Razvoj djece i mladih period adolescencije

doc. dr Ivana Zeevi

ADOLESCENCIJA
specifina faza u razvoju, praena izrazito burnim psihikim, emocionalnim i moralnim krizama, previranjima i lutanjima period prelaska iz djetinjstva u doba odraslog period fizikog, polnog, mentalnog i socijalnog sazrijevanja poinje oko 11. do 15. godine, a zavrava oko 21. do 25. godine
rana adolescencija od 11. do 15. godine srednja adolescencija od 16. do 17. godine kasna adolescencija od 18. do 25. godine

Kljune promjene u adolescenciji

Bioloke Kognitivne

Socijalne
Ove promjene izazivaju prilinu zbrku u glavama adolescenata i njihovoj okolini.

Bioloke promjene
pojedini dijelovi tijela i/ili izgled u cijelosti, trajno se mijenjaju u vrlo kratkom vremenu:
istiu se polne odlike, tijelo naglo raste, pojedini dijelovi tijela su nesrazmjerni jedan vremenski period

Posljedice su sljedee:
Adolescent ima potrebu za novnim uklapanjem u sliku o sebi (osjetljivost na svoje fiziko ja, jer ono ponekad nije u skladu s adolescentovim eljama) Neobian vanjski izgled: farbanje kose, oblaenje... (pokuavaju stvoriti granicu izmeu sebe i svijeta odraslih ili skreu panju na sebe)

Kognitivne promjene
apstraktno miljenje

hipotetiko-deduktivno zakljuivanje
stvaranje sopstvenih teorija razmiljaju esto kritiki i idealistiki
Kognitivni razvoj ne prati uvijek fizike promjene, pa zbog izgleda oekujemo da se adolescent i ponaa zrelije, te zato postavljamo prevelike zahtjeve.

Socijalne promjene
adolescentski egocentrizam - misle da su u sreditu panje svima, da ih okolina neprestano kritiki ocjenjuje (zamiljena publika) doivljavaju sebe kao jedinstvene i posebne osobe, da niko nije tako poseban kao oni, da niko ne doivljava stvari onako kao oni (lini mit) osjeaj vlastite neunitivosti - rizina ponaanja (normalna, ali MORAJU se postaviti odgovarajue GRANICE)

Koji su preduslovi adekvatnog razvoja u adolescenciji?

podravajue vaspitanje, roditeljska ljubav i zdravi porodini odnosi
paljiv pristup, prepoznavanje i pohvaljivanje postignua, neuslovljavanje i prihvatanje djeteta, jasno definisanje pravila ponaanja, potivanje djetetove potrebe za autonomijom, podsticanje izraavanja osjeanja.

Krize i strahovi u adolescenciji

Adolescentska kriza ukljuuje pojave i ponaanja poput potitenosti, dramatizacije, teatralnosti, tjeskobe, asocijalnog ponaanja, zaputanja obaveza ... Intenzivan strah od odrastanja - vodi odgaanju, usporavanju ili zaustavljanju procesa odrastanja, naglim i estim promjenama raspoloenja, odbijanju hrane i nesanici. Sve ovo nije alarmantno dok ne ometa normalno funkcionisanje ili zdravlje.

Agresivnost
To je nain da se osoba brani od neeg ili bori za neto, postizanje i ouvanje uticaja i ugleda, pribavljanje panje. Nekada ni sam adolescent ne zna zato je agresivan. Pridruivanje bandama rade oni adolescenti koji su bili rtve nasilja, ili potiu iz disfunkcionalnih porodica, imaju slab kolski uspjeh.

Laganje
Adolescent uvijek lae svjesno i s namjerom. Adolescent lae jer:
ima strah od kazne, autoriteta, elju za pripadanjem, elju da ostvari bolju poziciju, ili da zadri poziciju u grupi, ima loe ocjene, eli da ispuni oekivanja roditelja, eli da prikae sebe kao jaku i samopouzdanu osobu.

Laganje ne treba odmah kazniti.

Prkosno suprotstavljanje
se javlja jer adolescent ima potrebu za slobodom, nezavisnou i dokazivanjem, a okolina se esto ponaa kao da je jo dijete. to ih se vie kontrolie, oni pruaju vei otpor.

Bjeanje sa nastave i izostanci

bjeanje od odgovornosti, neizgraeni mehanizami rjeavanja problema, nedovoljna zrelost, kada se ne zna pronai dugorono rjeenje nekog problema, strah od neprihvaanja od strane vrnjaka ili strah od neuspjeha u koli, pretjerana oekivanja roditelja, nisko samopouzdanje, malo predznanje, pokuaj usklaivanja vlastitih potreba (druenje) s potrebama okoline (kolovanje)

Neuspjeh u koli
Nastaje zbog:
nebrige ili nerealnih oekivanja, stresnog i traumatskog dogaaja, nesklada izmeu zahtjeva kole i mogunosti adolescenta

Posljedice loeg uspjeha su:

osjeaj nesigurnosti, potitenosti, anksioznost, neprihvatljivo ponaanje, stvaranje negativne slike o sebi, agresivnost i sklonost ka delinkventnom ponaanju...

Bjeanje od kue
Karakteristino je za emocionalno nestabilne, impulsivne, agresivne i zaputene osobe. Njegovi motivi su:
poremeeni porodini odnosi (odnosi meu roditeljima ili prema djeci), alkoholizam u porodici, zlostavljanje i zanemarivanje, loi ivotni uslovi, negativan uticaj drutva, elja za zabavom, kolski neuspjeh, kuu doivljavaju kao neprijateljsku, elja da se roditelji kazne, izazivanje osjeaja krivice ili bijeg od obaveza i kazne

ta sa adolescentima?
Nauiti ih da svako ponaanje ima posljedice i da ih mora preuzeti, da uz nove slobode dolaze nove odgovornosti. Odoliti davanju savjeta. Razgovarati. Rei svoje stavove. Upozoriti da ivot ima tune i srene strane. Prihvatiti odvajanje. Pokazati strpljenje kad se neke adolescentove odluke ne ine najboljima. Pustiti ih da razmiljaju o sebi. Kua je dobro i sigurno mjesto za to. Dati im mogunost da budu sami kad ele. Paziti na njihovo samopotovanje. Ono je jako krhko i ako je poljuljano, moe ih udaljiti od blinjih. Dopustiti im da preuzmu dio brige, tako se razvija odgovornost.

ta sa adolescentima?
Dopustiti im da donose svoje odluke i uestvuju u porodinim odlukama. Neka preuzmu dio obveza, neka izaberu koje ele. Priekati 10 sekundi prije nego to se kae NE. Fleksibilnost je bitna. Ne dopustiti strahovima da utiu na odluke. Podijeliti te strahove sa adolescentom. Biti svjestan sebe tona glasa, neverbalne komunikacije. Biti svjestan svog zadovoljstva u ivotu. Prihvatiti vlastite osjeaje. Ako je bilo burnih reakcija, izviniti se adolescentu, jer tako on ui da su svaiji osjeaji kompleksni.

Ko su djeca i mladi neprihvatljivog ponaanja?

ta je to neprihvatljivo ponaanje?
Ue shvatanje svodi se na maloljetniku delinkvanciju ili maloljetniki kriminalitet, a polazi od krivinog zakonodavstva ire shvatanje je krenje, ne samo krivinih, nego i drutveno moralnih normi:
odstupanje od uobiajenog ponaanja veine ostalih ljudi, tetnost ili opasnost takvog ponaanja za okolinu, kao i za njega samog, nunost dodatne strune ili drutvene intervencije, bez koje dotino lice ne moe da prevlada svoje ponaanje.

Pojam delinkvencije
Delinkvencija je sukob sa drutvom, njegovim sistemom vrijednosti, normama i zakonima.

Ona obuhvata tee oblike asocijalnog, antisocijalnog, socio-patolokog i kriminalnog ponaanja (sa izuzetkom ubistva).

Uzroci neprihvatljivog ponaanja mladih

BIO PSIHO SOCIO

fiziki elementi

psihiki elementi

drutveni elementi

Komponente ponaanja prema Glasser-u

DJELOVANJE

FIZIOLOKE REAKCIJE

PONAANJE

MILJENJE

OSJEANJA

Kako se postaje delinkvent?

nepotovanje autoriteta (roditelja, nastavnika, i dr.) inat, laganje, nasilno ponaanje, potkradanje roditelja, deparenje bjeanje iz kole, bjeanje od kue, skitnja, bavljenje prostitucijom

Karakteristike linosti maloljetnog delinkventa:

emocionalna i socijalna nezrelost, egocentrinost, nasilnost, nesposobnost stvaranja prisnog, toplog, iskrenog i osjeajnog kontakta sa sredinom i osobama, neki pate od psihoza, neki ispoljavaju snane psihopatske smetnje i poremeaje

Odnos drutva prema neprihvatljivom ponaanju

segregacija (odvajanje) od drutva prevencija (primarna, sekundarna i tercijarna)

Pojavi delinkventnih ponaanja posebno pogoduju kritina razdoblja, kao to su:

ratne i poratne prilike, zaotrenost drutvenih odnosa, ekonomska kriza, siromatvo, nezaposlenost, stambene i materijalne potekoe, izbjeglitvo, ...

Maloljetnika delinkvencija je proizvod neprilika, nezadovoljstava, kriza, problema i besperspektivnosti mladih ljudi