Mehanike osobine Uopte

Keramika pokazuje iroku raznovrsnost mehanikih ponaanja. Vrste mehanikih osobina koje su vane za strukturalnu upotrebu su : elastinost,lom i plastinost. Procesima koji kontroliu reakcije po datim opteredenjima te karakteristikama i stanjima okoline rukovodi mikrostruktura materijala i interatomsko vezivanje. Elastine osobine keramike se veoma dobro opisuju preko razmatranja fizike interatomskog vezivanja i mehanike mikrostrukturalnog meudjelovanja iako jednostavna specifikacija modula poroznih materijala nije moguda. Osobine loma opisane su sa naglaskom na djelove mikrostrukture na iniciranje pukotine i otpornosti loma te na potrebu za odgovarajudom karakterizacijom pukotina kako bi se objasnile uoene jaine loma. Keramike se lome bez predhodne uoljive deformacije. U svojstu primjera na slici je prikazana karakteristian rezultat za jednoaksijalno opteredenje gustog polikristalnog Al2 O3 .

Priroda loma ukeramici ilustrirana krivom napon-deformacija koja pokazuje linearno elastino ponaanje

Dio (A) ilustrira prekid vrstode pri ispitivanju zatezanjem(280 Mpa) a dio (B) je isto to za test sabijanja. Ovdje je specijalno dramatian primjer injenica da je keramika relativno slaba na zatezanje a relativno jaka na sabijanje.

Keramike su naravno klasini lomljivi materijal i iz ovog razloga pri bilo kakvoj diskusiji njihovih mehanikih osobina mora se velikim dijelom posvetiti panja osobini lomljivosti. Keramike se mogu plastino deformisati. Prvo se razmatra plastinost do koje dolazi usljed jednostavnog klizenja dislokacije. Klizenje je dominantni mehanizam deformisanja u keramici poput alkalij halidnih soli koje uglavnom mogu plastino deformisati do velikih istezanja cak i na sobnoj temperaturi. Termiki ok koji je uzrok koristenja keramike kod visokih temperatura kombinovano sa njihovom inherentnom krtodu. Ovo se moe definirati kao lom(djelimian ili potpun) materijala kao rezultat promjene temperature-obino iznendnog hlaenja. Za procjenu mehanizma termickog oka postoje dva fundamentalna termika svojstva: a) termicko sirenje b) termicka providnost

Prvo, naponsko oteenje moe nastati formiranjem pritiska uslijed uniformnog termikog irenja. Drugo, promjena temperature proizvedi privremeni temperaturni gradijent u materijalu sa pratedim unutarnjim naponom.

Termiki ok kao rezultat ogranienja jednolike termike ekspanzije

Slika predstavlja jednostranu ilustraciju prvog sluaja. To je ekvivalentno sa sa doputenim slobodnim irenjem i naknadnom mehanikom kompresijom ipke na poetnu duinu. ak i bez vanjskog ogranienja termikog oka javiti zbog temperaturnih gradijanata kao rezultat konane termike provodnosti.Slika ilustrira kako je brzo hlaenje povrine zida visoke temperature predeno povrinskim zateudim naponom.

Termiki ok kao rezultat temperaturnog gradijenta nastalog kod konanog termikog provoenja.Brzo hlaenje proizvodi povrinski zatezni napon.

LOM
Lom na atomskom nivou
Da bi razmotrili lom na atomskom nivou potrebna nam je funkcija separacije sile Fapll (r), za jednu atomsku vezu. Ova funkcija je data na slici. Moe se vidjeti da postoji kritina primjenjena sila, Fc, iznad koje interatomska veza ne moe stabilno podnijeti povedano irenje.

Krivulja Fappl(r) to odgovara jednom ionskom krutom tijelu, a Fc=F(rc).Separacija rc je kritino proirenje iznda kojeg veza ne moe vie stabilno podnijeti primijenjenu silu, i dolazi do loma

Kod kritine separacije rc pojavljuje se nestabilnost tj. irenje pri maksimalnoj sili .

Tabela daje uoene vrijednosti vrstode za neke uobiajne keramike: tipina vrstoda jednog loma jednog keramikog materijala je oko 400 MPa dok je tipini Youngov modul oko 200 GPa. Uoena istezanja kod loma za keramiku su reda 0,2 %.
Materijal Stakla: Soda-vapno Stopljeni silicij: Volumen Vlakna Polikristali: Al2O3 =3m =11m =25m MgO Y2O3 SiC Si3N4 ZrO2 Ca-PS2 Y-TP2 BaTiO3 Staklena keramika: Pirokeramika Makor vrstoda(MPa) Otpornost na lom(Jm2) 8 8 8 Tvrdoda (MPa) 0,75 0,75 0,75

140 90 1000

488 400 302 275 300 600 520 800 2200 124 300 170

39 36 54 10 13 39 65 500 125 10 60 51

3,9 3,3 4,6 1,8 1,5 4,1 4,4 10 5 1,1 2,5 1,8

Tabela:Vrijednosti snage otpornosti loma i tvrdode keramike

Inglis (1913) je pokazao da je napon, tip na vrhu jedne eliptike rupe u jednom krutom tijelu koje je pod pritiskom dobiven preko : tip (2cb) a -gdje je a primjenjeni napon koji je jendolian na velikim udaljenostima od rupe, 2c je duina glavne ose od elipse a 2b je duina manje ose. U keramikim materijalima pukotine imaju dimenzije od c10m, sa otvorenima od b20nm, tako da se dobiju koncetracije od priblizno 1000. Lom se vidi kao sekvecnijalni prekid interatomskih veza sa naponima istezanja blizu vrha pukotine koja se priblizavaju onima koja su neophodna za nestabilnost.

Energija ravnotee u lomu

Nestabilna uravnoteenost Griffith-ova jednaina Iako Inglis-ova analiza daje jedan mehanizam za lom preko koncetracije napona na vezu vrha pukotine analiza ne doputa da se izvedu bilo kakvi mehanizmi poto je napon koji je razvijen mjerna inverijanta : velike I male pukotine istog odnosa polozaja (c/b) imaju isti napon na vrhu pukotine I stoga bi se oekivalo da popuste pod istim primjenjenim naponom. Veza izmeu veliine pukotine I vrstode uzorka I poetak mehanizma loma nainio je Griffith (1920). Prema Griffith-u kritini uslov za lom uzorka kiji ima pukotinu je manifestacija kritine ravnotee energije. Prva polovina ravnotee energije bila je energija povrine koja je uvedena u sistemu preko prekinutih veza na povrini koja je uvedena u sistem preko prekinutih veza na povrini pukotine. Kod nekog uzorka koji ima pukotinu dinenzije c uslijed jednolinog primjenjenog napona kao na slici, doprinos energije povrine Us moe se pisati kao:
Us2yc2 2yA

ematski prikaz jednog krutog tijela koji sadri pukotinu karakteristine dimenzije c pod jednolinim naponom veliine a

Viak energije po jedininoj povrini koji je povezan sa stvaranjem jedne uravnoteene povrine krutog tijepa u datom okruenju.

Druga polovina ravnotee energije ukljuuje promjenu u mehanikoj potencijalnoj energiji sistema usljed prisustva pukotine. Mehanika potencijalna energija sistema je data preko UM=UE-W UE energija sistema u krutom tijelu W -utroseni rad

Koristenjem Inglis analize , Griffith je dokazao da se za neko kruto tijelo koje je pod jednolinim primijenjenim naponom g , mehanika potencijalna energija moe pisati kao:

UM= -g2*C3/E = -* g2*A2/3/E - bezdimenzionalni koeficijent E Young-ov modul

Kriva mehanikog potencijala UM, potencijala povrine Ug ukupnog potencijala UT za neko napuklo kruto tijelo pod naponom, kao sto je prikazano na slici