Sei sulla pagina 1di 102

POVIJESNA ZNANOST Povijest prola stvarnost, sveukupnost prolih dogaaja - rije je izvedena iz glagola (pri)povijedati Predmet povijesne znanosti

i ljudska povijest, sva ljudska aktivnost u prostoru i vremenu Povijest je znanost koja se bavi istraivanjem, prouavanjem i objanjavanjem ljudske prolosti. (po emu je znanost znanost?) Historia (grki) istraivanje, opisivanje, pripovijedanje Historiografo pisati o povijesti Historiografija ili povjesnitvo disciplina koja se bavi pisanjem povijesti, u doba antike shvaala se kao grana knjievnosti (muza-zatitnica bila je Klio) Povijesni izvori: usmena predaja, pisani izvori, materijalni, slikovni, zvuni Sustavi raunanja vremena (ere): kranska, grka (olimpijska, od 776. g. pr. Kr), rimska (od osnutka grada, 753. pr. Kr), idovska (od Postanka, 3761. pr. Kr), islamska (od Hidre, 622), budistika (563. pr. Kr) itd. Kalendar: lunarni, solarni Uobiajena podjela prolosti: 1. Prapovijest itava ljudska povijest prije otkria pisma 2. Stari vijek od otkria pisma (oko 3500. pr. Kr) do pada Zapadnog Rimskog Carstva (476) 3. Srednji vijek do otkria Amerika (1492) 4. Novi vijek do kraja I. svjetskog rata (1918) 5. Suvremeno doba Mitovi: legende koje objanjavaju dogaaje vane za ivot zajednice nadnaravnim zbivanjima, pretee povijesti (povijest u kruno shvaenom vremenu) Grka logografija grana knjievnosti koja se bavila opisivanjem mitske prolosti Herodot iz Halikarnasa (V. st. pr. Kr), Historija, djelo o obiajima i prolosti naroda, pokuava odrediti vjerodostojnost predaje i otkriti injenice Tukidid (V. st), Peloponeski rat, opisuje i objanjava dogaaje kojima je svjedoio, uzroke uvijek trai u ljudskom djelovanju (dok je Herodot uzroke vidio u volji bogova) Rimska historiografija: Tit Livije (Od osnutka grada), Kornelije Tacit (Anali), Plutarh (Usporedni ivotopisi), Gaj Svetonije Trankvil (12 careva) Biblija (Stari Zavjet): Hebreji vrijeme shvaaju kao pravac, a ne kao krunicu, povijest dobiva smisao, Biblija iznosi povijest saveza izmeu Boga i Izabranog naroda Zapadnjako shvaanje povijesti temelji se na grkorimskoj i hebrejskoj batini Sveti Augustin (4-5. st.) u djelu O dravi Bojoj pie o linearnom vremenu i smislu povijesti, borba dobra i zla u ovjeku pokreta je povijesti Srednjovjekovna historiografija: povijest piu sveenici, ljetopisi (anali) biskupija i samostana, ivotopisi svetaca (hagiografije), biografije znaajnijih kraljeva Novovjekovna povijesna znanost razvija se od doba renesanse i konano dobiva oblik u 19. st. kritiko prouavanje izvora (potpomognuto pomonim povijesnim znanostima) Hrvatska historiografija: pokuaj sinteze hrvatske povijesti zapoinje s Ivanom Luiem iz Trogira, koji je sredinom XVII. st. napisao djelo O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske, daljnji razvoj nastupio je u XIX. st, u preporodno doba (I. Kukuljevi Sakcinski, F. Raki, T. Smiiklas) Pomone povijesne znanosti: kronologija mjerenje vremena, paleografija pismo, diplomatika isprave (dokumenti), heraldika grbovi, sigilografija - peati, numizmatika novac, genealogija rodoslovlja, onomastika nazivi i imena Arheologija samostalna znanost koja se bavi prouavanjem materijalnih izvora (tumai ljudski ivot u prapovijesti i najstarijim civilizacijama) PRAPOVIJEST STARIJE I SREDNJE KAMENO DOBA PODJELA PRAPOVIJESTI 1. Starije kameno doba (paleolitik) oko 3,000,000. do oko 10,000. god. pr. Kr. 2. Srednje kameno doba (mezolitik) oko 10,000 6000. pr. Kr. 3. Mlae kameno doba (neolitik) od oko 6000. do oko 3500. pr. Kr 4. Metalno doba poetak metalnog doba podudara se s pojavom prvih civilizacija i poetkom povijesnog doba, meutim, civiliziran je bio vrlo mali dio svijeta, tako da moemo govoriti o metalnom dobu u prapovijesti 4. a) bakreno doba (eneolitik) od oko 3500. do oko 3000. pr. Kr. 4. b) bronano doba od oko 3000. do oko 1200. pr. Kr. 4. c) eljezno doba od oko 1200. pr. Kr.

POSTANAK OVJEKA Teorija evolucije: temelji se na ideji prirodne selekcije (odabira), neka vrsta postupno se prilagoava okoliu dok se toliko ne preobrazi da moemo govoriti o novoj vrsti, teorija se primjenjuje i na postanak ovjeka, osim bioloke moemo govoriti i o drutvenoj evoluciji, svaki izazov upuen od strane prirode (i drutva) raa nova rjeenja opstanka vjeruje se da ovjek i ovjekoliki majmuni imaju zajednikog pretka u razdoblju pleistocena (karakteriziraju ga ledena doba) ovjekov predak prilagodio se ivotu u afrikoj savani dok su se preci ovjekolikih majmuna prilagodili ivotu u tropskoj umi Hominidi vrste-pretee ovjeka, prelaze na dvonoan hod, to uzrokuje i druge anatomske promjene

- australopitek (australopithecus afarensis, oko 3.2 milijuna godina, australopithecus africansis, oko 2.5 mil. god), dvonoan hod, postupno prelazi na prehranu mesom, slui se oruem koje nalazi u prirodi Homo habilis - spretni ovjek, oko 2 mil. god, istona Afrika, poetci obrade kamena Homo erectus - uspravni ovjek, oko 1.6 mil. god, proirio se od Afrike do istone Azije (Kina i otok Java), ovladao vatrom, okresivanjem kamena zna izraditi runi klin Homo sapiens razumni ovjek, najstariji fosili datiraju se na oko 200,000 god, a vjerojatno je jo stariji, takoer potjee iz Afrike a preko Bliskog Istoka iri se na Europu i Aziju, prilagodio se opstanku u hladnijoj klimi, sloeniji oblici sporazumijevanja i drutvenog ivota, podvrste Homo sapiensa:

neandertalac (po nalazitu Neanderthal) nii i snaniji od dananjeg ovjeka, izumro prije oko 30,000 god. kromanjonac (po nalazitu Cromagnon) sliniji dananjem ovjeku pa se pretpostavlja da mu je izravni predak, vjerojatno je nastao u Etiopiji prije stotinjak tisua godina, a prije oko 40,000 stigao je na Bliski Istok i u Europu Homo sapiens sapiens suvremeni tip ovjeka koji je do mezolitskog razdoblja (10,000 godina) naselio sve kontinente

NAIN IVOTA U PALEOLITIKU lov i sakupljanje: lov na krupnije ivotinje (mamut, bizon, jelen) zahtijevao je udruivanje u vee zajednice i sloenije oblike sporazumijevanja - pojava govora homo sapiens udruuje se u opore od 30 do 50 jedinki u poetku ivi uglavnom na otvorenom, ali trai trajnija sklonita poput pilja, pilje e postati mjestima gdje se odravala vatra te sredite kulta i drutvenog ivota

okresivanje kamena: klin, iljak, no, koplje, sjekira vjerovanje u duhovni svijet: animizam (sva priroda napuena je duhovima), pojava kulta mrtvih predaka i pokapanja pokojnika, animalizam (vjerovanje u duhove ivotinja - zatitnike zajednice), totemizam (oboavanje moi ivotinja-zatitnika roda koje se nastanjuju u posebnim predmetima) umjetniko izraavanje, piljsko slikarstvo vezano uz magijske obrede za uspjeh u lovu, (Lascaux, Altamira), venere kipii koji simboliziraju plodnost

MEZOLITIK (10,000 6000 god. pr. Kr.) - razdoblje otopljavanja i kraj ledenih doba, poveavaju se vodene povrine, izumiru velike ivotinje poput mamuta, poinje prevladavati lov na manje i bre ivotinje te ribolov, izum luka i strijele te udice i mree, obrada kosti i finija obrada kamena (mikrolitizacija), pripitomljavanje divljeg psa prva domaa ivotinja MLAE KAMENO DOBA (NEOLITIK, 6500 3500. g. pr. Kr.) Neolitika revolucija: pojava poljoprivrede i sjedilakog naina ivota, trajna naselja, drutvene promjene, poveanje stanovnitva, izumi novih pomagala za ivot Neolitika revolucija zapoinje u podruju Plodnog polumjeseca (nizine Mezopotamije i istonog Sredozemlja) Poljoprivreda: redovita obrada zemlje i uzgoj itarica omoguuje proizvodnju vikova hrane i opstanak brojnijih ljudskih zajednica trajno nastanjenih na jednom podruju, kasnije e se, osim kultura itarica, pojaviti i kulture rie u istonoj Aziji te kukuruza u Americi Glaanje kamena (tehnika pijeska i vode): omoguuje pojavu novih orua vanih za poljodjelstvo motika, srp, plug Stoarstvo: pripitomljavanje ivotinja za rad i prehranu (konj, ovca, koza, svinja, govedo, perad) pojavljuju se nomadske zajednice koje se bave preteno stoarstvom i putuju u potrazi za panjacima (stepe, polupustinje, planinska podruja), dolaze u sukobe s ratarima koje ive sjedilaki u nizinama Gradnja trajnijih nastambi: zemunice, kolibe, sojenice (kue na vodi), nomadi ive u atorima Rodovsko i plemensko drutvo: prelazak na nov nain ivota utvruje nova pravila za sklapanje brakova i uloge s obzirom na spol i dob, manje zajednice zasnovane na krvnom srodstvu (rodovi) udruuju se u vee teritorijalne zajednice (plemena) radi bolje organizacije proizvodnje, razmjene dobara i obrane Prvi gradovi: sela na povoljnom prostoru doivljavaju demografsku eksploziju i prerastaju u vea naselja, koja se iz sigurnosnih razloga ograuju zidinama, najstariji gradovi datiraju se oko 8000. pr. Kr. - Jerihon (Palestina), atal Hyk (Turska) Neolitski izumi: tkanina, lonarsko kolo i keramika, kota Megalitske kulture: Europa oko 5000-3000. pr. Kr, menhiri (uspravno kamenje), dolmeni (kameni stolovi), megalitski krugovi (Stonehenge) Vjera: duhove ivotinja zamjenjuje oboavanje prirodnih sila i nebeskih tijela, do bronanog doba prevladavala su enska boanstva plodnosti, Zemlje i Mjeseca, kasnije e u vjerovanjima prevladati muka boanstva rata, oluje i Sunca METALNO DOBA 1. Bakreno doba (eneolitik, 35003000. pr. Kr.): bakar se mogao nai u istom obliku na nevelikoj dubini ispod zemlje, obrauje se lijevanjem, u prvom se redu koristi za izradu nakita (kao i zlato), nedostatak bakra za izradu orua i oruja: premekan je, savitljiv i podloan koroziji Egipat i Mezopotamija: pojava prvih civilizacija

Kulture europskog eneolitika: badenska, lasinjska, vuedolska 2. Bronano doba (30001200. pr. Kr.): dodavanjem kositra bakru nastaje slitina bronca, bronca je tvra od bakra, ali krta i lako puca, pogodna je za izradu oruja i bojne opreme, bronanih sjekira, iljaka za koplja i strijele, maeva, oklopa, titova, kaciga, pojavljuju se ratnike kulture koje podjarmljuju slabije od sebe, takoer i seobe naroda uzrokovane ratovima, u vjerovanjima e prevladati muka boanstva rata, oluje i Sunca Bliski Istok: velika carstva utemeljena vojnim osvajanjem (Akadsko, Babilonsko itd.) europsko kasno bronano doba (1300-800. pr. Kr) kulture arnih polja (urni) 3. eljezno doba: eljezo je poznato otprije, ali ne i umijee kovanja, potrebno je postii znatno vie temperature negoli za taljenje bronce, eljezo je vre i tvre, kovanje eljeza prenijela su na Bliski Istok vjerojatno indoeuropska plemena sa sjevera, kovai su bili cijenjeni poput arobnjaka

bronano doba u Europi: rano (1700-1300. pr. Kr) kulture tumula (grobni humci)

Bliski Istok: nova carstva (Hetiti, Asirci, Kaldejci, Perzijanci) rano europsko eljezno doba (800450. pr. Kr.) - Haltatska kultura (Hallstatt u Austriji)

kasno europsko eljezno doba kultura La Tene (vicarska) Kelti Prvi narodi na prostoru Hrvatske: Histri (Istra), Liburni (Primorje i sjeverna Dalmacija), Japodi (Lika), Delmati (srednja Dalmacija), te e narode Rimljani nazivati zajednikim nazivom Iliri prema srodnicima s junog Jadrana, na sjeverozapadu Hrvatske ive Kelti i Panoni; gradine - utvrena naselja Pojava prvih civilizacija i drava (Mezopotamija i Egipat, neto kasnije Indija i Kina) civilizacija (uljudba), sloenija kultura s gradovima i pismom, odreena prostorom i vremenom poveavanje proizvodnje hrane (i usporedan demografski rast) vodi do potrebe za daljnjom podjelom rada i pojaanim sustavom nadzora tj. dravom najee se tumai da su prve drave nastale radi nadzora i odravanja irigacijskog sustava poljoprivrede (kanala i nasipa) drava ima organiziranu religiju, utvrene imovinske odnose i podjelu rada, pravni i porezni sustav te naoruani sloj koji uva poredak

stalei: podjela stanovnitva prema zanimanju postaje podjela na povlatene i obine ljude, na vrhu je sveeniki stale, zatim slijede ratnici i inovnici, pa srednji sloj koji se bavi cijenjenim obrtima i trgovinom, zatim proizvoai hrane, ratari i stoari, naposljetku robovi, ljudi u vlasnitvu drave ili pojedinaca rodovsko drutvo raspada se na manje jedinice, obitelji, a, s druge strane, plemena se povezuju u etnije ili narode, vee zajednice koje odreuje jezik i kultura usporedo s time, potpuno prevladava patrijarhat, muevi postaju gospodari obitelji, a najvaniji drutveni poloaji pripadaju mukarcima dinastije: vladarske obitelji (opravdavaju se boanskim pravom), vladari preuzimaju vlast na temelju sveenikog ili vojnog autoriteta pismo: pomagalo za pamenje i komunikaciju, u obredima, trgovini i dravnoj upravi, najstariji piktogrami (sliice) urezivali su se na kosti za proricanje

CIVILIZACIJA MEZOPOTAMIJE Mezopotamija: meurijeje Eufrata i Tigrisa, plodno podruje okrueno stepama i pustinjama, obraivanje zemlje i trajno naseljavanje tu zapoinju ve oko 8000. god. pr. Kr.

irigacijski sustav: budui da su poplave rijeka nepredvidljive a klima izrazito suha seoske opine upuene su na suradnju oko izgradnje i odravanja kanala i nasipa domai proizvodi jesu hrana, opeke za gradnju i keramika dok u svemu drugom vlada oskudica zbog potrebe za metalima, drvom i kamenom to je podruje vrlo rano razvilo trgovake veze sa susjedima neolitska kultura Mezopotamije naziva se Ubaid (po nalazitu), oko 3500. pr. Kr. pojavljuje se kultura s gradovima i pismom, a jedno od najstarijih arita bio je grad Uruk

SUMERANI narod koji je stvorio prvu civilizaciju na jugu Mezopotamije, Crnoglavi, ne zna se kada su i odakle doli u Sumer, a jezik im nije srodan nijednom poznatom jeziku Povijest poinje u Sumeru - Sumerani izumljuju sustav znakova za voenje knjigovodstva na glinenim ploicama Klinasto pismo: izvorno piktogrami, sliice koje oznauju pojmove, postupno postaju apstraktnije i jednostavnije, kao crtice, a broj znakova se smanjuje, naposljetku e svaki skup crtica oznaavati jedan slog, preuzeli su ga svi kasniji doseljenici u Mezopotamiju Gradovi-drave: Ur, Uruk, Ki, Nipur, Laga, Eridu, Larsa itd. svaki od njih je samostalna drava, Sumer nije bio centralizirano carstvo, meutim, pojedini su gradovi povremeno nametali svoju prevlast ostalima (povlateni poloaj imali su Uruk, Nipur pa Ur) Drutvo: hramska, teokratska drava, vladar (lugal) je ujedno vrhovni sveenik i vlada kao boji namjesnik meu ljudima, u najranije doba vladar je dijelio vlast s vijeem graana, a kasnije ju je potpuno prisvojio, tik ispod kralja jest upravitelj grada (ensi), pojedini ensiji su se katkada osamostaljivali i vladali samostalno, povlateni sloj ine sveenstvo, inovnici i vojska, dok su obrtnici i seljaci samo korisnici zemlje, koja je vlasnitvo

bogova odnosno hramova, i za nju plaaju porez, postoje i robovi ratni zarobljenici u vlasnitvu vladara i hramova, a posjeduju ih i bogatiji rodovi Istono ropstvo: oblik robovlasnitva u kojem robovska radna snaga ima manji udio u sveukupnoj proizvodnji (za razliku od antikog, grko-rimskog ropstva) Zigurat terasasti hram sa zvjezdarnicom na vrhu, svaki kat posveen je nekom boanstvu, a najvii obino bogu-zatitniku grada (npr. zatitnik Ura bio je Nanna-Sin, bog Mjeseca), najnia razina predstavlja skladite vikova hrane i dragocjenosti, druga vana graevina sumerskog grada je egal, kraljevska palaa, sauvano je malo graevina jer su ih gradili od glinenih opeka Izumi: pismo, kota, astronomija, matematika, kalendar Vjera: politeizam (mnogobotvo), sumerski su bogovi oovjeene prirodne sile i nebeska tijela, vaan je kult plodnosti, svaki grad imao je svojeg boga zatitnika, u ije je ime vladar vladao, sumersku mitologiju preuzeli su susjedni semitski narodi, epovi O postanku svijeta (Enuma Eli) i Gilgame (sauvani u akadsko-babilonskoj i asirskoj verziji) (Anu - nebo, Ki - zemlja, Enlil - zrak, Namu/Ea - ocean, Enki slatka voda, Utu/ama- Sunce, Nanna-Sin Mjesec, zatitnik Ura, Ninurta izumitelj ratarstva, Inanna/Itar ljubav i plodnost) AKADSKA DRAVA (oko 2334 2218. pr Kr.) Semiti nomadski stoari koji se doseljavaju u Mezopotamiju s Arapskog poluotoka u potrazi za panjacima, postoji semitska skupina jezika, a naziv Semit izveden je od imena em (sin Noe iz Biblije), postupno prelaze na sjedilaki nain ivota i od Sumerana preuzimaju kulturne tekovine, Sumerani ih doivljavaju kao divljake, ali ih sumerski kraljevi uzimaju u slubu kao vojnike-plaenike 2334. god, prema predaji, Semit zvani Sargon (zakoniti kralj), preuzeo je vlast u gradu Kiu, gdje je bio na poloaju vojskovoe, nakon toga pokorio je jednoga za drugim sve sumerske gradove i ujedinio ih u prvo poznato carstvo, vlast je dalje proirio do obala Sredozemnog mora i na Malu Aziju, osniva prijestolnicu Akad u srednjoj Mezoptamiji (zatitnica mu je Itar), u osvojenim gradovima ostavio je domae vladare i nametnuo im plaanje danka i svog nadzornika Akadska drava preuzela je kulturu Sumera i sumerski kao jezik znanosti i vjere drava je vjerojatno bila prevelika da bi mogla opstati na dulji rok izvori tvrde da je Sargonov unuk Naramsin, kralj etiriju strana svijeta, razljutio bogove razaranjem hrama u Nipuru i da je zato ratniki narod Guta 2218. pr. Kr. potpuno razorio grad Akad (koji jo nije pronaen) SUMERSKA OBNOVA (oko 2200 2000. pr Kr.) nakon oslobaanja od akadske vlasti dolazi do ponovnog procvata sumerskih gradskih drava, osobito Lagaa i Ura poslije 2000. god, Sumerani e polako nestati i stopiti se sa semitskim narodima BABILONSKA DRAVA (Starobabilonsko Carstvo, oko 1894 1595. pr. Kr) Amoriani (Martu) - semitski narod koji se oko 1900. god. pr. Kr. naselio u srednjoj Mezopotamiji (regije Mezopotamije: Sumer jug, Akad srednji dio, Asirija sjever) Sumuabum - legendarni utemeljitelj grada Babilona i prve babilonske dinastije (Babilim, Vrata Bogova), prema predaji to se dogodilo 1894.

grad Babilon ima vrlo povoljan poloaj, na mjestu gdje se rijeke Eufrat i Tigris pribliavaju i spojene su kanalima, postaje vano trgovako vorite i kulturno sredite, pa brzo zasjenjuje sumerske gradove

- Babilonija se doivljava kao nasljednica Akada, a slubeni jezik jest akadski Hamurabi (1792-1750) proirio je vlast Babilona na cijelu Mezopotamiju i do Sredozemnog mora, opisuju ga kao pravednog vladara koji je potivao obiaje i interese pokorenih naroda Hamurabijev zakonik: pisani zakonik od 282 lanka, objedinjuje sumersko, akadsko i babilonsko obiajno pravo, regulira pitanja vlasnitva, nasljeivanja, trgovine, te propisuje kazne za krivina djela po naelu odmazde (oko za oko, zub za zub), svjedoi o stalekoj nejednakosti, kameni stupovi sa zakonikom postavljani su diljem carstva Marduk - bog zatitnik Babilona, poistovjeuje se sa sumerskim Enlilom - starobabilonska drava bila je stabilnija od akadske, a tijekom XVII. stoljea oslabile su je indoeuropske provale 1595. Babilon je opljakao hetitski kralj Murili, a nakon toga su ga osvojili Kasiti koji su tu uspostavili svoju dinastiju
KASNA CARSTVA MEZOPOTAMIJE (1500-500. pr. Kr) Indoeuropljani naziv za skupinu naroda i jezika, pradomovina im je vjerojatno sjeverno od Kavkaskog gorja, oko 1600-1500. pr. Kr. pojavljuju se u Europi, na Bliskom Istoku i u Indiji, zahvaljujui poznavanju lakih bojnih kola s metalnim kotaima koje vuku konji i kvalitetnom oruju od bronce i eljeza nameu se kao osvajai starosjediocima, u indoeuropsku skupinu spadaju Hetiti, Perzijanci, Indoarijci, Grci, Italici, Kelti, Germani, Slaveni DRAVA MITANI (oko 1600-1400) uspostavio ju je narod Hurita (nije sigurno jesu li Huriti starosjedioci koje su pokorili Indoeuropljani ili dotino indoeuropsko pleme), vladajui sloj jesu plemii (maryannu) koji

posjeduju bojna kola, prvi su doveli pitome konje u Meurjeje, drava Mitani zauzima sjeverni dio nekadanjih carstava Sargona i Hamurabija, unitili su je Hetiti oko 1380. pr. Kr. HETITI - indoeuropski narod, koji se doseljava u Malu Aziju ve oko 2000-1900. pr. Kr, vjeruje se da su naziv Hati preuzeli od predindoeuropskih starosjedilaca, prvi su poeli kovati eljezno oruje na Bliskom Istoku, a tajnu eljeza dugo su uspijevali skrivati od susjeda, drutvo im je izrazito ratniko, vlast ima vojna aristokracija koja djeluje preko vijea zvanog Panku i u prvim stoljeima bira i nadzire kraljeve, kasnije su kraljevi prisvojili nasljednu vlast i izdigli se iznad vijea, ispod aristokracije su obini ratnici, a tzv. ljudi-orue nisu smjeli nositi oruje, bavili su se svim proizvodnim poslovima i plaali poreze Kraljevi: Labarna legendarni osniva prve dinastije, Anita ujedinitelj hetitskih gradova u jedinstvenu dravu (oko 1800), Murili opljakao Babilon 1595. god, upilulijuma I. (oko 1380-1340) unitio dravu Mitani i proirio vlast uz sredozemnu obalu sve do Palestine Slabljenje: u XIII. stoljeu Hetiti se iscrpljuju ratovima protiv Egipta, a oko 1200. pr. Kr. jedinstvena drava propada uslijed provale naroda s mora (mogue, Grci ili neki drugi Indoeuroljani) Kultura: prijestolnica Hatua s velikim kamenim zidinama i ostatcima palaa i hramova pomalo podsjea na Mikenu, hetitski panteon ima oko tisuu vlastitih bogova uz preuzete bogove Mezopotamije, vrhovni bog, gromovnik zvao se Teub, uz vlastito slikovno pismo i jezik Hetiti se slue i klinastim pismom te akadskobabilonskim ASIRIJA (oko 1800- 612. pr. Kr.) sjeverna planinska regija Mezopotamije, vana zbog trgovakih putova prema Sredozemlju i rudnicima u oblinjem gorju, nastanjuju je semitska plemena, grad Aur osnovan je prije 1800. god. (naziv je dobio prema istoimenom bogu koji se kasnije poistovjeivao s Enlilom i Mardukom), u prvim stoljeima postojanja taj grad je ivio od trgovakih veza i lukavog sklapanja saveznitva s monijim susjedima (Babilon, Mitani, Hetiti) Ekspanzija: nakon propasti Mitana Aur predstavlja regionalnu silu, a nakon uklanjanja hetitske prevlasti Asirci postaju osvajai s dobro uvjebanom vojskom opremljenom eljeznim orujem i bojnim kolima, tajna stabilnosti njihovog carstva bilo je postupno irenje, najprije putem gospodarskog utjecaja a zatim nametanjem vazalnog odnosa, svaki pokuaj pobune kanjavao se ratom do istrjebljenja (za primjer ostalima) Vrhunac: u VIII. i VII. stoljeu Asirska drava postaje prostorno najvee dotadanje carstvo i obuhvaa gotovo cijeli Plodni polumjesec s Egiptom Kraljevi: ami-Adad I, utemeljitelj kraljevstva koji je vladao oko 1800. pr. Kr, Tiglat-Pilesar I, prvi asirski osvaja koji se oko 1100. god. nametnuo gotovo cijeloj Mezopotamiji i opsjedao Babilon, Tiglat-Pilesar III. (744-727) kralj Babilona, Sumera i Akada, Asirija je potvrena velesila, Sargon II. (arukin, 722704), proirio dravu uz obale Perzijskog zaljeva i Sredozemnog mora, istrijebio 10 od 12 izraelskih plemena, Asurbanipal II (668-626) vlada dravom najveeg opsega (prikljuen i Egipat), skupio najveu knjinicu tadanjeg doba u prijestolnici Ninivi (ueni kralj) Propast: Asurbanipalovi nasljednici ne mogu nadzirati najveu dravu svih vremena, pojedini namjesnici se osamostaljuju, izbijaju pobune i graanski rat, naposljetku, 612. god. Kaldejci i Medijci razaraju Ninivu Kultura: asirska kultura nastavlja se na sumersko-akadsko-babilonsku, razvijaju knjievnost na asirskom jeziku (sjevernosemitski) i pojednostavljenu inaicu klinastog pisma, karakteristini reljefi s prikazima iz lova i ratnih pohoda, krilati bikovi, etiri prijestolnice: Aur, Nimrud, Dur-arukin, Niniva, ogromne kraljevske palae s vrtovima nadmaile su rasko svih ranijih razdoblja, Asurbanipalova knjinica unitena je 612. ali je otkopano vie tisua glinenih ploica, cijelih ili ulomaka, meu kojima ima i nekih iz starosumerskog doba NOVOBABILONSKA DRAVA (612-539. pr. Kr.) U doba uspona Asirije u Mezopotamiju se doseljavaju i nova semitska plemena, tako u zapadnom dijelu i uz Sredozemlje prevladavaju Aramejci iji e jezik (s glasovnim pismom) preuzeti ulogu akadskog, dok se u Babiloniju doseljavaju Kaldejci Nabopolasar (627-605), nakon smrti asirskog vazala u Babilonu, na prijestolje je stupio Nabopolasar, osniva nove Kaldejske dinastije, koji je postao voa velikog protuasirskog pokreta mezopotamskih naroda, Babilon je bio sredite vie pobuna tijekom proteklog stoljea i Asirci su ga razarali u dva navrata, a kako Asirija propada on ponovo postaje politiko sredite 612. god. Nabopolasar u saveznitvu s Medijcima razara Ninivu i uspostavlja novo veliko carstvo Meurijeja (teritorij Asirskog Carstva bez Egipta) Nabukodonosor II. (605-562), vrhunac Novobabilonske drave, uvruje vlast u sredozemnim gradovima i dravicama koje su se pokuale osamostaliti uz pomo Egipana, tako razara Jeruzalem 586. i odvodi Judejce u babilonsko suanjstvo, obnovljeni grad Babilon je u njegovo doba nadmaio nekadanji sjaj i rasko (trostruke zidine duge 8 km, sedmokatni zigurat, tri ogromne palae, Itarina vrata, Visei vrtovi koji su pogreno nazivani Semiramidinima) Nabonid (556-539), ovaj je kralj navodno postao omraen zbog pretjerane raskoi i zanemarivanja vjerskih obiaja, zato je perzijski vladar Kir uao u Babilon kao osloboditelj, i mogao prikljuiti Babiloniju svojem carstvu gotovo bez borbe EGIPATSKA CIVILIZACIJA Nilska dolina: podruje najgue naseljenosti u sjevernoj Africi, nakon posljednjeg ledenog doba, veliki dio sjeverne Afrike pretvorio se u pustinju i polupustinju, izuzetak je bila Nilska dolina, u kojoj rano poinje neolitska revolucija, ratarstvo i sjedilaki nain ivota, svake godine, nakon pojave zvijezde Sirus (poetak egipatske kalendarske godine), Nil se izlijeva iz korita i izbacuje plodni mulj, omoguujui tri etve godinje, Kemet Crna Zemlja

Politika povijest i drutvo Nomi (nome) poljoprivredne zajednice na elu sa starjeinom (nomarhom) Postanak 2 kraljevstva: Gornji Egipat (dolina na jugu) i Donji Egipat (delta na sjeveru) - oko 3100. prije Krista, Narmer (ili Menes), kralj Gornjeg Egipta pokorio je Donji Egipat Teokratska monarhija: kralj je neogranieni gospodar, boanstvo, smatra se sinom boga Sunca Raa, kasnije ga poistovjeuju i s bogovima Ozirisom i Horusom, faraon grki naziv, na egipatskom se faraona nazivalo per'aa (onaj koji stanuje u visokoj kui), obino se enio sestrom kako bi se osigurala istoa boanske loze, do smjene dinastije dolo bi u doba prirodne ili gospodarske katastrofe, kada bi se posumnjalo u boanskost faraona, zabiljeeno je ukupno 30 dinastija (povjesniar Maneto, napisao povijest Egipta na grkom u 3. st. pr. Kr), faraon je postavljao kancelara, prvog ministra, koji bi u njegovo ime vodio politiku Drutvo je bilo podijeljeno na stalee, povlateni su bili sveenici, pisari i vojska, svi ostali, uglavnom su bili osobno slobodni seljaci i obrtnici, koji su plaali porez u naturi/ proizvodima, postojali su i robovi, uglavnom ratni zarobljenici u vlasnitvu drave Stara drava (oko 2690 2180. pr. Kr, III-VI. dinastija): prijestolnica u Memfisu, centralizirana uprava, nomi upravne jedinice, irenje na Nubiju (zemlja juno od Gornjeg Egipta, bogata drvom i metalima), faraonski zagrobni kult, piramide, Doser, Keops, Kefren, Mikerin, uzdizanje sveenikog stalea i slabljene sredinje vlasti, pred kraj razdoblja nastupaju godine sua i gospodarske krize, nomarsi se osamostaljuju i drava se uruava Prvo meurazdoblje (2180 2040. pr. Kr, VII-X. dinastija): Egipat je razjedinjen na vie manjih zaraenih dravica, upadi nomada, sredita u Abidu i Tebi, razdoblje je zapameno po katastrofalnoj sui u kojoj je Nil gotovo nestao Srednja drava (2035-1730. pr. Kr, XI-XIII. dinastija): obnova politikog jedinstva Gornjeg i Donjeg Egipta, prijestolnica u Tebi, razvijena trgovina s ostalim dijelovima Sredozemlja, pohodi u Nubiju (na jug) i Palestinu (istok), Sezostris III (19. st.) osvaja Nubije, kult Amona boga Tebe (kasnije poistovjeen s Raaom, kao Amon-Raa), blagostanje su unitili strani osvajai Drugo meurazdoblje (1730-1550, XIII-XVII): vladavina pastirskih kraljeva, Hiksa, vjerojatno semitskih nomada koji su provalili Egipat, Hiksi su izravno vladali Donjim Egiptom iz grada Avarisa, dok im je Gornji Egipat morao plaati danak, naposljetku su vladari Tebe protjerali Hikse i ponovo ujedinili Egipat Nova drava (1550-1070. pr. Kr; XVIII-XX): Amazis/ Amoze pobjednik nad Hiksima i osniva XVIII. dinastije, irenje Egipta sve do Eufrata, u doba Tutmozisa III. (15. st) Egipat je gospodar istonog Sredozemlja, kulturni i gospodarski procvat, Amenofis IV. (14. st.) uvodi novu dravnu religiju (tovanje iskljuivo jednog boga, Atona, prikazuje se kao sunev disk, faraon se naziva Ehnaton, Atonov Sjaj), razvlastio stari sveeniki sloj, koji mu se osveuje nakon njegove smrti tako to briu svaki spomen na njega, Amenofisovo doba naziva se jo doba Amarna po njegovoj prijestolnici, Ramesidi - vladari XIX. i XX. dinastije (veina tih faraona zove se Ramzes), glavni oslonac vlasti Ramesida postaje vojska, Ramzes II. ratuje s Hetitima u Siriji (1282. bitka kod Kadea), podigao hram u Abu Simbelu, stvorio se jak vojniki stale o kojem naposljetku ovisi i faraonska vlast, Nova drava raspala se iza 1080. pr. Kr. uslijed borbi izmeu nekoliko sredita moi Kasno i saitsko razdoblje (1070-30): Egipat e biti, izravno ili neizravno, ukljuen u asirsku, perzijsku i makedonsku dravu, samostalnost je obnovljena u doba XXVI. dinastije iz Saisa 664-525, posljednja dinastija bila je grka Ptolemejevii, naposljetku 31. pr. Kr. Egipat je prikljuen Rimskom Carstvu u kojem gubi stari identitet Kultura Hijeroglifi: zamreno slikovno pismo nastalo najkasnije oko 3100. pr. Kr, kasnije su se razvili pojednostavljeni oblici hijeratsko (sveeniko) pismo za vjerske i znanstvene tekstove te demotsko (narodno) pismo za pravne isprave, hijeroglife je odgonetnuo J. F. Champollion na temelju kamena iz Rosette na kojem je isti tekst zapisan na hijeratskom i demotskom pismu te grkom jeziku, pisalo se perom na papirusu Knjievnost: veina tekstova odnosi se na vjeru, zagrobni ivot i velianje faraona, tu su natpisi u piramidama i hramovima, iz Prvog meurazdoblja sauvana su misaona djela o uzaludnosti i tekoama ivota, iz doba Srednje drave sauvano je putopisno djelo Pustolovine Sinuhea Egipanina, u doba Nove drave uz svakog vanijeg pokojnika stavljala se Knjiga mrtvih Vjera: panteon s mnogo bogova, svaka noma imala je vlastite bogove-zatitnike i vlastite inaice mitova, obino se prikazuju s ljudskim tijelima i ivotinjskim glavama, razliite dinastije uzdizale su kao najvanije vlastite bogove tako da se dravni kult mijenjao, u egipatskoj vjeri sredinje mjesto zauzima zagrobni ivot uz koji se povezuje i moralno uenje o nagradama i kaznama na drugom svijetu, najvaniji bogovi: Raa bog Sunca i stvoritelj svemira (pojavljuje se kao Atum-Raa i Amon-Raa), Oziris bog plodnosti i sudac u podzemnom svijetu, Izida Ozirisova supruga, Horus Ozirisov sin, poistovjeivao se s faraonom u nekim razdobljima, Set zlo boanstvo pustinje, Toth bog-pisar i zatitnik znanosti, Anubis gospodar svijeta mrtvih, Bastet boica ljubavi, prikazivana kao maka Balzamiranje: postupak kojim se spreavalo raspadanje tijela, vjerovali su da tijelo ne smije propasti kako bi pokojnik mogao uskrsnuti Graditeljstvo: mastaba pravokutna grobnica, pretea piramida, velike piramide u Gizehu (Gizi) najvei spomenik Stare Drave, kasnije se prelazi na gradnju grobnica i hramova uklesanih u stijeni (Abu Simbel), veliki hramski kompleksi u Luksoru i Karnaku, Likovna umjetnost: freske, kipovi faraona i bogova, sfinga

Znanost: znanost predstavlja tajno znanje sveenikog stalea, razvijena astronomija, matematika i geometrija, solarni kalendar (ravna se po zvijezdi Siriusu), medicina i anatomija

ISTONO SREDOZEMLJE: FENIANI I HEBREJI Prostor izmeu Male Azije i Egipta bio je napuen Semitima i tajanstvenim pomorskim narodima (Filistejci). Tu je postojalo vie manjih drava, koje su obino priznavale vrhovnu vlast susjednih velesila poput Babilonije, Egipta i Asirije i upijale njihove kulturne utjecaje. Podruje je bogato drvom i upueno na pomorstvo te predstavlja posrednika u trgovini izmeu Egipta i Mezopotamije Feniani: semitski stanovnici obale uz planinu Libanon (Gora Cedrova), naziv dolazi od grke rijei foinikes = crveni, bili su poznati po crvenoj, tj. purpurnoj tkanini

podneblje nije povoljno za ratarstvo, pa se okreu pomorstvu i trgovini, postaju posrednici izmeu Mezopotamije, Egipta i Sredozemlja vlastiti proizvodi: libanonski cedar, purpurne tkanine, navodno su izumili i staklo strani proizvodi: bakar (Hispanija), kositar (Britanija), jantar (Sjeverno more) gradovi drave: Tir, Sidon, Biblos, Ugarit (Berit), vlast imaju vijea sastavljena od bogatih graana, priznaju vrhovnu vlast Egipana, Asiraca, Kaldejaca, Perzijanaca itd. kolonije (naseobine) po itavom Sredozemlju, najvanija Kartaga u Tunisu (osn. 814.) preuzimaju kulturna obiljeja susjednih naroda, prvi oplovili Afriku izum glasovnog pisma alfabet - 22 znaka (bilo im je nuno jednostavno pismo za brzo biljeenje trgovakih transakcija) kultovi bogova iziskuju i ljudske rtve (Baal, Moloh, Atarta, Melkart)

Hebreji (Izraelci, idovi): pleme semitskih nomada, kretali su se od Ura do Kanaana, zatim do Egipta, natrag u Kanaan, pa opet u Egipat, praotac Abraham sklopio je savez s Bogom, starjeine Izak, Jakov (Izrael), Josip - mogue je da je bio kancelar nekog faraona iz dinastije Hiksa (pisani izvor biblijska knjiga Postanak)

oko 12. st. prije Krista, prorok Mojsije izvodi ih iz Egipta u Kanaan, gdje se trajnije nastanjuju i osvajaju zemlju od susjednih plemena vjerski monoteizam (jednobotvo), postupni razvoj od politeizma u henoteizam pa u monoteizam, Boje ime pisalo se kao JHVH, a nije se smjelo izgovarati, znailo je Ja sam onaj koji jesam, postoje strogi moralni zakoni i usmena predaja koja se pripisivala Mojsiju prema biblijskoj predaji bilo je 12 plemena koja su pripadala hebrejskoj vjeri 11-10. st. ujedinjeno Kraljevstvo Izrael: kraljevi aul, David, Salomon, prijestolnica Jeruzalem, utvrda s Jahvinim hramom u doba kralja Salomona zapisana je hebrejska predaja Petoknjije (Tora), jezgra iz koje e nastati zbirka svetih spisa poznata kao Biblija raspad na sjeverno i juno kraljevstvo: Izrael (deset sjevernih plemena, prijestolnica Samarija, vraaju se na politeizam pod fenikim i sirijskim utjecajem) i Juda (dva juna plemena, prijestolnica Jeruzalem, zadrao se ii oblik monoteizma, meutim, i tu postoje sirijsko-feniki kultovi) 722. pr. Kr. Asirci zauzimaju Samariju i raseljavaju Izraelce 587. pr. Kr. Nabukodonozor razara Jeruzalem i odvodi idove u Babilon (babilonsko ropstvo) 538. pr. Kr. perzijski kralj Kir vraa idove u domovinu obnova Jeruzalema i Hrama dijaspora raseljenici Kraljevstvo Juda (Judeja) postojat e kao samoupravno podruje pod helenistikim vladarima i Rimskim Carstvom, Rimljani e nakon nekoliko ustanaka raseliti idove po itavom Carstvu PERZIJSKA DRAVA (CARSTVO AHEMENIDA)

Iransko visoje u drugom tisuljeu prije Krista naseljavaju ga Indoeuropljani Medija sjever dananjeg Irana, podlonica Asirije, u doba slabljenja asirske drave sklapa savez s Babiloncima i sudjeluje u razaranju Ninive, prijestolnica Egbatana Perzija pokrajina na Iranskom visoju, u nekoj je vrsti vazalnog odnosa spram Medijske drave, sredinom VI. st. Pr. Kr. njome upravlja Kir, unuk medijskog vladara Astijaga Kir (559-530), osniva perzijske drave i veliki osvaja, oko 550. god. Kir svrgava Astijaga i ujedinjuje Perziju i Mediju, 547. osvaja dravu Lidiju u Maloj Aziji (prijestolnica Sard, kralj Krez slovio je za najbogatijeg kralja tadanjeg svijeta, prvi je kovao novac, Kir ga je lako porazio budui da ga je Krez podcijenio, legenda o delfskom proroanstvu), Kiru se pokoravaju i Grci na maloazijskoj obali (Jonija), 539. osvaja Babilon bez otpora zahvaljujui omraenosti kralja Nabonida, proglasio se Mardukovim slugom, nakon daljnjih osvajanja na zapadu (Sirija, Fenikija, Palestina) i istoku (Partija i Baktrija u dananjem Afganistanu i Pakistanu), stvoreno je dotada najvee carstvo koje se protezalo od Sredozemlja do rijeke Inda, svim narodima Kir se predstavlja kao uvar vjere i poredka, vratio Hebreje u Jeruzalem Kambiz (530-522), Kirov sin, 525. osvaja Egipat

Darije I. (521-485) - vrhunac moi perzijske drave, nova prijestolnica Perzepol, vodi europske pohode protiv Skita, Traana, Grka (uspio pokoriti samo Traane) Kserks (485-465): doba grko-perzijskih ratova u kojima Perzija gubi, poetak slabljenja Perzije, uzrok: golemo prostranstvo i etnika i kulturna nejedinstvenost nadilaze mogunosti tadanje dravne uprave IV. st. makedonski kralj Aleksandar osvaja itavo Perzijsko Kraljevstvo Dravni ustroj: u teoriji, centralizirana i apsolutna monarhija na elu s dinastijom Ahemenida, kralj kraljeva nije smatran boanstvom, satrapije upravne jedinice, u stvarnosti je svaki satrap gotovo samostalan vladar, glavni gradovi: Pasargada, Egbatana, Babilon, Suza, Perzepol, izgraena kraljevska cesta koja je spajala Sard sa Suzom postoji i potanska sluba te kraljeve oi i ui - tajna policija darik zlatna novana jedinica pokoreni narodi mogli su ivjeti po vlastitim obiajima (vjerska tolerancija), a dunost prema kralju bila im je bila plaati porez i davati vojne jedinice (svaki narod prema svojim mogunostima) besmrtni - kraljeva garda, elitna postrojba od 10,000 strijelaca Religija zoroastrizam: prorok Zaratustra (VI. st.), dualistiko vjerovanje Ahura Mazda (dobro boanstvo) i Ahriman (zlo boanstvo), simbol Ahura Mazde je vatra, najii element, prikazuju ga kao krilati disk, sveti spisi Zend avesta nema hramova, postoje otvorena svetita sa svetom vatrom Umjetnost mezopotamijski uzori, kraljevske palae, apadana prijestolna dvorana sa stupovima, reljefi, razvijeni obrti INDIJSKA CIVILIZACIJA Indijski potkontinent zahvaljujui razmjernoj zatvorenosti (planinski lanci i ocean) i velikim rijenim nizinama (Ind i Ganges) tu se mogla rano i nesmetano razvijati civilizacija Dravidi prastanovnici Indije, u bronano doba stvorili su gradske kulture u dolini Inda (dananji Pakistan) Arijci indoeuropski pastirski nomadi koji su osvojili Indiju oko 1500. pr. Krista Dravidska civilizacija (2500-1500. pr. Kr.) sauvani su ostatci gradova Harappa i Mohenjo Daro, standardizirani utezi ukazuju na postojanje sredinje vlasti, razvijeni obrti, osim itarica, uzgajao se i pamuk, piktogrami su sauvani na peatima, ali nisu odgonetnuti, arijska provala dokrajila je ve oslabljenju dravidsku civilizaciju (mogue je da je glavni uzrok njezine propasti iscrpljivanje tla i podbacivanje u proizvodnji hrane) Vedsko doba (1500-500. pr. Kr.) doba oblikovanja nove indijske civilizacije, glavni izvor su Vede, sveti tekstovi Arijaca (zapisani su tek u II. st. pr. Kr, usmena predaja uspjela je sauvati i Vede nastale jo prije dolaska Indiju), postoji vie manjih kraljevstava (rada = kralj) koja preuzimaju tekovine dravidske civilizacije, sanskrt - jezik vjere i kulture Arijci su nadmoni Dravidima zahvaljujui bojnim kolima i maevima, kako bi malobrojniji Arijci zadrali vlast nakon prelaska na sjedilaki nain ivota stvoren je kastinski drutveni sustav u kojem je onemogueno napredovanje niih drutvenih slojeva kaste zatvoreni drutveni slojevi zasnovani na rasi, zanimanju, kulturi i vjeri, etiri osnovne kaste nazivale su se varnama (varna = boja), vjerojatno zato to su se razlikovale bojom koe, iako je mijeanje kasti u teoriji zabranjeno, vjerojatno jest dolazilo do mijeanja Dravida i Arijaca, iz 4 osnovne razvio se sustav sa tisuama kasti koji je u Indiji opstao do danas brahmani sveenici, uitelji i tumai zakona, navodno nastali iz glave boga Brahme katrije ratniko plemstvo, nastali iz Brahmina srca

vajije slobodni seljaci, obrtnici i trgovci, nastali iz Brahmina trbuha udre robovi, tamnoputi potomci Dravida, nastali iz Brahminih stopala parije nedodirljivi, ljudi izvan kasti koji se obino bave neasnim poslovima prvobitni indoeuropski politeizam (boanstva prirodnih sila, Agni, Indra, Varuna) razvio se u hinduistiku vjeru (ujedinjeni elementi arijskih i dravidskih vjerovanja s razraenom filozofijom i moralnim uenjem) hinduizam: Brahma, bog stvoritelj, utjelovljuje se kao iva, razaratelj starog i stvaratelj novog te Vinu, odravatelj, ali i itav niz niih boanstava te svih ivih i neivih bia (bog Brahma prisutan je u svemu i sve jest dio Brahme) uenje o dharmi, karmi i reinkarnaciji: svaki ovjek ima svoju dharmu, dunost kao pojedinac i pripadnik kaste, a o tome kako ispunjava tu dunost ovisi njegova karma (plodovi djela koji odreuju sudbinu), tj. u kakvom e se obliku ponovo roditi nakon smrti, kastinski sustav opravdavao se tim uenjem Epsko razdoblje (500. pr. Kr-500. n. e.)

hinduistiki epovi: Mahabharata (Bhagavadgita je dio tog epa), Ramayana budizam: nova vjera i filozofija nastala u VI. st. pr. Kr. kao reakcija na hinduistiki formalizam, kraljevi Siddharta Gautama odrekao se prijestolja i posvetio se asketskom ivotu, no ni tu nije naao utjehu, naposljetku je ipak doivio prosvjetljenje i postao Buddha (Probueni), propovijeda put oslobaanja od boli, elja i lanca preporaanja, nirvana = stanje iste svijesti i osloboenja od svijeta, broj sljedbenika se iri jer privlai ljude iz svih kasti, tolerancija i nenasilje dinastija Maurya (III. i II. st. prije Krista) Indijski potkontinent ujedinjen je u jedno carstvo, na vrhuncu je za vladavine Aoke, preobraenika na budizam koji daruje budistike samostane i pomae misionarima (budizam se iri na Daleki Istok), prijestolnica Pataliputra (dolina Gangesa) nakon Aoke, Indija se cijepa na vie drava, 183. pr. Kr. Pataliputru osvaja Demetrije, grki kralj Baktrije, u Indiju prodiru helenistiki utjecaji

dinastija Gupta (IV-VI. st. nae ere) obnovljeno jedinstveno carstvo, klasino doba hinduistike civilizacije, povratak hinduizmu i tradiciji te suzbijanje budistikih i stranih utjecaja, klasini indijski hramovi hram nije obina zgrada nego slika svijeta i bogova, kompleks reljefa i kipova, razvijena matematika, astronomija i medicina, dravu Gupta unitili su Huni, nomadi iz srednje Azije KINESKA CIVILIZACIJA

Tri velike doline: rijeke Huang (uta rijeka), Yangtze (Modra rijeka) i Si (Biserna rijeka), dolina ute rijeke povoljna je za uzgoj itarica, a doline dviju rijeka na jugu za uzgoj rie Kina se razvija gotovo izolirano od ostalih kultura, izuzetci su provale nomada sa sjevera, prodor budizma iz Indije i Put svile Neolitik: pojava ratarskih zajednica, najprije uz utu, a zatim i Modru rijeku Bronano doba (2. tisuljee prije Krista): pojava civilizacije Drava/dinastija Shang (oko 15001000. pr. Kr) - najjae i najrazvijenije od kineskih kraljevstava bronanoga doba, kralj vlada kao namjesnik neba (ipak nije boanstvo kao u Egiptu), sauvane su proroke kosti s piktogramima te oruje i kultni predmeti od bronce, kult predaka suvremeni kineski piktogrami evoluirali su iz piktograma nastalih u to doba Drava/dinastija Chou (1027-221. god. pr. Kr) - ti kraljevi bili su najprije vazali Shanga, ali su u ovom razdoblju uspjeli nametnuti svoju prevlast ostalim kineskim dravama, pojava feudalnog drutva, procvat kulture, usavravanje ratne tehnike i kovanje eljeza, kinesko feudalno drutvo: kralj dijeli zemlju na upravu plemikim obiteljima, koje su zauzvrat dune prikupljati poreze i vojsku, obian puk duan je proizvoditi vikove za feudalne gospodare i sudjelovati u javnim radovima (irigacijski sustav i utvrde) Veliki uitelji iz 6. stoljea pr. Kr: Konfucije i Lao-ce usredotouju se na praktinu filozofiju, kakvo treba biti ovjekovo ponaanje da bi imao sretan ovozemaljski ivot, Konfucije stavlja naglasak na ispunjavanje dunosti i osobnu odgovornost, a Lao-ce na spoznaju prirodnog poretka i ivota u skladu s njim (taoizam, tao = put) Drava/dinastija Chin (221-206. pr. Kr) jedini vladar te dinastije po imenu Cheng uspio je povezati sve feudalne drave u jedinstveno centralizirano carstvo, vlada samovoljno i okrutno, progoni konfucijance, gradi obrambeni sustav na sjeveru zemlje protiv hunskih provala Dinastija Han (206. pr. Kr.-220. n. e) Kinesko Carstvo razvija se u inovniku dravu ureenu prema Konfucijevom uenju (ta dinastija smatra se prvom pravom dinastijom, pa Kinezi svoju zemlju i naciju i danas nazivaju Han), za Wu-tija (Sin Neba) u 2. st. pr. Kr. Carstvo se iri vojnim osvajanjima, Kina poinje trgovati sa Zapadom (Putom svile Kinezi izvoze svilu i zaine, a uvoze metale), poetkom nae ere u Kinu preko Tibeta stie budizam, razvoj znanosti (osobito astronomije, tj. astrologije), otkrie papira - budizam, konfucijanizam, taoizam i kultovi predaka u Kini nisu suparnika vjerovanja nego se meusobno nadopunjuju PODJELA STAROGRKE POVIJESTI 1. Kretsko-mikenska kultura bronanog doba ili Herojsko doba (oko 27001200. pr. Kr.) kulturno sredite je otok Kreta, grko pleme Ahejaca doseljava se na Peloponez i prihvaa kulturne tekovine predindoeuropskog stanovnitva, povijest se moe tumaiti na temelju arheolokih ostataka i mitova o bogovima i herojima Homersko doba (oko 1200-800. pr. Kr.) doseljavanje Dorana, nestanak kretsko-mikenske kulture, pojava eljeza, nema pisanih izvora, drutveni razvoj moe se tumaiti jedino na temelju Homerovih epova, koji su vjerojatno nastali u tom razdoblju, a zapisani su kasnije Arhajsko doba (oko 800-500. pr. Kr.) pojava alfabeta, razvoj drutva i materijalne kulture, Grci se ire Sredozemljem Klasino doba (oko 500-300. pr. Kr.) vrhunac grke civilizacije Helenistiko doba (336-30. pr. Kr, tj. od poetka vladavine Aleksandra Velikoga do rimskog osvajanja Egipta) doba Aleksandrovog carstva i njegovih drava-nasljednica, proimanje grke kulture s kulturama Bliskog Istoka EGEJSKI SVIJET U BRONANO DOBA Od oko 2700. pr. Kr. na egejskom podruju predindoeuropski stanovnici stvaraju razvijenu civilizaciju ija su sredita bili Kikladski otoci i Kreta. Pelazgi prastanovnici Grke i egejskih otoka, Eteokreani predgrki stanovnici Krete Kreta zbog povoljne klime otok je bio pogodan za poljoprivredu, a zbog zemljopisnog poloaja stanovnitvo je bilo usmjereno i prema pomorstvu i trgovini Minos mitski kretski kralj, prema grkoj predaji Zeusov sin, Minos je vjerojatno bilo dinastiko ime svih kretskih vladara, a pretpostavlja se da je prvi, mitski Minos, gospodar Knosa koji je ujedinio kretske gradove u jedinstvenu dravu najkasnije oko 1500. pr. Kr. MINOJSKA KULTURA (od oko 2700. pr. Kr. do oko 1470. pr. Kr) Arthur Evans engleski arheolog kretska drava bila je talasokracija gospodarica Egejskoga mora i okolnog kopna trgovako i kulturno posrednitvo izmeu Europe i Azije gradovi s raskonim palaama (, Knos, Fest Malija, Hagija Trijada) palaa u Knosu Minotaurov labirint

2.

3.
4. 5.

labris dvostrana sjekira, simbol kraljevske vlasti kralj je vjerojatno bio prvak trgovake aristokracije kretska umjetnost: freske, oslikane vaze bik je imao vaan poloaj u vjerskom kultu, postojala je obredna igra preskakanja bika grki mit o Minotauru: Minotaur je bio udovino bie, ovjek s glavom bika, kojega je Minos dao zatvoriti u labirint, a hranio ga je mladiima i djevojkama koje su slali ahejski gradovi kao danak vjerojatno je da su ahejski gradovi morali slati robove kao danak na Kretu, a ti robovi koristili su se u obredu preskakanja bika pri emu su mnogi i pogibali boica plodnosti Dikta, prikazana je kao ena sa zmijama linearno pismo A glasovno pismo, nije odgonetnuto kao ni jezik Eteokreana oko 1470. god. erupcija vulkanskog otoka Tere (Santorini) plimni val unitio je kretsku mornaricu i luke, civilizacija se vie nije oporavila, pa su otok osvojili i naselili Grci-Ahejci

TROJA (ILION, ILIJ) grad u Maloj Aziji na tjesnacu Helespont (Dardaneli) i vano trgovako sredite na pomorskom putu izmeu Crnoga i Egejskoga mora u II. tisuljeu iskopavanja je zapoeo arheolog-amater Heinrich Schliemann u XIX. stoljeu pronaeno je devet slojeva, grad je vie puta razaran i obnavljan

oko 1200. pr. Kr. Troju su nakon desetogodinje opsade opljakali Ahejci taj je dogaaj uao u mitologiju i kasnije je opjevan u Homerovoj Ilijadi Troja kralja Prijama koju opisuje Homer vjerojatno se nalazi u sloju 7a

MIKENSKA KULTURA (oko 1800-1100. pr. Kr) nosilac te kulture bilo je grko pleme Ahejaca, najvanije sredite bio je grad Mikena, a veina kulturnih dostignua preuzeta je od minojske kulture oko 1800. dolaze grka plemena Ahejaca, Jonjana i Eoljana, ratnici s bronanim orujem, pokoravaju Pelazge i preuzimaju njihova znanja o obradi zemlje (sredozemne kulture: maslina, vinova loza, smokva, ali i uzgoj itarica), obrtima i pomorstvu Ahejci stvaraju vie drava ija sredita su bili utvreni gradovi: Mikena, Tirint, Sparta, Atena, Teba kiklopske zidine debele zidine grada Mikene za koje se kasnije vjerovalo da su ih izgradili Kiklopi Heinrich Schliemann otkrio je u ruevinama Mikene tzv. Atrejevu riznicu sa zlatnim maskama, peharima i nakitom (svjedoi o razvijenim obrtima) linearno pismo B preuzeli su ga od Kreana, pisali su i na papirusu i na glinenim ploicama, pismo je odgonetnuto, kao i jezik, jedan stari grki dijalekt

u XV. st. Ahejci osvajaju Kretu, a u XIII. st. Troju poetkom XII. st. mikenska kultura unitena je u najezdi osvajaa sa sjevera, vjerojatno uslijed ekspanzije kulture arnih polja (to se vremenski poklapa s najezdama pomorskih naroda na Bliskom Istoku) nakon propasti mikenske kulture, u Grku se doseljavaju Dorani, sjeverno grko pleme, slijedi mrano doba (homersko doba), a zatim obnova civilizacije

HOMERSKO DOBA (oko 1100-800)

naziva se i mranim dobom jer postoji vrlo malo povijesnih izvora, o drutvu toga doba moe se neto saznati iz Ilijade i Odiseje, epova koji su zapisani u VIII. st. i pripisuju se Homeru nestale su kulturne tekovine mikenske civilizacije, grka plemena se premjetaju najvei dio Peloponeza i Kretu zauzeli su Dorani, kulturno najzaostalije pleme, ostatci Ahejaca povlae se u unutranjost Peloponeza, koja se zove Aheja, Jonjani naseljavaju poluotok Atiku (mogue i prije toga doba) te obale Male Azije (Jonija), Eoljani sjevernu i srednju Grku te Eoliju u Maloj Aziji, svako od ovih plemena govori vlastitim narjejem stvaraju se polisi (gradovi-drave) u kojima je drutveni poredak ratnike demokracije s kraljem kao prvim meu jednakima" Dorani su donijeli obradu eljeza GRKO DRUTVO I KOLONIZACIJA (ARHAJSKO DOBA)

ARHAJSKO DOBA (oko 800. do 480. pr. Kr) rano doba grke civilizacije, Grci razvijaju obrte i trgovinu, pojava pismenosti, kolonizacija Sredozemlja DRUTVO: patrijarhalno, plemenske zajednice, nastaju imovinske razlike i stalei rod (genos), bratstvo (fratria), pleme (fila) kralj ili bazilej (basileus) poglavar plemenske zajednice, s razvojem drave vlast bazileja ograniava aristokracija, u nekim polisima kraljevi e dobiti samo simboliku ulogu, a negdje e ta funkcija ak i nestati demos puk; aristokracija (najbolji) ili eupatridi (koljenovii) POLIS grka drava-grad, teritorij polisa definirao je reljef (planinski lanci i razvedena obala), polis se sastojao od akropole (utvrda s hramovima), agore (gradski trg) i okolnih sela Oblici dravne vlasti: monarhija (vladavina jednog), aristokracija (vladavina najboljih), demokracija (vladavina puka), tiranida (nezakonita vladavina, nije isto to i despocija samovoljna vladavina, kako su Grci nazivali monarhije na istoku)

10

DRUTVENI I GOSPODARSKI RAZVOJ Rudno bogatstvo: srebro, bakar, eljezo, kvalitetan kamen, glina Obrtniki proizvodi: keramika, oruje, nakit, vunene tkanine Poljoprivreda: masline, vinova loza, smokve, stoarstvo itarica esto manjka, pa ih Grci uvoze iz Egipta i drugih zemalja Pomorstvo zbog pomorske i trgovake orijentacije Grci razvijaju brodogradnju i postaju suparnici Fenianima Izvor: Hesiod Poslovi i dani (VIII. st) Duniko ropstvo sitni zemljoposjednici prisiljeni su na zaduivanje, kada ne mogu otplaivati dug gube zemlju ili postaju robovi dok ne otplate dug, hipoteka (duniki kamen) Hopliti teko naoruani, oklopljeni pjeaci, ine ih pripadnici srednjeg sloja koji si mogu nabaviti opremu, od VIII. st. uvodi se bojni red, falanga, novi nain ratovanja i vojna obuka (u homersko doba vojska se sastojala od aristokrata s bojnim kolima i rulje naoruane prakama i bodeima) KOLONIZACIJA od VIII. st. Grci se poinju naseljavati diljem sredozemne obale Uzrok: prenapuenost polisa (ali i drutvene napetosti i duniko ropstvo) Matica polis osniva kolonije, kolonija naseobina, novi neovisni polis Pravci kolonizacije: juna Italija (Kima, Neapol, Kroton, Sibaris) Sicilija (Sirakuza, Selinunt, Akragant) Rimljani su je zvali Velika Grka Juna Francuska (Masalija) Libija (Kirena), Egipat (Naukratis)

Mala Azija, Trakija, Bospor (Bizantion), Crno more (Trapezunt), Krim Jadransko more (Adria, u IV. st. pr. Kr. Grci sa Sicilije koloniziraju juni dio nae obale Issa (Vis), Pharos (Hvar), Korkyra Melaina (Korula), Tragurij (Trogir), Epetij SPARTA

Sparta ili Lakedemon najznaajniji dorski polis na Peloponezu, jo od postanka spartansko drutvo je izrazito ratniko drutvo, odgoj djece je kolektivistiki, a imovinske razlike meu lanovima spartanske zajednice nisu velike VIII. st. Sparta se takoer suoila s problemom prenapuenosti i rijeila ga je ratnim osvajanjem Mesenije (735715. prvi mesenijski rat, u 7. i 5. st. vodit e se jo dva mesenijska rata koji su uzrokovani pobunama Mesenjana) aristokratska drava Likurg kralj i zakonodavac, poetkom 8. stoljea donio je zakone koji su utemeljili spartanski drutveni sustav, najvaniji su bili propisi vojne obuke spartanski odgoj: od sedme godine djeake odgaja drava, elienjem bi se odgajali okrutni, skromni i neustraivi ratnici Sparta je u neprestanoj opasnosti od pobune helota, pa joj je bila nuna stalna vojna pripravnost heloti robovi koji obrauju posjede spartijata, nekoliko puta brojniji od slobodnih graana, dre ih u pokornosti neprestanim terorom, heloti su potomci pokorenog ahejskog stanovnitva, a kasnije su i gotovo svi preivjeli Mesenjani pretvoreni u helote kriptije povremeni pokolji potencijalnih buntovnika meu helotima

perijeci slobodni seljaci i obrtnici, uglavnom potomci Ahejaca, nemaju politika prava i ne smiju ivjeti u samom gradu spartijati jednaki, punopravni graani i vojnici, spartijatom je postajao Doranin sa navrenih 30 godina, nakon vojne slube i promaknua u vojni in 675. agrarna reforma, preraspodjela zemljita broj lakedemonskih graana utvren je na 9000, a svaki je dobio jednaku esticu zemlje apela (narodna skuptina) ine je svi spartijati, ne donosi odluke nego ih samo potvruje geruzija (vijee staraca) ini je 28 uglednih staraca i 2 kralja kraljevi zapovjednici vojske, u doba mira predsjedaju sjednicama geruzije i brinu se za vjerske obrede efori vijee petorice izbornih inovnika, najvia izvrna vlast ATENA

Atena stari jonski polis na poluotoku Atici, zatitnica grada je boica Atena, zbog manjka plodne zemlje Atenjani su bili dosta usmjereni na obrte i trgovinu do VII. st, kada je bazilej razvlaten, Atena je bila aristokratska monarhija (bazilej e postati tek izborni inovnik zaduen za bogosluje, jedan od 9 arhonata eupatridi atenska aristokracija arhonti tri, kasnije devet izbornih inovnika koji imaju izvrnu vlast za jednogodinjeg mandata areopag aristokratsko vijee i vrhovni sud bule - aristokratsko vijee sa zakonodavnom vlau eklezija (narodna skuptina) ine je svi punopravni mukarci, potvruje zakone, ali se bule i areopag ne moraju sloiti s njezinim odlukama, lanovi eklezije mogu birati inovnike, ali birani su mogli biti samo eupatridi

demos je nezadovoljan aristokratskom upravom, najvei drutveni problem je duniko ropstvo, koje je u porastu zbog poveanja stanovnitva i socijalnih razlika 630. Kilonov pokuaj uvoenja tiranide 621. Drakonovi zakoni: popisano je obiajno pravo i stroge kaznene mjere

11

594. Solonove reforme: ukinuto je duniko ropstvo, graani su podijeljeni u etiri imovna razreda, propisana su njihova prava i obveze, uvedena je timokracija (time- procjena imetka), vlast ne pripada samo eupatridima nego i puanima koji su se obogatili, Solonovi zakoni postat e atenski ustav 546-527. vlast osvaja tiranin Pizistrat koji se oslanja na demos, formalno zadrava postojee organe vlasti, puni dravnu riznicu srebrom iz novootkrivenih rudnika, kuje atenski novac i uvodi javne radove, gradi nove hramove na Akropoli nasljeuju ga sinovi Hipija i Hiparh (Pizistratidi), zatim slijedi urota i obnova aristokratske drave 510. Klistenove reforme: umjesto imovinske teritorijalna podjela stanovnitva (10 dema), ravnopravnost svih graana, eklezija dobiva pravu zakonodavnu vlast pravni temelj demokracije ostrakizam mjera protiv tiranije, tajno glasovanje o moguem tiraninu, onaj ije bi ime najvie puta bilo zapisano na ostrakonu (keramikoj ploici) bio bi prognan na deset godina

HELENSKA VJERA I KULTURA DO KLASINOG DOBA MITOLOGIJA politeizam, helenski bogovi zamiljani su u ljudskom obliku i s ljudskim osobinama, posredstvom Homerovih epova, kasnije knjievnosti i umjetnikih prikaza sauvan je velik broj mitova o bogovima i herojima Titani stari narataj bogova koje je Zeus svrgnuo s vlasti, Uran i Gea (Nebo i Zemlja), Kron (Vrijeme) i Rea, to su, vjerojatno, predindoeuropska boanstva Olimpski bogovi 12 glavnih boanstava koji vijeaju na vrhu planine Olimp; Zeus (gospodar neba), Posejdon (gospodar mora), Had (gospodar podzemlja), Hera (zatitnica braka i majinstva), Demetra (zatitnica poljodjelstva), Atena (boica mudrosti, rata i mira), Afrodita (boica ljubavi), Artemida (zatitnica lovaca), Apolon (bog Sunca, ljepote i umjetnosti), Hefest (bog vatre i zatitnik kovaa), Ares (bog rata), Dioniz (bog vina i veselja) uz njih postoji i itav niz niih bogova i duhova prirode, npr. nimfe, Muze 9 zatitnica umjetnosti, te udovita s pomijeanim osobinama ljudi i (ili) razliitih ivotinja (satiri, kentauri, gorgone, zmajevi, kiklopi, giganti itd.) Heroji (ili polubogovi) potomci bogova i smrtnika, koji su smrtni, ali obdareni izuzetnim sposobnostima, vjerojatno, stvarne povijesne osobe iz homerskog i ahejskog doba, Heraklo, Perzej, Tezej, Jazon, Ahil itd. SVETITA I SVETE IGRE Delfi Apolonovo proroite, Dodona Zeusovo proroite Olimpija (nije isto to i Olimp!) glavno svetite posveeno Zeusu, sredite hodoaa i Olimpijskih igara (olimpijska era priznaju je svi Grci, uz lokalne kalendare pojedinih polisa, olimpijada razdoblje od etiri godine izmeu igara, npr. naa 772. pr. Kr. bila bi prva godina druge olimpijade) GRADITELJSTVO I UMJETNOST hramovi, kazalita, stadioni u arhajsko doba poinju se graditi zgrade od kamena i razvija se tzv. dorski stil

oslikavanje vaza: geometrijsko razdoblje, razdoblje crnih figura, raz. crvenih figura arhajsko kiparstvo: kuros (mladi) i kora (djevojka) epika i lirika, rapsodi (recitatori) i aedi (pjesnici) drama se razvila iz Dionizova bogosluja, tragedija i komedija FILOZOFIJA I ZNANOST Filozofi ljubitelji mudrosti, pokuavaju objasniti svijet, ne bave se samo isto filozofskim razmiljanjima ve i znanstvenim promatranjima Miletska kola (Tales) tragaju za prapoelom, Pitagora - matematiar i mistik, Heraklit (Panta rei), Parmenid (elejska kola), Empedoklo (uenje o 4 elementa), Demokrit (uenje o atomima) GRKO-PERZIJSKI RATOVI sukob Perzije i grkih polisa trajao je, s prekidima, pola stoljea (499-449) najvaniji izvor je Herodot Uzroci: tenja Perzije da zavlada Sredozemljem, tenja Grka da sauvaju samostalnost

to je bio i sraz kultura jer Heleni u Maloj Aziji nisu mogli pristati na despotski nain vladanja i rasko perzijskih vlastodraca, gospodarski uzrok perzijski kraljevi omoguili su fenikim trgovcima da trguju sa Skitima na Crnom Moru i tako potkopali monopol Mileta u toj trgovini 499-494. pr. Kr. ustanak maloazijskih i ciparskih Grka predvoen gradom Miletom, pomo im alju Atena i Eubeja, ustanici u poetku imaju uspjeha, razorili su Sard (sjedite satrapa), tijekom pet godina ustanici su svladani, Milet je sravnjen sa zemljom 492. prvi pohod kralja Darija velika perzijska flota stradala je u oluji 490. drugi pohod kralja Darija Darije je odluio kazniti Atenjane, perzijska vojska iskrcala se u Atici Bitka kod Maratona malobrojnija atenska vojska na elu s Miltijadom iznenadila je Perzijance, zadala im poraz i tako ih demoralizirala da su se morali povui, hoplit Filipid trao je od Maratona do Atene (42 km) s vijestima i umro od iscrpljenosti (maratonska utrka njemu u ast) Sparta, kao vodea vojna sila, okuplja polise u protuperzijski savez (budui Peloponeski savez)

12

Atenjani ulau srebro iz novootkrivenih rudnika u izgradnju jake ratne mornarice (projekt je smislio strateg Temistoklo) 480-479. pr. Kr. Kserksov pohod kralj Kserkso odluuje napasti Heladu s dvije strane, veliku ratnu mornaricu alje izravno prema Ateni, dok je velika kopnena vojska krenula preko Bospora i trebala pokoriti jedan po jedan polis od sjevera prema jugu Bitka kod Termopila spartanski kralj Leonida doekuje Perzijance u Termopilskom klancu u Tesaliji, 300 boraca brani klanac do smrti i uspijeva zadrati Perzijance dok se Atenjani ne evakuiraju iz grada na otok Salaminu Bitka kod Salamine Temistoklo prijevarom navodi Kserksa da napadne atensku mornaricu kod Salamine, atenski brodovi su manji i bri, pa mogu lake manevrirati u tjesnacu izmeu kopna i Salamine, katastrofalan poraz perzijske mornarice Bitka kod Plateje (479) odluujui poraz perzijske kopnene vojske od strane Spartanaca -

do 449. (Kalijin mir) svi maloazijski polisi i Cipar oslobodili su se perzijske vlasti Posljedice grko-perzijskih ratova: prestaje razdoblje ekspanzije Perzijske drave i ona dolazi u krizu Sparta i Atena ojaale su gospodarski i vojno i potvrdile su se kao dva najutjecajnija polisa zapoinje razdoblje suparnitva izmeu Sparte i Atene za prevlast nad ostalim polisima Peloponeski savez predvodi ga Sparta kao najjaa kopnena sila, u njemu e ostati uglavnom dorski polisi koji nisu imali interesa za nastavak rata s Perzijom preko mora Delski savez (Atenski pomorski savez) Atena i njezini jonski saveznici istupaju iz Peloponeskog saveza i stvaraju novi pomorski savez sa sjeditem na otoku Delu 478. god, Atenjani su opremali i zapovijedali mornaricom, dok su ostali polisi, uglavnom, izdvajali novac u tu svrhu, taj savez prerast e u atensku pomorsku dravu ZLATNO DOBA ATENE Druga polovica V. st. pr. Kr zlatno doba Atene, Atena postaje glavno politiko i kulturno sredite helenskoga svijeta, na vrhuncu je vojne i gospodarske moi RAZVOJ DEMOKRACIJE Efijalt voa demokratske stranke, 464. oduzeo Areopagu gotovo sve ovlasti i prenio ih na Ekleziju (zakonodavna vlast) i Bule (izvrna vlast), ubijen u zavjeri eupatrida Demokratski poredak: 500 lanova Bulea bira se drijebom na rok od jedne godine, kao i 600 sudaca Helijeje, Areopag je sveden na vijee 9 arhonata koji se brinu iskljuivo za vjerske poslove, 10 stratega, vojnih zapovjednika, bira se prema sposobnostima kao i razliiti dravni slubenici (poreznici, nadzornici, pisari itd.) Periklo novi voa demokratske stranke, biran za stratega (vojnog zapovjednika) uzastopce petnaest godina (444 - 429), u vanjskoj politici provodi ekspanziju Atene, u unutarnjoj dovodi demokratsko ureenje do krajnosti, uveo plau za sve dravne slube ime je motivirao i najsiromanije da sudjeluju u zasjedanjima Eklezije i kandidiraju se za druge dunosti, obnovio Akropolu i izgradio luku Pirej i Dugi zid (izmeu Atene i Pireja), okruio se umjetnicima i filozofima, umro od epidemije u doba spartanske opsade Atene (Peloponeski rat) KULTURA PERIKLOVA DOBA klasino doba helenske umjetnosti Akropola nijedna akropola nije se mogla mjeriti s Atenskom, na projektu su sudjelovali najvei tadanji arhitekti i kipari na elu s Fidijom Partenon veliki hram Djevianske Atene (Athena Parthenos) izgraen u dorskom stilu (Iktin i Kalikrat) s velianstvenim frizom

osim Partenona, na Akropoli su se nalazili hram Erehtej, hram Atene Nike (Pobjednice), Zeusovo svetite, prilaz zvan Propileji te veliki Atenin kip od slonovae i zlata (Fidija) kipari: Miron (Baca diska), Poliklet (Nosa koplja), Fidija (osim Atene, izradio je i veliki kip Zeusa u Olimpiji, jedno od sedam svjetskih uda) tragiari: Eshil (Okovani Prometej, Orestije), Sofoklo (Antigona, Kralj Edip), Euripid (Medeja, Elektra, Ifigenija) najvei grki komiar: Aristofan, njegove komedije ismijavaju osobe iz tadanjeg javnog ivota u Ateni (Oblaci, Ptice, abe) Atena je bila sredite filozofije, u V. st. tamo su djelovali Anaksagora, vie sofista i Sokrat, u IV. st. Platon i Aristotel sofisti putujui uitelji, otkrili su logika pravila i usavrili umijee uvjeravanja, kasniji filozofi doveli su ih na zao glas zbog njihovog estog etikog relativizma (Protagora: ovjek je mjera svih stvari.) Sokrat atenski ulini filozof, djelovao u doba i nakon Peloponeskoga rata, protivnik sofistikog relativiziranja, otkrio definiciju i majeutiku, tvrdi da su vrlina i znanje isto, Znam da nita ne znam., protivnici su ga 399. optuili da kvari atensku mlade, navodno je, umjesto progonstva, izabrao mueniku smrt (popio otrov), uitelj Platona, utemeljitelja idealistike filozofije i kole Akademije PELOPONESKI RAT (431 404)

dugi rat izmeu Sparte i Atene i njihovih saveznika koji je oznaio kraj klasinog doba helenske civilizacije

13

glavni izvor je Tukidid (djelo Peloponeski rat) Uzrok: suparnitvo Peloponeskog i Pomorskog (Delskog) saveza, ali i otpor atenskoj prevlasti unutar samoga Pomorskog saveza Povod: sukob Atene i Korinta (spartanski saveznik) oko korintske kolonije Potideje, Atenjani su eljeli zavladati strateki vanom Korintskom prevlakom i osigurati se od mogue izdaje Potidejana koji su bili u Pomorskom savezu, naloili su im da porue zidine, to su oni odbili, Atenjani su napali Potideju, a Korinani su im krenuli pomoi, Atenjani su pobijedili, Spartanci su objavili rat Ateni Tijek rata: Sparta (tj. Peloponeski savez) je imala apsolutnu prednost u kopnenoj vojsci, Atena (tj. Delski savez) u mornarici 431-421. Arhidamov rat (Arhidam je bio jedan od spartanskih kraljeva), spartanska strana pustoi poluotok Atiku i opsjeda Atenu, ali izbjegava pomorske bitke, atenska strana ugroava Peloponez pomorskim ekspedicijama i izbjegava kopnene bitke

nijedna strana nije mogla ostvariti brzu pobjedu takvom taktikom jer su Atenjani opskrbljivani iz jonskih polisa u Maloj Aziji, a Spartanci iz dorskih polisa na Siciliji 421 418. Nikijin mir (Nikija je atenski vojskovoa), 421. je potpisan mir koji su obje strane smatrale samo stratekim primirjem, borbe su ponovno zapoele kada su Atenjani pridobili Arg na svoju stranu, to je izazvalo Spartance 415-413. Sicilski pohod: atenski demagog Alkibijad poveo je glavninu flote na Siciliju s ciljem da uniti spartansku opskrbu, glavna meta bila je Sirakuza, Atenjani su doivjeli teak poraz prekretnica u ratu 411-404. Dekelejski rat, zavrnica rata u kojoj su Spartanci izvojevali konanu pobjedu, Perzija poinje materijalno pomagati Peloponeski savez, koji gradi flotu

405. spartanski admiral Lisandar kod Egospotama porazio glavninu atenske mornarice 404. Atena pristaje na spartanske mirovne uvjete: morali su predati ostatak ratne flote, sruiti Dugi zid, raspustiti Delski savez i platiti veliku ratnu odtetu, Spartanci su na vlast u Ateni doveli trideset tirana (demokracija je obnovljena godinu dana kasnije) Posljedice Peloponeskog rata: svi grki polisi katastrofalno su se iscrpili Sparta je zadobila hegemoniju koja je potrajala desetak godina (do spartansko-perzijskog sukoba 394. pr. Kr), meutim, broj spartijata bio je osjetno smanjen i uskoro e doi do ozbiljne krize spartanskog drutva i dravnog ustroja Atena nikada vie nee biti velesila, nakon oporavka Atene, takav pokuaj zavrio je jednim novim ratom izmeu Atene i Tebe (362. god. pr. Kr.) Perzijanci su, takoer privremeno, obnovili vlast nad polisima u Joniji

zapoeo je uspon Makedonije USPON MAKEDONIJE HELENISTIKO DOBA

Makedonija nalazi se izmeu Helade i Trakije, ostali Grci su Makedonce smatrali barbarima, tj. negrcima, no nije jasno je li to zato to su bili na niem kulturnom stupnju ili zato to su bili trakog ili ilirskog podrijetla, prevladava teorija da su drevni Makedonci, ipak, jedno od grkih plemena, Makedonija je bila aristokratska monarhija, stanovnitvo se preteno bavilo stoarstvom i ratarstvom, nije bilo polisa, aristokracija je usvojila helensku kulturu, u doba Filipa II. Makedonci dobivaju pravo sudjelovanja na Olimpijskim igrama Filip II. (359 - 336) proirio vlast Makedonije na velik dio Trakije i tako doao do rudnika zlata i drugih metala te stekao veliko bogatstvo

pomirio zavaene aristokratske obitelji preustroj vojske: profesionalna vojska, makedonska falanga novi bojni red hoplita (16x16) naoruanih kopljima duine 7 m, takoer, jaka konjica nova prijestolnica: Pela 348. porazio savez grkih polisa na poluotoku Halkidici Filipov cilj: ostvariti hegemoniju nad svim Helenima i povesti ih u pohod protiv Perzije stjee pristae u svim polisima, ako ne zbog politikog slaganja, onda podmiivanjem (Zlatom natovareni magarac otvara vrata svih tvrava.) protumakedonska stranka je osobito jaka u Ateni (govornik Demosten filipike) 338. bitka kod Heroneje: Filipova vojska porazila je udruene snage Atene i Tebe, nakon ega je ostvarena makedonska hegemonija nad Heladom Korintski savez: ine ga svi polisi, koji su formalno sauvali neovisnost, i Makedonsko kraljevstvo, lanicama su zabranjeni meusobni sukobi i dune su izdvajati za zajedniku vojsku

Aleksandar III. Veliki (336 323) postaje makedonski kralj s dvadeset godina odgojio ga je veliki grki filozof i znanstvenik Aristotel odluio je ostvariti projekt svojega oca o pohodu protiv Perzije, nije imao namjeru potpuno unititi Perzijsko carstvo, nego samo osvojiti Malu Aziju i uvrstiti makedonsku hegemoniju nad svim Helenima, meutim, Perzijska drava pokazala se krhkijom no to se inila 334. pr. Kr. Aleksandar na elu makedonsko-helenske vojske od oko 50,000 ljudi prelazi tjesnac Helespont

14

perzijski kralj Darije III. podcijenio je Aleksandra i nije poslao pomo satrapu iz Sarda, Aleksandar pobjeuje na rijeci Graniku i osvaja Malu Aziju 333. bitka kod Isa, Aleksandar pobjeuje i veliku Darijevu vojsku, nastavlja pohod prema jugu kako bi zauzeo vane perzijske luke u Fenikiji, opsada i pad Tira legenda o Gordijskom voru 332. Aleksandar ulazi u Egipat, gdje ga sveenici proglaavaju Amonovim sinom i novim faraonom, osniva novu egipatsku prijestolnicu Aleksandriju, opijen pobjedama nastavlja pohod vjerujui da je doista boanstvo 331. odluujua bitka kod Gaugamele u Mezopotamiji, Aleksandar zauzima Babilon i razara Perzepol 330. Darije III. bjei u Baktriju (Afganistan Tadikistan), satrap Bes daje ga ubiti, a Aleksandar ubija Besa i sahranjuje Darija s kraljevskim poastima Aleksandar se proglaava novim perzijskim kraljem i premjeta prijestolnicu u Babilon, svadba Europe i Azije pohod na Indiju, Aleksandrovi vojnici odbijaju nastaviti prijeko rijeke Inda, povratak preko pustinjske Gedrozije 323. Aleksandrova smrt Aleksandrova drava bila je jedinstvena samo u teoriji, budui da nikakva vlast nije mogla potpuno nadzirati tako golem prostor, pa satrapi vladaju kao samostalni vladari

POSLJEDICE ALEKSANDROVIH OSVAJANJA politike: nakon Aleksandrove smrti poinju borbe izmeu njegovih vojskovoa i nastaju drave dijadoha, tj. nasljednika, Makedonijom je zavladala dinastija Antigonida, iju hegemoniju priznaju i helenski polisi (prijestolnica Pela), Egiptom dinastija Ptolemejevia (prijestolnica Aleksandrija), dok je Sirijom i Mezopotamijom vladala dinastija Seleukida (prijestolnica Antiohija), u Maloj Aziji nastalo je nekoliko manjih drava, a na istoku Perzije pojavila se drava Parta

gospodarske: blago iz perzijske riznice Aleksandar daje prekovati u novac to dovodi do pada vrijednosti novca i rasta cijena, padaju jedino cijene robova budui da se njihov broj znatno poveao, obezvrijeen je rad slobodnih obrtnika i oni propadaju, gospodarska kriza je najvie pogodila upravo helenski svijet kulturne: grki jezik i obiaji ire se daleko na istok, dolazi do mijeanja helenske kulture s kulturama Bliskoga istoka, rezultat se naziva helenistikom kulturom (helenistiko doba: IV I. st. pr. Kr), od tridesetak novih gradova pod nazivom Aleksandrija opstala je jedino ona u Egiptu koja je postala prvi pravi kozmopolitski velegrad (uz sirijsku Antiohiju i maloazijski Pergam) kozmopolitizam uvjerenje o itavom svijetu kao domovini sinkretizam proimanje religija, istonjaki mistini kultovi, koji obeavaju proienje due i spas proirili su se itavim sredozemnim svijetom, npr. kult Mitre (Perzija), Izide i Ozirisa (Egipat), Kibele (Bliski istok)

pojava novih filozofskih kola koje ue kako se ovjek moe uzdii do ideala mudraca: kinici (odbacivanjem kulture i drutvenih konvencija), stoici (prihvaanjem sudbine), epikurejci (uivanjem u pravim stvarima), skeptici (suzdravanjem od donoenja sudova) razvoj pojedinanih znanosti (pospjeila ga je razmjena znanja): matematika, zemljopis, astronomija, zoologija, botanika, fizika, kemija, medicina mnogi helenistiki vladari sanjali su o novom svjetskom carstvu, no to je polo za rukom tek Rimljanima DREVNA ITALIJA Apeninski poluotok povoljan za ivot zbog blage klime, plodnog tla i dovoljno vode tijekom indoeuropske seobe u Italiju dolaze razliite etnike skupine

prvi val: bronano doba, kultura terramare drugi val: eljezno doba, kultura villanova do VIII. st. pr. Kr. oblikovali su se zasebni narodi Sikani: prastanovnitvo koje se odralo ponegdje na jugu Italici: najbrojnija skupina indoeuropskih plemena, Latini, Samniani, Sabinjani, Volsci Etruani: narod nepoznata podrijetla u dananjoj Toskani Iliri: jug talijanske jadranske obale Kelti (Gali): dolina rijeke Po Heleni: kolonije na Siciliji i u junoj Italiji, gospodarski i kulturno najnapredniji Kartaani: kolonije na Siciliji, Sardiniji i Korzici

ETRUANI

zovu ih i Tuskima i Tirencima (otuda Toskana i Tirensko more) neki smatraju da su se doselili iz Male Azije, neki da su autohtoni (starosjedioci) prvi od apeninskih naroda koji je stvorio civilizaciju, etrurska kultura ima dosta zajednikih obiljeja s kulturom Grka u arhajsko doba politika organizacija slina je grkom polisu, u svakom gradu vlast ima aristokracija i kralj (koji je vjerojatno dolazio na vlast izbornim putem) dvanaest etrurskih gradova (Tarkvinija, Luna, Voltera, Klusij itd) ini labavi savez

15

u VII. i VI. st. pr. Kr. etrurski savez predstavlja talasokraciju na Tirenskom moru, vlada Korzikom (koju se preoteli Grcima, a u sporazumu s Kartaanima) i Lacijem vladajui Latinima, utvrdili su Rim i ondje postavili dinastiju Tarkvinijevaca etruansku pomorsku ekspanziju zaustavila je Sirakuza, dok su ih u Padskoj nizini zaustavili Gali do III. st. pr. Kr. svi etrurski gradovi podvrgnuti su vlasti Rima, a Etruani su postupno latinizirani u starom svijetu bili su na glasu kao vjeti trgovci i obrtnici materijalna obiljeja njihove civilizacije uglavnom su poznata po njihovim grobnicama, podzemne i nadzemne grobnice (tumuli), freske i sarkofazi, uz pokojnika su polagali nakit i dragocjenosti etruanska religija bila je usredotoena na zagrobni ivot i duhovni svijet, razvili su razliite postupke umirivanja demona i dua preminulih (npr. gladijatorske borbe na groblju) te postupke gatanja (utroba rtvovane ivotinje, let ptica i sl.), trojstvo vrhovnih bogova Tinija, Uni, Minerva Etruani su prvi koristili lukove u graditeljstvu to im je omoguilo gradnju svodova, podzemnih cisterni i hodnika, vodovod i kanalizaciju etruansko pismo je odgonetnuto, ali njihov jezik ne mnoga obiljeja njihove kulture preuzeli su i razradili Rimljani POETCI I USPON RIMA

753. g. pr. Kr. prema predaji te je godine osnovan grad Rim, rimska era zapoinje tom godinom (Varonova era) 7 breuljaka: Palatin, Aventin, Eskvilin, Kvirinal, Viminal, Kapitol, Celij Legenda o postanku: Romul i Rem, blizanci, sinovi Ree Silvije i boga Marsa, njihov stric Amulije, nezakoniti vladar Albe Longe koji je preoteo vlast bratu Numitoru, dao ih je izloiti u prirodi, nala ih je i othranila vuica, a zatim ih je odgojio jedan pastir, kada su odrasli pomogli su Numitoru da se vrati na vlast, on im je dao zemlju da osnuju novi grad, izbila je svaa meu braom, Romul ubija Rema i postaje prvi rimski kralj Arheoloke interpretacije: IX. st. pr. Kr. nastaju prva naselja na breuljcima uz rijeku Tiber, dolina je bila movarna i nije bila pogodna za ivot VII. st. pr. Kr. latinskim selima uz Tiber zavladali su Etruani, Etruani su pomogli domorodcima isuiti movare, sela na breuljcima su se postupno ujedinila u jedinstveno naselje Doba kraljeva: prema predaji traje od 753. do 509. pr. Kr. spominje se sedam legendarnih kraljeva, od kojih su trojica posljednjih bili Etruani, sigurno ih je bilo vie od sedam

rimsko stanovnitvo dijelilo se na tri plemena (tribus), svako pleme na deset kurija (curia), a svaka kurija na deset rodova (gens), drutvo je bilo izrazito patrijarhalno patriciji, kasnija rimska aristokracija, potjeu od tih prvobitnih 300 rodova, imali su politika prava, imaju pravo glasa u skuptini, tj. komiciji kurije (comitia curiata) plebejci, plebs, puk, kasniji doseljenici u Rim, uglavnom obrtnici, nisu imali politika prava i ivjeli su odvojeno na Aventinu kralj (rex), vrhovni sudac, sveenik i vojni zapovjednik, nije imao nasljednu vlast nego ga je birala skuptina a potvrivao senat senat (senex = starac), vijee staraca, ine ga starjeine rodova, potvruje odluke skuptine navodno je esti rimski kralj Servije Tulije proveo novu podjelu stanovnitva na imovinske razrede (classes) koji su se dijelili na centurije, a time je i narodna skuptina preustrojena na centurijatske komicije posljednji kralj Tarkvinije Oholi protjeran je iz Rima zato to je nj. sin silovao djevojku po imenu Lukrecija, proglaena je republika, a Rim se oslobodio prevlasti Etruana Rimska Republika: od 509. do 27. pr. Kr. res publica = javna stvar sve dravne slube (magistrature) su izborne i vremenski ograniene kraljevske ovlasti prelaze na dvojicu konzula koji se biraju na godinu dana sva stvarna vlast koncentrirana je u senatu, Rim je aristokratska republika

plebejci su nakon Servijevih reformi imali pravo glasa u skuptini, no nisu imali pristup magistraturama i nisu smjeli sklapati brakove s patricijima 494. pr. Kr. plebs dobiva pravo birati pukog tribuna koji sudjeluje na sjednicama senata i ima pravo veta 367. plebejci i patriciji izjednaeni su u graanskim pravima magistrature: pretor vrhovni sudac, pontifex maximus vrhovni sveenik, kvestor nadzire dravnu blagajnu, edili nadziru javni red i mir, utege, gradsku istou, diktator izvanredna magistratura, u posebnim uvjetima diktator dobiva neogranienu vlast od senata na rok od est mjeseci, cenzori svakih pet godina biraju se cenzori koji popisuju stanovnitvo i imovinu te odreuju visinu poreza Rimska vojska: vojni obveznici su svi slobodni graani od 17 do 46 godina, u doba Republike opremaju se o svom troku, osnovna jedinica je legija (3000 kasnije 6000 pjeaka legionara, pomone jedinice konjanika, strijelaca i bojne tehnike), dijeli se kohorte (600), manipule (200) i centurije (100), stroga stega, veterani dobivaju mali zemljini posjed USPOSTAVA RIMSKE VLASTI NAD SREDOZEMLJEM

16

Jaanje rimske drave: zahvaljujui ustroju drave i drutva rimski graani odani su Republici i spremni su se za nju rtvovati rimska vojska bila je dobro uvjebana i disciplinirana ravnotea snaga u Italiji i na Sredozemlju bila je krhka, pa su se Rimljani uspjeli nametnuti kao vodea sila spretnom politikom Divide et impera! (Podijeli pa vladaj) odnos prema svim poraenim protivnicima nije bio jednak, jedni su doslovno porobljeni, drugi podvrgnuti hegemoniji, trei pretvoreni u saveznike (socii) Osvajanje Italije (IV-III. st. pr. Kr): 390. pr. Kr. Rimljani su odbili najezdu Gala (guske su spasile Rim) 340. Latinski rat rimska pobjeda nad Latinskim savezom samnitski ratovi Rimljani lome otpor Samniana i uvruju vlast na jugu Italije (pokoren je i grki grad Neapolis, dananji Napulj) poetak III. st. Rim se mijea u razmirice izmeu helenskih polisa na jugu Italije, u rat izmeu Rima i Tarenta umijeao se epirski kralj Pir (Pirova pobjeda) 285. Pir se povlai iz Italije itav jug Apeninskog poluotoka je pod vlau Rima, dok Siciliju zauzimaju Kartaani 265. pad Volsinija, posljednjeg etruanskog uporita ager publicus (dravna zemlja), daje se u zakup uglednim rimskim graanima Punski ratovi (III-II. st) Puni = Kartaani Kartaga kolonija fenikog grada Tira u dananjem Tunisu, osnovana u IX. st. pr. Kr, do IV. st. Kartaga je od trgovakog sredita prerasla u glavnu talasokraciju zapadnoga Sredozemlja, na vlasti u Kartagi je oligarhija, Kartaana je malo, ali zahvaljujui gospodarskoj moi imaju jaku plaeniku vojsku sastavljenu od Grka, Italika, Kelta itd, njihova kultura ima mijeana, tj. helenistika obiljeja Prvi punski rat (264 - 241) sukob Kartage i Rima oko Sicilije, itnice Sredozemlja, nakon kartakog zauzimanja Mesane, Rimljani napadaju Siciliju, uz velike napore i gubitke Rimljani su uspjeli izgraditi flotu i izvojevati pobjedu, Kartaani su prisiljeni povui se sa Sicilije, Sardinije i Korzike koje postaju prve rimske provincije Drugi punski rat (219 - 202) Kartaani ire posjede na Pirenejskom poluotoku (Hispanija), koji je bogat rudama, osnovana kolonija Nova Kartaga, Rimljani se spremaju napasti Kartaane u Hispaniji, meutim, preduhitrio ih je vojskovoa Hanibal, Hanibal je preao Alpe i poeo pustoiti Italiju, na njegovu stranu stali su Kelti i neki italski gradovi, 216. teak rimski poraz kod Kane, neuspjela opsada Rima, 204. rimski vojskovoa Scipion iskrcava se u Africi, Hanibal se mora povui iz Italije, 202. rimska odluujua pobjeda kod Zame, Kartaani moraju platiti ratnu odtetu i predati Rimljanima svu mornaricu, rimska provincija Hispanija Trei punski rat (148 146) Kartaga se brzo oporavlja, to navodi Rimljane da preduhitre obnovu njezine talasokracije (Katon: Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti.), povod ratu je sukob Kartage s rimskim saveznicima Numianima, nakon dvogodinje opsade, Kartaga je sravnjena sa zemljom, provincija Afrika Osvajanje istonog Sredozemlja: Ilirski ratovi (229 167), Rimljani se sukobljavaju s Ilirima zbog njihova gusarstva, u tri rata zavladali su cijelom istonojadranskom obalom, provincija Ilirik sukob s Makedonijom, zapoinje u doba 2. punskog rata jer je Filip V. bio Hanibalov saveznik, Makedonija priznaje poraz 167.

148. provincija Makedonija 147. Rimljani razaraju Korint, provincija Ahaja pergamski kralj Atal III. nema nasljednika i oporuno ostavlja svoju dravu Rimu, tu e nastati rimska provincija Azija KULTURA I DRUTVO RIMSKE REPUBLIKE

Obitelj: rimska familija, temeljna jedinica drutva, obuhvaa iru obitelj, klijente i robove, vlast oca (pater familias) je neograniena Religija: rimska religija razvila se kao spoj italsko-etruanskih i grkih vjerovanja, bogovi rimskog panteona su italska boanstva s preuzetim osobinama grkih bogova, najvanija je Kapitolijska trijada Jupiter (Zeus), Junona (Hera) i Minerva (Atena), osobito se tovao i Mars, bog proljea, poistovjeen s grkim bogom rata Aresom, Rimljani su preuzeli etruansko vjerovanje u duhove (lari, penati, geniji), obredi su ukljuivali rtvovanje ivotinja i gatanje Svakodnevni ivot: Forum Romanum (glavni trg) bio je sredite drutvenog i politikog ivota, dok se trgovalo na drugim trgovima, mladi patriciji odgajaju se da budu sposobni u svojoj drutvenoj ulozi, dobivaju poduku iz itanja i pisanja, matematike, retorike te prolaze vojnu obuku, rimske vrijednosti: vrlina, rad i vjera, patricijske obitelji u to doba same obrauju zemlju, robova ima malo, oni su posluga i pomona radna snaga, plebs ivi neto skromnije od patricija, ali ima neka politika prava i vojnu obvezu Umjetnost: najjai je helenski utjecaj, izvorna umjetnost je na skromnom stupnju, ali s osvajakim ratovima umjetnost dostie grki izraz, nekrokorintija zaplijenjena keramika iz Korinta i drugih grkih gradova, portretistiko kiparstvo, epsko i lirsko pjesnitvo, komedija (Plaut, Terencije) Drutvene suprotnosti s vremenom se poveavaju, to je posljedica osvajakih ratova podjela na patricije i plebs sve je manje znaajna zbog poveanja imovinskih razlika, pojavljuje se sloj veleposjednika (nobili), dok se velika veina graana pretvara u svjetinu bez zemlje i posla (proletarijat)

17

nobili se dijele na senatorski i viteki stale, senatorske patricijske obitelji prigrabile su najvee zemljine posjede, dok su vitezovi plebejci koji su se obogatili trgovinom i zelenatvom (vitezovi slue vojsku kao konjanici, taj naziv e se odrati sve do srednjeg vijeka, kada e oznaavati nie plemstvo u zapadnoj Europi) zbog prelaska na robovsko obraivanje veleposjeda trite unitava sloj seljaka-sitnih posjednika, koji se proletariziraju i dolaze ivjeti u grad od prosjaenja, sitnog kriminala i milostinje politiara pojava stranaka u politikom ivotu: optimati stranka senatora koja eli poveati ovlasti Senata, populari stranka koja privlai nie slojeve obeanjima o agrarnoj reformi agrarnu reformu pokuali su provesti puki tribuni Tiberije Grakho (133. pr. Kr), pa zatim njegov mlai brat Gaj (123. g), obojica su ubijena u senatorskim urotama Italici koji su bili u saveznikom odnosu s Rimom zahtijevali su puno rimsko graansko pravo i preraspodjelu zemlje u kojoj bi i oni sudjelovali, to je urodilo i Saveznikim ratom nakon punskih ratova, rimsko gospodarstvo potpuno prelazi na robovsku privredu, robovi e naposljetku raditi u doslovno svim zanimanjima i to gotovo iskljuivo oni ustanci robova: 138. pr. Kr. Sicilija, 73. pr. Kr. Spartakov ustanak (zapoeo u gladijatorskoj koli u Kapui) RIM U DOBA GRAANSKIH RATOVA

II I. st. pr. Kr zaotravaju se drutvene suprotnosti, to e dovesti do tri graanska rata (Marije Sula, Pompej Cezar, Marko Antonije Oktavijan), urota i politikih ubojstava te dva velika ustanka robova sloj sitnih seljakih posjednika potpuno nestaje

Rim je prenapuen besposlenim proleterima

vojska postaje neuinkovita (popunjava se graanskom mobilizacijom, vojnici se opremaju o svom troku, a za vojnu slubu ne prima se redovna plaa nego udio u plijenu, pad motivacije rimskih vojnika) veliki gubitci u ratu s Numianima i porazi od germanskih plemena na sjevernoj granici Gaj Marije plebejac koji je uspio u vojnoj i politikoj karijeri, jedan od voa stranke populara, 105. god. uspjeno priveo kraju rat protiv numidskog kralja Jugurte, 102-101. god. porazio Cimbre i Teutone, istodobno je pet puta uzastopce biran za konzula i stekao veliko materijalno bogatstvo Marijeva vojna reforma: uvodi se profesionalna vojska, vojsci pristupaju dragovoljci na rok od 16 godina, dobivaju vojnu opremu i plau od drave te mirovinu u obliku zemljoposjeda, time je poveana mo vojnih zapovjednika i uloga vojske u dravi jer su vojnici ponajprije odani svojem zapovjedniku (zapravo se radilo o privatnim vojskama), osnovna vojna jedinica postaje legija od 6000 ljudi Lucije Kornelije Sula voa optimata i Marijev suparnik, iz ugledne patricijske obitelji, istaknuo se u Saveznikom ratu (90 88. god, pobuna Italika koji su traili puno rimsko graansko pravo, Italici su poraeni u ratu, ali im je ipak priznato graansko pravo), takoer je stvorio vlastitu privatnu vojsku Prvi graanski rat (8882) Senat je odluio pokrenuti vojni pohod u Malu Aziju protiv pontskog kralja Mitridata VI (oekivao se velik ratni plijen), zapovjednitvo je povjereno Suli, no populari i vitezovi uspjeli su ga razrijeiti te dunosti i predati je Mariju, Sulin dravni udar, nakon odlaska Suline vojske na Istok, grad ponovo zauzimaju Marijeve snage, 82. god. Sula se vraa, zauzima grad, postaje diktator i provodi politike istke (proskripcije popisi dravnih neprijatelja koje je svatko mogao ubiti i dobiti nagradu) 79. god. nakon to je osigurao prevlast optimata, Sula predaje vlast i povlai se iz politike Marko Tulije Ciceron politiar, knjievnik i filozof, zagovara republikanstvo i uvanje rimske tradicije, kao konzul, 63. god. razotkrio i sprijeio dravni udar Lucija Sergija Katiline, 43. god, u doba Drugoga trijumvirata ubijen u proskripcijama Prvi trijumvirat (5949) kako bi izbjegli meusobni sukob, trojica najutjecajnijih politiara, Cezar, Pompej i Kras podijelili su vlast nad Rimskom Republikom (Pompej i Kras istaknuli su se pri guenju Spartakova ustanka) Marko Licinije Kras najimuniji Rimljanin kojega su podravali novarski krugovi, Pompejev suparnik, poginuo u vojnom pohodu u Siriji Gnej Pompej proslavio se vojnom karijerom, obnaao dunost konzula, nakon Krasove smrti povezao se sa senatorskim staleom i postao Cezarov suparnik Gaj Julije Cezar patricij koji je uivao podrku puka, osvaja Galije te upravitelj Galije i Ilirika, ima ambicije postati teokratski monarh, a uzor mu je Aleksandar Veliki Drugi graanski rat (49-48) Cezar pobjeuje Pompeja, proglaen doivotnim diktatorom 44. god. Cezar je ubijen u senatorskoj uroti Drugi trijumvirat (43-31) vlast dijele Cezarove pristae Gaj Oktavijan (Cezarov praneak i posinak, koji postaje konzul), Marko Antonije i Lepid, sva trojica dobivaju diktatorske ovlasti, provode proskripcije i dijele dravu na tri dijela (Zapad Oktavijan, Istok Antonije, Afrika Lepid), Oktavijan spletkama uspijeva iskljuiti Lepida iz vlasti, a Marka Antonija proglasiti dravnim neprijateljem (potonji je otiao u Egipat i postao ljubavnikom kraljice Kleopatre) 31. god. pomorska bitka kod Akcija Oktavijanova pobjeda, Antonije i Kleopatra poinili su samoubojstvo, Oktavijan osvaja Egipat i postaje upravitelj te nove bogate provincije, ubrzo e provesti reforme koje e ga uiniti monarhom uspostava Carstva 27. pr. Kr. RIMSKO CARSTVO: DOBA PRINCIPATA AUGUSTOVA VLADAVINA 27. pr. Kr 14. p. Kr. Principat sustav vladavine za Augusta i nj. nasljednika, formalno republikanski

18

August je prisvojio sve vane magistrature, nadzire vojsku i dravnu riznicu 1. Princeps senatus prvak Senata, prvi iznosi miljenje u Senatu, istodobno je cenzor i osobno sastavlja popis senatora 2. Imperator vrhovni zapovjednik vojske 3. Konzul 4. Prokonzul upravitelj dravnih provincija 5. Tribun to mu osigurava nepovredivost osobe 6. Pontifex maximus nadzor nad bogoslujem, kalendarom i obiajima Augustove reforme zakoni o udoreu, obitelji i vjeri nobile pridobiva mjestima u Senatu i vojnim poloajima vitezove pridobiva mjestima u upravi dijeljenje ita i cirkuske igre za puk (Kruha i igara!) vojne reforme: smanjen broj legija, pretorijanska garda, pomoni odredi carske i senatske pokrajine romanizacija provincija Nove pokrajine: Egipat, Germanija, Ilirik Pax romana (rimski mir) red, mir i blagostanje zlatno doba rimske povijesti Carski kult oboavanje carevog genija JULIJEVSKO-KLAUDIJEVSKA DINASTIJA (do 68. g) - nastavlja se doba procvata, ali dolazi do sukoba izmeu careva i Senata te dravnih udara, nasljeivanje se temelji na naelu usvojenja, car bira nasljednika, koji je obino sposoban mladi roak usvojen kao carev sin Tiberije (14-37) nastavlja Augustovo djelo, tedljiv i strog, ali paranoian, pred kraj ivota povlai se na otok Capri Kaligula (37-41) neuravnoteen i nasilan, ubijen u pretorijanskoj uroti Klaudije (41-54) obrazovan i cijenjen, vlada u slozi sa Senatom, osvaja Britaniju, meutim, ubijen je u pretorijanskoj uroti Neron (54-68) oponaa helenistike vladare, omraen zbog samovolje, neki ga okrivljuju za velik poar u Rimu 64. god, prvi sustavno progoni krane, takoer svrgnut vojnim udarom 69 godina triju careva FLAVIJEVSKA DINASTIJA (68-96) tri nasljedna cara, nastavak gospodarskog procvata i nova osvajanja Vespazijan (69-79) zapovjednik u pobunjenoj Judeji, vojska ga je proglasila carem, provodi reforme i ponovo uspostavlja red u Carstvu Tit (79-81) gui idovski ustanak i raseljava idove po Carstvu Domicijan (81-96) naziva se gospodarom i bogom, svrgnut dravnim udarom ANTONINSKA DINASTIJA (II. stoljee) adoptivni carevi, vladari te dinastije nisu povezani krvnim srodstvom nego ustanovom usvajanja, vrhunac moi Carstva i poetak krize, nazvani su Antonini po jednom od vladara (Antonin Pio) Trajan (98-117) prvi car roen izvan Italije (Hispanac), uspjeni osvajaki ratovi i najvei teritorijalni opseg Carstva (Dacija, Armenija, Mezopotamija, Arabija) Hadrijan (117-138) vodi obrambene ratove i naputa Mezopotamiju, ureuje sustav obrane na granici i osobno posjeuje sve dijelove Carstva, Hadrijanov zid u Britaniji, raseljava idove nakon novog ustanka, potie romanizaciju i osnivanje novih gradova Marko Aurelije (161-180) filozof na prijestolju, ratuje protiv Germana i Parta, naslijedio ga je sin Komod, koji se pokazao potpuno nedostojnim vladarom, pa je svrgnut SEVEROVSKA DINASTIJA (193-235) uvoenje otvorene vojne monarhije, oslanjaju se na vojsku i neitalsko stanovnitvo, veliki trokovi inflacija (kvarenje novca), Septimije Sever (193 211), Karakala (211-217) 212. Karakalin edikt svi slobodni stanovnici dobivaju graansko pravo KRIZA RIMSKOG CARSTVA (III. STOLJEE)

doba vojnikih careva, koji ne tvore dinastiju, nego, u pravilu, dolaze udarom na vlast stalan pritisak na istone i sjeverne granice (Parti, Germani) ogromni izdatci za vojsku i golemi inovniki aparat novi graanski ratovi izmeu protucareva gospodarska kriza: manjak radne snage, previsoki porezi, pad proizvodnje, hiperinflacija, zbog nedostatka robova veleposjedi se poinju dijeliti u zakup kolonima barbarizacija poinje naseljavanje Germana i drugih plemena du granice kao saveznika PREOBRAZBA RIMSKOG CARSTVA

Dioklecijan (284-305) asnik pukog podrijetla iz Dalmacije DOMINAT novi sustav vladavine, car je neogranieni gospodar svojih podanika, istonjaki dvorski ceremonijal

19

Upravne reforme: tetrarhija (etverovlae), podjela na 12 dijeceza, preustroj i razdvajanje inovnikog aparata i vojske Gospodarske reforme: porez u naturi, vezivanje poljodjelaca uz zemlju, propisi o cijenama Jupiterov kult, progoni krana Dioklecijanova palaa Konstantin Veliki (306-337) pobjednik u graanskom ratu izmeu tetrarha nastavlja reforme dinastiko etverovlae (august + 3 cezara) prefekture pretorija (Istok, Ilirik, Italija, Galija) prefekti pretorija civilna uprava magister militum vrhovni zapovjednik vojske pogranina i pokretna vojska reforma novanog sustava zlatni standard

- prvi car kranin, Milanski edikt (313) 330. nova prijestolnica Konstantinopol
DRUTVO U VRIJEME CARSTVA Limes sustav pograninih utvrda Cestovna mrea vojska, pota i, izuzetno, trgovina Istoni je dio Carstva gospodarski razvijeniji Trgovina: ito, vino, maslinovo ulje, robovi Obrti: veina obrtnika su slobodnjaci, obrtnike udruge pretea cehova Rudnici: Alpe, Hispanija, Britanija, Ilirik Poljoprivreda: pojava kolonatskog sustava, koloni zakupnici Smanjivanje broja robova prestanak osvajakih ratova, osloboenici Gradovi: kolonije i municipiji (novi i stari gradovi koji imaju samoupravu) Civitas gradska opina Villae urbanae (gradske bogatake kue s unutarnjim dvoritem) Villae suburbanae (ladanjske kue) Insulae (viekatnice s najamnim stanovima) Javne graevine: bazilike, terme, teatri, biblioteke, cirkusi, stadioni, amfiteatri UVOD: SREDNJI VIJEK Podjela povijesti na stari, srednji i novi vijek uvedena u doba renesanse u Italiji, srednji vijek predstavljao je mrano razdoblje izmeu zlatnog doba antike civilizacije i preporoda u XV. stoljeu, tu podjelu prvi je uveo Flavio Biondo no sam nije rabio pojam srednji vijek, od XVIII. st. (u doba prosvjetiteljstva i vjere u napredak) povijesna znanost usvojila je tu podjelu, no ona se u potpunosti moe primijeniti samo na povijest Zapada Srednji vijek obino se smjeta izmeu 476. god. (propast Zapadnog Rimskog Carstva) i 1492. (Kolumbovo otkrie Amerike), to je razdoblje u kojem se na razvalinama antike civilizacije postupno uzdigla nova, europska civilizacija Opa obiljeja srednjeg vijeka: feudalno drutvo (temelj privrede i drutva je zemlja, tj. feud) nastanak etnikih drava (pretee nacionalnih drava, meu njima i Hrvatske) prevlast kranske vjere i kranskih vrijednosti antika batina (latinski jezik, klasina djela, rimsko pravo) Podjela srednjeg vijeka: rani od V. do XI. stoljea razvijeni (visoki) XI XIII. st. kasni XIV. i XV. st. Rani srednji vijek: doba seoba europskih naroda, propadanje i iskrivljavanje antike kulture i ustanova, nastanak barbarskih drava, poetci feudalnog drutva, propadanje gradova i trgovine, niska razina proizvodnje (nema vikova), Crkva ostaje jedina ustanova koja uva pismenost i kulturu, relativno malo pisanih izvora (zato se naziva mranim dobom) SEOBA NARODA I PROPAST ZAPADNOG RIMSKOG CARSTVA (V. ST.) GERMANI skupina indoeuropskih naroda, u doba rimske civilizacije obitavaju uz granice Rimskog Carstva na Rajni i Dunavu, u potrazi za obradivom zemljom i panjacima kre ume i ive polunomadskim ivotom, za nerodnih godina bave se pljakom i dolaze u sukobe s Rimljanima i drugim susjedima, drutvo ratnika demokracija Vandali, Burgundi, Franci, Angli, Sasi, Langobardi, Goti, itd. HUNI ratniki, nomadski narod iz srednje Azije, njihovo premjetanje na zapad potaknulo je prvi val seobe naroda u IV. i V. stoljeu, u 1. pol. V. st. stvaraju veliki savez plemena sa sreditem u Panoniji, vrhunac moi u

20

doba Atile, hunski prodor na zapad zaustavila je rimsko-germanska vojska 451. god. u bitci na Mauricijakovu polju u Galiji, propast hunskog saveza SLOM ZAPADNOG RIMSKOG CARSTVA podjela Carstva koju je proveo Teodozije 395. god. bila je konana Zapadno Carstvo je gospodarski slabije i rjee naseljeno, pa nee uspjeti prevladati krizu zapadni carevi kupuju mir s Germanima tako to im dijele zemlju kao federatima (saveznicima), istoni carevi to ine u manjoj mjeri (to im omoguuju velike rezerve zlata), rimski carevi ovise o samovolji germanskih vojskovoa plaenika

Rim je opljakan dva puta (410. Vizigoti, 455. Vandali), prijestolnica postaje Ravenna do sredine V. st. pod nominalnom (samo po imenu) vlau rimskog cara ostaje tek Italija, a stvarnu vlast on ima samo u Rimu, Ravenni i jo nekim gradovima 476. Zapadno Carstvo i slubeno prestaje postojati, vojskovoa Odoakar svrgnuo je Romula Augustula i proglasio se kraljem Italije

VIZIGOTI Zapadni Goti, u IV. st. ive uz Crno More, kada su Huni pokorili Istone Gote (Ostrogote), preseljavaju se na teritorij Rimskog Carstva u Meziju i Trakiju, 378. teko su porazili Rimljane kod Hadrijanopola, kralj Alarik poveo ih je u pljakaki pohod po Italiji, 410. zauzeli Rim, odlaze dalje na zapad i osnivaju dravu u Hispaniji, opstala je do VIII. st. kada je osvajaju Arapi OSTROGOTI nakon propasti hunske drave, pljakaju balkanske provincije Istonog Rimskog Carstva, na nagovor cara Zenona 488. odlaze u Italiju, kralj Teodorik porazio je Odoakra i stvorio Ostrogotsku dravu, koja uz Italiju obuhvaa i Ilirik, opstala je oko pola stoljea, do Justinijanovih osvajanja VANDALI drava u dananjem Tunisu, 455. pljakaju Rim (otuda pojam vandalizam), Vandalsku dravu unitio je takoer car Justinijan FRANCI nakon bitke na Mauricijakovu polju, kao federati dobivaju pravo da nasele sjevernu Galiju, kralj Klodvig obratio se na kranstvo, pa Istono Rimsko Carstvo priznaje Franaku dravu, Klodvig i franaka aristokracija podijelili su vlast, tj. zemljoposjede, s galorimskom aristokracijom i Crkvom, dinastija Merovinga ANGLI, SASI I JITI nakon povlaenja Rimljana iz Britanije, iz Danske i sjeverne Njemake dolaze Angli, Sasi i Jiti, anglosaska kraljevstva tek e se kasnije ujediniti u dananju Englesku, u Irskoj, kotskoj i Walesu dolazi do keltskog preporoda (U svim barbarskim dravama postoji dvostruki pravni sustav: rimsko pravo koje vrijedi za starosjedioce i germansko obiajno pravo koje vrijedi za doseljenike.) FEUDALNO DRUTVO ZAPADNE EUROPE temelj srednjovjekovne privrede, kao i u antici, jest poljoprivreda kasnoantiko drutvo: veleposjednici, radna snaga koloni (zakupnici) i robovi, tu su jo i slobodni ljudi koji se bave razliitim obrtima, trgovinom, vojnici itd. rani srednji vijek: pojavljuje se novi sloj veleposjednika, to su pripadnici ratnikih druina germanskih kraljeva, dio starih rimskih veleposjednika, koji je ostao odan novom vladaru, uspio se odrati, uz ovisnu radnu snagu na veleposjedima, pojavljuju se i slobodni seljaci, uglavnom doseljeni Germani (i drugi narodi) koji imaju manje posjede, dostatne za preivljavanje u ranom srednjem vijeku prevladava robna razmjena (naturalna privreda), novac postoji vie kao obraunska jedinica, manje kao gotovina, gotovim novcem raspolau samo oni najbogatiji koji za zlato i srebro kupuju luksuznu robu iz Bizanta i arapskih zemalja vladari isplauju svoje inovnike i vojsku zemljom, tj. feudima (leno) do IX. stoljea postupno se pojavljuju feudalni i vazalsko-seniorski odnosi IX-XI. st. doba klasinog feudalizma u zapadnoj Europi Feud: zemljini posjed ureen tako da je podijeljen na dio koji izravno pripada posjedniku-feudalcu i na dio koji je dodijeljen na uivanje zavisnim seljacima kmetovima u ranom srednjem vijeku feud je autarkina (samodostatna) gospodarska jedinica, proizvodi dovoljno hrane i obrtnikih proizvoda iz kune radinosti za svoje potrebe, meutim, proizvodnih vikova je veoma malo ili ih uope nema, pa je trgovina slabo razvijena postanak kmetova (proces komendacije): u doba ratova i gladi slobodni seljaci s malim posjedima prinueni su predati (prodati) vlastiti posjed imunijem posjedniku kako bi se odrali na ivotu, s vremenom broj kmetova raste, a broj sitnih slobodnih posjednika pada, takoer, se postupno brie pravna razlika izmeu kmeta i kolona (bezemljaa-zakupca) u nekim zemljama (npr. Engleska i sjever Europe) slobodni seljaci uspjeli su se odrati kao jak drutveni stale sve do kraja srednjeg vijeka, klasini feudalizam najjae je izraen u Francuskoj, na Sredozemlju dugo opstaje kolonat kmetske obveze spram feudalca nisu jednake u svim zemljama; uobiajena je tlaka obraivanje zemlje koja pripada izravno feudalcu te odreeni dio prinosa s kmetskog selita

21

Leno: nedjeljivi zemljoposjed koji vladar daje podaniku na doivotno koritenje, a ovaj ga zatim prenosi na svojega nasljednika (koji ima iste obveze prema vladaru) Vazalsko-seniorski odnos: doivotni ugovor dvojice slobodnih ljudi od kojih bi moniji titio slabijega dobivi neto zauzvrat, sklapanje takvog ugovora predstavljalo je svojevrsni obred, vazal je mogao dobiti leno od seniora, ali ne nuno, ako je ve imao zemlju otprije senior prua vazalu pravnu i fiziku zatitu, vazal je duan senioru davati vojnike u sluaju rata ili mu plaati stanovitu ugovorenu naknadu neiji vazal mogao je imati i vlastite vazale, kao to je i neki senior mogao imati vlastitog seniora, ak je slabiji kralj mogao biti vazal nekog monijeg kralja feudalna piramida (kralj velikai srednje plemstvo nie plemstvo (vitezovi) slobodnjaci kmetovi) tu je i Crkva koja ima posebne politike i gospodarske odnose s pojedinim vladarima te vlastite vazale i posjede s kmetovima srednjovjekovna Europa (nakon Karolinga) nije bila Europa nacionalnih drava nego Europa feuda razliite veliine izmeu kojih su postojali sloeni, pa i viestruki vazalsko-seniorski odnosi, kraljevstva su drave sa slabom sredinjom vlau FRANAKA DRAVA

Doba Merovinga (V-VIII. stoljee) dinastija je dobila ime po Meroveju, legendarnom kralju koji je u V. st. doveo Franke u Galiju Franci u Galiji nazivaju se Salijski Franci, osim njih postoje i franaka plemena u dananjoj Nizozemskoj i Njemakoj (Ripuarski i Istoni Franci) kralj Klodvig (476-511), Merovejev unuk, prihvatio je slubeno rimsko kranstvo, tj. kranstvo s dogmama prihvaenim na koncilu u Niceji 325. god, veina Germana je tada ispovijedala arijanstvo, kransko uenje koje se smatralo krivovjerjem okrunio se 481. god. i tada je utemeljena Franaka Drava (dotada su Franci bili tek federati na teritoriju Zapadnorimskog Carstva) kao nominalni vlasnik sve zemlje u kraljevstvu, raspodijelio ju je franakim ratnicima te odanim galorimskim patricijima i Crkvi u dobrim je odnosima s Rimskom Crkvom i Istonorimskim Carstvom, uspio je proiriti vlast na Burgundiju (brak s burgundskom princezom) i junu Galiju (pobjeda nad Vizigotima), nakon njegove smrti kraljevska vlast slabi za to je najveim dijelom krivo franako nasljedno pravo franako nasljedno pravo: zemlja se dijeli na jednake dijelove svim sinovima, pa tako i kraljevstvo, zbog toga esto dolazi do sukoba izmeu kralja (najstariji sin) i njegove brae, koji dre jednako veliki teritorij i ne ele priznati kraljevu vrhovnu vlast, isto vrijedi i na posjedima franakog plemstva Franaka je obino bila podijeljena na etiri dijela: Austrazija, Neustrija, Burgundija i Akvitanija, nominalni kralj vladao je sjeveroistonom pokrajinom Austrazijom majordomi: kraljevski upravitelji, postupno postaju pravi gospodari Franake i nastoje uspostaviti jau sredinju vlast

Karlo Martel, majordom Franakog kraljevstva 714-741, ima stvarnu vlast u dravi, a nakon smrti Teodorika IV, pretposljednjega Merovinga, Karlo vlada sam, 732. god. zaustavio je Maure (Arape koji su vladali panjolskom) kod Poitiersa, to mu je omoguilo centralizaciju vlasti i dijeljenje lena zaslunim ratnicima (zemlju za dijeljenje uzimao je Crkvi) na prijestolju e se uvrstiti Karlovi potomci dinastija Karolinga

Doba Karolinga (VIII-X. stoljee) Pipin Mali Karlov sin, eli se okruniti za kralja, ali mu treba pravni legitimitet jer pravo na prijestolje ima Hilderik III. iz obitelji Merovinga - papa Zakarije zatraio je od njega zatitu jer se papinstvo tada razilo s Bizantom oko pitanja ikona, a Rim su ugroavali Langobardi (germanski narod koji je stvorio dravu u Italiji u VII. st.), Pipin je porazio Langobarde i dao papi upravu nad Rimskim dukatom i Ravenskim egzarhatom jezgra Papinske drave 751. uz papin blagoslov, Pipin je pomazan kao franaki kralja u Reimsu (kasnije se papino pravo da postavlja kraljeve dokazivalo Konstantinovom darovnicom, krivotvorinom napravljenom u tu svrhu) Karlo Veliki (768-814) proirio Franaku na vei dio Zapadne Europe 771. umire Karlov brat Karloman i Karlo samostalno vlada itavom Franakom (Galija i Porajnje) u novom sukobu pape i Langobarda, nastupa kao papin zatitnik i osvaja Langobardsku dravu (naslov kralj Franaka i Langobarda i rimski patricij) ratovi protiv Sasa opravdavaju se kranskim misionarstvom nakon nekoliko uspjenih pohoda Sasi su nasilno pokrteni i upokoreni Karlovu vrhovnu vlast morale su prihvatiti Bavarska i Karantanija, slavenska kneevina u Alpama, danas Koruka u Austriji oko 800. god. Karlo je unitio Avarsku dravu u Panoniji i pripojio je svojem carstvu, zajedno s Hrvatskom Kneevinom i Donjom Panonijom

Karlo je vodio pohode protiv panjolskih Maura, na jednom od njih (788) franaku vojsku napali su Baski i ubili bretanjskog markgrofa Rolanda (kasnije e nastati popularno epsko djelo Pjesma o Rolandu), ogranieni uspjeh

22

prijestolnica u Aachenu ideja obnove Rimskog carstva, tj. jedinstvene drave kranskog svijeta: u Bizantu vlada carica Irena kojom se Karlo namjeravao oeniti, na Boi 800. god. papa Lav III. u Rimu kruni Karla Velikog kao cara nakon zbacivanja carice Irene (802), novi bizantski car Nikefor osporava Karlu carski naslov, zapoinje dugi franako-bizantski rat na Jadranu 812. mir u Aachenu: Bizant priznaje Karlu pravo na carski naslov te posjed Istre i Hrvatske kneevine, Bizantu ostaje vlast nad Venecijom i Dalmacijom (gradovi i otoci) Karlovo carstvo upravno je podijeljena na kraljevine (Italija i Bavarska), grofovije i marke (pogranine grofovije, npr. panjolska marka /Katalonija/, Furlanska marka /dijelovi dananje Slovenije i Hrvatske/, Istona marka /Alpe i Podunavlje, jezgra dananje drave Austrije/), nekima upravljaju franaki grofovi, nekima domai knezovi koji su pristali biti odani Karlu seniorsko-vazalski odnosi ire sa prostor itavog Karolinkog Carstva, uvode se nedjeljiva lena i franako se nasljedno pravo postupno ukida naelom seniorata (posjed nasljeuje najstariji sin) Karolinka renesansa: obnova kulture i pismenosti, proiuje se latinski jezik (zajedniki jezik itave Zapadne Europe) i pismo (karolinka minuskula), pod pokroviteljstvom Crkve (osobito reda benediktinaca) osnivaju se kole i prepisuju knjige, grade se velike kamene crkve po uzoru na rimsko graditeljstvo (predromanika) odnos drave i Crkve: Karlo Veliki je zatitnik papinstva, dijeli Crkvi posjede i pokrtava pogane, papinstvo mu priznaje pravni legitimitet nakon Karla ostat e pitanje tko ima najviu vlast, papa ili car? Karlo Veliki bio je nepismen, ali se trudio biti pokrovitelj kulture i umjetnosti, pa se okruio obrazovanim savjetnicima (npr. engleski redovnik Alcuin), u X. stoljeu Crkva ga je proglasila svetim zbog zasluga za irenje kranstva Kapitulari: pisani carski zakoni koji vrijede na itavom podruju drave, uz obiajna prava pojedinih plemena, koja vrijede lokalno Karolinko Carstvo protezalo se od Sjevernog mora na sjeveru do Sredozemnog na jugu te od Pireneja na zapadu do Labe i Dunava na istoku, obuhvaalo je gotovo itav zapadnokranski svijet

Ostale europske drave: Kraljevstvo Mercia obuhvaa vei dio dananje Engleske (kralj Offa), tu je jo i vie keltskih drava u Irskoj, kotskoj i Walesu, Britanski otoci odravaju kulturne i trgovake veze s kontinentalnom Europom Pirenejski poluotok je veim dijelom pod vlau Maura, na sjeveru se odralo malo kransko kraljevstvo Asturija, a kasnije e nastati jo dvije kranske drave Navarra i Aragon slavenski narodi na Balkanu postupno priznaju vrhovnu vlast Bizanta i prihvaaju kranstvo, donjim tokom Dunava vladaju Bugari, koji ozbiljno ugroavaju Bizant

cijeli sjever i istok Europe od Skandinavije do Crnoga Mora rijetko je naseljen i kulturno je zaostao, tu obitavaju pogani

Karolinko Carstvo nakon smrti Karla Velikog Ludovik Poboni (814-840) nema smisla za politiku kao njegov otac, pa se oslanja na svoje savjetnikesveenike, priznao Crkvi potpunu pravnu nadlenost (s neovisnou o carskoj vlasti) nad gradom Rimom i njezinim posjedima, car se vie ne smije mijeati u izbor pape (to je Karlo Veliki redovito inio), jo za Ludovikova ivota poinju borbe njegovih sinova za nasljedstvo 843. ugovor u Verdunu: dogovorena konana podjela Karolinke drave na tri dijela Lotar, najstariji sin nasljeuje carski naslov i posjede u sredinjem dijelu drave, od Nizozemske preko Porajnja i Alpa do Italije (otuda naziv pokrajine na dananjoj francusko-njemakoj granici Lotaringija Lorraine) Zapadna Franaka nasljeuje je Karlo II. elavi Francusko Kraljevstvo Istona Franaka nasljeuje je Ludovik II. jezgra budueg Njemakog Carstva BIZANTSKO CARSTVO Istono Rimsko Carstvo nakon Teodozijeve podjele 395. god. obuhvaa Grku, Balkan, Malu Aziju, Bliski Istok, Egipat helenistika kulturna batina postupno istiskuje rimsku, grki jezik postupno e prevladati u bogosluju i upravi do VII. stoljea rimsko dravno pravo ideja jedinstvenog Carstva, drave koja bi trebala obuhvatiti itav kranski svijet nikad nee zamrijeti

Istona crkva crkva i drava su isprepletene, za razliku od Crkve na Zapadu koja je preputena samoj sebi i neovisna o novim barbarskim dravama (papa e ak biti iznad kraljeva), postupno e se razviti drukija teologija i obredi pravoslavlje gospodarski i kulturno Bizantsko Carstvo e dugo biti superiorno ostalim dravama u Europi i na Sredozemlju, bizantski zlatnik je opeprihvaena valuta drutvo je bilo slino kasnoantikom drutvu, bizantski feudalizam razvit e se dosta kasno (od IX. do XI. st.) Konstantinopol Carigrad, prijestolnica i velegrad, izgraen na mjestu starog grkog grada Bizantiona na Bosporu, praktiki neosvojiv, s kopnene strane ga brani trostruki zid koji je dao sagraditi Teodozije II. sredinom V. stoljea, s morske strane brojna mornarica (osvojit e ga tek Turci 1453. god. uz pomo lijevanih topova za bombardiranje)

23

Justinijan I. (527-565) iskoristivi slabost barbarskih drava vodi uspjene osvajake ratove, zauzima Italiju, Ilirik, Vandalsku dravu u Tunisu, dio Hispanije, nakratko je obnovljeno jedinstveno Rimsko Carstvo, veliki graevinski radovi u prijestolnici crkva sv. Sofije, Graevinski radovi, borba protiv ostataka poganstva i kranskih krivovjerja, crkvene dogme utvruju se na ekumenskim saborima Justinijanova vladavina gospodarski je iscrpila Carstvo i ono za njegovih nasljednika slabi i gubi znatan dio teritorija Avari - konjaniki azijski narod, okupljaju Slavene u veliki plemenski savez u Podunavlju i uspjeno ratuju protiv Bizanta, 582. god. razaraju Sirmium klju Balkana Heraklije I. (610-641) doba reformi i preustroja Carstva, na poetku njegove vladavine Carstvo se svelo na svega nekoliko gradova u Maloj Aziji i Balkanu, osim Avara i Slavena, ugroavaju ga i Perzijanci na istoku

Heraklije uzima naslov bazilej Romeja, helenistika kultura je konano nadvladala latinsku pokrajine dobivaju jedinstvenu vojnu i civilnu vlast na elu sa strategom, novi naziv za pokrajinu temat (thema) vojna reforma: Carstvo vie nema sredstava za plaeniku vojsku, pa se oslanja na stratiote, slobodne seljake kojima drava dodjeljuje zemlju uz obvezu sluenja vojske 626. velika opsada Carigrada, Avari i Slaveni napadaju ga s kopnene strane, a perzijska mornarica s morske, nakon uspjene obrane, Heraklije je uspio preoteti vei dio istonih pokrajina Perzijancima, a takoer je poela opadati i mo Avara, meutim, Carstvo jo dugo nee nadzirati unutranjost Balkana

VIII. stoljee doba vjerskih sukoba, koji e ponovo oslabiti Carstvo i dodatno udaljiti Carigradsku patrijariju od rimskog pape

kult ikona (svetih slika) pojavljuju se vjerske struje koje smatraju oboavanje ikona idolopoklonstvom, ikonoduli (oboavaju ikone) i ikonoklasti (unitavaju ikone) kult ikona odgovara dijelu sveenstva koji na tome ubire prihode, budui da su svjetovno i duhovno u Bizantu isprepleteni ikonoduli i ikonoklasti su ujedno politike stranke 730. car Leon (Lav) III. zabranio je tovanje ikona 843. na crkvenom saboru osueni su ikonoklasti i ozakonjen je kult ikona papa je osudio oba krajnja stava oko ikona

IX. stoljee doba oporavka Carstva, od 867. na vlasti je Bazilije I. (makedonska dinastija) u IX. stoljeu zapoinje feudalizacija Bizanta: veleposjednici i Crkva pretvaraju slobodne seljake u kmetove (parike) bizantski feudalizam dobit e konani oblik u XI. st. kada se uvodi sustav dijeljenja lena (pronija) zaslunom plemstvu ARAPI I POSTANAK ISLAMA Arapski poluotok (Arabija): pustinjska klima, sjecite trgovakih putova (Sredozemlje, Indijski ocean), arapska plemena ive nomadskim ivotom, bave se stoarstvom, trgovinom i pljakom, esti su plemenski ratovi i nema politikog jedinstva Prorok Muhamed (prva pol. VII. st.) ideja vjerskog i politikog jedinstva Arapa propovijeda novu jednoboaku religiju (Alah = Bog, Islam = predanost Bogu), spoj idovskih i kranskih vjerovanja s arapskim obiajnim pravom Hidra (iseljenje) 622. Muhamed je pred protivnicima morao pobjei iz grada Meke, gdje se nalazilo svetite aba, sklonio se u oazu Jatrib, gdje e kasnije nastati grad Medina, sredite irenja nove vjere i jedinstvene arapske drave Islam je privlaan svim drutvenim slojevima jer jami stabilnost drutva pet temeljnih propisa islama: redovita molitva, redovite svetkovine tijekom godine (npr. ramazanski post), had (hodoae u Meku), pomaganje sirotinji, dihad (sveti rat, moe se tumaiti openito, kao borba dobra i zla, ali i kao rat protiv nevjernika) Kuran sveta knjiga, u kojoj je nakon Muhamedove smrti zapisano njegovo uenje Muhamed je do kraja ivota uspio proiriti islam na itavu Arabiju kalif vjerski poglavar kojega nadahnjuje prorokov duh svjetovna i duhovna vlast jesu neodvojive Kalif Omar, Muhamedov drugi nasljednik (sredina VII. st.) zapoinje uspjene osvajake ratove protiv Bizantskog i Perzijskog Carstva te zauzima vei dio Bliskog istoka

ta dva carstva iscrpljena su dugotrajnim meusobnim borbama, Arapima ide u prilog nepobjediva brza konjica i visoka motivacija za borbu (vjerska dunost, ali i bogat plijen, koji se pravedno dijeli pobjednicima) pokoreni narodi rijetko se bune protiv vlasti Arapa jer im oni smanjuju porezne terete i nude mogunost preobraenja na islam, to znai jo manje poreze i mogunost napredovanja u drutvu (svi muslimani su, prema Muhamedovu uenju, jednaki bez obzir na stale i rasu, napreduje se prema zaslugama a ne prema podrijetlu), oni koji ele smiju zadrati staru vjeru

24

Arapski kalifat (carstvo): u VIII. st. pod dinastijom Omejida dostie najvei opseg, od sjeverne Indije i planinskih lanaca srednje Azije preko Irana, Bliskog istoka i sjeverne Afrike sve do panjolske, prijestolnica u Damasku, Arapi nadziru gotovo itavo Sredozemlje 717. neuspjena opsada Carigrada zaustavljen prodor na raun Bizanta 732. bitka kod Poitiersa Karlo Martel zaustavio prodor preko Pireneja u Franaku 751. Arapi su zaustavljeni na granici Kine IX. stoljee Arapi osvajaju Siciliju i jug Italije Uzroci slabljenja: carstvo je preveliko za uinkovitu sredinju vlast, arapska aristokracija postat e omraena zbog svojih povlastica i raskoi, pa e se pojavljivati domae dinastije preobraene na islam Vjerski raskol: suniti osim Kurana, prihvaaju kao svete spise i djela koja su nastala kasnije, a pripisuju se Muhamedu, smatraju da vjernicima trebaju vladati izabrane voe ijiti ortodoksna struja, kao izvor vjere prihvaaju samo Kuran, a vlast povjeravaju imamima, potomcima Muhamedova zeta Alije Raspad Kalifata: Bagdadski kalifat (stvorila ga je arapsko-iranska dinastija Abasida), Kordobski kalifat (panjolska i sjeverna Afrika, tu su se sklonili potomci Omejida), kasnije se Kordopski kalifat raspao na vie manjih emirata u sjevernoj Africi i panjolskoj, a u XIII. stoljeu Mongoli su unitili Bagdadski kalifat, tada nastaje drava Fatimida (potomci Abasida) sa sjeditem u Egiptu Arapsko-islamska kultura nastaje kao spoj perzijske i helenistiko-bizantske kulture arapski jezik i pismo poveznica islamskog svijeta

islamska civilizacija bila je posrednik ne samo u trgovini ve i u kulturnim i znanstvenim postignuima izmeu Sredozemlja i Europe te Indije i Dalekog istoka Europljani su od Arapa preuzeli indijske brojeve, neka djela Platona i Aristotela te medicinske spoznaje (Ibn Sin Avicena) razvijena matematika, astronomija, farmakologija, filozofija (Platon i Aristotel prilagoeni islamu), pravna znanost (tumaenje Kurana) graevine prepoznatljivog stila prva damija: Hram na stijeni u Jeruzalemu u islamu se ne smije prikazivati Boji lik (a nije poeljno ni ljudski) Prie tisuu i jedne noi EUROPA OD IX. DO XI. STOLJEA

Normani (Vikinzi)

Norseman Sjevernjak, Vikingar gusar, stari Skandinavci, u IX. stoljeu Skandinavija postaje prenapuena, pa Normani, budui da su bili vjeti pomorci, poinju ploviti prema europskim obalama, ponekad samo u pljakaki pohod a ponekad i u pravu kolonizaciju Europljani ih doivljavaju kao Boju pokoru, tim vie to su Vikinzi bili pogani i osobito privlaan plijen im je bilo crkveno blago naselili su se u Britaniji, Irskoj, na Islandu i Grenlandu, u Normandiji (u Francuskoj), du ruskih rijeka, pa ak i na jugu Italije i Siciliji postupno primaju kranstvo i prelaze na mirniji nain ivota vikinki vojnici bili su cijenjeni plaenici, a vikinki trgovci drali su velik dio tadanje meunarodne trgovine u X. st. vladari Danske, Norveke i vedske primaju kranstvo i te zemlje postaju kraljevstva po uzoru na ona europska istoni dio Engleske bio je pod vlau Danaca (Danelaw), a danski kralj Knut je u XI. stoljeu vladao itavom Engleskom Norveani su kolonizirali Island i Grenland te otkrili Ameriku (Vinland) stari vedi koji su se naselili u Rusiji (Varjazi) osnovali su kneevine u Novgorodu i Kijevu godine 911. francuski kralj Karlo III. Bezazleni dao je veliko leno vojvodi Rolonu kako bi primirio Normane vojvodstvo Normandija u X. stoljeu Normani su preoteli Siciliju Arapima

Maari (Ugri) uralsko pleme nomada, u IX. stoljeu doseljavaju se u Panonsku nizinu

odlaze u pljakake pohode po Njemakoj i meu Slavenima, pa ak ratuju i s Bizantom, maarski napad na Hrvatsku odbio je knez (kralj) Tomislav nakon poraza kod Augsburgu (955) prestaju s pljakakim pohodima, primaju kranstvo i prelaze na sjedilaki nain ivota u dananjoj Maarskoj 1001. god. Stjepan (Istvan) dobio je kraljevsku krunu od pape, dinastija Arpadovia (nazvani su po Stjepanovom pretku iz IX. stoljea, knezu Arpadu) Ugarsko kraljevstvo proirilo se na itavu Panonsku nizinu i prostor Karpata, povijesna Ugarska nije obuhvaala samo maarski etniki teritorij ve i Slavene i Rumunje u Karpatskom gorju

Sveto Rimsko Carstvo (Njemakoga Naroda)

25

Kraj Karolinga: u doba normanskih pohoda, karolinki vladari prisiljeni su prepustiti velikaima obranu i nasljeivanje lena kao privatnih posjeda, carska i kraljevska sredinja vlast e potpuno nestati, pa e Karolinzi doivjeti sudbinu Merovinga 881. njemaki kralj Karlo Debeli proglaen je za cara jer je pristao tititi papu koji je ugroen od Saracena (Arapa) u junoj Italiji, naslijedio je i francusko prijestolje tako da ponovno postoji jedinstveno Karolinko Carstvo, ali samo nominalno X. stoljee: raspad Carstva je konaan, no ideja ujedinjavanja postojala je i zapadnom i u istonom dijelu Naelo primogeniture (prvorodstva): vladara nasljeuje samo najstariji sin i nema vie diobe drave kao u franakom nasljednom pravu Francuska: raspala se na samostalne grofovije i vojvodstva, 987. godine Hugo Capet, grof Pariza, proglasio se kraljem i utemeljio novu dinastiju, no francuski kralj jo dugo e nadzirati tek iru okolicu Pariza (le de France) Istona Franaka/ Njemako Kraljevstvo: raspala se na pet samostalnih plemenskih kneevina (Saska, vapska, Frankonija, Bavarska, Lotaringija), 911. god. umro je posljednji njemaki Karoling Ludovik III, pa su se knezovi dogovorili da e kralja birati izmeu sebe, 918. vlast je preuzeo Henrik Ptiar, prvi vladar Saske (kasnije Otonske) dinastije Oton I. (936-973) zahvaljujui dobrim odnosima s Crkvom uspio je ukinuti neovisnost ostalih njemakih knezova, dijeli Crkvi posjede, postavlja biskupe, koji su zapravo njegovi vazali (laika investitura), 955. porazio Maare kod Augsburga i time stekao veliki ugled i vojnu mo, 962. dolazi s vojskom u Rim, zauzima sjevernu Italiju i papa ga proglaava carem stvoreno Sveto Rimsko Carstvo Njemakog Naroda (Reich), Oton si je prisvojio, poput Karla Velikog, pravo postavljanja pape, proirio je granice Njemake na istok, do rijeka Odre i Nise (dananja njemaka granica prema Poljskoj) Otonska renesansa: procvat kulture u Njemakoj i Italiji pod otonskim vladarima u XI. stoljeu, pojava romanikog stila u umjetnosti, prepisivanje antikih knjiga, zapisane su germanske i keltske legende i pjesme (Siegfried, Parsifal, Loengrin, Roland) Katolika crkva u IX. i X. st. Zapadna crkva je u moralnoj krizi, pape su ozloglaene po neprimjerenom nainu ivota, papa je bio prisiljen plaati godinji danak Saracenima, a u X. stoljeu Crkva postaje potpuno ovisna o svjetovnoj, tj. carskoj vlasti tu su i laika investitura (in uvoenja biskupa u slubu s crkvenim obredom i vazalskom prisegom vladaru) i simonija (trgovina crkvenim poloajima) u XI. st. zapoinje preporod Crkve pod nazivom Klinijska reforma benediktinski samostan Cluny u Francuskoj bio je jedini koji je bio izravno pod nadlenou pape, otuda je potekao prijedlog crkvene reforme: obvezno obrazovanje i celibat za sveenike, ukidanje laike investiture i simonije, slobodan izbor pape prihvaanje klinijevske reforme Zapadnu je Crkvu najprije dovelo u sukob s Istonom, a zatim i s carskom politikom 1054. Veliki crkveni raskol: konaan razlaz Zapadne i Istone crkve, osim osjetnih teolokih i obrednih razlika, tu je i shvaanje odnosa svjetovne i duhovne vlasti (Istona crkva bila je podreena bizantskom caru), papa Lav IX. i patrijarh Mihajlo meusobno su se izopili iz Kranske crkve, Katolika (sveopa) crkva na Zapadu i Pravoslavna (pravovjerna) crkva na Istoku, granice nadlenosti priblino su se podudarale s nekadanjom granicom Zapadnog i Istonog Rimskog Carstva sukob oko investiture (prava postavljanja biskupa) izmeu cara Henrika IV. i pape Grgura VII. zapoeo je kada je 1076. god. car svrgnuo papu, a papa zauzvrat odrijeio sve careve vazale prisege vjernosti caru, Henrik IV. se pokajao i popustio papi (pokora u Canossi 1077), ali je ubrzo nastavio s praksom laike investiture u Njemakoj Wormski konkordat Henrika V. iz 1122. god: kompromis o dvostrukoj investituri (vazalska prisega biskupa slijedi tek nakon to je biskup pravovaljano zareen na taj poloaj) Bizant u XI. stoljeu

doba novog uspona za dinastije Komnena (od 1081. god), obnavljanje vlasti i utjecaja na Balkanu nastanak bizantskog oblika feudalizma: pronija (leno koje car dodjeljuje plemiu), pronijari (uivatelji takvog lena i carevi vojni obveznici), parici (seljaci ovisni o pronijaru) novi protivnik na Bliskom istoku: Turci Selduci, nomadi iz srednje Azije koji su se preobratili na islam, osvajaju Siriju, Palestinu i dio Male Azije

Venecija Dukat Venecija: autonomno podruje grada na lagunama nastalog u VII. stoljeu, pod vrhovnom vlau Bizanta stanovnitvo nije moglo ivjeti od poljoprivrede, pa se moralo okrenuti pomorstvu i trgovini

od 726. god. venecijanskog kneza (dux, otuda dud) ne postavlja car nego gradsko vijee u XI. stoljeu nestat e i formalna vlast Bizanta i uspostavit e se Mletaka Republika, vlast su postupno preuzele bogate trgovake obitelji (aristokracija) koje biraju duda iz jedne od obitelji na odreeni rok Venecija postaje glavni trgovaki posrednik na Sredozemlju, zahvaljujui trgovakim povlasticama u Bizantu i poveanoj potrebi Zapada za luksuznom robom s Istoka interesno podruje Venecije predstavlja istona jadranska obala, du koje prolazi glavni pomorski put za Levant (istono Sredozemlje), zato Venecija dolazi u sukobe s hrvatskim i neretvanskim vladarima te tei zavladati dalmatinskim gradovima

26

SLAVENI Slaveni etnolingvistika skupina, u antici ih jo nazivaju Vendima ili Antima, izvorno su sami sebe nazivali Slovjenima, pradomovina im je vjerojatno u Zakarpau (dananja Ukrajina i Poljska), nakon seobe Germana, u VII. stoljeu zapoinje veliko premjetanje slavenskih plemena, dio ih ostaje u pradomovini, dio odlazi na zapad i istok, a dio s Avarima odlazi na jug, prema Bizantskom Carstvu, danas se slavenski narodi, prema jezinom kljuu, dijele na Zapadne, Istone i June Slaveni su stupali u razliite plemenske saveze i mijeali se s drugim narodima poput Ostrogota, Avara, Bugara, Vikinga itd. otuda nejasnoe oko nacionalnih naziva i etnogeneze pojedinih naroda slavenske skupine

u prvoj polovici VII. stoljea, Slaveni u Panoniji osamostaljuju se od Avara i osnivaju Samov plemenski savez, nakon Samove smrti 658. ponovo dolaze pod vlast Avara neka slavenska plemena (meu njima i Hrvati) doselili su se na bizantski teritorij i postali su bizantski saveznici, carevi su im dopustili da osnuju samoupravne kneevine koje su se nazivale sklavinijama krajem VIII. stoljea, Karlo Veliki unitio je Avare i podvrgnuo Slavene u srednjoj Europi franakoj vrhovnoj vlasti, u doba raspada Karolinkog Carstva tu e takoer nastati samostalne kneevine meu Slavene su kranstvo irili misionari i Zapadne i Istone crkve, u nekim slavenskim zemljama postojalo je i suparnitvo izmeu zapadnog i bizantskog utjecaja 60-ih i 70-ih godina IX. stoljea, Konstantin (kasnije prozvan iril) i Metod, braa iz Soluna djeluju kao misionari u Velikoj Moravskoj po nalogu Bizanta, a nakon odlaska u Rim, dobivaju i odobrenje od pape, stvoreno je slavensko bogosluje, pismo glagoljica i prijevodi nekih crkvenih djela na slavenski jezik (staroslavenski ili crkvenoslavenski, standardiziran prema narjeju makedonskih Slavena, meutim, u to doba bio je razumljiv svim Slavenima jer su im jezici bili meusobno sliniji nego danas) uenici irila i Metoda, koje su Nijemci kasnije protjerali iz Moravske nalaze utoite u Hrvatskoj i Bugarskom Carstvu Kliment Ohridski kasnije je sastavio pojednostavljeno slavensko pismo slino grkom alfabetu irilica (prozvano po irilu) odnos Rimske crkve spram glagoljaa bio je promjenjiv

Velika Moravska: podruje etiriju plemena u dananjoj ekoj i Slovakoj, Velika Moravska osamostalila se pod knezom Rastislavom (846-870), Rastislav se eli osloboditi utjecaja njemakog sveenstva, pa trai od Bizanta (Bazilije I. iz Makedonske dinastije) da mu poalje misionare koji znaju slavenski jezik (Konstantina i Metoda), Rastislavov neak Svatopluk, slovaki knez, dolazi na vlast uz pomo njemakog vladara, pa Moravska postaje vazalna kneevina Istone Franake eka: nakon propasti Velike Moravske eka postaje zasebna kneevina, legendarni vladari: eh, Libua i Pemisl, od njih, navodno, potjee dinastija Pemislovia, nakon izumiranja njemake loze Karolinga poetkom X. stoljea, Vratislav I. osamostaljuje se od Nijemaca, eka e se ubrzo teritorijalno proiriti na nekadanju Veliku Moravsku, ali e ponovno potpasti u vazalni odnos spram Svetog Rimskog Carstva Njemakog Naroda, Prag sredite biskupije, trgovine i kulture Poljska: knez Mjeko krajem IX. stoljea ujedinjuje plemena oko Visle i stvara Veliku Poljsku, Boleslav Hrabri iri granice i kruni se kao poljski kralj (1025), od 1041. god, Poljska, kao prije nje eka, ulazi u vazalni odnos spram Njemakog Carstva, dinastija Pjastovia, najvaniji gradovi: Poznan, Krakov, Pemisl Kijevska Rusija: meu istonoslavenska plemena prodiru Vikinzi (Varjazi), koji postupno preuzimaju vojnu i dravnu vlast, Varjag Rjurik zavladao je Novgorodom 881. god, a njegov nasljednik Oleg osvojio je Kijev i uinio ga sreditem vlasti za sva plemena okolna plemena, u X. stoljeu, knez Svjatoslav ratuje s Bugarima i Bizantom, a njegov sin Vladimir poinje pokrtavanje podanika, Kijevska Rusija opstala je do XIII. st. kada je osvajaju Mongoli Karantanija: kneevina u istonim Alpama (Koruka), ime je dobila po gradu Karantani, preci dananjih Slovenaca tu su doli u VII. st. i osnovali samostalnu dravu, od VIII. stoljea, Karantanija je pod vlau Franaka, a kasnije se raspada na vie pokrajina, slovenske zemlje bit e pod vlau ekih vladara, a kasnije Habsburgovaca Hrvatska: Hrvati su doli na prostor Dalmacije najranije poetkom VII, a najkasnije krajem VIII. st., hrvatski knezovi as priznaju vrhovnu vlast Franaka, as Bizanta, a od kneza Branimira, krajem IX. stoljea, Hrvatska se osamostaljuje, u X. stoljeu, Hrvatska e se proiriti na Donju Panoniju, tj. Slavoniju (dotada zasebnu kneevinu)

manje sklavinije u susjedstvu Hrvatske: Neretvanska kneevina, Zahumlje, Travunija, Bosna

Bugarska: Bugari, tj. Prabugari, su nomadski uralsko-altajski narod koji je okupio veliki savez Slavena u dolini Dunava, postupno su se Bugari i Slaveni izmijeali tako da je nastao slavenski narod po nazivom Bugari, u IX. stoljeu Bugari ugroavaju Bizant i osvajaju velik dio Balkana, primaju kranstvo i od rimskih i od bizantskih misionara - u X. stoljeu vladar Simeon koristi slabost Bizanta i osvaja gotovo sve bizantske posjede na europskom kontinentu (Makedonija, Srbija, Bosna, Trakija, Grka), na zapadnim granicama ratuje s hrvatskim knezom, tj. kraljem, Tomislavom, Simeon se proglasio carem Bugara i Romeja, a bugarska crkva postaje patrijarija

27

(autokefalna/samostalna pravoslavna crkva), sjedite crkve nalazilo se u Ohridu, gdje je djelovala kola Metodovog uenika Klimenta

Bugarsko carstvo unitio je kijevski knez Svjatoslav, pa je ono ponovo pripojeno Bizantu Bugarska drava ponovo e doivjeti uspon u XIII. stoljeu za dinastije Asena

Samuilovo Carstvo: koncem X. stoljea u Makedoniji izbija uspjean ustanak protiv Bizanta na elu s domaim velikaem Samuilom, Samuilo je proirio granice svoje drave na itav bivi teritorij Simeonove Bugarske, pa je uzeo naslov bugarskog cara (otuda suvremeni spor oko toga je li Samuilo tek jedan do bugarskih careva ili prvi vladar slavenske drave Makedonije), 1014. Samuilova vojska doivljava katastrofalan poraz na Belasici, obnova bizantske vlasti nad Balkanom pod carem Bazilijem II. Duklja: slavenska kneevina na podruju dananje Crne Gore, domai knezovi priznavali su vrhovnu vlast Bugara i Bizanta do XI. stoljea, knez Mihajlo potpuno se oslobodio Bizanta i proirio granice svoje drave na susjedna podruja (dijelovi dananje Srbije i Bosne), 1077. papa mu je priznao kraljevski naslov, Duklja je pod utjecajem Rimske crkve (Barska nadbiskupija), a pravoslavlje e tamo prevladati tek u doba vladavine srpske dinastije Nemanjia, Duklja e se kasnije nazivati jo i Zeta (po rijeci) Raka: podruje oko grada Rasa (dananji Sandak), tamo su se nastanila srpska plemena, Raka je naizmjence bila pod vrhovnom vlau Bizanta, Bugara i Duklje, a tek u XII. stoljeu, raki se upan Stefan Nemanja osamostaljuje i proiruje dravu na Pomoravlje i Zetu (otada se sve vie naziva Srbijom), uspon Srbije uslijedit e u XIII. i XIV. stoljeu DOSELJENJE HRVATA I NASTANAK KNEEVINE Etnogeneza (postanak naroda) Hrvata nije dokraja razjanjena injenice:

na uu Dona u Azovsko more pronaene su ploe s napisanim osobnim imenima Horoathos i Horuathos, one potjeu iz prvih stoljea nae ere, a dotina imena potjeu iz nekog iranskog ili kavkaskog jezika, takoer je postojala perzijska pokrajina Harahvatija (u dananjem Afganistanu) Hrvati koji se javljaju na dananjem prostoru u ranom srednjem vijeku nesumnjivo su govorili slavenskim jezikom i imali slavenske obiaje, dakle, ubrajaju se u slavensku skupinu naroda u drugoj polovici VI. stoljea, dananjom Hrvatskom, kao i cijelim Balkanom, vlada avarsko-slavenski plemenski savez, razoreni su mnogi rimski gradovi, a slavenska plemena naseljavala su se i na prostoru izmeu Save i Jadranskog mora djelo O upravljanju carstvom bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz X. stoljea iznosi sljedee podatke: u doba cara Heraklija (610-641) Hrvati su zavladali rimskom provincijom Dalmacijom odakle su protjerali Avare, dok su ve doseljeni Slaveni prihvatili njihovu vlast, Hrvati su tu doli iz Bijele Hrvatske (u dananjoj Poljskoj) na Heraklijev poziv, predvoeni jednom obitelji (petero brae Klukas, Lovelos, Kosenic, Muhlo i Hrvat te sestre Tuga i Buga), stvorili su kneevinu i prihvatili kranstvo u dananju domovinu Hrvati su mogli doi najranije oko 626. god, kada Avari doivljavaju veliki poraz pred Carigradom i gube vlast nad Balkanom, a najkasnije oko 800. god, kada je Karlo Veliki potpuno unitio Avarsku dravu u Panoniji i moda dopustio Hrvatima da se nasele u Dalmaciji kao franaki saveznici prvi vrsti dokazi o postojanju Hrvatske kneevine potjeu s poetka IX. stoljea, a o dogaajima u VI, VII i VIII. stoljeu ne znamo gotovo nita

Teorije o podrijetlu Hrvata: slavensko-karpatska (potjee od Franje Rakog iz sredine XIX. stoljea): Hrvati su jedno od slavenskih plemena koja su se u VII. stoljeu spustila iz podruja iza Karpata na jug, Hrvati su tu doli zajedno s ostalim buduim junoslavenskim narodima, Slovencima, Srbima itd.

autohtona ili ilirska (u nju se vjerovalo prije razvoja hrvatske historiografije u XIX. stoljeu, ali su je i neki kasniji autori pokuali dokazati): Hrvati su tu ivjeli jo prije VII. stoljea, oni su potomci Ilira, Liburna, Delmata i ostalih antikih naroda, kakav je bio jezik spomenutih naroda nije poznato, ako nije bio slavenski, onda su dananji jezik autohtoni Hrvati nekako prihvatili pod utjecajem Slavena koji dolaze u doba avarske vladavine gotska teorija: Hrvati su potomci slaveniziranih Gota, teorija je izvedena na temelju djela Tome Arhiakona iz XIII. stoljea, koji poistovjeuje slavensko bogosluje s gotskim krivovjerjem (arijanstvo, kranska struja koja je osuena kao krivovjerna u doba cara Konstantina, a bila je popularna meu Gotima), ta teorija imala je malo pristaa, a na nju se kasnije pozivao Ante Paveli iz politikih razloga iransko-kavkaska teorija: Hrvati su iransko ili kavkasko pleme koje se polako selilo iz crnomorskih stepa u Bijelu Hrvatsku u Zakarpau, gdje se slaveniziralo, a zatim u doba cara Heraklija preselilo u suvremenu Hrvatsku teorije socijalnog dualizma: Hrvati izvorno nisu Slaveni, ali su ivjeli meu njima kao njihovi gospodari, tj. ratniko plemstvo, prvi je takvu teoriju iznio Vjekoslav Klai, a ona se temelji na analogiji s postankom Bugarske i Kijevske Rusije (u prvom sluaju Slavenima su zavladali uralsko-altajski nomadi, a u drugom vedski Vikinzi)

28

sve te teorije bile su svojedobno vie ili manje popularne ovisno o ideolokim razlozima i politikim posljedicama

Mogue rjeenje pitanja etnogeneze: Hrvati su u prvim stoljeima nae ere imali doticaja s kavkaskim odnosno iranskim elementom u crnomorskim stepama (teko je rei jesu li Slaveni asimilirali Irance i prihvatili njihovo ime ili su Iranci prihvatili slavenski jezik) u Bijeloj Hrvatskoj kod Krakova, prije VII. stoljea, Hrvati su potpuno poprimili slavenska kulturna obiljeja

nakon doseljenja, Hrvati imaju suivot sa slavenskim plemenima koja su tu dola jo u VI. stoljeu te s romaniziranim starosjediocima (Romani u dalmatinskim gradovima i stoarski Vlasi u Dinarskom gorju) jezgra hrvatske drave nalazila se u dalmatinskom zaleu, u X. i XI. stoljeu hrvatsko se ime proirilo zajedno sa irenjem granica Hrvatskog kraljevstva, slavenski hrvatski jezik postupno je istisnuo uporabu romanskih narjeja kojima su govorili Romani i Vlasi (proces je vjerojatno zavrio oko XIII. stoljea)

ivot nakon doseljenja: starohrvatski grobovi koje su iskopali arheolozi otkrivaju eljezno oruje i nakit pokopane zajedno s pokojnicima do IX. stoljea, veinom poganski Hrvati ivjeli su vie-manje mirnim suivotom uz naselja kranskih Romana na hrvatskom prostoru djelovali su misionari iz Bizanta i Franake, no broj preobraenika do IX. stoljea nije bio velik, nakon masovnijeg pokrtavanja Hrvata ubrzava se asimilacija Romana i Vlaha, prvi vei val pokrtavanja pokrenut je iz Karolinkog carstva poetkom IX. stoljea, a drugi iz Bizanta za vladavine Bazilija I. (867-886) HRVATSKA KNEEVINA U IX. STOLJEU Kneevina Hrvatska poetkom IX. stoljea bila je vazalna kneevina Karlovog carstva, vladar je bio duan prihvatiti kranstvo, dopustiti slobodan rad franakih misionara meu svojim podanicima te plaati danak i pruati vojnu pomo franakom vladaru, njezin prvobitni teritorij protezao se izmeu Istre na zapadu i rijeke Cetine na istoku te (vjerojatno) rijeke Save na sjeveru i Jadranskog mora na jugu Bizantska tema Dalmacija obuhvaa gradove Zadar, Trogir i Split te otoke Krk, Rab i Cres, bizantski carevi povremeno su plaali danak hrvatskih knezovima da ostave na miru ili ak tite njihove posjede na Jadranu (Bizantska Dalmacija obuhvaala je i junu Dalmaciju od Dubrovnika do Bara, no to podruje nije bilo u dosegu hrvatskih vladara u ranom srednjem vijeku) Donja Panonija ili Slavonija prostor izmeu Save i Drave, predstavljala je posebnu kneevinu koja je ujedinjena s Hrvatskom u doba kralja Tomislava (neki povjesniari zato govore o Primorskoj i Panonskoj Hrvatskoj kneevini) Neretvanska kneevina (Paganija) obuhvaa obalu izmeu Cetine i Neretve te otoke Bra, Korulu i Mljet, zovu je zemljom pogana jer su tamonji knezovi dosta kasno prihvatili kranstvo, Neretvani se bave gusarenjem i dolaze u este sukobe s Venecijom, paganija je ukljuena u Hrvatsko Kraljevstvo u doba Petra Kreimira IV. (1058-1074) Hrvatski knezovi: Borna (umro 821.) prvi poimence poznati hrvatski knez, franaki Anali nazivaju ga knezom Dalmacije, Liburnije i Gaana, u njegovo doba provodi se intenzivno pokrtavanje Hrvata, a Borna pomae Francima uguiti Ljudevitov ustanak u Panoniji Vladislav Bornin nasljednik, poznat samo po imenu, po svoj prilici dobar franaki vazal Ljudevit (umro 823) upravitelj Donje Panonije, iskoristio je slabljenje Franake u doba Ludovika Pobonog, pa je 819. podigao ustanak i odluio samostalno vladati, oekivao je pomo od kneza Borne, no nije ju dobio, Franci su ga porazili nakon etiri godine ratovanja, ubijen je pri bijegu u Dalmaciju, nakon njega, Slavonijom vladaju odani franaki vazali (Ljudevitov ustanak opisao je franaki ljetopisac Einhard) Vieslav (?) ime kneza Vieslava spominje se na krstionici pronaenoj u Veneciji u XIX. stoljeu, neki datiraju krstionicu u tridesete godine IX. stoljea, a neki ak u XI. stoljee, ako je prva tvrdnja istinita, Vieslav bi mogao biti prethodnik kneza Mislava Mislav (835-845) oito je da je proces pokrtavanja uznapredovao jer se knez Mislav spominje kao darivatelj Crkve posjedima, on je i prvi poznati knez koji se sukobio s Mleanima (Venecijancima) Trpimir (845-864) po njemu e biti nazvana dinastija Trpimirovia na Trpimirovom dvoru u Klisu boravio je benediktinac Gottschalk, koji je o tom knezu ostavio neka svjedoanstva Trpimir je ratovao s Bugarima i bizantskom vojskom u Dalmaciji

formalno je i dalje franaki vazal, no vlada neovisno o Francima odrava dobre odnose sa splitskim (salonitanskim) nadbiskupom kojemu daruje zemlju, u Trpimirovoj darovnici prvi put se pojavljuje hrvatsko ime (ona je ipak nastala kasnije, za kneza Muncimira) na kamenom ulomku meu ostatcima benediktinskog samostana u Riinicama nedaleko Klisa sauvan je natpis pro duce Trepim(ero) za kneza Trpimira, Trpimir je dao podii prvi benediktinski samostan u Hrvatskoj u Trpimirovo doba osnovana je hrvatska biskupija u Ninu (takoer jedno od kneevskih sjedita)

29

Domagoj (864-876) ne zna se tono u kakvim je i je li uope bio u rodbinskim odnosima s Trpimirom papa Ivan VIII. obraa mu se u jednom pismu kao slavnom knezu Hrvata, dok ga Mleani u svojim izvorima nazivaju najgorim knezom Slavena ratovao je protiv Arapa (Saracena) na moru, bio u dobrim odnosima s Crkvom, dok ga je bizantski car Bazilije I, iskoristivi raspad Franakog Carstva, pokuao svrgnuti s vlasti urotama Zdeslav (878-879) Trpimirov sin, na prijestolje dolazi kao kandidat Bizanta, ubrzo je ubijen, oito je da meu hrvatskim plemstvom postojala probizantska i prozapadna stranka Branimir (879-892) potpuno neovisan o Bizantu i dravama-nasljednicama Franake kako bi se osigurao od rata s ponovo jakim Bizantom i stekao legitimitet u odnosu na Trpimirovie trai priznanje od pape Ivana VIII. ve 7. VI. 879. papa je javno blagoslovio kneza i njegov narod i priznao mu zemaljsku vlast u itavoj Hrvatskoj (taj je in tada imao znaaj meunarodnog priznanja)

iz Branimirova doba sauvano je pet kamenih natpisa s razliitih crkava u kojima se spominje Branimir dux Croatorum Muncimir (892-910) Trpimirov sin i, po svoj prilici, kandidat probizantske stranke, (starija historiografija smatrala je da je tada uspostavljena dinastija Trpimirovia, koja e neprekidno vladati Hrvatskom sve do 1075. god, kada na vlast dolazi kralj Zvonimir, u to ne moemo biti potpuno sigurni) potvrdio je darovnicu kneza Trpimira benediktincima vladarsko mu je sjedite bilo u Biaima kod Trogira

sauvan je kameni natpis s njegovim imenom i godinom 895. U posljednjoj treini devetog stoljea, u Hrvatskoj nalaze utoite brojni uenici Konstantina i Metoda, koji e tu proiriti slavensko bogosluje i glagoljsko pismo. HRVATSKO KRALJEVSTVO U X. STOLJEU Poetak X. stoljea: politike promjene u srednjoj i jugoistonoj Europi, Maari osvajaju Panoniju (vjerojatno i Kneevinu u Donjoj Panoniji) i ugroavaju njemake zemlje, dok Simeonovo Bugarsko Carstvo ozbiljno ugroava Bizant i iri se na gotovo itav Balkan Tomislav (oko 910-928) suoava se s maarskom i bugarskom prijetnjom, Bizant je vrlo slab, a Karolinkog Carstva ve odavno nema

sukob s Maarima (izvor: spis Kraljevstvo Slavena nepoznatog sveenika iz Bara) ini se da je Tomislav doekao maarsku konjicu na mjestima gdje je bila neuinkovita i uspio je pobijediti posljedica je potiskivanje Maara iza rijeke Drave i prikljuenje Slavonije Hrvatskoj Kneevini sukob s Bugarima (izvor: Konstantin VII. Porfirogenet, koji vlada upravo u to doba) Raka (Srbija) bila je polusamostalna kneevina u kojoj su se za vlast borili bizantski i bugarski kandidat za prijestolje Tomislav je podrao bizantskog kandidata, pa su ga Bugari, nakon osvajanja Srbije, napali - Tomislavova vojska odbila je i bugarski napad saveznitvo s Bizantom Bizant je Tomislavu dodijelio titulu konzula i upravitelja Dalmacije (ini se da su dalmatinski gradovi i otoci bili u nekoj vrsti vazalnog odnosa spram Tomislava), Porfirogenet opisuje Tomislavovu Hrvatsku kao najvaniju vojnu silu na istonom Jadranu Je li Tomislav bio kralj? papa Ivan X. u jednom mu se pismu iz 925. obraa kao kralju (rex) dok zahumskog vladara naziva knezom (dux, Zahumlje se nalazilo u dananjoj Hercegovini), nema dokaza da je Tomislav dobio kraljevsku krunu ni od pape ni od Bizanta i ini se da on nije bio slubeno okrunjeni kralj, ali da ga suvremenici smatraju de facto kraljem jer je uspio proiriti dravne granice na Slavoniju i povezati dalmatinske gradove sa zaleem te stvoriti znaajnu vojnu silu 925. crkveni sabor u Splitu: budui da je uspostavljeno formalno politiko jedinstvo Dalmacije i Hrvatske, papa Ivan X. ima namjeru tu stvoriti jedinstvenu crkvenu provinciju, istodobno ga brine i irenje slavenskog bogosluja, odlueno je da e hrvatska biskupija u Ninu i zadarska biskupija biti podreene splitskom nadbiskupu, metropolit je postao splitski nadbiskup Ivan, emu se protivio ninski biskup Grgur (njegovo podruje imalo je najvie vjernika), odlueno je i da e glagoljai morati nauiti latinski da bi se mogli zarediti, ta se odluka nije mogla dosljedno provesti i u praksi je nastavljeno sa slavenskim bogoslujem 928. drugi crkveni sabor u Splitu: sazvan je na albu biskupa Grgura, potvrene su odluke s prvog sabora, a ninska biskupija je ukinuta i podijeljena izmeu zadarske biskupije i splitske nadbiskupije

Trpimir II. (vjerojatno 928-935) - Tomislavov nasljednik, sklopio mir sa Simeonovim nasljednikom Petrom Sredina X. stoljea: ini se da mo Hrvatske opada zbog nesloge u vladarskoj obitelji, postoji podatak da je vladara Miroslava (oko 945-949) svrgnuo s vlasti njegov ban (najvii velikodostojnik, tik ispod kralja, tj. kneza, koji je vjerojatno upravljao dananjom Likom) Pribina i postavio na prijestolje nj. brata Mihajla (ili Mihovila) Kreimira II (949-969), to je doba ponovnog jaanja Bizanta i Venecije Stjepan Drislav (969-oko 997) prvi hrvatski vladar za kojega se zna da je primio znakove kraljevske asti i nosio naslov kralj Hrvatske i Dalmacije

u doba sukoba Bizanta i Samuilove drave, Drislav je stao na stranu Bizanta, pa mu je Bazilije II. zauzvrat poslao krunu i ponovo povjerio upravu nad Dalmacijom

30

Drislavova majka kraljica Jelena dala je kraj Solina podii crkvu Sv. Marije i Sv. Stjepana u kojoj e se otada pokapati hrvatski vladari nakon Drislavove smrti, zakonitog nasljednika Svetoslava Suronju zbacila su s prijestolja njegova braa Kreimir III. i Gojslav, u doba tih borbi Venecija je prvi puta zauzela dalmatinske gradove i otoke Stjepan (vjerojatno 1030-1058) sin Kreimira III, ini se da se u njegovo doba kraljevstvo oporavlja, 1054. god. dogodio se crkveni raskol, a Hrvatska je pripala pod nadlenost Rimokatolike crkve PROCVAT HRVATSKE U DRUGOJ POLOVICI XI. STOLJEA Petar Kreimir IV. (vjerojatno 1058-1074) papa ga slubeno oslovljava kraljem Dalmacije i Hrvatske, nakon crkvenog raskola prestala je formalna vlast Bizanta u Dalmaciji i zapoelo integriranje gradova i otoka u Hrvatsko kraljevstvo, u jednoj ispravi Jadransko more naziva se naim morem Kreimir je na moru osnovao novi grad ibenik, Nin je ponovo postao sjedite biskupije za unutranjost, a kraljevska prijestolnica bio je Biograd ini se da je kralj promicao razvoj tih preteno hrvatskih gradova kako bi se izjednaili s romanskim Zadrom, Splitom i Trogirom, tada se i ubrzava asimilacija Romana jer hrvatsko stanovnitvo u veem broju dolazi i u veinske romanske gradove kralj je upravu nad Likom, Gackom i Krbavom povjerio banu Goju, a upravu nad Slavonijom banu Zvonimiru, Zvonimir je imao jake politike veze i bio oenjen Jelenom, sestrom ugarskog kralja Ladislava, pa ga je kralj uinio suvladarom, a mogue je da ga je proglasio i prijestolonasljednikom

Kreimir IV. nije imao mukih potomaka, a njegov neak Stjepan poslan je u samostan (pojedinosti oko te politike igre nisu poznate) u jednoj ispravi Kreimir tvrdi da je svemogui Bog proirio nae kraljevstvo na kopnu i na moru, vjerojatno je da je Hrvatskom Kraljevstvu pripala i Neretvanska kneevina te dio Bosne Kreimirovo kraljevstvo doivljava gospodarski procvat, na to upuuje uspostava jedinstvenog trita od Drave do mora, pravna sigurnost i razvoj gradova 1060. crkveni sabor u Splitu: zabranjeno je slavensko bogosluje, obiaji Istone crkve koji su bili raireni meu hrvatskim sveenstvom poput enidbe nieg klera i noenja brade, a biskupi nisu smjeli posveivati sveenike koji nisu znali latinski (utjecaj reformistikog pokreta koji eli postii to vee jedinstvo unutar zapadne Crkve) na kvarnerskim otocima jaka je protureformistika stranka, koja zadrava slavensko bogosluje, a oslanja se na njemakog cara i tadanjeg protupapu Kreimir IV. podrava crkvene reforme i progoni njihove protivnike, daruje zemlju u okolici Biograda benediktincima i povlastice enskom samostanu Sv. Marije u Zadru 1074. Normani iz june Italije opsjedaju grad Rab i pritom odvode u zarobljenitvo hrvatskog vladara, po svoj prilici to je bio sam Petar Kreimir, koji se vie nije vratio

Demetrije (Dmitar) Zvonimir (1074-1089) budui da nije bio iz loze Trpimirovia, potrebno mu je priznanje prava na prijestolje, pa se obraa papi Grguru VII. (kojemu su trebali saveznici u borbi za investituru) 1075. u bazilici Sv. Petra i Mojsija kraj Solina papinski izaslanik okrunio je Zvonimira novom krunom i predao mu ezlo, ma i zastavu, Zvonimir se obvezao da e papi plaati godinji danak od 200 dukata, predao mu samostan Sv. Grgura u Vrani i vladati u skladu s naukom Crkve (sprjeavati brakove meu roacima, titi udovice i siroad, pomagati sirotinji i sl.)

1085. Zvonimir kao papin vazal alje mornaricu u rat izmeu Normana i Bizanta kod otoka Krfa, u tom ratu na suprotnoj (bizantskoj) strani sudjeluju i Mleani, bizantski car Aleksije Komnen prepustit e mletakom dudu pravo na Dalmaciju, dud e otada nositi i naslov dux Dalmatiae, to e biti prazna titula, ali e imati dugorone posljedice Zvonimir zadrava vlast nad teritorijem koji je stekao Petar Kreimir i Hrvatska je vjerojatno bila jednako jaka kao i tada Zvonimir umire bez mukog potomka, to e za posljedicu imati polaganje prava na prijestolje izmeu ugarske dinastije Arpadovia (Zvonimir je njihov zet), Stjepana II, posljednjeg Trpimirovia te Petra, domaeg velikaa koji je vladao Kninom (Zvonimirova prijestolnica) Legenda o Zvonimirovoj smrti: nastala je dosta kasnije i irila se usmenom predajom, tvrdi se da je Zvonimira ubio narod u mjestu Pet Crkava jer se nitko nije htio odazvati kraljevom pozivu u Prvi kriarski rat, Zvonimir je na samrti prokleo narod da vie nikada nema vladara svoje krvi, legenda je trebala objasniti zato Hrvatskom vladaju strani kraljevi, a koliko u njoj ima istine nemogue je provjeriti Baanska ploa: jedan od najstarijih i najduih spomenika na hrvatskom jeziku i glagoljici, nastala je oko 1100. god. i u njoj se tvrdi da je kralj Zvonimir darovao zemlju samostanu Sv. Lucije na otoku Krku, ploa je sluila kao plutej oltarne pregrade, a otkrivena je u XIX. stoljeu KULTURNI SPOMENICI HRVATSKOG RANOG SREDNJEG VIJEKA

PISMENOST benediktinski samostani sredita latinske pismenosti

pisani izvori na hrvatskom i crkvenoslavenskom jeziku i glagoljskom pismu jaka sredita glagoljaa bila su na Kvarneru i u Istri, tu se razvio poseban hrvatski oblik glagoljice (uglata glagoljica)

31

osim latinice i glagoljice, u Hrvatskoj se rabila i irilica, koja je dola u junu Dalmaciju preko Bosne najvaniji latinski pisani spomenik: Splitski evanelistar iz IX. st. najvaniji spomenik na glagoljici i hrvatskom jeziku: Baanska ploa (oko 1100.) poseban dio latinske pismenosti ine isprave hrvatskih vladara, uglavnom darovnice samostanima, vladari su ostavili i kamene latinske natpise, uglavnom na crkvama

GRADITELJSTVO I LIKOVNE UMJETNOSTI predromaniki stil (IX. do XI. st.) nastavlja se na kasnoantiki stil, a njegova sredita su dalmatinski gradovi, taj stil preuzimaju i hrvatski knezovi u zaleu obiljeja ranohrvatskih crkava krini tlocrt i kupola (utjecaj Bizanta i Italije) najpoznatije crkve: Sv. Spas kod Knina, Sv. Donat u Zadru, Sv. Kri u Ninu

ornamentika: troprutasti pleter, krievi, zvijezde, ptice, lie reljefni prikaz hrvatskog vladara iz XI. stoljea (mogue Petar Kreimir IV. ili Zvonimir) KRIARSKI RATOVI

Kriarski ratovi (od kraja XI. do kraja XIII. stoljea): prvi masovni kolonizatorski pothvat Europljana Glavni uzrok: uslijed brzog razvoja europske privrede u XI. stoljeu Zapadna Europa postala je prenapuena viak stanovnitva iz svih drutvenih slojeva potraio je zemlju i bolji ivot na Istoku Povod: u drugoj polovici XI. stoljea turski narod Selduka osvojio je Jeruzalem i dio bizantskih posjeda na Bliskom Istoku, za razliku od arapskih vladara, Selduci nisu doputali slobodan pristup kranskim hodoasnicima do Jeruzalema, bizantski car Aleksije Komnen obratio se papi za pomo ponudivi crkvenu uniju Zapadu ako mu pomognu da vrati posjede koje su mu osvojili Selduci 1095. na crkvenom sabor u Clermontu papa Urban II. pozvao je sve zapadne krane na oslobaanje Svete zemlje i obeao im masovno oprotenje grijeha Interesi i pobude: nie plemstvo, osobito vitezovi bezemljai, vidjeli su u tome priliku da dou do vlastitih lena na Istoku velikai takoer postaju zainteresirani za nove posjede nakon uspjeha I. kriarskog rata seljaci masovno odlaze u ratove kako bi se oslobodili kmetskog poloaja i siromatva gradovi u Italiji, poput Venecije i Genove, ele ostvariti trgovake monopole na istonom Sredozemlju Crkva, tj. papa, ima namjeru ostvariti prevlast nad cjelokupnim kranskim svijetom te preobratiti muslimansko stanovnitvo kriari su vjerovali da vode pravedan rat u Kristovo ime te da e im sva nedjela poinjena u tim pohodima biti oprotena pohodi su obeavali i bogat ratni plijen, nakon I. rata ire se legende o neiscrpnim bogatstvima Istoka Prvi kriarski rat (1095-99): najbolji odaziv bio je u Francuskoj, ali su se francuskim plemikim vojskama putem prikljuivali svi zainteresirani, kriari su uglavnom putovali kopnom usput pljakajui i katolike i pravoslavne zemlje, prvu vojsku sastavljenu od slabo naoruanih seljaka Bizantinci su 1096. prevezli u Malu Aziju gdje su je Selduci brzo unitili, 1097. god. stigla je glavnina kriarskih snaga do Carigrada i tu polau vazalsku prisegu caru Aleksiju (budui da e je prekriti, Bizant vie nee htjeti pomagati kriarima u iduim pohodima), 1099. kriari osvajaju dijelove Sirije i Palestine, naposljetku i Jeruzalem (pritom je proveden masovni pokolj njegovih graana), osnovano je Jeruzalemsko kraljevstvo na elu s Godfreyom od Bouillona te jo tri vazalne kriarske drave (Antiohija, Tripoli i Edessa), u kriarske drave dolaze europski kolonisti, a dio starosjedilaca preobraen je na katolicizam (vjerski sastav stanovnitva je raznolik, najvie je muslimana, tu su i idovi te pravoslavni i armenski krani, dok su rimokatolici u manjini) Duhovno-viteki redovi: dunost im je obrana kriarskih posjeda te zatita hodoasnika, podvrgnuti su strogim redovnikim pravilima i predstavljaju spoj kranskog redovnika i vojnika, podvrgnuti su izravno papi i dobivaju velike posjede na Istoku, ali i u svim europskim dravama

templari (nazvani prema sjeditu u blizini nekadanjeg jeruzalemskog hrama, hram = templum), osnovani 1119. god, red je stekao veliku mo i bogatstvo i predstavljat e opasnog suparnika mnogim kraljevima, u XIV. st. francuski kralj Filip IV, koji je templarima bio duan velik novac, a nije im ga imao namjeru vratiti, zabranio je uz papinu pomo taj red, a njegove voe dao osuditi i spaliti kao arobnjake ivanovci (hospitalci), nazvani su prema bolnici Sv. Ivana u Jeruzalemu, osim vojne dunosti bave se i njegovanjem bolesnika, nakon protjerivanja kriara iz Svete zemlje, pronai e utoite na otoku Malti (malteki vitezovi) Teutonski red red njemakih vitezova osnovan koncem XII. stoljea, nakon pohoda po Svetoj zemlji, teutonci se okreu osvajanju, kolonizaciji i prisilnom pokrtavanju poganskih zemalja uz Baltik, gdje osnivaju vlastitu dravu u Pruskoj

Drugi kriarski rat (1145-48): nakon pada Edesse, njemaki car Konrad III. i francuski kralj Louis VII. stiu u pomo Jeruzalemskom kraljevstvu, pokuali su osvojiti grad Damask, no nakon neuspjeha povlae se iz Svete zemlje Trei kriarski rat (1187-1192): Egipat i dijelovi Sirije i Mezopotamije ujedinjeni su pod sultanom Saladinom, Saladin je napao kriarske drave jer su pojedini kriarski zapovjednici krili primirje, nanio im je

32

teak poraz i osvojio Jeruzalem, 1189. god u Svetu zemlju kreu tri velike europske vojske, francuska na elu s Filipom II. Augustom, njemaka na elu s Fridrikom Barbarossom te engleska na elu s Rikardom Lavljeg Srca, njihov uspjeh je ogranien, Jeruzalemsko kraljevstvo opstalo je kao lanac gradova uz sredozemnu obalu sa sjeditem u Akri (Akon) etvrti kriarski rat (1202-04): kriari nisu ni stigli do Svete zemlje, njihov prijevoz do Carigrada trebala je provesti mletaka flota, pa su kao naknadu za tu uslugu 1202. usput osvojili grad Zadar i predali ga Mleanima, 1204. kriari stiu u Carigrad, gdje sudjeluju u prijestolnim borbama na strani dinastije Angel, kada im car Izak Angel nije mogao isplatiti obeani honorar, kriari pljakaju Carigrad i tu osnivaju novu dravu Latinsko carstvo (sjedite bizantskog cara prebacit e se u Niceju do 1261. god, kada Grci oslobaaju Carigrad) Kasniji kriarski pohodi: u XIII. stoljeu provedeno je jo etiri pohoda s vrlo malim uspjesima, njemaki car Fridrik II. Hohenstaufen dva puta je napao Egipat i nakratko zauzeo Jeruzalem, francuski kralj Louis IX. Sveti jednom je napao Egipat i jednom Tunis, a tu je i tzv. Djeji kriarski rat, koji je kriarski rat samo po nazivu, praznovjerna zamisao da Jeruzalem mogu osvojiti samo bezgrena djeca odvela je u ropstvo ili smrt vie tisua djece, kriarskim se naziva i pohod protiv katara (albigenza), krivovjeraca na jugu Francuske 1291. Mameluci (turska dinastija koja je vladala Egiptom) osvajaju Akru, posljednje kriarsko uporite na Bliskom Istoku Posljedice kriarskih ratova: Europljani su upoznali kulturna dostignua Istoka (filozofija, matematika i medicina), nove poljoprivredne kulture (ria, pinat, limun, lubenica), nove tehnike obrade tekstila i metala te egzotine zaine ubrzan je privredni razvoj zapadne Europe sredozemnu trgovinu preuzimaju Mleani i Genoveani kriarska ideja vodila je i opravdavala kasnije kolonijalno osvajanje Novoga svijeta, Afrike i Dalekog Istoka MONGOLI Mongolija: stepska zemlja u sjevernoj Aziji naseljena nomadskim stoarima oko 1206. poglavica Temujin ujedinjuje mongolska i turska plemena u veliki savez 1215. Mongoli osvajaju Kinu, stvaraju veliku dravu sa sreditem u Pekingu, Temujin postaje veliki kan Dingis-kan

do 1220. Mongoli su se na zapadu proirili sve do Crnog mora i Indijskog oceana 1227. umire Dingis-kan i njegovo veliko carstvo podijeljeno je na etiri kanata Kanati: Ulus Velikog Kana (Kina), Dagataj (Turkestan), Il-kan (bivi Abasidski kalifat u Perziji i Mezopotamiji), Zlatna Horda (dananja Rusija) Mongoli napreduju kao velika nepobjediva konjica, premda okrutni kao ratnici i osvajai, nakon to osvoje neku zemlju putaju domae stanovnitvo da ivi po starim obiajima i jedino to zahtijevaju je redovito plaanje danka 1240-43. Batu-kan sa svojim Tatarima pljaka po istonoj Europi, od Baltikog do Jadranskog mora mongolska vladavina u Aziji donijet e dva stoljea mira, proimanja kultura i ive trgovake veze izmeu Zapada i Istoka, europski trgovci i misionari odlaze sve do Kine (franjevci, Marko Polo) Mongoli su bili tolerantni prema svim vjerama, meutim, u XIV. stoljeu veina ih se preobratila na islam (osim u samoj Mongoliji, gdje e prevladati budizam) u XIV. stoljeu, Kina obnavlja neovisnost pod dinastijom Ming, a na Bliskom Istoku pojavljuje se nova sila Turci Osmanlije, mongolski kanati slabe Timur Lenk, okrutni osvaja koji od 1380 do 1405. privremeno obnavlja jedinstveno Carstvo, prijestolnica Samarkand, drava mu se raspada nakon smrti Mogulsko Carstvo: Indijski potkontinent pod vlau muslimanske dinastije mongolskog podrijetla (Mongoli osvajaju Delhi 1398. i ire carstvo u XVI. I XVII. stoljeu, Mogulsku dravu ukinuli su tek Britanci 1857. god.)

EUROPSKO DRUTVO U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU Privredni razvoj oko 1000. god, suprotno oekivanjima Sudnjeg dana, Europa doivljava privredni uspon i porast broja stanovnika

usavrila se obrada zemlje (tropoljna poljoprivreda, eljezni plug, gnojenje, od XII. stoljea pojava novih kultura sa Istoka) to omoguuje proizvodnju vikova hrane: vie hrane vii prirast stanovnitva

33

unutarnja kolonizacija: u mnogim zemljama kre se ume i isuuju movare kako bi se dobilo vie obradivih povrina, tu nastaju nova naselja vanjska kolonizacija: viak stanovnitva trai novu zemlju izvan matinih drava, Nijemci, ali i drugi narodi, masovno se sele na istok, uz Baltiko more, u Poljsku, eku, Ugarsku, Hrvatsku, kriarski pohodi takoer su primjer vanjske kolonizacije uslijed kriarskih ratova, razvijaju se i svi obrti naturalnu privredu postupno zamjenjuje novana, vladari kuju novac, zbog pojave proizvodnih vikova oivljava trgovina, lokalna i meunarodna pojava novih gradova uz trgovake putove i sajmita te uz vlastelinske dvorove i biskupska sjedita, obnova i rast starih gradova iz antikog doba, u gradove se slijevaju obrtnici i trgovci koji se ele osloboditi kmetstva slobodni kraljevski gradovi: gradovi koji imaju vlastitu samoupravu, neovisni su o okolnom plemstvu i podreeni izravno kralju, kraljevi im daruju takav pravni poloaj jer iz njih ubiru dobar porezni prihod, a predstavljaju im i vaan politiki oslonac u odnosu na nepouzdane vazale stanovnici gradova imaju osobnu slobodu, no razlikuju se po imovini i politikim pravima patriciji i puani najvaniji gradovi: Italija, Porajnje, ampanja, Flandrija, luke uz Sjeverno i Baltiko more ceh udruga obrtnika iste struke u jednom gradu, svaki ceh ima pravila kojih se svi lanovi moraju pridravati (cijena, kvaliteta proizvoda i dr.), a nitko izvan ceha ne smije se baviti dotinim obrtom u tom gradu, najstariji i najvaniji cehovi bili su oni slobodnih zidara gilda slina strukovna udruga trgovaca Velika Hanza zajednica njemakih gradova, u XIV. stoljeu bilo ih je 90, Hanza je imala monopol trgovine na Baltiku te vlastitu vojsku i ratnu mornaricu, propala je nakon premjetanja trgovine na Atlantski ocean u XV. stoljeu Bankarstvo razvija se uslijed tri pojave: postoji na stotine lokalnih valuta i potreba da se organiziraju mjenjanice uz svaki trg i sajmite, putovi su nesigurni zbog razbojnika pa je potrebno uvesti mjenice (potvrde za pohranjeni novac), gotovog novca nikad nije dovoljno pa vladarima trebaju financijeri koji e im pozajmljivati novac pozajmljivanjem novca najvie su se bavili idovi jer njima vjera nije zabranjivala naplaivanje kamata, no na kreditiranje su se kasnije odvaile i kranske bankarske obitelji poput Medicija i Fuggera, mjenice su prvi uveli vitezovi templari, koji su takoer posuivali novac porezi se openito pretvaraju u novana podavanja, plemikim naslovima i lenima poinje se odreivati vrijednost po prihodu koji donose

Crna smrt (1347-51)

velika epidemija bubonske kuge koja je pokosila izmeu treine i polovice stanovnitva tadanje Europe (smrtnost oboljelih iznosi oko 75 %) zarazu su prenosile takorske buhe, a epidemija je dola iz srednje Azije, najprije je primijeena u Konstantinopolu i talijanskim gradovima, irenju su pogodovali loi higijenski uvjeti, osobito za ljetnih mjeseci ostali su poteeni gradovi koju su uveli karantenu, ali i neka zabaena podruje nakon prvog vala 1347-51, epidemije su postale periodine, meutim, smrtnost se smanjivala uslijed prirodne selekcije, samo bi oni s jakim imunitetom preivjeli i imali potomke Crna smrt strano je pogodila gospodarstvo i drutvo, osobito u Francuskoj i Engleskoj, koje su u jeku Stogodinjeg rata, meutim, u nekim je krajevima nedostatak radne snage uzrokovao porast nadnica i neto bolji standard kmetova u iduem narataju

Hereze (krivovjerja) svako kransko vjerovanje, odnosno uenje, koje odstupa od crkvenih dogmi od XII. stoljea javljaju se organizirani heretiki pokreti koje Crkva suzbija silom

uzroci: zbog sve veih proturjeja izmeu nauka koji Crkva propovijeda i postupaka slubenika Crkve javljaju se otpadnici koji zahtijevaju povratak na izvorni Kristov nauk svim hereticima je zajednika kritika raskonog ivota sveenstva i pape, drutvene nejednakosti koju je Crkva odobravala, licemjerja, osobito u sluaju indulgencije, krutosti i nerazumljivosti dogmi, monopola na znanje i obrazovanje, zabrane prevoenja Svetoga pisma na puke jezike itd. katari: katari na grkom jeziku znai isti, povezuju manihejsko uenje o dvama svjetovima, duhovnom i materijalnom, i dvama bogovima, dobrom i zlom, s kranstvom, to je izrazito asketsko uenje koje propovijeda metode za pobjedu dobrog naela u svakom pojedincu i odbojnost prema svim ustanovama vlasti, katarsko-dualistiko krivovjerje nastalo je pod perzijskim utjecajem u istonim pokrajinama Bizantskoga Carstva, zatim je u X. i XI. stoljea stiglo na Balkan, gdje se sljedbenici nazivaju bogumilima, da bi se od kraja XI. do XIII. stoljea katarstvo proirilo po itavoj zapadnoj Europi, u Njemakoj te krivovjerce nazivaju Ketzer, u Italiji patareni, na jugu Francuske albigenzi, po gradu Albi, katarstvo masovno privlai siromane slojeve i iri se du trgovakih putova, u Provansi su albigenzi imali ak potporu dijela plemstva, pa je papa Inocent III. poetkom XIII. stoljee pokrenuo protiv njih kriarski rat, samostalna Crkva bosanska bila je takoer pod velikim utjecajem katarskog uenja

34

valdenzi: pristae lionskog trgovca Valda, propovjednika siromatva pretee reformacije: John Wycliff u Engleskoj i Jan Hus u ekoj

Crkveni redovi Benediktinci: najstariji red, potjee iz VI. stoljea, kada je Benedikt iz Nursije donio pravila za redovnike u samostanu Monte Cassino, naelo Ora et labora!, osim fizikim radom i molitvom, benediktinci su se bavili i prepisivanjem knjiga Dominikanci: red je u XIII. st. osnovao Kastilijanac Domingo de Guzman, prvi od tzv. prosjakih redova, koji se odriu svjetovnog bogatstva, uglavnom novai obrazovane ljude, pa dominikanci postaju slubeni propovjednici protiv krivovjerja i inkvizitori Franjevci: red koji je u XIII. stoljeu osnovao Talijan sv. Franjo Asiki, naglaeno je siromatvo redovnika i karitativan rad, franjevci se bave i misionarstvom meu poganima Inkvizicija Sanctum officium, Sveta sluba, osnovana u XIII. stoljeu s ciljem otkrivanja heretika i nevjernika, crkveni istraitelji (inkvizitori) ispituju osumnjienike i, ako utvrde njihovu krivnju, predaju ih svjetovnim vlastima da ih kazne krivci koji bi se pokajali mogli su biti odrijeeni grijeha i pomilovani, no u doba pojaanih progona vjetica i arobnjaka uglavnom su se izricale kazne spaljivanja panjolska inkvizicija u XV. stoljeu predstavlja poseban oslonac kraljevske vlasti, njome se Mauri i idovi prisiljavaju na preobraenje, a kraljevi protivnici na odanost

na udaru Inkvizicije nali su se: heretici svih sljedbi, teolozi koji su preispitivali dogme, panjolski idovi i Mauri, sljedbenici preivjelih poganskih kultova, kao i svi ljudi koji su odudarali od drutvenog prosjeka i bili proglaeni arobnjacima, kasnije protestanti i neki filozofi i znanstvenici ZAPADNA EUROPA U KASNOM SREDNJEM VIJEKU

Engleska Engleska je konano ujedinjena u X. stoljeu

1066. god. vojvoda Normandije Vilim Osvaja iskrcao se u Engleskoj, pobijedio dotadanjeg kralja Harolda III. i utemeljio Normansku dinastiju, to je bilo posljednje strano osvajanje u povijesti Engleske za normanskih vladara u XI. stoljeu ojaala je sredinja vlast, kraljevi se oslanjaju na nie plemstvo, Crkvu i gradove, oivljava trgovina izmeu Britanskog otoka i kontinenta, Engleska posebice izvozi vunu u Flandriju dinastija Anjou-Plantagenet: Henrik II. (1154-89), Rikard Lavljeg Srca (1189-99), Ivan Bez Zemlje (1199-1216), Henrik III (1216-72), Eduard I, II, III kralj Ivan Bez Zemlje doivio je dva velika politika poraza, od strane pape koji mu je osporio pravo postavljanja kanterberijskog nadbiskupa te od strane Filipa II. Augusta koji mu je oduzeo posjede u Francuskoj, to su iskoristili velikai da ogranie kraljevu vlast 1215. Magna charta libertatum (Velika povelja sloboda): kralj ne moe raspisivati poreze bez pristanka stalea, stalee zastupa vijee 25 velikaa koje nadzire kraljevo potivanje Povelje, ako se kralj ne pridrava velikai mu se imaju pravo suprotstaviti orujem, nijedan slobodan ovjek ne moe biti osuen bez odluke suda poetak ustavne vladavine u Engleskoj 1258. Oksfordski statuti, Henrik III. prisiljen je potvrditi i dopuniti Povelju, Veliko i Malo Vijee (pretee kasnijeg dvodomnog Parlamenta) trebaju se sazivati tri puta godinje kako bi s kraljem raspravljala o dravnim poslovima 1264-65. kada je Henrik III. pogazio obeanja, pobunili su se baruni na elu sa Simonom Montfortom i sazvano je Veliko vijee u koje su uli predstavnici plemstva, Crkve i gradova poetak engleskog parlamentarizma iako je Henrik III. iziao kao pobjednik iz toga sukoba, u kasnijim stoljeima Parlament e postati zastupniko tijelo triju stalea, koje se e se uredno sazivati Eduard I. pripojio je Engleskoj Wales i privremeno kotsku poetak engleske ekspanzije

Francuska u X. i XI. stoljeu u Francuskoj vlada feudalna anarhija, kraljevska vlast je samo formalna, a kraljeva domena (vlastiti posjed) svela se na okolicu Pariza

Louis IV. Debeli (1107-1138) poinje suzbijati samovolju velikaa uz pomo Crkve kojoj ne odgovara feudalna anarhija Filip II. August (1180-1222) sudjeluje u III. kriarskom ratu, u ratu protiv Ivana Bez Zemlje preoteo mu je sve francuske posjede i time poveao kraljevsku domenu, dijeli povlastice gradovima i time oslabljuje velikae, jaa sredinju vlast te poveava kraljevske prihode Louis IX. Sveti (1226-70) vodi dva kriarska pohoda u Tunis, uvodi jedinstveni novani sustav to pogoduje razvoju trgovine, utemeljuje Kraljevski sud kao vrhovni prizivni sud koji sudi u skladu s rimskim pravom Filip IV. Lijepi (1285-1314) bezobziran vladar koji dalje uvruje kraljevsku vlast, ratuje protiv Engleza i gradova u Flandriji zbog ega namee nove poreze i stalno se zaduuje, 1302. prvi put saziva Dravne stalee, predstavnike plemstva, Crkve i gradova, sukobljava se s papom Bonifacijem VII, pa postavlja sebi odanog papu Klementa V. sa sjeditem u Avignonu, Avinjonsko suanjstvo papinstva

35

potrajat e 1309-78, a jo neko vrijeme (1378-1409) postojat e dvojica protupapa, jedan u Rimu i drugi u Avignonu, Filip IV. unitava templarski red Filip VI. (1328-50) prvi kralj iz dinastije Valois, engleski kralj Eduard III. osporava mu pravo na francusku krunu to e biti povod Stogodinjem ratu

Stogodinji rat (1337-1453)

zapoinje kao sukob Engleske i Francuske oko flandrijskih gradova rat je imao nekoliko etapa i vodio se s promjenjivim uspjehom prva etapa rata okonana je primirjem 1360. god, nakon to je Crna smrt iscrpila obje zemlje, Englezi su uspjeli zauzeti uporita uz Kanal i pokrajinu Akvitaniju u drugoj etapi (1369-89) francuski kralj Karlo V. krenuo se osvetiti Englezima i potisnuo ih je u svega nekoliko uporita uz Kanal La Manche 1415. Henrik V. Lancaster iskrcao se i nanio teak poraz Francuzima kod Azincourta, a zatim osvojio itav sjever Francuske s Parizom 1429. kada se inilo da je francuski konani poraz neminovan, pojavila se karizmatina djevojka Ivana Orleanska (Jeane dArc) koja je motivirala Francuze i dogodio se preokret u opsadi Orleansa, 1431. Burgunani su uhvatili Ivanu i predali je Englezima, koju su je pogubili kao vjeticu 1436. Francuzi oslobaaju Pariz, 1450. Normandiju, 1453. Akvitaniju Stogodinji rat uveo je nove tehnike ratovanja, jaka strana Engleza bili su strijelci s dugim lukovima, a Francuza topovi, neki povjesniari tvrde da se tada pojavljuje i ideja nacije i nacionalne drave konanom porazu Engleza u Francuskoj pridonio je Rat rua (1455-85), graanski rat izmeu dinastija York (Bijela rua) i Lancaster (Crvena rua), rat je zavrio dolaskom na prijestolje Henrika VII. iz nove dinastije Tudor (on sam bio je roak Lancastera, ali se oenio Elizabetom iz kue York), Tudori e Engleskom vladati samovoljno i neovisno o parlamentu i u Francuskoj i u Engleskoj, u jeku Stogodinjeg rata, izbile su velike pobune seljaka, akerija (1358. god, Jacques je pogrdni naziv za seljaka) i ustanak Wata Tylera (1381)

Rekonkvista u panjolskoj rekonkvista: ponovno kransko osvajanje Pirenejskog poluotoka rekonkvista osobito napreduje u XI. stoljeu, ratnik zvani El Cid, koji se istaknuo u vie bitaka pretvorit e se u panjolsku nacionalnu legendu

do XIII. stoljea oblikovala su se tri kraljevstva: Portugal, Kastilija (naziv dolazi od castellum, utvrda, srednji dio poluotoka) i Aragon (istoni dio poluotoka) 1469. Aragon i Kastilija ujedinjuju se u jedno kraljevstvo uslijed sklapanja braka izmeu Ferdinanda Aragonskog i Izabele Kastilske (Katolike) nastanak panjolske vladarski par oslanja se na gradove kako bi suzbio utjecaj plemstva, a zatim ograniava samoupravu tim istim gradovima, najvaniji saveznik vladarskog para jest Crkva i Inkvizicija, koja ima ogromne ovlasti progoni heretika i nasilno preobraanje Maura i idova 1492. pad posljednjeg maurskog uporita Granade, masovni progon panjolskih idova i Kolumbovo otkrie Amerike

Italija podijeljena je na vie gradova-drava koji formalno priznaju vrhovnu vlast Svetog Rimskog Carstva, tu su jo i Papinska Drava, Mletaka Republika (Venecija) te Kraljevstvo Dviju Sicilija (Sicilija i Napulj) u XIII. stoljeu najprije nestaje vlast njemakog cara, a zatim slabi i utjecaj pape, to pogoduje usponu talijanske gradske aristokracije kondotijeri voe plaenikih vojski u slubi talijanskih gradova, nerijetko se nameu kao pravi gospodari u tim istim gradovima

suparnitvo Venecije i Genove za prevlast nad sredozemnom trgovinom Firenca od XIII. st. najbogatiji grad i bankarsko sredite, u XV. stoljeu vlast e se nai u rukama obitelji Medici Sicilsko Kraljevstvo u XI. st. njime vladaju Normani, zatim, u XII. i XIII. st, njemaki carevi, pa Anuvinci te, od 1282. Aragonci

eka, Sveto Rimsko Carstvo i uspon Habsburga ustalio se obiaj da svetorimskog cara biraju knezovi-izbornici (najvaniji velikai i biskupi u Njemakoj), njima odgovara da je carska vlast slaba, pa je to odluujue za izbor vladara, od XIII. st. Carstvo je labavi savez samostalnih njemakih dravica XII. stoljee, eka je vazalna drava Sv. Rimskog Carstva, Fridrik Barbarossa priznao je ekim vladarima nasljednu titulu kralja, meu esima ivi izmijeano i njemako stanovnitvo, osobito u gradovima koji su privlaili koloniste XIII. stoljee, u doba dinastikih sukoba za carsku krunu eka s Moravskom postaje potpuno samostalno kraljevstvo s velikom gospodarskom moi zahvaljujui rudnim bogatstvima, posebno srebru Otokar II. Pemislovi uspio je ekoj prikljuiti Austriju sa tajerskom, Kranjskom i Korukom, imao je elju postati novi njemaki car, meutim veina njemakih velikaa podravala je Rudolfa Habsburga (iz dotada beznaajne obitelji, upravo zato su ga i podravali, car bi bio slab i vladao bi samo formalno) 1278. bitka na Moravskom polju, zavrila je Rudolfovom pobjedom i Otokarovom pogibijom, posljedice: kua Habsburg prvi puta dobiva carsku krunu, a Austrija sa slovenskim pokrajinama Kranjskom,

36

tajerskom i Korukom postaje habsburki nasljedni posjed i matina zemlja, Habsburgovci e polako iriti utjecaj, manje ratovima, a vie enidbenom politikom eki kralj, kao najmoniji vladar u Carstvu, takoer ima status kneza-izbornika Karlo IV. Luksemburki (1347-78), eki kralj i njemaki car, u njegovo doba eka doivljava gospodarski procvat, Prag je prijestolnica Carstva i drugi po veliini europski grad (prvi je Pariz), 1348. osnovano je sveuilite u Pragu igmund Luksemburki (1410-37), kralj eke, Ugarske i Hrvatske te svetorimski car, ratuje protiv husita Husitski ratovi (1415-31): vjerski sukob izmeu katolika i sljedbenika Jana Husa, ali i politiki sukob izmeu njemakog i etnikog ekog plemstva, Jan Hus, rektor prakog sveuilita, zahtijevao je reforme u Crkvi (ukidanje indulgencije, povratka skromnom ivotu meu sveenicima, bogosluje na narodnom jeziku), unato igmundovim jamstvima, na saboru u Konstanzu 1415. god, gdje je trebao izloiti svoje uenje, Inkvizicija ga je zatvorila i dala spaliti, to je bio povod husitskim ratovima, husiti su odbili sve pohode carsko-papinskih snaga, 1431. sklopljen je mir 1490. pod Vladislavom II. Jageloviem u personalnoj uniji su okupljene Poljska, Litva, eka, Ugarska i Hrvatska (Jagelovii su dinastija litavskog podrijetla, krajem XIV. st. stvorena je Poljsko-litavska unija) 1527, nakon izumiranja Jagelovia, eka, zajedno s Ugarskom i Hrvatskom, ulazi preko dinastije Habsburg u personalnu uniju s Austrijom, vladavina Habsburga potrajat e sve do kraja Prvog svjetskog rata OSMANSKO CARSTVO I BALKAN

Turci Osmanlije Turci su izvorno nomadska plemena iz srednje Azije, esto odlaze na Bliski Istok u potrazi za panjacima ili kao vojnici-plaenici, preobrauju se na islam, u XI. st. osnivaju Carstvo Selduka i ubrzo se asimiliraju, Turci koji su ostali u pradomovini ulaze u savez s Mongolima, maloazijski Turci osnivaju nekoliko samostalnih bejluka (kneevina) beg Osman (1281-1326), zahvaljujui slabosti Bizanta i ostalih bejluka, ujedinjuje Turke u Maloj Aziji i utemeljuje dinastiju - Osmanlije - njegov nasljednik Orhan (1326-1359) proglaava se sultanom sa prijestolnicom u Ankari - sultan Murat uvia slabost Bizanta i drugih balkanskih drava, pa kree u osvajanje jugoistone Europe, 1361. zauzima Hadrianopol u Trakiji, 1371. osvaja Makedoniju i Bugarsku nakon poraza srpskih i bugarskih velikaa na rijeci Marici, 1389. u bitci na Kosovu polju teko je poraena vojska srpskog kneza Lazara i njegovih saveznika iz Bosne i Hrvatske, ali su i Turci imali velike gubitke, pa su se povukli, na Kosovu su poginuli i knez Lazar i sultan Murat Bizant: dinastija Paleolog vratila je Carigrad od kriara i obnovila Carstvo (1261), Bizant u kasnom srednjem vijeku obuhvaa tek dijelove Grke i Male Azije, to je drava koja nadzire tjesnace Bospor i Dardanele, Osmanlije e do XV. st. osvojiti gotovo sve osim Carigrada, a posljednji bizantski carevi plaat e Turcima danak da ih potede, Carigrad je pao 1453. god. Bugarska: Bugarsko Carstvo obnovljeno je u XIII. st. zahvaljujui kriarskom zauzimanju Carigrada, vlada dinastija Asena, u XIV. st. u Bugarskoj vlada feudalna anarhija, pa e biti lak plijen Turcima, presudna je bitka na rijeci Marici 1371. Srbija: pod dinastijom Nemanjia Srbija od XIII. st. naglo jaa, uspostavlja vlastitu autokefalnu crkvu i iri se na Makedoniju i dijelove Grke, vrhunac moi za Duana Silnog sredinom XIV. st. koji je uzeo naslov cara, Duanovo carstvo raspada se u feudalnoj anarhiji, vei dio Srbije Turci su zauzeli nakon bitke na Kosovu 1389, uz Dunav je uspostavljena Srpska Despotovina kao vazalna drava ugarskog kralja igmunda Luksemburkog (despoti Stefan Lazarevi i ura Brankovi), sultan Mehmed II. Osvaja likvidirat e Despotovinu osvajanjem Smedereva 1459. Osmansko Carstvo postaje velesila Balkana i Bliskog Istoka u doba Mehmeda II. Osvajaa (1451-1481) koji je premjestio prijestolnicu u Istanbul i nastavio osvajanja na Balkanu (ostatci Srbije i Grke, Bosna, Albanija)

na vrhuncu moi u XVI. stoljeu, sultan Selim uzeo je 1517. naslov kalifa (vrhovni vjerski i svjetovni poglavar islamskog svijeta), nakon to je osvojio Bliski Istok Sulejman Velianstveni (1520-1566), Turci su ga zvali i Sulejman Zakonodavac zbog brojnih reformi, sredio je i centralizirao upravu u ogromnom carstvu koje se protezalo od Bagdada do Budima, osvojio je Slavoniju i velik dio Ugarske te krenuo u pohod prema Beu na kojem je umro drava: teokratsko carstvo kalifat, sultan ima apsolutnu svjetovnu i vjersku vlast, poloaji u upravi i vojsci stjeu se na temelju zasluga i nisu nasljedni, podanici neislamskih vjera toleriraju se, ali plaaju viu poreznu stopu (hara) upravna podjela: ejalet (kasnije paaluk, zemlja ili vea regija, upravitelj se naziva beglerbeg ili paa) sandak (pokrajina, upravitelj se naziva sandakbeg) kadiluk (upravitelj kadija, sudac) nahija (opina) ustroj drutva: sva zemlja u teoriji pripada sultanu, spahije, sultanovi vojnici, dobivaju kao nagradu komad zemlje na doivotno uivanje (spahiluk, timar), timar se ne smije prenositi u nasljedstvo nego se vraa sultanu koji ga moe dodijeliti bilo kojem spahiji ili slubeniku, zemlju obrauje raja, seljaci vezani uz zemlju, seljaki posjed, itluk jest nasljedan, a obveze seljaka spram sultana i spahije tono su utvrene zakonom, poloaj raje bio je tada povoljniji od poloaja europskih kmetova, preobraenici na islam imaju mogunost napretka u dravnim slubama

37

Vojska: janjiari elitni odredi pjeaka, profesionalnih vojnika, novae se dankom u krvi, spahije konjanici, jezgra osmanske vojske sastavljena od sitnih feudalaca, pomoni odredi, akindije (jurinici) i martolosi (posade u utvrdama i graniari) KULTURA KASNOG SREDNJEG VIJEKA razvijenom srednjem vijeku slijedi drutveni razvoj. Presudan je uspon

Razvoj kulture u graanstva. Obrazovanje

bilo je predvieno za sveenike, nie obrazovanje predstavlja uenje osnova latinskog jezika, itanje i pisanje te osnovne matematike operacije, zatim slijedi trivium (gramatika, retorika i dijalektika), pa quadrivium (aritmetika, geometrija, glazba i astronomija), malobrojni koji bi to proli mogli su prouavati teologiju, filozofiju i rimsko pravo od XII. stoljea osnivaju se i svjetovne kole u gradovima, gdje se budui trgovci ue itati, pisati i raunati sveuilita: pojavila se potreba za institucijama visokog kolstva na kojima e se prouavati teologija, pravna znanost i medicina, prvo sveuilite osnovano je 1088. u Bologni, u XII. stoljeu osnovana su sveuilita u Parizu i Oxfordu, a do XIV. stoljea sveuilita su dobili svi vaniji europski gradovi, nastava je svagdje bila na latinskom skolastika: srednjovjekovna filozofija iji je zadatak tumaenje Platonovih i Aristotelovih djela u kranskom duhu, vrhunac dostie u XIII. stoljeu u djelima Tome Akvinskoga

prirodne znanosti: nisu se mogle slobodno razvijati sve do doba humanizma i renesanse jer je Crkva branila metode promatranja i pokusa, sva srednjovjekovna znanost temelji se na prouavanju i tumaenju autoriteta (djela helenistikih znanstvenika poput Ptolemeja i Galena te crkvenih otaca poput sv. Augustina), prvi je javno iznio zahtjev za provoenjem eksperimentalne metode Roger Bacon, engleski franjevac iz XII. stoljea Romanika: umjetniki stil XI. i XII. stoljea, nastao po uzoru na antiku i karolinku umjetnost, iri se iz Francuske na itavu Europu, masivne kamene graevine debelih zidova i stupova te malih prozora s lukovima, dekorativno kiparstvo i slikarstvo, osim Krista i svetaca, poinju se prikazivati i portreti vladara Gotika: umjetniki stil od kraja XII. stoljea do XV. stoljea, nazvan je gotskim stilom od suvremenika kojima je izgledao barbarski, postupno se iri iz okolice Pariza na itavu Europu, visoke graevine, osobito katedrale, s mnotvom kipova, stupova, vitraja, rozeta i mnogo uskih prozora sa iljatim lukovima, osim sakralnih graevina, sve je vie gradskih palaa od kamena, pojava perspektive u slikarstvu Srednjovjekovna knjievnost: od XI. st. poinje se pisati i o svjetovnim temama te ne samo na latinskom ve i na narodnim jezicima, trubadurska lirika (nastaje u Provansi, motivi platonske ljubavi i vitetva), epovi (spjevovi): Pjesma o Rolandu, Pjesma o El Cidu, roman: dulje epsko djelo o vitekim poduhvatima, popularni su likovi iz legendi poput kralja Artura, Tristana i Izolde, Lancelota, Parsifala te junaci trojanskog rata i Aleksandar Veliki preneseni u kasnosrednjovjekovni ambijent, liturgijske drame Humanizam: svjetonazor i kulturni pokret ije ishodite je talijanska gradska kultura XIV. stoljea, sredinja tema jest ovjek i njegov poloaj u svijetu, uzor su antiki pisci, velika trojica humanizma Dante, Petrarca, Boccaccio, dovode u pitanje stare vrijednosti, humanisti XVI. st. Erazmo Roterdamski, Thomas More, Paracelsus Renesansa: stil umjetnosti XV. i XVI. st, pod nazivom preporod misli se na obnovu antike, ishodite jest takoer Italija, obiljeja stila su jednostavnost, sklad i prikazivanje idealne ljepote, Michelangelo, Donatello, Tizian, Rafael, Leonardo da Vinci Tiskarstvo: kljuni izum epohe, J. Gutenberg izumio sredinom XV. st. tiskarski stroj s pokretnim slovima, knjige e postati jeftinije i dostupnije HRVATSKA U DOBA ARPADOVIA (XII. i XIII. ST.) Hrvatsko Kraljevstvo nakon Zvonimirove smrti jedini Zvonimirov sin Radovan umro je jo za oeva ivota, a jedan dio plemstva priznao je za kralja posljednjeg Trpimirovia, Stjepana II. koji vlada tek irom okolicom Splita (1089-91), izbija feudalna anarhija Zvonimirova udovica Jelena poziva svojeg brata ugarskog kralja Ladislava da preuzme hrvatsku krunu 1092. Ladislav Arpadovi kree osvojiti Hrvatsku, no istodobno u Ugarsku provaljuju nomadi Kumani i on se mora vratiti Slavonija ostaje pod ugarskom vlau, tu je za kralja postavljen Ladislavov neak Almo 1094. osnovana je biskupija u Zagrebu s ciljem uvrenja kranstva i ugarske vlasti u Slavoniji u junom dijelu Hrvatske, kraljem se proglasio velika po imenu Petar, ije je sredite bilo u Kninu (starija historiografija smatrala je da je bio iz roda Svaia ili Snaia, no to se ne moe dokazati) dalmatinski gradovi, uslijed nesigurnih prilika, priznaju za svog zatitnika mletakog duda (kojem je bizantski car prenio svoja prava na Dalmaciju) Koloman Arpadovi (1095-1116) 1097. poslao je vojsku po svoju zarunicu u Biograd, kralj Petar nije dopustio Maarima prolaz preko svog teritorija, dolo je do bitke kod Gvozda, gdje je Petar poginuo

1102. Koloman se nagodio s hrvatskim plemstvom da ga prizna za svojeg kralja, a on im je priznao pravo na posjede i sve stare povlastice, poloili su mu vazalsku prisegu, a on se u Biogradu okrunio hrvatskom krunom, dokument koji o tome govori naziva se Pacta Conventa i nastao je u XIV. stoljeu, u

38

doba estih dinastikih promjena, kada su hrvatski plemii htjeli dati na znanje buduim kraljevima koja su njihova tradicionalna prava

personalna unija - Ugarska i Hrvatska dva su zasebna kraljevstva sa zajednikim vladarom 1105. Koloman zauzima dalmatinske gradove: Trogir se predao bez borbe, dok su Zadar i Split osvojeni silom, Koloman je u Zadru dao podii zvonik uz Crkvu sv. Marije, na kojem je uklesana godina 1105. i ime Koloman unato tradicionalno uvrijeenom miljenju, srednjovjekovna Hrvatska nije u zajednici s Ugarskom doivjela slom nego je dobila mogunost sigurnog i mirnog razvoja (suprotno miljenje nastalo je u doba maarskog hegemonizma u XIX. stoljeu)

Hrvatska u XII. stoljeu budui da su kraljevi boravili u Ugarskoj, hrvatskim zemljama je u njihovo ime upravljao ban, obino domai velika, od poetka XIII. stoljea ustalilo se imenovanje posebnog bana za Slavoniju i posebnog bana za Primorje (Hrvatsku i Dalmaciju) upanije upravne jedinice, upani kraljevski povjerenici zadueni za skupljanje poreza i odravanje vojske Slavonija: kraljevska vlast je tu jaa, osnivaju se novi gradovi, kre se ume i provodi kolonizacija, kraljevi imaju vlastite posjede i dijele zemlju vazalima, razvija se klasino feudalno drutvo Hrvatska juno od Gvozda, kraljevska vlast gotovo se ne osjea, Hrvatska ima vlastiti porezni sustav i vojsku, velikake obitelji vode samostalnu politiku (knezovi Bribirski - ubii izmeu ibenika i Zadra, knezovi Krki - Frankapani, Kaii u Neretvanskoj kneevini) dalmatinski gradovi Zadar, Split, Trogir, Rab dobivaju od kraljeva velike povlastice i poinju se razvijati kao samostalne gradske komune, za vrhovnitvo nad njima ugarski vladari e morati neprestano ratovati s Mleanima u XII. stoljeu vrhovnu vlast Arpadovia priznaje i Bosna Hrvatska u XIII. stoljeu Andrija II. (1205-1235) vodi kriarski pohod zbog kojega se prezaduuje, pa se mora odrei Zadra, plijeni imanja, kuje novac slabije kakvoe i sl, izbija pobuna nieg plemstva, prisiljen je sazvati dravni sabor i 1222. objavljuje Zlatnu bulu utvrena su prava i slobode srednjeg i nieg plemstva, svake godine sazivat e se staleki sabor, poetci ustavnosti, svi budui ugarsko-hrvatski vladari prisezat e na Zlatnu bulu Bela IV. (1235-1270) provala Tatara 1241. god, kraljevska vojska poraena je na rijeci ajo, Bela IV. bjei prema moru, nalazi utoite u Zagrebu, kojeg e Tatari razoriti, zatim u Trogir, koji e biti pod opsadom, a kralj e se ukrcati na brod i skrivati se po otocima, Tatari se vraaju u Aziju na vijest o smrti kana Ogotaja, 1242. god. kralj je objavio Zlatnu bulu kojom se utemeljuje slobodni kraljevski grad Gradec nasuprot biskupskom sjeditu u Zagrebu, u XIII. st. status slobodnoga kraljevskog grada, tj. samoupravu, dobit e vie gradova tadanje Slavonije (Dubica, Jastrebarsko, Krievci, Samobor, Varadin, Virovitica)

Uspon ubia, bribirskih knezova velikaka obitelj ubia od XI. st. dri poloaj upana bribirskih (upanija u zaleu ibenika), a u XII. st. ubii postaju nasljedni knezovi Bribirski u njihovu posjedu su vane utvrde Ostrovica, Skradin i Bribir na putu koji povezuje obalu i unutranjost

god. 1273. Pavao ubi postaje ban Hrvatske (primorske) i to e ostati sve do smrti 1312. god, u njegovo doba mo ubia je na vrhuncu prijestolne borbe: nakon smrti Ladislava IV. Arpadovia, 1290. god, pojavljuju se dva kandidata za krunu, Andrija III, za kojega su tvrdili da je nezakonitog podrijetla, te Karlo Martel iz loze Anjou, sin Ladislavove sestre, napuljske kraljice Marije, plemstvo je podijeljeno Pavao ubi koristi te prilike i postaje nasljedni ban i gospodar Hrvatske od Gvozda do Neretve, darovnicu je dobio najprije od Karla Martela 1292, a zatim i od Andrije III. 1293. god. Pavao vlada kao samostalan vladar june Hrvatske, iri vlast na gradove Nin, ibenik, Trogir, Split i Omi te na Bosnu, 1299. nosi naslov ban Hrvatske i Dalmacije i gospodar Bosne, ubire sve porezne prihode, kuje vlastiti novac, sudi plemiima, daruje posjede Crkvi i povlastice gradovima god. 1295. razbuktao se graanski rat u Hrvatskoj i Slavoniji, za Karla Martela su ubii i zagrebaki biskup, za Andriju III. slavonski velikai Babonii i Kaii (knezovi omiki i neprijatelji ubia), iste godine umire Karlo Martel i njegova prava prelaze na sina mu Karla Roberta, Andrija III. umrijet e 1300. bez nasljednika 1301. Karlo Robert uz pomo ubia dolazi iz Napulja preko Hrvatske i Zagreba u Ugarsku, u Ostrogonu se kruni za ugarsko-hrvatskog kralja kao Karlo I. dinastija Anjou Anuvinci, podrijetlom iz francuske grofovije Anjou, u srodstvu su s mnogim kraljevskim lozama HRVATSKA U DOBA ANUVINACA (XIV. ST.)

Karlo I. (1301-1342) prvih dvadeset godina vladavine, pridobiva hrvatske velikae dajui im velike ovlasti i nastoji slomiti otpor plemstva u Ugarskoj, u emu naposljetku uspijeva knezovi Krki-Frankapani posjeduju otok Krk te Senj, Vinodol i Modru

39

Ivan Baboni, slavonski ban, ima mo u Slavoniji poput ubia u junoj Hrvatskoj Mladen II. ubi nee uspjeti zadugo zadrati oevu mo, u ratu s Venecijom gubi dalmatinske gradove, Bosnu preputa domaem banu Stjepanu Kotromaniu, a 1322. god. u bitci kod Blizne poraen je od hrvatskih velikaa na elu s Nelipcem, gospodarom Knina dvadesetih godina XIV. st, Karlo centralizira upravu i stjee velike prihode: poveava i uvodi nove kraljevske poreze, uvodi kraljevski monopol na iskoritavanje ruda, provodi reviziju vazalskih odnosa, reformira kraljevsku vojsku i oduzima plemstvu sudsku vlast nad podanicima Karlo I. uspio je vjetim politikim igrama natjerati sve plemstvo da prizna njegovu vlast, izuzetak je prostor izmeu Like i Cetine, kojim vlada vojvoda Nelipac

Ludovik I. (1342-1382) nastavlja oevu politiku centralizacije i suzbija utjecaj velikaa, pritom se oslanja na gradove i sitno plemstvo, osim ugarsko-hrvatske, naslijedit e i poljsku krunu 1344. nakon smrti Ivania Nelipia, Ludovik iznuuje od njegove udovice utvrdu Knin Juraj III. ubi pristao je na nagodbu s kraljem, predao mu je Ostrovicu u zamjenu za grad Zrin na zrinskoj gori, otada se ubii nazivaju Zrinskima, druga grana ubia koja je vladala Skradinom i Omiem ubrzo je izumrla u meuvremenu, Venecija je stekla itavu obalu od Zrmanje do Cetine 1356-58. Ludovikov rat protiv Venecije 1358. Zadarski mir: Venecija se odrie svih dalmatinskih gradova i otoka i predaje ih Ludoviku doba Ludovikove vladavine jest doba gospodarskog procvata Hrvatske i Ugarske, uslijed integracije svih dijelova Hrvatske sa srednjom Europom, gradska privreda oivljava i razvija se trgovina izmeu dalmatinskih gradova i unutranjosti u sastavu Hrvatskog kraljevstva prvi puta se naao i Dubrovnik, koji zadrava visok stupanj autonomije 1381. nakon pokuaja zauzimanja Dalmacije, Ludovik je ponovo pobijedio Mleane i nametnuo im plaanje godinjeg danka nakon Ludovikove smrti bez mukog nasljednika, nestat e sredinje vlasti u Ugarskoj i Hrvatskoj i ponovo e uslijediti razdoblje feudalne anarhije HRVATSKA U DOBA IGMUNDA LUKSEMBURKOG Stanje nakon smrti Ludovika Anuvinca: krunu nasljeuje dvanaestogodinja ki Marija, meutim stvarnu vlast imat e kraljica-majka Elizabeta Kotromani, kraljice podrava tek dio ugarskih velikaa te Marijin zarunik i eki kraljevi igmund Luksemburki, gotovo sve hrvatsko te dio ugarskog plemstva na prijestolju ele Karla Drakog iz loze Anuvinaca, Karlo Draki nakratko osvaja vlast (1385-36), no ubijen je u uroti, izbija pravi graanski rat igmund Luksemburki (1387-1437) od 1411. njemako-rimski car, a od 1419. i eki kralj, odluan i okrutan vladar

gotovo trideset godina ratuje protiv lige nezadovoljnih velikaa protudvorski pokret u Hrvatskoj predvode slavonski velikai braa Horvat, vranski prior hospitalaca Ivan od Paline i hrvatski ban Stjepan Lackovi, potporu im prua bosanski kralj Tvrtko i Napuljsko kraljevstvo igmund se najprije uvrstio u Ugarskoj i Slavoniji, dok je Hrvatska juno od Velebita dugo bila izvan njegovog dosega, to je iskoristio Tvrtko koji se proglasio kraljem Hrvatske i Dalmacije 1391. umire bosanski kralj Tvrtko, nakon ega igmund preuzima prevagu u ratu, voe protudvorskog pokreta nalaze utoite u Bosni 1394. igmund vodi pohod u Bosnu, gdje kod grada Dobora pobjeuje pobunjenike i daje pogubiti trideset hrvatskih i bosanskih plemia 1396. igmund vodi kriarski pohod protiv Osmanlija kako bi stekao vei ugled, u bitci kod Nikopolja u Bugarskoj njegova je vojska potpuno poraena, igmund se jedva spasio i otplovio brodom niz Dunav u Crno More budui da se nekoliko mjeseci nije znalo je li kralj preivio, i dio slavonskih i ugarskih velikaa odluio se za Ladislava Napuljskog, sina Karla Drakog i novog pretendenta 1397. krvavi sabor krievaki igmund je, nakon povratka, sazvao sabor slavonskih plemia u Krievcima uz obeanje da se nee osvetiti nevjernom plemstvu, meutim, na samom saboru dao ih je uhititi i smjesta pogubiti vojvoda Hrvoje Vuki Hrvatini, bosanski velika i hrvatsko-dalmatinski ban i namjesnik Ladislava Napuljskoga, imao je posjede u zapadnom dijelu Bosne, Ladislav mu je predao grad Split te otoke Bra, Hvar, Korulu i Vis 1403. Ladislav Napuljski okrunio se u Zadru za kralja Ugarske i Hrvatske (nepoznatom krunom) 1405-09. pod izgovorom kriarskog rata protiv bosanskih heretika, igmund provaljuje u Bosnu, dao je pogubiti 170 bosanskih plemia, nakon ega su mu se morali pokoriti i svi plemii june Hrvatske te Hrvoje Vuki Hrvatini 1409. Ladislav Napuljski uvidio je da je poraen, pa je Mletakoj Republici predao Zadar s okolicom i pravo na Dalmaciju za 100.000 dukata, to e imati dugorone posljedice do sredine XV. stoljea Mleani e zavladati svim dalmatinskim gradovima i otocima, osim Dubrovnika koji e se razvijati kao samostalna Republika, jedina hrvatska luka ostat e Senj, ni igmund ni kasniji ugarski kraljevi nisu bili osobito zainteresirani za to podruje, pa e Dalmacija idua etiri stoljea ostati pod mletakom vlau

40

nove obitelji: Gorjanski gospodari istone Slavonije, Celjski Herman Celjski (otac druge igmundove supruge Barbare, zvane Crna Kraljica) stekao je velike posjede u Kranjskoj, Zagorju, Meimurju i Ugarskoj te je u dva navrata bio slavonski ban, loza izumire 1456. god. uspon Frankapana: knez Nikola Krki uzima naslov de Frangepanibus, 1426. postaje hrvatski ban i posjeduje gotovo itavu Hrvatsku od Kupe do Krke

TURSKE PROVALE U HRVATSKU (XV. I POETAK XVI. ST.) Nove dinastije na ugarsko-hrvatskom prijestolju:

igmund je savjetovao velikaima da nakon njegove smrti izaberu Alberta Habsburkog za kralja, prvi Habsburg ostao je na prijestolju tek jednu godinu (1438-39), umro je za vrijeme pohoda protiv Turaka od neke zarazne bolesti uz Habsburgovce, pravo na krunu je polagala i poljsko-litavska dinastija Jagelovia prvi Jagelovi na elu Ugarsko-Hrvatske bio je Vladislav I, 1440-1444, i on je stradao na pohodu protiv Turaka, gine u bitci kod Varne na prijestolje je izabran Ladislav V. Habsburg (1444-1457), vlada od svoje pete do dvanaeste godine najutjecajniji velika je Janos (Janko) Hunyadi koji se istaknuo u turskim ratovima i uspjeno branio Beograd, ugarsku obrambenu utvrdu na uu Save u Dunav

1458. sabor bira za kralja Hunyadijeva sina Matiju nazvanog Korvin (po gavranu u grbu) Matija Korvin (1459-1490): odluan i bezobziran vladar, uspio je ponovo ojaati kraljevsku vlast i organizirati sustav obrane prema Turcima proveo poreznu reformu (oporezuje i plemstvo!), poveao dravne prihode, centralizirao upravu i uveo plaeniku vojsku stvorio je obrambene teritorijalne jedinice uz granicu zauzevi dijelove Bosne kojima jo nisu ovladali Turci (1463. pad Bosne): Jajaku banovinu (sjeverozapadna Bosna), Srebreniku banovinu (sjeveroistona Bosna) 1469. preoteo je Senj Frankapanima i tu ustrojio Senjsku kapetaniju, Ivan Frankapan je otok Krk radije predao Mleanima nego da ga zauzme kralj Matija (time su se svi vaniji otoci nali pod vlau Venecije) kasnije je Matija Korvin ratovao u ekoj protiv Habsburgovaca, pa je obrana istonih granica oslabila Matija Korvin ostao je u predaji zapamen kao dobar vladar jer se oslanjao na i titio sitno plemstvo i gradove, pa i seljake, takoer je bio pokrovitelj znanosti i umjetnosti, na njegovu dvoru djeluju brojni renesansni umjetnici, neki i iz Hrvatske (npr. Janus Panonius) Kriza i turska osvajanja poetkom XVI. stoljea na prijestolje su se vratili Jagelovii: Vladislav II. (1490-1516) i Ludovik II. (1516-26), nisu uspjeli umiriti feudalnu anarhiju i organizirati uinkovitu obranu od Osmanskog Carstva 1493. bitka na Krbavskom polju: Jakub-paa kree u veliki pljakaki pohod, doekala ju je hrvatska feudalna vojska na Krbavskom polju, Turci su pobijedili i pobili vie tisua Hrvata, meu kojima i bana Emerika Derenina i veinu domaeg plemstva, suvremenici govore o rasapu kraljevstva hrvatskog, stanovnitvo se poinje seliti u sigurnije krajeve, a Osmanlije poinju osvajati hrvatski teritorij

1521. pad Beograda otvoren put u Ugarsku 1522. pad Knina Turci osvajaju dalmatinsko zalee 1526. bitka na Mohakom polju: teak poraz ugarske vojske, kralj Ludovik II. pogiba bez nasljednika, na prijestolje e ponovno doi Habsburgovci, meutim, Turci e u iduim godinama zauzeti vei dio Slavonije i Ugarske SREDNJOVJEKOVNA BOSNA

Zemlja Bosna prvi se puta spominje u X. stoljeu, slabo naseljena i razmjerno izolirana planinska zemlja uz gornji tok istoimene rijeke (dananja srednja Bosna), rodovski odnosi i poganstvo dugo su se zadrali. XII. stoljee Bosna prihvaa vrhovnu vlast ugarskih kraljeva, ovi postavljaju kao namjesnike domae banove koncem XI. stoljea uspostavljena je katolika biskupija, iz Dalmacije prodiru katarski utjecaji, bogosluje je na narodnom jeziku, u doba bana Kulina Bosna e dobiti vlastitu dravnu crkvu, koja je neovisna i o Rimu i o Carigrada - krstjani ban Kulin (1180-1204) proirio granice Bosne, vlada kao de facto samostalni vladar, sklopio trgovaki ugovor s Dubrovnikom ban Matej Ninoslav (1233-1250) potpuno samostalan od Ugarske Crkva bosanska preuzima elemente dualistikog uenja, ali nije suprotstavljena svjetovnoj vlasti, na elu Crkve jest velikodostojnik kojeg zovu djed, vii kler nazivao se gostima, a nii starcima, u XIV. stoljeu utjecaj Crkve bosanske uzmie pred Rimokatolikom crkvom, dinastija Kotromania-Tvrtkovia bit e katolike vjere Kraj XIII. stoljea vlast ubia nad Bosnom, ban Mladen I, brat Pavla ubia, ubijen 1304. god, Mladen II. (Pavlov sin) prepustio je vlast domaoj dinastiji Kotromania Kotromanii: Stjepan I. (1312-22), Stjepan II. (1322-1353) Tvrtko I. (ban 1353-1377, kralj 1377-1391) iskoristio je rasulo u Srbiji da proiri vlast prema istoku i jugoistoku, osvojio Hum (srednja Hercegovina), Travuniju (istona Hercegovina) i Raku (Sandak), proglasio se

41

kraljem Bosne i Srba, u doba protudvorskog pokreta u Hrvatskoj i Ugarskoj Tvrtko zauzima Dalmaciju s otocima Braem, Hvarom, Korulom i Visom, dodaje se i titulu kralja Hrvatske, Dalmacije i Primorja, nakon njegove smrti drava slabi zbog feudalne anarhije Najvaniji velikai: Hrvoje Vuki Hrvatini, vojvoda s posjedima u zapadnoj Bosni i Hrvatskoj, knez Sandalj Hrani Kosaa, velika u dananjoj Hercegovini, Pavao Radinovi, istona Bosna (vlast bosanskoga kralja svodila se na prvobitni teritorij u srednjoj Bosni) Pohodi igmunda Luksemburkog (1394, 1405, 1409, 1415) u Bosnu: smrt brojnog bosanskog plemstva i pogromi patarena Tursko osvajanje: Osmanlije se poinju mijeati u bosanske prilike ve nakon smrti kralja Tvrtka I, pomaui pojedinim velikaima (npr. vojvodi Hrvoju), 1463. Bosna aptom pade - Turci bez veeg otpora zauzimaju kraljevska uporita Bobovac, Sutjesku i Klju, posljednji kralj Stjepan Tomaevi je pogubljen Hercegovina: herceg Stjepan Vuki Kosaa nastavio je vladati svojim posjedima i nakon turskog osvajanje srednje Bosne, njegova drava poinje se nazivati Hercegovinom, Turci e je zauzeti tek 1482. god. Kultura: i Katolika i Pravoslavna crkva (srpska) pokuat e pokrstiti bosanske krstjane, potonja s manje uspjeha u XIV. stoljeu u Bosnu dolaze prosjaki redovi franjevci i dominikanci najzastupljenije pismo je bosanica bosanska inaica irilice, rabi se i latinski jezik s pismom, a u Humu i glagoljica graditeljstvo je stilski blisko dalmatinskom, sauvani su dijelovi crkava koje su gradili dalmatinski majstori najvaniji gradovi: Kraljeva Sutjeska, Bobovac, Jajce, Klju steci: nadgrobni spomenici srednjovjekovne Bosne i june Dalmacije, ukraeni reljefima, dugo se smatralo da su pripadali bosanskim krstjanima, meutim, takve spomenike su si postavljali bogatiji stoari, bez obzira na vjeru (patarensku, katoliku ili pravoslavnu) SREDNJOVJEKOVNI DUBROVNIK Nastanak grada: u 7. stoljeu izbjeglice iz razorenog Epidaura osnovali su naselje Ragusinum na oblinjem otoiu, a u njihovom susjedstvu, na obali Hrvati-Slaveni osnovali su naselje Dubrava, ta dva naselja postupno e postati jedan grad, kopno i otoi spojeni su krajem 11. stoljea (na mjestu nasipa danas se nalazi Stradun) Gospodarstvo: zbog manjka plodne zemlje, stanovnitvo je otpoetka orijentirano ka pomorstvu i trgovini, u zaleu su kupovali rude i stoku, a iz prekomorskih zemalja luksuznu robu, proizvodili su morsku sol, koja je bila na cijeni, a sve do 15. st. Dubrovnik je trgovao i robovima, dubrovaka mornarica spominje se od 12. stoljea Ustroj drave:

Communitas Ragusina (Komuna Dubrovnik) jest sve do 13. st. formalno pod vlau Bizanta, meutim stvarnu vlast imaju domai patriciji i domai knez u 13. i 14. st. Dubrovnik priznaje vrhovnu vlast Mleana, koji donekle suavaju samoupravu i postavljaju svog kneza Dubrovanima od 1358, tj. od Zadarskog mira, Komuna je pod vrhovnom vlau ugarsko-hrvatskih kraljeva, koji omoguuje Dubrovniku samostalan razvoj i zadovoljavaju se tek godinjim dankom od 1441. Dubrovnik se naziva republikom, to je samostalna gradska republika, koja e otkupljivati vlastitu slobodu tako to e u XVI. st. i Osmanlijama i Habsburgovcima plaati danak da ih ostave na miru organi vlasti Veliko vijee (zakonodavna vlast), Malo vijee (izvrna vlast), Vijee umoljenih (potvruje odluke i ima najvie ovlasti), knez (bira se na mjesec dana) Dubrovani su u 14. i 15. st. kupili okolni teritorij, od ua Neretve do Boke, ukljuujui i Peljeac te otoke Lastovo i Mljet imali su razvijenu diplomaciju i uspostavili su dobru suradnju s vladarima Bosne, Srbije i kasnije Osmanskim Carstvom, imali su i trgovake kolonije diljem Balkana, sve do Bugarske kultura: razvijena djelatnost dominikanaca i franjevaca, knjinice i samostanske kole, potomci bogatijeg sloja koluju se na razliitim europskim sveuilitima, u 15. st. grad je dobio vodovod (Onofrio de la Cava), zgrade otprije potresa 1667. god, uglavnom nisu sauvane, Orlandov stup (podignut u doba igmunda Luksemburkog) HRVATSKO SREDNJOVJEKOVNO DRUTVO

Feudalni ustroj drutva u hrvatske zemlje dolazi sa Zapada Rani srednji vijek: Dalmacija kolonatski odnosi, Hrvatska (zalee) rodovsko drutvo, Slavonija rijetko naseljena; svuda je prevladavalo slobodno seljatvo XI. stoljee: Petar Kreimir IV. i Zvonimir dijele posjede i uvode vazalne odnose, posjedi e zajedno s vazalnim odnosom postati nasljedni, seljaci su i dalje slobodni, ako obrauju tuu zemlju, onda se prihod dijeli izmeu vlasnika i seljaka (zakupniki, tj. kolonatski odnos, naziva se i teatina) Doba Arpadovia (XII. i XIII. stoljee): razvoj klasinog feudalizma Slavonija kraljevi dijele velike posjede stranom, ali i domaem plemstvu, nastaju nova naselja i dolaze kolonisti iz srednje Europe, takve posjede obrauju kmetovi, ali slobodnih seljaka jo uvijek ima Slavonske velikake obitelji: Babonii, Horvati, od XIV. st. Gorjanski, Celjski i Zrinski Hrvatska juno od kupe: veinu posjeda dre domae velikake obitelji, poput knezova Krkih (kasniji Frankapani), Bribirskih, Cetinskih i Omikih, kraljevo sjedite je daleko u Ugarskoj, pa se kraljevska vlast

42

ne osjea, novi kraljevi moraju iznova uspostavljati vazalni odnos s hrvatskim velikaima potvrujui im vlasnitvo nad posjedima i povlastice, uklanjanje neke velikake obitelji znailo je uspon za neku drugu, kmetski odnos sliniji je zakupnikom odnosu nego europskom kmetstvu (vei stupanj osobne slobode) Dalmatinske komune: vlasnici zemlje ive u gradu (za razliku od kontinentalnog plemstva koje nikad ne ivi u gradovima nego u utvrdama na vlastelinstvu), teaci obrauju tuu zemlju na temelju ugovora i zadravaju osobnu slobodu u potpunosti Kasni srednji vijek (XIV. i XV. stoljee): potpuno prevladava novana privreda, komutacija pretvaranje naturalnih podavanja i tlake u porez u novcu, poloaj seljaka se popravljao uslijed inflacije i razvoja seoske trgovine Kmetske obveze: prema vlastelinu tlaka (radna renta) i darovi prema dravi kraljevski porez (kunovina ili marturina), najprije se plaala u kuninim koama, poslije u novcu, banski porez prema Crkvi desetina (od prinosa itarica, mlade stoke, vina i sl.) XVI. stoljee: refeudalizacija pojava drugog kmetstva stopa inflacije je u porastu, pa feudalci zahtijevaju podavanja u naravi i poveavaju tlaku ratovi s Turcima dovode do smanjenja broja radne snage i rasta cijena poljoprivrednih proizvoda, stoga e feudalci nastojati kmetove vezati uz zemlju, unititi konkurenciju seoske trgovine i stvarati robne zalihe kako bi mogli trgovati s vojskom reakcije: seljake bune, u pravilu bezuspjene, najvea je bila ona u Zagorju na elu s Matijom Gupcem 1573. god. HRVATSKA KULTURA U KASNOM SREDNJEM VIJEKU Romanika romaniko graditeljstvo doivljava procvat u dalmatinskim gradovima u XII. i XIII. st. osim sakralnih objekata, grade se i kule, utvrde i stambene zgrade od kamena Zadar: crkva Svete Stoije, crkva Svetog Krevana, Kolomanov zvonik katedrale u Trogiru, Rabu i Splitu

Radovanov portal (katedrala u Trogiru) Andrija Buvina: rezbarena vrata splitske katedrale u kontinentalnoj Hrvatskoj preostali su tek dijelovi nekih romanikih crkava

Gotika pojavljuje se kasno, tek od XIV. stoljea, ali opstaje dugo, sve do kraja XVI. stoljea najprije je prihvaena u kontinentalnoj Hrvatskoj, u Dalmaciji kasnije budui da su se velike crkve gradile i vie stoljea, imamo sluajeve da je zgrada zapoeta u romanikom, a dovrena u gotikom stilu (trogirska katedrala) XIII. stoljee: crkva Sv. Marka na Gradecu, Sveta Marija u Topuskom Zagrebaka katedrala: zapoeta u XIII. stoljeu, vie puta pregraivana, koncem XIX. stoljea nastalo je novo zdanje u neogotikom stilu dalmatinska gotika: javne zgrade i plemike palae, npr. Kneev dvor u Dubrovniku ibenik: katedrala Svetog Jakova iz XV. stoljea, zapoeo ju je graditi Juraj Dalmatinac u gotikom stilu, a dovrio ju je Nikola Firentinac u renesansnom kiparstvo: Juraj Dalmatinac, portreti graana na ibenskoj katedrali slikarstvo: freske, minijature (sliice u prijepisima knjiga), najbolje sauvane freske su one Vincenta iz Kastva u crkvi Sv. Marije na krilinama u Istri znanost: Herman Dalmatin, prevoditelj arapskih djela iz XII. st., Pavao Dalmatinac, djelovao na sveuilitu u Bologni poetkom XIV. st., biskup Augustin Kaoti, doktorirao u Parizu i organizirao katedralnu kolu u Zagrebu u XIV. stoljeu Pisani izvori i knjievnost

pravni spomenici: Vinodolski zakonik (1288, pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom), Poljiki statut (1440, hrvatski jezik i irilica, oblik koji se naziva bosanicom ili arvackim pismom), Istarski razvod kronike: piu ih na latinskom, Toma arhiakon (Split, XIII. stoljee), Hrvatska kronika (prijevod dijelova Ljetopisa popa Dukljanina na latinski, Split), Zagrebaka kronika prva tiskana knjiga u Hrvatskoj (inkunabula): Misal po zakonu rimskog dvora, tiskan u Senju 1483. god knjievnost: Rapska pjesmarica iz 1471, zbornik lirskih pjesama na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku, Roman o Troji, prijevod popularnog djela, koje prepriava Homerov spjev u obliku vitekog romana (XIV. st.) kazalite: prikazanja UVODNI DIO: NOVI VIJEK

NOVI VIJEK: pojam

43

Podjela povijesti na stari, srednji i novi vijek uvedena u doba renesanse u Italiji, srednji vijek predstavljao je mrano razdoblje izmeu zlatnog doba antike civilizacije i preporoda u XV. stoljeu, tu podjelu prvi je uveo Flavio Biondo no sam nije rabio pojam srednji vijek, od XVIII. st. (u doba prosvjetiteljstva i vjere u napredak) povijesna znanost usvojila je tu podjelu, no ona se u potpunosti moe primijeniti samo na povijest Zapada. Uvrijeilo se smjetati novovjekovno razdoblje svjetske povijesti izmeu Kolumbova otkria Novoga svijeta (1492) i Prvoga svjetskog rata (1914-18) NOVI VIJEK: gruba podjela 1. Rani novi vijek: XVI. i XVII. stoljee velika zemljopisna otkria, pojava trinih odnosa i kapitalizma, crkvena reformacija i protureformacija, uzdizanje treeg stalea (graanstva), feudalnu dravu zamijenit e apsolutistike i parlamentarne monarhije, prva kolonijalna carstva, pojava znanosti temeljene na promatranju i eksperimentu, a ne vie autoritetu 2. Doba prosvjetiteljstva (ili prosvjeenosti): XVIII. stoljee doba relativno mirnog razvoja i napretka, prva industrijska revolucija 3. Doba revolucija: oko 1789-1849. drutvene i gospodarske promjene povlae za sobom politika previranja, revolucije i pokuaje restauracije, nacionalne pokrete 4. Doba europskih imperija: oko 1850 1914/18. druga industrijska revolucija, doba nevienog napretka na svim poljima, konana podjela svjetskih kolonija izmeu europskih nacionalnih drava RANI NOVI VIJEK: pregled svjetske povijesti XVI. i XVII. stoljea Velika zemljopisna otkria Europljani otkrivaju pomorske putove do istone Azije i obiju Amerika potaknuo ih je zastoj u trgovini zainima i luksuznom robom, nakon to su Turci-Osmanlije ostvarili nadzor nad Bliskim Istokom, a omoguilo ih je usvajanje novih pomorskih vjetina (karavela, kompas, kartografija) te otkrivanje starih zemljopisnih znanja (Ptolemejeva djela) Portugalci su do kraja XV. stoljea uspjeli istraiti obale Afrike (Diago Cao, Bartolomeo Dias) i otkriti pomorski put do Indije (Vasco da Gama, 1498), du afrike obale, u Indiji, Maleziji, kasnije i u Brazilu osnovali su uporita preko kojih su nabavljali zaine, zlato i robove (uglavnom Afrikance) panjolska kruna financirala je putovanja Kristofora Kolumba 1492-1500. god, tijekom kojih su istraeni Karipski otoci i otkriven Novi svijet, tj. Amerika, panjolci e u XVI. stoljeu pokrenuti vojno osvajanje Srednje i June Amerike te stvoriti veliki prekomorski imperij, u Europu e stii nove poljoprivredne kulture i goleme koliine plemenitih metala Francuska, Engleska i novonastala drava Nizozemska ukljuit e se u kolonijalnu utrku kasnije, ali e to uspjeti nadoknaditi, dok su panjolci i Portugalci troili nova bogatstva, ove tri nacije provele su akumulaciju kapitala i stvorile vlastite imperije u Sjevernoj Americi i jugoistonoj Aziji Posljedice: europeizacija svijeta, razvoj i porast znaaja atlantske trgovine nautrb sredozemne i baltike, razvoj trinih odnosa u Zapadnoj Europi, nove poljoprivredne kulture (krumpir, kukuruz, grah, rajica, kakao, duhan, pamuk) Promjene u znanosti i kulturi tiskarski stroj omoguio je, dotada nezamislivo, brzo irenje informacija i novih ideja te uinio knjige dostupnijima osim knjiga na latinskom i starogrkom jeziku, tiskaju se i one na narodnim jezicima pojavljuju se standardizirani francuski, panjolski, engleski, njemaki i drugi jezici humanistiki i renesansni pisci ponovno su otkrili mnoga zaboravljena antika djela, istaknuli vanost promatranja i eksperimenta u znanosti i podvrgnuli kritici tradicionalne autoritete poput vladara i pape Kopernikova heliocentrina teorija dokazana je teleskopskim promatranjima Galilea Galileija, a teoriju o Zemlji kao kugli dokazao je pomorac Magellan oplovivi svijet NOVA SLIKA SVIJETA Reformacija, katolika obnova i vjerski ratovi u XVI. stoljeu, Katolika crkva zatekla se u velikoj moralnoj krizi: prodavali su se oprosti od grijeha i crkveni poloaji (indulgencija i simonija), visoko sveenstvo ivjelo je na visokoj nozi, papa je imao golemu svjetovnu mo i ponaao se poput svjetovnih vladara, dok su tiskarski stroj, drutvene promjene i humanistike ideje pogodovali pojavi kritiara koji su zahtijevali reforme njemaki redovnik Martin Luther bio je dovoljno uporan u zahtijevanju reforme (95 vitenberkih teza, 1518) da ga papa izopi iz Katolike crkve te da pridobije mnoge njemake knezove tako je nastala Evangelika crkva u Njemakoj (pojednostavljeni obredi, narodni jezik u bogosluju, sveeniki poziv postaje zanimanje, a crkva zajednica ravnopravnih lanova, naglasak je na Bojoj milosti, a krtenje i priest jedini su sakramenti) engleski kralj Henrik VIII. iz osobnih i politikih razloga odluio je iskoristiti to stanje da stvori vlastitu, nacionalnu crkvu Anglikanska crkva zapadnoeuropsko graanstvo sklono tedljivom i skromnom ivotu povelo se za reformatorom Jeanom Calvinom i prihvatilo uenje o predestinaciji te asnom i dosljednom obavljanju svjetovnih poslova kalvinisti i puritanci tu su jo i pristae baptizma i drugih manjih sljedbi (sekti), koje su privukle socijalne poruke o Kraljevstvu Bojem na zemlji Katolika crkva morala se prihvatiti unutarnje obnove i ojaati vlastite redove protiv ovakvog otpadnitva, to je uinio papa Grgur XIII. i njegovi nasljednici na Tridentskom koncilu (1545-63), utvrene su slubene crkvene dogme i pravila, sedam sakramenata i uenje o nepogreivosti pape, ukinuta je trgovina indulgencijama i uveden poboljani kalendar (gregorijanski)

44

Ignacio Loyola utemeljio je unutar Katolike crkve novi crkveni red Societas Jesu (isusovci ili jezuiti) posveen irenju katolikog obrazovanja, protureformaciji i misionarskom radu meu nekrtenim domorodcima diljem svijeta sve to bilo je popraeno ratovima izmeu vladara razliitih vjeroispovijesti i progonima inovjeraca: kalvinistiki dio Nizozemske odcijepio se od panjolske krune, engleski vladari progonili su katolike i puritance, u Francuskoj su u nekoliko valova progona gotovo istrijebljeni svi hugenoti (kalvinisti), konani vjerski mir u Njemakoj nastupio je tek nakon Tridesetogodinjeg rata (1618-48), u kojem je stanovnitvo Njemake gotovo prepolovljeno odane Katolikoj crkvi ostale su panjolska, Italija, Francuska, habsburki posjedi u Njemakoj i srednjoj Europi, Poljska, Irska, Latinska Amerika, a tu su jo i katolike manjine u protestantskim zemljama Lutherov evangelizam ukorijenio se u sjevernoj Njemakoj i Skandinaviji kalvinizam, u izvornom ili prezbiterijanskom obliku, odrao se u vicarskoj, Nizozemskoj i kotskoj te ponegdje u Ugarskoj i Poljskoj Drutvene promjene u ranom novom vijeku agrarna revolucija: nove kulture i tehnike obrade zemlje omoguile su vee prinose i poveanje proizvodnje hrane, to se najprije zbilo u Engleskoj i zapadnoj Europi stanovnitvo se stalno poveava, a viak se odlijeva u Novi Svijet i druge kolonije urbanizacija razvoj trgovine i bankarstva, novi izvori sirovina i plemenitih metala te usporedan rast proizvodnje uspostavit e trine, tj. kapitalistike, odnose umjesto feudalnih plemiki naslov i zemljini posjed prestat e vrijediti ako ne donose dobar prihod novo mjerilo vrijednosti: novac stale u usponu: graanstvo, tj. uspjeni poduzetnici poveana potranja za obrtnikim proizvodima iziskuje usavravanje proizvodnje manufakture: velike radionice u kojima je provedena podjela rada i mehanizacija kapital: dobro koje njegov vlasnik ulae i pokuava uveati (to ne mora biti iskljuivo novac, ve i zemljite, zgrada, stroj i sl, vano je da se kapital niti troi niti stoji, nego ga se ulae u proizvodnju, trgovinu, dakle, ukljuuje ga se u trite) akumulacija kapitala: primjer orijentacija Engleske u XVI. stoljeu na proizvodnju vune za tekstilne manufakture, Ovce su pojele ljude. u Zapadnoj Europi feudalni odnosi ubrzano propadaju, dok na Istoku oni dobivaju novu dimenziju kmetovi nee raditi samo zato da prehrane gospodara, ve i zato da mu uveaju kapital

Politike prilike u ranom novom vijeku konano propadanje stare feudalne drave (koja nema jaku sredinju vlast, nego je mo raspodijeljena na razinama feudalne piramide) do konca XVIII. st. gotovo sve takve drave e se ili preobraziti ili propasti apsolutistika monarhija: mo je koncentrirana u rukama vladara, on tei vladati neogranieno i biti izvor sve zakonodavne, izvrne i sudske vlasti na itavom teritoriju drave, oslanja se na inovnitvo, policiju i stajau vojsku, stvara novo plemstvo i bezobzirno razvlauje stare plemike loze i tradicionalne oblike lokalne samouprave, graanstvu u usponu takve e drave u poetku odgovarati, ali e ga kasnije sputavati parlamentarna monarhija: vladar je prisiljen dio svojih ovlasti prenijeti na parlament, koji zastupa, u teoriji, itav narod, provodi se trodioba vlasti (zakonodavna, izvrna i sudska)

Primjer 1. Nizozemska: zahvaljujui atlantskom poloaju i razvijenim gradovima, graanstvo ubrzano stjee gospodarsku mo, ali nema nikakvih politikih prava, panjolska kruna bezobzirno iskoritava tu zemlju i provodi progone kalvinista, 1567. god. zapoinje pobuna geza (odrpanaca), a 1581. god. sjeverne pokrajine stjeu neovisnost, to je ujedno pobuna graanstva protiv apsolutizma, borba za nacionalnu neovisnost i vjerski rat Primjer 2. Engleska: apsolutizam se oslanja na graanstvo, pa zato postoji aktivan Parlament, u povoljnom trenutku, 1640. Parlament se buni protiv kralja Karla I. Stuarta, ne eli prihvatiti izvanredne poreze i ne da se raspustiti, izbija graanski rat, nakon pokusa s republikom Olivera Cromwella (164960), Parlament vraa Stuarte na prijestolje uz uvjet da potuju odluke Parlamenta, 1688. Slavna revolucija - nezadovoljan katolikom politikom Jakova (James) II. Stuarta, Parlament ga svrgava s vlasti i na prijestolje dovodi Vilima Oranskog, u Povelji o pravima (Bill of rights) utvreno je da suverenost pripada narodu, tj. Parlamentu i provedena je trodioba vlasti Primjer 3. Francuska: zahvaljujui centralistikim reformama i obuzdavanju plemstva od strane kardinala i ministara Richelieua i Mazarina u prvoj polovici XVII. st. apsolutistiki model monarhije opstaje, Luj XIV. Kralj-Sunce (1642-1715) vlada potpuno samovoljno, stvara ogroman inovniki i policijski aparat te vodi ratove za prevlast u Europi, naposljetku, Francuska e biti gospodarski iscrpljena RANI NOVI VIJEK: Hrvatska

a) b) c)

za razliku od zemalja Zapadne Europe, kraj srednjeg vijeka za Hrvatsku e znaiti razdoblje turskih ratova, podijeljenosti i zaostajanja teritorij dananje Hrvatske bio je podijeljen izmeu sljedeih drava: Habsburka Monarhija: ostatci ostataka Hrvatskog Kraljevstva Mletaka Republika: dijelovi Istre i gradovi u Dalmaciji Dubrovaka Republika

45

d) -

Osmansko Carstvo: Slavonija, Lika, Dalmatinska Zagora Hrvatska dolazi pod Habsburku vlast: nakon pogibije Ludovika II. Jagelovia 1526. god. kod Mohaa, hrvatsko plemstvo na saboru u Cetingradu (1. I. 1527.) bira za kralja Ferdinanda Habsburga, Ferdinand je obeao da e potivati stare povlastice plemstva i pruati vojnu pomo protiv turskih napada, uspostavljena je nova personalna unija dio slavonskog i ugarskog plemstva, meutim, priznaje za kralja Ivana Zapolju, pa izbija i graanski rat, od kojeg najvie koristi imaju Turci, borbe traju sve do 1538. Stogodinji rat s Turcima: 1493. Krbavska bitka 1593. Sisaka bitka, u tih sto godina Osmansko Carstvo uspostavilo je zapadnu granicu na Kupi Vojna krajina (granica): od sredine XVI. st. sustav pograninih utvrda, kasnije posebna teritorijalna jedinica, uprava Dvorskog ratnog vijea u Grazu, stajaa vojska, austrijski asnici, nestajanje feudalnih drutvenih odnosa, naseljavanje Vlaha Vlasi polunomadski planinski pastiri iz unutranjosti Balkana, naseljavaju ratom opustoena podruja pod osmanskom vlau, od kraja XVI. st. dolaze na prostor Vojne krajine i slue kao graniari, znatan broj ih je pravoslavne vjeroispovijesti, pojam Vlah je vieznaan (moe oznaavati zanimanje, drutveni poloaj, podrijetlo, vjeroispovijest) drutvene posljedice turskih ratova: preseljavanje stanovnitva (etnike promjene), otean poloaj kmetova (najvea pobuna bila je ona 1573. pod vodstvom Matije Gupca), hrvatsko plemstvo gubi posjede, a time i povlastice u ostatcima ostataka Hrvatske, ali i Ugarske, plemstvo je prilino nezadovoljno politikom Bea: napreduje centralizacija, Vojna krajina pod upravom je dvora, poloaje u vojsci dobiva njemako plemstvo odano Habsburzima, stalno se smanjuju ovlasti Hrvatskog (i Ugarskog) sabora, Vavarski mir 1664. god. ide u prilog Osmanlijama, a habsburka vojska sada je jaa od osmanske urota hrvatskog i ugarskog plemstva 1664-71: na elu joj je najprije Nikola Zrinski, a zatim Petar Zrinski i Krsto Frankopan, oni e se obratiti i ponuditi ugarsku i hrvatsku krunu najprije Francuskoj, zatim Poljskoj, Veneciji i Osmanskom Carstvu slom urote 1671: voe su pogubljene, a posjede obitelji Zrinski i Frankopan zaplijenila je Dvorska komora (ine polovicu tadanjeg hrvatskog teritorija), time je uniten otpor plemstva i omoguena daljnja centralizacija, u Hrvatskoj vie nema domaih velikaa 1683-99. Veliki beki rat: posljednji osmanski prodor do Bea zavrio je tekim vojnim porazom, Sveta liga Austrije, Venecije, Poljske i Rusije kree u veliku ofenzivu, ustanci krana u Slavoniji i Lici pomogli su vojsci Eugena Savojskog da prodre duboko u osmanski teritorij, Habsburka monarhija prikljuit e si itavu Slavoniju i Ugarsku, a Mleani e pomaknuti granicu Dalmacije duboko u unutranjost, mir u Srijemskim Karlovcima 1699. god, slijede nove seobe Hrvata, Srba i islamiziranog stanovnitva dijelovi Hrvatske pod Osmanlijama: bili su ukljueni u Bosanski i Budimski ejalet (upravna jedinica, kasnije paaluk), Osmansko Carstvo je teokratska centralizirana monarhija, ivot kranske raje (kmetova) isprva je bio povoljniji negoli u habsburkom dijelu, no kako Osmanlije poinju gubiti ratove, oni provode represiju nad kranskim podanicima, pravo na slobodno odravanje katolikih obreda imali su jedino franjevci, esti su prelasci s katolike vjere na islam, ali i na pravoslavlje jer je Peka patrijarija dugo uivala povlastice u Osmanskom carstvu, rezultat estih ratova jesu migracije i izmijeanost stanovnitva Mletaka Dalmacija: stalno suavanje autonomije komuna, poveavanje socijalnih razlika, kolonatski odnosi u poljoprivredi, granica iz 1699. odgovara dananjoj junoj granici izmeu Hrvatske i Bosne i Hercegovine Dubrovaka Republika: zlatno doba u XVI. i prvoj polovici XVII. stoljea, Dubrovnik plaa danak Osmanskom Carstvu te ga ovo ostavlja na miru i doputa Dubrovanima slobodnu trgovinu na svojem teritoriju, dubrovaki suverenitet garantira i panjolska, Dubrovnik posjeduje veliku trgovaku flotu, glavni izvor prihoda jest izvoz ruda iz Osmanskog Carstva na Zapad, Dubrovnik je najvanije hrvatsko kulturno sredite u doba renesanse i baroka, potres i poar 1667. god. oznaili su kraj zlatnog doba, Republika se sporo oporavlja i poinje stagnirati

46

DODATAK: Stara skripta za 16. i 17. st., neureena, ali s vie injenica

VELIKA ZEMLJOPISNA OTKRIA XV. i XVI. st. razvoj pomorstva usavravanje kompasa, kartografije (Ptolemejeve karte, portolani), brodova (karavela) Poticaj zemljopisnim otkriima: traenje pomorskog puta od Europe do Indije i Kine (kopneni put je pod nadzorom Turaka Osmanlija) panjolska (Kastilija) i Portugal usmjerenost ka Atlantiku, vrst ustroj drave, razvit e se u vodee pomorske sile PORTUGALSKA ISTRAIVANJA ideja oplovljivanja Afrike poetak XV. st. Henrik Pomorac istraivanje afrike obale 1487. Bartolomeo Diaz - Rt Dobre Nade 1498. Vasco da Gama - oplovio Afriku i stigao do Indije 1500. Cabral otkrio Brazil Portugalski imperij uporita na afrikoj obali, Crv. moru (Aden), Perz. zaljevu (Ormuz), Indiji (Goa), Kini (Makao), Cejlon, Moluki otoci, Brazil PANJOLSKA ISTRAIVANJA Kolumbova ideja Zapadnog puta 1492. prva ekspedicija Kristofora Kolumba - otkriva Kubu i Haiti (Hispaniolu) 1493 1500. tri ekspedicije u Novi Svijet istraen Karipski bazen 1494. sporazum u Tordesillasu razgranienje port. i panj. posjeda Amerigo Vespucci, Martin Waldseemler Vasco N. de Balboa otkriva Panamsku prevlaku i Juni (Tihi) ocean 1519 - 22. ekspedicija Fernanda Magellana - dokaz da je Zemlja okrugla panjolski imperij od 1511. osvajanje i naseljavanje srednje i June Amerike panjolska - vodea sila XVI. st. Hernan Corts osvaja Meksiko, Francisco Pizzaro Peru Francuska, Nizozemska i Britanija ukljuuju se u kolonijalnu utrku istraivanje Sjeverne Amerike, Tihog oceana i Dalekog Istoka Francis Drake 1577-80. drugo putovanje oko svijeta James Cook 70-e godine XVIII. st istrauje Tihi ocean, Australiju i Antarktik POSLJEDICE ZEMLJOPISNIH OTKRIA: 1. doba europske ekspanzije i kolonijalnih carstava irenje europskog stanovnitva, jezika, kulture i kranstva na ostale kontinente 2. Atlantski ocean nova sredita svjetske trgovine propadanje sredozemnih gradova i Hanze 3. "revolucija cijena" 4. razvoj manufaktura, bankarstva i kapitalizma (nova trita - vea potranja za obrt. proizvodima) 5. nove poljoprivredne kulture: kukuruz, grah, krumpir, rajica, krastavac, kakao, pamuk, duhan, puran HUMANIZAM I RENESANSA Ishodite: kultura talijanskih gradova (osobito Firence) u XIV. st. HUMANIZAM svjetonazor i kulturni pokret Sredinja tema: ovjek Uzor: antika knjievnost Dante Alighieri Francesco Petrarca Giovanni Boccaccio Erazmo Roterdamski Kljuni izum epohe tiskarski stroj (pokretna slova), J. Gutenberg Tiskarstvo je omoguilo brzo irenje humanistikih ideja i reformacije Pisanje na narodnim jezicima (vernakularima), standardizacija jezika RENESANSA umjetniki stil XV. i XVI. stoljea, jednostavnost i sklad Graditeljstvo: Michelangelo Slikarstvo: Rafael, Leonardo da Vinci

47

Kiparstvo: Michelangelo ZNANOST Nikola Kopernik heliocentrini sustav Galileo Galilei dokazao heliocentrini sustav teleskopskim promatranjima Giordano Bruno Astronomija: Kepler, Brahe Medicina: Paracelsus, Vesalius Geografija: Mercator, Ortelius

REFORMACIJA I KATOLIKA OBNOVA XVI. st. moralna kriza Katolike crkve gubitak vjerodostojnosti zloporabe poloaja i raskoan ivot crkvenih velikodostojnika indulgencija svjetovna vlast pape utjecaj humanizma i drutvene promjene zahtjevi za reformama unutar Crkve REFORMACIJA U NJEMAKOJ - Martin Luther 1517. Wittenberg, 95 teza papa izopio Luthera poetak reformacije u Njemakoj Lutherov prijevod Biblije na njemaki pristae reformacije (protestanti), ima ih meu svim drutvenim slojevima Evangelika (luteranska) crkva: Biblija je jedini izvor vjere, bogosluje na narodnom jeziku, crkva je zajednica ravnopravnih lanova, ideali jednostavnosti i skromnosti, sveeniki poziv kao zanimanje, krtenje i priest jedini sakramenti, naglasak na Bojoj milosti Sjeverna Njemaka, Skandinavija, Baltik 1524-25. njemaki seljaki rat, Thomas Mnzer 1555. mir u Augsburgu: "ija je zemlja, njegova je i vjera" KALVINIZAM: Jean Calvin - uenje o predestinaciji - privlai graanstvo enevski kolegij - vicarska, Nizozemska, kotska, Francuska (kalvinistika manjina - hugenoti) ANGLIKANSKA CRKVA: Henrik VIII. - poglavar crkve u Engleskoj Protestantizam u Hrvatskoj: slab odjek zbog ratova s Turcima Matija Vlai Ilirik PREZBITERIJANSKA CRKVA - puritanci KATOLIKA OBNOVA protureformacija i reforme unutar Katolike crkve 1545-63. Tridentski koncil: utvrene slubene crkvene dogme i pravila, 7 sakramenata, ukidanje indulgencije, dogma o nepogreivosti pape gregorijanski kalendar Isusovaki red (jezuiti), osnovao ih je 1534. godine Ignacio Loyola - vojnika disciplina ciljevi: obrazovanje, misionarski rad, protureformacija

EUROPSKE DRAVE U XVI. I XVII. ST zemljopisna otkria gospodarski procvat propadanje plemstva i uspon graanstva mjerilo vrijednosti: novac, a ne zemlja propadanje feudalne drave apsolutizam graanske revolucije APSOLUTNA MONARHIJA: vladar tei vladati neogranieno, oslanja se na inovnitvo, policiju i stajau vojsku, povlateni slojevi - "novo" plemstvo i graanstvo, jedinstveni zakoni i dravni teritorij, centralizacija, gospodarska politika (merkantilizam) HABSBURGOVCI enidbena politika uinila ih je najmonijom europskom dinastijom Rudolf I. 1273. izabran za rimsko-njemakog cara nasljedne zemlje: Austrija, tajerska, Koruka, Kranjska Maksimilijan I. (1493-1519) centralizacija vlasti, zemaljski mir u Njemakoj, pravo naslijea na Burgundiju, panjolsku, Napulj i posjede Jagelovia Karlo V. (1519-1556) knez Burgundije i Nizozemske, panjolski kralj, rimsko-njemaki car, borac protiv reformacije, osvaja Milano, carstvo u kojem sunce nikada ne zalazi Ferdinand I. (1556-1564) - rascjep na austrijsku i panjolsku granu Austrijska loza: Austrija, eka, Ugarska, Hrvatska, rimsko-njem. carevi panjolska loza: panjolska, Portugal, Napuljsko kraljevstvo, Burgundija, Nizozemska, prekomorske kolonije PANJOLSKA - najvea kolonijalna i pomorska sila u XVI. st. Filip II. (1556-1598) vrhunac i poetak propadanja panjolskog imperija - apsolutizam, suzbijanje reformacije, stjee Portugal, ali gubi Nizozemsku, poraz nepobjedive armade u ratu s Engleskom, gospodarstvo stradava zbog neprestanih ratova NIZOZEMSKA atlantski poloaj, graanstvo u usponu, irenje kalvinizma Nezadovoljstvo panjolskom upravom: gospodarsko iskoritavanje, Inkvizicija Rat za neovisnost od panjolske - prva graanska revolucija 1567. poetak ustanka, gezi

48

vojvoda od Albe 1579. Utrechtska unija sjevernih pokrajina 1581. odcjepljenje i neovisnost rat traje s prekidima do 1648. (Vestfalski mir) juna Nizozemska (Belgija) veinom katolika, ostaje pod habsburkom upravom od poetka XVII. st. Nizozemci stvaraju pomorski imperij Istonoindijska kompanija ENGLESKA Henrik VIII (1509-1547) kralj vlada samostalno, ali saziva i Parlament, utemeljio Anglikansku crkvu, razvoj trgovine i pomorskog prometa, pripajanje Walesa i osvajanje Irske Elizabeta I (1558-1603) izbjegava mijeanje u sukobe na kontinentu, 1588. pobjeda nad panjolskom armadom, gospodarski procvat, jaanje srednjih slojeva, dobri odnosi s Parlamentom, preustroj Anglikanske crkve, progoni katolika i kalvinista Jakov I (James) (1603-1625) kotska dinastija Stuart, kralj Velike Britanije, miroljubiva vanjska politika Karlo I. Stuart (1625-1649) - sukob kralja i Parlamenta 1640. Parlament nije htio prihvatiti izvanredne poreze zbog vjerskog rata u kotskoj, pa ga je kralj raspustio poetak graanskog rata 1649-60. republika - Oliver Cromwell 1660. obnova monarhije na elu sa Stuartima, stranke: vigovci i torijevci 1688. "Slavna revolucija": povod Jakov II. pokuava obnoviti katolicizam, protjeran bez krvoprolia, kralj Vilim Oranski, parlamentarna monarhija Povelja o pravima (Bill of rights) - suverenost pripada narodu tj. Parlamentu, trodioba vlasti Ujedinjeno Kraljevstvo - vodea pomorska i kolonijalna sila XVIII. st. FRANCUSKA - klasina apsolutna monarhija Henrik IV (1589-1610) okonao vjerske sukobe, oporavio financije i uvrstio kraljevsku vlast Louis XIII (1610-1643) stvarnu vlast ima prvi ministar kardinal Richelieu (od 1624) unitio otpor plemstva, prestao sazivati stalee, preustrojio upravu od 1642. vlast preuzima kardinal Mazarin, ratuje s Habsburgovcima i iri dravni teritorij, porazio Frondu Louis XIV. "Kralj Sunce" (1643-1715) nakon Mazarinove smrti vlada potpuno samostalno - daljnja centralizacija vlasti, kralj vlada ukazima, gospodarski savjetnik Colbert, ogromna stajaa vojska, osvajaki ratovi, kralj proganja hugenote i nastoji nadzirati Katoliku crkvu, Versailles, takav nain vladavine vodi dravu do bankrota NJEMAKO CARSTVO labavi savez kneevina, knezovi uvode apsolutizam, vjerska podijeljenost 1618-48. Tridesetogodinji rat zapoeo kao ustanak ekih protestanata protiv katolike vlasti, pretvorio se u njemaki graanski rat i naposljetku prerastao u europski sukob Katolika liga i Evangelika unija Protestantima pomau vedska i Francuska, katolicima panjolska Vestfalski mir (1648): obnovljen augsburki vjerski mir, drava se vie nee mijeati u vjerska pitanja, priznata neovisnost Nizozemske i vicarske, teritorijalni ustupci Francuskoj i vedskoj, eka postaje nasljedni posjed Habsburgovaca, uloga cara je simbolina - Habsburgovci e se okrenuti jugoistoku Njemaka je izgubila vie od treine stanovnitva, spori gospodarski oporavak VEDSKA po. XVI. stoljea istupa iz unije s Danskom i Norvekom, do XVII. st. postaje gospodar Baltika POLJSKA obuhvaa Litvu s dananjom Ukrajinom, uspjeno ratuje s Osmanskim carstvom, plemika republika, zbog nedostatka sredinje vlasti podlei e jaim susjedima RUSIJA Moskovska kneevina proiruje se na raun Zlatne Horde i drugih ruskih kneevina Ivan IV. Grozni (1533-1584), car i samodrac Rusije neograniena vlast XVI-XVII. st. ruski prodor preko Urala u Aziju Petar I. Veliki (1689-1725) provodi reforme po uzoru na europske zemlje ratuje za izlaz na Baltiko i Crno more

Sankt Petersburg nova prijestolnica

HRVATSKE ZEMLJE OD XVI. DO XVIII. ST. 1. 2. 3. 4. Habsburka monarhija: ostatci ostataka Hrvatskog kraljevstva Mletaka republika: Istra, dalmatinski gradovi i otoci Osmansko Carstvo: Slavonija, Lika, dalmatinsko zalee Dubrovaka republika HRVATSKA MEU ZEMLJAMA HABSBURKE KRUNE 1526. Ludovik II. gine kod Mohaa, nema nasljednika, Turci osvajaju istonu Slavoniju Ferdinand Habsburki polae nasljedno pravo na prijestolje Ivan Zapolja ugarsko plemstvo izabire ga za kralja 1. 1. 1527. sabor u Cetingradu hrvatsko plemstvo izabire za kralja Ferdinanda, Ferdinand je obeao da e potivati stare povlastice i vojnu pomo protiv Turaka (200 pjeaka, 1000 konjanika) nova personalna unija Graanski rat slavonsko plemstvo podrava Zapolju Pregled turskih osvajanja:

49

1528. pad Jajca, Turci poinju osvajati Liku 1532. turski pohod na Be, zaustavljen kod Kisega Nikola Jurii 1537. pad Klisa i Poege 1538. sporazum izmeu Ferdinanda i Zapolje 1541. Turci osvajaju Budim 1552. pad Virovitice i azme zavreno osvajanje Slavonije 1556. pad Kostajnice granica na Uni 1566. novi pohod na Be, zaustavljen kod Sigeta Nikola ubi Zrinski, smrt Sulejmana II. 1576-78. osvajanje Pounja, granica na Kupi 1592. pad Bihaa, turska utvrda Petrinja 1593. bitka kod Siska - prekretnica, Hasan-paa Predojevi vs. Toma Erddy, godina propasti 1606. mir na itvi ravnotea snaga izmeu Habsburgovaca i Osmanlija VOJNA KRAJINA (GRANICA) od sredine XVI. st. sustav pograninih utvrda, kasnije posebna teritorijalna jedinica uprava Dvorskog ratnog vijea u Grazu, stajaa vojska, austrijski asnici, nestajanje feudalnih drutvenih odnosa, naseljavanje Vlaha Slavonska krajina (Drava-Sava) Varadinski generalat Banska krajina (Karlovac-Ivani) zapovjednitvo hrv. bana Hrvatska krajina (Kupa-Jadransko more) Karlovaki generalat Vlasi polunomadski planinski pastiri iz unutranjosti Balkana, naseljavaju ratom opustoena podruja pod osmanskom vlau, od kraja XVI. st. dolaze na prostor Vojne krajine i slue kao graniari, znatan broj ih je pravoslavne vjeroispovijesti, pojam Vlah vieznaan 1630. Vlaki statuti Ferdinand II. jami Vlasima-vojnicima na podruju Varadinskog generalata osobnu i vjersku slobodu te samoupravu Drutvene posljedice turskih ratova: preseljavanje stanovnitva (etnike promjene), otean poloaj kmetova, hrv. plemstvo gubi posjede i povlastice HRVATSKE ZEMLJE U XVII. STOLJEU HRVATSKO KRALJEVSTVO pokuaj svrgavanja Habsburgovaca Uzroci nezadovoljstva plemstva: izdvajanje Vojne krajine, austrijska prevlast u vojsci, smanjivanje djelokruga Hrv. sabora, Vavarski mir (1664) Urota ugarskog i hrvatskog plemstva ban Nikola Zrinski, pregovara s Lujem XIV, poginuo u lovu 1664. g. Nova urota: Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, trae pomo od Poljske, Venecije i Osmanskog Carstva 1670-71. slom urote Posljedice: uniten je otpor plemstva i omoguena daljnja centralizacija, posjede Zrinskih i Frankopana zaplijenila je Dvorska komora (vie od 50% tadanjeg hrv. teritorija) OSMANSKA VLAST U HRVATSKOJ I BOSNI Bosanski ejalet: sandaci Pakrac, Biha, Lika, Klis, Hercegovina, Bosna, Zvornik (sandak Poega Budimski, Bosanski, pa Kaniki ejalet) Islamizacija irenje vjere i kulture Franjevci pravo na slobodno odravanje katolikih obreda Peka patrijarija - pravoslavni krani imaju bolji poloaj od katolika Osmanski feudalizam: timarsko-spahijski sustav od kraja XVI. st. pojava nasljednog plemstva, proces itluenja MLETAKA DALMACIJA suavanje autonomije komuna, poveavanje socijalnih razlika, kolonatski odnosi u poljoprivredi USKOCI prebjezi iz Osm. Carstva, vojni odredi Senjske kapetanije Klis (do 1537), Senj (do 1617), umberak 1615-17. Uskoki rat DUBROVAKA REPUBLIKA do kraja XVI. st. gospodarski rast, trgovaka mornarica i kopnena trgovaka mrea po Balkanu, vazalni odnos prema Osmanskom Carstvu, zatita panjolske; XVII. st. stagnacija, 1667. potres POTISKIVANJE OSMANLIJA 1683-1699. Veliki beki rat 1683. kraj Vavarskog mira, Kara Mustafa vodi pohod na Be, neuspjeh opsade, Jan III. Sobjeski Sveta liga: Habsburka monarhija, Mletaka Republika, Poljska, Rusija 1686. oslobaanje Budima Ustanci krana: Slavonija (Luka Ibriimovi), Lika (Marko Mesi) 1691. bitka kod Slankamena 1697. prodor princa Eugena u Bosnu 1699. mir u Sr. Karlovcima nove granice izmeu Habsburgovaca, Mleana i Osmanlija 1714-18. habsburki pohod u Srbiju, mir u Poarevcu

PRVA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA Industrijska revolucija (uope): primjena tehnikih izuma u proizvodnji s ciljem njezinog ubrzanja i pojeftinjenja

50

Prva industrijska revolucija: velike gospodarske promjene u Zapadnoj Europi na prijelazu XVIII. u XIX. st, prelazak s preteno agrarne privrede i rune proizvodnje na industrijsku i strojnu Agrarna revolucija usavravanje poljoprivrede u XVII. i XVIII. st. u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj i zapadnoj Njemakoj (uzroci su sloeni, velika zemljopisna otkria i politike promjene pospjeili su revoluciju poljoprivrede) plodored (umjesto tropoljnog sustava), koritenje prirodnih gnojiva, usavravanje sjetve, etve i mlaenja, nove kulture: kukuruz i krumpir, intenziviranje stoarstva Drutvene posljedice agrarne revolucije: poveanje proizvodnje hrane, vei prirast stanovnitva, veleposjednici proizvode za trite (ograivanje), farmeri srednji posjednici, propadanje malih posjednika, migracije u gradove Industrijska revolucija Gospodarski preduvjeti: akumulacija kapitala (stvaranje vika sredstava koji se ulae u proizvodnju) oslobaanje radne snage i poveanje drutvene mobilnosti stvaranje trita za industrijske proizvode (ili, krae reeno, stvaranje slobodnog trita) Poetci: mehanizacija tekstilne industrije u Engleskoj Kljuni izum: James Watt parni stroj, izvorno rudarska pumpa za vodu (1769) Novi izvor energije: kameni ugljen Do poetka XIX. st. parni je stroj primijenjen u tekoj industriji te u prometu (lokomotiva i parobrod) Industrijska revolucija proirit e se iz Velike Britanije najprije na kontinentalnu Europu i Sjevernu Ameriku Srednja i Istona Europa: gospodarstvo utemeljeno na poljoprivredi, veleposjedi, drugo kmetstvo, kruti drutveni ustroj Posljedice prve industrijske revolucije: urbanizacija jeftina industrijska roba (odjea!) revolucija prometa zbog velike ponude radne snage poloaj industrijskih radnika vrlo je nepovoljan Ludizam: otpor engleskih radnika uvoenju strojeva (Ned Ludd) DOBA PROSVJETITELJSTVA Prosvjetiteljstvo kulturni pokret i svjetonazor naobraene elite XVIII. stoljea glavno sredite: Francuska glavne znaajke: vjera u ljudski razum, mo znanja i naobrazbe te stalno usavravanje i napredak ovjeanstva (razum e pobijediti mrane nagone, glupost i praznovjerje) pretee: filozofija racionalizma (svijet je racionalno ureen, stoga spoznatljiv) i filozofija empirizma (izvor spoznaje je iskustvo) Immanuel Kant: Prosvjetiteljstvo je izlazak ovjeka iz samoskrivljene nezrelosti, Imaj hrabrosti da se slui vlastitim razumom! Deizam: Bog je svijet samo stvorio i u njemu vie ne djeluje, svijet je savreni mehanizam kojim vladaju prirodni zakoni, nema objavljene istine, nema uda i autoritet Crkve jest laan Voltaire: kritizira ljudsku glupost, predrasude te povlastice Crkve i plemstva, Rasprava o toleranciji i mnogo knjievnih djela Diderot i D'Alembert urednici Enciklopedije Politike ideje prosvjetiteljstva: Ideja jednakosti i poetci liberalizma budui da su svi ljudi obdareni razumom, oni su po prirodi jednaki i svi bi trebali imati jednake mogunosti i uvjete za napredovanje u drutvu, staleke razlike, apsolutistika vlast i autoritet Crkve jesu neprirodni i trebalo bi ih zamijeniti razumnom vladavinom T. Hobbes: engleski filozof XVII. st, u Leviathanu je pisao o jednakosti ljudi i drutvu kao skupu pojedinaca, meutim, zakljuio je da je najbolji oblik vlasti apsolutizam jer jedino svemona drava moe tititi pojedinca od drugih pojedinaca (ovjek je ovjeku vuk!) J. Locke: Dvije rasprave o vladi - prvi je napisao da suverena (najvia) vlast u dravi pripada narodu a ne kralju i da je drava duna tititi podanike, ako kralj ne vlada na ope dobro podanici ga imaju pravo svrgnuti, pie i o trodiobi vlasti J. J. Rousseau: Drutveni ugovor svaka vlast rezultat je ugovora izmeu ljudi- pojedinaca, rije je o nepisanom ugovoru (ubrzo e se pojaviti ustavi pisani oblik takvog ugovora) suverenost pripada narodu, meutim, Rousseau je kritizirao ideju napretka i zagovarao povratak prirodi Montesquieu: Duh zakona - zagovara trodiobu vlasti, na zakonodavnu, izvrnu i sudsku, to je jamstvo protiv uvoenja tiranije Prosvijeeni apsolutizam politika doktrina prema kojoj kralj mora vladati neogranieno, ali na dobrobit svojih podanika, stoga provodi modernizacijske reforme, npr. uvodi javno kolstvo, ograniava ovlasti Crkve, donosi zakone koji tite prava kmetova (Rusija: Katarina II. Velika, Pruska: Fridrik II, Austrija: Marija Terezija, Josip II) Ekonomska uenja: Merkantilizam: politika to veeg izvoza i to manjeg uvoza na razini nacionalnog gospodarstva, apsolutistiki vladari poinju je provoditi jo od XVI. stoljea, dakle, drave nastoje kontrolirati vlastito trite, osobito trgovinu

51

Kameralizam: poseban oblik merkanitilizma u njemakim kneevinama, prioritet je napuniti dravnu riznicu (lat. camera) racionalnom poreznom politikom Fiziokratizam: uenje prema kojem je poljoprivreda jedina produktivna djelatnost, gospodarstvo napreduje putem stvaranja vikova hrane (najvie zastupljeno u Francuskoj) Ekonomski liberalizam: uenje kotskog filozofa Adama Smitha koji raskida s merkantilizmom, djelo Bogatstvo naroda klasik politike ekonomije, bogatstvo naroda ne ine samo plemeniti metali ve cjelokupna proizvodnja, rad je izvor bogatstva, tritem upravlja nevidljiva ruka, tko radi za sebe radi i za drutvo, Smith zagovara potpuno slobodno trite (protiv uplitanja drave, laissez-faire) EUROPA U XVIII. STOLJEU VELIKA BRITANIJA usporedo s industrijskom revolucijom uvruje se kao najjaa pomorska velesila s kolonijalnim posjedima na svim kontinentima stabilan politiki sustav, parlamentarna monarhija, na vlasti se izmjenjuju dvije stranke torijevci (konzervativci, zastupaju interese dinastije i aristokracije) i vigovci (liberali, zastupaju interese poduzetnikog sloja i zahtijevaju vie ovlasti za Parlament) Britanska istonoindijska kompanija nadzire trgovinu s Indijom i Dalekim Istokom Ana Stuart (1702-1714), nasljeuje Vilima Oranskog 1704. Englezi osvajaju Gibraltar (Rat za panjolsko nasljee 1701-14, Engleska se bori na strani protufrancuske koalicije) 1707. stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo (realna unija kotske i Engleske) Dinastija Hannover - od 1714. (George I, II, III), kraljevi njemakog podrijetla slabo se zanimaju za britansku politiku, pa je preputaju Parlamentu i premijerima (William Pitt stariji) 1756-63. Sedmogodinji rat: irenje kolonijalnog posjeda u Americi na raun Francuske 1775-83. Ameriki rat za neovisnost: loa politika prema amerikim kolonijama izazvala je pobunu, Ujedinjeno Kraljevstvo bit e prisiljeno priznati neovisnost Sjedinjenih Amerikih Drava (Kanada je ostala pod britanskom krunom) FRANCUSKA klasina apsolutna monarhija Luj XV. (1715/22 1774) - gospodarstvo napreduje, ali drava je u stalnoj financijskoj krizi zbog prevelikih trokova dravnog aparata, provodi sudske reforme, javne radove, promie dravne manufakture i trgovake monopole, meutim, Francuska jo nema jedinstveno ni slobodno trite, a stalno se poveavaju socijalne razlike kmetovi su preoptereeni zaokret u vanjskoj politici: Francuska postaje od glavnog neprijatelja Habsburgovaca (Rat za poljsko nasljee 1733. i Rat za austrijsko nasljee 1740-48.) njihov saveznik u Sedmogodinjem ratu Sedmogodinji rat (1756-63): Francuska, Austrija, Saska i Rusija protiv Pruske, Hannovera i Velike Britanije, borbe se vode u Europi i Americi 1763. mir u Parizu Francuska gubi veinu prekomorskih posjeda u korist Britanaca u doba Luja XVI. (1774-1792) kriza e se zaotravati - revolucija PRUSKA - dinastija Hohenzolern: Izborna Kneevina Brandenburg + Kneevina Pruska XVII. st. teritorijalno irenje, uvoenje stajae vojske 1701. nastaje Kraljevina Pruska: knez Fridrik III. proglasio se kraljem (kao Fridrik I.) Fridrik I. proiruje grad Berlin u modernu europsku prijestolnicu Fridrik Vilim I. (1713-1740) upravne reforme, opa vojna obveza, stvaranje militaristike drave temelj kasnije ekspanzije Fridrik II. Veliki (1740-1786) prosvijeeni apsolutizam, prvi sluga drave, kodifikacija prava, obvezno dravno kolstvo, kolonizacija, uspjeni kameralizam, 2/3 dravnih prihoda odlazi na vojsku, teritorijalno irenje: leska (oduzeta Austriji) i Zapadna Pruska (oduzeta Poljskoj, vana kako bi se kopnom spojili Brandenburg i stara Pruska), Pruska postaje velesila HABSBURKA MONARHIJA - u stvarnosti ne postoji drava takvog naziva, nego se radi o konglomeratu zemalja pod vlau dinastije Habsburg, unutar Njemakoga Carstva (Austrija, eka, leska) i izvan njega (Belgija, Milano, Napulj, Ugarska i Hrvatska) nakon Tridesetogodinjega rata Sveto Rimsko Carstvo Njem. Narodnosti postoji samo nominalno, carski naslov pripada dinastiji Habsburg Habsburka dinastija gubi utjecaj u Njemakoj, ali iri posjede na istok (1699. pobjeda nad Osmanlijama dobitak: juna Ugarska i Slavonija, 1772. podjela Poljske Galicija) u habsburkim zemljama prevladava zaostala poljoprivredna proizvodnja i nema jedinstvenog trita Karlo VI. (1711-1740), nema mukog nasljednika Pragmatika sankcija: odredba o nedjeljivosti drave i pravu nasljeivanja pripada (moe se prenositi i na ensku lozu) Marija Terezija (1740-1780), kraljica Ugarske, Hrvatske i eke, carski naslov nosi njezin suprug Franjo Lotarinki Rat za austrijsko nasljee (1740-48): Pruska i Francuska ne priznaju Pragmatiku sankciju i napadaju habsburke posjede, dinastija Habsburg je opstala ali mora odstupiti lesku Prusima

52

Reforme Marije Terezije: centralizacija drave (osim u Ugarskoj i Hrvatskoj), porezne obveze proirene su na plemstvo i sveenstvo, urbari (zakoni koji reguliraju poloaj kmetova), ukidanje unutarnjih carina, opa vojna obveza, osnovno kolstvo Josip II. (1780-1790), prosvijeeni vladar Reforme: ukida kmetstvo u austrijskim zemljama, mijenja porezni sustav, dravno sudstvo, reforme uprave i policije, zatitne carine, pokuao stvoriti jedinstveno Austrijsko Carstvo s njemakom prevlau, Patent o vjerskoj toleranciji, ukida crkvene redove koji se ne bave dobrotvornim radom (nakon njegove smrti veina dekreta je opozvana) POLJSKA (POLJSKO-LITAVSKA UNIJA) - obuhvaa Poljsku, Litvu, Bjelorusiju i Ukrajinu, plemika republika, slaba sredinja vlast, Liberum veto (u Sejmu, plemikom parlamentu, zahtijeva se konsenzus oko donoenja svakog zakona) protektorat Rusije (nakon Sjevernog rata 1721) Stanislaw August Poniatowski (1764-1795), posljednji poljski kralj 1772. prva podjela izmeu Rusije, Pruske i Austrije - revolucionarna zbivanja u Francuskoj nakon 1789. potaknula su previranja u Poljskoj 1791. Poljski ustav nasljedna monarhija, trodioba vlasti, ukinut Liberum veto 1793. druga podjela 1794. ustanak Tadeusza Kosciuska 1795. trea podjela i kraj poljske neovisnosti RUSIJA do XVIII. st. zaostala feudalna drava izolirana od Europe Petar I. Veliki (1689-1725) provodi reforme po uzoru na Zapad, vojska i mornarica, Senat, sustav inova i kolska obveza za plemie, prijestolnica Sankt Petersburg, Akademija znanosti Veliki sjeverni rat (1700-21) Rusija porazila vedsku i osigurala nadzor nad Baltikom Katarina II. (1762-1796) prosvijeeni vladar, uvodi gubernije, irenje na raun Poljske i Osmanskog Carstva (Ukrajina i Krim), drutvene reforme provode se na plemstvu, kmetovi su u gotovo ropskom poloaju, graanski sloj je gotovo zanemariv PONAVLJANJE: HRVATSKA U RANOM NOVOM VIJEKU (gradivo II. razreda) za razliku od zemalja Zapadne Europe, kraj srednjeg vijeka za Hrvatsku e znaiti razdoblje turskih ratova, podijeljenosti i zaostajanja teritorij dananje Hrvatske bio je podijeljen izmeu sljedeih drava: Habsburka Monarhija: ostatci ostataka Hrvatskog Kraljevstva Mletaka Republika: dijelovi Istre i gradovi u Dalmaciji Dubrovaka Republika Osmansko Carstvo: Slavonija, Lika, Dalmatinska Zagora Hrvatska dolazi pod Habsburku vlast: nakon pogibije Ludovika II. Jagelovia 1526. god. kod Mohaa, hrvatsko plemstvo na saboru u Cetingradu (1. I. 1527.) bira za kralja Ferdinanda Habsburga, Ferdinand je obeao da e potivati stare povlastice plemstva i pruati vojnu pomo protiv turskih napada, uspostavljena je nova personalna unija dio slavonskog i ugarskog plemstva, meutim, priznaje za kralja Ivana Zapolju, pa izbija i graanski rat, od kojeg najvie koristi imaju Turci, borbe traju sve do 1538. Stogodinji rat s Turcima: 1493. Krbavska bitka 1593. Sisaka bitka, u tih sto godina Osmansko Carstvo uspostavilo je zapadnu granicu na Kupi Vojna krajina (granica): od sredine XVI. st. sustav pograninih utvrda, kasnije posebna teritorijalna jedinica, uprava Dvorskog ratnog vijea u Grazu, stajaa vojska, austrijski asnici, nestajanje feudalnih drutvenih odnosa, naseljavanje Vlaha Vlasi polunomadski planinski pastiri iz unutranjosti Balkana, naseljavaju ratom opustoena podruja pod osmanskom vlau, od kraja XVI. st. dolaze na prostor Vojne krajine i slue kao graniari, znatan broj ih je pravoslavne vjeroispovijesti, pojam Vlah je vieznaan (moe oznaavati zanimanje, drutveni poloaj, podrijetlo, vjeroispovijest) drutvene posljedice turskih ratova: preseljavanje stanovnitva (etnike promjene), otean poloaj kmetova (najvea pobuna bila je ona 1573. pod vodstvom Matije Gupca), hrvatsko plemstvo gubi posjede, a time i povlastice u ostatcima ostataka Hrvatske, ali i Ugarske, plemstvo je prilino nezadovoljno politikom Bea: napreduje centralizacija, Vojna krajina pod upravom je dvora, poloaje u vojsci dobiva njemako plemstvo odano Habsburzima, stalno se smanjuju ovlasti Hrvatskog (i Ugarskog) sabora, Vavarski mir 1664. god. ide u prilog Osmanlijama, a habsburka vojska sada je jaa od osmanske urota hrvatskog i ugarskog plemstva 1664-71: na elu joj je najprije Nikola Zrinski, a zatim Petar Zrinski i Krsto Frankopan, oni e se obratiti i ponuditi ugarsku i hrvatsku krunu najprije Francuskoj, zatim Poljskoj, Veneciji i Osmanskom Carstvu

e) f)
g)

h)
-

53

slom urote 1671: voe su pogubljene, a posjede obitelji Zrinski i Frankopan zaplijenila je Dvorska komora (ine polovicu tadanjeg hrvatskog teritorija), time je uniten otpor plemstva i omoguena daljnja centralizacija, u Hrvatskoj vie nema domaih velikaa 1683-99. Veliki beki rat: posljednji osmanski prodor do Bea zavrio je tekim vojnim porazom, Sveta liga Austrije, Venecije, Poljske i Rusije kree u veliku ofenzivu, ustanci krana u Slavoniji i Lici pomogli su vojsci Eugena Savojskog da prodre duboko u osmanski teritorij, Habsburka monarhija prikljuit e si itavu Slavoniju i Ugarsku, a Mleani e pomaknuti granicu Dalmacije duboko u unutranjost, mir u Srijemskim Karlovcima 1699. god, slijede nove seobe Hrvata, Srba i islamiziranog stanovnitva dijelovi Hrvatske pod Osmanlijama: bili su ukljueni u Bosanski i Budimski ejalet (upravna jedinica, kasnije paaluk), Osmansko Carstvo je teokratska centralizirana monarhija, ivot kranske raje (kmetova) isprva je bio povoljniji negoli u habsburkom dijelu, no kako Osmanlije poinju gubiti ratove, oni provode represiju nad kranskim podanicima, pravo na slobodno odravanje katolikih obreda imali su jedino franjevci, esti su prelasci s katolike vjere na islam, ali i na pravoslavlje jer je Peka patrijarija dugo uivala povlastice u Osmanskom carstvu, rezultat estih ratova jesu migracije i izmijeanost stanovnitva Mletaka Dalmacija: stalno suavanje autonomije komuna, poveavanje socijalnih razlika, kolonatski odnosi u poljoprivredi, granica iz 1699. odgovara dananjoj junoj granici izmeu Hrvatske i Bosne i Hercegovine Dubrovaka Republika: zlatno doba u XVI. i prvoj polovici XVII. stoljea, Dubrovnik plaa danak Osmanskom Carstvu te ga ovo ostavlja na miru i doputa Dubrovanima slobodnu trgovinu na svojem teritoriju, dubrovaki suverenitet garantira i panjolska, Dubrovnik posjeduje veliku trgovaku flotu, glavni izvor prihoda jest izvoz ruda iz Osmanskog Carstva na Zapad, Dubrovnik je najvanije hrvatsko kulturno sredite u doba renesanse i baroka, potres i poar 1667. god. oznaili su kraj zlatnog doba, Republika se sporo oporavlja i poinje stagnirati

HRVATSKA U XVIII. STOLJEU Hrvatska u prvoj polovici XVIII. stoljea 1683-1699. Veliki beki rat: uspostavljena hrvatska granica na Savi i Uni, priblino se podudara s dananjim granicama i neznatno e se mijenjati u iduim ratovima, proirena je i mletaka Dalmacija (takoer se podudara s dananjom granicom prema Bosni) Slavonija: podijeljena je na civilni i vojni dio (Slavonska vojna krajina), unato obeanjima o prikljuenju Banskoj Hrvatskoj, civilni dio jest kraljevski posjed pod izravnom upravom Bea, rijetko je naseljena zbog dugogodinjeg rata, pa Be provodi plansku kolonizaciju, osim Hrvata, tu se doseljavaju pripadnici svih naroda Monarhije, zemlja je podijeljena magnatima (veleposjednici) odanima dinastiji, uglavnom Nijemcima Vojna Krajina: obuhvaa polovicu teritorija Hrvatske i Slavonije, vojna uprava nee se jo dugo ukinuti jer je to podruje Monarhiji davalo ak jednu treinu oruanih snaga, zemlja je podijeljena velikim obiteljima, zadrugama, iz razloga da na njoj bude dovoljno radne snage i u doba ratnog stanja, zamisao da Vojna Krajina istodobno daje vojnike i uzdrava ih bila je nedostini ideal, pa e se poloaj graniara pogoravati Banska Hrvatska (slubeno, Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija): obuhvaa do 1745. god. samo sjeverozapadni dio Hrvatske, ima samoupravu koja se oituje kroz postojanje stalekog Sabora (zastupnici plemstva, sveenstva i slobodnih gradova) i poloaja bana 1712. Hrvatski sabor prihvaa Pragmatiku sankciju neovisno o Ugarskoj (Ugarski sabor prihvatio ju je tek 1722. g, nakon guenja pobune plemstva), car Karlo VI. priznao je, zauzvrat, autonomiju Hrvatskog sabora u odnosu na Ugarski Stalei: sveenstvo, plemstvo (ini oko 5 % ukupnog stanovnitva, to je iznad europskog prosjeka, dvije treine hrvatskih plemia zapravo su jednoselci bez kmetova, de facto slobodni seljaci s titulom), graanstvo (malobrojno), seljatvo (uglavnom, neslobodni kmetovi, oko 90% stanovnitva) Ceste: Karolina (Karlovac- Rijeka, 1726), Jozefina (Karlovac-Senj, 1770) Slobodne kraljevske luke Trst i Rijeka: zbog posebnog statusa Rijeka e se vrlo brzo razviti, ali, budui da je izuzeta od vlasti Hrvatskog sabora pojavit e se maarske pretenzije na tu luku Vladavina Marije Terezije (1740-1780) Rat za austrijsku batinu (1741-48), opstanku Austrije najvie su pridonijele trupe iz Ugarske i Hrvatske, meu njima i Trenkovi panduri kako bi ojaala i modernizirala Monarhiju, provodi tri bloka reformi: upravne, gospodarske i vojne 1745. ujedinjenje Slavonije i Banske Hrvatske i obnova upanija upanije: Zagrebaka, Varadinska, Krievaka, Severinska, Poeka, Virovitika, Srijemska, obnovom upanija kraljica je, zapravo, smanjila djelokrug Sabora od 1765. uvodi se dvorski apsolutizam, vie nema sazivanja ni Hrvatskog ni ostalih sabora Hrvatsko kraljevsko vijee (1767-1779) prva hrvatska vlada, sa sjeditem u Varadinu, pa u Zagrebu (od 1776, nakon velikog poara Varadina) Ugarsko namjesniko vijee zajednika ugarsko-hrvatska vlada nakon 1779. god. gospodarstvo: porezne reforme, poticanje manufaktura, urbarijalna regulacija urbari (Slavonski 1737. i 1756, Hrvatski 1780): zakoni koji reguliraju kmetske obveze, podavanja su smanjena, a teite je na porezu u novcu kako bi se oivjela sitna trgovina i privreda uope

54

unato pojavi manufaktura u Hrvatskoj (staklane, eerane, papirnice), prednost u razvoju imala je manufakturna proizvodnja u Austriji, dok su se Ugarska i Hrvatska trebale orijentirati na poljoprivredu uvode se jedinstveni propisi o novaenju i disciplini za cijelu vojsku, zbog ukidanja posebnog poloaja graniara izbijaju pobune u Vojnoj Krajini

Vladavina Josipa II. (1780-1790) jozefinske reforme osobito su naile na otpor hrvatskog i ugarskog plemstva 1785. ukidanje kmetstva i nova upravna podjela u Ugarskoj i Hrvatskoj car je ukinuo autonomiju Ugarske i Hrvatske i cijelo carstvo podijelio na deset okruga (Hrvatska se nala u Zagrebakom i Peujskom okrugu) uvoenje njemakog jezika kao slubenog u cijeloj dravi, umjesto dotadanjeg latinskog prisilna germanizacija potaknula je jezino pitanje kod Maara, koji poinju zahtijevati uvoenje maarskoga kao slubenog, a zatim i Hrvata, koji odbijaju prihvatiti i njemaki i maarski te do poetka vlastitog preporoda ustraju na latinskom 1790. zbog neuspjeha u ratu s Turcima car povlai veinu reformi i vraa stare povlastice staleima u meuvremenu, hrvatsko plemstvo okrenulo se suradnji s Maarima kako bi se zajedno oduprli germanizaciji iste godine zasjeda Hrvatski sabor i odluuje da e se Hrvatska vre upravno povezati s Ugarskom (ali samo privremeno), Hrvatska i Ugarska imaju zajedniku vladu, a predstavnici Hrvatskog sabora trebaju odlaziti na zasjedanja Ugarskog sabora, koji bez njihove suglasnosti ne moe donijeti nijednu odluku o Hrvatskoj na zasjedanju Ugarskog sabora 1791, hrvatski zastupnici sprijeili su uvoenje maarskog jezika kao slubenog na prostoru Hrvatske, ali su pristali da se uvede kao izborni predmet u kole POSTANAK SJEDINJENIH AMERIKIH DRAVA Kolonizacija Sjeverne Amerike zapoinje u XVII. st: Englezi, panjolci, Francuzi, Rusi Istona obala: 13 britanskih kolonija izuzetno brz gospodarski razvoj, kolonisti razliitih vjeroispovijesti (puritanci, kvekeri, anglikanci, katolici), preteno iz Britanije, ali ima i Nijemaca i Nizozemaca, na jugu prevladavaju plantae duhana i pamuka, na sjeveru se razvijaju obrti i trgovina krznima s Indijancima, jak je graanski sloj, kojemu raste samosvijest 1756-63. Sedmogodinji rat: francuski posjedi prikljueni su britanskom Imperiju, a indijanska plemena potisnuta u unutranjost kontinenta, Engleska namee kolonistima nove poreze i carine jer smatra da sami trebaju financirati svoju obranu i pokriti trokove rata Nezadovoljstvo meu kolonistima: merkantilistika politika (Engleska diktira gospodarski razvoj, prema kojem kolonije trebaju biti izvor sirovina i kupovati industrijsku robu iz Britanije), kolonije nemaju predstavnika u Britanskom parlamentu (iako imaju 2,5 mil. stanovnika), osobito je omraen Zakon o peatima (porez na svaki tiskani materijal) 1773. Bostonska ajanka - prosvjed protiv monopola Istonoindijske kompanije u prekomorskoj trgovini poetak otvorene pobune 1774. Prvi kontinentalni kongres u Philadelphiji: 55 predstavnika 12 kolonija, dogovoren je bojkot engleske robe i izraeno miljenje da kolonije i Metropola imaju jedino zajednikog vladara i nita vie 1775. Rat za nezavisnost, zapoinje incidentom kod Lexingtona, slijedi bitka kod Bunker Hilla, Amerikanci su poraeni, pa zapoinje ujedinjavanje kolonijalnih milicija u jedinstvenu vojsku (US Army), zapovjednik George Washington 1776. Deklaracija nezavisnosti (Thomas Jefferson), prihvaena na Drugom kontinentalnom kongresu, objavljuje odvajanje kolonija od UK na temelju sljedeih naela: svi su ljudi jednaki u svojim prirodnim pravima prirodna pravo jesu ivot, sloboda, tenja ka srei te privatno vlasnitvo suverenitet pripada narodu, koji je skup slobodnih pojedinaca, pa je tu i pravo na izbor oblika vladavine Prekretnica rata jest amerika pobjeda kod Saratoge (1777), Amerikanci preuzimaju inicijativu i poinju primati pomo od Francuske, britanska vojska kapitulirala je kod Yorktowna 1781. 1783. Mir u Parizu: UK priznaje neovisnost SAD i odrie se svih teritorija izmeu Atlantskog oceana i Mississipyja 1787. Ustav SAD (James Madison): drave su povezane u uniju i imaju zajednike poslove i organe vlasti, postoji trodioba vlasti i slobodni izbori, na elu izvrne vlasti jest predsjednik, zakonodavno tijelo podijeljeno je na Kongres (zastupnici graana) i Senat (zastupnici drava), utvrena su neotuiva prava pojedinca (okupljanje, govor, vjeroispovijest, vlasnitvo, pravedno suenje), otvorena pitanja jesu ropstvo na Jugu te pripadnost suverenih prava izmeu drava i Unije 1789. George Washington prvi izabrani predsjednik 1800. glavni grad Washington DC 1803. Thomas Jefferson, trei predsjednik, kupio je od Napoleona pravo na Louisianu i tako udvostruio teritorij SAD 1812-14. drugi britansko-ameriki rat, SAD su pokuale osvojiti Kanadu 1823. Monroeva doktrina: SAD nee dopustiti europsko uplitanje na amerikom kontinentu, ali se nee niti mijeati u europsku politiku izolacionistika vanjska politika (SAD nastupaju kao zatitnik odcjepljenih kolonija u Latinskoj Americi) Prvih pet predsjednika: George Washington, 1789-97, John Adams, 1797-1801, Thomas Jefferson, 1801-09, James Madison, 1809-17, James Monroe, 1817-25.

55

VELIKA FRANCUSKA REVOLUCIJA (1789-95) Uzroci -

irenje prosvjetiteljskih ideja: naobraeni slojevi drutva uviaju drutvena proturjeja i odbacuju autoritet dvora i Crkve, drutveni ugovor, jednakost ljudi, primjer Amerike zastarjeli staleki sustav 1. stale: sveenstvo, 2. stale: plemstvo, 3. stale: svi ostali (97% stanovnitva plaa poreze, a nema politikih prava) poloaj treeg stalea postoji bogato graanstvo koje zahtijeva sudjelovanje u vlasti i provedbu reformi, dok su siromani slojevi izrazito obespravljeni i buntovni, meutim, i neki pripadnici 1. i 2. stalea zahtijevaju reforme prepreke za razvoj gospodarstva - unutarnje granice i zastarjeli porezni sustav financijska kriza drave: skupi aparat apsolutistike monarhije, poraz u Sedmogodinjem ratu, financijska pomo Amerikancima u ratu za neovisnost Luj XVI. (1774-1792) nema dara za politiku, zbog otpora plemstva zaustavio je svaki pokuaj ozbiljnijih reformi (npr. Turgotove fiziokratske reforme) 80-ih godina uslijedilo je nekoliko nerodnih godina to je dovelo do nestaice hrane i gladi

Tijek revolucije Pariz, svibanj 1789. god, kralj eli rijeiti krizu poveavanjem poreza, no ne usuuje se to uiniti samovoljno pa saziva Generalne stalee (staleki sabor, koji nije sazivan od 1614. g). pristae reformi vide priliku za ostvarenje zahtjeva, postavlja se pitanje naina glasovanja tradicionalno, svaki je stale imao jedan glas, meutim, trei stale imao je zastupnika koliko prvi i drugi zajedno Lipanj 1789. Narodna skuptina: ine je svi zastupnici treeg stalea te pristae reformi iz prvog i drugog - Narodna skuptina zasjeda neovisno o Generalnim staleima i kralju i zahtijeva ukidanje stalekog sustava (grof Mirabeau) Srpanj 1789. Ustavotvorna skuptina kralj je eli raspustiti i okuplja vojsku oko Pariza te e biti povod za opu pobunu protiv monarhije Narodna garda naoruano graanstvo na elu s Laffayetteom (veteran iz Amerikog rata za neovisnost) 14. VII. pad Bastille (zatvor i skladite oruja) zapoinje val pobuna u cijeloj zemlji Kolovoz 1789. Ustavotvorna skuptina donosi Deklaraciju o pravima ovjeka i graanina (tu se istiu ljudska prava, narodni suverenitet i pravo na izbor vladavine) kralj formalno prihvaa odluke skuptine to je kraj apsolutne monarhije, kralj se ak preselio iz Versaillesa u Pariz Reforme: Skuptina ukida kmetstvo, proglaava jednakost graana, plijeni crkvene posjede, uvodi novu administrativnu podjelu (departmani), raspisuje izbore za dravne slube Lipanj 1791. Luj XVI. pokuava pobjei iz zemlje, no ne uspijeva i zadravaju ga u kunom pritvoru Rujan 1791. Prvi francuski ustav: Francuska je ustavna i parlamentarna monarhija, zakone treba donositi Zakonodavna skuptina, birako pravo ogranieno je izbornim cenzusom (takav sustav najvie odgovara bogatom graanstvu), potvrena je jednakost svih graana pred zakonom Stranke: irondinci zastupaju interese bogatog graanstva, jakobinci radikalni revolucionari i republikanci, oslanjaju se na siromane mase (na elu im je M. Robespierre) Rat: u travnju 1792. Austrija i Pruska napadaju Francusku s ciljem vraanja starog poretka jer se boje da e se pobuna proiriti na njihove zemlje, opa mobilizacija u Francuskoj, puk trai svrgavanje kralja jer ga smatraju glavnim krivcem za rat Kolovoz 1792. kralj je svrgnut i zatvoren zbog veleizdaje Konvent novi parlament izabran opim pravom glasa, jakobinska veina 21. IX. 1792. Francuska Republika (geslo Sloboda, bratstvo, jednakost) kralj je u sijenju 1793. javno giljotiniran, gotovo sve europske drave sklapaju savez protiv Francuske i objavljuju joj rat (Prva protufrancuska koalicija) VI. 1793 VII. 1794. jakobinska diktatura Komitet javnog spasa (Robespierre, Marat, Danton) teror: progoni i pogubljenja neprijatelja naroda (vie od 30,000 javnih pogubljenja), Dekret o osumnjienima, na udaru su aristokrati i njihove sluge, visoko sveenstvo, irondinci, pa i jakobinci koje Robespierreovi suradnici smatraju moguim izdajnicima, Revolucija jede svoju djecu, opa nesigurnost uvedena je reforma kalendara te mjera i utega (metriki sustav) ukinuta je katolika vjera i uveden kult Najviega bia Termidorski prevrat jedna jakobinska frakcija (termidorci) svrgnula je Robespierrea jer su smatrali da je otiao predaleko i povezala se s bogatim graanstvom 1795. Trei ustav: ogranieno izborno pravo, dvodomni parlament (Vijee pet stotina i Vijee starijih), Direktorij (peterolano predsjednitvo) Zakljuak: Tijekom uruavanja sustava apsolutne monarhije, vlast su preuzele snage koje su htjele provesti reforme, a zatim su im vlast preoteli ekstremisti koji su unitili sami sebe. Inicijativu su opet preuzeli konzervativni krugovi, a nakon Napoleonova pokuaja izvoza Revolucije, u Francuskoj je obnovljena monarhija.

Drugi ustav: ope pravo glasa, velike graanske slobode i socijalna zatita

56

Ipak, osnovne socijalne reforme ostale su na snazi, a Francuska revolucija bit e uzor svim buduim revolucionarima. U XIX. stoljeu izbit e vie graanskih revolucija u Europi i Latinskoj Americi.

NAPOLEONOVO DOBA Vladavina Direktorija 1795-1799. rat: preokret na bojitu u francusku korist, odstupanjem jakobinaca s vlasti popravio se meunarodni poloaj Francuske, sve lanice protufrancuske koalicije, osim Austrije i Britanije, sklapaju s njome mir raste utjecaj vojske u dravi, ona je popunjena opom mobilizacijom, vojnici su motivirani jer vjeruju da ratuju za slobodu, jednakost i bratstvo te francusku naciju, od 1795. vrhovni zapovjednik je mladi general Napoleon Bonaparte (potjee iz sitne plemike obitelji s Korzike)

1797. mir u Campo Formiju: Austrija ustupa Francuskoj Belgiju i sjevernu Italiju (Cisalpinska Republika), ali dobiva vei dio bive Mletake Republike (s Dalmacijom) 1798. Napoleonova egipatska ekspedicija: trebala je ugroziti britansku trgovinu s Indijom i uiniti Egipat francuskim protektoratom neuspjeh 2. protufrancuska koalicija Direktorij nije uspio uvesti stabilnost u zemlji, pa raste nezadovoljstvo, mogu je i povratak jakobinaca i obnova monarhije problemi: nedjelotvorna dravna uprava, nesreen pravni sustav, pitanje odnosa s Katolikom crkvom 8. XI. 1799. Napoleonov dravni udar i uspostava Konzulata

Konzulat 1799-1804. kao prvi konzul Francuske Republike Napoleon ima diktatorske ovlasti u izvrnoj i zakonodavnoj vlasti (4. ustav), a privid demokracije postie se estim plebiscitima jaka sredinja vlast i administracija snana vojska i policija

Graanski zakonik: potvrena graanska jednakost, pravo vlasnitva nad imovinom od doba Revolucije, slobodno trite, graanski brak, sloboda vjeroispovijesti 1802. konkordat s Katolikom crkvom: Crkva je morala priznati gubitak imovine iz doba Revolucije, ali dobiva zatitu francuske drave gotovo svi drutveni slojevi podravaju Napoleona jer je uspostavio red gospodarski procvat (zahvaljujui kontinentalnoj blokadi sprijeena je konkurencija britanske robe) 1804. Napoleon se okrunio za cara Francuza

Carstvo 1804-1815. zahvaljujui ratnim pobjedama Francuska zadobiva prevlast u Europi, ali je ne moe zadrati ako ne postigne trajan mir s V. Britanijom i Rusijom rat traje uz krae prekide od 1792. do 1815. (ukupno 7 koalicija protiv Francuske), pa se francusko gospodarstvo naposljetku iscrpilo

1805. britanska pobjeda kod Trafalgara (Nelson) unitena glavnina francuske flote 1805. francuska pobjeda nad austrijsko-pruskom vojskom kod Austerlitza 1806. mir u Pounu: ukinuto Sv. Rimsko Carstvo, Austrija izgubila Veneciju, Istru i Dalmaciju, potvrena francuska prevlast u zapadnoj Njemakoj i Italiji (stvorene satelitske drave Rajnski Savez i Kraljevina Italija) 1807. mir s Rusijom i Pruskom u Tilzitu, stvoreno Varavsko Vojvodstvo 1808. osvajanje panjolske 1809. mir u Schnbrunu, Austrija pristaje na nove ustupke (Ilirske Pokrajine) teritorij Francuskog Carstva obuhvaa Belgiju, Nizozemsku, vei dio Italije, njemake zemlje do rijeke Rajne te Ilirske Pokrajine, u satelitskim dravama Napoleonovi roaci postaju kraljevi i uvodi se Graanski zakonik 1812-13. pohod na Rusiju: povod je rusko nepotivanje blokade Britanije, Velika armija (600,000 ljudi), bitka kod Borodina (neodluena), Napoleon ulazi u Moskvu, no ne moe nadzirati ogroman ruski teritorij, povlaenje uz velike gubitke (vie od 90%) 1813. bitka naroda kod Leipziga snage Koalicije teko su porazile Napoleona i krenule prema Parizu 1814. Napoleon je abdicirao i povukao se na otok Elbu, a na vlast u Francuskoj doao je kralj Louis XVIII. (restauracija monarhije) 1815. Napoleonovih sto dana, konaan poraz kod Waterlooa i progonstvo na Sv. Heleni

57

Dugorone posljedice: ideje graanstva i nacije proirile su se meu svim europskim narodima i drutvenim slojevima, to e pridonijeti stvaranju novog mentaliteta i preobrazbi svih drutava Europe u XIX. stoljeu. HRVATSKA U DOBA NAPOLEONA 1797. mir u Campo Formiju: ukinuta Mletaka Republika, iji teritorij, zajedno s Dalmacijom i Istrom, Francuzi preputaju Austriji (kao nadoknadu za Belgiju) prvi puta se unutar Habsburke Monarhije postavlja zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije s Banskom Hrvatskom, Be to odbija i stvara posebno upravno podruje 1806. mir u Pounu: Austrija mora odstupiti Veneciju, Dalmaciju i Istru Francuzima, tj. satelitskoj Kraljevini Italiji Francuska uprava u Dalmaciji i Istri vojna uprava maral Auguste Marmont, civilna Vincenzo Dandolo podinjavanje Crkve dravi, graanski zakoni, gospodarske reforme kolstvo: licej u Zadru i 7 gimnazija (na talijanskom jeziku)

1806-10. u Zadru se objavljuju dvojezine novine Il Regio Dalmata Kraglski Dalmatin (prve novine na hrvatskom jeziku)

- 1808. F. M. Appendini: Grammatica della lingua Ilyrica (hrvatska gramatika na talijanskom) Ukidanje Dubrovake Republike: 1806. francuska okupacija, 1808. slubeno ukidanje i pripajanje Dalmaciji 1809-1813. Ilirske pokrajine upravno podruje izravno prikljueno Francuskom Carstvu, osim Dalmacije, Istre i Dubrovnika, obuhvaa i pokrajine koje nakon mira u Schnbrunu Austrija mora odstupiti (Tirol, Kranjsku i svu Hrvatsku juno od Save) Napoleon je stvorio I. pokrajine iz stratekih razloga, kako bi odsjekao Austriju od Jadrana i kako bi mogao izravno pomagati Osmanlijama u sluaju njihovog sukoba s Rusijom sjedite: Ljubljana, namjesnik: Auguste Marmont 1813. 1815. slubeni jezik trebao je postati ilirski, tj. hrvatski, standardiziran prema dubrovakom govoru (ime Starevi, Nova rioslovnica ilirika, 1812) Lujzijana (zavrena 1811), nova cesta od Karlovca do Rijeke uveden je Graanski zakonik (1812) i osnivaju se kole u nekadanjoj Vojnoj krajini (Vojna Hrvatska) zadrana je vojna uprava unato francuskim pokuajima da pridobiju domae stanovnitvo, ono je bilo nezadovoljno visokim porezima, novaenjem i stradanjima u pohodu na Rusiju najvanije trajno dostignue francuske vlasti bila je modernizacija uprave i sudstva ilirski naziv za narod i jezik bit e kasnije prihvaen u hrvatskom preporodu (pojam ilirski esto se rabio od XVI. st, meutim, nije bilo jasno na koje sve krajeve i narode se odnosi) Francuzi se povlae iz Ilirskih pokrajina i preputaju ih Austriji habsburka vlast nad tim prostorom potvrena je na Bekom kongresu EUROPSKI POREDAK NAKON NAPOLEONA Beki kongres (IX. 1814-VI. 1815) zasjedanje europskih vladara i ministara o novom starom poretku u Europi Aleksandar I. od Rusije, Franjo I. od Austrije, austrijski kancelar Metternich, Fridrik Vilim III. od Pruske, britanski ministar vanjskih poslova Castlereagh naelo legitimizma: povijesno pravo dinastija, restauracija starih dinastija naelo ravnotee snaga u Europi granice drava ipak su donekle promijenjene u odnosu na stanje prije Napoleona: vei dio Poljske pripao Rusiji, Pruska dobila nadoknadu na raun susjednih njemakih kneevina, Austriji vraen sjever Italije i Ilirske Pokrajine, ali ne Belgija dio Ujedinjene Nizozemske; Britanija iri kolonijalno carstvo (Malta, jonski otoci, Juna Afrika), stvoren Njemaki Savez (38 drava, ukljuujui Austriju i Prusku) cilj je bilo stvoriti konzervativan i stabilan sustav zabranjena trgovina robovima utjecaj liberalnih i nacionalnih ideja nije se mogao suzbiti, a nerijeena socijalna i nacionalna proturjeja pojedinih drava uzrokovat e nove revolucije Sveta Alijansa savez vladara na elu s Austrijom, Pruskom i Rusijom ija je obveza bila vojna intervencija u cilju ouvanja poretka (u nju su bile ukljuene sve drave osim Britanije i Osmanskog Carstva) Ujedinjeno Kraljevstvo u prvoj polovici XIX. stoljea industrijalizacija je uznapredovala (polovica ukupne svjetske industrijske proizvodnje) radnitvo je brojan drutveni sloj i postavlja zahtjeve za poboljanjem poloaja politiki sustav je stabilan drava vodi liberalnu ekonomsku politiku (odgovara poduzetnicima), ali i provodi neke socijalne mjere (ogranienje djejeg rada, a od 1825. doputeno je radniko udruivanje) izborna reforma 1832. izborno pravo ima oko 20 % mukaraca

58

artizam (od People's Charter narodna povelja) radniki pokret 30-ih i 40-ih godina koji iznosi zahtjeve Parlamentu putem peticija (ope pravo glasa, skraenje radnog dana i sl.) vlada je pristala na neznatne ustupke Irsko pitanje: vjerska podjela stanovnitva podudara se sa socijalnom podjelom (katolici seljaci-zakupnici, protestanti - veleposjednici), Ujedinjeni Irci zahtijevaju ravnopravnost, britanska uprava provodi represiju, 1798. ustanak uguen u krvi, 1801. unija Irske i Britanije ukinut irski parlament Ustanak dekabrista u Rusiji (1825) Rusija ima izrazito zaostao feudalni poredak, pojavljuju se zahtjevi za reformama meu obrazovanim krugovima, prilikom stupanja na vlast cara Nikole I. pobunila se vojska u St. Petersburgu, pobuna je bila u prilog careva brata Konstantina, ali su se izvikivale i parole o slobodi, naravno, bila je uguena Francuska restauracija Bourbona Luj XVIII. (brat Luja XVI, 1814-1824) izdao je Ustavni akt: Francuska je ustavna monarhija s dvodomnim parlamentom, izborno pravo ogranieno je imovinskim cenzusom, Graanski zakonik ostao je na snazi stanjem nije zadovoljno ni graanstvo ni aristokracija koja eli osvetu i potpunu obnovu starog sustava Karlo X. (1824-1830) rasputa parlament i pokuava vladati dekretima kao apsolutist Srpanjska revolucija 1830, zapoinje pobunom parikih graana na elu s Laffayetteom, voe nemaju jasne ciljeve, umjereni rojalisti dovode na vlast novog kralja iz dinastije Orleans Luj Filip (Luj XIX, 1830-1848) kralj-graanin, obnavlja Ustavni akt, oslanja se na krupno graanstvo i sam je veliki ulaga

Ustanak u Belgiji (1830) Belgija je pripojena Ujedinjenoj Nizozemskoj, Belgijanci se smatraju zakinutima jer vodee poloaje u dravi zauzimaju protestanti i vladaju u prilog industrijski razvijenog Sjevera, Francuska i Velika Britanija priznaju neovisnost Belgije koja postaje ustavna monarhija Kraljevina Poljska, tzv. kongresna Poljska, trebala je s Rusijom biti samo u personalnoj uniji, ima vlastitu vladu, parlament i vojsku, Nikola I. ograniava autonomiju Poljske 1830. ustanak u Varavi Poljska proglaava odcjepljenje (povod je vijest da ruski car namjerava poljsku vojsku poslati da se bori protiv revolucija u Zapadnoj Europi) ustanak je krvavo uguila ruska vojska, pa je autonomija Poljske potpuno ukinuta represiju nad Poljacima provode i Pruska u Poznanskoj Kneevini i Austrija u Galiciji stvaranje poljske politike emigracije u Parizu EUROPSKE IDEOLOGIJE U PRVOJ POLOVICI XIX. ST. Ideologija idejni sustav koji je usko vezan uz politiki program, tei urediti odnose u drutvu, ali i ivot svakog pojedinca REAKCIJA reakcionari XIX. st. jesu predstavnici starog plemstva koji se pozivaju na uenja o boanskom pravu i tradiciju, a cilj im je vratiti poredak otprije Francuske revolucije i osvetiti se, natranjaci, primjer reakcionarne politike: Karlo X. u Francuskoj KONZERVATIVIZAM konzervativci zagovaraju tradiciju kao jamac stabilnosti drutva, nisu protiv svake promjene poput reakcionara, ali se suprotstavljaju revolucijama, doputaju reforme samo ako ih provode mjerodavne ustanove, vrijednosti: obitelj, religija, autoritet vladara, primjer konzervativne politike: Metternich LIBERALIZAM vieznaan pojam, liberali, u opem smislu, jesu svi koji zagovaraju slobodu pojedinca i suprotstavljaju se apsolutizmu i policijskoj dravi Politiki liberalizam XIX. st. istie prosvjetiteljske ideje (suverenost naroda, jednakost ljudi, slobodu trita, vladavinu prava), brani prava pojedinca naspram drave i vjeruje u napredak ovjeanstva. Obino je povezan s ekonomskim liberalizmom i nacionalnim pokretima. Ekonomski liberalizam jest uenje Adama Smitha o slobodnom tritu i nemijeanju drave u gospodarstvo. (Mogue je da netko istovremeno bude ekonomski liberal i politiki konzervativac). Graanski (umjereni) liberalizam ideologija bogatog graanstva, zalae se za imovinski i obrazovni cenzus (politika prava treba zasluiti!), ne vodi rauna o socijalnim pitanjima (ako svi imaju jednake mogunosti, siromani slojevi sami su odgovorni za svoj poloaj). Radikalni liberalizam zalae se za ope pravo glasa, republikansko ureenje i socijalne reforme Primjer: tajna drutva karbonara (Italija, njemake zemlje, Francuska, panjolska) SOCIJALIZAM-UTOPIZAM razliita uenja koja zamiljaju stvaranje drutva jednakosti i opeg blagostanja, usko je vezan uz radikalni liberalizam, a njegove su pristae preteno mladi intelektualci, uglavnom su pisali kako savreno drutvo treba izgledati, no ne i kako ga stvoriti, kasnije e utjecati na radniki pokret i Marxovo uenje o proleterskoj revoluciji NACIONALIZAM ideologija nacionalnih pokreta, nacionalni pokreti tee stvaranju nacionalnih drava, a njihov nositelj je graanstvo, nacija se shvaa kao politika zajednica cijelog jednog naroda, u zapadnoj Europi nacionalne su drave ve formirane, pa se takvi pokreti pojavljuju u srednjoj i istonoj Europi. Preduvjeti nacionalizma: ideja drutvenog ugovora, kulturne (vjera, jezik, tradicija), gospodarske i povijesne znaajke naroda na nekom prostoru Do kraja XVIII. st. umjesto nacije postoji pojam politikog naroda (povlateni stalei). U XIX. st. pokret romantizma pobudio je zanimanje za puku kulturu i uveo pojam duh naroda (Johan Herder). Etape nacionalnog pokreta:

59

Kulturni preporod intelektualci prouavaju narodnu batinu, povijest, standardiziraju jezik i ire ideju nacionalnog preporoda (XVIII-prva pol. XIX. st.) 2. Politiki zahtjevi graanstvo formulira nacionalni program: stvaranje nacionalne drave, ujedinjenjem ili odcjepljenjem odnosno autonomijom (oko sredine XIX. st.) 3. Masovni nacionalizam nositelj nacionalnih zahtjeva postaju seljaki ili radniki slojevi (kraj XIX. i XX. st.) Nacionalni zahtjevi prve polovice XIX. stoljea: ujedinjenje njemako i talijansko pitanje oslobaanje od strane vlasti poljsko i irsko pitanje, narodi Osmanskog Carstva autonomija trae ju narodi Habsburke monarhije

1.

REVOLUCIJE 1848-49 PROLJEE NARODA 1848. od Atlantika do Karpata izbija niz revolucija sa graansko-liberalnim, socijalnim i nacionalnim zahtjevima (esto su isprepleteni) FRANCUSKA Veljaka i lipanjska revolucija, prva je ostvarila graansko-liberalne ciljeve, u drugoj su postavljeni socijalni zahtjevi, zbivanja u Francuskoj bila su poticaj drugim zemljama ustavna monarhija s izbornim cenzusom (0,5 % stanovnika ima pravo glasa) oporba spram monarhije: republikanci (radikalni liberali) i socijalisti od 1846. zemlju potresa gospodarska kriza socijalni problemi Pariza: nezaposlenost, nedostatak stanova, niske nadnice veljaa 1848. vlada je zabranila odravanje banketa u Parizu, sukob vojske i demonstranata prerastao je u ustanak parike sirotinje Luj Filip odrekao se prijestolja, Privremena vlada sastavljena od radikalnih liberala proglaava 2. Francusku Republiku uvedeno je ope pravo glasa, a u ime prava na rad poduzet je program javnih radova travanj 1848. na izborima za Konstituantu pobjeuju monarhisti (osvajaju 25 %, zahvaljujui glasovima seljaka koji nisu zadovoljni novim porezima) Parlament ukida javne radove i daje uhititi voe radikala, Republika je ipak opstala lipanj 1848. nova radnika pobuna u Parizu uguena u krvi prosinac 1848. na predsjednikim izborima pobjeuje Louis Napoleon Bonaparte (carev neak) odgovara konzervativcima, ali i niim slojevima kojima daje obeanja 1851. Bonaparte rasputa parlament i uvodi osobnu diktaturu 1852. proglaava se za cara Napoleona III, 2. Carstvo potvreno je plebiscitom sustav vladavine slian je 1. Carstvu: autoritarna drava igra ulogu posrednika u napetostima izmeu ekonomskih klasa, mjeavina liberalnih i konzervativnih mjera TALIJANSKE ZEMLJE Pijemont-Sardinija, Austrijsko Carstvo (Lombardija i Venecija), Parma, Modena, Toskana, Papinska Drava, Kraljevstvo Dviju Sicilija Risorgimento (Preporod): kulturni pokret obrazovane elite, nakon kratkotrajnog ujedinjenja pod Napoleonom Risorgimento postavlja i politiki cilj ujedinjenja glavna prepreka ujedinjenju Habsburgovci pokret Mlada Italija (Giuseppe Mazzini), 1834. Mlada Europa sijeanj 1848. nemiri u Sicilskom Kraljevstvu potaknuti gospodarskom krizom sijeanj-oujak 1848. vladari Sicilije, Pijemonta i Toskane te papa donose ustave oujak talijanski ustanak u austrijskom Milanu i Veneciji ljeto 1848. kralj Pijemonta Karlo Albert napada Austriju, poraen od marala Radetzkoga veljaa 1849. revolucija u Rimu Republika Giuseppe Garibaldi do proljea 1849. francuske snage porazile su revolucionare u Papinskoj Dravi, a Austrija je obnovila vlast u Lombardiji i Veneciji ujedinjenju Italije nije bio sklon nijedan talijanski vladar, osim Karla Alberta, pogotovo strane sile, sam pokret bio je nejedinstven tekovine revolucije bili su ustavni poredci u talijanskim dravama i ukidanje kmetstva

NJEMAKE ZEMLJE Sveto Rimsko Carstvo i kasniji Njemaki Savez samo su u teoriji drave svijest o zajednikoj njemakoj kulturi i jeziku iri se meu graanstvom zahvaljujui romantizmu, lane nade o ujedinjenju dao im je Napoleon nema jedinstvenog stava oko ureenja ujedinjene Njemake Velika Njemaka: obuhvaala bi sve njemake zemlje ukljuujui i Austriju, na elu bi bili Habsburgovci Mala Njemaka: Austrija bi bila iskljuena iz ujedinjenja koje bi trebala provesti pruska dinastija Hohenzolern proljee 1848. nemiri uzrokovani gospodarskom krizom ire se svim njemakim zemljama

60

zahtjevi: socijalni ukidanje ostataka feudalizma, liberalni uvoenje ustava, nacionalni ujedinjenje Pruska: oujak 1848. revolucija u Berlinu - kralj Fridrik Vilim IV. pristaje na sazivanje parlamenta i donoenje ustava, jesen kralj rasputa parlament, 1849. pruski ustav kralj i dalje ima velike ovlasti Frankfurt na Majni zasjedanje Svenjemakog parlamenta, donesen je ustav: Njemako e Carstvo biti federacija drava sa zajednikim vladarom, vladom i parlamentom, malonjemako rjeenje pruski kralj odbio je carsku krunu, a Svenjemaki parlament je rasputen tekovine revolucije: ukidanje kmetstva i ustavi pojedinih njemakih drava HABSBURKA MONARHIJA apsolutistika monarhija, car Ferdinand je slabouman, pa stvarna vlast pripada kancelaru Metternichu povod revolucijama bili su lo urod i zbivanja u Francuskoj pojavilo se vie meusobno suprotstavljenih struja, zajedniki su im socijalni zahtjevi (ukidanje kmetstva) i liberalni zahtjevi (ustav i graanska jednakost) sredita revolucija u proljee 1848: Be, Prag, Peta Nijemci: umjereni liberali i njemaki nacionalisti (trae pripajanje Velikoj Njemakoj) Maari: nacionalni pokret u poetku trai liberalne reforme i autonomiju, naposljetku potpunu samostalnost i Veliku Maarsku esi: umjerena struja austroslavizam (opstanak Habsburke Monarhije koja e dati autonomiju esima i ostalim slavenskim narodima), radikalna struja panslavizam (ujedinjenje svih Slavena pod pokroviteljstvom Rusije) Hrvatskom je upravljao ban Josip Jelai koji je istovremeno bio odan dinastiji i podravao liberalne, socijalne i nacionalne zahtjeve Hrvata (austroslavizam) meunacionalni sukobi: esi-Nijemci, Talijani-Nijemci, Poljaci-Ukrajinci, Maari protiv Hrvata, Srba, Slovaka i Rumunja dvor je u poetku pristajao na ustupke, ukinuto je kmetstvo i obean ustav od ljeta 1848. carska vojska preuzima nadzor nad sreditima revolucije, pobjede u Italiji, srpanj - Prag, u listopadu Be, ostao je jo problem Ugarske proljee-ljeto 1849. guenje maarske revolucije uz pomo ruske intervencije od prosinca 1848. na vlasti je car Franjo Josip, izrazito konzervativan vladar, ustav koji je oktroirao 1849. ubrzo e biti ukinut, a apsolutizam obnovljen jedino dostignue bilo je ukidanje kmetstva ISTONO PITANJE

ISTONO PITANJE pitanje opstanka i ustroja Osmanskoga Carstva OSMANSKO CARSTVO bolesnik na Bosporu, od XVIII. st. slabi, teokratska i vienacionalna drava, problem ravnopravnosti muslimana i krana, europske sile imale su interese na tom podruju, pa su se mijeale u unutarnja pitanja O. C, u prvom redu Rusija (planovi izravnog irenja), Austrija (takoer irenje i suparnitvo s Rusijom), Francuska (interesi na Bliskom Istoku), Britanija (interesi na Sredozemlju) nacionalni pokreti vie su uvjetovani slabou Osmanskoga Carstva, nego drutvenom zrelou pokorenih naroda, narodne preporode obino zapoinju sunarodnjaci izvan Osmanskog Carstva (Rumunji i Srbi u Ugarskoj, Grci u Rusiji) REFORME sultani pokuavaju stabilizirati dravu razliitim reformama Selim III. (1789-1807) pokuaji reorganizacije vojske i uprave doveli su do otpora plemstva i janjiara, ali i ustanka u Srbiji Mahmud II (1808-1839) provodi uspjene reforme, ali pristaje i na ustupke pojedinim narodima i stranim silama, ukida janjiarski red i timarsko-spahijski sustav Abdul Medid I. reforme tanzimata (spasonosne reforme) 1839. Hatierif od Glhane: pravna sigurnost, sigurnost privatnog vlasnitva, jednakost svih vjeroispovijesti, opa porezna i vojna obveza unato liberalnim reformama, Carstvo je i dalje apsolutna teokratska monarhija NACIONALNI POKRETI I USTANCI Srbija u Beogradskom paaluku izbijaju dva ustanka raje, 1804 (Karaore) i 1815. 1830. nastanak autonomne Kneevine Srbije na elu s dinastijom Obrenovi Ilija Garaanin, Naertanije (Nacrt) program ekspanzije Srbije na sve junoslavenske zemlje Grka 1821-29. grki ustanak na Peloponezu i otocima, potporu su mu dale Velika Britanija i Francuska 1830. neovisna Kraljevina Grka na elu s bavarskom dinastijom Wittelsbach Moldavija i Vlaka autonomne rumunjske kneevine, nacionalni pokret zahtijeva ujedinjenje dviju kneevina i potpunu samostalnost (to e se ostvariti tek 1860) Bosna i Hercegovina bonjaki begovi pruaju otpor reformama, pojavljuju se zahtjevi za autonomijom Bosne, 1831-32. ustanak Husein-bega Gradaevia, uguen KRIMSKI RAT (1853-56) Rusija napada Osmansko Carstvo (povod: poloaj pravoslavnih podanika i nadzor nad svetitima u Jeruzalemu), ruska okupacija Moldavije i Vlake, Francuska, Velika Britanija, kasnije i Pijemont, staju na stranu Turaka i iskrcavaju vojsku na poluotoku Krimu, Rusija je poraena i mora odustati od nadzora nad rumunjskim kneevinama i Crnim Morem

HRVATSKA U PREDPREPORODNO DOBA

61

Stanje u hrvatskim zemljama na poetku XIX. stoljea: problem razjedinjenosti: Banska Hrvatska, Vojna krajina, Dalmacija, Austrijsko Primorje (Trst, Istra, Kvarner) jezino pitanje: ne postoji standardizirani hrvatski jezik (pie sa na najmanje pet inaica), u Banskoj Hrvatskoj jezik uprave i kolstva jest latinski, u Dalmaciji i Istri talijanski, u Vojnoj krajini njemaki, Dvor nastoji germanizirati cijelu Monarhiju, a Ugarski sabor nametnuti maarski jezik i u Hrvatskoj pitanje nacionalne kulture: pripadnici plemstva i graanstva stjeu visoku naobrazbu u Beu i Peti i potpadaju pod utjecaj strane kulture, seljatvo je uglavnom nepismeno i osjea pripadnost samo uem zaviaju, dakle, to je hrvatska kultura? Pretee narodnog preporoda do 1835. g, otkada moemo govoriti o pravom preporodnom pokretu, pojavilo se vie pojedinaca koji su se zanimali za hrvatsku povijest, oivljavanje hrvatske kulture, standardizaciju jezika i postavljali politike zahtjeve za ujedinjavanjem hrv. zemalja i otporom spram maarizacije, njihovoj djelatnosti pogodovalo je postupno jaanje graanstva te utjecaji Francuske revolucije, Napoleonove uprave, nacionalnih pokreta drugih naroda, ali i slubene politike Bea i Pete (pokuaji germanizacije i maarizacije) Maksimilijan Vrhovac (1752-1827), zagrebaki biskup, svjetonazor pod utjecajem prosvijeenog apsolutizma, jo od 1790. zalae se uvoenje ilirskog jezika kao slubenog u Hrvatskoj, prvi se zalae za sjedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom (1797), zanima se za projekte prometnog povezivanja sjeverne Hrvatske s morem (regulacija Kupe, Lujzijana), kupio tiskaru u Zagrebu u kojoj je 1796. objavljena prva ekonomska rasprava na hrvatskom (Temelji itne trgovine J. ipua), biskupsku knjinicu otvorio za javnost, 1813. izdao poslanicu sveenicima da skupljaju narodne izraze, poslovice i pjesme, darovao gradu park Maksimir Hrvatski sabor 1825: dogovoreno je da e zastupnici koji idu u Ugarski sabor zahtijevati ujedinjenje Varadinskog generalata (koji odvaja teritorij ue Hrvatske i Slavonije) i Dalmacije s Banskom Hrvatskom i izjednaavanje poreza u Hrvatskoj i Slavoniji Ugarski sabor 1825-27: ugarski zastupnici podrali su zahtjeve za integracijom Hrvatske, ali su traili da maarski postane jezik kolstva i uprave u Hrvatskoj (hrvatski zastupnici se i dalje zalau za ostanak latinskog) Hrvatski sabor 1827: potvrene su odluke Ugarskog sabora, o ujedinjenju je morao odluiti car, maarski jezik uveden je kao obvezan predmet u hrvatskim gimnazijama, izabrano je povjerenstvo koje e skupiti dokumente o hrvatskom dravnom pravu 1830. Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, prijedlog pravopisne reforme po uzoru na eki pravopis, objavljena na njemakom i hrvatskom (kajkavskom) Josip Kuevi, O municipalnim pravima i statutima kraljevina Dalm. Hrv. i Slav, pregled povijesnog razvoja Hrvatske i njezinog dravnog prava 1832. Gaj je u Zagrebu okupio intelektualni krug iliraca koji piu na ilirskom jeziku (pojam Iliri odnosio se, u najuem smislu, na sve Hrvate, a u najirem, na sve june Slavene, dok se pojam Horvati tada odnosio samo na kajkavce)

Janko Drakovi, Disertacija, prvi hrvatski politiki program napisan na tokavskom narjeju (iako je Drakovi bio kajkavac) kao uputa zastupnicima u Pounu, zahtjev za stvaranjem Ilirikoga kraljevstva koje bi obuhvatilo Bansku Hrvatsku, Dalmaciju i Vojnu krajinu, ali i slovenske krajeve te osmansku Bosnu, visok stupanj autonomije za Iliriju, reforme, slubeni ilirski jezik bila bi tokavtiHRVATSKI NARODNI PREPOROD (1835-1848)

Preporodno doba: oblikovanje hrvatske nacionalne ideje (pod ilirskim nazivom), procvat kulture na hrvatskom jeziku, nastanak hrvatskih kulturnih ustanova Ilirski pokret teio je, u teoriji, stvoriti zajedniki jezini standard i politiki okvir za sve junoslavenske narode, pojavio se meu intelektualcima Banske Hrvatske, a prihvatili su ga Hrvati te dio Slovenaca i Srba u Hrvatskoj. 1835. g. obino se uzima kao poetak narodnog preporoda, Lj. Gaj poeo je u Zagrebu objavljivati Novine horvatzke s knjievnim prilogom Danica horvatzka, slavonzska i dalmatinzka 1836. hrvatski naziv u novinama zamijenjen je ilirskim, a njihov jezik nije vie kajkavski nego tokavski

- Vjekoslav Babuki propisao novi jezini standard (Osnova slovnice slavjanske narjeja ilirskoga) 1838. prve narodne itaonice u Varadinu, Karlovcu i Zagrebu 1841. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko drutvo 1842. Matica ilirska (drutvo za izdavanje svakojakih korisnih knjiga u ilirskom jeziku, dananja Matica hrvatska) 1843. car je, pod utjecajem maarskog plemstva, zabranio uporabu ilirskog imena u Hrvatskoj (u nazivima ustanova i novina zamjenjuje se izrazima hrvatski ili narodni, od 1845. ilirsko ime smjet e se rabiti, ali samo u kulturi, ali e ga hrvatsko ime postupno istisnuti) - Ivan Kukuljevi Sakcinski, bivi asnik, pravnik i autor prve hrvatske drame Juran i Sofija, odrao je prvi puta u povijesti u Hrvatskom saboru govor na hrvatskom jeziku o potrebi da hrvatski jezik zamijeni latinski kao slubeni 1844. Ante Kuzmani pokree asopis Zora dalmatinska u Zadru ilirski pokret iri se na Dalmaciju Pojava politikih stranaka: od 1836. hrvatska javnost se polarizirala oko nacionalno-kulturnih pitanja, oko 1840. obje struje dobit e vlastite politike stranke Ilirska stranka (od 1843. Narodna stranka) stranka preporodnog pokreta, zalae se za integraciju hrvatskih, ali i ostalih junoslavenskih, zemalja u Monarhiji, ima pristaa meu svim drutvenim slojevima koji sudjeluju u politikom ivotu (graanstvo, plemstvo, sveenstvo), istie naelo legitimizma i izbjegava radikalizam, geslo: Konstitucija ugarska, kraljevina hrvatska i narodnost ilirska Horvatsko-vugerska stranka (tzv. maaroni) zastupa vrsto povezivanje Hrvatske i Ugarske, protivi se ilirskim idejama, za uvoenje maarskog kao slubenog, hrvatski jezik = kajkavski, ima pristae meu niim plemstvom, najvie u Turopolju i Virovitikoj upaniji

62

povijesna ironija: maaroni su reakcionari koji su prirodnog saveznika nali u maarskim liberalima, dok liberalni narodnjaci trae oslonac u konzervativnim krugovima u Beu i Peti Srpanj 1845. krvoprolie na Markovu trgu u Zagrebu (srpanjske rtve), povodom izbora za skuptinu Zagrebake upanije izbili su oruani sukobi izmeu narodnjaka i maarona, umijeala se vojska, 13 mrtvih i vie desetaka ranjenih, ban Franjo Haller dao ostavku, banski namjesnik biskup Juraj Haulik Listopad 1847. posljednje zasjedanje Hrvatskog sabora kao stalekog sabora, jednoglasno je odlueno da e slubeni jezik u Hrvatskoj i Slavoniji postati hrvatski

HRVATSKA U DOBA REVOLUCIJE 1848-49. Zbivanja u Hrvatskoj 1848-49. god. nisu predstavljala pravu revoluciju, ali su zapoela kao odjek revolucija u Beu i Peti, pa su i tu postavljeni socijalni, liberalni i nacionalni zahtjevi za promjenama postojeeg sustava. 25. III. 1848. odrana velika narodna skuptina u Zagrebu, gdje su narodnjaci i predstavnici graanstva iznijeli program Zahtijevanja naroda, trai se: ujedinjenje hrvatskih zemalja narodna nezavisnost uspostava Sabora kao zastupnikog tijela (umjesto stalekog) i vlade odgovorne Saboru graanska jednakost i sloboda izraavanja, okupljanja i vjeroispovijesti ukidanje kmetstva postavljanje Josipa Jelaia za bana Josip Jelai (1801-59), pukovnik u Glini i pristaa Narodne stranke, budui da je Be imao povjerenja u njega, postavljen je za bana, promaknut u generala i zapovjednika Vojne Krajine, kasnije i za namjesnika Rijeke i Dalmacije (neformalno ujedinjenje Hrvatske), sve vrijeme bio je odan dinastiji, ali je proveo zahtjeve narodnjaka oekujui da e dvor to trajno potvrditi - travanj 1848. Jelai prekida dravnopravne veze s Ugarskom i postavlja Bansko vijee (vladu) koje je odgovorno izravno njemu (Jelaieva vlada e samostalno upravljati Hrvatskom do rujna 1849) ukidanje kmetstva: banov proglas potvrdit e Sabor dva mjeseca kasnije, kmetovi postaju vlasnici svojih selita, odtetu vlastelinima isplatit e drava, tj. neizravno kmetovi koji su trebali otplaivati dug dravi (ostatci feudalnih odnosa u praksi su se zadrali jo tridesetak godina) Lipanj-srpanj 1848. zasjedanje prvog zastupnikog Sabora (pravo glasa odreeno je izbornim cenzusom), znatan dio zastupnika je iz redova graanstva, a ban je kao viriliste postavio i pravoslavno sveenstvo (Jelaia je kao bana, umjesto odsutnog Haulika, posvetio patrijarh Josif Rajai) Sabor potvruje sve Jelaieve proglase postavlja zahtjev za preureenjem Monarhije kao federativne zajednice i ujedinjenje Hrvatske s novoproglaenim tvorevinama Ujedinjenom Slovenijom i Vojvodinom Srpskom rujan 1848 kolovoz 1849. Hrvatsko-maarski rat Maari imaju pretenzije prema Hrvatskoj, pregovori propadaju i Sabor zapoinje organizirati obranu od mogueg maarskog napada maaroni odcjepljuju Virovitiku upaniju od Hrvatske i izravno je podinjavaju ugarskoj vladi Jelai kao carski general dobiva zapovijed za uporabu sile protiv pobunjenih Maara 11. IX. Jelaieve trupe prelaze Dravu i pripajaju Meimurje Hrvatskoj 29. IX. bitka kod Pkozda bez pobjednika, hrvatske snage odlaze prema austrijskoj granici, gdje oekuju pojaanje Jelai postaje vrhovni zapovjednik carskih snaga u Ugarskoj listopad Jelai pomae u guenju revolucije u Beu sijeanj 1849. Jelai i knez Windischgrtz zauzimaju Budim i Petu kolovoz 1849. ruske snage nanose Maarima konaan poraz Oktroirani (nametnuti) ustav proglasio ga je novi car Franjo Josip u oujku 1849, Austrijsko Carstvo je centralistika drava, osigurana je njemaka prevlast, predvien je zajedniki parlament (Carevinsko vijee), spominje se pravo njegovanja narodnosti, Hrvatska je definirana kao pokrajina neovisna o Ugarskoj i izravno podreena Beu unato protivljenju narodnjaka, Jelai je u rujnu 1849. proglasio da Oktroirani ustav vai u Hrvatskoj Zakljuak: nakon sloma revolucija, svi nacionalni i liberalni pokreti su poraeni, a u odnosu na stanje otprije 1848. Monarhija je jo vie centralizirana, god. 1851. ukinut je i ustav, jedino dostignue za Hrvatsku bilo je ukidanje kmetstva i kulturne tekovine preporoda HRVATSKA U DOBA NEOAPSOLUTIZMA (1850-60.) Neoapsolutizam (obnovljeni apslolutizam) uveden carskim patentom 31. XII. 1851. car Franjo Josip odluuje se ukinuti Oktroirani ustav i vratiti se na politiku centralizacije, germanizacije i autokratskog upravljanja, ipak, provest e nune modernizacijske reforme, ali odozgo reim se jo zove i Bachovim po Alexanderu Bachu, bivem liberalu i njemakom nacionalistu, koji je postao ministrom unutarnjih poslova, tj. policije vaan oslonac reima jest veliki inovniki aparat i policija, Bachovi husari, u drutvenom smislu, oslonac reima trebalo je biti inovniko graanstvo njemake narodnosti Banska Hrvatska postoji kao administrativna cjelina, uz neke teritorijalne preinake (Rijeka i Meimurje u sklopu Hrvatske, ali Istoni Srijem stavljen u nadlenost Vojvodine Srpske), nema upanija nego je podijeljena na pet okruja, nema veze s Ugarskom jer je izravno podreena Beu slubeni jezik u uredima i kolstvu jest njemaki

63

drutveni i kulturni ivot je sputan policijskim mjerama i cenzurom Josip Jelai i dalje je ban, meutim, samo provodi naredbe kao carski guverner i nema samostalnost odluivanja u vanijim stvarima, umro je 1859. i naslijedio ga je nadbiskup Haulik kao banski namjesnik 1852. Zagrebaka biskupija uzdignuta je na status nadbiskupije, ime prestaje izravna crkvena povezanost s Ugarskom prvi nadbiskup Juraj Haulik sva politika kretanja u Hrvatskoj usmjerena su na podruje kulture vlada interes za daljnji razvoj jezika (Bogoslav ulek), znanstveno prouavanje povijesti (I. K. Sakcinski i drugi) i promicanje gospodarstva (mjesenik Gospodarski List) poetak hrvatsko-srpskog spora: polemika Ante Starevia protiv jezino-nacionalne teorije Vuka Karadia, prema Vuku, svi tokavci su Srbi (bez obzira na vjeru), Starevi tvrdi suprotno: svi Juni Slaveni (osim Bugara) jesu Hrvati (bez obzira na vjeru), pojava novih ideologija: pravatvo, velikosrpstvo, jugoslavizam uz Starevia, budui suosniva pravake ideologije je i Eugen Kvaternik, koji je otiao u politiku emigraciju i traio potporu za hrvatsko pitanje u Francuskoj i Rusiji modernizacijska strana neoapsolutizma: Austrijski graanski zakonik, uklanjanje ostataka feudalnog sustava (odtete zemljoposjednicima i otkupi selita) slom neoapsolutizma: poraz u ratu od Pijemonta i Francuske ljeti 1859. pokazao je da je austrijska vojna mo slaba, nakon toga, dolazi do financijskog sloma Austrijske Carevine, apsolutizam se morao ukinuti jer je bio preskup i drava se nuno morala reformirati, novi kancelar Agenor Goluchowski dobiva zadau uspostaviti ustavno stanje, u oujku 1860. sazvano je Pojaano carevinsko vijee TEHNIKI I ZNANSTVENI NAPREDAK U XIX. ST.

Doba pare tijekom XIX. stoljea parni stroj nalazi primjenu u svim granama proizvodnje, pojavljuju se nova prometna sredstva. Industrijska proizvodnja i kapitalistiki odnosi pospjeuju otkria u svim podrujima znanosti, konkurencija na tritu potie inventivnost, pa se znanost komercijalizira. Revolucija prometa: 1814. George Stephenson: parna lokomotiva 1825. prva javna pruga u Engleskoj (Stockton-Darlington) - tridesetih godina eljezniku mreu poinju izgraivati SAD, Francuska i njemake drave 1807. Robert Fulton: parobrod 1840. prvi parobrod preplovio Atlantik 1859-69. prokopan Sueski kanal 1862-64. Siemens-Martinova pe za proizvodnju elika elik je omoguio usavravanje strojeva, graevinarstva i brodogradnje Od druge polovice XIX. st. ve moemo govoriti o drugoj industrijskoj revoluciji jer se pojavljuju novi izvori energije elektrina struja i fosilna goriva Primjena naftnih derivata: stroj s unutarnjim sagorijevanjem (Rudolf Diesel), rasvjeta, kemijska industrija. (Ipak, ugljen e ostati glavni energent sve do XX. st) Primjena elektrine energije: Michael Faraday otkrio indukciju i konstruirao prvi elektromotor, Werner von Siemens (brat Wilhelma Siemensa koji je izumio pe) otkrio dinamo (pretvaranje mehanike u elektrinu energiju), telegraf (1849) i elektrinu lokomotivu (1879), Thomas A. Edison konstruirao arulju (1879) i prvu javnu elektranu (N.Y, 1882), osamdesetih godina Nikola Tesla istrauje izmjeninu struju Izum telegrafa ve je pedesetih godina izazvao pravu revoluciju komunikacije, gradi se telegrafska mrea i vijesti putuju nezamislivom brzinom. Revolucija u medicini: Louis Pasteur utemeljio bakteriologiju, otkrio postupak pasterizacije i postupak proizvodnje cjepiva (nakon to je otkrio uzronika bjesnoe) Teorija evolucije: Charles Darwin, izloio ju je u djelu Podrijetlo vrsta (1859), svaka bioloka vrsta nastaje postupnom preobrazbom uslijed prirodne selekcije (opstaju najbolje prilagoeni), ta teorija nije samo provela revoluciju u biologiji nego je, zajedno s geologijom, uzdrmala i kransku sliku svijeta (u anglosaksonskom svijetu se ak dotada ozbiljno uzimao podatak biskupa Usshera da je Bog stvorio svijet 4004. godine prije Krista) Preokret u shvaanju ovjekove uloge u svijetu tri mislioca XIX. st: Charles Darwin: ovjek je nastao evolucijom od majmunolikih predaka tijekom stotina tisua godina Karl Marx: ovjekove ideje i nain ponaanja uvjetuju gospodarski odnosi Sigmund Freud: ovjekov duevni ivot jest najveim dijelom nesvjestan proces Njihove teorije pokazuju da je ovjek igraka slijepih sila prirode (i drutva) te potkopavaju tradicionalne ideje o jedinstvenoj ulozi koju je ovjeku namijenio Bog i slobodnoj volji. S druge strane, ovjek sada ima zadau uz pomo znanosti ovladati prirodnim silama i okrenuti ih u svoju korist. Znanstvena paradigma zamjenjuje religijsku na svim poljima. KAPITALIZAM I RADNIKI POKRET Kapitalizam drutveno-ekonomsko ureenje koje se zasniva na slobodnom poduzetnitvu, privatnom vlasnitvu i trinoj konkurenciji rada i kapitala. Kapitalistike vrijednosti: racionalno gospodarenje, maksimalna dobit, konkurencija Rani kapitalizam nastaje u zapadnoj Europi pred kraj srednjega vijeka, kapitalistike odnose promie, ali ujedno i sputava apsolutistika monarhija (merkantilizam)

64

Klasini liberalni kapitalizam od kraja XVIII. st. do 70-ih godina XIX. st, proizlazi iz doktrine Adama Smitha, drave se ne mijeaju u trine odnose, koje regulira jedino konkurencija, to e doba prestati s razvojem nove strukture vlasnitva Monopolistiki kapitalizam (imperijalizam) od 70-ih godina do I. svjetskog rata, kapital se koncentrira, nastaju monopolistiki savezi poduzea (koncerni, karteli, trustovi), nacionalne i multinacionalne korporacije, europske drave pojaavaju kolonijalnu utrku kako bi proirile vlastita trita i dole do izvora sirovina i jeftine radne snage Nove drutvene klase: kapitalisti (poduzetnici, vlasnici sredstava za proizvodnju) i proletarijat (radnici) Klasna borba sukob rada i kapitala, kapitalisti poveavaju svoju gospodarsku i politiku mo te diktiraju uvjete na tritu, meutim, radnici s vremenom postaju svjesni da ne ovise samo oni o kapitalu nego i kapital o njima, pa poinju zahtijevati bolje radne uvjete. Radniki pokret: 1. do sredine XIX. st. ne postoji prava ideologija radnikog pokreta, tu su samo uenja socijalista-utopista, radniki otpor je esto stihijski, npr. ludizam, u Engleskoj se pojavljuje artizam, na kontinentu jo nema pravog radnikog organiziranja, radniko pitanje postavlja se tek u revolucijama 1848. g, no ono je jo u drugom planu. 2. sredinom XIX. st. pojavljuje se sindikalni pokret koji je najjai u Engleskoj (1868. Trade Union Congress), razliitim sredstvima pritiska (npr. trajkovi) zahtijevaju se bolji radni uvjeti u izravnim pregovorima s poslodavcima 3. u drugoj polovici XIX. st. javlja se ideologija marksizma, a potom i socijalistike stranke i meunarodni radniki pokret. Marksizam: socijalna filozofija koju su uobliili Karl Marx (1818-83) i njegov suradnik Friedrich Engels u djelima Komunistiki manifest i Kapital (3 sveska) ekonomski uvjeti oblikuju ljudsku svijest i ponaanje povijesni procesi zbivaju se po objektivnim zakonima glavni pokreta povijesti jest klasna borba povijest se razvija u odreenom pravcu, a njezin konani cilj je besklasno drutvo (rodovsko drutvo robovlasnitvo feudalizam kapitalizam komunizam) spoznajom povijesnih zakona mogue je ubrzati proces proleterska revolucija je neminovna, nakon nje e uslijediti diktatura proletarijata, zatim socijalistiko drutvo (prijelazni oblik) i napokon, komunistiko drutvo to uenje potkrijepljeno je obiljem dokaznog materijala iz ekonomije, povijesti i filozofije 1864. Komunistika internacionala (Prva) 1889. Druga internacionala za razliku od Prve, ne okuplja pojedince nego socijalistike stranke Radniki pokret nije bio jedinstven, osim ortodoksnih marksista, postoje anarhisti, revizionisti, reformisti, kranski socijalisti itd. Revizionizam marskistiki pravac Eduarda Bernsteina iz kojega e se razviti socijaldemokracija, tu se odustaje od revolucionarne borbe i besklasnog drutva, cilj je reformiranje kapitalizma, a sredstvo politika borba. U zemljama gdje su socijalistike stranke mogle legalno djelovati, kao u Francuskoj i Njemakoj, prevladale su revizionistike i reformistike struje, dok su tamo gdje to nije bilo mogue prevladale radikalne i ortodoksne struje (npr. boljevici u Rusiji). Stav Katolike crkve: u poetku je izrazito konzervativan (titi poredak nakon Bekoga kongresa, suprotstavlja se ne samo radnikom pokretu ve i graanskom liberalizmu i nacionalnim pokretima), 1891. zaokret - papa Lav XIII. izdao je encikliku Rerum novarum u kojoj priznaje postojanje radnikog pitanja, pravo radnika na udruivanje i pravednu raspodjelu dobara, ali i nedopustivost revolucionarne povrede privatnog vlasnitva. UJEDINJENJE ITALIJE Stanje nakon 1848: Austrija je i dalje glavna prepreka ujedinjenju, politike snage koje djeluju na ujedinjenju su Kraljevina Pijemont i republikanci Kraljevina Pijemont-Sardinija: ustavna monarhija s osiguranim graanskim slobodama, gospodarski najrazvijenija talijanska drava 1852. premijer Pijemonta postaje liberal Camillo Cavour, prvobitni politiki cilj mu je prikljuiti talijanske pokrajine pod vlau Austrije (Lombardiju i Veneciju) i ostvariti prevlast nad srednjotalijanskim kneevinama (Parma, Modena, Toskana). Za taj cilj mora pridobiti: neku stranu silu koja e mu pomoi protiv Austrije republikance (to je manji problem) Pijemont sudjeluje u Krimskom ratu i tako poboljava odnose s Francuskom 1858. sporazum izmeu Francuske i Pijemonta Napoleon III. obvezao se da e pomoi u ratu protiv Austrije, a zauzvrat trai Nicu i Savoju Pijemont zapoinje pripreme za rat i izaziva Be da prvi objavi rat Lipanj 1859. rat: u bitkama kod Magente i Solferina francusko-pijemontska vojska teko je porazila austrijske snage ( u bitci kod Solferina poginulo je 40,000 vojnika, ratnom uasu svjedoio je Henri Dunant, vicarski lijenik, to ga je potaknulo da 1863. osnuje organizaciju Crvenog kria) Franjo Josip pristaje na mirovne uvjete Napoleona III. i ustupa mu Lombardiju, Francuska ustupa Pijemontu Lombardiju, a zauzvrat dobiva Nicu i Savoju Cavour nije bio zadovoljan takvim ishodom, pa je dao ostavku, meutim, vratio se na premijerski poloaj, kada su u Parmi, Modeni, Toskani i Papinskoj Dravi revolucionari preuzeli vlast Prva faza ujedinjenja: nakon prikljuenja Lombardije, provedeni su plebisciti u srednjotalijanskim kneevinama i Romagni (dio Papinske Drave) i ti krajevi su takoer prikljueni Pijemontu ujedinjena je sjeverna i srednja Italija

65

vanjskopolitika zbivanja ila su na ruku daljnjoj integraciji Italije Druga faza ujedinjenja: Svibanj 1860. Giuseppe Garibaldi na elu 1200 crvenokouljaa iskrcava se na Siciliji i zapoinje ustanak Rujan 1860. Garibaldijeve snage zauzimaju Napulj, kralj Franjo II. Bourbon bjei iz drave, Garibaldi odustaje od proglaenja republike i predaje vlast pijemontskom kralju Viktoru Emanuelu II. Oujak 1861. slubeno je proglaena Kraljevina Italija na elu s dinastijom Savoja Italija trai oslonac u Pruskoj 1866. Austrija je poraena u ratu protiv Pruske, Italija je to iskoristila da zatrai i dobije Veneciju 1870. nakon sloma Francuskog Carstva u ratu s Pruskom, talijanske snage zauzele su grad Rim (papa je dotada bio pod zatitom Napoleona III) 1871. Rim postaje glavni grad Italije, umjesto Torina, spor izmeu pape i talijanske drave rijeit e se tek 1929. nastankom drave Vatikan Iredenta pokret koji je, nakon ujedinjenja, teio ekspanziji na sve krajeve u kojima ive Talijani, pa i vie od toga (Tirol, Trst, Rijeka, Istra, Dalmacija UJEDINJENJE NJEMAKE Stanje nakon 1848: iako su njemake zemlje gospodarski i kulturno bile zrele za ujedinjenje, tome je smetao odnos politikih snaga u Europi Prepreke ujedinjenju: suparnitvo Habsburgovaca i Hohenzolerna, tj. Austrije i Pruske tenja ostalih europskih drava da odre rascjepkanost zbog postojee ravnotee snaga Slabljenje Austrije: sve vie gospodarski zaostaje, ostala je izvan Carinske unije njemakih zemalja, pogorava odnose s Rusijom, doivljava poraz od Francuza i Pijemonteza 1859. g. Jaanje Pruske: poboljanje odnosa s Rusijom, gospodarske i vojne reforme 1862. pruski kancelar postaje Otto von Bismarck (eljezni kancelar), odluan i autoritaran politiar konzervativnih nazora podrao je reformu vojske kojom je vojna obveza proirena na cjelokupnu muku populaciju, a vojni rok skraen i uinjen djelotvornijim 1863. u ruskom dijelu Poljske izbio je novi ustanak, sklopljen je prusko-ruski savez, istodobno su se pogorali odnosi Rusije i Francuske 1864. Austrija i Pruska zajedniki su porazile Dansku koja je htjela pripojiti kneevine Schleswig i Holstein (prva je pripala Pruskoj, druga Austriji) izbija spor izmeu Austrije i Pruske oko podjele tih kneevina, Bismarck se osigurao za sluaj rata tajnim sporazumima s Italijom (obeana joj je Venecija) i Francuskom (Pruska joj jami interese u Belgiji ako ostane neutralna) 1866. austro-pruski rat, Austrija poraena u bitci kod Sadove Austrija se morala odrei Venecije u korist Italije i odustati od mijeanja u ujedinjenje Njemake, Pruska je pripojila neke kneevine vlastitom teritoriju 1867. stvoren je Sjevernonjemaki savez izmeu Pruske i kneevina i gradova na sjeveru (izvan njega su ostale preteno katolike zemlje Bavarska, Hessen, Baden i Wrtemberg koje su pod utjecajem Francuske) konanom ujedinjenju jo je smetao samo Napoleon III, Bismarck trai povod da izazove Francusku na rat izbio je spor oko nasljeivanja panjolske krune, ona je ponuena jednom roaku kralja Vilima II, koji je u meuvremenu od nje odustao, Bismarck je dao izmijeniti pomirljivi brzojav kralja Vilima Napoleonu i objaviti ga u novinama, Francuska objavljuje rat 1870. francusko-pruski rat, pruska vojska dobila je odluujuu bitku kod Sedana, Napoleon III. je zarobljen, ime pada Carstvo u Francuskoj, Prusi opsjedaju Pariz 1871. sijeanj-veljaa Francuska pristaje na pruske mirovne uvjete, mora odstupiti Alsace i Lorainneu i platiti odtetu od pet milijardi zlatnih franaka 18. I. 1871. u Versaillesu je proglaeno Njemako Carstvo (Reich) kao federativna drava na elu s carem Vilimom I. Hohenzolernom Razvoj Njemakog Carstva: pet milijardi franaka od odtete Njemaka je iskoristila za ubrzani industrijski razvoj, osobito teke i vojne industrije Njemaka e se sa zakanjenjem ukljuiti i u kolonijalnu utrku, pa e stei neke posjede u Africi i na Pacifiku

zbog brze industrijalizacije jaa radniki pokret, prema kojemu Bismarck nastupa represivno, Bismarck dolazi u sukob s Katolikom crkvom (Kulturkampf), meutim mora popustiti 1890. Bismarck odstupa s vlasti, u sljedeim desetljeima najjaa politika snaga u njemakom parlamentu postat e socijaldemokrati AUSTRO-UGARSKA MONARHIJA

Politiko stanje uoi nagodbe- neoapsolutizam nije uspio osigurati njemaku prevlast u Monarhiji i rijeiti meunacionalne napetosti, strane sile bile su za opstanak Monarhije radi odravanja ravnotee snaga 1859. god. nakon poraza od Pijemonta, pada neoapsolutizam i poinju rasprave o preureenju Monarhije, dogovor nije postignut, pa centralizam opstaje 1866. god. poraz od Pruske ozbiljno je ugrozio Monarhiju, Bismarck, ipak, eli njezin opstanak jer je ona brana velikonjemakoj i velikoruskoj ideji (Velika Njemaka ukinula bi prevlast pruskih junkera u Reichu,

66

Velika Rusija obuhvatila bi sve Slavene), car Franjo Josip svjestan je da je krajnje vrijeme da se Monarhija preuredi Austro-ugarska nagodba 1867- centralizam je bio neodriv, a pretvaranje Monarhije u federaciju otvorilo bi niz problema i ugrozilo poloaj austrijskih Nijemaca, zato se car odluio za nagodbu s Maarima, najjaom nacijom uz Nijemce (Maare zastupa grof Gyula Andrassy) Franjo Josip posebno se okrunio za kralja Ugarske, stvorena je Dvojna Monarhija Austrija i Ugarska dvije su suverene drave koje povezuje zajedniki vladar te zajednika ministarstva vanjskih poslova, vojske i financija dva dijela Monarhije sklapala su carinski i trgovaki savez svakih deset godina, bilo je predvieno da Austrija razvija industriju, a Ugarska poljoprivredu, valuta je bila zajednika (zvala se forinta ili gulden, a nakon 1892. uvedena je kruna, kovanice izdaje svaka drava posebno, a papirni novac zajednika sredinja banka) iako je Austro-Ugarska bila druga po povrini i trea po broju stanovnika meu europskim zemljama, politiki je bila drugorazredna sila, u vanjskoj politici povezala se s Njemakim Carstvom Ugarska - obuhvaa teritorij povijesne Ugarske s Erdeljom (Transilvanija), nemaarski narodi (Slovaci, Hrvati, Srbi, Rumunji itd.) ine gotovo polovicu stanovnitva, ali imaju poloaj nacionalnih manjina, provodi se maarizacija Ugarska ima posebnu vladu i Sabor poloaj Banske Hrvatske reguliran je nagodbom iz 1868. god, kada joj je zajameno pravo na jezik te samostalna uprava i sudstvo, meutim, pojedine ugarske vlade krile su odredbe nagodbe, Dalmacija i Istra ostale su u austrijskom dijelu Monarhije, dok je Rijeka izravno pripojena Ugarskoj Ugarskom vladaju maarski liberali koji znaju da se maarska hegemonija moe odrati jedino u dualistikom sustavu (nakon I. svjetskog rata, drava Maarska dobila je tek 40 % teritorija Ugarske) Austrija - za razliku od centralizirane Ugarske, zadrane su povijesne pokrajine kojima je ostavljena stanovita autonomija (npr. Tirol, tajerska, eka, Moravska, Galicija) iako se provodi politika germanizacije, poloaj nenjemakih naroda daleko je povoljniji od poloaja nemaara u Ugarskoj liberalne njemake vlade donose niz propisa o graanskim pravima dravni parlament zove se Carevinsko Vijee, a tu su i pokrajinski sabori eko pitanje: esi zahtijevaju poseban poloaj poput Ugarske, ali je austro-eka nagodba izostala zbog velikog pritiska njemakih nacionalista, eki politiari proglasili su pasivnu politiku, jaaju panslavistike struje Poljaci u Galiciji imaju bolji poloaj od Poljaka u Rusiji i Njemakoj, pa njihovi politiari prihvaaju dualizam, provodi se polonizacija galicijskih Ukrajinaca slovensko pitanje: nacionalni pokret zahtijeva ravnopravnost jezika i ujedinjavanje pokrajina u kojima ive Slovenci (Kranjska, tajerska, Koruka), narodni skupovi tabori, iz praktinih razloga meu slovenskim politiarima prevladat e ideja junoslavenske suradnje HRVATSKA PRIJE NAGODBE (1860-1868) Obnova ustavnog stanja: dva carska ustavna akta Listopadska diploma (1860), koja saziva pokrajinske sabore i Veljaki patent (1861), koji proglaava Carevinsko vijee zastupnikim tijelom, koje suodluuje o zajednikim poslovima Monarhije Car Franjo Josip nije odustao od ciljeva centralizacije i germanizacije Stanje u Hrvatskoj: predstavnici hrvatskih zemalja u Carevinskom vijeu, Ambroz Vraniczany za Hrvatsku, biskup J. J. Strossmayer za Slavoniju, Francesco Borelli za Dalmaciju, sudjeluju u raspravi o preureenju Monarhije, Strossmayer se zalae za ujedinjenje hrvatskih zemalja i preustroj Monarhije u federaciju nacionalnih jedinica, Borelli trai autonomiju za Dalmaciju i protivi se njezinom spajanju s Banskom Hrvatskom poetak dalmatinskog autonomatva novi ban Josip okevi ima zadatak obnoviti ustavno stanje u Hrvatskoj, sazvao je Bansku konferenciju na kojoj je sastavljena predstavka za cara trai se ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i osnivanje dvorske kancelarije (ministarstva) za Hrvatsku prvi zahtjev propao je, izmeu ostalog, zbog otpora autonomaa, dok je Dvorska kancelarija osnovana 1862. a za kancelara je imenovan Ivan Maurani, u njenoj nadlenosti bili su pravosue, unutarnji poslovi i obrazovanje, time je Hrvatska i dalje neovisna o Ugarskoj (Ugarska i Hrvatska imaju zasebne kancelarije) Banskoj Hrvatskoj je vraen Srijem, ali su Meimurje i Rijeka ponovo oduzeti, obnovljeno je sedam upanija hrvatski je ponovo slubeni jezik Hrvatski sabor 1861. zadaa mu je definirati dravnopravni odnos spram Austrije i Ugarske te izabrati zastupnike za Carevinsko vijee, osim izabranih zastupnika iz Banske Hrvatske smjeli su doi i predstavnici Vojne Krajine te promatrai iz Dalmacije, Sabor je zakljuio da Hrvatska nema s Austrijom zajednikih poslova osim osobe vladara i da nee poslati zastupnike u Carevinsko vijee, te da su zajedniki poslovi s Ugarskom prekinuti 1848. ali da Hrvatska hoe obnoviti uniju s Ugarskom uz uvjet da joj ista prizna autonomne poslove, car je raspustio Sabor nezadovoljan njegovim odlukama i on se nije sazivao iduih pet godina Nakon Veljakog patenta (1861) Franjo Josip je odluio potraiti oslonac u njemakim liberalima jer je s njima dijelio interes centralizacije i germanizacije monarhije, Schmerlingova vlada imala je upravo tu zadau

67

Gospodarstvo i drutvo: 90 % stanovnitva ine seljaci, polako se poveava broj inovnika i uitelja, a time i graanski sloj, poinje gospodarsko propadanje plemstva veleposjednici e pitanje radne snage rjeavati unajmljivanjem nadniara, a seljaci e se suoiti s problemom prezaduenosti, niskim nadnicama i premalim posjedima 1862. prva vea eljeznika pruga: Zidani Most Sisak pojava banaka, od tridesetak njih najjaa je Prva hrvatska tedionica lagani industrijski rast (prehrambena i drvna industrija) 1866. osnovana je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu (danas HAZU), jedan od utemeljitelja je Strossmayer, prvi predsjednik Franjo Raki, trebala je biti akademija svih Junih Slavena u Monarhiji Politike stranke:

1. Narodna Stranka: Strossmayer, Raki, Matija Mrazovi, trae dravnopravno rjeenje u savezu
s Ugarskom uz uvjet priznanja autonomnih poslova Hrvatske, politika ideologija jugoslavizma (razvila se iz ilirizma) uspostava saveza s drugim junoslavenskim narodima u okviru Monarhije, imaju veinu u Saboru 1861. i 1865. god, a najvie pristaa meu graanstvom, list Pozor

2.Unionisti:

Ustavno-narodna stranka, maaroni, politika vreg povezivanja s Ugarskom i suprotstavljanja Austriji, zastupa interese plemstva i konzervativnih krugova, Mirko Bogovi, Levin Rauch, politiku ideologiju pravatva, koja se poziva na hrvatsko dravno pravo (povijesno pravo) i zahtijeva stvaranje samostalne hrvatske drave, koja bi s Ugarskom i Austrijom imala samo zajednikog vladara, pojam Hrvata proiren je na sve June Slavene, Stranka prava postaje oporbena stranka i nastupa u smislu obrane od njemake i maarske prevlasti, listovi Zvekan, Hervatska

3.Stranka Prava: Ante Starevi i Eugen Kvaternik, prvi put nastupaju na Saboru 1861, razvijaju

4.Samostalna

narodna stranka: stranka vreg povezivanja s Austrijom, predvodi je kancelar Ivan Maurani, nastaje 1863. i gubi na izborima 1865.g, ima pristae meu dravnim inovnicima i u Vojnoj Krajini, list Domobran HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA

Priprema nagodbe Nakon Austro-ugarske nagodbe iz 1867. god, Banska Hrvatska i Slavonija (u teoriji s Vojnom Krajinom) preputene su izravnoj nagodbi s Maarima o svojem dravnopravnom poloaju, sazvan je Sabor. Sabor je odluio da se pristupi pregovorima s Austrijom a ne Ugarskom i poziva se na stanje iz 1848. Ban okevi dao je ostavku, Sabor je rasputen, a za banskog namjesnika postavljen je unionist Levin Rauch koji provodi nove izbore za Sabor (sa visokim cenzusom i poveanim brojem virilista). Rauch je osigurao unionistiku veinu u Hrvatskom Saboru i uputio izaslanstvo u Petu. Nagodba je sklopljena 30. sijenja 1868. god. Sadraj Hrvatsko-ugarske nagodbe Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija (kojoj bi u teoriji pripadali i Vojna Krajina i Dalmacija) definirana je kao drava udruena s Ugarskom, ima zajamen teritorij, pravo na vlastiti jezik, Sabor, bana i autonomne poslove. U autonomne poslove spadaju unutarnji poslovi, vjerska pitanja, kolstvo i sudstvo. Zajednike su financije, gospodarstvo, vojska i vanjski poslovi (zapravo vaniji resori). Bana imenuje kralj na prijedlog ugarskog premijera. Sazivat e se Hrvatski Sabor, takoer postoje i zastupnici u zajednikom Ugarsko-hrvatskom saboru u Peti. Financijski dio nagodbe trebao se obnavljati svakih deset godina. Grad Rijeka dodijeljen je na upravu Ugarskoj kao corpus separatum (posebno tijelo), odluka o Rijeci pridodana je tekstu Nagodbe u obliku nalijepljene cedulje (tzv. Rijeka krpica) Reakcije na Nagodbu Uglavnom, negativne meu svim staleima i politikim krugovima. Narodna stranka pobijedila je na izborima 1871. i zahtijevala je reviziju Nagodbe. Ugarska vlada se ipak odluila na neke ustupke. U Rakovici je 1871. god. izbila oruana pobuna na elu s pravaem Eugenom Kvaternikom. Namjera mu je bila podii ustanak u Vojnoj Krajini (gdje je vladao strah od nove maarske uprave koja je trebala nastupiti nakon razvojaenja) i proiriti ga na cijelu Hrvatsku u obliku nacionalne revolucije. Ustanak je bio slabo pripremljen i nije imao iru potporu meu stanovnitvom, pa ga je vojska brzo uguila. Kvaternik ubijen, Stranka prava nala se na udaru policijske istrage. Revizija Nagodbe 1873. Izmijenjen je dio o financijama pa Hrvatska otada ne daje vie paual od 2,200,000 forinti nego 55 % ukupnih prihoda u zajedniku dravnu blagajnu. Bana predlae Sabor, a ugarski premijer prijedlog prosljeuje caru. 1873. slom beke burze izazvao zastoj gospodarstva u cijeloj Monarhiji, u Hrvatskoj je usporena industrijalizacija, meutim, zbog niskih cijena zemljita i namirnica u Hrvatsku se doseljava stanovnitvo iz svih dijelova Austro-Ugarske, ubrzava se rast ukupne populacije i gradova, pa brzo slijedi novi privredni polet DOBA IMPERIJALIZMA (POSLJEDNJA TREINA 19. ST.)

68

FRANCUSKA Drugo Carstvo (1852-70) Napoleon III. ima gotovo apsolutnu vlast, veina stanovnitva ga podrava zbog gospodarskog napretka i rasta standarda, aktivna vanjska politika, od ezdesetih godina jaa liberalna i socijalistika oporba, car je spreman na politike ustupke, 1870. zbog poraza u ratu s Pruskom odrie se vlasti Parika komuna rujan 1870 sijeanj 1871. opsada Pariza, Privremena vlada pristaje na nepovoljne mirovne uvjete, to izaziva veliko nezadovoljstvo graana Pariza, oujak 1871. Nacionalna garda odbija se razoruati i podie pobunu protiv Privremene vlade, proglaena je Parika komuna (nema veze s Marxovim komunizmom nego se radi o gradskoj samoupravi), vlasti Komune planiraju provesti radikalne socijalne reforme u korist radnika i sirotinje, izmeu ostalog, i radniku upravu u poduzeima iji vlasnici su pobjegli, u svibnju 1871. Versajska vlada pristupa krvavom guenju pobune (pomogao im je Bismarck koji je pustio zarobljene francuske vojnike), pobijeno 30,000 komunara, a vie desetaka tisua poslano na robiju u kolonije Trea Republika (1870-1940) republikanski ustav konano je proglaen tek 1875. zbog velikog utjecaja monarhista, brz oporavak od rata s Njemakom, viestranaje (kolonijalna stranka, republikanci, radikali, socijalisti, nacionalistika desnica), nijedna stranka ne moe sama postii parlamentarnu veinu, pa se sklapaju velike koalicije, u posljednjih pet godina 19. st. afera Dreyfus podijelila javnost Francuski kolonijalizam kolonizacija Alira zapoela je jo u prvoj pol. 19. st, sve vlade dosljedno ire francuski imperij (bez obzira na ideologiju), Francuzi osvajaju najvei dio Afrike i jugoistone Azije: Francuska Sjeverna Afrika, Francuska Zapadna Afrika, Francuska Ekvatorijalna Afrika, Madagaskar, Francuska Indokina VELIKA BRITANIJA viktorijansko doba, kraljica Viktorija vlada 64 godine (1837 1901) doba unutarnje stabilnosti, brzog gospodarskog razvoja i kulturnog procvata 60 % europskog kolonijalnog posjeda ini Britanski Imperij Indija, dragulj u kruni, 1858. ukida se Istonoindijska kompanija i Indija postaje krunska kolonija (obuhvaa i dananji Pakistan, Burmu, Banglade i Cejlon) Kanada od 1867. ima status dominiona Egipat od 1882. pod britanskom okupacijom, vaan zbog Sueskog kanala 1899 1902. Burski ratovi Britanci silom pripajaju dravne tvorevine nizozemskih doseljenika (Bura) u Junoj Africi 1867. birako pravo proireno je na 40 % Britanaca irsko pitanje nije rijeeno i dalje se radikalizira (fenijanski pokret)

KOLONIJALIZAM zlatno doba europskog kolonijalizma jest upravo 19. stoljee (poetke tog procesa moemo traiti jo u kriarskim ratovima Uzroci: prenapuenost Zapada, tenja za monopoliziranjem svjetske trgovine, borba za nova trita te izvore sirovina i jeftine radne snage - kolonijalizam se opravdavao kulturnom misijom meu primitivnim narodima uz Veliku Britaniju i Francusku, kolonijalna carstva uspjele su stvoriti panjolska (nakon gubitka Amerike, manji posjedi u Africi), Portugal (Afrika), Nizozemska (Indonezija i Surinam), Belgija (Kongo), Njemaka (Afrika, Pacifik), Italija (Afrika), SAD (Filipini), Japan (Koreja, Tajvan)

RUSIJA Reforme Aleksandra II. (1855-81) poraz u Krimskom ratu naveo je cara na reformiranje ruske drave u smislu modernizacije 1861. ukidanje kmetstva, 1864. lokalna samouprava, 1874. vojna reforma kmetovi su dobili osobnu slobodu, ali je ostalo pitanje seljakog duga feudalcima i kolektivno vlasnitvo seljaka (mir = zadruga) nad zemljom narodnjatvo, radikalni pokret narodnjaka, zahtijeva neizostavnu daljnju agrarnu reformu u korist seljaka, pa i ukidanje carizma Narodna volja teroristika organizacija proizila iz narodnjaka iji je neposredni cilj ubiti cara, u tome su 1881. uspjeli novi car Aleksandar III. (1881-94) pojaava dravnu represiju i ograniava lokalnu samoupravu Ruski imperijalizam ruski Imperij nema prekomorske kolonije nego izravno pripojene zemlje u srednjoj i istonoj Aziji, u doba Aleksandra II. zapoinje rusifizacija tih zemalja (i, uope, nastanak suvremene ruske nacije potaknut odozgo), pravci daljnjeg prodora ruskog imperijalizma jesu Balkan, Kavkaz, Pamir, sjeverna Kina, 187778. rat protiv Osmanskog Carstva (ostvareni ciljevi poniteni su Berlinskim kongresom), 1904-05. rusko-japanski rat (teak poraz ruske flote kod Tsutsime) Revolucija 1905. nakon ratnog poraza izbijaju nemiri i trajkovi, seljakim zahtjevima pridruio se i radniki pokret (posljedica industrijalizacije), krvava nedjelja, pobuna na oklopnjai Potemkin, car Nikola II (18941917) uveo je parlament (Duma) i donio neke liberalne dekrete, revolucionarne skupine nisu se smirile, pa su uvedene crne satnije VELIKA ISTONA KRIZA (1875-78) stanje u Osmanskom Carstvu i dalje je nestabilno, odredbe Hatierifa od Glhane ojaane su dodatnom carskom naredbom (1856), Turci se povlae iz Rumunjske i Srbije 1875. ustanak u Bosni i Hercegovini masovan ustanak seljaka svih vjera, vodstvo ustanka preuzeli su pravoslavni trgovci koji se zalau za pripajanje Bosne Srbiji, no tu je i struja koja trai

69

bosansku autonomiju u okviru Osmanskog Carstva, prijeti izbijanje sukoba veih razmjera zbog interesa Rusije, Austro-Ugarske i Srbije 1876. Srbija i Crna Gora zaratile su se s Osmanskim Carstvom, izbija ustanak u Bugarskoj, a sultan Abdul Hamid II. proglaava ustav 1877. Rusija napada Osmansko Carstvo i pobjeuje 1. III. 1878. mir u San Stefanu: stvorena je Velika Bugarska pod ruskim pokroviteljstvom, Osmansko Carstvo mora priznati kao nezavisne drave Rumunjsku, Srbiju, Crnu Goru i Bugarsku, Bosni dati autonomiju te platiti reparacije ljeto 1878. Berlinski kongres: predstavnici velesila ponitili su mir u San Stefanu i odredili novi mirovni sporazum, ukinuta je Velika Bugarska i stvorene su dvije nove tvorevine Kneevina Bugarska i Istona Rumelija (ujedinit e se tri godine kasnije), priznata je neovisnost Srbiji, Crnoj Gori i Rumunjskoj, Austro-Ugarska je dobila pravo privremeno okupirati Bosnu i Hercegovinu i provesti reforme (Austro-Ugarska e si pripojiti B. i H. 1908.) stanje u Osmanskom Carstvu samo se privremeno smirilo, 1903. izbit e ustanak u Makedoniji (Ilindenski ustanak), 1908. u Istanbulu vlast e preuzeti radikalni pokret mladoturaka, 1912-13. balkanski ratovi Srbija dinastija Obrenovia vratila se na vlast 1858. god. uz pomo Austrije, tei se proiriti na raun Osmanskog Carstva, knez Milan proglasio se kraljem 1881, njegov nasljednik Aleksandar izaziva nezadovoljstvo vojnih krugova, 1903. god, nakon dravnog udara, na vlast dolazi Petar Karaorevi koji se okree od Austro-Ugarske i poinje se oslanjati na Rusiju, Francusku i Veliku Britaniju, ekspanzija e biti ostvarena u doba Balkanskih ratova 1912. i 1913. (Kosovo i Makedonija) SJEDINJENE AMERIKE DRAVE U XIX. ST.

SAD u prvoj polovici 19. st. teritorijalno irenje: do 1850. SAD su zauzele glavninu dananjeg teritorija, irenje je ostvareno kupovinom zemlje od Francuza, Britanaca, panjolaca i Rusa, ali i ratnim dobitcima na raun Meksika vanjska politika: nemijeanje u europsku politiku (Monroeva doktrina) demografski rast: uz visoki prirodni prirast, SAD primaju i milijune doseljenika iz svih dijelova Europe gospodarski rast: u sjevernim dravama brz industrijski razvoj, dok u junima prevladava plantano gospodarstvo i uzgoj pamuka (80 % svjetske proizvodnje) politiko ureenje: republika, federacija, dvodomni parlament (Kongres i Senat), mlada demokracija bila je stabilna do 50-ih godina kada poinje napetost izmeu Sjevera i Jug Graanski rat 1861-65. pitanje ropstva: u doba postanka SAD svaka drava je za sebe odluivala hoe li zadrati ili ukinuti ropstvo, june drave (pojas pamuka) zadrale su ropstvo iz gospodarskih razloga i opravdavale su ga kao prirodan poredak stvari, na sjeveru je ropstvo ukinuto i nazivaju ga nastranom institucijom Sjever: industrijsko drutvo, odgovara mu protekcionistika ekonomska politika (zatitne carine), Jug: plantano gospodarstvo i robovlasnitvo, odgovara mu slobodna trgovina s niskim carinama prvi sukob nastupio je 1820. g. kada se u Uniju primala drava Missouri, postignut je kompromis, dogovorena je granina crta izmeu robovlasnikih i slobodnih drava (podudara se s junom granicom Missourija, ali je Missouri postao robovlasnika drava) 1850. g. u Uniju je primljena drava Kalifornija kao slobodna i time se poremetio odnos snaga u korist slobodnih drava, istodobno jaa abolicionistiki pokret (meutim, sjevernjaki politiari ga smatraju preradikalnim) 1860. g. na predsjednikim izborima pobijedio je Abraham Lincoln, protivnik ropstva (dodue, ne radikalan) iz nove Republikanske stranke, to je bio povod da se 11 od 14 robovlasnikih drava odcijepi iz Unije (ukupan broj drava bio je 30, odcijepile su se Alabama, Florida, Texas, Georgia, Louisiana, N. Carolina, S. Carolina, Virginia, Mississippi, Tennesse, Arkansas) utemeljena je Konfederacija Amerikih Drava (gl. grad Richmond, predsjednik Jefferson Davis), Lincoln je odbio priznati secesiju IV. 1861. Junjaci su napali utvrdu savezne vojske Fort Sumter poetak rata iako se Graanski rat esto prikazuje kao moralna borba protiv ropstva, najvaniji su uzroci oni gospodarski te politiko pitanje pripada li suverenost saveznim dravama ili Uniji Sjever je imao dvostruko vie stanovnika, jaku industriju i bolje opremljenu vojsku, ali je Jug odolijevao etiri godine jer je vodio rat na vlastitom teritoriju i imao sposobnije zapovjednike, poginulo je oko 600,000 ljudi i poinjena su ogromna razaranja IV. 1865. zapovjednik junjakih snaga general R. E. Lee potpisao je kapitulaciju pred generalom Unije U. S. Grantom (kasniji predsjednik) Posljedice rata: prevladao je sjevernjaki model razvoja, SAD e postati jedinstvena nacionalna drava, industrijska i imperijalna sila, ukinuto je ropstvo, ali e Afroamerikanci na Jugu dobiti puna graanska prava tek u XX. st, Jug je bio razoren i pod vojnom upravom sljedeih desetak godina (razdoblje obnove Reconstruction)

HRVATSKA U POSLJEDNJOJ TREINI XIX. STOLJEA

70

Mauranievo doba (1873-1880) Ivan Maurani, pravnik, knjievnik i predsjednik Sabora, postaje prvi ban puanin, postavljen je za bana na prijedlog Narodne stranke, politiki nije odgovarao maarskim nacionalistikim krugovima, ali ima potporu iz Bea, Maurani ima zadau provesti hitne modernizacijske reforme i preobraziti Hrvatsku u pravnu i ustavnu dravu Reforme: provedena je trodioba vlasti, zakonima je reguliran djelokrug bana, Sabora i pravosua, uprava je centralizirana, uvedeni su kotarski organi vlasti (izmeu opinskih i upanijskih, reformirano je kolstvo, ono je odvojeno od Crkve i stavljeno pod nadlenost drave, puka kola (4 razreda) proglaena je obveznom, utemeljeno je Sveuilite Franje Josipa u Zagrebu (1874) s pravnim, bogoslovnim i filozofskim fakultetom doneseni su liberalni zakoni o tisku, slobodi okupljanja i politikom udruivanju Kritiari Maurania: najvie su ga kritizirali pravai i dio narodnjaka zbog njegovog oportunizma u odnosu na dualistiki sustav i nemogunosti da provede radikalnije promjene - ujedinjenje svih hrvatskih pokrajina, novu reviziju financijske nagodbe s Ugarskom, veu samostalnost i slino, konzervativci su mu zamjerali preveliku liberalizaciju i razdvajanje Crkve od drave Pitanje Bosne i Hercegovine: nakon ulaska austrougarske vojske u Bi H. 1878. god, pojavili su se u javnosti zahtjevi da se ona ujedini s Hrvatskom, to trae i velikohrvatski i jugoslavenski politiki krugovi, s druge strane, srpski politiari u Hrvatskoj se tome suprotstavljaju i brane interese Srbije u pogledu Bi H, Maurani se drao oprezno prema tom pitanju, naposljetku, Bosna i Hercegovina dola je pod poseban reim uprave austrougarskog ministarstva financija, kao gospodarska kolonija oba dijela Carstva, Bosnom je najdue upravljao ministar Benjamin Kallay, vlastodrcima u Beu i Peti nikako nije odgovaralo da prepuste Bi H. Hrvatskoj, slubeno, proglaena je bonjaka nacionalnost sa tri vjere, iako su se tri vjerske zajednice ve poele smatrati trima posebnim narodima Mauranieva ostavka: bio je pod prevelikim pritiskom svojih kritiara, nije uspio ubrzati razvojaenje Vojne Krajine koje mu je bilo obeano i jo mu je dodatno nakodila agrarna kriza koja je nastupila nakon ukidanja kmetstva i sloma beke burze, dolazi do propadanja mnogih seljakih obitelji koje odlaze u gradove, ali i do siromaenja plemstva, Maurani je formalno podnio ostavku zbog pitanja Vojne Krajine Doba Ladislava Pejaevia 1880-83: novi ban je unionist i uiva podrku Maara i Narodne stranke, koja je sada postala unionistiki orijentirana, nastala je nova oporbena Neodvisna narodna stranka (obzorai) na elu s Franjom Rakim koja zastupa austroslavizam, pomae im Strossmayer Ukidanje Vojne Krajine: nakon povlaenja Turaka iz Bosne i Hercegovine ona vie nema razloga postojati, car je odgaao razvojaenje do 1881. kada je i slubeno integrirana u civilnu Hrvatsku i Slavoniju, stvorene su dvije nove upanije, Liko-krbavska i Modruko-rijeka (sada ih je ukupno osam, sa Zagrebakom, Varadinskom, Bjelovarsko-krievakom, Virovitikom, Poekom i Srijemskom) Dalmacija: kao i ostale austrijske pokrajine, ima stanovitu autonomiju koja ukljuuje i pokrajinski Sabor u Zadru gospodarstvo je slabo razvijeno i loe su prometne veze sa zaleem, privreda se orijentirala na vinogradarstvo pa je ovisila o hirovima prirode (peronospora) ideje narodnog preporoda ostvarile su znaajan utjecaj tek nakon 1860. g, gradsko stanovnitvo je uglavnom talijanizirano, dok je selo na niskom obrazovnom stupnju pitanje hrvatskog jezika kao slubenog i ujedinjenje s Banskom Hrvatskom postavila je Narodna stranka na elu s Mihovilom Pavlinoviem i Mihom Klaiem koja djeluje u Dalmatinskom saboru od 1861. god, narodnjaci djeluju u smislu prosvjeivanja seljatva i irenja nacionalne ideje do 1870. god, prevlast ima stranka autonomaa koja zagovara autonomnu Dalmaciju u okviru Austrije (Antonio Bajamonti) i ima birako tijelo u gradovima, u prilog im ide visoki izborni cenzus nakon izborne pobjede 1870. god, narodnjaci postaju prevladavajua politika snaga, do 1883. uspjet e dobiti veinu u svim gradovima osim Zadra i uiniti hrvatski jezikom koji je u slubenoj upravi ispred talijanskog Istra: takoer uiva pokrajinsku autonomiju, gospodarstvo je jo slabije razvijeno nego u Dalmaciji i velike su socijalne razlike, gradsko stanovnitvo je najveim dijelom etniki talijansko, a seosko hrvatsko, preporodnu djelatnost organizirao je biskup Juraj Dobrila, od 1870. objavljuje novine Naa sloga, istarski narodnjaci ulaze u pokrajinski sabor tek 1880-ih godina (Matko Laginja, Vjekoslav Spini), prvi politiki cilj jest uspostaviti ravnopravnost hrvatskog naroda i jezika s talijanskim, to e biti postignuto tek poetkom XX. stoljea

Doba Khuen-Hedervaryja (1883-1903) nakon prosvjeda i nemira koji su izbili zbog postavljanja maarskih natpisa i grbova 1883. god, za bana je postavljen maarski veleposjednik iz Slavonije grof Karoly Khuen Hedervary, zadatak mu je bio uspostaviti red i vre vezati Hrvatsku uz Ugarsku punih dvadeset godina vlada samovoljno i uz represivne metode oslanja se na inovniki aparat, zatim na Narodnu stranku (koja je sad maaronska i ima osiguranu veinu u Saboru zahvaljujui novom izbornom zakonu - pravo glasa ima oko 2 % najbogatijeg stanovnitva), te politiare srpske narodnosti koje je podmitio poloajima (Khuenovi Srbi) uvedena je djelomina cenzura i stroi policijski i vojni nadzor nad stanovnitvom

71

zbog posljedica agrarne krize seljaci su gubili zemlju, to je iskoriteno da u Slavoniji zemlju kupuju Maari, s druge strane, siromanima je omogueno da povoljno kupuju karte za odlazak u Novi Svijet i poticano je iseljavanje pozitivna strana Khuenove vladavine bile su reforme na podruju uprave i kolstva, povean je broj kola i fakulteta, u gradovima, najvie u Zagrebu, grade se nove javne zgrade i obnavljaju stare, modernizacija napreduje, u reformama se istie ministar bogotovlja i nastave Izidor Krnjavi oporbu banu predstavljaju Starevievi pravai i obzorai, izmeu njih ne postoji suradnja zbog ideolokih nesuglasica a vlasti im oteavaju djelovanje kad god mogu, na izborima 1892. pravai osvajaju tek nekoliko mandata a obzorai nijedan 1895. car Franjo Josip posjetio je Zagreb prilikom otvaranja zgrade HNK, njegov posjet iskoristili su studenti za protumaarske demonstracije, poinitelji koji su palili maarsku zastavu osueni su na zatvorske kazne i iskljuenje sa Sveuilita, politiki radikalni studenti odlaze na studij u Prag (meu njima i Stjepan Radi) iste godine, Stranka prava raspala se na dvije (frankovci i domovinai) od 1890. god. nastupa povoljno gospodarsko razdoblje za razvoj industrije i bankarstva, taj rast je u Hrvatskoj sporiji negoli u drugim zemljama Monarhije 1903. izbili su prosvjedi u Zagrebu zbog postavljanja maarskih natpisa na eljeznici, nakon ubojstva seljaka u Zapreiu od strane policije val prosvjeda se pretvorio u Narodni pokret, car je odluio smijeniti Khuen Hedervaryja s poloaja bana i postaviti ga za premijera Ugarske, obeana je demokratizacija ivota u Hrvatskoj SVIJET NA POETKU XX. STOLJEA

Dva desetljea uoi I. svjetskog rata: doba dotada nevienog gospodarskog i tehnolokog napretka (na Zapadu) La belle epoque druga industrijska revolucija revolucija elika i elektriciteta (prednjai Njemaka) daljnji demografski rast i urbanizacija viestruko poveanje industrijske proizvodnje, pad cijena robe novi energent: nafta, automobilska industrija (H. Ford) komunikacijska revolucija: telefon (Bell) i radio (Tesla, Marconi) stabilno svjetsko trite i financijski sustav, socijalno zakonodavstvo, rast standarda demokracija etrdeset godina mira u Europi Velika Britanija zlatno doba i nakon viktorijanske epohe, Britanija nastoji sauvati poloaj prve velesile (politika ravnotee snaga), tri stupa Britanskog Imperija: nadzor svjetskih mora, izvora sirovina i financijskog sustava SAD velesila u usponu, obilje sirovina i radne snage, interesi usmjereni prema Lat. Americi, Tihom oceanu i Dalekom Istoku 1898. ameriko-panjolski rat (Porto Rico, Filipini, Guam, protektorat nad Kubom) Panamski kanal (otvoren 1914. god) Japan 1868. god. pad ogunata i poetak razdoblja Meiji, ubrzana modernizacija u upravi, kolstvu i vojsci te industrijalizacija - Japan sustie Zapad i, za razliku od Kine, uspijeva sauvati potpunu neovisnost o njemu 1904-05. rusko-japanski rat Japansko kolonijalno carstvo: Tajvan, Koreja, Sahalin, Port Arthur Kina formalno neovisno Carstvo, dinastija Mandu, zapadne sile i Japan kontroliraju kinesku trgovinu (politika otvorenih vrata) 1899. Bokserski ustanak reakcija na uplitanje zapadnih sila 1911. kineska revolucija, republika, Sun Jat Sen Njemaka ujedinjena od 1871. god, brza industrijalizacija, kasni u kolonijalnoj utrci, gradi ratnu mornaricu i izaziva utrku u naoruanju, Drang nach Osten, kolonije u Africi nisu dovoljne, zahtijeva preraspodjelu kolonija, Bagdadska eljeznica Francuska kolonijalno carstvo u Africi i Indokini, sukob interesa s Njemakom Rusija poetci industrijalizacije, interesi u Aziji i na Balkanu, sukob interesa s Njemakom, Osmanskim Carstvom i Austro-Ugarskom, veliki projekt Transsibirska eljeznica Novi vojnopolitiki savezi: TROJNI SAVEZ: Njemaka i Austro-Ugarska (1879), Italija (1882), cilj mu je preraspodjela kolonija, a uperen je u prvom redu protiv Rusije i Francuske ANTANTA (Entente cordiale): Rusija-Francuska (1891), V.Britanija-Francuska (1904), V.Britanija-Rusija (1907), cilj mu je ouvati postojei poredak pod svaku cijenu

MEUNARODNE KRIZE I SUKOBI 1905. Prva marokanska kriza prijeti izbijanje rata izmeu Francuske i Njemake jer Njemaka osporava francuske tenje u Maroku, tj. posljedice anglo-francuskog sporazuma, Nijemci su popustili, Maroko je ostao formalno samostalan, ali panjolska i Francuska dobivaju pravo odravanja reda u Maroku 1908. Aneksijska kriza Mladoturska revolucija u Osmanskom Carstvu, Austro-Ugarska se pribojava da e mladoturci ponititi sporazum iz Berlina 1878. god, pa je pripojila (anektirala) Bosnu i Hercegovinu, tome se protivi Srbija koja ima podrku Rusije, prijeti rat veih razmjera jer Austro-Ugarsku podrava Njemaka, 1909.

72

god. Srbija i Rusija ipak su odustale od rata, a Osmansko Carstvo dobilo je odtetu od Austro-Ugarske (austro-ug. vojska naputa Novopazarski sandak, dotada dio Bosne koji odvaja Srbiju od Crne Gore) 1911. Druga marokanska kriza Njemaka pomae pobunjenike koji ele svrgnuti profrancuskog sultana, njem. oklopnjaa Panter pred lukom Agadir, opet je postignut sporazum, Maroko ostaje francuski protektorat, ali Njemaka dobiva dio Konga 1912. Prvi balkanski rat na poticaj Rusije, stvoren je Balkanski savez (Srbija, Crna Gora, Grka, Bugarska) koji napada Osmansko Carstvo (bolesnik na Bosporu), Turci se moraju povui iz jugoistone Europe, na konferenciji u Londonu velesile arbitriraju oko granica, sve etiri drave-pobjednice su se proirile, stvorena je nova drava Albanija, Makedonija podijeljena, ali ne onako kako su se Srbi i Bugari prethodno dogovorili 1913. Drugi balkanski rat zapoinje kao sukob Bugarske i Srbije oko Makedonije, Crna Gora, Grka, Rumunjska i Osm. Carstvo pridruile su se Srbiji protiv Bugarske, koja je ubrzo poraena, nova podjela Makedonije (50 % Grkoj, 40% Srbiji i 10% Bugarskoj) i teritorijalne promjene na tetu poraene Bugarske Balkanski ratovi nisu okonali napetosti izmeu balkanskih drava niti su uspjeli rijeiti makedonsko i albansko pitanje. Bugarska i Osmansko Carstvo htjet e osvetu u emu e ih podravati Austro-Ugarska i Njemaka, dok e ostale balkanske drave imati podrku Antante. (Balkan - bava baruta) TEHNIKA, ZNANOST I ZABAVA POETKOM XX. ST. komercijalizacija znanosti Siemens- Martinova pe za proizvodnju elika atomska fizika: Pierre i Maria Curie radioaktivnost, Ernest Rutherford graa atoma, Hans Geiger Geigerov broja automobilizam: Karl Benz, Rolls Royce, Henry Ford zrani promet: Ferdinand von Zeppelin zrani brod, braa Wilbur i Orville Wright motorni zrakoplov pomorski promet: prekooceanski brodovi od elika primjena elektriciteta: Thomas Alva Edison, Nikola Tesla medicina: Louis Pasteur i Robert Koch imunologija, Wilhelm K. Rntgen x-zrake psihoanaliza: Sigmund Freud i frojdovske kole Nobelova nagrada za postignua u znanosti, knjievnosti i humanitarnom radu (dodjeljuje se od 1901) 1895. poetak kinematografije (Auguste i Louis Lumiere) rekreativno bavljenje sportom iri se i na nie klase 1896. prve moderne Olimpijske igre u Ateni (Pierre de Coubertin) HRVATSKA NA POETKU XX. STOLJEA

HRVATSKO PITANJE prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi (1868) Hrvatskoj je bila priznata dravnost (Sabor, vlada, ban, pravo na jezik) i odreeni stupanj samouprave (uprava, pravosue, kolstvo), ugarske vlade pokuavaju tu autonomiju ograniiti Trojedna Kraljevina obuhvaa teritorij dananje Hrvatske bez Dalmacije i Istre, ali sa Srijemom vlada u Budimpeti odluuje o financijama bana (izvrna vlast) postavlja kralj-car Rijeka je izravno pod ugarskom upravom Dalmacija i Istra pripadaju Austriji i imaju pokrajinsku samoupravu, loa prometna povezanost sa sjevernom Hrvatskom sve hrvatske politike struje slau se oko toga da hrvatske zemlje treba ujediniti te da autonomija Hrvatske mora biti proirena, ali se razilaze oko politike taktike i moguih saveznika u postizanju tog cilja (Austrija, Ugarska, Juni Slaveni) pravaka i jugoslavenska ideologija

POLITIKE PRILIKE DO ANEKSIJE BIH 1903. narodni pokret i slom Khuenove maaronske politike Khuen-Hedervary postaje ugarski premijer, a novi ban Teodor Pejaevi obnavlja graanske slobode Nove politike struje: politiko katolianstvo, nisu nastupali kroz politiku stranku nego putem svojih glasila i dobrotvornih akcija, zalau se za rjeavanje socijalnih pitanja u skladu s crkvenim uenjem liberalizam - graanska prava i slobode, realna politika T. Masaryka (gospodarska i kulturna djelatnost, tj. prosvjeivanje naroda, trebaju prethoditi borbi za politiku emancipaciju), Napredna stranka (osnovana 1904) agrarizam mjeavina konzervativnih i ljeviarskih ideja, zastupa vodeu ulogu seljatva u politici (tada 85 % Hrvata) i rjeavanje nacionalnog pitanja, Hrvatska puka seljaka stranka (braa Radi, 1904), ciljevi: prosvjeivanje seljatva, ope pravo glasa, agrarna reforma, austroslavizam, HPSS e vei politiki utjecaj stei tek nakon I. svjetskog rata jer u ugarskom dijelu monarhije jo nije bilo opeg prava glasa

73

Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije zastupa tada malobrojan radniki sloj Stranka prava raspala se na vie frakcija, naposljetku su se profilirale dvije glavne struje - ista stranka prava Josipa Franka (frankovci) i Starevieva stranka prava (vodi je Mile Starevi, Antin neak), prva je vidjela glavnu prepreku za hrvatsku dravnost u jugoslavenskoj ideji i Srbima, pa je sklonija suradnji s austrijskim i maarskim politiarima, druga ima upravo suprotan stav, obje naputaju izvorni pravaki idealizam i okreu se realnoj politici Politika novog kursa - inicijativu su pokrenuli Frano Supilo i Ante Trumbi, cilj je promjena politikog sustava u Austro-Ugarskoj, a to bi se trebalo postii zajednikim nastupom sve oporbe (suradnja hrvatskih politiara iz Banske Hrvatske i Dalmacije s maarskom oporbom te srpskim strankama) 1905. Rijeka rezolucija dogovorena suradnja Starevieve stranke prava, Napredne stranke i Hrvatske stranke iz Dalmacije te maarske Stranke nezavisnosti (Maari su trebali izboriti personalnu uniju, a obeali su reviziju Nagodbe, ujedinjenje hrvatskih zemalja i ope pravo glasa) 1905. Zadarska rezolucija dogovorena suradnja hrvatskih i srpskih stranaka (Srbi e poduprijeti borbu za ujedinjenje i veu samostalnost Hrvatske, a Hrvati e priznati kulturnu autonomiju Srba u Hrvatskoj) Hrvatsko-srpska koalicija (Stranka prava/ frakcija starevianci, Napredna stranka, socijaldemokrati, dvije srpske stranke) pobjeda na izborima 1906, Koalicija ostaje na vlasti u Banskoj Hrvatskoj sve do sloma AustroUgarske, ali s vremenom poinje voditi oportunistiku politiku Protivnici novog kursa: HPSS i ista stranka prava (frankovci) 1907. eljeznika pragmatika nova ugarska vlada nagodila se s Beom i okrenula se protiv Hrvatske, uvodi se maarski jezik kao jedini slubeni na eljeznicama, prekid suradnje izmeu hrvatskih i maarskih stranaka

POLITIKE PRILIKE NAKON ANEKSIJE Trijalizam zahtjev za stvaranjem tree, junoslavenske jedinice u Monarhiji od hrvatskih i slovenskih zemalja te Bosne i Hercegovine, prilika se ukazala nakon aneksije BiH, a pristaa te ideje bilo je meu svim politikim strujama, to je prijetnja dualistikom sustavu 1908-09. Aneksijska kriza ban Pavao Rauch rasputa Sabor i uvodi neku vrstu izvanrednog stanja u strahu od moguih nemira, raste prosrpsko i protudinastiko raspoloenje Veleizdajniki i Friedjungov proces politiari Samostalne srpske stranke iz Koalicije optueni su i osueni kao srpski agenti, ali su kasnije pomilovani, istodobno u Beu Supilo i Koalicija tue novinara i povjesniara Friedjunga za klevetu, taj proces zavrio je nagodbom 1912. nova politika kriza potaknuta I. balkanskim ratom: djeluje revolucionarna studentska mlade radikalne jugoslavenske orijentacije - ban Slavko Cuvaj uvodi komesarijat, ranjen u atentatu, kasnije je pokuan i atentat na njegovog nasljednika Ivana Skerlecza 1913. ukinuto je izvanredno stanje, povuena eljeznika pragmatika, na vlast ponovo dolazi Hrvatsko-srpska koalicija (sada na elu sa srpskim politiarom Svetozarom Pribieviem, koji vodi oportunistiku politiku u odnosu na dualistiki sustav)

GOSPODARSTVO I DRUTVO austro-ugarsko trite: Austrija razvija industriju, a Ugarska poljoprivrednu proizvodnju, ni jednoj ni drugoj ne odgovara znatnija industrijalizacija Hrvatske, koja treba biti ponajprije izvor sirovina u Hrvatsku se slijeva strani kapital, ali je razvoj podreen interesima Bea i Budimpete iskoritava se drvno bogatstvo, donekle se razvija drvna i prehrambena industrija gotovo 85% stanovnitva ivi na selu, polovica seljaka ivi na malim posjedima koji dostaju tek za preivljavanje, zaostala poljoprivreda pokuava se nadoknaditi veim brojem radne snage (zadrune obitelji) Dalmacija je upuena na proizvodnju vina i maslina, ne postoje eljeznike veze sa sjeverom pojava domaih banaka urbanizacija ipak napreduje oko 50% stanovnitva je nepismeno demografski rast se poveava, to dovodi do pojaane emigracije u obje Amerike i drugdje (uoi I. svj. rata Hrvatsku je napustilo oko 15% stanovnika)

PRVI SVJETSKI RAT 1914-1918. (Ratne operacije od poetka rata do kraja 1916. god) Suvremenici ga nazivaju Velikim ratom. Nijedna od drava koje su sudjelovale nije oekivala da e rat biti tako dugotrajan i krvav. Jedino je Njemaka bila potpuno spremna za rat, ostale je zemlje na ulazak u rat prisilio sustav saveza. Uzrok: sukob interesa dvaju saveza imperijalistikih sila, Antante i Trojnog saveza (Centralnih sila) Povod: atentat na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda 28. VI. 1914. u Sarajevu Gavrilo Princip organizacija Mlada Bosna (iza nje stoji Ujedinjenje ili smrt iz Srbije, prijestolonasljednik je bio sklon trijalistikom preureenju, pa je zato predstavljao smetnju srpskim interesima) austro-ugarski ultimatum Srbiji Rusija ohrabruje Srbiju da ne pristane

74

POETAK RATA 28. VII. Austro-Ugarska objavljuje rat Srbiji, dunavska flota bombardira Beograd Rusija objavljuje rat Austro-Ugarskoj i zapoinje mobilizaciju Njemaka objavljuje rat Rusiji i Francuskoj, preko Belgije napada Francusku Velika Britanija objavljuje rat Njemakoj, slubeno zbog napada na neutralnu Belgiju Italija ostaje neutralna Japan ulazi u rat na strani Antante, Osmansko Carstvo na strani Cent. Sila sile Antante dogovorile su se da nee pristati na separatni mir njemaki ratni cilj: pripajanje Belgije i dijelova Ruskog Carstva, austro-ugarski ratni cilj: protektorat nad Srbijom, Crnom Gorom i Albanijom

STANJE NA BOJITIMA 1914. Zapadno bojite (Francuska i Belgija) njemaki ratni plan: munjeviti rat na Zapadu i osvajanje Pariza prije negoli Rusija provede mobilizaciju (Von Schliefenov plan) brzo osvajanje Belgije - njemaka vojska izbjegava trupe du granice i brzo dolazi nadomak Pariza IX. 1914. bitka na rijeci Marni francuski protunapad (general Joffre) dolazak Britanaca pozicijski rat: rovovske borbe, stabilna crta bojita, na Zapadu nita novo do 1918. Istono bojite (Galicija i Istona Pruska) suprotno oekivanjima Rusija je brzo provela mobilizaciju i povela uspjenu ofenzivu na Istonu Prusku (Njemaka) i Galiciju (Austro-Ugarska) bitka kod Tannenberga zaustavljen ruski prodor u Njemaku (Paul von Hindenburg) austro-ugarska vojska slabo je pripremljena pa doivljava poraze, galicijski front stabilizirat e se tek uz pomo njemakih pojaanja Balkansko bojite (Srbija) srpska vojska dobro je pripremljena zbog balkanskih ratova i odolijeva austrougarskoj ofenzivi do 1915. godine (pobjede na Ceru i rijeci Kolubari) Ostala bojita: njemake kolonije u Africi i na Dalekom istoku, Kavkaz (Osmansko Carstvo Rusija), Sueski kanal (Britanci Turci)

STANJE NA BOJITIMA 1915. Talijansko bojite Italija objavljuje rat Austro-Ugarskoj 26. IV. 1915. Londonski ugovor Antanta joj je obeala Tirol, Dalmaciju, dio Albanije i dio njemakih kolonija bojite u dolini rijeke Soe, austro-ugarska vojska pomaknula je crtu dublje u talijanski teritorij

Balkansko bojite Bugarska ulazi u rat na strani Centralnih sila i napada Srbiju s istoka austro-ugarska vojska na Balkanu stavljena je pod njemako zapovjednitvo i ojaana njemakim trupama, do poetka 1916. god. austro-njemake snage okupirale su cijelu Srbiju i Crnu Goru srpska vojska i vlada povlae se preko Albanije na otok Krf veljaa 1915. pokuaj britanskog osvajanja Bospora i Dardanela iskrcavanje u Galipolju turska pobjeda Istono bojite protunapad Centralnih sila i austro-njemako zauzimanje cijele Poljske Zapadno bojite Nijemci poinju koristiti otrovne plinove (iperit i klor), obje strane uvode ratno zrakoplovstvo Podmorniki rat cilj je prekinuti britansku opskrbu iz prekomorskih zemalja, stradavaju i putniki i trgovaki brodovi STANJE NA BOJITIMA 1916. Zapadno bojite II-VI. 1916. bitka kod Verduna njemaka ofenziva na veliku francusku utvrdu kojom zapovijeda general Ptain neuspjeh oko milijun rtava na obje strane ljeto 1916. bitka na rijeci Sommei saveznika ofenziva neuspjeh (Britanci prvi put upotrijebili tenkove)

Istono bojite velika ruska ofenziva generala Brusilova nema bitnih promjena Rumunjska ulazi u rat na strani Antante zbog krive procjene da e Brusilov slomiti Austro-Ugarsku, vei dio Rumunjske okupirale su Centralne sile jo iste godine Balkansko bojite - otvoreno novo, solunsko bojite u rat na strani Antante ulazi Grka, saveznici se iskrcavaju u Solunu -

75

Rat na moru pomorska blokada Njemake na Sjevernom moru i Austro-Ugarske na Jadranskom, odluna za konaan ishod rata svibanj 1916. britansko-njemaka pomorska bitka kod Skagerraka (nerijeeno, ali dugorono e vie koristi imati Britanci) DVIJE REVOLUCIJE U RUSIJI 1917. Stanje u Rusiji: velike socijalne razlike, oko 90% stanovnitva su seljaci bez zemlje koji rade na veleposjedima plemstva i Pravoslavne crkve, na prijelazu stoljea razvija se industrija, poloaj radnika je teak, u Rusiji ive brojni pripadnici neruskih naroda koji razvijaju vlastitu nacionalnu svijest (Poljaci, Litvanci, Finci, Ukrajinci, Armenci, Azeri, Tatari itd.), car Nikola II. Romanov vlada u duhu samodravlja, nakon prve revolucije 1905. god. uveden je parlament (Duma), tijekom ratnih godina Rusija je iscrpljena i narod ivi u krajnjoj bijedi, zbog nestaice hrane demoralizirana je i fronta i pozadina FEBRUARSKA (VELJAKA) REVOLUCIJA oujak 1917. (veljaa po julijanskom kalendaru) trajk u Petrogradu prerasta u iru pobunu, vojska staje na stranu pobunjenika abdikacija Nikole II, nijedan lan carske kue nije htio preuzeti prijestolje i odgovornost za katastrofu pad monarhije Privremena vlada na elu s Aleksandrom Kerenskim (eser-socijalist), zastupa interese graanstva i zemljoposjednika te pokuava pretvoriti Rusiju u parlamentarnu republiku raspisani su izbori za Ustavotvornu skuptinu, proglaena je amnestija i ukinuta cenzura vlada nije pristupila obeanim reformama i nastavila je rat, trajkovi se nastavljaju, osnivaju se radniki i vojniki sovjeti (vijea)

OKTOBARSKA (LISTOPADSKA) REVOLUCIJA boljevici komunisti, radikalno krilo socijaldemokratske stranke, nisu imali utjecaja do povratka Vladimira Iljia Lenjina iz emigracije, postupno preuzimaju sovjete u travnju 1917. god. Nijemci su omoguili Lenjinu da se iz vicarske vrati na teritorij Rusije preko Njemake Lenjinov program: hitna uspostava mira, pravo svih narodnosti Rusije na samoopredjeljenje, agrarna reforma, nadzor radnika nad tvornicama, vlast treba pripasti sovjetima neposredna demokracija (Travanjske teze) 7. XI. 1917. boljevici koriste Sveruski kongres sovjeta i provode dravni udar u Petrogradu uz pomo mornara s krstarice Aurore, svrgnuta Privremena vlada objavljeni su dekreti o sovjetskoj vlasti, miru, narodnostima, zemlji i sl. 18. I. 1918. boljevici rasputaju Ustavotvornu skuptinu (nakon to na izborima za nisu dobili potrebnu parlamentarnu veinu) i uvode revolucionarnu diktaturu Sovjetska Rusija prva drava iji cilj je stvaranje besklasnog drutva prema Marxovim zamislima 1. III. 1918. mir u Brest-Litovsku boljevika vlada sklapa separatni mir s Centralnim silama i odrie se teritorija Finske, baltikih drava, Poljske, Bjelorusije, Ukrajine i kavkaskih drava nakon kapitulacije Njemake, boljevika vlada ponitila je taj ugovor i zahtijevala povrat teritorija bive carske Rusije, posljedica ega e biti rat s Poljskom i baltikim dravama izbija graanski rat izmeu Crvene armije i Bijele garde, bijeli e dobivati pomo od zemalja Antante jer su boljevici odbili vraati sve dugove carske Rusije prema Zapadu, crveni pobjeuju, borbe u europskom dijelu Rusije trajale su do 1920. god, a u azijskom do 1922. SVRETAK I. SVJETSKOG RATA

ULAZAK S.A.D. U RAT u skladu s Monroevom doktrinom SAD slubeno vode strogo neutralnu politiku ameriki kapital kreditira Veliku Britaniju i ostale drave Antante i nije mu u interesu da one izgube rat javnost je sklona Antanti, osobito nakon potapanja Luzitanije 1915. god. (poginulo 128 amerikih graana) stanje 1917: Njemaka vodi totalni podmorniki rat, revolucija u Rusiji vei izgledi za pobjedu Centralnih sila, otkriven je njemaki prijedlog Meksiku za ulazak u rat travanj 1917. predsjednik Thomas Woodrow Wilson nagovara Senat da objavi rat Centralnim silama u Francusku uskoro stiu dobro opremljene amerike jedinice

ZAVRNA FAZA RATA proljee 1918. nakon Brest-Litovskog mira, njemake snage koncentriraju se na zapadnom bojitu i zapoinju veliku ofenzivu

76

Centralne sile teko su iscrpljene zbog viegodinje pomorske blokade (nestaice hrane, sirovina i goriva) i nemaju snage zavriti rat kolovoz 1918. velika ofenziva sila Antante na svim bojitima rujan 1918. proboj solunskog bojita i kapitulacija Bugarske listopad 1918. Osmansko Carstvo gubi posjede na Bliskom istoku (izbija velika pobuna Arapa protiv osmanske vlasti, a Britanci zauzimaju Bagdad) kapitulacija istovremeno zapoinje raspad Austro-Ugarske, nacionalni pokreti preuzimaju vlast u svim pokrajinama, car Karlo obeava stvaranje federativne drave, no sada je prekasno za reforme Njemaka: pobune mornara i nemiri zbog nestaice hrane, abdikacija i bijeg cara Vilima II. u Nizozemsku, socijaldemokrati formiraju vladu i zapoinju pregovore o sklapanju mira 11. XI. 1918. kapitulacija Njemake i kraj rata

POSLJEDICE I. SVJETSKOG RATA demografski poremeaj: blizu 10 milijuna poginulih, 20 milijuna ranjenih (veina invalidi), 20 milijuna umrlih od epidemije panjolske gripe (1918-19), neravnotea spolova gospodarstvo: teka kriza u europskim dravama ratni trokovi nadmauju proizvodnju nestaice i inflacija novca; u neutralnim zemljama i SAD-u, naprotiv, gospodarstvo cvate zbog velikog izvoza drutvene promjene: emancipacija ena, stari vladajui sloj gubi mo i utjecaj politike promjene: propast starog svjetskog poretka, raspad 4 carstva, SAD postupno zamjenjuju V. Britaniju kao velesila br. 1, nacionalni pokreti nastanak novih drava, socijalne revolucije u Rusiji te srednjoj i istonoj Europi, lijevi i desni radikalizam kultura: pesimistiki svjetonazor (npr. Oswald Spengler: Propast Zapada)

HRVATSKA U DOBA I. SVJETSKOG RATA Prilike 1914-18. izvanredno stanje - ograniavanje graanskih sloboda, cenzura, politiki procesi pojava politike emigracije - Trumbi i Supilo odlaze 1914. god. u Italiju, gdje osnivaju Hrvatski odbor, nakon prelaska u Pariz, pa London 1915. god. Hrvatski odbor prerasta u Jugoslavenski odbor, koji okuplja hrvatske, srpske i slovenske emigrante iz Austro-Ugarske Hrvatsko domobranstvo kao dio austro-ugarske vojske upuuje se na sva ratita, hrvatski vojnici su slabo motivirani za borbu na srpskom i ruskom bojitu, pa se esto predaju u zarobljenitvo, na talijanskom bojitu, naprotiv, moral je bio visok Jugoslavenska legija (tako se trebala zvati, ali je ipak dobila naziv Srpska dobrovoljaka divizija) postrojba sastavljena u Odesi 1916. god. od ratnih zarobljenika Hrvata, Srba i Slovenaca, stavljena pod srpsko zapovjednitvo i upuena na solunsku frontu zeleni kadar - odmetnike skupine vojnih bjegunaca po hrvatskim umama veljaa 1918. pobuna mornara u Boki, zahtijevaju sklapanje separatnog mira i demokratske promjene, sudjelovalo je vie od 400 mornara, kada je pobuna uguena protiv njih su voeni sudski procesi ratna privreda: dravni nadzor nad tritem, rekvizicije, prehrambene karte, centrale za opskrbu god. 1918. Monarhija doivljava gospodarski slom (nestaice i visoka inflacija) Hrvatski sabor se sastaje svake godine radi izglasavanja prorauna, na vlasti je Hrvatsko-srpska koalicija na elu s Pribieviem, koja vodi oportunistiku politiku u odnosu na dualizam i u dobrim je odnosima s ugarskom vladom, ban je od 1917. god. Antun Mihalovi, takoer lan Koalicije Mogua rjeenja hrvatskog pitanja i nastojanja oko njih tijekom Prvoga svjetskog rata:

1.

Trijalizam (odnosno austroslavizam) - stvaranje junoslavenske autonomne jedinice u Monarhiji, koja bi se sastojala od hrvatskih i slovenskih zemalja te BiH spominje se na zasjedanju Hrvatskoga sabora 1915. god.

2.

Svibanjska deklaracija 1917. god. - Jugoslavenski klub u Carevinskom vijeu u Beu (Istrani, Dalmatinci i Slovenci) zahtijeva stvaranje junoslavenske dravne jedinice

Zajednika drava junih Slavena izdvajanje junoslavenskih zemalja iz Monarhije i njihovo ujedinjene sa Srbijom i Crnom Gorom Jugoslavenski odbor lobira kod antantine diplomacije za stvaranje jugoslavenske drave kao federacije Slovenije, Hrvatske, BiH te kraljevina Srbije i Crne Gore

ratni ciljevi Srbije: a) malo rjeenje - velika Srbija koja bi ukljuila Crnu Goru, BiH, Slavoniju i Dalmaciju, b) veliko rjeenje - cjelovita drava Srba, Hrvata i Slovenaca u kojoj bi Srbija imala prevlast Jugoslavenski odbor pregovara sa srpskom vladom, a Supilo 1916. god. istupa iz Odbora jer uvia prave ratne ciljeve Srbije srpanj 1917. Krfska deklaracija Jugoslavenskoga odbora i Nikole Paia, srpskog premijera stvorit e se drava SHS kao parlamentarna monarhija s dinastijom Karaorevia, a o ostalim pitanjima ureenja (federacija ili unitarna drava) odluit e naknadno Ustavotvorna skuptina

3.

Samostalna Hrvatska o potpunoj samostalnosti nije se ozbiljno razmiljalo zbog pitanja razgranienja sa Srbijom i Italijom (nakon kojega bi Hrvatska bila svedena na iru okolicu Zagreba)

77

- HPSS i ista stranka prava smatraju da Hrvatska najprije treba potvrditi vlastitu dravnost, pa tek nakon toga stupiti u mogui savez sa susjednim dravama (to se inilo opravdanim iz gospodarskih i sigurnosnih razloga)

HRVATSKA 1918.

Nastanaka Drave Slovenaca, Hrvata i Srba oujak 1918. Zagrebaka rezolucija oporbeni politiari iz svih junoslavenskih krajeva Monarhije zahtijevaju stvaranje junoslavenske drave i pozivaju na nacionalnu koncentraciju listopad 1918. raspad Austro-Ugarske i stvaranje narodnih vijea Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba: predstavniko tijelo Junih Slavena Austro-Ugarske, Predsjednitvo: Svetozar Pribievi, Ante Paveli stariji, Anton Koroec 16. X. manifest cara Karla o preureenju Monarhije u federativnu dravu 19. X. Narodno Vijee SHS proglaava se vrhovnim politikim predstavnitvom i zahtijeva ujedinjenje Junih Slavena 29. X. odluka Hrvatskoga sabora: Hrvatska-Slavonija-Dalmacija s Rijekom, kao suverena drava, prekida dravno-pravne odnose s Austrijom i Maarskom i pristupa Dravi SHS Drava Slovenaca, Hrvata i Srba: Hrvatska, Slovenija, BiH, Vojvodina; gl. grad Zagreb, privremena vlada Sredinji odbor Narodnog vijea; Drava SHS definirana je kao provizorij (privremena politika vlast do konanog ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom) Problemi Drave SHS: gospodarsko rasulo pitanje nasljeivanja austrougarske vojske i mornarice zeleni kadar zahtjevi za agrarnom reformom talijanska okupacija Dalmacije i Istre i pitanje granica Drava SHS nije bila meunarodno priznata pitanje naina ujedinjenja sa Srbijom federacija ili centralistika drava, republika ili monarhija (zbog neslaganja lanova Narodnog vijea oko ujedinjenja Predsjednitvo, tj. Pribievi, poinje na svoju ruku pregovore s Beogradom)

Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca Jugoslavenski odbor zastupa Dravu Slovenaca, Hrvata i Srba u inozemstvu. Do meunarodnog priznanja nije dolo zbog diplomatske aktivnosti Italije i Srbije. 9. XI. 1918. enevska deklaracija o ujedinjenju (potpisnici Trumbi i Pai) trebalo se provesti ujedinjenje na naelu ravnopravnosti Kraljevine Srbije i Drave SHS, meutim, u tom asu u Srbiji je rasputena vlada, pa je Paiev potpis proglaen nevaeim (politika igra) Socijalni nemiri: Narodno vijee SHS poziva srpsku vojsku da uvede red Narodno vijee odredilo je izaslanstvo za odlazak u Beograd. Naputak dokument o uvjetima koje Delegacija treba postaviti prije samog ujedinjenja: da se sauvaju povijesne pokrajine, odredi nadlenost dravnih i pokrajinskih vlasti, a budue ureenje odredit e ustavotvorna skuptina (Naputak su donijeli pristae federalistike struje na elu sa Stjepanom Radiem) Adresa dokument kojim se zahtijeva bezuvjetno i hitno ujedinjenje Drave SHS i Srbije, a uvjeti iz naputka navedeni su kao elje (Adresu su sroili Svetozar Pribievi i njegovi suradnici, pristae centralistike struje) 25. XI. Skuptina Vojvodine proglasila je ujedinjenje sa Srbijom 26. XI. Srbiji se prikljuila Crna Gora 1. XII. proglas regenta Aleksandra, nakon to je primio Delegaciju iz Zagreba s Adresom, o stvaranju Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca VERSAJSKI POREDAK U EUROPI sijeanj 1919. mirovna konferencija u Versaillesu Velika trojica: David Lloyd George, Woodrow Wilson, Georges Clemencau (Velika etvorica: 3 + Vittorio Orlando) Formalno su kao osnova mira prihvaena naela iz 14 toaka W. Wilsona (pravo na samoodreenje naroda, stvaranje mirovnog Drutva naroda, razoruavanje) Ipak, su u prvi plan doli interesi Velike Britanije (ravnotea snaga) i Francuske (osveta Njemakoj). 28. VI. 1919. Mirovni ugovor s Njemakom: oduzete su joj sve kolonije u korist Francuske i V. Britanije dijelovi teritorija dodijeljeni su Francuskoj, Poljskoj, Belgiji i Danskoj Slobodan grad Danzig (Gdansk) saveznika okupacija Saarske oblasti oduzeta joj je ratna flota, a oruane snage smanjene na 100,000 ljudi demilitarizacija Porajnja ratna odteta od 132 milijarde zlatnih maraka Posebni mirovni ugovori s Austrijom, Maarskom, Bugarskom i Turskom: sve su morale predati odreene teritorije, platiti odtetu i smanjiti vojne snage (posebno loe je prola Maarska koja je izgubila 2/3 predratnog

78

teritorija), Austriji je izriito zabranjeno ujedinjenje s Njemakom, a dinastija Habsburg nije se smjela restaurirati ni u jednoj od nasljednica Nove drave: Finska (osloboena od Rusije), Estonija, Letonija, Litva, Poljska (stvorena od dijelova Rusije, Njemake i Austrougarske), ehoslovaka, Austrija, Maarska, Kraljevstvo SHS Drave pobjednice poveale su teritorij (Francuska, Rumunjska, Italija) i kolonijalne posjede (tzv. mandatna podruja u Africi i na Bliskom istoku, pod britanskom i francuskom upravom). Revizionizam: tenja za promjenom novog poretka, osobito jaka u poraenim dravama, ali i Italiji, Versajski poredak nije mogao osigurati trajan mir jer je ostavio mnoga nerijeena pitanja i prestrogo kaznio poraene. Liga naroda organizacija ije su lanice, u teoriji, trebale biti sve svjetske drave, a cilj joj je bio odravanje mira u svijetu (kontrola naoruanja, posredovanje u rjeavanju sporova, politiki i gospodarski pritisci na mogue agresore), sjedite u enevi, nastala je na inicijativu predsjednika Wilsona, meutim SAD nisu postale lanica Lige naroda zbog povratka na politiku izolacionizma, Liga naroda nije imala nikakve oruane snage na raspolaganju. Vijee lige - sredinje tijelo Lige naroda u kojem su stalne lanice bile V. Britanija, Francuska, Japan (istupio 1933), Italija (istupila 1937), Njemaka (istupila 1933), SSSR (istupio 1939). Sukob interesa V. Britanije i Francuske: cilj francuske politike je onemoguavanje jaanja Njemake i odravanje versajskog sustava pod svaku cijenu, britanska politika usmjerena je prema svjetskom kolonijalnom carstvu (sada preustrojenom u British Commonwealth), a u Europi joj je odgovarala ravnotea snaga (pa i na tetu Francuske) zbog ega su Britanci meu prvima uspostavili diplomatske odnose sa SSSR-om i dopustili naoruavanje Njemake u doba Hitlera Sanitarni kordon - pojas drava izmeu Baltika i Crnog mora koji je trebao izolirati Njemaku i SSSR (baltike republike, Poljska, ehoslovaka, Rumunjska) Mala antanta savez usmjeren protiv maarskog revizionizma (ehoslovaka, Rumunjska, Kr. SHS/ Jugoslavija) Balkanska antanta savez iji je cilj bilo ouvanje postojeih granica na Balkanu (Jugoslavija, Grka, Rumunjska, Turska) TURSKI NACIONALNI POKRET 1920. Mir u Sevresu: Osmansko Carstvo mora se odrei arapskih zemalja na Bliskom Istoku (Irak, Transjordanija i Palestina britanski mandati, Sirija i Libanon - francuski) te dijelova Male Azije naseljenih Grcima i Armencima, tjesnaci Bospor i Dardaneli pod nadzorom su sila Antante, tu su i odredbe o reparacijama i oruanim snagama pojavljuje se pokret na elu s Mustafom Kemal-paom, proslavljenim vojskovoom iz svjetskog rata, iji je cilj stvaranje turske nacionalne drave na ostatcima Osmanskog Carstva te ponitenje mira u Sevresu 1922. sultan je svrgnut s prijestolja 1923. proglaena je Republika Turska - na elu s Mustafom Kemalom zvanim Atatrk (Otac Turaka) turske snage protjeruju Grke i Armence iz Male Azije, poniten je mir u Sevresu (prema ugovoru iz Lausane iste godine, Turskoj je priznat dananji nacionalni teritorij) Reforme Kemala Atatrka: ukidanje erijatskih zakona i odvajanje vjere od drave, parlamentarna republika, gregorijanski kalendar, jezine reforme, latinino pismo, emancipacija ena, ukidanje tradicionalne nonje, meutim, takve korjenite reforme i raskid s tradicijom nisu mogli biti provedeni mirnim putem, pa je reim Kemala Atatrka morao posezati za represijom i progonima neistomiljenika (osobito komunista i islamista) POJAVA FAIZMA U ITALIJI Italija nakon 1. svjetskog rata: gospodarska kriza popraena visokom nezaposlenou, socijalnim nemirima i valom trajkova, mit o ukradenoj pobjedi (nezadovoljstvo nacionalistikih krugova teritorijalnim dobitcima), parlamentarne stranke nisu uspijevale sastaviti stabilnu vladu, prijetila je socijalna revolucija 1919. Benito Mussolini, novinar, bivi socijalist i pristaa ulaska Italije u Svjetski rat, stvara veteransku organizaciju Fasci di Combattimento (simbol organizacije je starorimski snop fasces koji treba predstavljati jedinstvo naroda), financiraju ga posjednici krupnog kapitala kako bi se mogli posluiti poluvojnim odredima crnokouljaa u guenju trajkova Faistika ideologija: autoritarna drava na elu s nepogreivim voom treba rijeiti suprotnosti izmeu ekonomskih klasa i stvoriti jaku naciju, ojaana talijanska nacija mora postati sredozemna velesila i stvoriti novo rimsko carstvo, Italija treba postati korporativna drava, poslodavcima se obeava suzbijanje ljevice i zahtjeva sindikata, radnicima osiguravanje radnih mjesta i plaa, cijeloj naciji revizija versajskog poretka, a prvi korak na tom putu trebalo je biti ukidanje demokracije i unitenje komunista i socijalista 1922. mar na Rim kralj Viktor Emanuel III. daje Mussoliniju mjesto predsjednika vlade Mussolini je novim izbornim zakonom i pojaanom propagandom osigurao relativnu pobjedu faista na parlamentarnim izborima 1924. god. 1924. ubojstvo socijalista i voe oporbe Matteottija - povod za uvoenje izvanrednog stanja 1925. uvoenje faistike diktature, ef drave Il Duce, Italija je i dalje formalno monarhija na elu s kraljem, faizacija drave provodi se postupno, a tek od tridesetih godina moemo govoriti o pokuaju totalitarne kontrole drutva i dravnom nadzoru gospodarstva faisti su unitili svaku oporbu i uveli red represijom, meutim, drava nije bila onako gospodarski i vojno jaka kako je tvrdila slubena propaganda (to se pokazalo porazima u 2. svjetskom ratu)

79

1929. Lateranski sporazumi kompromis papinske i talijanske drave oko rimskog pitanja - stvorena drava Vatikan, a katolianstvo proglaeno dravnom religijom u Italiji SOVJETSKA RUSIJA Svesovjetska Komunistika Partija Boljevika (SKP/b) nakon Oktobarske revolucije 1917. g. i Lenjinova dravnog udara 1918. g. uspijevaju se odrati na vlasti iako su dotada bili mala skupina urotnika, proglaena je Ruska Sovjetska Federativna Republika i diktatura proletarijata Uzroci pobjede boljevika: njihov program bio je privlaan irokim narodnim masama (drutvena jednakost i stvaranje komunistikog drutva, Tvornice radnicima zemlja seljacima!, pravo neruskih naroda Rusije na samoodreenje) stranka ima vrstu organizaciju i odluno provodi teror prema svim protivnicima (eka tajna policija, kasnije GUP i NKVD) carizam je bio potpuno kompromitiran, a ostale politike stranke nisu imale dovoljno jasan program niti bile odlune kao boljevici, bijeli su se dodatno kompromitirali kao suradnici stranih sila (intervencija Antante) Ratni komunizam (1918-21): doba graanskog rata, boljevici provode nacionalizaciju (podravljenje) tvornica, rudnika i veleposjeda i uvode jednake plae za sve slube te rekvizicije poljoprivrednih proizvoda. Uspjeli su ostvariti vojnu pobjedu nad bijelim armijama i suzbiti unutarnji otpor, ali nisu uspjeli poveati proizvodnju i izbila je glad. 1921. NEP (Nova ekonomska politika): prestaju rekvizicije, doputeno je privatno vlasnitvo seljaka nad zemljom i mala nedravna poduzea, do 1926. gospodarstvo je gotovo dostiglo prijeratnu razinu (to je bio cilj) i tada je NEP ukinut 1922. Crvena Armija zauzela je sve dijelove Rusije i neke novostvorene nacionalne drave (Ukrajina, Bjelorusija, Gruzija itd.) stvorena je nova dravna zajednica koja je osiguravala prevlast Rusije u bivem Carstvu i formalno potivanje prava na samoopredjeljenje naroda - Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika (SSSR) 1924. Lenjinova smrt tijekom sukoba boljevikih frakcija (tzv. lijevi i desni) uzdigao se kao vrhovni vlastodrac generalni sekretar Partije Josif Visarionovi Dugavili zvan Staljin 1925. Lav Trocki iskljuen je iz Partije i Staljin postaje neformalni diktator 1926. kraj NEP-a i poetak planskog gospodarstva petoljetke (petogodinji planovi proizvodnje, prvi je pokrenut 1928.) kolektivizacija poljoprivrede prisilno stvaranje kolhoza (kolektivnih seoskih gospodarstava) i sovhoza (dravna poljoprivredna poduzea), progon kulaka u petoljetkama je uspjeno provedena industrijalizacija i elektrifikacija drave, no uz visoku cijenu (nizak ivotni standard radnika i prisilan rad politikih zatvorenika) Obiljeja staljinizma: konaan cilj je stvaranje besklasnog drutva, a sva su sredstva na putu u komunizam doputena, ideologija je nova dravna religija (Staljinovo shvaanje marksizma Drava odumire svojim jaanjem), kult linosti, centralizirana partijska drava (narodna demokracija i savez slobodnih republika postoje samo na papiru), stroga hijerarhija unutar Partije, totalitarizam drava se trudi kontrolirati cjelokupan ivot pojedinca od roenja do smrti, obraun sa stvarnim i moguim protivnicima (osobito unutar same Partije nitko nije bio siguran), diktaturu provodi golemi dravni aparat s jakom tajnom policijom (GUP/NKVD), toan broj rtava nije poznat, neke procjene govore o 12 milijuna Gulag radni logor za politike zatvorenike Diktaturi je pogodovala izolacija Sovjetskog Saveza od Zapada. SSSR nije priznavao vanjske dugove carske Rusije, pa su zapadne zemlje kasno sklopile diplomatske odnose sa SSSR-om. (meu prvima su bile Turska, Njemaka i Velika Britanija zato?). KOMINTERNA (Trea komunistika internacionala) osnovana 1919, preko te organizacije sve komunistike partije izvan SSSR-a (u veini zemalja bile su stavljene izvan zakona) povezane su u jedinstvenu mreu i bile su pod Staljinovom kontrolom. HRVATSKA U KRALJEVSTVU SHS (1918-1920) Prvi potezi nove vlasti i pokuaji otpora Proglas iste stranke prava: in ujedinjenja 1. XII. 1918. g. bio je jednostran i nije bio pravovaljan jer ga nije potvrdio Hrvatski sabor niti je organiziran referendum o tom pitanju Stav Radieve HPSS: Hrvatski sabor mora se sastati i potvrditi ujedinjenje, meutim, on je rasputen i nije vie sazivan tijekom cijelog postojanja prve Jugoslavije 5. XII. 1918. demonstracije u Zagrebu protiv ujedinjenja, oruani sukob izmeu domobrana (na strani demonstranata) i vladinih snaga (Narodna straa SHS, sastavljena od sokolaa i mornara iz Dalmacije), 16 poginulih (prosinake rtve), povod za hitno rasputanje domobranstva i Pribieviev poziv srpskoj vojsci da uvede red (to se opravdavalo i strahom od sovjetske revolucije) Centralizacija u novoj dravnoj vladi najvanije poloaje zauzimaju srpski politiari, Stojan Proti premijer, Svetozar Pribievi ministar unutarnjih poslova, jedini Hrvat na vanijem poloaju bio je Ante Trumbi ministar vanjskih poslova u preanskim krajevima (biva Austro-Ugarska) srbijanska vojska ima okupacijske ovlasti smanjen je djelokrug pokrajinskih vlada, novi hrvatski ban Ivan Paleek provodi zapovijedi iz Beograda, do donoenja ustava privremeno su zadrane pokrajine Hrvatska i Slavonija, Dalmacija, Bosna i Hercegovina itd.

80

Privremeno narodno predstavnitvo (parlament) ima zadatak organizirati izbore za Ustavotvornu skuptinu regent Aleksandar ima velike ovlasti u upravi i zakonodavstvu Zamjena novca 1918. god. austro-ugarska kruna i srpski dinar imaju priblino jednaku vrijednost nakon propasti Monarhije, obezvrijeene krune iz Austrije i Maarske krijumare se u Kraljevstvo SHS, provodi se markiranje novanica paralelna sredstva plaanja srpski dinar u istonom dijelu drave i SHS-kruna u zapadnom dijelu (u dravama nasljednicama Monarhije krune su dugo ostale u optjecaju, a meusobno su se razlikovale po peatima i markicama s obiljejem nove vlasti, stopa inflacije nije bila svuda jednaka) novi dinari Kraljevstva SHS tiskani su ve u sijenju 1919. god, no konana zamjena kruna odgaa se zbog interesa pekulanata bliskih vlasti krune su ostale u optjecaju do poetka 1921, zamijenjene su po teaju od 1 dinar za 4 krune (umjesto stvarnog teaja na temelju kupovne moi 1 d. za 2 -2,50 k.) Nasilno igosanje stoke izaziva lokalne pobune hrvatskih seljaka Meunarodno priznanje Kraljevstva SHS odgaa se zbog nerijeenog jadranskog pitanja (SAD II. 1919, Francuska i V. Britanija VI. 1919, Italija XII. 1920) Trianonski ugovor (VI. 1920) - odreene su granice s Maarskom, Kraljevstvu SHS pripali Meimurje, Baranja, Baka i Banat Rapalski ugovor (XI. 1920) - odreene su granice s Italijom, Kraljevstvo SHS poputa zbog pritiska Francuske i V. Britanije, Italiji su pripali Istra, Zadar, Cres, Loinj i Lastovo Rijeka slobodna gradska drava (1924. prikljuena Italiji) Problemi nove drave: nacionalna pitanja (6 junoslavenskih naroda i brojne manjine), agrarno pitanje (zahtjevi za preraspodjelom zemlje, to je obeao i sam regent), ope siromatvo i slaba industrija, prometna nepovezanost pokrajina, slabo stanje sigurnosti izvan gradova (razliite razbojnike skupine, od kojih neke imaju i politiki predznak) DJELOVANJE HPSS-A od 1904. djeluje na podruju Hrvatske i Slavonije, zastupa interese seljaka kao najbrojnijeg drutvenog sloja program do 1918: povijesno i prirodno pravo Hrvatske na dravnost, demokracija, gospodarske reforme u cilju jaanja srednjeg seljakog posjeda, trijalizam (austroslavizam) kao lan Sredinjeg odbora Narodnog vijea, Stjepan Radi trai da Srbija prije ujedinjenja prizna pravo na suverenost svim lanicama budue drave nakon ujedinjenja, HPSS prelazi u oporbu spram politike dravne centralizacije koju provode Pribievi i Dvor 1919. god. Stjepan Radi dolazi na elo stranke nakon smrti brata Antuna nacionalni program: Hrvatska seljaka republika u ravnopravnom savezu junoslavenskih, a poeljno, i ire, podunavskih malih drava 1920. izbori za Ustavotvornu skuptinu HPSS je najjaa stranka Hrvatske i Slavonije odnosno etvrta stranka po snazi na dravnoj razini (ope birako pravo za mukarce) nakon izborne pobjede, HPSS mijenja naziv u HRSS: Hrvatska republikanska seljaka stranka i otvoreno se zalae za republikansko i federativno ureenje HRSS iri utjecaj i na graanski sloj te na Hrvate izvan sjeverne Hrvatske, a pritisci od strane reima samo pogoduju rastu popularnosti OSTALE STRANKE

Demokratska stranka (Svetozar Pribievi i Ljuba Davidovi) zagovara integralno jugoslavenstvo, nacionalni joj je program pretopiti sve junoslavenske narode u jedinstvenu naciju, ima pristaa meu svim narodima, no najvie meu preanskim Srbima, kasnije se raspala na Pribievievu i Davidovievu stranku Radikalna stranka (Nikola Pai) uiva podrku Dvora i biraa u Srbiji, cilj joj je osigurati politiku i gospodarsku prevlast Srbije nad drugim narodima u dravi Hrvatska stranka prava (Ante Paveli mlai) nastala od iste stranke prava (frankovci), istie pravo Hrvatske na potpunu samostalnost, s vremenom e naginjati desnom radikalizmu Hrvatska zajednica (Ivan Lorkovi, Matko Laginja) liberalna graanska stranka nastala ujedinjenjem Stranke prava (starevianci) i Napredne stranke, HZ je u poetku naginjala integralnom jugoslavenstvu, ali je jo prije izbora odustala i poela zagovarati federalizam i suraivati s Radiem, na izborima za Ustavotvornu skuptinu doivljava poraz Hrvatska federalistika seljaka stranka (A. Trumbi) nastala 1926. od HZ i nekih nezadovoljnika Radieve stranke Hrvatska puka stranka program katolikog jugoslavenstva, postala je s vremenom marginalna u odnosu na HRSS kao i ostale hrvatske stranke, imala je najvie pristaa meu katolicima u Dalmaciji i Hercegovini Komunistika partija Jugoslavije radikalne socijalne reforme i stvaranje Sovjetske Republike Jugoslavije, na izborima za Ustavotvornu skuptinu ak trea stranka po snazi, ubrzo je stavljena izvan

81

zakona kao protudravna i revolucionarna snaga, pa djeluje u tajnosti, privlai intelektualce-ljeviare i industrijske radnike GOSPODARSTVO Hrvatska je i dalje preteno agrarna zemlja, ali se razvoj industrije donekle ubrzao do sredine 20-ih godina doivljava gospodarski polet seljatvo se zahvaljujui inflaciji tijekom 1. svjetskog rata rijeilo dugova

agrarna reforma: budui da je veina seljakih posjeda manja od 5 ha, drava pristupa programu preraspodjele veleposjeda, meutim, reforma nije uspjeno rijeila agrarno pitanje zbog politikih manipulacija (najvie su se okoristili srpski veterani iz 1. svjetskog rata, a dio veleposjednika uspio se nagoditi s dravom) rast gradova: viak stanovnitva sa sela slio se u gradove jer se u industrijskom sektoru mogao nai posao, osobito su se razvili Zagreb i Split 1925. eljeznika pruga Zagreb -Split hrvatski financijski krugovi uspjeli su se ukljuiti u jugoslavensko trite i dobro posluju do poetka velike gosp. krize (1929-33) Hrvatska je od najnerazvijenije pokrajine Austro-Ugarske postala najrazvijenija pokrajina Kraljevstva SHS, meutim, njezinim prednostima dugorono e se najvie okoristiti vladajui krugovi u Beogradu. HRVATSKA 1921-28: RADIEV NACIONALNI POKRET Vidovdanski ustav (28. VI. 1921.) radikalski prijedlog ustava izglasan je u Konstituanti tijesnom natpolovinom veinom (223/419), prema ranijim dogovorima trebala ga je potvrditi dvotreinska veina 50 zastupnika HRSS-a bojkotiralo je rad skuptine jer nisu htjeli polagati prisegu kralju, Radiev nacrt ustava neutralne seljake republike Hrvatske (koja moe, ali i ne mora ui u savez s ostalim junoslavenskim dravama) ujedno je stranaki program Ustavotvornu su skuptinu ubrzo napustili i Hrvatska zajednica, HSP te jo neki oporbeni zastupnici, komunisti su u meuvremenu stavljeni izvan zakona, pa nisu ni smjeli sudjelovati, radikali su preostale stranke pridobili da glasuju za ustav razliitim ustupcima i obeanjima Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca: unitarna parlamentarna monarhija, kralj ima velike ovlasti u zakonodavnoj, izvrnoj i sudskoj vlasti, centralizirana dravna uprava, bit e uvedena administrativna podjela na 33 oblasti, koja e razmrviti stare povijesne cjeline, slubeno postoji jedna nacija, srpskohrvatsko-slovenska i jedan jezik s tri narjeja Ustav je ozakonio ve uspostavljeni dravni centralizam i nacionalni unitarizam te nije stvorio politiki okvir u kojemu bi se mogla rijeiti nacionalna, socijalna i gospodarska pitanja nove drave Djelovanje HRSS-a 1921-28. god. do 1923. stranka odbija ui u Narodnu skuptinu, ali koristi sve ostale legalne oblike politike borbe jasan program glede nacionalnih i socijalnih pitanja: teritorijalna cjelovitost Hrvatske (Banska Hrvatska s Dalmacijom), republika, mogui savez drava Jugoslavije, ali i ire, svih podunavskih i balkanskih drava, graanska prava, agrarna reforma u smislu stvaranja srednjih posjeda stranake podrunice osnivaju se ubrzo i u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Vojvodini, pa ak i u Sloveniji i Makedoniji

izbori 1923: HRSS predstavlja drugu politiku snagu u skuptini (70/310) i ima znaaj hrvatskog nacionalnog pokreta iji je cilj preustroj drave u Narodnoj skuptini nastupa zajedno s HZ i HSP kroz Hrvatski blok, no ne uspijevaju ostvariti ciljeve parlamentarnim putem, jedino uspijevaju odgoditi podjelu nekadanje Banske Hrvatske na Zagrebaku, Primorsko-krajiku, Osjeku i Srijemsku oblast (Dalmacija je podijeljena na Splitsku i Dubrovaku) Radi pokuava dobiti podrku Lige naroda i stranih sila za rjeavanje hrvatskog pitanja, no njihov interes je slab, posjetio je Britaniju, Austriju, SSSR 1924. god, Stjepan Radiu u Moskvi ulanjuje HRSS u Seljaku internacionalu (odsjek Kominterne) kako bi privukao pozornost, po povratku u zemlju zatvoren je zbog protudravne djelatnosti izbori 1925: unato zabrani promidbe, HRSS osvaja 67 od 315 mandata, kralj Aleksandar amnestirao je Radia, a Pai mu nudi sporazum zaokret: stranka mijenja ime u HSS, odrie se republikanstva, priznaje Vidovdanski ustav i zalae se za federalizaciju Kraljevine SHS parlamentarnim putem, stvorena je koalicijska vlada radikala i radievaca sa Stjepanom Radiem kao ministrom prosvjete 1926. pad koalicijske vlade, pokazalo se da je sporazum bio tek kratkorona politika taktika radikala izbori 1927: HSS je izgubio dio pristaa (Trumbieva HFSS), pa dobiva neto manje glasova zbog ega je Radi prisiljen na novi politiki zaokret Seljako-demokratska koalicija (SDK): HSS + SDS (Samostalna demokratska stranka Svetozara Pribievia, Pribievi je u meuvremenu uvidio da je jugounitarizam bio samo politiki instrument Paia i Dvora te da srbijanski politiari ne misle dijeliti vlast sa Srbima-preanima, zato se pribliio Radiu i poeo zagovarati federalizam) novo podruje djelovanja HSS-a bile su skuptine hrvatskih oblasti SDK postaje ozbiljna prijetnja vladajuim radikalima imala je masovnu podrku Hrvata te dijela preanskih Srba, a u Skuptini je javno prozivala radikale umijeane u financijske afere

82

20. VI. 1928. atentat u Skuptini: radikal Punia Rai ubio je Pavla Radia i uru Basarieka te ranio Stjepana Radia, Ivana Pernara i Ivana Granu, Rai je u napadu bijesa izvukao revolver i zapucao, a sve je zapravo bilo isplanirano 8. VIII. 1928. smrt Stjepana Radia uslijed posljedica ranjavanja u Zagrebu izbijaju veliki prosvjedi, a SDK odbija sudjelovati u radu Skuptine i trai hitan preustroj drave SVJETSKA GOSPODARSKA KRIZA 1929-33. Uzroci krize kapitalistiko svjetsko gospodarstvo prolazi kroz razvojne cikluse, nakon povoljne konjunkture redovito nastupa razdoblje stagnacije i krize politika slobodnog trita (liberalni kapitalizam) nije mogla osigurati vjeni privredni rast, dvadesetih godina XX. stoljea uzlet je bio najvei dotada, osobito u SAD i zemljama-pobjednicama prvog svjetskog rata hiperprodukcija: industrija je proizvodila vie robe no to se moglo potroiti brz rast vrijednost dionica poduzea privlaio je sve vie ulagaa i pogodovao burzovnom meetarenju psiholoki initelji produbili su krizu jer kada je zapoela svi su teili tednji pa su ulaganja naglo opala, to je tzv. ekonomska depresija ulaganja, proizvodnja i potronja padaju na minimum Obiljeja krize kriza je zapoela u listopadu 1929. slomom njujorke burze (Crni petak na Wall Streetu) panika se iz SAD proirila na sve dijelove svijeta bankrotiralo je mnogo velikih ulagaa, banke i poduzea propadali su lananom reakcijom, vlade drava nisu se htjele mijeati zbog tadanjih ekonomskih dogmi da svaka intervencija drave u trine odnose vodi u komunizam, a preivjele banke odbijale su davati zajmove deflacija cijene su padale i novac se povlaio s trita pa mu je rasla vrijednost, nastupila je kronina nestaica novca razina zaposlenosti neprestano je padala, a s njome i plae (uslijed velike ponude radne snage i nestaice novca) kriza je izazvala politiku krizu u svim zemljama koje je zahvatila, ope obiljeje tih politikih kriza bila je sumnja u parlamentarnu demokraciju i porast desnog, a ponegdje i lijevog radikalizama SSSR nije osjetio krizu jer je tu ve zapoinjao drugi petogodinji plan, a drava je bila razmjerno izolirana od svjetskog trita konac 1932. vrhunac krize, npr. u Njemakoj je razina industrijske proizvodnja iznosila 50% one iz 1929, a nezaposleno je bilo gotovo est milijuna registriranih radnika

Rjeenja naposljetku su sve drave bile prisiljene na politiku intervencionizma (mijeanje drave u gospodarstvo) politiki sustav promijenio se u Njemakoj (nacional-socijalizam), panjolskoj (pad monarhije i privremena vladavina ljevice), zemljama istone Europe (vojne i monarhistike diktature u Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Jugoslaviji) u SAD predsjednik Franklin D. Roosevelt provodi reforme pod nazivom New Deal: devalvacija dolara, progresivni porez, dravna ulaganja i javni radovi, povoljni zajmovi farmerima, ukidanje prohibicije alkohola sve je to povealo kupovnu mo stanovnitva i opu proizvodnju njemaki nacisti interveniraju putem velikih dravnih narudbi od industrije, uvodi se i ratna proizvodnja, javni radovi i dravna kontrola valute, Njemaka je prestala plaati reparacije jo prije dolaska Hitlera na vlast Japan trai izlaz u ekspanziji i 1931. osvaja Manduriju, Italija provodi nacionalizaciju dijela industrije i zapoinje pripreme za rat, 1935. napast e Etiopiju,

USPON NACIONAL-SOCIJALIZMA U NJEMAKOJ Njemaka 1918-19: nakon poraza i abdikacije cara, pobune u ratnoj mornarici i meu radnicima nisu se smirile, socijaldemokrati ele Njemaku ureenu kao parlamentarnu republiku, komunisti nastavak revolucije i sovjetski model drave, na izvanrednim izborima pobijedit e socijaldemokrati zima-proljee 1919. komunistike pobune u Bavarskoj i Berlinu, nova vlada gui ih u krvi uz pomo bivih carskih vojnika okupljenih u dobrovoljake odrede (Freikorps) lipanj 1919. Versajski ugovor i novi val nezadovoljstva srpanj 1919. u Weimaru izglasan republikanski i demokratski ustav (Vajmarska republika) desniarski mit o udarcu noem u lea: za njemaki poraz krivi su izdajnici-ljeviari, a iza njih stoji meunarodna urota idovskih bankara Poratna kriza: Njemaka je naglo izgubila trite i izvore sirovina te dobila goleme reparacije, drava je prezaduena i financira se prekomjernim tiskanjem novanica (hiperinflacija), propadanje srednjeg sloja, problem razvojaenih veterana Nacional-socijalistika njemaka radnika stranka (NSDAP): osnovana u Mnchenu neposredno prije prvog svjetskog rata s ciljem propagiranja ideja neopoganskih okultnih drutava njemakim radnicima, bila je potpuno beznaajna do dolaska Adolfa Hitlera na njezino elo (1919), Hitler je bio razvojaeni kaplar podrijetlom iz Austrije

83

1923. vrhunac hiperinflacije, Njemaka ne moe plaati reparacije, pa je Francuzi kanjavaju okupacijom Ruhrske oblasti kruok generala Ludendorfa uz pomo nacista pokuava preuzeti vlast u Bavarskoj (Minhenski pu)

nakon neuspjelog pua, Hitler odlazi na dvogodinju robiju gdje pie knjigu Moja borba Nacistika ideologija:

1. 2. 3. 4.

rasna teorija: toboe znanstveno uenje o nejednakoj vrijednosti ljudskih rasa pomijeana s okultnim bajkama o arijskoj rasi nadljudi, zloj, idovskoj rasi te manje vrijednim mijeanim rasama, nacional-socijalistika drava poradit e na rasnoj higijeni i uzgoju novog ovjeka ekstremni nacionalizam: Velikonjemaki Reich trebao bi obuhvatiti sve etnike njemake krajeve (Austriju, Sudete, Danzig itd), a zatim i novi ivotni prostor (Lebensraum) na raun slavenskih drava na istoku model drave blizak faistikom: Njemaku moe stabilizirati jedino ukidanje demokracije i diktatura na elu s nepogreivim voom (Fhrer), totalitarna je drava nuno sredstvo za uspostavu narodne zajednice

novi svjetski poredak: revizija versajskih ugovora, ponovno naoruavanje i obnova Njemake kao svjetske velesile 1924-29. kratkotrajna stabilizacija Vajmarske republike: angloameriki zajmovi za obnovu, odgoda plaanja reparacija, privredni oporavak, povoljan meunarodni poloaj Njemake, ekstremistike stranke gube pristae 1929-33. Velika kriza: Njemaka je posebno pogoena zbog ovisnosti o svjetskom kapitalu, pad proizvodnje i visoka nezaposlenost, daljnje propadanje srednjeg sloja, jaanje lijevog i desnog radikalizma Uspon nacistike stranke: osiromaene mase oduevljavaju se za Hitlerova obeanja, dok krupni kapital (ne samo njemaki) financira naciste u strahu od mogue komunistike revolucije, nacistiki Jurini odredi (SA) siju teror meu idovima i politikim protivnicima 1932. parlamentarni izbori nacisti dobivaju relativnu veinu i ulaze u koaliciju sa strankama desnice sijeanj 1933. predsjednik Hindenburg imenuje Hitlera za kancelara Pale Reichstaga organizirali su ga sami nacisti, to je bio povod za obraun s komunistima i uvoenje izvanrednog stanja, kancelar Hitler dobiva diktatorske ovlasti. Iste godine, Njemaka istupa iz Lige naroda. 1934. Hindenburgova smrt, Hitler preuzima predsjednike ovlasti te postaje Fhrer No dugih noeva - Hitlerov obraun unutar vlastite stranke, smaknuti su Ernst Rhm i voe SA koji su smetali njemakim vojnim i financijskim krugovima budui da su bili radikalni i u socijalnom smislu, Hitler se rijeio moguih politikih protivnika, a na mjesto SA kao novu stranaku vojsku uzdigao je SS Heinricha Himmlera 1935. Nirnberki rasni zakoni idovi u Njemakoj gube sva graanska prava, takoer i sve nearijske i hendikepirane osobe Totalitarni III. Reich: Jedan narod, jedna drava, jedan voa!, svastika drevni simbol Sunca, politika ubojstva i konclogori (prvi je osnovan u Dachau), masovni mitinzi i irenje ideologije putem medija (Ministarstvo propagande Josepha Goebelsa), Gestapo tajna policija, opa vojna obveza i naoruavanje, postoje dva paralelna dravna aparata, stari, naslijeen od Vajmarske republike i novi, stranaki koji nadzire onaj prvi Nacisti su dravnim intervencijama u gospodarstvu smanjili nezaposlenost i neto poveali ivotni standard. Osim uspjene propagande, i to je bio jedan od razloga zato je nacizam imao podrku velikog dijela njemakog drutva. ISTONA AZIJA IZMEU DVA SVJETSKA RATA

INDIJA: itav Indijski potkontinent pod je britanskom kolonijalnom vlau, u meuratnom razdoblju jaa pokret za neovisnost Indije, stranka Nacionalni kongres (osnovana jo 1885) na elu s Mohandasom Ghandijem vodi politiku pasivnog, nenasilnog otpora koji se pokazuje vrlo djelotvornim (graanski neposluh i bojkot britanske robe), Britanci potpiruju razdor izmeu Hindusa i indijskih muslimana

KINA: nakon proglaenja Republike 1911. god, sredinja vlada Kuomintanga nadzire tek mali dio kineskog teritorija, u veini pokrajina vladaju domai vojni gospodari i dalje je na snazi politika otvorenih vrata koja odrava gospodarsku ovisnost Kine budui da Kuomintang nije uspio srediti prilike i provesti reforme, jaa Komunistika partija Kine na elu s Mao Ce Tungom, relativno je samostalna od Kominterne i uiva veliku podrku seljaka-bezemljaa od 1927. zapoinje nova revolucija i graanski rat izmeu nacionalista na elu s generalom ang Kaj ekom te Maovih komunista, to stanje iskoristit e militaristiki Japan da zapone otvorenu agresiju na Kinu

JAPAN: unato brzom razvoju i sudjelovanju u Svjetskom ratu na pobjednikoj strani, Japan ima velike potekoe s prenaseljenou i nedostatkom sirovina japansko drutvo u biti je i dalje feudalno, bez obzira na civilnu vladu, parlament i modernizacijske reforme, car i vojska oslonac su japanske aristokracije od 1930. god, nakon atentata na premijera Hamaguchija (pristao na diktat SAD i Britanije o ograniavanju mornarice) vlast preuzima skupina vojnih asnika koji uvode japanski totalitarni reim

84

militarizam: car Hirohito formalno je apsolutni vladar, ali kljunu ulogu u dravi ima vojska, ideologija je izvedena iz tradicije, pokornost caru kao boanstvu, Buido kodeks samuraja, Azija Azijcima! naelo vanjske politike prema kojem Japan treba zamijeniti sve europske kolonijaliste , ekspanzija se opravdava i rasnom nadmoi Japanaca nad ostalim azijskim narodima 1931. osvanjanje Mandurije, pokrajine na sjeveru Kine bogate sirovinama, koju su namjeravali pripojiti jo nakon Svjetskog rata, proglaena satelitska drava Mandukuo 1932. napad na angaj i pokuaj prodora u unutranjost Kine 1937, novi japanski prodor u Kinu, zauzimanje Pekinga, masakri u Nankingu borbe u Kini nastavit e se do kraja 2. svjetskog rata, a otpor Japancima pruat e i komunisti i nacionalisti (koji e iz tog razloga imati meusobna primirja) ESTOSIJEANJSKA DIKTATURA (1929-1934)

Politika kriza u Kraljevini SHS dostie vrhunac nakon atentata u Skuptini 1. VIII. 1928. sastaje se Narodna skuptina bez zastupnika SDK koji istoga dana u Zagrebu objavljuju Rezoluciju o reviziji Vidovdanskog ustava Hrvatska je na rubu ope pobune pokuaji dogovora izmeu SDK i srbijanskih stranaka propadaju, pa Radiev nasljednik Vladko Maek pregovara izravno s kraljem Aleksandrom mogunost amputacije: Hrvatska se moe odcijepiti, ali njezina istona granica treba ii linijom Virovitica-Una-ibenik (zapadne sile bile su protiv toga jer bi to naruilo ravnoteu snaga) 6. I. 1929. kralj Aleksandar kao drugi ustavni imbenik rasputa Skuptinu i vladu te ukida Vidovdanski ustav monarhistika diktatura je prikazana kao jedini mogui izlaz iz parlamentarne krize i sukoba federalistikih i velikosrpskih snaga Obiljeja diktature: kralj je izvor sve zakonodavne, izvrne i sudske vlasti, idue tri godine vlada bez ustava, a oslanja se na dvorsku kliku i vojni vrh (premijer general Petar ivkovi) zaokret prema autoritarnoj dravi i sumnja u parlamentarnu demokraciju bio je tada i opi europski trend slubena ideologija bilo je integralno jugoslavenstvo (jugounitarizam) koje je trebalo premostiti sukobe nacionalnih interesa, a zapravo je najvie odgovaralo velikosrbima novi naziv drave: Kraljevina Jugoslavija nova podjela na 9 banovina (zovu se po rijekama), slubeno predstavlja mjeru decentralizacije, a pravi joj je cilj brisanje etnikih i povijesnih granica, Hrvatska se veim dijelom nalazila u Savskoj i Primorskoj banovini uvedena je cenzura, ograniena su graanska prava, a zabranjeno je isticanje nacionalnih obiljeja i sve politike stranke (srpska obiljeja mogla su se isticati jer su proglaena vjerskima Srpska pravoslavna crkva) policija i andarmerija dobivaju ogromne ovlasti i provode teror (npr. politiko ubojstvo Milana ufflaya 1931) stvaranje politike emigracije (ustae, komunisti, dio HSS-a, disidenti iz drugih dijelova Jugoslavije) Ustaki pokret: frankovac Ante Paveli odlazi u emigraciju gdje okuplja istomiljenike i osniva teroristiku organizaciju UHRO (Ustaa hrvatska revolucionarna organizacija), cilj ustaa je stvaranje samostalne Velike Hrvatske s granicom na Drini, Paveliu je konano utoite pruila faistika Italija, ustaki pokret nije imao iru podrku u domovini, pa se pretvorio u Mussolinijev politiki instrument Svjetska gospodarska kriza: zahvatila je Jugoslaviju nakon 1930, zbog pada cijena poljoprivrednih proizvoda seljacima se smanjuju prihodi, opi pad kupovne moi odrazio se i na domau industriju, 1931. Prva hrvatska tedionica postaje nelikvidna, a drava joj ne eli pomoi iz politikih razloga slom privatnog bankarskog kapitala i jaanje dravnog kapitala koji je u rukama velikosrpskih krugova

Doba prikrivene diktature 1931-34. 3. IX. 1931. Oktroirani (nametnuti) ustav kralj ga je uveo zbog pritiska meunarodnih krugova koji su bili zabrinuti za svoj kapital te zato to je diktatura dobivala sve vie protivnika i meu Srbima dvodomni parlament: Narodna skuptina (donosi zakone) i Senat (potvruje zakone, polovicu senatora postavlja kralj) izbori su javni, mogu se kandidirati samo stranke koje pokrivaju cijelo dravno podruje (dravne liste), veinsko izborno naelo (stranka koja ima najvei broj glasova automatski dobiva polovicu mjesta u Skuptini, dok se ostala mjesta popunjavaju razmjerno) kralj ima velike ovlasti, moe donositi dekrete koji ak nisu u skladu s ustavom ozakonjen je jugounitarizam, a granice banovina neznatno su izmijenjene Izbori 1931 bojkotirala ih je cjelokupna oporba, pa se kandidirala samo lista generala ivkovia, od tih zastupnika nastat e reimska Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS) HSS provodi politiku ekanja i pasivnog otpora.

85

Zagrebake punktacije (XI. 1932) politiki program koji su Zagrebu iznijeli lanovi SDK, zahtijeva se ukidanje diktatorskog reima, povratak na stanje iz 1918. i stvaranje federativne i demokratske drave, autor teksta je Ante Trumbi, ali je reim zatvorio Maeka kao najodgovornijeg, slini programi pojavili su se i u drugim dijelovima Jugoslavije 1932. Liki ustanak - skupina ustaa napada andare u Bruanima reim provodi odmazdu 9. X. 1934. atentat u Marseillesu kralj Aleksandar ubijen je prilikom posjeta Francuskoj, atentat su organizirale ustae u suradnji s makedonskim revolucionarima (VMRO)

HRVATSKA U DOBA NAMJESNITVA (1934-1939)

Namjesnitvo trolano tijelo na elu s knezom Pavlom Karaoreviem, trebalo je obnaati kraljevsku vlast dok prijestolonasljednik Petar ne postane punoljetan Knez Pavle smatrao je da treba postupno obnoviti parlamentarizam i poeti rjeavati hrvatsko pitanje kako bi stabilizirao dravu. Hrvatsko pitanje: hrvatska dravnost (Sabor, vlada, ban, teritorij) potpuno je ukinuta Vidovdanskim ustavom (srpskohrvatsko-slovenski narod, centralizam, podjela na oblasti) estosijeanjska diktatura slubeno je ukinula i hrvatski narod (jugounitarizam, podjela na banovine) gospodarsko iskoritavanje: nakon propasti Prve hrv. tedionice i ostalih privatnih banaka, prevladava dravni kapital kojim upravlja nekoliko beogradskih obitelji, pri davanju zajmova prednost imaju srpska poduzea, hrvatski krajevi, tj. banovine, imaju viu poreznu stopu, a drava u njih izbjegava ulagati Hrvati se tee zapoljavaju i napreduju u dravnim slubama (1937. visoki dravni dunosnici Srbi 412, Hrvati 28) kulturna politika: nametanje zajednikog jezika Izbori 1935 reimska lista na elu s premijerom Bogoljubom Jevtiem i lista Udruene opozicije (iz cijele drave) na elu s Maekom, unato izbornim prijevarama, Maekova lista osvojila je 37 % glasova, to joj je donosilo 18 % mjesta u Skuptini Vlada Milana Stojadinovia 1935-39. knez Pavle smijenio je Jevtia jer se kompromitirao namjetanjem izbora i reimskim nasiljima (izbori ipak nisu poniteni) Milan Stojadinovi najavio je sreivanje odnosa u vanjskoj i unutarnjoj politici Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ) nova reimska stranka nastala spajanjem srpskih radikala, Jugoslavenske muslimanske organizacije i slovenskih klerikalaca, program: pretvaranje Jugoslavije u korporativnu dravu (poput Italije) pregovori izmeu Stojadinovia i Maeka zapoeli su tek 1937, no nije dolo do sporazuma konkordat Jugoslavije i Katolike crkve: Stojadinovi ga je potpisao 1935, Skuptina ga je potvrdila 1937, ali ga Senat nije ratificirao zbog pritiska Srpske pravoslavne crkve zaokret u vanjskoj politici: zbog jaanja Njemake i Italije Jugoslavija popravlja odnose s njima (gospodarska suradnja s Njemakom, 1937. ugovor o prijateljstvu s Italijom) izbori 1938. pokazali su da se Hrvati plebiscitarno izjanjavaju za Maekovu politiku, a da reimska JRZ poinje gubiti podrku srpskog birakog tijela BANOVINA HRVATSKA (1939-41)

Djelovanje HSS-a: od 1935. HSS obnavlja stranaku mreu (stranka slubeno nije smjela postojati, pa nastupa pod imenom biva HSS), ima podrku apsolutne veine hrvatskog birakog tijela (iznad 90%), Maek zahtijeva preureenje drave i iroku autonomiju za Hrvatsku u izravnim pregovorima s knezom Pavlom i Stojadinoviem, HSS nastupa kao neslubena hrvatska vlada i organizira usporedne organe vlasti Gospodarska sloga nacionalni seljaki sindikat, osniva seljake zadruge i sklapa kolektivne ugovore Seljaka sloga organizacija koja se bavila kulturnim i prosvjetnim radom, opismenjuje seljatvo i organizira folklorna drutva neformalni seoski sudovi njima se pokuava rjeavati meusobne sporove seljaka tako da se izbjegnu parnice pred dravnim sudovima Hrvatska seljaka zatita (i Hrvatska graanska zatita) stranaka policija koja odrava red na skupovima i titi iste od reimskog nasilja, nakon sporazuma o Banovini, zatitari e dobiti pravo nositi oruje i tako postati usporedna policija u Hrvatskoj Stanje u Jugoslaviji 1938-39: u promijenjenoj ravnotei snaga u Europi Jugoslavija je mogla opstati ili ako se vre povee s Italijom i Njemakom (na emu je radio Stojadinovi) ili ako se preuredi i rijei nacionalna pitanja te tako postane stabilna drava i zadri neutralnost u moguem novom svjetskom sukobu,

86

Britanci su poticali kneza Pavla da se opredijeli za drugu mogunost, komadanje ehoslovake posluilo je kao opomena. Izbori 1938. pokazali su da se Hrvati plebiscitarno izjanjavaju za Maekovu politiku, a da reimska JRZ poinje gubiti podrku srpskog birakog tijela. 1939. knez Pavle smijenio je Stojadinovia i postavio za premijera Dragiu Cvetkovia koji je dobio zadatak da postigne sporazum s Maekom. 26. VIII. 1939. Sporazum Cvetkovi-Maek: stvorena je koalicijska vlada (Maek potpredsjednik, HSSovci dobivaju gospodarske resore u vladi), stvorena je Banovina Hrvatska s velikim stupnjem autonomije Teritorij Banovine: Savska i Primorska Banovina s kotarima Dubrovnik, Ilok, id, Brko, Gradaac, Travnik, Fojnica (dananja Hrvatske bez Istre, ali s dijelom Bosne) Samouprava: svi poslovi osim obrane, prometa, vanjske politike i vanjske trgovine, Banovina dobiva i vlastite financije, predvieno je sazivanje Sabora, no izbori nisu odrani zbog izbijanja rata, za bana je postavljen Ivan ubai (HSS-ovac i soluna) Banovina je stvorena na temelju ustavnog prava namjesnika Pavla da uvede izvanrednu upravu u jednom dijelu ili cijeloj dravi ako to iziskuju okolnosti, trebale su je potvrditi Skuptina i Senat, no knez ih nije sazvao jer bi ishod vjerojatno bio negativan. Odjek: vladajui krugovi u Beogradu pristali su na ustupak Hrvatima kako bi izbjegli federalizaciju cijele drave, Banovini su se protivili vojni vrh i gotovo sve politike snage u Srbiji, pojavio se pokret Srbi na okup koji eli stvoriti srpsku teritorijalnu jedinicu od 6 istonih banovina, ali uz reviziju granica Banovine Hrvatske, hrvatsko stanovnitvo je uglavnom bilo oduevljeno stvaranjem Banovine, protivili su joj se samo ustae, koji trae granicu na Drini i odcjepljenje od Jugoslavije te komunisti, koji ne prihvaaju nagodbu dviju buroazija. Gospodarstvo: selo je jo uvijek bilo prenapueno i jedva se moglo prehranjivati, ivotni se standard u gradovima poeo pogoravati zbog nestaica i racioniranja hrane i druge robe (posljedica izbijanja svjetskog rata), stanovnitvo je dodatno opteretio porez kojim se trebao popuniti proraun Banovine Hrvatske. U travnju 1941. uslijed njemakog napada propala je Kraljevina Jugoslavija, a s njom i Banovina Hrvatska koja je postojala svega 17 mjeseci.

SVIJET NA PUTU PREMA NOVOM RATU

UZROCI 2. SVJETSKOG RATA tri nepomirljive ideologije i blokovi drava: liberalna demokracija Zapada, faizam/nacional-socijalizam (Italija, Njemaka, Japan), komunistiki totalitarizam (SSSR) politika ekspanzije faistikih sila i revizonizam slab sustav svjetske sigurnosti: versajski poredak i liberalna demokracija ozbiljno su oslabljeni nakon Velike svjetske krize 1929-33. kriza europskih civilizacijskih vrijednosti proizilih iz prosvjetiteljstva jednakost ljudi, suverenost naroda, vladavina prava, slobodno trite kriza kapitalizma 1929-33. trae se preventivne mjere protiv nove krize, rastu ulaganja u vojsku i ratnu industriju u svim zemljama

PRIPREME ZA RAT 1933. Njemaka istupa iz Lige naroda i zapoinje program naoruavanja Hitler istie pravo Reicha da titi njemaku manjinu u susjednim dravama, ali jo uvijek nastupa pomirljivo prema meunarodnoj zajednici Saar zapadna njemaka pokrajina bogata eljeznom rudom i ugljenom, pod upravom Lige naroda na odreeno vrijeme 1935. referendum u Saaru izglasano pripajanje Njemakoj, a ne Francuskoj

iste godine nacisti su reorganizirali oruane snage ( Wehrmacht) koje sada obuhvaaju i oklopne snage, zrakoplovstvo i mornaricu, uvedena je opa vojna obveza i broj vojnika je viestruko povean 1936. njemaka vojska ulazi u Porajnje koje je moralo ostati demilitarizirano, Francuska i Velika Britanija uloile su samo diplomatske proteste 1935-36. Italija osvaja Etiopiju Etiopija (Abesinija) bila je jedina posve samostalna afrika drava, na vlasti je bio car Haile Selasie, industrijski je nerazvijena ali ima neka prirodna bogatstva, Talijani trebali i iz geostratekih razloga, da bi zaokruili svoje posjede u istonoj Africi (Somalija i Eritreja), etiopska vojska bila je na razini predindustrijskog doba

87

Viktor Emanuel III. preuzeo je naslov cara Etiopije, stvorena je Talijanska Istona Afrika Liga naroda uvela je Italiji gospodarske sankcije, ali ih se veina lanica nije pridravala, Italija se pribliila Njemakoj u vanjskoj politici 1936-39. panjolski graanski rat u panjolskoj je 1931. proglaena republika, na vlasti je Narodna fronta (koalicija ljeviarskih stranaka) dio vojske na elu s generalom Francom pobunio se protiv republike, Franca podravaju monarhisti, Crkva i panjolski faisti (Falanga), republikanskoj vojsci dolaze u pomo antifaisti iz svih zemalja svijeta Franco pobjeuje zahvaljujui nejedinstvenosti republikanaca i vojnoj pomoi iz Italije i Njemake, Francova diktatura odrala se sve do 1975. listopad 1936. Osovina Rim-Berlin: talijansko-njemaki sporazum o suradnji, podjeli interesnih sfera (Italija Sredozemlje, Njemaka srednja i istona Europa) i pomoi generalu Francu studeni 1936. Antikominterna pakt: japansko-njemaki ugovor o zajednikom nastupu protiv irenja komunizma, kasnije su mu pristupile Italija i druge profaistike drave, temelj kasnijeg vojnog saveza pod nazivom Trojni pakt (Osovina Berlin-Rim-Tokio) Austrija: austrijsko stanovnitvo sklono je prikljuenju Njemakoj, no to je Austriji izriito zabranjeno 1919. mirom u Saint Germaineu, od 1930. ima autoritarnu vladu koja proglaava Austriju njemakom katolikom dravom, ali nije spremna na prikljuenje Njemakoj nego se oslanja na faistiku Italiju 1934. pokuaj nacistikog preuzimanja vlasti u Austriji, ubijen kancelar Dollfuss, prevrat nije uspio, a Hitler nije intervenirao jer je Italija najavila da e uvati suverenost Austr oujak 1938. Anschluss (prikljuenje) Austrije budui da se Italija odrekla utjecaja u Austriji, Hitler je pristupio planu za njezino pripajanje, nacisti su izazvali nerede, austrijski kancelar postao je nacist SeyssInquart koji je pozvao njemaku vojsku da uvede red, Anschluss je uskoro potvren plebiscitom ehoslovaka: strateki vana i gospodarski jaka drava, osim eha i Slovaka u njoj ive i brojne manjine (Nijemci ak 3 milijuna, Maari, Poljaci, Ukrajinci, idovi), Hitler polae pravo Njemakog Reicha na Sudete, pogranini dio eke s njemakom veinom Francuska i Velika Britanija politika poputanja, vjeruju da e Hitlera umiriti davanjem stanovitih ustupaka, a jaka Njemaka im odgovara kao protutea naglom ojaalom Sovjetskom Savezu 29. IX. 1938. Minhenski sporazum: potpisnici su britanski premijer Chamberlain, francuski premijer Daladier, Hitler i Mussolini, Njemaka dobiva Sudete, ali mora potivati suverenitet ostatka ehoslovake, teritorijalne ustupke na raun eha i Slovaka dobivaju i Poljska i Maarska oujak 1939. raspad ehoslovake ostala je bez pograninih utvrda u Sudetima, Slovaci su proglasili samostalnu dravu, a ostatak eke je prikljuen Reichu kao Protektorat eke i Moravske nacisti nisu dobili samo teritorij nego i eku vojnu industriju (koda) i zlatne rezerve Litva mora ustupiti Njemakoj pograninu luku Memel (Klajpeda)

1939. je istekao poljsko-njemaki sporazum o nenapadanju (potpisan 1934), Hitler polae pravo na Slobodni grad Danzig i zahtijeva od Poljske da preko njezinog teritorija gradi cestu prema Istonoj Pruskoj prestanak politike poputanja: Francuska i Britanija jame Poljskoj, Grkoj i Rumunjskoj nepovredivost njihovih granica travanj 1939. talijanska invazija Albanije zauzimaju je bez otpora, kralj Ahmed Zogu bjei, pa se Viktor Emanuel kruni za novog albanskog kralja (personalna unija) 23. VIII. 1939. Njemako-sovjetski sporazum o nenapadanju: (pakt Ribbentrop-Molotov), Hitler se htio osigurati od mogueg ratovanja na dva fronta, a Staljin je traio njemaku suglasnost za ekspanziju prema zapadu, tajni dio ugovora predviao je podjelu Poljske i baltikih drava izmeu 3. Reicha i Sovjetskog Saveza POETAK DRUGOGA SVJETSKOG RATA (IX. 1939 V. 1941)

PAD POLJSKE (rujan - listopad 1939) Hitler zahtijeva pripajanje Slobodnoga Grada Danziga (Gdansk) i ograniavanje poljskog suvereniteta u tzv. Koridoru (izgradnja ceste i eljeznice do Istone Pruske), poljska vlada se odupirala i oslanjala se na jamstva Francuske i U. K. da e stati na njezinu stranu 1. IX. 1939. nakon namjetenog pograninog incidenta, njemaki Wehrmacht napada Poljsku bez objave rata Blitzkrieg (munjeviti rat) nova ratna taktika koji su uveli Nijemci, napad zapoinje zrakoplovstvo bombardirajui strateke ciljeve, zatim slijedi udar koncentriranih oklopnih snaga koje brzo probijaju protivniku obranu, nakon toga pjeatvo opkoljava protivnika u kotlove, vojske koje su imale taktiku iz 1. svjetskog rata nisu imale izgleda oduprijeti se Blitzkriegu 3. IX. nakon isteka ultimatuma, Francuska, Britanija i zemlje Commonwealtha objavljuju Njemakoj rat

88

Saveznici nisu odmah otvorili frontu na zapadu nego vode smijeni rat (izbjegavanje pozicijskog rata na linijama Maginot i Siegfried, njem-franc. granica) 17. IX. u skladu s paktom Ribbentrop- Molotov, SSSR napada istoni dio Poljske i pripaja ga Ukrajini i Bjelorusiji Poljaci su uz velike rtve pruali otpor do listopada oekujui otvaranje zapadnog bojita, kapitulacija nije potpisana, vlada i ostatci vojske povukli su se u Englesku (preko Rumunjske) Poljska je drava ukinuta, zapadni dio Poljske ukljuen je u Trei Reich pod nazivom Generalni Guvernerat, Poljacima je namijenjena sudbina jeftine radne snage, poljski idovi (oko 10 % stanovnitva) deportirani su u geta

EKSPANZIJA SSSR-A (1939-40) Staljin je odluio ostati u dobrim odnosima s nacistima dok ne zauzme sve krajeve obeane Paktom o nenapadanju, dugorona politika bilo je ekanje dok se Njemaka i Saveznici ne iscrpe ratovanjem, kada bi se SSSR nastavio iriti listopad 1939. Litva, Latvija i Estonija doputaju Crvenoj armiji da se smjesti na njihovom teritoriju, idue godine te su drave dragovoljno pristupile Sovjetskom Savezu studeni 1939 oujak 1940. Zimski rat izmeu Finske i SSSR-a, Finci su odbili predati neke pogranine krajeve, njihov otpor je slomljen i naposljetku su morali ispuniti Staljinove uvjete (kao i u sluaju Poljske, pomo Zapada je bila, uglavnom, moralna, pa su Finci bili prisiljeni potraiti oslonac u Osovini) srpanj 1940. Rumunjska vlada mora predati SSSR-u Besarabiju i Bukovinu, to su iskoristili Maari koji si pripajaju Transilvaniju (Erdelj), kralj Karlo je abdicirao, a maral Antonescu uvodi diktaturu i pristupa Osovini (Trojnom paktu)

DANSKA I NORVEKA (travanj - lipanj 1940) strateka vanost Skandinavije: nadzor nad Baltikim morem, pristup do neutralne vedske koja je veliki izvoznik elika i ruda, norveka obala bila bi uporite za rat s Engleskom Saveznici nisu mogli ili nisu htjeli predvidjeti njemaki napad na Dansku i Norveku 9. IV. 1940. nacisti osvajaju Dansku za samo jedan dan travanj lipanj 1940. norveka vojska prua otpor i dobiva pomo od Britanaca, najvee borbe izmeu Britanaca i Nijemaca u Norvekoj vodile su se za luku Narvik (vana zbog nadzora trgovine iz vedske), nakon kapitulacije vlast preuzima norveki nacist Vidkun Quisling, Nijemci mu nisu vjerovali, pa su ga ubrzo smijenili, Danska je ostala formalno neovisna, dok je Norveka bila pod reimom vojne okupacije

BENELUX I FRANCUSKA (svibanj lipanj 1940)

Saveznici su se utvrdili na liniji Maginot koja se smatrala neosvojivom, ozbiljnije borbe vodile su se jedino na moru, izravni napad na Njemaku odgoen je jer saveznike snage jo nisu bile spremne, kako bi izbjegli scenarij iz Prvoga svjetskog rata (njemaki napad preko Belgije) Britanci su dio snaga uputili i u Belgiju 10. V. 1940. njemaka napada neutralne drave Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg iz dva pravca sjeverni pravac: Nizozemska, kapitulirala je nakon pet dana i okupirana je, Rotterdam je teko stradao u bombardiranju juni pravac: Luksemburg Ardeni, Luksemburg se predao prvi dan i pripojen je Reichu, prodor se nastavio preko Ardena u Francusku, gdje Saveznici uope nisu oekivali napad Belgija je osvojena u iduih desetak dana, glavnina britanskih snaga okruena je u Dunquerqueu, luci na sjeveru Francuske, i evakuirana je do 4. lipnja slom Francuske: kada su Nijemci zaobili liniju Maginot, izbila je masovna panika meu civilima i rasulo u francuskoj vojsci, Francuzi su se spremali za obranu Pariza, meutim, Wehrmacht ga je zaobiao i nastavio prema atlantskoj obali, do 14. lipnja, kada se Pariz predao bez otpora, Nijemci su zauzeli oko dvije treine francuskog teritorija 22. VI. 1940. Francuska je potpisala kapitulaciju, sjeverni dio zemlje i atlantska obala dobili su njemaku vojnu upravu, juni dio Francuske nije okupiran, a njime je iz grada Vichyja upravljala profaistika vlada na elu s maralom Philippeom Petainom (Viijska Francuska), uprava u kolonijama ostavljena je viijskoj vladi, general Charles de Gaule pobjegao je u London i osnovao pokret Slobodna Francuska (pokret otpora u zemlji postojao je, no bio je znatno slabiji nego to je poslije rata tvrdila De Gauleova administracija, veina Francuza bila je pasivna)

OPERACIJA MORSKI LAV (srpanj 1940 travanj 1941) Hitler se nadao da e Britanci pristati na mirovne pregovore, pa je odgodio invaziju novi premijer sir Winston Churchill odluio je obraniti Otok pod svaku cijenu operacija Morski lav: njemako zrakoplovstvo (Luftwaffe) trebalo je unititi britansku industriju, zrane snage i mornaricu, potom bi uslijedilo iskrcavanje na nebranjenom Otoku

89

Zrana bitka za Britaniju: prva operacija koju nacisti nisu ostvarili, Britanci su uspjeli povui industriju u unutranjost, a njemakom zrakoplovstvu nanosili su ogromne gubitke zahvaljujui radarskom sustavu i letjelicama Spitfire (jeftina proizvodnja, izvrsne sposobnosti manevriranja), poginulo je vie od 40.000 Britanaca, dok je Trei Reich izgubio vie od 2000 letjelica bombardiranje Engleske nastavilo se i dalje neto manjim intenzitetom, ali je pojaan njemaki podmorniki rat na Atlantiku

SREDOZEMLJE I BALKAN (1940-41)

lipanj 1940. poinje sukob talijanskih i britanskih snaga u sjevernoj Africi, Britanci su krenuli u protunapad i do proljea 1941. zauzeli Somaliju, Etiopiju i velik dio Libije Talijanima stie u pomo njemaki Afriki korpus (general Erwin Rommel) listopad 1940. talijanski napad na Grku, Grci su, takoer, krenuli u protunapad i potisnuli Talijane duboko u Albaniju travanj 1941. njemaki napad na Jugoslaviju i Grku (Pothvat 25), izveden je iz straha da e se Britanci iskrcati u Grkoj te da e nova jugoslavenska vlada promijeniti stranu (vlada Cvetkovi-Maek potpisala je pristup Trojnom paktu 25. III, ali je dva dana kasnije sruena dravnim udarom iza kojega su stajali Britanci) Jugoslavija je osvojena za deset dana i podijeljena izmeu Italije (Kranjska, Dalmacija, Boka, a talijanska Albanija dobila je Kosovo), Njemake (Maribor), Maarske (Vojvodina, Meimurje) i Bugarske (Makedonija), od ostataka su stvorene tri satelitske drave: Nezavisna Drava Hrvatska, Srbija (njemaka okupacija) i Crna Gora (talijanska okupacija) ubrzo je okupirana i Grka, meutim, borbe za otok Kretu izmeu Nijemaca i Britanaca potrajale su do kraja svibnja Britanci su uspjeli zadrati vana uporita na Sredozemlju (Gibraltar, Malta, Cipar, Egipat) i zavladati francuskom Sirijom i Libanonom, uspjeno ratuju protiv talijanske mornarice

TROJNI PAKT 27. IX. 1940. sporazum o podjeli interesnih sfera u novom svjetskom poretku i uzajamnoj ratnoj pomoi izmeu Japana, Italije i Njemake paktu se pridruio niz europskih zemalja iz razliitih interesa: Maarska (revizionizam spram Rumunjske i Jugoslavije), Rumunjska (eli sauvati teritorij koji joj je preostao nakon sovjetskih i maarskih aneksija), Bugarska (revizionizam spram Grke i Jugoslavije), Finska (eli se osigurati od prijetnji iz SSSR-a), Slovaka (duguje Njemakoj dravnost), Jugoslavija (pitanje opstanka), NDH (isto kao i Slovaka) NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA (IV. 1941- V. 1945)

SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE 25. III. 1941. uslijed njemakog diplomatskog pritiska, vlada Cvetkovi-Maek potpisala je u Beu pristup Jugoslavije Trojnom paktu u Beogradu su odrani prosvjedi pod parolom Bolje rat nego pakt bolje grob nego rob, premda su ih podrali i djelomino organizirali komunisti i ljeviarske snage, iza njih su stajali velikosrpski krugovi i britanska obavjetajna sluba 27. III. dravni udar generala Simovia, takoer potpomognut od Britanaca, Simovi je sastavio novu vladu u koju je uao i Maek, prijestolonasljednik Petar II. proglaen je punoljetnim i dobio je kraljevske ovlasti, Jugoslavija nije slubeno istupila iz Trojnog pakta, nova vlada eka daljnje instrukcije Britanaca 6. IV. osovinski napad na Jugoslaviju, 17. IV. potpisana je kapitulacija, kraljevska vojska se predavala bez borbe, a kralj Petar i vlada pobjegli su u London

USPOSTAVA NDH nacisti su do, sve do same odluke o napadu, namjeravali sauvati Jugoslaviju, no nakon Simovieva udara, odluili su nagraditi svoje saveznike teritorijem, a Srbe kazniti tako to e stvoriti veliku Hrvatsku i malu Srbiju budui da je Maek uivao veliku popularnost, Nijemci su mu ponudili da postane poglavar nove hrvatske drave, sastanak Maeka i njemakih izaslanika dogodio se neposredno prije napada, Maek je ponudu odbio jer je oekivao pobjedu Saveznika i nije se htio kompromitirati kao kvisling Mussolinijev kandidat za vou NDH bio je Ante Paveli 10. IV. njemake snage ule su u Zagreb, a Paveliev povjerenik Slavko Kvaternik proglasio je na radiju stvaranje Nezavisne Drave Hrvatske do uspostave novih organa vlasti, red u Hrvatskoj odravala je Seljaka i Graanska zatita, Maek je pozvao svoje pristae da budu lojalni novoj vlasti (Maek e biti u ustakom pritvoru do samog kraja rata)

90

GRANICE NDH NDH je definirana u granicama povijesne Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te Bosne i Hercegovine, istona granica ila je Dunavom, Savom i Drinom, problem je predstavljala granica s njemakim saveznicama Italijom i Maarskom Italija e dobiti sve otoke osim Paga, Braa i Hvara i cijelu dalmatinsku obalu od Zadra do Splita (potvreno Rimskim ugovorima izmeu Pavelia i Mussolinija) Maari e na svoju ruku pripojiti Meimurje i Baranju NDH je bila podijeljena na dvije okupacijsko-interesne zone, njemaku i talijansku

USTROJ VLASTI 15. IV. Paveli dolazi u Zagreb s oko 250 ustaa i uspostavlja diktaturu u kojoj poglavnik i Ustaki pokret imaju apsolutnu vlast kao i u Hitlerovom Reichu, postoje paralelni organi vlasti drave i stranke: vlada i Glavni ustaki stan (GUS), graanska policija i Ustaka nadzorna sluba (UNS), domobranstvo i Ustaka vojnica, itd. 1942. god. sastao se Sabor, bio je definiran ne kao zakonodavno nego kao savjetodavno tijelo, a lanove je imenovao poglavnik (osim ustaa, u njega su trebali ui i HSS-ovci izabrani u Skuptinu Jugoslavije 1938, to je bio jedini ustupak neistomiljenicima), Sabor je donio memorandum koji je kritizirao neke postupke reima, no to nije bitno utjecalo na poglavnikovu politiku NDH je administrativno podijeljena na 22 velike upe suverenitet NDH u talijanskoj zoni bio je ogranien od samog poetka

UNUTARNJA POLITIKA reim se opravdavao iskrivljenom pravakom ideologijom: NDH je trebalo proistiti u nacionalnom, rasnom i politikom smislu, uspostavljen je kult poglavnika koji uvijek ima pravo, NDH je prikazana kao konano ostvarenje hrvatske povijesti i vana karika u novom svjetskom poretku, Hrvati nisu slavenskog nego gotskog podrijetla (dodvoravanje nacistima) uspostavljeni su prijeki sudovi i sabirni logori u Jasenovcu, Staroj Gradiki i na Pagu (broj rtava Jasenovca razliito se procjenjivao, ovisno o politikim potrebama. tj. elji da se taj broj umanji ili uvea, od najmanje 20.000 do ak 600.000, Vladimir erjavi, koji se oslanja na demografiju, pie o oko 100.000 ubijenih) na udaru su se nali svi istinski i mogui politiki protivnici: komunisti, antifaistiki intelektualci i utjecajniji HSS-ovci, uvodi se i praksa ubijanja nedunih talaca kao odmazda za partizanske diverzije poglavnik je proglasio rasne zakone po uzoru na Trei Reich: idovima i Romima oduzeta su graanska prava i imovina te se deportiraju u domae ili njemake logore politika spram Srba: pravoslavnog stanovnitva u NDH bilo je vie od 30 % i tijekom 1941. god. ustae provode estoki teror (ubijanje, raseljavanje, prisilna asimilacija) kako bi smanjili njihov broj, a preostale uinili pokornima, kasnije e, na njemaki poticaj, vlasti NDH ublaiti tu politiku i pokuati pridobiti dio Srba davi im status Hrvata grkoiztone vjere politika spram Bonjaka (Muslimana): poglavnik ih pokuava pridobiti obraajui im se kao cvijeu Hrvatstva, ak gradi damiju u Zagrebu, budui da su etnici ve 1941. zapoeli s etnikim ienjem Muslimana u istonoj Bosni, jedan dio ih trai utoite u ustakim redovima, drugi dio meu partizanima ustaki teror uinit e reim odbojnim i velikom broju Hrvata tako da e posljedica biti jaanje partizanskog pokreta (njemaka obavjetajna sluba tvrdila je ve 1942. da se reim moe osloniti na samo 2-6 % stanovnitva)

VANJSKA POLITIKA NDH je potpuno ovisila o ratnim uspjesima Italije i Njemake, pa je pristupila Trojnom paktu i objavila rat SSSR-u, Britaniji i SAD-u NDH su kao dravu priznale samo lanice Trojnog pakta 18. V. 1941. Rimski ugovori: NDH se morala odrei dijela Dalmacije i otoka, ograniiti suverenitet u talijanskoj okupacijskoj zoni i prihvatiti vojvodu od Spoleta za hrvatskog kralja (on, meutim, nikada nije doao u Hrvatsku) Njemaki Reich crpio je sirovine i odvodio radnu snagu iz svoje okupacijske zone (uglavnom isplauje NDH u oruju), a od kraja 1942. ak provodi novaenje Hrvata u legionarske postrojbe Wehrmachta i SS-a (dio ih se borio i kod Staljingrada) u jesen 1943. nakon kapitulacije Italije, NDH dobiva suverenitet nad itavom Dalmacijom, no ve u jesen 1944. to podruje konano zauzimaju partizani pokuaj promjene strane u ratu: u ljeto 1944. ministri Voki i Lorkovi, uz suglasnost samog poglavnika, planirali su zapoeti pregovore s Britancima, dopustiti im iskrcavanje i predati vlast HSS-u, meutim, kada su za te planove saznali njemaki obavjetajci, Paveli je dao zatvoriti Vokia i Lorkovia i ostao vjeran Nijemcima do samog sloma

GOSPODARSTVO bilo je pod dravnim nadzorom kao i u Italiji i Njemakoj, podreeno je ratnim potrebama, zbog gubitka vanih prometnica, rudnika i poljoprivrednih povrina koji su pod nadzorom partizana proizvodnja stalno pada, vladaju nestaice hrane i industrijskih proizvoda, vlasti pribjegavaju inflatornom tiskanju novca, novana jedinica kuna

91

KULTURA u prvim mjesecima dolazi do prividnog procvata nacionalne kulture, meutim kultura je sve vie sputana ideologijom i cenzurom, a velik broj umjetnika i pisaca prebjegao je partizanima, Hrvatska enciklopedija, vie od 400 objavljenih naslova, prvi hrv. igrani film Lisinski, jezina politika: korijenski pravopis (petdeset, iztok, drutvo), izbacivanje rijei stranog podrijetla i uvoenje novih rijei (brzoglas, krugoval, munjovoz, samohod, slikopis)

IRENJE RATA (1941-42) OPERACIJA BARBAROSSA

Hitler pristupa provedbi plana za stvaranje ivotnog prostora na Istoku, napad na Sovjetski Savez nazvan je Barbarossa, prema njemakom caru iz XII. st. koji je ratovao sa Slavenima na istonim granicama unato dojavama sovjetske i britanske obavjetajne slube, Staljin nije vjerovao da e Nijemci doista napasti ve 1941. god, SSSR nije bio spreman za napad, tim vie, to je nedavno provedena istka generala 22. VI. 1941. njemake snage ojaane postrojbama satelitskih zemalja zapoinju sveopi napad bez objave rata i prikazuju ga kao kriarski pohod Europe protiv boljevizma i barbarstva tri glavna pravca: Lenjingrad, Moskva, rijeka Don do jeseni 1941. pohod je bio potpuno uspjean: unitena je sva ratna tehnika Crvene armije u zapadnom dijelu zemlje, dva milijuna ratnih zarobljenika, Lenjingrad je opkoljen, osvojene su baltike drave, Bjelorusija i Ukrajina, njemake snage napreduju prema Moskvi pohod je trebao zavriti do zime, meutim, usporile su ga jesenje kie koje su prometnice uinile neprohodnima, osovinske snage nisu bile spremne za zimsko ratovanje i imaju velike gubitke zbog smrzavanja osvojeni teritorij organiziran je poput kolonije (komesarijati Istok i Ukrajina), Slaveni i baltiki narodi trebali su postati robovska radna snaga, posebne jedinice SS-a kreu se za redovnom vojskom i provode masovna ubojstva idova i politikih protivnika, na zarobljene Ruse ne primjenjuje se enevska konvencija pripadnici neruskih nacija oekivali su da e im Nijemci dopustiti obnovu nacionalnih drava, a seljaci su se nadali da e im se vratiti privatno vlasnitvo nad zemljom, nacisti su to mogli pretvoriti u svoju prednost, ali su okrutnim ponaanjem izazvali opi otpor (postoje i izuzetci kao npr. letonska, estonska, litavska i ukrajinska SS-divizija, Divlja divizija generala Vlasova i sl.) sovjetsko vodstvo iskoristilo je zastoj Blitzkriega da premjesti industriju iza Urala i provede opu mobilizaciju, sovjetska se propaganda poziva na nacionalne vrijednosti i proglaava Domovinski rat u prosincu 1941. sovjetske snage izvrile su prvu uspjenu protuofenzivu i razbile njemake jedinice koje su stigle nadomak Moskve

ANTIFAISTIKA KOALICIJA 14. VIII. 1941. Atlantska povelja potpisali su je Winston Churchill i Franklin Roosevelt na britanskom ratnom brodu Prince of Wales, radi se o naelima ureenja svijeta nakon pobjede nad faizmom, sile Osovine moraju pristati na bezuvjetnu kapitulaciju, svaki narod ima pravo sam odluiti o svom dravnom ureenju, nee se priznati ratne promjene granica i reima, uredit e se bolji sustav kolektivne sigurnosti

osim Ujedinjenog Kraljevstva i, tada jo neutralnih, SAD, prihvatile su je drave Commonwealtha, europske izbjeglike vlade, SSSR i zemlje latinske Amerike (do poetka 1942. god. ukupno 28 zemalja)

SJEDINJENE AMERIKE DRAVE U RATU od poetka rata, SAD pomau Velikoj Britaniji, meutim, u Kongresu je jaka izolacionistika struja koja uspjeno izbjegava izravno ukljuivanje u rat srpanj 1941. uz suglasnost viijske vlade, Japanci dobivaju protektorat nad Francuskom Indokinom i pripremaju se za zauzimanje Nizozemske Indonezije SAD uvodi embargo na prodaju goriva Japanu (do tada su Japanci 80 % goriva uvozili iz SAD), Japanci dobivaju razlog za osvajanje Indonezije koja je bogata naftom i pripremaju se za obraun s amerikim snagama na Pacifiku (Filipini i Havaji) SAD su oekivale japanski napad na Filipine, meutim, uslijedio je udar na Havaje, gdje se nalazila glavnina Pacifike flote 7. XII. 1941. japansko bombardiranje Pearl Harboura, potopljen je velik dio Pacifike flote, no ne i nosai aviona (postoje opravdane sumnje da je Roosevelt znao gdje i kada e Japanci napasti, ali nije nita poduzeo zbog politikih kalkulacija) Kongres objavljuje rat Japanu, potom Njemaka i Italija objavljuju rat SAD-u

92

irenje rata u Aziji: Japanci istovremeno zapoinju ofenzivu na amerike Filipine i Polineziju te britanski Hong Kong, Malaju, zatim i Burmu (preko Burme je kineska vlada dobivala pomo sa Zapada), u veljai 1942. pao je Singapur zapovjednik amerikih snaga na Dalekom Istoku: Douglas MacArthur

PREKRETNICA RATA (1942-43)

Do ljeta 1942. god, inilo se da sile Osovine doista mogu dobiti rat. To, ipak, nije bilo mogue jer nisu mogle savladati Sovjetski Savez i Sjedinjene Drave, dvije industrijske i vojne velesile koje su se stjecajem okolnosti nale na istoj strani u ratu. Snage Antifaistike koalicije imaju premo u ljudstvu i sirovinama te nadziru vane strateke toke i putove. Do poetka 1943. god, postalo je jasno da se ratna srea okrenula.

PACIFIK - u ljeto 1942. zaustavljeno je japansko napredovanje na Pacifiku i u britanskoj Burmi, slijedi prvi vei japanski poraz kod otoja Midway 4. VI. 1942. (izgubili su 4 nosaa aviona)

RUSIJA u ljeto 1942. poinje veliki njemaki napad na junom dijelu bojita, cilj je zauzeti naftna polja Bakua u Azerbejdanu i ovladati Kavkazom njemake snage upustile su se u dugotrajnu opsadu Staljingrada na rijeci Volgi, za to vrijeme, preostale jedinice napredovale su do Kavkaza, Nijemci su prodrli predaleko i zanemarili pitanje opskrbe u zimi su sovjetske snage opkolile elitnu njemaku VI. armiju u razorenom Staljingradu 31. I. 1943. feldmaral Friedrich von Paulus predao se sa ostatcima VI. armije Crvenoj armiji, to je predstavljalo psiholoku i strateku prekretnicu na istonom bojitu (njemaki gubitci iznosili su oko 300.000 vojnika) u ljeto 1943. Nijemci su pokrenuli novu ofenzivu kojom su trebali osvojiti Moskvu, meutim, Crvena armija ih je presrela kod Kurska, to je najvea bitka II. svjetskog rata po broju ljudstva i koliini ratne tehnike (na njemakoj strani sudjelovalo je 900.000 vojnika, 2700 tenkova, 10.000 topova i 2000 letjelica, na sovjetskoj jo vie) nakon pobjede kod Kurska, Crvena armija krenula je u oslobaanje Ukrajine, na sjeveru je deblokiran Lenjingrad, poinje osovinsko povlaenje s Istoka

AFRIKA usporedo s njemakom ofenzivom prema Kavkazu, Rommelov Afriki korpus uspjeno napreduje prema Sueskom kanalu, ime se Bliski Istok trebao nai u poluokruenju Rommel se zaustavio kod El-Alameina nedaleko Kaira (glavni razlog za zastoj bio je nedostatak goriva, Hitler je zanemarivao afriko bojite na raun istonog) listopad-studeni 1942. britanski maral Bernard Montgomery dobio je bitku za El-Alamein i krenuo u protunapad sijeanj 1943. Britanci su zauzeli Tripoli, glavni grad Libije Operacija Torch: u studenom 1942. Amerikanci (general Dwight Eisenhower) iskrcavaju se u francuskom Maroku i Aliru, viijske snage im ne pruaju znatniji otpor, pa brzo napreduju prema Tunisu (Nijemci su morali okupirati i juni dio Francuske) lipanj 1943. ostatci njemakih i talijanskih snaga, koje su opkoljene u Tunisu, predale su se Saveznicima kraj rata u sjevernoj Africi

PAD ITALIJE na sastanku u Casablanci, Churchill i Roosevelt dogovorili su se da im je sljedei cilj Italija srpanj-kolovoz 1943. saveznika invazija i osvajanje Sicilije 25. VII. Veliko faistiko vijee smijenilo je i zatvorilo Mussolinija, kralj Viktor Emanuel postavlja za novog premijera marala Pietra Badoglija 8. IX. kapitulacija Kraljevine Italije, Italija mijenja stranu i objavljuje rat Njemakoj njemaki komandosi oslobodili su Mussolinija i prebacili ga na sjever zemlje, gdje je proglasio Socijalnu Republiku Italiju (tzv. Republika Salo) njemake snage brzo su okupirale Italiju i uspjeno organizirale obranu usporeno je savezniko napredovanje, osobito su velike gubitke imali kod Monte Cassina, Rim je zauzet tek u lipnju 1944. god.

ATLANTIK

93

- zahvaljujui novoj tehnici (sonar i radar), Saveznici su do svibnja 1943. unitili glavninu njemake ratne flote, amerike zrakoplovne snage prebacuju se u Britaniju i zapoinju estoka bombardiranja Njemake

ANTIFAISTIKI OTPOR U HRVATSKOJ

Uzroci opeg nezadovoljstva vlastima NDH: njemaka i talijanska okupacija: trokove uzdravanja stranih trupa snosilo je, zapravo, civilno stanovnitvo ustupci Italiji: preputanje velikog dijela obale i talijanski postupci u njihovoj okupacijskoj zoni izazivaju opi otpor u Dalmaciji ustaka propaganda stalno istie ostvarenje stoljetnog sna o hrvatskoj samostalnosti, dok je stvarnost upravo suprotna ustaki teror: progoni stvaraju neprijatelje NDH od svih oznaenih manjina, ali i od Hrvata koji ne mogu mirno promatrati krvoprolia

Jezgra antifaistikog pokreta: komunisti: iako su malobrojni, jedini su spremni pristupiti organiziranju otpora zahvaljujui jakoj ilegalnoj organizaciji otprije rata antifaistiki intelektualci: hrvatski knjievnici osudili su nacizam jo 1933. na kongresu PEN-a u Dubrovniku, ustaki reim privukao je tek manji dio intelektualaca tu su i borci iz panjolskog graanskog rata, vani su za poetak partizanskog rata zbog svojeg iskustva

Narodnooslobodilaki pokret (NOP): KPJ na elu s Josipom Brozom zvanim Tito poinje organizaciju jedinstvenog ustanka na podruju itave bive Jugoslavije, s time da vodi rauna o osobitostima svake od jugoslavenskih nacija i nastoji privui to vie nekomunistikih snaga na podruju NDH Hrvate se poziva na borbu protiv okupatora, a Srbe na ustanak protiv ustake vlasti, istodobno se istie ravnopravnost svih naroda, klasa i spolova Maek i vodstvo HSS-a provode politiku ekanja i pasivnog otpora (oekivali su da e Saveznici dobiti rat i obnoviti Kraljevinu Jugoslaviju, pa bi HSS tek tada nastavila politiku borbu za hrvatsko pitanje) ratni ciljevi NOP-a: 1. protjerivanje okupatora i ruenje satelitskih vlada 2. obnova Jugoslavije kao federacije sastavljene od nacionalnih jedinica (u skladu s time, u okviru KPJ jo je 1937. osnovana Komunistika partija Hrvatske) 3. komunistika revolucija to je bio prikriveni cilj koji se u prvo vrijeme ne istie zbog pridobivanja razliitih politikih struja, ali se siromaniji slojevi pridobivaju obeanjima o poslijeratnoj preraspodjeli dobara nain borbe trebao je biti gerilski, tj. partizanski, rat te razliite diverzije Sisaki partizanski odred prvi partizanski odred u Hrvatskoj i cijeloj bivoj Jugoslaviji, okupio se u umi Brezovica kod Siska ve 22. VI. 1941, a nekoliko dana kasnije izveo je prvu diverziju u jesen 1941. dolazi do sloma partizanskog ustanka u Srbiji i Vrhovni tab NOP-a prebacuje se na podruje NDH, u to doba osnovan je i Glavni tab Hrvatske podruje pod nadzorom partizana najprije se nalazilo u zabaenim krajevima (ume), a s vremenom se postupno irilo do 1943. pokret je u umjerenom porastu: najprije mu pristupaju komunisti, pa pripadnici ugroenih manjina, zatim Hrvati iz Dalmacije, naposljetku, domobranski dezerteri od kraja 1943. partizanski pokret naglo jaa zahvaljujui kapitulaciji Italije i saveznikom priznavanju ovoga pokreta, vlasti NDH nadzirale su tada samo vee gradove na partizanskom teritoriju stvaraju se i organi civilne vlasti, Narodnooslobodilaki odbori (NOO), iji je cilj bio organizirati proizvodnju i opskrbu partizanske diverzije na eljeznike pruge i mostove ozbiljno su ugroavale dopremanje sirovina iz NDH i cijele jugoistone Europe u Njemaki Reich zbog ega je broj njemakih postrojbi na ovim prostorima stalno rastao (1941. 18.000 1944. 350.000 vojnika

94

SAVEZNIKE POBJEDE OD KONCA 1943. DO POETKA 1945.

DALEKI ISTOK nakon japanskih poraza kod Midwaya i u Koraljnom moru, nije uslijedila dramatina prekretnica jer su Amerikanci morali uz velike gubitke osvajati otok po otok japanski mentalitet ne zna za predaju napreduju prema Japanu iz dva pravca: srednji Pacifik i juni pravac (Nova Gvineja, Filipini) ljeto 1944. Amerikanci osvajaju Marijanske otoke vlada generala Tojoa dala je ostavku, ali pregovori nisu zapoeli

- listopad 1944. MacArthur vraa Filipine, Japanci uvode pilote samoubojice (kamikaze) TEHERANSKA KONFERENCIJA studeni-prosinac 1943. g, prvi susret Velike trojice (Roosevelt, Churchill, Staljin), dogovorene su operacije za konaan poraz Osovine
Staljin je traio i dobio otvaranje novog bojita na Zapadu te suglasnost da sovjetske snage zauzmu Istonu Prusku i Poljsku Roosevelt je traio podrku za osnivanje nove meunarodne organizacije (OUN) Saveznici su se usuglasili da e pomagati Titovim partizanima (dotada su Britanci slali pomo etnicima Drae Mihailovia smatrajui ih pokretom otpora) OPERACIJA OVERLORD od poetka 1944. u Britaniju se prebacuje oko milijun amerikih vojnika koji se pripremaju za invaziju Francuske, dan i mjesto iskrcavanja dre se u najstrooj tajnosti njemake snage su dobro utvrene na Atlantskom bedemu, ali ne oekuju da e mjesto iskrcavanja biti Normandija 6. VI. 1944. Dan D najvea amfibijska operacija u povijesti (12.000 zrakoplova, 7.000 plovila, 150.000 ljudi), angloameriki gubitci bili su ogromni (5000 poginulih samo u prvom danu iskrcavanja), ali je operacija bila uspjena prodor prema Parizu bio je brz, osloboen je 25. VIII. 1944, za to vrijeme, Saveznici se iskrcavaju i na jugu Francuske tako da e do kraja godine itava Francuska biti osloboena skupina njemakih asnika pokuala je ubiti Hitlera (voa je bio pukovnik Klaus von Stauffenberg, u uroti je sudjelovao i Rommel), nakon propasti urote, u oruanim snagama je uspostavljen vri nadzor nacistike stranke ISTONA I SREDNJA EUROPA lipanj 1944. sovjetske snage oslobodile su Bjelorusiju i dole na samu granicu Njemakog Reicha, Nijemci grade obrambeni bedem u Istonoj Pruskoj i Poljskoj rujan 1944. kapitulacija Finske kolovoz-listopad 1944. poljski pokret otpora die ustanak u Varavi, Staljin im nije htio pomoi jer je namjeravao postaviti satelitsku poljsku vladu umjesto vlade u Londonu, SS-ovci su uguili ustanak i sravnili grad sa zemljom istodobno je Crvena armija prela rumunjsku granicu, u Rumunjskoj i Bugarskoj pale su pronjemake vlade i te su drave promijenile stranu u ratu, Nijemci su preduhitrili takav scenarij u Maarskoj, pa su borbe za Maarsku potrajale do samog kraja rata kasna jesen-zima 1944. odmor i pregrupiranje sovjetskih snaga prije konane ofenzive na Njemaku

JALTSKA KONFERENCIJA (Jalta na Krimu) veljaa 1945. novi sastanak Velike trojice Staljin je obeao da e objaviti rat Japanu u roku tri mjeseca nakon kapitulacije Njemake dogovoreno je da e Njemaka biti podijeljena na britansku, ameriku, francusku i sovjetsku okupacijsku zonu odreene su interesne sfere Sovjetskog Saveza i zapadnih Saveznika u Europi (npr. utjecaj u Jugoslaviji trebao je biti 50 : 50 %) HRVATSKA DRAVA U JUGOSLAVENSKOJ FEDERACIJI

Odnos Saveznika spram prostora bive Jugoslavije Saveznici ne priznaju promjene granica i reima koje su uinile sile Osovine, dakle, NDH se nije mogla nikako odrati u sluaju saveznike pobjede Saveznici priznaju legitimitet izbjeglike kraljevske vlade u Londonu etniki pokret Drae Mihailovia prikazuje se kao kraljevska vojska u domovini i pokret otpora te do 1943. ak dobiva pomo od Britanaca cilj etnika jest obnova Kraljevine Jugoslavije sa srpskom prevlau i stvaranje Velike Srbije sa zapadnom granicom Virovitica Karlovac Karlobag, prostor koji je trebao biti ukljuen u Veliku Srbiju namjeravali su etniki oistiti od Hrvata i Bonjaka (pokolji u Dalmatinskoj Zagori i Bosni)

95

etnici ne ratuju protiv okupatora, nego protiv Titovih partizana, a tek povremeno se sukobljavaju sa snagama NDH, glavni zatitnik bila im je Italija, a nakon njezine kapitulacije, Njemaka, osim u Srbiji, etnike postrojbe su brojne u Crnoj Gori i talijanskoj zoni unutar NDH (Lika, Kninska Krajina, istona Hercegovina) nakon Teheranske konferencije, Saveznici priznaju legitimitet NOP-a i potiu kraljevsku vladu da uskrati potporu etnicima i postigne sporazum s Titom Nastanak Avnojske Jugoslavije partizanski pokret se usporedo s prvim ratnim uspjesima priprema za preuzimanje vlasti u poslijeratnoj Jugoslaviji AVNOJ (Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije), privremeni parlament nove Jugoslavije izabran od Narodnooslobodilakih odbora koji treba predstavljati sve politike snage unutar NOP-a studeni 1942, Biha, prvo zasjedanje AVNOJ-a, istaknuto naelo ravnopravnosti svih naroda u buduoj Jugoslaviji (osim Srba, Hrvata i Slovenaca, kao narod su priznati i Crnogorci i Makedonci)

29. XI. 1943, Jajce, drugo zasjedanje AVNOJ-a, odluke: kralju je zabranjen povratak u zemlju, organi NOP-a proglaeni su jedinim legitimnim predstavnicima naroda, AVNOJ vrhovno zakonodavno tijelo, osnovana privremena vlada (NKOJ), slubeni naziv nove drave je Demokratska Federativna Jugoslavija, predvieno je uspostavljanje est federalnih drava, meu njima i Hrvatske Nastanak Federalne Drave Hrvatske Komunistika partija Hrvatske na elu s Andrijom Hebrangom radi na rjeavanju hrvatskog nacionalnog pitanja u okviru budue jugoslavenske federacije srpanj 1943. osnovan je ZAVNOH (Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Hrvatske), svojevrsni partizanski Sabor, za predsjednika ZAVNOH-a postavljen je Vladimir Nazor, knjievnik i nestranaka osoba rujan 1943. ZAVNOH proglaava prikljuenje Hrvatskoj svih krajeva koje je anektirala Italija (ukljuujui i Zadar, Rijeku i Istru) svibanj 1944, Topusko, na 3. zasjedanju ZAVNOH-a proglaena je Federalna Drava Hrvatska, ime je potvrena hrvatska dravnost (dananja Republika Hrvatska je pravna nasljednica FDH), donesena je i Deklaracija o pravima naroda i graana demokratske Hrvatske partizanske snage pod zapovjednitvom Glavnog taba Hrvatske dosegle su koncem 1944. broj od 150.000 ljudi ime su nadmaile oruane snage NDH 1943. god. skupina HSS-ovaca na elu s Boidarom Magovcem pristupila je NOP-u i sudjeluje u radu ZAVNOH-a i AVNOJ-a matica stranke uvjetuje prikljuenje NOP-u ravnopravnim partnerstvom s komunistima, to Tito odbija jer je HSS-ovce smatrao suparnicima u osvajanju vlasti SVRETAK DRUGOGA SVJETSKOG RATA Slom III. Reicha prosinac 1944. njemaka protuofenziva u Ardenima, Saveznici jesu pretrpjeli velike gubitke, ali nacistiki plan da ih se odbaci daleko od njemake granice nije uspio proljee 1945. borbe se vode na teritoriju III. Reicha 13. IV. 1945. sovjetske snage zauzele su Be i poele opsjedati Berlin (Nijemci su se prevarili oekujui da e glavni udar uslijediti na Prag) 25. IV. sovjetske i amerike snage spojile su se na rijeci Labi 30. IV. Hitlerovo samoubojstvo, za njegova nasljednika imenovan je admiral Doenitz 2. V. pad Berlina 7, 8. i 9. V. 1945. general Jodl potpisao je bezuvjetnu kapitulaciju pred Britancima, Amerikancima i Rusima prestaju borbe u Europi Konferencija u Potsdamu (srpanj kolovoz 1945) susret Velike trojice (novoga amerikog predsjednika Harryja Trumana, Churchilla/ kojega je usred konferencije zamijenio novoimenovani premijer Clement Attlee/ te Josifa V. Staljina) raspravlja se o sudbini Njemake, dogovorene su granice okupacijskih zona, Berlin i Be su, takoer, podijeljeni na etiri zone, Njemaka mora biti potpuno razoruana, a njezina vojna industrija mora se unititi, provest e se denacifikacija, vodeim nacistima sudit e meunarodni sud za ratne zloine, granice Poljske pomaknute su na zapad sva nerijeena pitanja i mirovne ugovore sa satelitskim zemljama trebalo je rijeiti Vijee ministara Japanu je upuen ultimatum da se bezuvjetno preda uz obeanje da nee biti okupiran pojavljuju se prve nesuglasice izmeu Staljina i zapadnih saveznika Slom Japana poraz Japana je neupitan, meutim, japanske snage ne pristaju na kapitulaciju i pruaju ilav otpor (II. 1945. borbe za Iwo Jimu, IV. 1945. borbe za Okinavu) Projekt Manhattan Amerikanci su nakon pet godina istraivanja s uloenih dvije milijarde dolara u najveoj tajnosti razvili novo razorno oruje nuklearnu bombu (voa projekta bio je Robert Oppenheimer) nuklearno bombardiranje japanskih gradova bilo je ujedno demonstracija snage pred Staljinom 6. VIII. 1945. udar na Hiroimu (uranska bomba, 50,000 100,000 civilnih rtava) 9. VIII. udar na Nagasaki (plutonijska bomba, vee razorne snage, ljudski gubitci bili su manji 36,000, ali je unitena vana podmornika baza)

96

istoga dana, rat Japanu objavio je SSSR, koji je zauzeo Sahalin i Kurile 2. IX. na palubi bojnog broda Missouri potpisana je bezuvjetna kapitulacija Japana, car Hirohito ostao je na vlasti, ali je podreen amerikom vojnom guverneru MacArthuru (Amerikanci nisu htjeli ukinuti Carstvo jer su ga smatrali jamcem stabilnosti i branom protiv irenja komunizma)

RATNI ZLOINI U DRUGOM SVJETSKOM RATU borbenim djelovanjima po pozadini i civilnom stanovnitvu protivnika se trebalo to prije slomiti (totalni rat), takav stav nisu imale samo snage Osovine ve i Saveznici nacisti su odreene kategorije ljudi odredili kao rasno bezvrijedne i namijenili im, prema potrebi, istrebljenje ili robovski rad, rasistiki je motivirano bilo i postupanje japanske vojske spram pripadnika ostalih azijskih naroda holokaust (gr. rtva paljenica) nacistiki genocid europskih idova sijeanj 1942. na konferenciji nacistikih voa u Wanseeu SS-ovci Heydrich i Eichmann izloili su plan o konanom rjeenju idovskog pitanja, Hitler nije bio nazoan niti tko od njegovih uih suradnika nego je on lanovima sastanka izdao usmenu naredbu da tehniki osmisle masovne likvidacije, provodit e se u plinskim komorama u logorima smrti (najvei je bio Auschwitz-Birkenau) nacisti su bili toliko opsjednuti konanim rjeenjem da im je ono ak bilo prioritet pred ratnim operacijama, procjenjuje se da je ubijeno blizu 6 milijuna idova (ukupan broj idova u Europi bio je oko 10 milijuna), a s njima i vie milijuna pripadnika drugih naroda (Romi, Poljaci, Rusi itd.) saveznika bombardiranja zloinakog karaktera: Dresden (135.000), Hiroima i Nagasaki

POSLJEDICE II. SVJETSKOG RATA totalni rat: zahvatio 61 dravu i 22 % svjetskog teritorija, razaranja na bojitu i u pozadini, potpuna podreenost svih sfera ivota ratu, 80 milijuna mobiliziranih i stotine milijuna ljudi pod radnom obvezom ukupan broj ubijenih iznosi oko 35 milijuna, a ako se tome pribroje umrli od gladi i bolesti dolazi se do brojke od oko 50 milijuna, neki govore i o vie od 60 milijuna jer toan broj rtava u Kini nije poznat gospodarska teta i openito trokovi rata izraavaju se u trilijunima dolara preseljenja puanstva divovskih razmjera tijekom i poslije rata (narodi Sovjetskog Saveza, Poljaci, Nijemci, idovi) novi svjetski poredak: dvije supersile SAD i SSSR pobjeda dvaju politiko-ekonomskih sustava: liberalne demokracije s kapitalizmom slobodnog trita i socijalistike drave s planskim gospodarstvom HRVATSKA NA KRAJU RATA

Saveznika opskrba NOP-u ila je iz Italije preko otoka Visa (od svibnja 1944. tamo je i Vrhovni tab s Titom) Partizansko napredovanje: juni pravac: Dalmacija, uz obalu prema sjeveru sve do Trsta srednji pravac: preko Bosne i Hercegovine sjeverni pravac: srijemski front titio je njemako povlaenje iz Grke, u borbama sudjeluje i Crvena armija, probijen je u proljee 1945, nakon ega partizani napreduju prema Zagrebu i Mariboru Nova jugoslavenska vlada: Saveznici su ustrajali da Tito, u ime NOP-a, i ubai, u ime kraljevske vlade, stvore zajedniku vladu sastali su se na Visu (VI. 1944) i u Beogradu (XI. 1944) i dogovorili se da e se nova Jugoslavija u svakom sluaju biti federacija, dok se povratak kralja i odluka o monarhistikom ili republikanskom ureenju odgaaju do zavretka rata zajednika vlada stvorena je tek u oujku 1945. s Titom kao premijerom, a ubaiem kao ministrom vanjskih poslova Prva vlada Federalne Drave Hrvatske: Split, travanj 1945, predsjednik vlade je Vladimir Bakari, jedan od vodeih hrvatskih komunista, etiri ministra lanovi su HSS-a Slom NDH: u rujnu 1944. partizani su pozvali pripadnike osovinskih postrojbi da, bez sankcija, prijeu u NOV, to je osobito oslabilo domobranske redove, zato su ustaka i domobranska vojska ujedinjene u jedinstvene oruane snage (partizani e na kraju rata jednako okrutno postupati s mobiliziranima i dragovoljcima u vojsci NDH) Paveli ne priznaje poraz do samog kraja, naputa Zagreb dva dana prije ulaska partizana (8. V. 1945, tj. na dan njemake kapitulacije) vojska NDH neorganizirano se sa zbjegovima civila povlai prema Austriji, Paveli i dio ustakog vodstva uspio je pobjei u zapadne zemlje, izbjegliku kolonu su zaustavili Britanci i izruili je partizanima kod Bleiburga (15. svibnja) Partizanski zloini: -

97

vie od 100,000 zarobljenika koji su se predali kod Bleiburga odvedeno je na krini put (marevi smrti), toan broj rtava je nepoznat, procjenjuje se da ih je oko polovice ubijeno dok su ostali osueni na zatvorske kazne, osim vojske NDH, tu su ubijani i slovenski domobrani, Volksdeutscheri te srpski i crnogorski etnici u obraunu s klasnim neprijateljima i suradnicima okupatora zatvoreno je i strijeljano vie tisua ljudi, revolucionarni teror potrajao je do 1947. god. Ukupan broj rtava II. svjetskog rata na prostoru Hrvatske procjenjuje se na oko 290,000 (istraivanje Vladimira erjavia)

SVIJET NAKON RATA

Organizacija Ujedinjenih Naroda o stvaranju meunarodne sigurnosne organizacije Saveznici su odluili jo 1942. god, OUN utemeljena je 24. X. 1945. u San Franciscu 1945. 50 lanica, 1999. 186 lanica, sjedite je u New Yorku zadaa OUN-a: briga oko ljudskih prava, gospodarskog napretka, atomske energije, dekolonizacije i mirnog rjeavanja nesuglasica izmeu lanica najvaniji dio OUN-a je Vijee sigurnosti koje ima mo rjeavati meunarodne probleme, ak i vojnom intervencijom, meutim, svaka od pet stalnih lanica (UK, SAD, SSSR-Rusija, Francuska, Kina) ima pravo veta, ostalih deset lanica bira se meu svim zemljama svijeta na razdoblje od dvije godine OUN je krovna organizacija tijela kao to su UNICEF, UNESCO, MMF, Svjetska banka, Svjetska zdravstvena organizacija itd. sve zemlje lanice financiraju OUN prema vlastitoj gospodarskoj moi (SAD bi trebale pokrivati 25 % trokova, ali su i najvei dunik jer redovito kasne s uplatama) Meunarodni vojni sud u Nrnbergu 1945-46. sudio je 21 nacistikom voi za genocid i ratne zloine (10 ih je osueno na smrt, ostali na zatvorske kazne), slian sud je formiran u Tokiju za japanske militariste - prema meunarodnom pravu zloini protiv ovjenosti ne mogu zastarjeti, a ako ih ne procesuiraju pojedine drave procesuirat e ih meunarodni sudovi Mirovna konferencija u Parizu (zavrila s radom poetkom 1947) odreene su nove europske granice, ugovore su potpisale sve zemlje koje su sudjelovale u ratu na strani Osovine osim same Njemake koja je privremeno izgubila suverenitet Italija se morala odrei afrikih kolonija i Istre, koju je predala Jugoslaviji, pitanje Trsta rijeeno je tek 1954. kada je povuena konana granica, a sam grad ostao je u sastavu Italije Njemaka je podijeljena na 4 okupacijske zone (sovjetsku, ameriku, britansku i francusku), Austrija te glavni gradovi Berlin i Be takoer su podijeljeni na 4 zone Poljska je premjetena prema zapadu, SSSR je dobio istone dijelove predratne Poljske, a ona je obeteena na raun njemakih podruja u Pruskoj ostale granice u srednjoj i jugoistonoj Europi uglavnom su vraene na stanje iz 1938. Austrija je obnovljena kao samostalna i neutralna drava, okupacijske snage potpuno su se povukle 1955. god. Japan je potpisao mirovni ugovor u San Franciscu, odrekao se svih posjeda u Aziji i pristao na amerike okupacijske snage, Carstvo je, ipak, opstalo iz politikih razloga Nove drave: -

Izrael planom OUN predvieno je stvaranje idovske nacionalne drave na prostoru britanskog protektorata Palestine, Arapima je trebala pripasti polovica Palestine, Drava Izrael proglaena je u svibnju 1948. god (premijer David Ben Gurion), a odmah potom je uslijedio napad susjednih arapskih drava na Izrael, Izraelci su pobijedili i zauzeli jo vie od predvienog teritorija, 1967. i 1973. god. izbili su novi izraelsko-arapski ratovi, Izrael je tada okupirao Gazu, Zapadnu Obalu, Golansku visoravan i Sinaj, osim Sinaja koji je 1981. vraen Egiptu, ostala podruja su i danas pod izraelskom okupacijom i predstavljaju krizno arite, OUN planira stvaranje neovisne drave Palestine, ali se idovska i palestinska strana ne mogu dogovoriti oko konanih granica Savezna Republika Njemaka 1947. god. britanska i amerika zona ujedinile su se u jedinstveno gospodarsko i upravno podruje, ubrzo im se pridruila i francuska zona, u trima zapadnim zonama u ljeto 1948. uvedena je nova valuta (DM), Saveznici su omoguili odravanje demokratskih izbora, pa su se izabrani zastupnici okupili u Bonnu u rujnu 1949. i proglasili ustav Savezne Republike Njemake Njemaka Demokratska Republika kada su Saveznici poeli integrirati tri zapadne zone, Staljin je odustao od nagodbe oko obnove jedinstvene Njemake, a na uvoenje nove marke na Zapadu, sovjetska strana reagirala je blokadom Zapadnog Berlina, nakon proglaenja Savezne Republike, zastupnici u sovjetskoj zoni proglasili su dravu pod nazivom Njemaka Demokratska Republika (DDR), Istona Njemaka imala je socijalistiki model gospodarstva i dravnog ureenja, sjedite vlade bilo je u Istonom Berlinu, zapadni dio grada ostao je enklava povezana sa Zapadom zranim mostom (privremeni glavni grad Zapadne Njemake bio je Bonn) Narodna Republika Kina nakon japanskog poraza, u Kini se nastavio rat izmeu Chiang Kai-shekove vlade i komunistikog pokreta Mao Zedonga, komunisti su do 1949. zauzeli cijelu dravu i proglasili Narodnu Republiku Kinu, poraena strana povukla se na otok Tajvan (do tada, japanska kolonija) koji je

98

proglaen teritorijem Nacionalne Republike Kine, NR Kina dobila je mjesto u OUN tek 1971, tajvansko pitanje nije rijeeno do danas

Demokratska Narodna Republika (Sjeverna) Koreja i Republika (Juna) Koreja slino kao i u sluaju Njemake, Rusi i Amerikanci okupirali su bivu japansku koloniju Koreju i uspostavili dva reima, korejsko pitanje nije rijeio ni rat 1950-53. god, pa je 38. paralela i danas dravna granica 1945-75. proces dekolonizacije zahvatio je Aziju i Afriku, gdje je nastalo na desetine neovisnih drava, npr. Indija i Pakistan (1947), Indonezija (1945-49), Gana (prva britanska afrika kolonija koja se sama izborila za samostalnost, 1957), Libija (1951), meu zadnjima, portugalske kolonije Angola i Mozambik (1975), najvie drava dobilo je samostalnost 1960. god. kada je rasputen francuski imperij u Africi HLADNI RAT

razdoblje od 1945. do oko 1990. godine koje je obiljeilo suparnitvo dviju supersila, SAD-a i SSSR-a, saveznice ovih sila okupljene su u dva velika bloka drava, a sam sukob nije nikad prerastao u totalni rat (ravnotea straha), Zapad i Istok utrkivali su se u naoruanju, svemirskim istraivanjima i znanosti te su pokuavali proiriti utjecaj mijeanjem u razliite lokalne ratove i krize prve vee nesuglasice pojavile su se ve u doba Potsdamske konferencije, zajednika okupacija Njemake nije krenula u eljenom pravcu u zemljama istone Europe SSSR je postavio komuniste na vlast, nakon ega je uslijedio razvoj tih drava prema sovjetskom uzoru vladavina jedne stranke i planska privreda: Poljska, Istona Njemaka, ehoslovaka, Maarska, Rumunjska, Bugarska (Jugoslavija i Albanija imale su, takoer, socijalistiki sustav, ali su se nakon 1948. oslobodile sovjetskog utjecaja) 1949. SSSR je detonirao vlastitu atomsku bombu, SAD poinju ubrzano raditi na izradi hidrogenske bombe (danas nuklearno oruje imaju SAD, Rusija i jo neke bive sovjetske drave, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina, Indija, Pakistan i Izrael) nakon stvaranja dviju njemakih drava, u Europi je povuena eljezna zavjesa Marshallov plan: SAD su odluile financijski pomoi obnovu europskih drava i njihov razvoj u smislu slobodnog trita i demokracije, zemlje istonog bloka odbile su pomo vojni savezi: 1949. god. SAD i zemlje zapadne Europe povezuju se u Organizaciju sjevernoatlantskog ugovora (NATO), 1955. SSSR i njegovi saveznici stvorili su Organizaciju varavskog ugovora (Varavski pakt) gospodarske integracije: 1950. Europska zajednica za ugljen i elik (Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Francuska, Zapadna Njemaka, Italija), 1957. ta zajednica prerasla je u Europsku ekonomsku zajednicu, preteu dananje Europske unije; 1949. zemlje istone Europe povezale su se u Savjet za uzajamnu gospodarsku pomo (SEV) koji je trebao usklaivati njihove privredne planove s planovima SSSR-a u doba Kubanske krize (1962) svijet je bio vrlo blizu Treem svjetskom ratu, pa nakon rjeenja krize u odnosima velesila dolazi do stanovitog poputanja (politika detanta)

LOKALNI RATOVI I POLITIKE KRIZE

Grki graanski rat, 1945-46, probritanski monarhisti pobijedili su komuniste (to je bilo u skladu s dogovorom u Jalti jer je Grka spadala u britansku interesnu sferu, pa je Staljin odustao od pomaganja komunistima) Berlin: 1948. sovjetska blokada, 1961. Istona Njemaka gradi Berlinski zid Sovjetske intervencije: 1956. Maarska, 1968. ehoslovaka, u oba sluaja rukovodstva tih drava su se pokuala odvojiti od Moskve, uslijedila je intervencija Crvene armije i krvoprolia, a Zapad se zaustavio na diplomatskim prosvjedima Izrael vs. Egipat, Jordan i Sirija: 1948, 1968, 1973 1947-48. u razgraniavanju Indije i Pakistana poginulo je oko pola milijuna ljudi, dok ih je ak 15 milijuna preseljeno, kasnije se od Pakistana odvojila drava Banglade (tada Istoni Pakistan, 1971), sukob Indije i Pakistana latentan je i danas, a obje drave posjeduju nuklearno oruje 1945-49. u Indoneziji (biva nizozemska kolonija) traje graanski rat koji zavrava pobjedom Ahmeda Sukarna 1950-53. Korejski rat: Sjeverna Koreja napada Junu, slijedi protuudar junjakih i amerikih snaga, zatim novi udar Sjevernjaka potpomognutih Kinezima, granica je vraena na 38. paralelu Vijetnam: dio francuske Indokine, trebao je postati samostalan jo 1945, ali zbog izbijanja graanskog rata Francuzi se povlae tek 1954, uspostavljene su dvije drave Sjeverni i Juni Vijetnam (prosovjetski i proameriki reim), Juni Vijetnam ugroavaju gerilci (Vietkong), pa 60-ih godina dolazi do amerike intervencije, izbija rat Sjevera i Juga, Amerikanci imaju velike gubitke, pa se moraju povui, 1976. stvorena je jedinstvena Demokratska Republika Vijetnam (Juni je pripojen Sjevernom) 1958-62. Alirska kriza: francuski doseljenici u Aliru odbijaju dekolonizaciju, pa izbija graanski rat, francuski predsjednik Charles de Gaulle dao je, ipak, za pravo pristaama alirske neovisnosti i priznao Alir 1962, to je izazvalo estoke reakcije alirskih Francuza i francuske desnice, to je ak ilo do teroristikih napada

99

Kubanska kriza: Kuba ima velike socijalne razlike i nalazi se u poloaju amerike polukolonije, Castrova revolucija 1959. predstavlja logian slijed dogaaja, Castro trai pomo od SSSR-a, a nakon to su na Kubi, navodno, otkriveni sovjetski nuklearni projektili, zamalo izbija otvoreni sukob SAD-a i SSSR-a, ipak, Kennedy i Hruov postigli su sporazum, Rusi odustaju od uvlaenja Kube u Istoni blok, a Amerikanci od kontrarevolucije, predsjednik Fidel Castro vlada Politika detanta: traje od rjeavanja Kubanske krize 1962. god. do sovjetske intervencije u Afganistanu 1979, i amerika i sovjetska strana poele su poputati u svim politikim pitanjima ameriki predsjednik Richard Nixon prekinuo je izolaciju NR Kine i potpisao sporazum s Leonidom Brenjevom o ograniavanju interkontinentalnih projektila zapadnonjemaki kancelar Willy Brandt normalizirao je odnose sa Sovjetskim Savezom, Poljskom, ali i DDRom POKRET NESVRSTANIH bive kolonije, tj. Trei svijet, uglavnom ostaju izvan blokova 1956. na Brijunima su se sastali Tito, indijski premijer Nehru i egipatski predsjednik Naser, pokrenuta je inicijativa za Pokret nesvrstanih 1961. Prva konferencija nesvrstanih u Beogradu (25 zemalja) slubeni ciljevi Pokreta nesvrstanih su ograniiti utjecaj velesila u malim zemljama, odrati njihovu neovisnost izvan blokova te politika miroljubive aktivne koegzistencije Tito je kroz taj pokret pokuao afirmirati Jugoslaviju kao vodeu zemlju Treega svijeta Pokret nesvrstanih politiki je bio blii Istonom bloku (otra kritika Zapada, socijalistiki sustav u veini zemalja-lanica), pa su ga mnogi smatrali produenom rukom Rusije, meutim, nakon 1979. god. potisnuta je struja onih zemalja koje su bile bliske sovjetskom bloku s druge strane, Titova Jugoslavija i jo neke socijalistike zemlje predstavljale su u tadanjoj ravnotei snaga amerike komunistike saveznike

KATOLIKA CRKVA 1962. god. Crkva je uinila veliki korak u modernizaciji odlukama Drugoga vatikanskog koncila (papa Ivan XXIII. Dobri Papa) - uvedeni su narodni jezici u bogosluje (umjesto latinskog), ekumenizam (kransko jedinstvo i suradnja s ostalim vjeroispovijestima) postaje jedan od glavnih ciljeva

HRVATSKA U FNR JUGOSLAVIJI (1945-1963) Nova vlast

Komunistika Partija Jugoslavije nadzire sve organe privremene vlasti u DFJ pa moe utjecati i na provoenje izbora za Ustavotvornu skuptinu u prosincu 1945. istaknuta je samo jedna izborna lista - Narodna fronta, koja je dobila podrku 90 % biraa, preostalih 10 % izjasnilo se za kutiju bez liste, u meuvremenu, ubai i graanski politiari napustili su vladu jer u njoj nisu mogli odluivati samostalno od kraja rata provodi se obraun sa svim neprijateljima naroda i drave koji dostie vrhunac 1946, zatvaranja i fizike likvidacije obavljaju se ponekad bez suenja a ponekad nakon namjetenih sudskih procesa, progoni se provode u svim dijelovima Jugoslavije, postoje izvori koji tvrde da je pogubljeno oko 200,000 ljudi u cijeloj dravi, a u Hrvatskoj priblino treina tog broja kao neprijatelji su oznaeni ne samo pripadnici satelitskih vlasti iz doba okupacije (npr. strijeljani su Mile Budak i Slavko Kvaternik te etniki voa Draa Mihailovi), nego i dio sveenika, meu njima i nadbiskup Alojzije Stepinac (dobio 16 godina zatvora), HSS-ovci koji se nisu prikljuili Partiji (npr. Tomo Janikovi, ubijen u zatvoru), bogatai kao klasni neprijatelji te, naposljetku, lanovi Komunistike partije koji su proglaeni krivovjernima (npr. Andrija Hebrang, navodno samoubojstvo u zatvoru)

Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ): ustav istoimene drave proglaen je u sijenju 1946. i bio je napisan po uzoru na sovjetski ustav iz 1934, drava je definirana kao federacija est narodnih republika (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija) i demokracija u kojoj graani politiki djeluju preko Narodne fronte, granice izmeu republika odreene su koncem 1945, Hrvatska je dobila uglavnom teritorij povijesne Hrvatske-Slavonije- Dalmacije (bez Srijema i Boke ali s Baranjom i Istrom), u nadlenosti republika ostavljeni su prosvjeta, kultura, zdravstvo i komunalije, a svi vaniji resori pripali su saveznim vlastima u Beogradu, ureenje je u stvarnosti bilo centralistiko i jednostranako a samo formalno federativno i demokratsko, Narodna Republika Hrvatska (kao i druge republike) imala je vlastiti ustav, usklaen sa saveznim ustavom, te Sabor i vladu Uvoenje socijalizma KPJ i predsjednik Tito postupno ovladavaju svim razinama javnog ivota, od politike i uprave preko gospodarstva do kulture i prosvjete, do 1950. suzbijena je svaka ozbiljnija oporba i svi nepoudni su izolirani ili protjerani u inozemstvo

100

do 1950-ih godina uspostavljen je kult Titove linosti, predsjednik se prikazuje kao svestrani i nepogreivi voa, istodobno Tito je koncentrirao svu vlast u Jugoslaviji, vaniji suradnici su mu Edvard Kardelj i Milovan ilas (kao ideolozi), Vladimir Bakari (najvaniji ovjek za Hrvatsku), Aleksandar Rankovi (ef Slube bezbednosti / sigurnosti) uzor za drutveni i gospodarski razvoj bio je Staljinov SSSR pa je ve 1946. uvedena dravna planska privreda provedena je nacionalizacija (podravljenje vlasnitva) industrije, rudnika i svih veih poduzea, a zatim i manjih obrta i trgovine takoer je provedena i agrarna reforma, seljacima je podijeljena zemlja po naelu jednaki posjedi za sve, od 1948. seljake se prisiljavalo da ulaze u zadruge slijede velike migracije, protjerani su pripadnici njemake i talijanske manjine, stanovnitvo pasivnih krajeva seli se u Slavoniju i Vojvodinu, a viak stanovnitva sa sela slio se u gradove gdje se planira izgraditi nova industrija obnova poruenih mjesta i gradnja prometnica izvodila se dobrovoljnim radnim akcijama (radnici rade bez nadnica za dobro drave)

Razlaz sa Sovjetskim Savezom Staljinu se nije svialo to Tito gradi socijalizam na svoju ruku pa je odluio smijeniti njega i njegove suradnike u KPJ kako bi si postavio pouzdanije ljude u lipnju 1948. Informacijski biro komunistikih partija (Informbiro, IB) objavio je proglas zdravim snagama u KPJ da prisile Tita na popravljanje pogreaka Tito je sazvao 5. kongres KPJ na kojem su se lanovi trebali izjasniti za podrku Titu ili Informbirou (zapravo Staljinu), velika veina se izjasnila za Tita sve drave Istonog bloka (od njih 4 granii s Jugoslavijom) prekinule su sve veze i suradnju i ak se oekivala vojna intervencija intervencija nije uslijedila jer se Staljin nije usudio izazivati SAD i europske drave, prema nepisanom pravilu, jo od Jalte, utjecaj Zapada i Istoka u Jugoslaviji trebao je biti podjednak, a Zapad je posjedovao nuklearno oruje dok SSSR jo nije Tito je iskoristio razlaz da se obrauna sa svim nepouzdanim lanovima vlastite partije kojima su organizirana namjetena suenja, IB-ovci su uglavnom osuivani na zatvorske kazne na ozloglaenom Golom Otoku, tada je likvidiran i Hebrang posljedica razlaza sa Staljinom znait e mogunost Titove Jugoslavije da se razvija bez pritiska iz Moskve za razliku od drugih socijalistikih drava te da iskoristi ulogu neutralnog teritorija za vlastiti gospodarski probitak

Radniko samoupravljanje: budui da je nakon razlaza s IB-om nastupila blokada istonog trita za Jugoslaviju ona se morala nekako povezati sa zapadnim tritem, a to nije mogla naglo zbog preslabe proizvodnje i kakvoe robe, bile su nune promjene u gospodarstvu, kako bi se poveala motivacija seljaka prekinuta je kolektivizacija, a razvoj industrije trebalo je ubrzati davanjem samouprave tvornicama putem radnikih savjeta, od 1950. uveden je sustav radnikog samoupravljanja i postupna decentralizacija privrede Vanjska politika: razlaz sa Staljinom omoguio je Jugoslaviji da pone dobivati financijsku pomo sa Zapada, tj. nune zajmove za industrijalizaciju, poboljanje odnosa sa Istonim blokom nastupilo je nakon Staljinove smrti i dolaska na vlast novog sovjetskog voe Nikite Hruova, od sredine pedesetih Jugoslavija pokuava imati dobre odnose i s Istokom i sa Zapadom, a ezdesetih godina pokuava imati vodeu ulogu u pokretu nesvrstanih (tzv. trei svijet)

HRVATSKA U SFR JUGOSLAVIJI (1963-1990)

Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ): novi naziv drave od ustava iz 1963. do raspada iste 1991. god, prema ustavu iz 1963. dravno ureenje definirano je kao samoupravni socijalizam a republikama je dana neto vee autonomija u gospodarstvu, Hrvatska e dobiti naziv Socijalistika Republika (SRH), Partija je promijenila naziv u Savez Komunista Jugoslavije (SKJ odnosno SKH)

Privredna reforma 1965: gospodarske potekoe poput visoke inflacije dinara, nestaica neke vrste robe i spori rast ivotnog standarda Tito je odluio rijeiti daljnjom liberalizacijom u privredi i djelomino u politici, budui da se pojavio otpor reformama unutar same Partije, Tito je 1966. morao smijeniti drugog ovjeka u dravi efa Slube dravne bezbednosti Aleksandra Rankovia (dotini je bio na elu tvrdolinijaa, mogui Titov nasljednik, poznat po dravnom teroru na Kosovu), reforma je trebala orijentirati proizvodnju prema trinim potrebama i uveden je novi stabilni dinar (100 starih za jedan novi), reforma je bila djelomino uspjena a za njenu provedbu SFRJ je uzela velike zajmove od zapadnih banaka, rastao je ivotni standard ali i vanjski dug

Otvaranje granica: u doba privredne reforme, SFRJ je olakala svojim graanima dobivanje putovnice i izlazak iz drave (to nije bilo doputeno u veini socijalistikih zemalja) tako se rjeavala politikih protivnika, a omoguila je i siromanijem stanovnitvu da odlazi u ekonomsku emigraciju na Zapad ime su se smanjivali socijalni problemi (gastarbajteri), osim toga, olakan je i ulazak stranaca u zemlju to pogoduje razvoju turizma

101

Hrvatsko pitanje i hrvatsko proljee u Titovoj Jugoslaviji Hrvatska je slubeno imala zajamenu kulturnu i gospodarsku autonomiju te ravnopravnost s drugim republikama u okviru federacije socijalistiko (samoupravno) ureenje prikazivano je kao jedino ispravno, tj. jedino koje e Hrvatskoj i Jugoslaviji donijeti napredak, cilj razvoja bila je Marxova utopija Bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti, tj. takva jugoslavenska zajednica, trebalo je biti najbolje rjeenje za antagonizme meu narodima u stvarnosti, Titova Jugoslavija bila je centralizirana partijska drava u kojoj su se narodi drali u pokornosti as strahovladom as socijalnim mjerama hrvatsko pitanje u SFRJ ima gospodarsku i kulturno-politiku dimenziju, od 1960-ih Hrvatska ima znaajan priljev deviza (strane stabilne valute) od turizma i gastarbajtera, prema zakonu devize mora otkupiti sredinja banka u Beogradu, osim toga, razvoj razvijenijih republika poput Slovenije i Hrvatske esto se zanemarivao na raun razvoja siromanijeg istonog dijela drave i ulaganja u Beograd kao glavni grad, u kulturnom pogledu, postajalo je nezadovoljstvo nametnutim rjeenjima kao to je srpskohrvatski jezik nakon smjenjivanja Rankovia, u Savezu Komunista prevladali su mlai i liberalniji kadrovi koji su preuzeli poloaje u republikama dok je sam dravni vrh i dalje ostao ideoloki tvrd 1967. skupina intelektualaca okupljenih oko Matice hrvatske objavila je Deklaraciju o nazivu i poloaju hrvatskoga knjievnog jezika u kojoj se upozorava na neravnopravnost jezika u Jugoslaviji (ustavom je bila obeana ravnopravnost slovenskog, hrvatskog, srpskog i makedonskog jezika) i trai dosljedna primjena hrvatskog jezinog standarda u SRH, vlast je osudila Deklaraciju kao politiki tetnu 1971. na elu Centralnog komiteta SK Hrvatske bila je Savka Dabebi-Kuar, a u Predsjednitvu Jugoslavije Miko Tripalo, oboje pripadnici reformistike struje, predloili su amandmane na savezni ustav u cilju daljnje decentralizacije i mogunosti da republike vie upravljaju vlastitim financijama, Tito ih je u poetku ohrabrivao i podravao pokret pod neformalnim nazivom Hrvatsko proljee (po uzoru na Prako proljee 1968.) okupljao je sve koji su se ponadali da se u Hrvatskoj moe razviti demokracija i vea samouprava u odnosu na Beograd, od komunista koji su podravali Savku i Tripala preko liberala i nacionalista do studenata te godine, poinje se javno govoriti i pisati o problemima i zahtijevaju se promjene u dravi i drutvu, poput uvoenja viestranakog sustava, nacionalne suverenosti Hrvatske i trinog gospodarstva, odravaju se i javni skupovi 1. prosinca 1971. Tito je sazvao predsjednitvo SKJ na imanju u Karaorevu, gdje je iskritizirao hrvatsko vodstvo da nije sprijeilo pojavu nacionalizma i kontrarevolucionarnih akcija Savka, Tripalo i drugi ubrzo su podnijeli ostavke, a u hrvatskom savezu komunista ponovo su nadzor preuzeli tvrdolinijai poput Bakaria, vodstvo Matice hrvatske i studentskog pokreta osueni su na zatvorske kazne

Ustavne promjene 1973-74: Tito je odluio stabilizirati dravu novim kompromisima, potvren je novi ustav SFRJ 1973. te SR Hrvatske 1974, prema njemu SFRJ je slubeno ustrojena kao labavija federacija est republika i dviju pokrajina (Vojvodina i Kosovo), koje su u teoriji suverene i ak imaju pravo na odcjepljenje, monopol na vlast ostavljen je Savezu komunista, Tito kao doivotni predsjednik nadreen je Predsjednitvu SFRJ od osam lanova (iz svake federalne jedinice po jedan), predviena je i nova reforma samoupravljanja Stanje sedamdesetih godina: unato liberalnijem ustavu, prevladava politika apatija, ponovo se poveala dravna represija i slijedi novi val emigracije, u gospodarstvu se nastavlja rast, gradi se industrija, turistiki sadraji, stanovi u drutvenom vlasnitvu, raste vrijednost plaa, postoji besplatno zdravstvo i kolstvo, ima ak i sitnog privatnog poduzetnitva, meutim za takav privredni rast SFRJ se morala dalje zaduivati, njezin vanjski dug e od 1980. nadmaiti dvadeset milijardi dolara (tada visok stupanj zaduenosti) Titova smrt 1980. oznaila je kraj jedne epohe, Savez komunista izgubio je autoritarnu linost koja je mogla osigurati njegovo jedinstvo, pa su se meu republikim savezima pojavile prve nesuglasice, istodobno izbila je gospodarska kriza i socijalizam se poeo uruavati iznutra

102

Potrebbero piacerti anche