Sei sulla pagina 1di 11
Svako od nas je odrastao u svetu koji svetkuje nedelju, pa je prirodno to Sto smo uzeli zdravo za gotovo da taj dan treba i drzati, Samim tim, ideja 0 nekom drugom danu kao istinitom danu od odmora Gini nam se fanatiénom i apsurdnom. Uprkos svemu, danas nam neki govore da je Subota pravi dan. Oni insistiraju na tome da je sedmi dan jedini dan koji nam Biblija zapoveda da drzimo i ¢ak tvrde da cinimo greh - da imamo Zig zveri i da Gemo patiti od sedam poslednjih zala - ako svetkujemo nedelju umesto da draimo sedmi dan (jj, subotu). Mnogi lazni proroci Isus upozorava na to da ée se pojaviti mnogi lazni proroci, koji ée prevariti mnoge. Dakle, sta je istina i kako je moZemo spoznati Neka svi imaju na umu da ée svako od nas stajati pred Isusom na Sudnji Dan! Sudiée nam se, ne po iskrenosti, kojom smo nepaZjivim pretpostavkama oduvek verovali u nesto, niti po iskrenosti u tome Sto smo sledili neko novo uéenje a da ga nismo sebi dokazali kao ispravno! Ne, sudiée nam se po Bibliji, Bozijoj Reéi! Kako DOKAZATI istinu "Sve Pismo je", kako Zitamo u drugoj poslanici Timoteju 3:16, "bogonadahnuto i Korisno za pouku, za karanje, za popravljanje”. Dakle, zapovedeno nam je da "proveravamo" i dokazemo SVE, Ako nismo u pravu, moramo biti spremni da budemo ispravljeni. Moramo paziti da ne menjamo svoju doktrinu kako vetar duva. Treba se osloboditi svih predrasuda i posteno prouiti OBE strane, ukoliko smo u moguénosti i Zelimo to, te ostaviti sve naSe sopstvene 2elje i ideje po strani i moliti Boga da nas vodi Ukoliko smo veé u pravu, posteno istrazivanje e to samo potvrditi Ako, pak, gresimo, trebalo bi da to Zelimo da znamo. A onda Gemo, svesno pristajuéi, poput malog deteta, prihvatiti istinu onako kako je Bog otkriva, kakva god ona bila, ukoliko su nasa srca iskrena (u skladu) sa Njim! Modda ée ba’ ova studija biti ligni TEST! U sledegim redovima data je kratka i sazeta skica jednog aspekta u ovoj vigesmislenoj dilemi. Sledeée tri éinjenice su ofigledne: 1. Usvim starim kalendarima, kao i na Zapadu danas, nedelja je prvi dan u sedmici. Da li onda "hriScanski sabat" izvire iz biblijskog autoriteta ili je to zaista "Dan Gospodnji" kao Sto se danas nedelja populamo naziva? 2. Isus je dr2a0 SUBOTU (SABAT) - Jevandelje po Luci 4:16, To je bio Njegov obiaj. Sabat koji je On drZao bio je isti dan u sedmici kao i onaj koji su drZali Jevreji, buduci da su se i propovednik i kongregacija (sinagoga ili zbornica) okupliali u jevrejskoj sinagogi (20. stih). Fariseji su stalno prekorevali Isusa zato Sto je isceljivao na Subotnji dan. 3. Sabat (subota) koji je Isus drzao bio je sedmi dan u sedmici (nedelji). Tri dana nakon Njegovog raspeéa, ovaj dan se spominje kao dan pre prvog dana u sedmici (Jevandelje po Mateju 28:1), Dakle, nije bila te’ 0 nekom proizvolinom danu, vet 0 sedmom danu u nedelji. Takode pogledajte Jevandelje po Luci 23:56 i 24:1 Ali, da li je nakon Hristovog vaskrsenja sam Hristos ili bilo ko od apostola mozda promenio dan od odmora na prvi dan u sedmici, proglasivsi nedelju sadaSnjim hri8éanskim Sabatom Novog Zaveta? Da li nam NOVI ZAVET bilo gde ukazuje na to da je NEDELJA istiniti Dan Gospodnji (lat. Dies Domini), pa time zapoveda hriSéanima da je se pridrzavaju? HAJDE DA VIDIMO! Da lise nedelja spominje u Novom Zavetu? Ovakva promena ne bi se mogla uvesti - drukéiji dan, PRVI dan u sedmici, ne bi mogao biti zasnovan u autoritetu Svetog Pisma u skladu sa Novim Zavetom, osim ukoliko u nekom od tekstova ne postoji revenica "prvi dan u nedelji (sedmici)" ili sama ret "nedelja". Reé "nedelja" ne javija se nigde u Bibliji, ali regenica "prvi dan u nedelji (sedmici)" postoji u Novom Zavetu i javlja se na taéno osam mesta, Stoga nam neée ‘rebati mnogo da proudimo ovih osam tekstova koji sadre spomenutu frazu. Ako je neki od biblijskih autoriteta promenio dan od odmora - ako hrigéani treba da nadu bilo kakvu biblijsku podrSku koja danas zapoveda nedelju kao "Dan Gospodnji", onda ‘moramo pronaéi tu podrsku w jednom od ovih osam tekstova! Na pogetku obratimo paznju na to da, posto je sedmi dan u nedelji jasno zasnovan kao biblijski Sabat sve do vremena Raspeéa, ne moze postojati nikakav autoritet u Bibliji za svetkovanje nedelje osim ako ne pronademo jednu tako jasnu i nedvosmislenu tvrdnju u jednom od ovih osam delova Novog Zaveta Dakle, hajde da ih prougimo pazljivo, posteno i uz molitvu, Dan POSLE Sabata (Subote) (1) Jevandelje po Mateju 28:1: "A posle subote, u svanuce prvoga dana nedelje, dode Marija Magdalina i druga Marija da pogledaju grob". Ovo je prvo mesto u Bibliji gde se spominje "prvi dan nedelje”. Mnogo godina pre nego Sto je nastala Novozavetna Crkva jevandelista Matej, nadahnut Svetim Duhom, napisao je ovaj stih. Tekst kaze da se kasno na dan Sabata (subotnjeg dana) blizio prvi dan u sedmici. Stoga moramo priznati da ovaj odeljak jasno govori da je, nakon tri dana i tri nogi po8to je sve Sto je ukinuto od zakona "bezbedno" prikovano na krst, subota bila jos uvek dan pre prvoga dana sedmice, dakle jo8 uvek je bila sedmi dan u nedelji Ovde se krije prvi dokaz. Mnogi nam govore da je zapovest o Sabatu bila samo za jedan uu sedam dana - da to nije morao biti baS sedmi dan u nedelji, veé samo sedmi deo yremena. Oni tvrde da nedelja, buduci da je jedan od sedam dana, ispunjava zapovest. Ali, evo stihova u Novom Zavetu koje je inspirisao Sveti Duh godinama pre potetka Novozavetne Crkve, u kojima se razgovetno tvrdi da je, tri dana nakon Sto je bilo gotovo sa svim ukinutim stvarima, Sabat jo8 uvek postojao i da je ostao sedmi dan u nedelji, t) dan pre prvoga dana u sedmiei, Do sada je ovoliko dokazano i to mora ostati reSeno za sve one koji iskreno traze i prihvataju biblijski autoritet, Ali, da li je Subota kasnije zamenjena nedeljom? (2) Jevandelje po Marku 16:2: "I vrlo rano u prvi dan nedelje dodose na grob, kada je sunce izislo". Ovo je samo Markova verzija jutarnje posete grobu za vreme izlaska sunca. Autor je zapisao 0 ovom dogadaju nekoliko godina nakon Sto je Hristos razapet na krst. Prvi dan u nedelji je takode ostao "posto prode Subota’, sudeci po prvom stihu. Dakle, ovaj tekst dokazuje istu stvar kao i prethodni - da u ono vreme prvi dan u nedelji nije bio Sabat (tri dana nakon Raspeéa), ve¢ dan posle Sabata. Subota je, dakle, jo3 uvek bila sedmi dan u nedelji Uobigajeni radni dan (3) Jevandelje po Marku 16:9: "A kada je vaskrsao rano u prvi dan nedelje, javi se prvo Mariji Magdalini, iz koje beSe izagnao sedam demona”. Ovaj tekst govori da se Isus Javio Mariji Magdaleni istoga dana ne8to kasnije, dan NAKON Subote Moramo priznati da ovde ni8ta ne naziva prvi dan nedelje hri3anskim Sabatom (Subotom). Nista ga ovde ne naziva "Danom Gospodnjim", niti ga posvecuje niti kaze da ‘ga je Bog utinio svetim. Ni8ta ga ovde ne postavlja kao secanje na Vaskrsenje niti taj dan ima bilo koju drugu svrhu, Nema zapovesti ili primera za odmor na ovaj dan - nema ostonca ni na kakav autoritet za svetkovanje nedelje u ovim stihovima. (4) Jevandelje po Luci 2. miirise koje su spremile" "A u prvi dan nedelje, vrlo rano, dodose na grob noseéi Ovaj tekst ponovo govori o istom dogadaju koji su zabelezili Mate) i Marko i pokazuje da su na prvi dan nedelje ove Zene dosle da urade svakodnevni posao, nakon Sto su se odmorile u Subotnji dan "po zakonu”. Jer vidimo da u stihu neposredno pre ovos pise: "Zatim se vratise i spremise mirise i miro. L/ subotu pak ostase u miru (odmorixe se) - po zakonu". Treba li reéi kako ove Zene nisu jo§ uvek znale da je zapovest 0 drZanju Subote ukinuta? Ne, to se ne moze reéi, jer ovu izjavu nisu dale Zene, veé je nadahnuta SVETIM DUHOM, koji je znao da ta zapovest nije ukinuta, A ovi stihovi su napisani najmanje 25 godina nakon Sto je osnovana Novozavetna Crkva! Sveti Duh je tada nadahnuo direktan iskaz.da je odmor ovih Zena u Subotnji dan bio u skladu sa zapoveSéu, a to je iskaz: koji ne bi bio mogué u sluéaju da je zapovest bila ukinuta. Dakle, ovaj tekst utemeljuje nedelju kao uobiéajeni radni dan, tri dana nakon raspeéa i nadalje ureduje da u to vreme zapovest 0 odmoru u Subotu nije bila ukinuta,

Potrebbero piacerti anche