE) -dare,imparare,aiutare,comprare,mangiare,vendere,finire,spedire,pulire -ho messo,scritto,aperto,preso,fatto,letto,visto,veduto PORTARE VEDERE ho portato ho visto hai hai ha ha abbiamo portato abbiamo visto

22

avete avete hanno hanno b) Verbi intransitivi (ESSERE e AVERE) -sono entrato,andato,diventato,ritornato,caduto,partito, nato,morto,rimasto -ho camminato,lavorato,progredito(napredovati) ARRIVARE PARTIRE sono arrivato/a sono partito/a sei sei e` e` siamo arrivati/e siamo partiti/e siete siete sono sono -koristi se ako je njime izreena radnja ili dogaaj koji se dogodio u vremenskom razdoblju koje jo traje (oggi, sta mattina, quest`anno, in questo secolo,) -kada se radnja ili dogaaj dogodio u blioj prolosti te je u nekoj vezi sa sadanjou -uvijek u izrazima sa glagolom ESSERE za oznako boravka u nekom jestu ili zemlji >INDICATIVO IMPERFETTO -prolo trajno vrijeme -glagolska osnova + nastavci za imperfetto parl-ARE parl-a-vo parl-a-vi parl-a-va parl-a-vamo parl-a-vate parl-a-vano legg-ERE legg-e-vo legg-e-vi legg-e-va legg-e-vamo legg-e-vate legg-e-vano fin-IRE fin-i-vo fin-i-vi fin-i-va fin-i-vamo fin-i-vate fin-i-vano

-oznauje prolu radnju u njezinom trajanju (prolu nesvrenu radnju) Il professore parlava ad alta voce. -oznauje radnju koja se u prolosti ponavljala Leggevamo ogni giorno i giornali. -slui za opisivanje trajnog stanja stvari u prolosti Faceva un caldo terribile ed eravamo felici di poter star seduti all`ombra dei castagni. -oznauje prolu radnju koja je prekinuta drugom radnjom odnosno za oznaivanje prole radnje u koju se uklopio neki drugi dogaaj ili radnja Avevo fame ed entrai in un ristorante. -upotrebljava se i u izrazima morao sam, u ovim se konstrukcijama upotrebljava i kondicional (avresti dovuto) Dovevi andarci senz`altro.

23

>INDICATIVO FUTURO a) futuro semplice infinitivu prezenta oduzmemo zavrno e i dodajemo nastavke za futur (-a- I konjugacije prelazi u e-) glagoli dare i stare tvore futur bez mijenjanja vokala daro`, staro` dire i fare diro`, faro` parl-ARE legg-ERE fin-IRE parler-o` legger-o` finir-o` parler-ai legger-ai finir-ai parler-a` legger-a` finir-a` parler-emo legger-emo finir-emo parler-ete legger-ete finir-ete parler-anno legger-anno finir-anno b) futuro anteriore naznauje radnju koja e se dogoditi u budunosti, ali prije neke druge radnje koja je s njom u vezi i zbog toga se ovo vrijeme upotrebljava uglavnom u sloenim reenicama ponekad moe oznaavati i vjerojatnost u prolosti Non l`ho trovato in casa; sara` probabilmente partito stamattina. Nisam ga naao kod kue; bit e da je vjerojatno jutros otputovao -tvori se od futura prostog pomonog glagola i participa prolog glavnog glagola parl-ARE avro` parlato avrai avra` avremo parlato avrete avranno legg-ERE avro` letto avrai avra` avremo letto avrete avranno fin-IRE avro` finito avro avra` avremo finito avrete avranno

u tal.jez. katkada se upotrebljava futur I kada je u hrv.jez. futur II Verro`da te quando potro`. Doi u do tebe kada budem mogao. u tal.jez. se katkada upotrebljava prezent gdje u hrv. jez. dolazi futur I Che cosa facciamo oggi? to emo danas?

24

>L`IMPERATIVO -moe oznaavati zapovijed, molbu, savjet, bodrenje, poziv -2.lice jednine nijenog imperativa se tvori od non i infinitiva glagola (non essere) -za utivo oslovljavanje upotrebljava se 3.lice jednine (Lei sia contento) kada je poziv upuen jednoj osobi, dok u mnoini upotrebljavamo 2. lice (Voi siate contenti) -imperativ ima svoje posebne oblike samo u prezentu, ako se neka zapovijed odnosi na budunost za to se obino upotrebljava futur *Imperativo positivo parl-ARE parl-a parl-i parl-iamo parl-ate parl-ino *Imperativo negativo non parlare non parli non parliamo non parlate non parlino prend-ERE prend-i prend-a prend-iamo prend-ete prend-ano non prendere non prenda non prendiamo non prendete no prendano apr-IRE apr-i apr-a apr-iamo apr-ite apr-ano non aprire non apra non apriamo non aprite non aprano Imperativo negativo non alzarti non si alzi non alziamoci non alzatevi non si alzino STARE sta` stia stiamo state stiano FARE fa` faccia facciamo fate facciano LEGGERE leggi legga leggiamo leggete leggano DIRE di` dica diciamo dite diacano sped-IRE sped-isc-i sped-isc-a sped-iamo sped-ite sped-isc-ano non spedire non spedisca non spediamo non spedite non spediscano

*Imperativ povratnih glagola Imperativo positivo ALZARSI alzati si alzi alziamoci alzatevi si alzino ANDARE va` vada andiamo andate vadano DARE da` dia diamo date diano

25

>INDICATIVO IL PASSATO REMOTO (Aorist) -daleko prolo vrijeme, prolo svreno vrijeme ili historiki perfekt -prevodimo ga na hrv. sa perfektom parl-ARE parl-a-i parl-a-sti parl-o` parl-a-mmo parl-a-ste parl-a-rono vend-ERE vend-e-i vend-e-sti vend-e` vend-e-mmo vend-e-ste vend-e-rono fin-IRE fin-i-i fin-i-sti fin-i` fin-i-mmo fin-i-ste fin-i-rono

-oznauje dogaaj ili radnju koji su u cijelosti zavrili u prolosti, a nisu u neposrednoj vezi sa sadanjou -koristi se u pripovijedanju historijskih dogaaja, kao i kod navoda roenja i smrti pojedinih povijesnih linosti -za upotrebu vremena passato remoto nije vana duljina trajanja neke radnje -u pripovijedanju slui za opis glavne radnje, predouje sliku glavne radnje, dok imperfetto daje okvir za tu sliku Mentre discorrevano della mia malattia, entro` il medico. Dok razgovarahu o mojoj bolesti, ue lijenik. >INDICATIVO IL TRAPASSATO PROSSIMO (I pretprolo vrijeme ili Pluskvamperfekt) -tvori se od imperfekta pomonih glagola i participa prolog glavnog glagola -oznauje radnju koja je bila svrena kada se zbila druga radnja parl-ARE avevo parlato avevi aveva avevamo parlato avevate avevano vend-ERE avevo venduto avevi aveva avevamo parlato avevate avevano fin-IRE avevo finito avevi aveva avevamo finito avevate avevano

>INDICATIVO TRAPASSATO REMOTO (II pretprolo vrijeme) -tvori se od aorista (passato remoto) pomonih glagola i participa prolog glavnog glagola -upotrebljava se u sporednim reenicama koje poinju vremenskim veznicima appena (che) im, netom; dopoche poto; allorche kada; quando kada; subito che im, tek to -glagol glavne reenice u tom sluaju mora biti u aoristu (passato remoto), a sporedna reenica mora biti ispred glavne Appena mi ebbe visto, mi saluto`. - im me vidio, pozdravi me. -ako se sporedna reenica nalazi iza glavne ili ako je pretprolo vrijeme u sporednoj reenici naznauje radnju koja se u prolosti esto ponavljala, onda se redovito upotrebljava trapassato prossimo Due anni fa fumava moltissimo: appena aveva fumato una sigaretta ne accendeva subito un`altra. 26

Prije dvije godine puio je veoma mnogo: im bi popuio jednu cigaretu, odmah je palio drugu. parl-ARE ebbi parlato avesti ebbe avemmo parlato aveste ebbero vend-ERE ebbi venduto avesti ebbe avemmo venduto aveste ebbero fin-IRE ebbi finito avesti ebbe avemmo finito aveste ebbero

>INDICATIVO I VERBI MODALI (MODALNI GLAGOLI) -glagoli koji oznaavaju nain na koji se radnja zbiva -nikada ne stoje sami ve se nalaze pred glavnim glagolom koji je u infinitivu -particip proli ovih glagola je pravilan -passato prossimo se tvori pomou AVERE (ho potuto, hai dovuto, ha sputo, abbiamo voluto) POTERE posso puoi puo` possiamo potete possono DOVERE devo (debbo) devi deve dobbiamo dovete devono (debbono) SAPERE so sai sa sappiamo sapete sanno VOLERE voglio vuoi vuole vogliamo volete vogliono

27

>IL GERUNDIO -odgovara hrvatskom glagolskom prilogu sadanjem (studiando uei; credendo - mislei) a) gerund sadanji se tvori tako da se prezentskoj osnovi dodaju nastavci za gerund (-ando, -endo, -endo) -slui za izraavanje radnje istovremene s radnjom glavne reenice -odgovara hrvatskom glagloskom prilogu sadanjem b) gerund proli tvori se od gerunda sadanjeg pomonog glagola i participa prolog glavnog glagola -slui za oznaku radnji koje prethode glavnoj radnji -odgovara hrvatskom glagolskom prilogu prolom -u tal. jez. esto zamjenjuje razliite vrste reenica a)vremensku Avendo considerato tutte le difficolta rifiutai l`offerta. (Dopo aver considerato) Promotrivi sve potekoe, odbio sam ponudu. (Poto sam promotrio) b)uzronu Devo rimandare la partenza non avendo avuto tempo di fare le valigie. Moram odgoditi odlazak jer nisam imao vremena spremiti prtljagu. c)pogodbenu Viaggiando in vagone letti si risparmia tempo e fatica. Putujui u kolima za spavanje, tedimo vrijeme i napor. d)dopusnu Molti, essendo ignoranti, vogliono cmandare agli altri. Mnogi iako su neznalice hoe zapovijedati drugima. -esto se upotrebljava s glagolom STARE za oznaku radnje koja traje Sto tentando di finire il lavoro! Pokuavam zavriti posao! -ANDARE u vezi s gerundijem slui za oznaavanje radnje koja traje, ali je ovdje sadran pojam ponavljanja i progresije Ora andiamo raccogliendo i mezzi necessari. Sada prikupljamo potrebna sredstva. -gerund moe zamijeniti razne zavisne reenice, samo ako je subjekt glavne i zavisne reenice isti -ako nije isti subjekt treba upotrijebiti linu zamjenicu iza gerundija Essendo tu risoluto di partire, io non ti tratterro`. Budui da si odluio otputovati, ja te neu zadravati. -ako je gerundio composto sastavljen od participa i glagola essere, nastavak se participa mijenja prema rodu i broju subjekta reenice (essendo partito a i e ) -to vrijedi i u sluaju kada se sadanji gerundij glagola essere spaja s pridjevom (essendo malato a i e )

28

>IL CONGIUNTVO -dok se indikativom iskazuju radnje koje se stvarno dogaaju (ili su se dogodile ili e se dogoditi), konjuktiv slui za izraavanje radnji koje jo nisu izvrene, ali su mogue -konjuktiv se zove i veznim nainom i upotrebljava se veinom u zavisnim reenicama -zbog toga je veinom ispred njega veznik (veinom che, se), koji povezuje zavisnu reenicu s glavnom -u glavnim reenicama sed konjuktiv rijetko upotrebljava >IL CONGIUNTIVO PRESENTE parl-ARE parli parli parli parliamo parliate parlino prend-ERE prenda prenda prenda prendiamo prendiate prendano apr-IRE apra apra apra apriamo apriate aprano cap-IRE capisca capisca capisca capiamo capiate capiscano

>IL CONGIUNTIVO IMPERFETTO parl-ARE parlassi parlassi parlasse parlassimo parlaste parlassero predn-ERE prendessi prendessi prendesse prendessimo prendeste prendessero apr-IRE aprissi aprissi aprisse aprissimo apriste aprissero cap-IRE capissi capissi capisse capissimo capiste capissero

>IL CONGIUNTIVO PASSATO parl-ARE abbia parlato abbia abbia abbiamo parlato abbiate abbiano prend-ERE abbia preso abbia abbia abbiamo preso abbiate abbiano cap-IRE abbia capito abbia abbia abbiamo capito abbiate abbiano

>IL CONGIUNTIVO TRAPASSATO parl-ARE avessi parlato avessi avesse avessimo parlato prend-ERE avessi preso avessi avesse avessimo preso cap-IRE avessi capito avessi avesse avessimo capito

29

aveste avessreo

aveste avessero

aveste avessero

*Pravila za upotrebu pojedinih vremena konjuktiva -ako se dogaaj ili radnja zavisne reenice zbivaju u isto vrijeme kao i radnja glavne reenice, onda se u zavisnoj reenici upotrebljava konjuktiv prezenta za radnju koja se zbiva u sadanjosti, a konjuktiv imperfekta za istovremenu radnju u prolosti -osnovno pravilo slaganja vremena (La concordanza dei tempi) glasi ako je u glavnoj reenici prolo vrijeme, onda i u zavisnoj reenici mora biti prolo vrijeme (ovo pravilo vrijedi i za reenice u indikativu tj. kada one zavise od glagola glavne reenice koji izraava poznavanje, tvrdnju uvjerenje) -ako se dogaaj ili radnja zavisne reenice zbivaju prija dogaaja glavne reenice onda se u zavisnoj reenici upotrebljava konjuktiv proli, ako je u glavnoj reenici prezent a konjuktiv pretproli ako je u glavnoj reenici jedno prolo vrijeme *Uso del congiuntivo nelle preposizioni dipendenti -konjuktiv se upotrebljava 1 ako je u glavnoj reenici glagol ili glagolski izraz kojim se kazuje: a) elja, nada, volja, nastojanje, zapovijed desidero, preferisco, spero, voglio, comando, ordino b) miljenje, sumnja, nesigurnost credo, penso, ritengo (smatram), dubito, immagino, suppongo, temo (bojim se), ho paura c) neko drugo duevno raspoloenje, ugodno ili neugodno sono contento, felice, spiacente (ao mi je), dolente (alim), ho piacere 2 ako je u glavnoj reenici bezlian glagol (il verbo impersonale) ili bezlian izraz (locuzione impersonale) s veznikom che (on uvodi subjektnu reenicu) bisogna che, conviene che (odgovara mi,nam), e` possibile che, puo` darsi che, e` impossibile che, e` peccato che, e` meglio che, pare che, mi sembra, mi piace, si dice che, e` necessario che, e` inutile che, e` diffilcile che, non merita che (nije vrijedno da), non importa che, 3 u relativnoj reenici koja zavisi od relativnog superlativa, odnosno od superlativnog izraza E` il migliore amico che io abbia. Najbolji je prijatelj kojeg imam. Non e` l`unica speranza che ci resti. To nije jedina nada koja nam ostaje. 4 iza neodreenih zamjenica i pridjeva kao i relativnih priloga (pronomi e aggettivi indefiniti e avverbi relativi) chiunque (tko god) qualunque (bilo koji) dovunque (gdje god, kamo god) comunque (kako mu drago) 5 iza nekih veznika a) dopusni (congiunzioni concessive) sebbene, benche, ancorche, per quanto, nonostante che, malgrado che, quantunque (= premda, iako, ma da) b) namjerni (congiunzioni finali) affinche, acciocche, perche (= da, kako bi) c) pogodbeni (congiunzioni condizionali) se, purche, a patto che, a condizione che, qualora, nel caso che (= ako, pod uvjetom da, samo da)

30

>IL CONDIZIONALE -pogodbeni nain a) condizionale presente parl-ARE parlerei parleresti parlerebbe parleremmo parlereste parlerebbero prend-ERE prenderei prendersti prenderebbe prenderemmo prendereste prenderebbero cap-IRE capirei capiresti capirebbe capiremmo capireste capirebbero

b) condizionale passato (sloen je od kondicionala sadanjeg pomonog glagola i participa prolog glavnog glagola) parl-ARE avrei parlato avresti avrebbe avremmo parlato avreste avrebbero prend-ERE avrei preso avresti avrebbe avremmo preso avreste avrebbero cap-IRE avrei capito avresti avrebbe avremmo capito avreste avrebbero

-ponajvie se upotrebljava u glavnim reenicama (analogno pogodbenom nainu) -glavna reenica u kojoj je kondicional uglavnom se nalazi iza sporedne reenice koja poblie odreuje uvjet ili pretpostavka -glagol sporedne reenice koji oznauje uvjet ili pretpostavku uvijek je kod irealnih (nestvarnih) reenica u konjuktivu nikako u kondicionalu -umjesto veznika se pred sporednom reenicom se upotrebljavaju se oblici qualora, a condizione che, posto che, quando, a patto che, nel caso che -ako se radnje glavne i sporedne reenice zbivaju u sadanjosti onda se u sporednoj reenici upotrebljava konjuktiv imperfekta, a konjuktiv pretproli (congiuntivo trapassato) ako obje radnje pripadaju prolosti -u glavnoj reenici za sadanjost e biti kondicional prezenta, a za prolost kondicional proli Se avessimo tempo veremmo volentieri. Da imamo vremena, doli bismo rado. Ti accompagneremmo se non fosse tardi. Otpratili bismo te da nije kasno. -pogodbeni nain upotrebljavamo onda kada se uvjet ili pretpostavka ne izriu rijeima, nego se samo razumijevaju Che cosa faresti tu in questo caso? (se ti trovassi al mio posto) to bi ti uinio u tom sluaju? (da si na mome mjestu) *Il futuro in relazione al passato (Futur u odnosu na prolost) -ako se radnja glavne reenice zbiva u prolosti, a dogaaj sporedne reenice se zbiva takoer u prolosti, ali poslije radnje glavne reenice, upotrebljava se u sporednoj reenici umjesto futura kondicional sloeni, u tom sluaju kondicional ima funkciju futura u odnosu na prolost (futuro in relazione al passato) 31

Credevo che saresti venuto. Mislio sam da e doi. Pensavamo che lo zio sarebbe partito l`indomani. Mislili smo da e ujak otputovati sutra. *Uso del congiuntivo nelle preposizioni principali (Konjuktiv u glavnim reenicama) -konjuktiv je po svojoj prirodi zavisan nain, stoga je njegovo prirodno mjesto u zavisnim reenicama -ponekad se upotrebljava u glavnim reenicama i to ponajvie u 3.licu jednine i mnoine -najvaniji sluajevi upotrebe: a) kad izraava elju (congiuntivo ottativo) Facessi tu semore il tuo dovere! O, kada bi ti uvijek inio svoju dunost! -elja koja se moe ispuniti u sadanjosti se izraava imperfektom konjuktiva, a katkada i prezentom konjuktiva, dok se elja koja se nije ispunila izraava sa congiuntivo trapassato Avessero seguito sempre i consigli dei loro genitori! Da su samo uvijek sluali savjete svojih roditelja! b)kad zamjenjuje imperativ u govoru iz potovanja (congiuntivo imperativo) Scusi! Mi faccia il favore! Oprostite! Uinite mi uslugu! Favoriscano! Abbiano la bonita`! Izvolite! Budite tako dobri! c)pri izricanju dvojbe, pretpostavke ili uenja Che sia gia` cosi tardi! Je li mogue da je ve tako kasno! *La concordanza dei tempi (Slaganje vremena) >Tempo presente (o futuro o modo imperativo) nella preposizione principale 1dipendenti all`indicativo a) azione contemporanea: presente Tu sai (saprai, sappi) che scrivono bene. Zna (znat e, znaj) da dobro piu. b)azione anteriore: passato prossimo Tu sai (saprai, sappi) che hanno scritto bene. Zna (znat e, znaj) da su dobro pisali. c)azione futura: futuro Tu sai (saprai, sappi) che scriveranno bene. Zna (znat e, znaj) da e dobro pisati. 2dipendenti al congiuntivo a)azione contemporanea: congiuntivo presente Siamo contenti (saremo, siate contenti) che vengano con noi. Zadovoljni smo (bit emo zadovoljni, budite zadovoljni) da idu s nama. b)azione anteriore: congiuntivo del passato Siamo contenti (saremo, siate contenti) che siano venuti con noi. Zadovoljni smo (bit emo zadovoljni, budite zadovoljni) da su doli s nama. c)azione futura: congiuntivo presente Egli vuole che noi restiamo in casa stasera. On eli da veeras ostanemo kod kue. >Casi speciali -futur se u zavisnim reenicama zamjenjuje kondicionalmo sadanjim kad oznauje radnju pod zamiljenim uvjetom Io dico che verrebbe (sottintendo se lo invitaste). Kaem da bi on doao(razumijevajui kada biste ga pozvali). -kada zavisna reenica oznauje prolu trajnu radnju indikativ ili konjuktiv od passato prosimo se moe zamijeniti indikativom ili konjuktivom imperfekta Tu sai che essi adempivano bene i loro doveri. Ti zna da su oni dobro obavljali svoje dunosti.

32

Credo che egli nella discussione di ieri avesse raggione. Mislim da je on imao pravo u jueranjoj raspravi. -kada se radnja ili dogaaj zavisne reenice odnosi na davno doba i nema nikakve veze sa sadanjou u zavisnoj se reenici upotrebljava indikativ ili konjuktiv imperfekta Tu sai che Romani erano volorosi in guerra. Ti zna da su Rimljani bili hrabri u ratu. -u nainskim reenicama koje poinju sa come se, quasi upotrebljava se imperfekt konjuktiva i nakon prezenta u glavnoj reenici Piange (piangeva) come se fosse un bambino. Plae (plakao je) kao da je malo dijete. -kondicional sadanji glavne reenice smatra se kao zamiljano prolo vrijeme kad glagol oznauje volju ili potrebu Basterebbe che tu lo chiamassi. Bilo bi dovoljno da ga zove. >Tempo passato nella proposizione principale (Prolo vrijeme u glavnoj reenici) -kada je u glavnoj reenici prolo vrijeme tada je i u zavisnoj reenici prolo vrijeme a)azione contemporanea -u zavisnoj se reenici upotrebljava imperfekt ako je u glavnoj koje od prolih vremena Ho visto che non poteva venire. Vidio sam da ne moe doi. -ako glagol glavne reenice zahtijeva u zavisnoj konjuktiv tada se upotrebljava konjuktiv imperfekta Egli voleva che retassimo. Htio je da ostanemo. b)azione anteriore -ako prolom vremenu u glavnoj reenici odgovara u zavisnoj radnja koja se zbila prije radnje glavne reenice, u zavisnoj e se reenici upotrijebiti trapassato prossimo za reenice u indikativu, a za reenice u konjuktivu congiuntivo trapassato Sapevo che eri stato contento. Znao sam da si bio zadovoljan. Immaginavo che tu fossi partito. Mislio sam da si otputovao. c)azione futura -radnja zavisne reenice koja se u budunosti smatrala buduom (futur u odnosu prema prolosti) izraava se prolim kondicionalom Sapevo che sarebbe partito l`indomani. Znao sam da e otputovati sutradan. >Casi speciali -passato prossimo moe izraavati radnju ili stanje koje traje u sadanjosti, u tom je sluaju glagol zavisne reenice u prezentu Hanno deciso che si vada subito. Odluili su da se ide odmah. -kada se radi o tvrdanjama u prolom vremenu koje vrijede i u sadanjem ili pak o injenicama koje su istinite ili se dogaaju u bilo koje vrijeme, doputena je upotreba prezenta u zavisnoj reenici iako je u glavnoj reenici bilo koje prolo vrijeme Non sapevo (non ho saputo, non seppi, non avevo saputo) mai in che modo ci si debba comportare con simile gente. Nisam znao kako se treba ponaati s ovakvim ljudima. -ako je u glavnoj reenici passato prossimo, a radnja se zavisne reenice dogaa u isto vrijeme (osobito istoga dana), prola se radnja izraava pomou passato prossima L`ha punito perche ha detto una bugia. Kaznio ga je jer je slagao. -u irealnim pogodbenim reenicama iza kondicionala sadanjeg u glavnoj reenici dolazi konjuktiv imperfekta u zavisnoj Ti accompagnerei volentieri se non fosse tardi. Rado bih te otpratio da nije kasno. -ako se u irealnim pogodbenim reenicama radnja glavne i zavisne reenice zbivaju u prolosti, u zavisnoj se reenici upotrebljava congiuntivo trapassato

33

Ti avrei accompagnato volentieri se non fosse stato tardi. Rado bih te bio otpratio da nije bilo kasno. -poseban sluaj upotrebe tzv. dubitativnog se Non saprei dire se egli sia in casa. Ne bih znao kazati je li on kod kue. -pslije dubitativnog se u nekim se sluajevima koristi kondicional Non so se sarebbe bene restare in citta`. Ne znam da li bi bilo (da li je) dobro ostati u gradu. *Teoria generale del verbo (Opa teorija o glagolu) -il verbo (parola che esprime un`azione o uno stato) puo variare secondo: 1. il modo: indicativo, congiuntivo, condizionale, imperativo (che sono i modi finiti con esclusivo carattere verbale), infinito, participio, gerundio (chiamati modi infiniti e che hanno in parte carattere nominale) 2. il tempo: presente, imperfetto, passato prossimo, passato remoto, trapassato prossimo, trapassato remoto, futuro semplice e futuro anteriore 3. la persona: prima, sseconda, terza 4. il numero: singolare e plurale 5. il genere (galagolsko stanje): attivo e passivo, il genere attivo si suddivide a sua volta in transitivo, intransitivo e riflessivo -il verbo si dice attivo quando il soggeto compie realmente l`azione espressa dal verbo (io guardo) -il verbo si dice passivo quando il soggetto subisce, ossiapatisce l`azione espressa dal verbo (io sono/vengo guardato) -verbo transitivo diretto e` quello che puo avere un complemento oggetto diretto (guardo la finestra) -verbo transitivo indiretto quello che puo avere un complemento oggetto indiretto preposizionale (sono passati per il giardino) -verbo intransitivo e` quello che ha un oggetto indiretto o non l`ha affatto (egli e` arrivato alla stazione) -i verbi transitivi possono avere la forma attiva, passiva e riflessiva -i verbi intransitivi non hanno ne forma passiva ne riflessiva -secondo un`altra classificazione i verbi si dividono nelle seguenti cinque specie 1. transitivi che possono avere tre generi o forme di coniugazione, l`attiva, la passiva, la riflessiva 2. intransitivi 3. pronominali sono intransitivi, sempre accompagnati da una delle particelle (mi, ti, si, ci, vi, si) 4. impersonali che si usano solo alla terza persona (pive, nevica) 5. impersonali pronominali che hanno come oggetto indiretto il dativo del pronome personale atono di prima, seconda o terza persona -i verbi pronominali, impersonali e impersonali pronominali non possono avere che un solo genere di coniugazione

34

*La coniugazione passiva (Pasivna konjugacija) -corrisponde in italiano a quella del verbo ESSERE seguito dal PARTICIPIO PASSATO del verbo che si vuole coniugare al passivo -il verbo ESSERE ha la funzione di un verbo ausiliare -si tengano presenti le seguenti norme: #il participio passato deve sempre concordare in genere e numero col soggetto a cui si riferisce #nei tempi semplici al posto di ESSERE si puo impiegare come ausigliare il verbo VENIRE #nel tradurre in croato un passivo italiano si puo ricorrere alle forme biti e bivati, ma si cerca di evitare questa costruzione cambiandola in attiva: Io sono lodato. Hvaljen sam. Io vengo lodato. Hvale me. #spesso con il verbo passivo e` espresso anche l`agente che la persona o la cosa compie l`azione subita dal soggetto; la preposizione che precede l`agente e` DA (= od) Questo libro sara`/verra` letto volentieri. Ova knjiga e biti rado itana. #modo indicativo -presente: sono / vengo lodato -imperfetto: ero / venivo lodato -passato prossimo: sono stato lodato -passato remoto: fui / venni lodato -trapassato prossimo: ero stato lodato -futuro semplice: saro` / verro` lodato -futuro anteriore: saro` stato lodato #modo congiuntivo -presente: sia / venga lodato -passato: sia stato lodato -imperfetto: fossi lodato -trapassato: fossi stato lodato #modo condizionale -presente: sarei / verrei lodato -passato: sarei stato lodato #modo imperativo 1. ----------------------------2. sii lodato / venga lodato 3. sia lodato / ----------------1. siamo lodati / veniamo lodati 2. siate lodati / ------------------3. siano lodati / vengano lodati #infinito -presente: essere lodato -passato: essere stato lodato

35

#participio -presente: non c`e` -passato: lodato #gerundio -presente: essendo lodato -passato: essendo stato lodato -nei tempi semplici si puo generlamente usare in modo indifferente l`uno o l`altro ausiliare, nei tempi composti solo l`ausiliare ESSERE Gli operai vennero lodati dal direttore della fabbrica. Direktor tvornice pohvalio je radnike. -il verbo VENIRE a differenza del verbo ESSERE modifica leggermente l`aspetto del verbo coniugato nella forma passiva attribuendogli un valore dinamico -nei tempi semplici al posto di dover` essere si puo usare il verbo ANDARE Egli deve essere lodato per la sua costanza. Egli va lodato per la sua costanza. Treba ga pohvaliti zbog njegove ustrajnosti. -l`uso del ausiliare VENIRE al posto di ESSERE e` reso talvolta neccesario per evitare incertezza -la proposizione passiva puo essere trasformata in attiva se e` espresso il compelmenti di agente -nel passaggio dal passivo all`attivo il complimento di agente diventa soggetto, mentre il soggetto diventa oggetto Le seminagioni sono state interamente distrutte dalla grandine. Le grandine ha distrutto interamente le seminagioni. Tua je potpuno unitila usjeve. -nel passaggio dall`attivo al passivo il soggetto diventa complemento d`agente e l`oggetto si fa soggetto Il controllore verifica il conto. Il conto sara` verificato dal controlle. Nadzornik e provjeriti raun. -oltre che con l`aiuto dei due ausiliari ESSERE e VENIRE un verbo transitivo di forma attiva puo farsi passivo in un terzo modo: la particella pronominale SI da valore passivo alle terze persone singolari e plurali del verbo transitivo -il predicato in tal caso si accorda col soggetto in genere e numero -la particella SI in questo caso assume il nome di particella passivante e siccome chi compie l`azione e` una terza persona indeterminata, questa costruzione si chiama anche indefinita -SI passivante si traduce in croato col SE impersonale Neke se pogreke ne priznaju rado. Alcuni sbagli non si riconoscono volentieri.

36

Potrebbero piacerti anche